GODINA IX JULI — DECEMBAR 1963.

V I JK N J I Ž N I C A

HIOROfcSETEBROLBSKOBZAVODA K.R.HRVATSKE

z a a r b s

P O M O R S K E M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B EIZDAJE POMORSKI ODJEL HIDROMETEOROLOSKOG ZAVODA SRH U SPLITU

S A D R 2 A J :M eđunarodna suradnja »V ijesti«A nke ta o m eteorološkim biltenim a za brodove Nekrolog: M atulić Mario M otrenja vrem ena na m oru G renlandsko m ore ko lijevka depresijaSudbonosne posljedice zbog neslušanja m eteoroloških izv ješta ja Izv ješta j o nevrem enu kod Azora B ilješke pom orskih m otriteljaO svrt na rezu lta te meteor, m otriteljskog rada na našim brodovima S ta tistički pregledi o m o trite ljim a i brodovima

M /b »KORDUN« izvršio je u 1962. godini na jv iše m eteoroloških m otren ja na m oru

IZ UREDNIŠTVA

Međunarodna suradnja »Vijesti«

Naš časopis, »Vijesti pomorske meteorološke službe«, razvio je plodnu m eđunarodnu suradnju s nekoliko časopisa u svijetu ko­ji se bave pitanjim a pomorske meteorologije i unapređenjem meteoroloških m otrenja na moru. »Vijesti« razm jenjujem o s b ri­tanskim časopisom »The M arine Observer« te s njem ačkim časo­

pisima »Der Seevvart« i »Der W etterlotse«. Od spom enutih ča­sopisa dobili smo također dozvo­lu za objavljivanje njihovih čla­naka u prijevodu u našem časo­pisu, uz izuzetak što u pogledu članaka iz »The M arine Obser­ver« moramo svaki pu t tražiti suglasnost i nadzornika D ržav­nog izdavačkog zavoda. Ovu su­

radnju nasto jat ćemo proširiti na časopise za pomorsku m ete­orologiju i drugih zemalja. Na ovaj način pruža nam se mogu­ćnost da pratim o rad pomorske meteorološke službe u drugim, u ovom pogledu naprednim zemlja­ma, i da se koristim o njihovim iskustvima. Time nam je tako­đer omogućeno da u našem časo­pisu objavljujem o reprezentati­vne članke iz stran ih časopisa, iz pera ljudi koji važe kao najve­ći autoriteti na polju pomorske meteorologije.

Anketa o meteorološkim biltenima za brodovePreko Saveznog hidrom eteoro-

loškog zavoda u Beogradu prim ili smo prije izvjesnog vrem ena okružnicu predsjednika Komisije za pomorsku m eteorologiju pri Svjetskoj meteorološkoj organiza­ciji. U toj okružnici Komisija za pomorsku m eteorologiju tražila je da među reprezentativnim zapo­vjednicim a m otriteljskih brodova izvršimo anketu, kako bismo usta­novili slijedeće:

1. Da li su protezanje i sadržaj meteoroloških biltena za brodove zadovoljavajući na svim morima.2. Da li brodski radiotelegrafisti nailaze na bilo kakve poteškoće kod prim anja ovih biltena na ne­kom području?3. Da li zapovjednici brodova i brodski radiotelegrafisti im aju konkretnih prijedloga i sugestija u cilju uklan jan ja eventualnih uočenih poteškoća i nedostataka?

Prepis okružnice razaslali smo preko brodskih poduzeća zapovje­

dnicima naših m otriteljskih bro­dova. Do sada smo prim ili i više konstruktivnih prijedloga i p ri­mjedaba, koji se odnose na po­boljšavanje efikasnosti m eteorolo­ške službe na moru. Sve prijedlo­ge dostavili smo na nadležno m je­sto.

Svim zapovjednicima brodova i brodskim radiotelegrafistim a, ko- jisu nam odgovorili na spomenuti dopis, ovim putem najtoplije za­hvaljujem o.

G o d i n a IX B ro j 3-4

J U L I — D E C E M B A R 1963.

V I J E S T IP O M O R S K EMETEOROLOŠKES L U Ž B E

T ro m jesečn i l is t za slu žb en e o b a v ije s ti i u p u ts tv a za m e teo ro lo šk i ra d p o m o raca .

Iz laz i po zav ršenom tro m jeseč ju .

®U ređ u je re đ a k c io n i odbor.

®G lavni i odgovorn i u red n ik M l a d e n G r a k a l i ć

®Izd av ač :

P o m o rsk i od jel H id ro m eteo ro lo šk o g zavoda SRH

u S p lituM /b >-PIRAN« drugi je naš brod po b ro ju izvršen ih m eteoroloških mo­

tre n ja na m oru u 1962. godini

2

NEKROLOG

Matulić Mario

Dne 7. VIII 1963. u 59-toj go­dini života iznenada je preminuo M atulić Mario, šef odsjeka za vezu u HMZ — Pom orski odjel Split. Neumoljiva i nagla sm rt zauvijek ga je istrgla iz naše sredine.

Rodio se u Splitu 1904. godine, gdje je završio osnovnu i zanatsku školu. Kao da nije bio zadovoljan tim zvanjem, odlazi 1921. god. u Šibenik u Brodarsku rađiotele- grafsku podoficirsku školu, koju s uspjehom završava. Zavolio je radiotelegrafiju te uz kraće pre­kide stalno radi u tom zvanju, is­tičući se svojom neumornošću i organizacijskim sposobnostima. U- poredo sa svojom radiotelegraf- skom praksom osposobljuje se i radi kao meteorološki m otritelj od prv ih dana svog službovanja u bivšoj Jugoslavenskoj ratnoj m or­narici _ Svoju meteorološku praksu uz radiotelegrafiju, započeo je od­m ah u početku svog službovanja 1925. godine, iste godine kada je po prvi pu t započeo s radom Me­teorološki opservatorij M arjan — Split. Na tom Opservatoriju pok. Matulić dugo vrem ena obavlja meteorološke poslove uz pok. inž- ženjera E. M arki-a, A. Obuljena i druge naše istaknute meteorologe. On je jedan od prvih meteorološ­kih radnika na Jadranu, uz čije je ime povezan razvoj meteorološke prakse kod nas.

Kao radiotelegrafista i meteoro­loški m otritelj službovao je u biv­

šoj Jugoslavenskoj ratnoj m orna­rici do 1926. god. 1941. je pao u zarobljeništvo. Pobjegavši iz za­robljeništva dolazi u Split i 1943. stupa u redove NOV, gdje ostaje do k raja 1945., kada je demobili­ziran kao narodni oficir.

Kroz Narodno-oslobodilačku borbu radio je u zvanju radiote- legrafiste i kao nastavnik na raz­nim radiotelegrafskim kursevima.

Na službu u Hidrometeorološki zavod — Pomorski odjel Split stu­pio je 1947. u svojstvu šefa Od­sjeka za vezu, na kojoj dužnosti je ostao do posljednjeg dana svo­ga života. Kao službenik i rukovo­dilac imao je težak zadatak, koji je savjesno izvršio. Njegovo du­gogodišnje iskustvo i nesebičan rad mnogo su doprinijeli organi­zaciji i unapređenju veze kod nas, tom neophodnom suputniku m e­teorološke službe.

Uz rad u svom zvanju, koje je volio iznad svega, pok. Matulić našao je vrem ena i za bavljenje sportom. Kao aktivni član Veslač­kog kluba »Gusar« — Split, sudje­lovao je prije ra ta na brojnim ve­slačkim natjecanjim a i 3 godine za redom bio je prvak države u sam­cu. Nekoliko trofeja koje je on osvojio za svoj klub i danas k ra ­se prostorije tog društva.

Prim jerna disciplina, spremnost na akciju i pomoć, elan i neiscr­pna energija — to su osobine koje su krasile nezaboravnog nam dru­ga pok. Matulića. Povišen glas i vedra narav uz smisao za hum or činili su ga zapaženim u krugu kolega i prijatelja.

Iako je imao težak zadatak, svi­ma je rado pomagao i sa svima plodno surađivao u Zavodu i iz­van njega. Stalno je imao pred očima interese službe i njeno u- napređenje. Sve svoje umne i fizičke sposobnosti ulagao je na savjesno obavljanje dužnosti. Sto­ga se članovi HMZ, a posebno čla­novi Pomorskog odjela u Splitu, s mnogo zahvalnosti i divljenja sjećaju pok. Matulića, svog zaista dobrog rukovodioca, suradnika i čovjeka.

U našim srcima sačuvat ćemo uspomenu na našeg nezaboravnog druga M arija Matulića. Neka mu je vječna slava!

Bozo Modrić

3

Motrenja vremena na moruSkraćeni prijevod iz „P ilo t Chart, U. S. Naval Oceanographic O ffice" , novembar 1963.

Oceani — rezervoari topline

Oceani, koji p rekrivaju goto­vo tr i četvrtine Zem aljske kugle, predstav lja ju ogroman rezervoar za sprem anje topline k o ju ' Ze­m lja prim a od Sunca. Sva tijela em itiraju toplotnu energiju u obliku gibanja valova, a dužina valova ovisi o tem peraturi do­tičnog tijela.Što je tijelo toplije, tim će dužina vala em itirane radijacije biti kraća. U slučaju Sunca, dužina radiacionog vala obično iznosi 0.2 do 4 mikrona*) dok Zemlja, zbog svojih da­leko nižih tem peratura, isijava u valnom pojasu od 4 do 50 mi­krona.

Sunčeva radijacija kreće se kroz svem irski prostor bez sm et­nji. Međutim, kada ona naiđe na Zem ljinu atmosferu, čestice ra ­dijacije bivaju ili apsorbirane ili odbijene natrag u prostor, dok samo m ala količina od one početne radijacije konačno do­pre do Zem ljine površine. Mala koncentracija ozona u gornjim slojevima atm osfere spriječava radijaciju u ultravioletnom poja­su spektra. Dok preostali dio ra- diacione energije prodire kroz Zemljinu atmosferu, čestice p ra­šine i oblaci apsorbiraju ili od­bijaju jednu daljn ju količinu ove energije. Razne čestice u atm o­sferi, nakon što apsorbiraju Sun­čevu radijaciju, em itiraju ener-, giju na duže valne dužine. Je ­dan dio ove energije nastav it će put do Zemljine površine, dok će drugi dio biti odbijen natrag u svem irski prostor. Sva energi­ja koja se prim i od Sunca biva na koncu ponovo em itirana u svemirski prostor, gdje se ona gubi. Ova je tv rdn ja tačna, jer opći klim atski uvjeti ostaju kroz duže vremenske periode u biti isti. K ada bi više energije bilo zadržano nego izgubljeno u sve­mirskom prostoru, klim a naše Zemlje pokazivala bi postepeni

porast tem perature. U obratnom slučaju, tj. kad bi se više energi­je gubilo u svemirskom prostoru nego prim alo od Sunca, naša bi se Zemlja postepeno hladila.

Dok površine oceana odbijaju jedan dio uzgredne radijacije, veliki dio radijacije prodire kroz površinske slojeve i more je ap­sorbira. Zbog djelovanja valova i m ješanja površinske vode, uzro­kovanog gibanjem valova, to­plinska energija prenosi se u du­binu od 7—10 i više m etara. Je ­dan dio ove energije utroši se kod isparavanja s morske površi­ne, dok se preostali dio magazi- nira u morskoj vodi. Budući da oceani prim e mnogo više energije od Sunca u tropskim i suptrop­skim područjim a, nego u um je­renim i polarnim područjima, tropske vode bi postale neobično tople, kada u oceanima ne bi po­stojale struje. Golfska stru ja predstavlja izvanredan primjer] koji nam pokazuje kako se topli­na, prim ljena u tropskim i sup­tropskim područjim a, transporti­ra prem a sjeveru u um jerena i subpolarna područja. Rezultat ovog prenošenja topline jest taj, da je klima B ritanskih otoka, Sjeverne Evrope i Skandinav­skih zemalja mnogo toplija, nego što bi norm alno trebalo biti s obzirom na njihovu geografsku širinu.

Oceani su ne samo izvor skri­vene topline koja ublažava kli­mu kopnenih područja, već tako­đer i glavni izvor vlage koju no­si atm osfera i kasnije ispušta u obliku kiše ili snijega. K ratko re­čeno, o oceanima uvelike ovisi kakva će klim a biti na nekom mjestu na Zemlji, te su zbog to­ga meteorolog i klimatolog neo­bično zainteresirani za meteoro­loške prilike koje vladaju iznad oceana. M otrenja s brodova na moru predstav lja ju gotovo naš

jedini izvor za dobivanje takvih informacija. P rem a tome, ta mo­tren ja predstav lja ju b itan i p ri­jeko potreban doprinos u pravcu sveopćeg obuhvatanja vrem ena Zem aljske kugle i pomažu da se poveća naše znanje na polju me­teorologije.

*) m ikron = hdljaditi d io m ilim e­tra = IO 3 mm

ATMOSFERSKI TLAK

Kada je Torricelli u 1640-tim godinama izradio p rv i barom e­tar, pokazalo se da je tlak zraka u ravnoteži s težinom stupca žive visokim 760 m ilim etara. L inearna visina stupca žive ušla je u opću upotrebu kao izraz za tlak atm o­sfere.

Doista, atm osferski tlak bi tre ­balo izražavati kao silu, a u m e­tričkom sistemu jedinica sile je­ste din. P rem a definiciji, din je sila koja će, ako se prim ijeni na m asu od jednog grama, proizve­sti akceleraciju od jednog centi­m etra u sekundi. Sila od jednog m egadina (1,000.000 dina) na če­tvorni centim etar približno je je ­dnaka atmosferskom tlaku na morskoj površini. Poznati m ete­orolog V. B jerkness predložio je da se kao jedinica za atm osferski tlak um jesto term ina »megadin« upotrebljava term in »bar« (od grčke riječi »baros« = težina). M anja vrijednost bila je mnogo praktičnija za upotrebu u meteo­rologiji, pa je tako term in m ilibar ušao u upotrebu. M ilibar je je­dnak sili od 1000 dina na kvadra­tni centim etar.

P relaz od upotrebe inča na upotrebu m ilibara odvija se po­lagano. Sve do nedavno, većina barom etara izrađenih u S jedinje­nim Državam a imala je samo je­dnu skalu i to u inčima. Novi po­morski aneroid barom etar Mete­orološkog biroa SAD ima skale u

4

ATMOSFERSKI TLAK (Standardna atmosfera)

M ilibari

500800

1.0001.013.25

Inči M ilim etri S tandardna nadm orskavisina

14.7723.6229.5329.92

375600750760

stope18.300

6.400400

M etri60002100

130razm a mora

(D etaljnu tabel-u p re tv a ran ja m ilim etara i inča u milifoare štam pao je Pom orski od je l Split, n a poleđini k ljuča za dešifriran je prognoze za pom orsku plovidbu »MAFOR« i podijelio svim našim brodovim a. — O paska prevodioca.)

m ilibarim a i inčima, a sve trake za brodske barografe štam paju se za m ilibarsku skalu.

Budući da se u m eđunarodnim izvještajim a o vrem enu upotre­bljavaju samo m ilibari, tlak os- m otren u inčima ili m ilim etrim a mora se pre tvoriti u m ilibarske vrijednosti. N aprijed donosimo kratku tabelu, koja pokazuje od­nos između m ilibara, inča i m ili­metra.

KARAKTERISTIKE I PROMJENE TLAKA

(Ds vs app)

Podaci o tendencijam a odno­sno karak teristikam a tlaka i ve­ličini prom jene tlaka, koji se dostavljaju s nekoliko stotina brodova oprem ljenih barografi- ma, od neprocjenjive su vrijedno­sti za prognostičare. Podaci o »app« pokazuju prognostičaru lo­kaciju frontova, opseg k re tan ja centra visokog i niskog tlaka, tendencije ciklona u pravcu pro­dubljivanja ili popunjavanja, ten­dencije anticiklona u pravcu ja ­čanja ili slabljenja, te eventual­no form iranje tropske oluje.

Kod odabiranja prave k arak ­teristike prom jene tlaka i odgo­varajućeg simbola ključa, časni­ci palube često puta se nađu pred teškim problemom, kada se na barografskoj traci pojave nepra­vilni tragovi. P rvi korak u oda­b iran ju pravog simbola ključa za tendenciju tlaka sastoji se u uspoređivanju tekućih vrijedno­sti tlaka na barografskoj traci s

tragovim a tlaka zabilježenim p ri­je tr i sata. Kada je tlak u v rije­me m otrenja viši nego prije tri sata, odabiru se vrijednost k lju ­ča 0,1,2 ili 3. Ako su vrijednosti tiaka iste, odabiru se simboli 0,4 ili 5, već prem a tome da li tlak porastao a zatim pao, ostao sta­lan, ili pao a zatim porastao. U slučajevim a kada je u vrijem e m otrenja tlak niži nego što je bio p rije tr i sata, izbor "se vrši m eđu simbolima 5,6,7 ili 8.

Na tabeli 1, stupac A pokazu­je simbol koji se unosi na v re­menske k arte za odnosne šifri­rane tendencije tlaka. Susjedni stupci prikazuju razne moguće barografske tragove, koji se ši­frira ju brojem navedenim u po­sljednjem stupcu.

V rijednost koja se š ifrira za veličinu prom jene jest razlika između tlaka u vrijem e m otrenja

i tlaka od p rije tr i sata, kako ga prikazuje barografska traka. Na prim jer, tr i sata p rije m otrenja tlak je iznosio 997.5 mb. Tokom tri iduća sata tlak je pao na 996.0, a zatim se opet počeo penjati i do konca trosatnog perioda pora­stao na 999.8 mb. Tlak je pao, a zatim se popeo i veći je nego što je bio tr i sata ranije. Š ifrirani »app« b it će »323« — prom jena od 2.3 mb šifrira se direktno, bez decimalne tačke.

TROSATNA TENDENCIJA I PROMJENA TLAKA

K arakteristika prom jene tlaka i veličine te prom jene predsta­vljaju vrlo važne niti u razvoju vremenske situacije. Na brodu u vožnji, prom jena tlaka pokaza­na na barografu rezultat je stva­rne prom jene atmosferskog tla ­ka, plus prom jene tlaka nastale zbog kre tan ja broda u odnosu na područja visokog i niskog tlaka. Na prim jer, brod plovi u pravcu istoka brzinom od 15 čvorova. Na njegovom putu zahvaća ga i p re­stiže sistem niskog tlaka, koji se kreće brzinom od 20 čvorova. U ovakvom slučaju brod će pokazi­vati karak teristike sporog pada tlaka. Međutim, drugi brod koji plovi prem a zapadu, u pravcu nastupajuće depresije, pokazivat će karak teristike naglog pada tla-

Slika 1. Pom orski barograf

5

Tabela 1. K arakteristika barom etarske tendencije u posljednja 3 sata

6

ka. Prem a tome, dva broda koja se nalaze na istom području mo­gu izv jesti ti o različitim k arak ­teristikam a i drukčijoj prom jeni tlaka kod grupa D s vs app. Pro- gnostičar je u stan ju da ispravi prividnu prom jenu tlaka u pravu prom jenu tlaka, na osnovu p ra­vca kre tan ja i brzine broda (Ds v s) ik retan ja sistema tlaka.

Ima slučajeva, kada duboka depresija, koja se brzo kreće, p ro­uzrokuje tokom trosatnog perio­da prom jenu od 9.9 mb, ili čak i veću. Budući da se u grupi Ds vs app mogu izvjestiti samo vrijednosti do 9.8 mb, potrebna je još jedna grupa da bi se javilo o prom jenam a od 9.9 mb ili ve­ćim. V rijednosti za pravac k re ta­n ja i brzinu broda te za karak te­ristiku tlaka šifrira ju se kao obično, a 99 se šifrira za »»pp« u grupi Ds vs app. Odmah iza ove grupe dodaje se posebna grupa 99ppp. Na prim jer, kod prom jene od 13.4 mb, ova grupa bi glasila 99134.

PODEŠAVANJA POMORSKOG BAROGRAFA KOD SLUČAJE­VA EKSTREMNIH VRIJEDNO­

STI TLAKA

Da bi se olakšalo izvještavanje površinskog tlaka i tendencije tlaka i da bi se osigurali klim a- tološki podaci o atmosferskom tlaku, većina odabranih brodova koji vrše dobrovoljna m eteorolo­ška m otrenja oprem ljena je po­morskim aneroiđ barom etrom i pomorskim barografom. Kod v r­šenja redovitih m otrenja vrem e­na, m otritelj treba očitati tlak s brodskog aneroid barom etra. Svrha je barografa da brodskim časnicima pruži vizuelan prikaz hoda atmosferskog tlaka, što je od neocjenjive vrijednosti kod prognoziranja lokalnog vremena. B arografska traka služi i kao kli- matološki podatak, ali u prvom redu ona nam služi za tačno odre­đivanje tendencije tlaka, a to je važan vrem enski elem ent kod analiziranja i prognoziranja.

B arografska traka ima k ra jn je granice od 965 do 1050 mb. Ova

širina nije dovoljna da se zadovo­lje uvjeti svih ekstrem a atm o­sferskog tlaka, s kojima se brod može susresti za vrijem e plovlje- nja oceanskim plovnim rutam a svijeta. Ekstrem ni visoki tlak, nešto iznad m aksim alne granice, rijetko kada se pojavljuje, ali je tlak ispod donje granice zabilje­žen u nekoliko slučajeva žesto­kih tropskih ciklona. Do sada najniži tlak — 887 mb — zabi­lježio je holandski brod »Sapoe- roea« dne 18. VIII 1925. god., za vrijem e prolaza kroz tajfun, p ri­bližno 460 m ilja sjeveroistočno od Luzoana, Filipini.

Da bi smo imali čitke barograf- ske tragove, naročito onda kada se očekuje da bi zbog mogućih ekstrem nih vrijednosti tlaka dr­žač pera mogao doseći gornju ili donju granicu trake, držač pera može se podesiti da bi se kom pen­zirala ova promjena. To se oba-

&1 0 0 0 3 0 6 0 9 1 2 1 5 1 8 2 1 0 0 O

Slika 2. Podešena barografska kr i­vulja zbog kom penziranja ekstrem ­nih prom jena tlaka kada bi pero

moglo izaći s trake

vi ja na slijedeći način. Kada se tlak m ijenja na takav način, da bi držalo pera moglo doseći dno tra ­ke (vidi tačku A na slici 2), okreni navrtan j na vrhu aneroidne ku­tije toliko, da se pero pomakne prem a gore približno za 30 mb prem a sredini trake, odnosno do tačke B. U skladu s ovim p re ­m ještanjem prenum eriraj linije tlaka na traki. Kada se tlak po­vrati na norm alu, odnosno na C, pomakni držač pera na istu uda­ljenost prem a dole, tj. do tačke D. podesi pero i uvjeri se da se ono podudara s očitanim tlakom brodskog aneroid barom etra, ko­rigiranog na m orski nivo. U slu­čajevima kada se očekuje da će držač pera doseći gornju granicu trake, postupak je obrnut.

TEMPERATURNE SKALE KOJE SE UPOTREBLJAVAJU U ME­

TEOROLOGIJI

Danas meteorološke službe op­ćenito upotrebljavaju dvije tem ­peraturne skale. Budući da se meteorološke inform acije razm je­n ju ju na m eđunarodnoj bazi, upo­treba različitih skala stvara pro­bleme kod korištenja inform aci­ja koje meteorološka služba je­dne zemlje trasm itira za m ete­orološku službu neke druge ze­mlje. Svjetska meteorološka or­ganizacija, čiji su član i Sjedinje­ne Američke Države, nastoji us­postaviti jedinstvenu term inolo­giju kod m otrenja, bilježenja i prognoziranja, u svrhu pospješa- vanja i povećavanja korisnosti meteoroloških inform acija diljem svijeta.

Većina zemalja u kojim a se go­vori engleski pretežno upotreb­ljava Fahrenheitovu tem peratur­nu skalu. M eđutim, od 1935. go­dine Sjedinjene Države upotre­b ljavaju Celsiusovu tem peratu r­nu skalu za sva visinska m eteo­rološka m otrenja. Zbog m eđuna­rodne prirode brodskih meteoro­loških m otrenja i da bi se udovo­ljilo traženju Svjetske m eteoro­loške organizacije, Sjedinjene Države danas opskrbljuju svoje brodove, koji vrše dobrovoljna

7

na svakih 100 m etara tem peratu­ra zraka sm anjuje za 0.82°C (1.0° — 0.18°) više nego rosište, uskoro se dostigne ona visina, na kojoj tem peratura zraka i rosišta im aju

Visina oblaka =

istu vrijednost, te se vlaga u zra­ku kondenzira i form iraju se obla­ci.

Ovaj problem izražen pomoću form ule izgleda ovako:

temp. zraka — rosište . . „„„ - -------------------------- X 100 m

meteorološka m otrenja na moru, term om etrim a s Celsiusovom ska­lom.

OBLACI

Voda u obliku plina ili ledenih kristala uvijek je prisu tna u zra­ku u različitim količinama. Kada se vodena para kondenzira ili ka­da se ledeni kristali spajaju u do­voljno velikim gomilama da pos­taju vidljivim , nasta ju oblaci ili magla. Visina odnosno položaj raznih oblaka i oblik u kojem se oblaci pojavlju ju ovisi o koncen­traciji odnosno pom anjkanju vla­ge na pojedinim visinam a te o k re tan ju unu tar dotične zračne mase, kao i o k re tan ju zračne mase iznad površine Zemlje.

Zbog lakšeg identificiranja i š ifriran ja kod meteoroloških mo­trenja , oblaci su grupirani u ni­ske, srednje i visoke. Mnogi obla­ci zapravo predstav lja ju prelazne oblike te posjeduju neka obiljež­ja niskih i srednjih, ili srednjih i visokih, a mogu se o tkriti na ra ­znim visinama. Na prim jer, cu- mulus iznad suhog jugozapadnog područja Sjedinjenih Država mo­že se form irati na visini od preko 6000 m etara, dok se cirus u po­larnim krajevim a za vrijem e zi­me može form irati dosta nisko, čak na visini od 3000 m etara.

PROCJENA VISINE OBLAKA

Visina oblaka konvektivnog form iranja, kao što su cumulus i stratocum ulus, može se pouzdano procijeniti pomoću vrijednosti tem perature zraka i rosišta. Ova se metoda ne može upotrijebiti za procjenu visine oblaka tipa stra- tus, altocum ulus ili cirus.

Konvektivni oblaci form irajuse onda, kada se stup zraka po­

diže i širi, te se ohladi do tem pe­ra tu re rosišta. Pod prosječnim uvjetima, kada se masa zraka po­diže, stvarna tem peratura zraka sm anjuje se na svakih 100 m eta­ra otprilike za 1°C. Također s po­dizanjem zraka pada i tem pera­tu ra rosišta otprilike za 0.18°C na svakih 100 m etara. Budući da se

V rijednost ■■ ^ je konstantna,

koja je približno jednaka broju 122, dok se u praksi uzima okru­glo 120.

Visina oblaka = (14.6 — 9.4) X

INDIKACIJE POMOĆU KOJIH POMORAC MOŽE PROGNOZI­

RATI VRIJEME

Kod današnjeg stanja kom uni­kacija, prognoza i upozorenja na oluje, vješt pomorac ne stoji bes­pomoćan pred prirodnim elemen­tima. Osim ovih pomagala, pomor­ska predaja o vrem enu prenosi se već godinama s jedne generacije pomoraca na drugu. Zapovjedni­ci brodova, kao i časnici palube koji preuzim aju dužnost na zapo­vjedničkom mostu, trebali bi biti u stanju objasniti prom jene vjetra i barom etra i m orali bi znati što one znače. Osim toga, voditelji malih brodova, koji ne raspolažu adekvatnim kom unikacionim u re­đajima, m oraju se koristiti lokal­nim vremenskim indikacijam a. Oni bi trebali znati što znače lo­kalne prom jene v je tra i barom e- tarske tendencije kao znakovi za prom jenu vremena.

Područja niskog tlaka (ciklon, depresija) obično su povezana s lošim vremenom, a područja vi­sokog tlaka (anticiklon) s lijepim vremenom. Sistemi tlaka obično putu ju od zapada prem a istoku. Na sjevernoj hem isferi kod ciklo­na vjetrovi pušu u pravcu koji je suprotan okretanju kazaljke na satu, a kod anticiklona u pravcu okretanja kazaljke na satu. P re­ma tome, kada se približava ni­ski tlak odnosno ciklon, njem u će prethoditi vjetrovi iz pravca od sjeveroistoka do jugoistoka, dok

Ova se konstanta može upotri­jebiti tako, da se direktno pomno­ži s razlikom između tem peratu­re i rosišta. Uzmimo, na prim jer, da tem peratura zraka iznosi 14.6° C a rosište 9.4°C.

120 = 5.2 X 120 = 624 m etra.

će v jetrovi iz pravca od sjevero­zapada do jugozapada prethoditi nadolasku područja visokog tlaka odnosno anticiklona. Iz ovog bi­smo mogli izvući jednostavno p ra­vilo koje glasi: V jetrovi iz istoč­nih kvadranata i padanje baro­m etra predskazuju nadolazak lo­šeg vremena, dok skretanje vje­tra na zapadne kvadrante pređ- skazuje razvedravanje i lijepo vrijeme.

Jedan od najvažnijih meteoro­loških instrum enata na brodu jest dobar aneroid barom etar. Da bi se osigurala njegova pouzdanost, treba ga kontro lirati i uspoređi­vati s preciznim barom etrom n a j­m anje jedanput svaka tr i m jese­ca. Brodski barom etar treba pe­riodički prom atrati, da bi se u- stanovio opseg variran ja tlaka iz sata u sat, odnosno iz dana u dan. Ove varijacije općenito pokazuju kretan je područja visokog i niskog tlaka kao i frontaln ih sistema, a njihov intenzitet i brzinu k re ta ­n ja možemo procijeniti na osnovu brzine barom etarskog uspona od­nosno pada.

Tabela 2 sadrži sistem atsku k la­sifikaciju podataka o v jetrovim a i tlaku i pokazuje kakve vrem en­ske prilike možemo očekivati u danim uvjetim a na bilo kojoj geo­grafskoj poziciji S jeverne hem i­sfere između 25°N i 70°N. Meteo- rolog-amater, odnosno pomorac koji poznaje vrijem e, može se ko­ristiti ovim indikacijam a kod u- stanovljavanja očekivanih karak ­teristika vremena.

8

P ravacv je tra

B arom etarskitlak

Tendencijatlaka

KARAKTER OČEKIVANOG VREMENA (

SW do NW 1019 do 1023 sta lan Lijepo, neznatne prom jene tem perature.

SW do NW 1019 do 1023 naglo raste P eriod lijepog vrem ena, nakon kojeg slijedi kiša.

SW do NW 1023 i više neprom ijen jen I d a lje lijepo, m ale ili n ikakve prom jene tem ­perature .

SW do NW 1023 i više polako pada Lagani po rast tem peratu re i k ra tak period li­jepog vrem ena.

S do SE 1019 do 1023 polako pada K iša u roku od 24 sata.

S do SE 1019 do 1023 naglo pada V je tar će pojačati, k iša u roku od 12 do 24 sata.SE do NE 1019 do 1023 polako pada K iša u roku od 12 dO' 18 sati.

SE do NE 1019 do 1023 naglo pada V jetar će pojačati, kiša u roku od 12 sati.

E do NE 1019 i više polako pada L jeti, uz lagani v je ta r, k iša ne m ora pasti za nekoliko dana. Zim i kiša u roku od 24 sata.

E do NE 1019 i više naglo pada L jeti v je ro ja tno k iša u roku od 12 do 24 sata. Zimi kiša, odnosno snijeg, s pojačanim v je trov i­m a često će nastup iti onda, kada barom etar počinje padati a v je ta r zapuše iz NE.

SE do NE 1019 ili m anje polako pada K iša će i d a lje padati kroz 1 do 2 dana.SE do NE 1016 ili m anje naglo pada K iša i o lu jn i v je ta r, nakon kojeg u roku od 36

sa ti slijedi razvedravanje.S do SW 1016 ili m anje polako raste Prolazan period razvedravanja.

S do E 1009 ili m anje naglo pada Žestoka o lu ja u bliskoj budućnosti, nakon ko­je u roku od 24 sa ta slijedi razvedravan je a zimi h ladn ije vrijem e.

E do NE 1009 ili m anje naglo pada Žestoka o lu ja iz p ravca NE i obilne padavine. Z im i obilan snijeg, popraćen prodorom h lad­nog zraka.

S k re tan je na W

1009 ili m anje naglo raste R azvedravanje i hladnije.

PROGNOZIRANJE VREMENA NA OSNOVU LOKALNIH

INDIKACIJA

Od prvih početaka pomorske navigacije vrijem e je uvelike zaokupljalo pažnju pomorca. To in teresiranje pomorca za vrijem e nije ni danas oslabilo. U davna vrem ena pomorac ne bi isplo- vljavao, a da p rije toga ne bi osmotrio nebo, ne bi li možda na njem u otkrio neki znak koji bi mu dao naslutiti, kakvo će ga vrijem e p ra titi tokom dotičnog dana. Tek u novije vrijem e do­bili su pomorci radio-uređaje,

TABELA 2

koji im omogućavaju da transm i- t.iraju podatke o osmotrenom vrem enu na moru sabirnim cen­trim a, kako bi se tim podacima mogli koristiti prognostičari kod donošenja pomorskih vrem en­skih biltena i upozorenja. Kako to, da su tako mnogi pomorci p rije pojave radiokom unikacija bili u stan ju prognozirati v rije­me na kra tke rokove, prem da nisu bili školovani u m eteorolo­giji? Stalnim pažljivim praće- ćenjem vremenskih prom jena i prim jenom svojih zapažanja u praksi pomorac je razvio tzv.

»osjetilo za vrijeme«, kojim se služio kod svakodnevnog pro­gnoziranja vremena.

Prognoziranje na osnovu lo­kalnih indikacija kod oblaka i v je tra sadrži u sebi povezivanje m om entalne lokalne situacije s općom sinoptičkom slikom, pre­ko m otriteljskog iskustva. Osje­tilo, odnosno smisao za vrijeme, može se također razviti do vrlo korisnog stupnja p rim jenjiva­njem izvjesnih poslovica na po­stojeće vremenske uvjete, kada se donose kratkoročne vrem en­ske prognoze.

9

Naprijed donosimo neke od ovih poslovica odnosno izreka.1 Niska jutarnja magla koja za-

stire Sunce daje nade da će se razvedriti i da će nastupiti lijepo vrijeme. (A low mor- ning fog which obscures the sun, gives promise of clearing, and fa ir w eather run).

Da bi se razvila ova v rst ra- diacione magle, potrebne su ve­dre, tihe, svježe noći. Magla, ako je niska, obično se diže, kada Sunčeva toplina raspline inver­ziju, nakon čega nastupa lijepo vrijeme.2. Nebo s prugastim bijelim obla­

cima (oblaci poput lokarde) predskazuju 12 sati suhog vre­mena. (Mackerel sky, tvvelve hours dry).Visoki cirocumulusi, koji obi-,

čno prethode vanjskim granica­ma stratusa za nekih 300 do 600 m ilja, kreću se ispod toplog fron­ta, što znači da će proći 8 do 12 sati dok predfrontalna kiša do­đe do m otritelja.

3 Skretanje vjetra u pravcu okretanja kazaljke na satu na­govještava lijepo vrijeme, dok skretanje vjetra u pravcu ko­ji je suprotan okretanju ka­zaljki na satu predskazuje ružno vrijeme. (A veering wind, fa ir w eather; a backing wind, foul weather).

Ovo važi samo za izvjesne v re­menske situacije i ovisi o pozici­ji broda u odnosu na kretanje ciklona. Ako ciklon prolazi p re­ma jugoistoku od broda, brod će doživjeti v jetrove suprotne okre­tan ju kazaljki na satu, iz sjevero­istoka preko sjevera do sjevero­zapada uz stalnu kišu odnosno snijeg, što je uobičajena pojava u ovom sektoru ciklona.

4. Crveno nebo naveče — vese­lje za pomorce, crveno nebo u ju ­tro — pomorci oprez! (Red sky at night, a sailor’s delight, red sky in the morning, sailor take warning.)

Ovakva je situacija obično re­zultat nestabilnosti u atmosferi za vrijem e perioda koji prethodi

zalazu i rađanju Sunca. Nestabil­nost (uzrokovana poremećajem) komeša prašinu, sol i vodene če­stice u donjim slojevima atmosfe­re. Prem a tome, sjaj boje na ne­bu djelomično je uzrokovan od­bijanjem, a djelomično lomljenjem i raspršavanjem zraka svjetlosti. Svjetlo rum enilo i vedro nebo, bez obzira na to da li se ono po­javi u ju tro ili naveče, obećavaju lijepo vrijeme, dok tm urno (ta­mno) crvenilo uz oblačno nebo u- pozoravaju na približavanje olu­je. Prem a tome, vrlo uobičajeno rumenilo poput ruže naveče, te prigodno tam no rumenilo i sumor­no (mrko) nebo ujutro, predska­zuju sasvim oprečno vrijem e — u prvom slučaju lijepo, u drugom ružno. (Usporedi talijanske poslo­vice, s kojima se u ovakvim situa­cijama služe naši ribari i pomorci: »Rosso di sera, bel tem po si spera; rosso di m attina, pioggia s’ avvici- na.>- — Opaska prevodioca).

U pom anjkanju drugih inform a­cija o budućoj vremenskoj situaci­ji, na ove se izreke ne možemo os­loniti sa sigurnošću, ali nam ipak mogu poslužiti kao najbolje po­stojeće kratkoročne indikacije za vrijeme, koje , možemo očekivati u bliskoj budućnosti.

DNEVNE VARIJACIJE TLAKA I RAZVOJ TROPSKIH CIKLONA

Poput plime i oseke na oceani­ma i atm osfera doživljava dvaput dnevno m aksim alnu i minimalnu fluktuaciju (kolebanje) tlaka. Ovu atm osfersku fluktuaciju naziva­mo dnevnim variranjem tlaka. Za vrijem e svakog perioda od 24 sa­ta dolazi do dva maksimuma, je ­dan otprilike u 10 a drugi u 22 sa­ta po lokalnom vrem enu ,dok se minimumi jav ljaju otprilike u 4 i 16 sati po lokalnom vremenu. Am­plituda dnevne prom jene tlaka najveća je u tropskim područjima, sm anjujući se prem a um jerenim

Slika 3. Barogram koji pokazuje norm alno dnevno kolebanje tlaka u tropima. Značajnije odstupanje od ovog norm alnog ritm a m ože nagovi­

je stiti prib ližavanje tropskog ciklona

~ 7 ‘D A T E

^LA T... — L O N G -

“ ' D A T E .

-LAT—L O N G . . .

Norm alno dnevno kolebanje tlaka - tprdal-Atariiai • Ejre-sjg ur^ vj

Značajna promjena ■i-1 ^ ̂***.1 nnn.

10

1 polarnim područjima. U um jere­nim i polarnim predjelim a k re ta­nje centara oluja kroz veći dio godine uzrokuje tako velike pro­m jene kod tlaka, da se time gube norm alna dnevna kolebanja tlaka. Međutim, u tropskim vodama ba- rografske trake obično pokazuju poznatu sinusnu krivulju s dva brijega i dvije doline za vrijeme 24 satnog perioda, kako nam to pokazuje slika 3.

Kao dobra indikacija za moguće form iranje tropskog ciklona mogu nam poslužiti odstupanja od nor­malnog dnevnog kolebanja tlaka. Kada je m inim alna dolina znatno dublja od normalne, ili se m aksi­mum uopće ne pojavi, onda su to indikacije, koje nalažu oprez. Po­moću barografa, te Klimatološkog

i oceanografskog atlasa za pomor­ce (Sjeverni Atlantik), moguće je ustanoviti da li je odstupanje od norm alne dnevne vrijednosti zna­čajno ili ne. Ovaj atlas sadrži kar­te koje pokazuju srednje m jese­čne vrijednosti tlaka na morskom nivou u vodama Atlantskog oce­ana. Pod norm alnim uvjetima, dnevne varijacije trebale bi od­stupati u granicama koje otprili­ke odgovaraju srednjim vrijedno­stima tlaka. Za vrijem e sezone or­kana, kadgod se dnevna vrijednost spusti za 3—5 mb ispod srednje vrijednosti tlaka, postoje veliki izgledi da će se na tom području razviti tropski ciklon. Slika 3 po­kazuje norm alnu am plitudu dne­vne varijacije tlaka, na satnoj ba­

zi, za širinu od 10° N do 15° N, koja se tem elji na srednjem tla­ku na morskom nivou od 1016 mb.

Isprekidana lin ija na slici 3, nacrtana drugog dana, pokazuje vjerojatno odstupanje od norm al­nog tlaka, zbog razvoja tropskog ciklona. Osim prom jeni tlaka tre ­balo bi, ovisno o lokaciji broda, posvetiti pažnju i drugim značaj­nim vremenskim veličinama, kao što su prom jena pravca vjetra na neku zapadnu komponentu, ili po­većanje norm alnih brzina vjetra; pojačavanje pljuskova s pokazi­vanjem tendencije tra jan ja ; te pojačavanje m rtvih valova, ili do­laženje m rtvih valova iz pravca koji je neuobičajen za dotične vo­de.

Al.TOC CMULU3

SE- vjetrovi

CUMULONIMBUS.y~' t

VELIKI ČU MU L US CUMUtUS’

_8TRATUSj U m jereni, pljusko vi?

i Ž e s to k i pljuskovi

NEVERAi

N eko liko m a- \ 4 lih c u m u lu sa *****&*■

S um ag lica J p ljusko vi//.

Milje 200

T lak pada T lak jako pada

4 0 0 5 0 0

Tlak ra s te

S lika 4. Oblaci, v jetrovi i vrijem e u konvergentnoj zoni istočnih vjetrova

11

TROPSKO OLUJNO VRIJEME

Razvoju tropske oluje, orkana ili ta jfuna obično prethode izvje­sni vremenski predznaci. Samo po­stojanje izvjesnog broja ovakvih predznakova ne mora značiti, da se form ira tropska oluja, ali to može poslužiti kao dobar znak da se bude na oprezu i da se budno pazi na druge znakove poremeća­ja, iz kojih bi se mogao razviti o^kan ili tajfun.

Presjek atm osfere u konvergen tnoj zoni istočnih vjetrova, koji nam pokazuje situaciju iz koje se može razviti tropska oluja, prika­zan je na slici 4.

Vrijeme koje osm atrate ovisit će o vašoj poziciji u odnosu na istočni prodor odnosno os doline, koja je na slici pokazana savinu­tom isprekidanom linijom. U Sje­vernoj hemisferi, vjetrovi nepo­sredno ispred osi doline skreću na sjeveroistočni pravac, a vjetrovi iza nadolazećeg zraka skreću na

jugoistočni i južni pravac. Tipična ciklonska cirkulacija stvara se on­da, kada vjetrovi skreću sa svog normalnog istočnog pravca.

Sto do dvjesto m ilja ispred po­remećaja javlja se sm irivanje ( o U -

bsidencija), koja blokira uobiča­jeno form iranje cumulusa, U ovom području prevladavaju mali, plitki cumulusi i sumaglice s la­ganim istočnim vjetrovim a. Malo ispred osi doline mogu se susre­sti lagani pljuskovi, a u području konvergencije karakteristične su grm ljavinske oluje, um jereni do jaki pljuskovi i olujno vrijeme. Padavine postepeno slabe, pljus­kovi jenjavaju, a vjetrovi skreću na istočni pravac u području od dvije do pet stotina m ilja istočno od tropskog poremećaja.

Kada plovite tropskim vodama za vrijem e sezone orkana i ta jfu ­na .motrite na slijedeće pokaziva­če razvoja oluje:

1. Prom jena brzine i pravca vje­tra s obzirom na pravac i brzinu vjetra koji su uobičajeni u dotič­nom području.

2. Sumaglica, malo ili n išta cu- mulusa, te lagani istočni vjetrovi.

3. Umjereni do jaki pljuskovi, olujno vrijem e i vjetrovi koji skre­ću na južni pravac (Sjeverna he­misfera).

4. Tlak pada više nego što iznosi uobičajeni dnevni pad, ili se uop­će ne penje u vrijem e dnevnog uspona.

5. Približavanje sloja cirusa, iza kojeg slijedi altocumulus i al- tostratus.

6. M rtvi valovi kreću se iza p ra­vca koji ne odgovara uobičajenom pravcu za to područje, odnosno koje se razlikuje od pravca p re­vladavajućih vjetrova.

7. Sijevanje noću u daljini; vid­ljivi su cirusi i altocumulusi.

Preveo: Josip Dominis

G. J. Jefferšon:

Grenlandsko more kolijevka depresijaPrijevod iz „The Marine Observer" br.

Prem da se nalazi dosta sjever­nije od većine brodskih puteva i iako po njem u plove uglavnom samo ribarski brodovi, G renland­sko more predstavlja područje od velike meteorološke važnosti. Le­žeći istočno od sjevernog dijela velikog grenlandskog ledenog po­krivača, koji se nalazi na visini od oko 2440 m, a na nekim m je­stima uspinje se i do 3050 m, to je područje, gdje je s tru jan je zraka u prostoru od dvije m ilje iznad tla podvrgnuto znatnim ograničenji­ma. Ovdje nije moguće normalno kretanje depresija od zapada pre­ma istoku ili od jugozapada pre­ma sjeveroistoku, kakvo se odvija tokom najvećeg dijela godine na području dalje prem a jugu, tj. na Sjevernom A tlantiku. Budući da zbog uzdizanja grenlandskog lede­nog pokrova, zapadno od grenlan­dskog mora nema nikakvog zraka S lika 1. P ovrš inska s in op tička k a rta od 3. I 1954. u 0000 G M T

12

vremena žestokim olujama i sni- ježnim mećavama. Jasno je od ko­like su važnosti ove pojave za bro­dove u dotičnom području.

Takav slučaj desio se od 3—4 januara 1954. godine, a prikazan je na slikama 1 i 2. U ponoći od3. na 4. januara (slika 1) greben visokog tlaka sa slabim gradijen­tim a i slabim vjetrovim a protezao se od područja zapadno od Bri­tanskih otoka prema sjeveru pre­ko Norveškog mora i Spitsberge- na do sjevernog pola. Vrijeme u Spitsbergenu i na sjeveroistočnom G renlandu bilo je lijepo, a na Jan Mayenu, Bear Islandu i Ho- pe Islandu postojali su isprekida­ni oblaci. Tlak je iznosio preko (1.030 mb iznad najvećeg dijela morskog područja između Spits- bergena, Islanda i sjeveroistočnog Grenlanda i osim nešto sitne kiši- ce na Islandu i snijega na jugo­istočnom G renlandu nije bilo go­tovo ničeg što bi moglo ukazati na ono što je trebalo doći. Produžena depresija ležala je duž zapadne obale Grenlanda, ali se nije dalo naslutiti nikakvo njeno iznena­dno kretanje. Dvadeset četiri sata kasnije (Slika 2) duboka depresija

Međutim, iznad ledenog pokri­vača zrak nema toliko velikog tre ­nja te može slobodno stru jati pre­ko njega. Depresije u ovim višim slojevima mogu se slobodno k re­tati na isti način kao i na povr­šini m ora dalje prem a jugu. K a­da takva depresija odnosno dolina u višim slojevima atmosfere, k re­ćući se preko sjevernog G renlan­da od zapada prem a istoku dođe do istočne obale, na morskoj povr­šini može doći do iznenadnog i neočekivanog pada tlaka, zbog če­ga će se neka već postojeća de­presija naglo pojačati, ili će se form irati nova depresija na m je­stu gdje ranije uopće nije posto­jala nikakva depresija. Ovakve padove tlaka do kojih katkada do­lazi vjerojatno ne možemo naći na nijednom drugom mjestu na zemlji, osim možda na vrlo ogra­ S lika 3. P ovrš inska s in op tička k a rta od 7 . I I 1960. u 0000 G M T

Slika 2. Površinska sinoptička karta od 4. I 1954. u 0000 GMT

ispod otprilike 3000 m, površin­ske depresije ne mogu doći iz o- vog pravca. Depresije, koje zbilja uđu u ovo područje, dolaze s ju ­ga ili katkada oko sjevernog di­jela G renlanda iz kanadskog A rk­tika, iako ova kanadska depresija sama po sebi obično nema veće važnosti.

ničenim područjima gdje prolaze tropski cikloni (orkani). Duboke depresije, koje se katkada sasvim nenadano pojavljuju na ovaj na­čin, izm ijenjuju za nekoliko sati područja visokog tlaka i lijepog

13

form irala se sjeveroistočno od G renlanda i počela se kretati pre­ma Spitsbergenu. Tlak u centru ove depresije bio je ispod 975 mb, oko 55 mb niži nego što je bio na tom istom m jestu 24 sata ra ­nije, dok je iznad čitavog sjever­nog dijela Norveškog m ora tlak bio ispod 1000 mb. Snažni vjetro­vi i snijeg stvorili su sniježne me­ćave na Hope Islandu i Spitsber­genu, a iako to nije zabilježeno na karti, slično stanje mora da je prevladavalo nad vrlo velikim di­jelom Sjevernog norveškog i Gren­landskog mora.

Kada se jednom formira, takva depresija teži da se i dalje pro- duljava, dok se u nju uvlači hlad­ni zrak iz polarnog bazena, zbog s tru jan ja zraka sa sjevera između obale sjeveroistočnog G renlanda1 centra depresije. Iako se ova de­presija prikazana na slikama 1 i2 form irala dosta daleko na sje­veru, ovakva pojava nije nepo­znata ni u područjim a dalje pre­ma jugu.

Jedan izrazit slučaj desio se u periodu od 6 do 8 februara 1960, a prikazan je na slikama 3 i 5. Na

S lika i. Površinska sinoptička karta od 8. II 1960. u 0000 GM T

S lik a 5. P ovrš inska s in o p tička k a rta od 8. I I 1960. u 1200 G M T

slici 3 depresija od 970 mb dosti­gla je Danski tjesnac s jugozapada i činilo se da će ona proći između Islanda i Grenlanda. No, malo koja depresija može proći kroz Danski tjesnac neizmjenjena, pa tako nije prošla ni ova. Dvanaest sati kasnije form irao se novi m a­li centar od nešto ispod 1004 mb u južnom dijelu Grenlandskog mora. Dvanaest sati nakon ovoga (slika 4) ovaj mali centar je po­stao dublji od ranijeg glavnog cen­tra, koji se sada nalazi blizu Cape B rew ster na ulazu u Scoresby Sound. Nakon slijedećih 12 sati (slika 5) preostao je samo sjeverni centar i produbio se za ništa m a­nje nego 20 mb, tj. na 964 mb. Nadalje, on je postao mnogo širi i sa svojim strm im gradijentim a tlaka prouzrokovao je snažne oluj­ne v jetrove iznad čitavog Gren­landskog m ora i najvećeg dijela Norveškog mora.

M otrenja u Jan Mayen-u, nave­dena u slijedećoj tabeli, ilustrira-

14

Vremenski uvjeti u Jan Mayen-u, 8. i 9. februara 1960.

V jetarV idljivost

(Nm)D atum V rijem e

(GMT) P ravac Brzina(čvor.)

Tem pera­tu ra (C°)

Sadašn je vrijem e

8. II 60. 0900 200° 30 0.0 Sum aglica 61200 230° 35 —1.1 Slabi p lju sak tuče 11500 250° 43 —7.2 Lagani snježni p ljusak 11800 280° 30 —7.2 P adav ine na v id iku ali ih nem a

na stanici 0.7

9. II 60. 2100 300° 40 —7.8 Lagani snježni p ljusak 50000 310° 40 —7.8 Lagani snježni p ljusak 20300 300° 35 —7.8 Lagani snježni p ljusak 1.2

1 0600 320° 50 —7.8 L agani snježni p ljusak 1.5

ju učinak ovih iznenadnih pro­m jena u razvijanju vremenskih prilika, pod kojima može, zbog zam rzavanja mora, doći do ozbilj­nog zaleđivanja nadgradnje bro­dova, kako je to prikazao Hay. Do8. februara u 12.00 sati po GMT, kada je nastupilo produbljivanje ove depresije, vjetar je skrenuo

na WSW, pojačavši snagu na 35 čvorova, s pljuskovima tuče i tem ­peraturom od —1° C. Samo tri sa­ta kasnije, tj. u 15.00 po GMT, v jetar je nešto skrenuo i pojačao se na 43 čvora, ali je najznačajni­ja prom jena za brodove bila pad tem perature od —1° na —7° C, dok se hladni zrak s obale sjeveroistoč­

nog G renlanda uvlačio u cirkula­ciju ove nedavno produbljene de­presije. Takvo stanje niskih tem ­peratura i v jetra olujne snage tra ­jalo je najm anje 24 sata i mora da se rano uju tro 9. februara ra ­širilo iznad velikog dijela central­nog Norveškog mora, kao i iznad Grenlandskog mora. Depresija se u ovo vrijem e pomicala prema is­toku mimo Spitsbergena prema Barentovom moru, uglavnom za­državajući svoju prvobitnu dubi­nu i veličinu.

K retanje depresije u pravcu sjeveroistoka u Danski tjesnac i uz izvjesna skretanja mimo Scoresby Sound-a u Grenlandsko more moglo se prognozirati iz niza prizem nih karata. Međutim, što se nije moglo očekivati, došlo je do naglog prođubljavanja i pro­širivanja depresije, sve dok to ni­je postalo glavno obilježje raspo­djele tlaka. Odgovor na ovo daju nam visinske karte (slike 6—8). Ove karte prikazuju atmosferu na 500 mb (oko 5.500 m), a ta se visina nalazi dosta iznad orograf- skih zapreka, koje za stru janje zraka predstavlja grenlandski le­deni pokrivač. Ove karte pokazu­ju, da se na 500 mb depresija kre­tala prema istoku preko sjevernog Grenlanda, dosegnuvši istočnu stranu u vrijeme, koje se poduda­ralo prilično tačno s dolaskom pri­zemne depresije s jugozapada.

Boyden (Marine Observer ja ­nuar 1960, strana 30) je opisao, kako površinski tlak pokazuje ten-S lika 6. V is in a 500 m b plohe (u m e tr im a ) dne 7 , I I 1960. u 1200 G M T

15

denciju pada na istočnoj strani, gdje postoji dolina u višim slo­jevim a zraka, a postojeće depre­sije se produbljuju kada dođu ta ­mo. K arte pokazuju, da je do ra- pidnog produbljivanja depresije u ovom slučaju došlo stvarno onda, kada se visinska depresija pribli­žavala istočnoj obali Grenlanda.Kada se prizem na depresija jed­nom produbi, a stru jan je zraka oko n je pojača, ona obično odr­žava tu svoju dubinu uz pomoć hladnog zraka koji dolazi pozadi iz polarnog bazena na svom putu prema istoku.

Ovo je jedan naročito dobar prim jer, je r je visinska depresija solidno evidentirana. Međutim, u mnogim slučajevima produbljiva­nja ove vrste bilo bi teško pred­vidjeti, jer visinsku depresiju ili čak dolinu nije lako naći iznad Grenlanda na 500 milibarskoj k a r­ti, uglavnom zbog toga, što na o- vom području postoji vrlo rije t­ka m reža visinskih m jerenja. S lika 7. Visina 500 m b plohe (u m etrim a) dne 8. II 1960. u 0000 GM T

Napomena izdavača. — Iznena­dne i opasne prom jene vremena na ovom području, prikazane na ovim kartam a, na slikovit način ističu potrebu, da meteoriolog ima na raspolaganju što je moguće vi­še inform acija o vrem enu od bro­dova koji plove u ovim1 vodama. Meteorološke stanice koje ispituju više slojeve atm osfere veoma su rijetke u ovom dijelu svijeta, a njihova m otrenja ne mogu se uvi­jek brzo dostaviti. Zato površin­ska m otrenja mogu biti prvo upo­zorenje na iznenadno i opasno v ri­jeme. Čak i onda, kada postoje po­daci o visinskim m otrenjim a, po­vršinska m otrenja su još uvijek potrebna odnosno poželjna, zbog potvrđivanja onoga što se dešava. Stoga se nadamo, da će zapovjed­nici svih trgovačkih i ribarskih brodova, koji plove u ovom pod­ručju, slati obalnim stanicama pu­tem radia izvještaje o vremenu, kadgod to dozvoljavaju mogućno­sti. Ako meteorolog ima na raspo­laganju više informacija, može do­nijeti tačniju prognozu.

S lika 8. V isina 500 m b plohe (u m etrim a) dne 8. II 1960. u 1200 GM T Preveo: Jo sip D o m in isDozvolu za prijevod ovog članka dao nam je Controller oj Her Britannic M ajesty’s S tationery Office.

16

Dr. C. Pflugbeil:

Sudbonosne posljedice zbog neslušanja meteor, izvještajaPrijevod iz der ,,Wetterlotse“ Nr. 199, Juni 1963.

Sportsko jedrenje s pravom va­ži kod omladine, i ne samo kod omladine, kao privlačan hobi, ali istovremeno i kao jedna aktivnost, kod koje još uvijek dolazi do izra­žaja vratolom na odlučnost, izdr­žljivost i hrabrost. Nažalost, neki mladi ljudi neće da shvate, da je za bavljenje ovim sportom, osim spomenutih osobina, potrebno i- m ati i široko znanje i iskustvo, jer je samo na osnovu velikog znanja i iskustva moguće pravil­no procijeniti opasnosti od vjetra i oluja. Naoružani jedino m lade­načkim optimizmom, eksploziv­nom snagom i oduševljenjem za jedrenje mladi se ljudi neće moći oduprijeti bijesu prirodnih sila. Samo planirana predostrožnost i brižljivo odm jeravanje brojnih faktora, zasnovano na sigurnom vlastitom znanju i solidnoj izobra­zbi u jedrenju, stvaraju preduvje­te za donošenje svrsishodnih od­luka.

U vodama naših geografskih ši­rina mogu se u svako godišnje doba pojaviti žestoki vjetrovi od­nosno oluje. Bilo bi dakle sasvim normalno, da se kod dužeg jedre­nja po Sjevernom ili Istočnom

m oru jedrilice snabdiju barem s radioaparatom , da bi mogle p ra ti­ti vrem ensku situaciju odnosno prognoze i daljnje izglede vrem e­na za područje u kojem plove.

Nažalost, u praksi katkada stva­ri izgledaju drukčije. Kao prim jer navest ćemo tr i slučaja, koja je pretresao Pomorski meteorološki ured:

1. Prilikom putovanja iz Hallig Hooge za Meldori u junu 1962. godine, jedna sportska jedrilica napunila se mora i razbila o oba­lu kod Eidermundunga. Pri tome su se utopila sva tri člana posade (jedan đak visoke škole, jedan mladi učitelj i jedan sjem eništa- rac). Pomorski ured dao je slije­deće obavještenje u pogledu iz­

vještaja o vremenu: »Pom anjka­nje signala za slučaj opasnosti kao i radioaparata za slušanje vrem en­skih izvještaja pokazalo se sudbo­nosnim«. Osim toga, nijedan od članova posade uopće nije posje­dovao iskaznicu Njemačkog jedri- ličarskog saveza za upravljanje je­drilicom, a kamoli iskaznicu »C«, koja je predviđena za ovakve slu­čajeve.

Prije godinu dana bavio se Po­morski meteorološki ured s dvi­je nesreće jahti istog tipa, kojom prilikom je naročito bilo ukazano na činjenicu, da posade uopće ni­su vodile nikakva računa o m ot­renju postojeće vremenske situa­cije i upoznavanju s daljnjim raz­vojem vremena preko radija. Ta­da je također posebno istaknuto, da voditelj jahte mora kod takvog putovanja posjedovati iskaznicu voditelja jahte. Međutim, taj apel ostao je bez rezultata.

U vezi onog posljednjeg sluča­ja Pomorski meteorološki ured je dalje unio u izvještaj slijedeće: »S vjerojatnošću koja graniči sa sigurnošću mogli bismo kazati, da je jah ta »XYZ« nakon nastupa oseke i žestokog NW vjetra bila prevrnuta od strm ih valova i raz­bijena o obalu. Da se posada ove jahte pravovremeno upoznala s očekivanom vremenskom situaci­jom, vjerojatno bi bila odgodila ili prekinula svoje putovanje.«

2. Na putovanju iz W ittdiin/Am- run za Hamburg u augustu 1962. godine, iz jedne ham burške jahte pao je jedan jedriličar u more i utopio -se. Jah ta je imala radioapa­rat, ali posada ipak nije slušala meteorološki izvještaj u 0700 sati. Nam jeravala ga je slušati tek u11.00 sati, ali do toga nije došlo, je r se u m eđuvremenu dogodila spomenuta nesreća, nakon koje je jah ta bila odtegljena za Husum. Budući da se nesreća desila već prije 07.30 sati, Pomorski m eteo­

rološki ured je zaključio, da se u ovom slučaju zanem arivanje slušanja meteoroloških izvještaja ne može sm atrati uzrokom nesre­će.

3. Na putovanju iz Odden Havn-a za Kalundborg u augustu 1962. godine, jedna je jah ta na je­dra iz Kiela bila zahvaćena žesto­kim udarom vjetra s kišom. Vje­ta r iz pravca SW, jačine 7—3 bo- fora, prisilio je posadu na m aksi­malno skraćivanje jedara. Time je jah ta znatno izgubila na vožnji i sposobnosti m anevriranja. Da bi izbjegla zanošenje u otvorene vo­de K attegata, posada je dala sig­nale za opasnost. Danski brod MS »Tunis« pritekao im je u po­moć, preuzevši tr i člana posade, među njim a dvije žene. Nakon tro- satnog tegljenja, kada je pukao konop i nakon što je ustanovljeno da u jah tu prodire voda, »Tunis« je preuzeo i dva preostala člana posade. Napuštenu jah tu je kasni- ie pronašao jedan drugi motorni brod i uzeo je u tegljenje. Među­tim, opet je pukao konop, nakon čega je iah ta naglo potonula. U izvještaju Pomorskog meteorološ­kog ureda stajalo je između osta­log: »Ovo putovanje ne bi bilo po­duzeto, da se na jahti nalazio so­lidan radioaparat za slušanje vre­menskih prognoza i da su se pro­gnoze obavezno slušale.« U izvie- štaju saveznog istražitelja stajalo je slijedeće: »Glavni uzrok nesre­će jest nedovoljno inform iranje o vremenskoj situaciji i prognozi.Pom anjkanje jednog upotreblji­

vog radioaparata pokajalo se sud­bonosnim, je r se toga dana, tj. 7. VIII 1962. godine, za područje Skagerraka, K attegata, te zapadne i srednje predjele Istočnog mora od 09.00 sati bilo na snazi upozo­renje na vjetar«. Uostalom, jah ta je isplovila tek u 15.30 sati. Za-

(n a s ta v a k na id u ćo j s tra n i)

17

Kapt. K. Neumann:

Izvještaj o nevremenu kod AzoraPrijevod iz ,,Der Seevvart", decembar 1962.

Dne 5. III 1962. nalazio se M/B »Illstein«, poduzeća Norddeutscher Lloyd iz Bremena, na putovanju iz Londona za Miami. U podne tog dana nalazio se na poziciji 39° 50’ N, 23°00’W, 160 morskih m i'ja sjeveroistočno od Sao Migu- el, Azori. Brodsko vrijem e odnosi­lo se na 30° W. Brod im a 3049 brutto reg. tona a imao je 1711 to­na tereta, od toga 170 nespakova- nih, britanskih automobila i na palubi 3 teška autobusa od 15.5 tona. U satim a koji su slijedili na­kon podneva vremenska situacija izgledala je ovako:

Podne: SW 6, tem peratura zra­ka l?.n, barograf 999 mb, oblačno, pojedinačni pljuskovi kiše, ukršte- ni valovi m rtvog mora.

13.00 sati: S/SSE 7, barograf 993 mb, žestoki udari v je tra s kišom.

(nastavak sa 17. strane) povjednik jah te bio je 20-godišnji đak visoke škole.

Zaključak: I za vrijem e ljeta prijete ozbiljne opasnosti jahtam a koje se zateknu na jedrenju u obalnim vodama, a pogotovo oni­ma koje nevrijem e zatekne na ot­vorenom moru.

Da bi se izbjegle štete pa čak i gubici ljudskih života, preporuča se redovito slušanje meteoroloških izvještaja, što je za takva putova­nja ionako propisano.

Preveo: Josip Dominis

14.00 sati: SE/ESE 8-9.15.00 sati: E/E za N 10—11, ba­

rograf 983.5 mb, kratki, strmi, ukršteni valovi m rtvog m ora i vjetrovni valovi.

15.15 sati skrenuli smo na kurs 185°, je r je i v jetar skrenuo u desno.

16.00 sati: SE/S 11—12, barograf 974 mb, tem peratura 15°. V idlji­vost jako sm anjena zbog morske pjene i kiše. K ratki, visoki, u k r­šteni vjetrovni valovi i valovi m rtvog mora.

16.10 sati: Kroz k ra tk i vrem en­ski period, koji je trajao najviše 3 minute, v je tar je bio slab, a on­da je ponovo naglo nahrupio iz pravca SW, jačinom od 11—12. Žestoki, isprem ješani v jetrovni valovi i valovi m rtvog mora. Ba­rograf 969 mb.

Budući da su nakon ponovne provale vjetra, vjetrovni valovi i valovi mrtvog m ora još uvijek dolazili iz pravca SE i budući da je v jetar ponovo zapuhao punom snagom, pojavili su se vjetrovni valovi koji su išli nasuprot svog dotadašnjeg pravca, pri čemu su se stvarale duge zavjese pjene.Osim toga, m ora da je v jetar iz pravca SW, koji je kasnije skre­nuo na W, stjerao banke magle uz samu morsku površinu, između dolina valova, je r je nisko iznad

vjetrovnih valova koji su dolazi­li sa zapada ležala gusta para, iznad koje su izvirivale kreste valova.

Brod je plovio prema vjetru, ku"som od otprilike S za W, sje- kući valove koji su se međusobno ukrštavah. Dobro je izlazio na kraj s nevrem enom i preko broda je sa­mo prskalo more.

17.00 sati: SW/NW 11 (12), tem ­peratura 12.5°, barograf 976 mb.

18.00 sati: NW za W 11-10, tem ­peratura 13.5°, barograf 988 mb. Ponovo smo skrenuli na pravi kurs 211°.

19.00 sati: WNW 9—8, tem pera­tu ra 13.5°, barograf 993 mb.

20.00 sati: W za N 7, tem peratu­ra 13.5°, barograf 995 mb.

22.00 sata: W za S 6, tem pera­tu ra 14.5°, barograf 997 mb.

24.00 sata: WSW 6, tem peratu­ra 14.5°, barograf 997 mb.

Kada se nevrijem e nalazilo na vrhuncu, pitali smo radiostanicu Hortu da li je dobila kakve oba­vijesti o opisanom ciklonu. Kada su odgovorili niječno, dali smo Horti opis gornje pojave a u je­dno smo transm itirali naše m ot­renje kao TTT poruku.

K ratkoća i žestina ovog ciklo­na natjerala me da živo razmiš­ljam o udesu Pamira.

Preveo: Josip Dominis

JU G O S LA V E N S KA TANKERSKA PLOVIDBA - ZADARSPECIJALIZIRANO PODUZEĆE ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH TERETA MOREM - ZADAR, ULICA BORISA KIDRIČA BROJ 3

Telefon: 32-74, 23-77 — Telegram: Jugotanker Zadar — Tekući račun kod NB-Zadar broj 434-11/1-52

PODUZEĆE RASPOLAŽE S MALIM I VELIKIM MODERNIM TANKERIM A ZA TRANS­PORT SIROVE NAFTE, NAFTINITI DERIVATA. RAZNIH ULJA I ALKOHOLA PO SVIM MORIMA SVIJETA. OBAVLJA POMORSKE PRIJEVOZE S TRANPERIM A »DUGI OTOK«, -RAVNI KOTARI« I »KORNAT« U DUGOJ I V ELIKOJ OBALNOJ PLOVIDBI. RASPOLA­ŽE S DVA BULK CARRIERA OD 18.400 DWT ZA PREVOZ RAZNIH RASUTIH TERETA

18

Bilješke pomorskih motritelja

MAGLA S DUGOM Sredozemno more

PlB »Solin«. Iz Haife za Rijeku. Zapovjednik Jurković M arijan. M otritelji: Crgonja Bogomir I časnik, Jurjev ić Anton II časnik, Letis Nikola kadet.

Dne 24. juna 1963., ploveći iz Haife za Rijeku, u kursu 308, pri prelazu I dijela M editerana u zoni Crusade, 70 Nm od rta Greco (Cipar), na poziciji 33° 52’N,33°30’E, u 0705 sati po brodskom vremenu, od­nosno u 0505 sati po GMT, brod je ušao u sloj vrlo guste magle. Vidljivost je bila ograničena na svega 200-300 m etara. Magla se najp rije pojavila u bancim a i postepeno je postajala sve gušća. Visina sloja nad morem iznosila je oko 30 m etara. Dat je »pozor« u stroj, a ujedno smo pojačali stražu. Davali smo pro­pisane signale za maglu.

Tokom tra jan ja maglenog sloja bio je vidljiv luk duge s lijeve strane broda uz sami bok. Dugine boje bile su vrlo slabe, a njen prednji kraj dodirivao je pramac. Raspon lukao imao je cca 20 m etara, dok je visina luka nad morem bila nešto niža od ruba magle. Duga je bila vidljiva sve do prestanka tra ­jan ja magle, tj. do 0805 sati. Vlažnost je bila vrlo velika, brod je bio m okar kao od kiše.

Za vrijem e tra jan ja magle vrijem e je nad brodom bilo vedro. Puhao je lagani NW vjetar, dok se tem peratura zraka k reta la oko 29°C. Nakon prestanka magle vidljivost 97. Vrijem e vedro.

Pojava magle upisana je u Brodski m eteorološki dnevnik pod rubrike vidljivost, vrijem e i te r­m ometar. N astavljena redovita plovidba u kursu 308°.Opaska: M odrić Božo, šef O dsjeka za zaštitu .pomorskog saobraćaja., dao nam je slijedeći kom entar:

»Duga se ja v lja p ri Sunčevoj ili M jesečevoj sv ije tlosti n a »ekranu« vodenih .kapljica, s itn e kiše, rosulje, ili magle. P o java dugin ih bo ja s j ednirn ili v iše prstenova, koje m otrite lj v idi oko nečije sjenke na oblaku ili magli, naziva se »glorija«. Ako se pak oblak ili m ag la nalaze vrlo blizu m otritelja , s jenke na n jim a su v rlo uvećane. T ada se pojava naziva »Brokenski spektar«.

MORSKI DIM Sjeverni Atlantik

»The M arine Observer« br. 195, ja n u a r 1962.

M/b. »Swiftpool«. Zapovjednik E. A. Snaith. Iz New Yorka za Goteborg. M otritelj: Mr. J. Landels, II ča­snik.

Dne 5. m arta između 1135 i 1148 sati po GMT prešao je preko broda žestoki pljusak, popraćen jakom tučom. Odmah nakon toga prim jetili smo na morskoj površini morski dim. Pojačao se i počeo di­zati, uzrokujući znatno sm anjivanje vidljivosti. Dim je trajao 2 m inute nakon prolaska pljuska a zatim se brzo raspršio. Tem peratura zraka iznosila je 5.0° C, mokrog term om etra 3.9° C, a mora 15.6° C. V jetar NW, jačine 7.

Pozicija broda: 42° 18’N, 46°06’W.Opaska: M orski d im obično se .pojavljuje kada vrlo h ladni zrak s tru ji iznad toplog m ora. U ovom slučaju tako­đer je posto ja la takva situacija. M eđutim , m oguće je da su kondenzirane vodene čestice, koje su tvorile m orski dim, m ožda b ile djelom ično uzrokovane nekim lokalnim dinam ičkim sm anjen jem atm osferskog tlaka, povezanim s žestokim pljuskom . Brzo rasp ršavan je vodenih čestica v je ro ja tn o se m ože p rip isa ti jakom v je tru .

PJEŠČANA OLUJA Sueski kanal

M/b »Varaždin«. Zapovjednik Luetić Leopold. Iz P o rt Saida za Jeddah. M otritelj: G arbin Milivoj II ča­snik.

Pozicija broda: Sueski kanal; datum : 25. V 1963.Kanalom Suez jake pješčane oluje. V idljivost povremeno do 100 m etara.Od 0800 do 1100 sati tem peratura porasla s 19°C na 42°C.

Opaska: M odrić Božo, šef O dsjeka za zaštitu pomorskog saobraćaja, dao nam je slijedeći kom entar:»P ješčane o lu je u pustin jsk im pred je lim a česta su pojava. Lokalni vrući v jetrovi u .području Sueskog ka­

nala (Kham sin i Samoom) podižu oblake pijeska i p rašine u L ibijskoj pustin ji i nose ga, često uz v rlo visoke tem ­perature , p rek o Sueskog kana la n a sjeveroistok. Ove p ješčane »mećave« mogu biti niske, visoke, ili pak u obliku pješčanog zida, visokog i do 3000 m etara. P ješčane oluje u Sueskom kanalu mogu izazvati i istočni v je trov i sa Si- najskog i A rapskog poluotoka, što ovisi o položaju i k re ta n ju depresija i an ticik lona u ovom području.

19

PJEŠČANA MUTNOCASjeverni Atlantik

»The M arine O bserver« br. 197, ju li 1962.

M/b »Aragon«. K apetan T. W. Stevens, R. D. Iz Rio de Janeira za Las Palm as. M otritelj: Mr. R. Burnett, m lađi III časnik.

Dne 17. augusta 1961. navečer vladala je slaba sumaglica a u 1900 sati po GMT prim ijetili smo da u zraku lebdi fina prašina. Jedan dio te prašine taložio se na brod, pa smo prem a brodskoj boji mogli jasno ustanoviti da se radi o crvenkasto-smeđem prahu. Sunce, koje je bilo zastrto sumaglicom tokom većeg dijela poslijepodneva, izgubilo se s vida kada se spustilo na visinu od 15°. Vrijem e u 1900 sati: tem peratura zraka 22.8° C, v je ta r N’W, jačine 4. Bez oblaka.

Pozicija broda: 24°40°N, 17°00’W.Opaska: Iako je u blizini b roda puhao v je ta r iz sjevernog pravca, on je ran ije išao iskriv ljenom pu tan jom preko sjeverozapadne Sahare, kao NE v je tar, noseći sa sobom ovaj pješak.

PIJAVICAMeksički zaljev

M/b »Piran«. Iz Kopra za Baton Rouge. Zapovjednik Šarinić Klonimir. M otritelj: U tenkar Jože II časnik.Dne 24. m aja 1963. u 1825 sati po GMT, p rim ije tili smo pijavicu u sm jeru SW, na daljini od 6.5

Nm od broda. Razvila se ispod velikog oblaka cum ulonimbus bez nakovnja i s kišom. P redstav ljala je jasan homogeni stup i vrlo dobro se vidjela na radaru . Produžila se do mora, a nakon 20 m inuta skoro momentalno se raspala. U stupu pijavice nije se prim jećivalo nikakvo vrtložno kretanje. Tem peratura zraka iznosila je 35°C, mora 29°C, rosišta 22°C. V je tar N 2-3. More N 1. B arom etar 1019.7 mb. Naoblaka: 3/8 cumulonimbusa i cumulusa.

Pozicija broda: 28° 36’N’ 88° 41’W.Opaska: M odrić Božo, šef O dsjeka za sigurnost pom orskosaobraćaja, dao nam je slijedeći kom entar:

»Pri nestab iln im vrem enskim situacijam a, kada posto je povoljni uvjeti za fo rm iran je nevera i ob laka ružnog vrem ena, kao što je to bio slučaj gore navedenog dana, često se fo rm ira ju cumulonimibusi, iz čije baze izla­zi jedna ili v iše pijavica. To je pojava koja se sastoji iz v rtloga v je tra , često jakog, čije se p risustvo ispo ljava oblačnim stubom ili izvrnutom kupom u obliku lijevka, ko ji izlazi iz baze cum ulonim busa i »bokorom« koji tvo­re vodene kapljice dignute s m orske površine.

NEVERA NA DUGOM OTOKU

U mjesečnom izvještaju Lučkog meteorološkog dnevnika od mjeseca srpnja 1963. godine, upra­vitelj Svjetionika Tajer u Kornatim a, Šime Piasevoli opisao je jednu vrem ensku pojavu, koja se ri­jetko jav lja na tom području, a koja je imala katastrofalne posljedice.

»Dana 11. VII 1963. godine nadošla je ja k a oluja iz pravca NW i u vrlo uskom pojasu p re­šla preko sela Luka, Žman, Zaglav i Sali na Dugom otoku. Na svom putu ostavila je iza sebe pravu pustoš na ovom području. N ajprije su se pojavili oblaci m rko-zelene boje, a zatim je nadošao or­kanski v je ta r iz pravca NW, koji je, po mojoj procjeni, prelazio jačinu od 12 bofora. Rušio je dim­njake i nosio crijepove s kuća, a u Salima je iščupao iz zemlje pet stabala stoljetnih bajam a skupa sa žilama. Kiša je pljuštila takvom snagom, da je naprosto bila nalik na vodenu zavjesu. Vidljivost je bila ograničena na samih 50 m etara. Računa se da je za vrlo kratko vrijem e palo preko 100 mm rođenog tologa. Postojeći kišom jer u Salima, koji jebio udaljen od centra nepogode oko 1 km, registri­rao je m anju količinu. Nakon kiše nadošla je jaka tuča, čiji je sloj iznosio oko 10 cm, a zrna su bila veličine bajam a. Vodena stihija prodrla je u prizem lja mnogih kuća, a veći broj kuća sa starijom krovnom konstrukcijom bio je naprosto poplavljen. Ni Tvornica rib ljih konzervi »Mardešić« nije ostala pošteđena, je r su i na njoj oštećenja procijenjena na oko 2 m ilijuna dinara. Na uskom pojasu najvećeg intenziteta nevere potpuno su stradale poljoprivredne kulture, uglavnom masline i vino­va loza. M aterijalnu štetu procjenila je specijalna kom isija agronoma Općine Zadar.

Nezapamćeno nevrijem e trajalo je oko 15 m inuta i to od 1155 do 1210 sati. N ajstaraji ljudi ovog k ra ja ne pam te slično nevrijeme. Za vrijem e tra jan ja ove pojave nalazio sam se u Salima.«

Opaska. M odrić Božo, šef O dsjeka za zaštitu pomorskog saobraćaja, dao nam je slijedeći kom entar:»Gore opisano n ev rijem e n ije neuobičajena pojava ma našim geografskim širinam a u toplo godišnje doba.

Ono se obično ja v lja .pri nestabilnoj stra tifikac iji atm osfere, kakva je ona kod nas ta d a bila, kada postoje v rlo povoljni uv jeti za fo rm iran je cum ulonim busa. Snažni cumulonimibusi, ikoji m ogu biti veći i m an ji u širini, dok se u visinu uzdižu i po nekoliko k ilom etara, krećući se u određenom pravcu znatnom brzinom s tv a ra ju oluje, koje mogu prouzrokovati i veće štete. O pisana oluja na Dugom otoku jedna je od tip ičnih toplinskih »nevera«. N ije isključeno d a je u ovom slučaju u sklopu ovog cum ulonim busa bila i p ijav ica (truba), s obzirom da je, prem a opisu, o lu ja p rošla preko rela tivno uskog pojasa.«.

20

HALO OKO SUNCA Sjeverni Atlantik

Mlb »Piran«. Zapovjednik Šarinić Klonimir. Iz Kopra za Eaton Rouge. M otritelji: U tenkar Jože II časnik, Rotter Jože III časnik.

Dne 9. m aja 1963. od 1400 do 1800 sati po GMT, na poziciji 31° 18’N, 54° 52’W, prim ijetili smo halo oko Sunca. K utna udaljenost od središta Sunca do haloa iznosila je oko 22°. U nutar kruga nebo je bilo tam nije nego vani. Raspored spektralnih boja: u n u tar kruga crvena, izvana kruga plava. Ostale bo­je bile su skoro neprim ijetne. Naoblaka 8/8 i to uglavnom cirostratus i cirus uncinus. Na horizontu nešto cumulusa s jakim vertikalnim razvitkom. U 1400 sati v je ta r je bio SW 1-2; more m rtvo 2; barom etar 1023. 8, stalan, tem peratura zraka 24.6°C; tem peratura rosišta 20°C.

Ista pojava bila je vidljiva dan ranije od 16 00 do 1830 sati po GMT.

GRANIČNA LINIJA NA MORU Sjeverni Atlantik

»The Marine Observer« br. 196, april 1962.

M/b »Huntingdon«. K apetan H. R. M. Smith. Iz Curacao-a za Dunkirk. M otritelj: Mr. G. C. S talker, III časnik.

Dne 25. m aja 1961. u 1330 sati po GMT naglo se prom ijenila boja mora od zelenkasto plave do tam no plave, a ove dvije boje bile su razdvojene jasnom linijom koja je ležala u pravcu E-W. Prilikom prelaza od zelene do plave boje tem peratura mora pala je od 16.2° C na 15.0° C. Kod tem perature zraka nije zabilježena nikakva prom jena. Nije bilo nikakvih oblaka. V jetar N, jačine 1-2.

Pozicija broda: 42°40’N, 31°50’W.Opaska: O v rlo sličnoj pojavi dao je jednom ran ijom prilikom svoj kom en tar dr. T. J. H art iz N acionalnog in sti­tu ta za oceanografiju. U tom slučaju, kao ni u ovom sadašnjem , n ije se g ran ična lin ija po jav ila blizu dobro poznatog oceanografskog d iskontinuiteta, već blizu sredn jih fron ta ln ih polarnih zona, gdje m eteorološke prilike uvelike varira ju .

VRTLOZI U MORU Sredozemno more

M/b »Bohinj«. Iz Ploče za Sao Vicente. M otritelj: F ab jan Jože II časnik.Dne 31. V 1963. god. u 1330 sati po GMT, na poziciji 37°15’N, 03°14’W’ prim ijećeno je vrtloženje

m ora na dva m jesta u razm aku od 1 Nm jedno od drugoga. P rom jer vrtloga približno je iznosio 50 m. Vrtlozi su izgledali kao podmorski izvor. T em peratura mora na dubini od 3 m etra iznosila je 21°C, zraka 21°C, mokrog term om etra 17.5°C. Vrijem e tiho, m orepotpuno glatko. Kurs broda 262°, brzina 15 čvorova. Zbog velike brzine nije bilo moguće izm jeriti tem peratu ru mora u samom vrtlogu.

SUHI ZRAK Sueski kanal

M/b. »Scottish Hawk«. Zapovjednik A. Mair. Iz B andar M ashura za P ort Said. M otritelji: Mr. B. She- perd, I časnik; te Mr. J. C. Attwood, II časnik.

Dne 29. m aja 1961. u 1400 sati po GMT, dok smo išli prem a sjeveru kroz Sueski kanal, tem pe­ra tu ra suhog term om etra iznosila je 33.5° C a mokrog term om etra 19.1° C, što znači da je depresija iz­nosila 14.4 a rosište 7.6° C. P rim ijetili smo mnogo abnorm alnih pojava refrakcije. V jetar NW’N, jači­ne 2.

Dne 30. m aja za vrijem e prolaza kroz Suez izvršili smo slijedeće m otrenje:GMT Suhi t. °C M okri t. °C Rosište °C Relat. vlaga V jetar 1030 43.3 23.8 11.8 16 S, jačina 1-21130 43.0 22.8 9.3 14 W, jačina 2-31200 44.4 24.4 12.7 16 N, jačina 2-3Atm osfera je bila puna pijeska, a na obalama kanala dolazilo je do čestih prašinskih oluja.

P ilot nam je kazao, da je ovakvo vrijem e sasvim neuobičajeno za ovo godišnje doba.Pozicija broda u 1400 sati: P o rt Said.

Opaska: »Scoitish Hawk« je bio zahvaćen v rlo toplim zrakom , koji je dolazio iz područja izvan pustin je . Do abnorm aln ih re frak c ija dolazilo je zbog toga, što su u n u ta r ove suhe zračne m ase blizu m orske površine posto­ja le velike v ertika lne raz like s obzirom na vlagu i tem peratu ru .

21

NAVIGACIJA POMOĆU RADARA IZVAN GRANICA LEDASjeverni Atlantik

»The M arine Observer« br. 196, a p r il 1962.P/b »Birmingham City«. K apetan J. R. Campbell. Iz Avonm outh-a za Halifax, N. S. M otritelj: Mr. A. Johansen, III časnik.

Dne 16. m arta 1961. u 0100 sati po GMT prim ijećen je na radaru nepokretan predm et, po svoj prilici veliki ledeni brijeg, u sm jeru od 294°, na udaljenosti od 4.5 m ilje s desne strane pramca. Kurs broda bio je 266° a brzina 11.5 čvorova.

K ad je sm jer iznosio skoro 45° prem a pramcu, prim ijećen je na radarskom ekranu jednu m ilju sjeverno od ledenog brijega isprekidan rub leda, dug 41/2 milje. Ležao je približno u pravcu E-W. Nije bilo nikakve uzburkanosti u zavjetrini ovog leda, koji se nalazio u sm jeru od 150°, 10 m ilja južnije od najjužnije poznate granice leda, kako ju je u svojim izvještajim a označila M eđunarodna patro la za led. U vezi ovog leda poslali smo radio poruku CQ i za Cape Race Radio. Tem peratura zraka iznosila je 1.1° C, mora 6.7° C, pavši u slijedećem satu na 2.2° C. V jetar SE’S, jačine 5. Naoblaka 5/8. Vidljivost preko10 milja.

Pozicija broda: 45°15’N, 48°13’W.Opaska: Ovo sm o m otren je nedavno proslijedili M eđunarodnoj patro li za led, zbog eventualnog kom entara.

HALO OKO MJESECA Sjeverni Atlantik

Mlb »Piran«. Zapovjednik Šarinić Klonimir. Iz B aton Rougea za Free Port. M otritelji: Možina Hugo I časnik, U tenkar Jože II časnik i Rotter Jože III časnik.

Dne 31. m aja 1963. u 0140 sati po GMT, na poziciji 28°7.5’N,77°35’W, prim ijetili smo halo oko mjeseca. Ova pojava tra ja la je do 0230 sati po GMT. Naoblaka 4/8 i to cirostratus cirocumulus 1/8, na horizontu 2/8 cumulusa srednjeg razvoja (cumulus congestus) i altocum ulus translucidus undulatus. V jetar ENE 5; more ENE 4; barom etar 1012.8, lagano raste; tem peratura zraka 25.5°C, rosišta 20°C. Opaska: Modrić Božo, šef Odsjeka za zaštitu pomorskog saobraćaja, dao nam je slijedeći komentar o ovim ..halo pojavama:

»Pojave halo -a spadaju u gruipu optičkih po java u obliku p rstena , luka, s tu p a ili sv je tlosn ih ža riš ta pro­uzrokovanih refrakcijom ili refleksijom svjetlosti od k ris ta lića koji lebde u atm osferi i to ponajčešće n a cirusndm oblacim a, sleđenoj m agli, itd.-«

PROMJENA BOJE MORA Sjeverni Atlantik

Mlb »Ljubija«. Zapovjednik M iljan Vinko. Iz Poti za Burnside. M otritelj: M ilutin Um bert I časnik.Dne 11. V 1963. u 1030 sati po GMT, na poziciji 35°00’N, 37°25’W, Kp 261°, prim ijećena je na

morskoj površini nagla prom jena boje mora. Boja se protezala u pravcu NW-SE. Bila je široka oko 5 Nm i duga oko 7-8 Nm. NE i E rub bili su znatno izrazitiji od rubova SW i W, gdje se boja postepeno gubila. U samom centru boja je bila svjetlo-zelenkasto siva, kao boja m ora u plićaku s pješčanim dnom. Vrijeme je bilo vedro, sunčano i toplo. V jetar SW, snage 1. More SW, snage 1. U m oru su prim ijećene smeđe m e­duze, a pjena koju je stvarao brod brže je nestajala s površine nego obično.

Izm jerena tem peratura mora iznosila je 20.5°C, a tem peratura zraka 22°C. Specifična gustoća mora 1027.5.

IZNENADNA POJAVA MRTVIH VALOVA Crveno more

»The M arine Observer« br. 197, ju li 1962.P/b »City of Lucknoioa«. Kapetan. B. T. Wortley. Iz D jibouti-a za Suez. M otritelj: Mr. D. Oldfield, m lađi11 časnik.

Dne 27. ju la 1961. u 1930 sati po GMT v je ta r je skrenuo od 330° na 60° i pojačao na 4. Tem pera­tu ra zraka pala je od 31.7° C na 30.0° C a blizu broda prim ijećen je pljusak. Najednom su iz pravca od 300° došli m rtv i valovi visoki 5 stopa, s periodom od 5 sekundi. Pojavljivali su se u 4 ili 5 lanaca, zatim bi nestali za period od 30 sekundi do 1 m inute, nakon čega bi se opet pojavili. Ovaj ciklus se stalno po­navljao sve do 2120 sati, samo što se visina valova postepeno sm anjivala. Tokom čitavog dana puhao je lagan v je ta r prom jenljivog pravca.

Pozicija broda: 18°25’N, 39°58’E.Opaska: N acionalni in s titu t za oceanografiju n ije nam mogao d a ti nikakvo ob jašn jen je za ovu pojavu.. S m ete­orološkog stanov išta on a je b ila povezana s atm osferskom podjelom izm eđu -suhog zraka sjeverne hem isfere i v lažnijeg zraka južne hem isfere.

Članke iz »Marine Observer«-a preveo Josip Dominis

22

Osvrt na rezultate meteorološkog motriteljskog rada na našim brodovima

Prošlo je deset godina, otkako su bili angažirani prvi naši trgo­vački brodovi, da se na njim a za vrijem e plovidbe vrši meteoro­loška m otriteljska služba. Ova služba sastoji se iz:

a) M otrenja i m jerenja m eteo­roloških elemenata, te njihovog upisivanja u brodski meteorološki dnevnik (BMD);

b) šifriran ja upisanih podataka i njihovog radiografskog em iti­ranja, bilo jednoj od naših obal­nih radio stanica, bilo kojoj s tra ­noj, na opću korist pomorstva.

U Pomorskom odjelu objavlji­vali su se ran ije uglavnom samo podaci o broju prim ljenih SHIP- depeša i prem a njim a se nekako »ocjenjivao« rad dotičnog broda. No, treba podvući, da je ocjenji­vanje na takav način nepotpuno, je r emisija radio-ctepeša, nakon, što je meteorološko m otrenje s broda u redu i savjesno izvršeno, zavisi od više faktora i m aterija- Ino-tehničke, dakle objektivne prirode (na pr. ograničen domet brodske radio stanice), i subjekti­vne prirode, na koju otpada zna­tan, a vrlo često i najh itn iji dio neizvršenih emisija. Na prim jer, brodski radiotelegrafist ima odre­đeno norm alno radno vrijeme, poslije čega ima svoj odmor. Vrlo često depeša bi trebala b iti emi­tirana u vrijem e njegovg odmora, i prirodno, OBS depeša ostaje na brodu. Koliko nam je poznato, neke plovidbe toliko su uviđavne, da dozvoljavaju radiotelegrafisti- ma mjesečno najnužniji broj p re­kovrem enih sati, da mogu preda­vati OBS depeše jedan ili dva pu ta dnevno i u svoje slobodno vrijem e. To je veoma pohvalno i samo treba poželjeti, da i osta­le plovidbe učine za opće korisnu pom orsku stvar tu m alu žrtvu, tj. da priznaju brodskom radio­telegrafisti mjesečno — recimo do 30 sati — prekovrem enog ra ­da, a u cilju što redovitijeg p re­davanja OBS depeša.

Pod ovakvim uslovima je p ri­rodno, da je broj depeša prilično ograničen, i u najviše term ina apsolutno nedovoljan. Kada bi se na svim brodovima, koji vrše m e­teorološka m otrenja, OBS depe­še predavale u ovako škrtom obimu, ili kada se uopće ne bi predavale, na tem elju čega bi meteorološke službe pojedinih po­morskih zemalja sastavljale izvje­štaj o vremenu, davale prognozu, ili em itirale faksimil vrem ensku kartu? Toga si svaki pomorac mora biti svijestan i po pravilu »što ne želiš da drugi tebi čini, i ti drugome ne čini« rad iti uvijek na tome, da se u vožnji svako­dnevno izvrše meteorološka mo­tren ja u sva četiri term ina i da se odmah nakon toga šifriran i po­daci radiotelegrafski em itiraju. Kada bi svatko ovako radio, na svim morima, gdje brodovi plove, m orska prostranstva bila bi p re­krivena mrežom podataka, na te­m elju kojih bi se mogle davati zaista dobre prognoze. A što po­morca interesira toliko, koliko upravo stanje vrem ena i progno­za za područja kuda plovi?

Na ovom m jestu neka mi bude dozvoljeno da navedem jedan prim jer, koji već sam i bez naro­čitog kom entara dovoljno jasno pokazuje stav prem a meteorolo­škoj službi, odn. važnost koja se pridaje meteorološkoj službi na p rim jer u Njemačkoj trgovačkoj mornarici. Tamo redovito m otri meteorološke elem ente već niz godina preko 330 trgovačkih bro­dova. Oni dostave svojoj pom or­skoj meteorološkoj službi ukupno najčešće preko 30.000 OBS depe­ša godišnje, odnosno prosječno dnevno 82 depeše ili svaki brod prosječno godišnje oko 90 depeša. Još efektniju sliku dobijemo, ako prom atram o »vrhunske« brodo­ve, tj. one koji su predali najveći broj depeša. Tako su tr i godine redom, 1960., 1961. i 1962. prva tr i broda bili t/b »Bremen«, m/b

»Bischofstor« i m/b »Berlin«. U ove tr i godine najveći broj p ri­m ljenih OBS depeša s jednog broda bio je 1169, 942 i 1041 (kod nas: 444-Alan, 447-Lendava i 352 -Iž). K ratka računica pokazuje, da je takav vrhunski brod p re­davao prosječno dnevno skoro 3 depeše kroz čitavu godinu. Ali, pošto nijedan brod na svijetu ne plovi 365 dana u godini, to mo­žemo za ilustraciju uzeti da je plovio na pr. 2/3 godine ili okru­glo 240 dana. Tada dobijemo da je u ovih 240 dana predao pros­ječno svakog dana bez iznimke 4 depeše! Navesti treba još i to, da mnogi njihovi brodovi m otre sva­ka 3 sata, tj. 8 pu ta dnevno (sve na dobrovoljnoj bazi). Slično je i s izvršenim m otrenjim a koja su upisana u BMD. U spomenutim godinama, najveći broj upisanih m otrenja u jedan BMD iznosi 1634, 1538 i 1709. Kod predpostav- ke da je brod bio u vožnji 240 dana, znači da je dotični brod npr. u 1962. godini upisivao dnevno po 7 m otrenja u svoj BMD. Sve ovo navodim rad i uporedjenja s onim našim brodovima, koji mo­tre samo svakih 12 sati, ili koji godišnje ne sakupe ni 100 m otre­nja.

Razumljivo, da apsolutne b ro j­ke same po sebi još nisu dovoljan indikator savjesnosti i intenzite­ta m otrenja. Za ovu svrhu treba­lo bi uzeti broj, koliko term ina (00,06,12 i 18 sati) je brod stvarno bio u vožnji i s njim e uporediti broj izvršenih m otrenja.

Kada bi se dakle meteorološki m otriteljski rad nekog broda ocje­njivao samo prem a broju depeša, koje su od njega prim ljene u Po­morskom odjelu, bila bi slika p ri­lično porazna. Zato je potrebno p rikupiti također podatke koliko je m otrenja izvršio svaki pojedi­načni brod, i ne samo brod, već i svaki pojedini m otritelj i tko je tada na brodu bio zapovjednik. Je r brod kao takav m otrenja ne

23

vrši, a časnici se na njem u često m ijenjaju. P rikupljan je podataka0 imenima m otrite lja je svakako obiman i težak zadatak, je r prije svega, ispisani BMD dolaze u Po­morski odjel katkada i s velikim zakašnjenjem , pa i preko godinu dana od vremena, kada su ispu­njeni tako da su u vrijem e obja­v ljivanja podataka s dotičnih brodova već davno na njim a drugi m otritelji, ili je sam brod već svršio u rezalište. Ispisane BMD preuzim aju naim e u Rijeci1 u Splitu naši lučki meteorološki agenti. Ali, ako brod ne pristaje u nijednoj od ovih luka, već u ne­koj trećoj, onda ispisani BMD ostaju na brodu i čine novi »vi- jađž«, možda čak i oko svijeta, prije nego dotični brod ponovno dođe u Jadran. Pomorski odjel bio bi m otriteljim a na ovakvim brodovima od srca zahvalan, ka­da bi oni p rije isplovljenja iz do­tične naše luke poslali ispunjene BMD na naslov »Pomorski odjel IIMZ, Split P rilaz VIII korpusa broj 11, pošt. pret. 102«. Oni b i/ nam a tim e znatno olakšali i ubrza­li rad.

Važno je znati, koliko m otrenja je izvršio pojedinac, pa da se oni koji se i kvantitetom i kvalitetom ističu od ostalih, pohvale i poslije izvjesnog vrem ena čak i simboli­čno nagrade. Kod ove evidencije kontrolori u Pomorskom odjelu tek nailaze na prave poteškoće, je r koliko ljudi, toliko ćudi, ali i potpisa. Tamo, gdje su m otritelji na vanjskoj stran i BMD upisani, sitnica je u tv rd iti koji paraf p ri­pada nekom m otritelju. Ali se najčešće dešava, da veći broj BMD s vanjske strane ne sadrži nijedan upisani podatak, čak ni ime broda, a kamoli ime m otrite­lja (to je česti slučaj kod BMD preuzetih u Splitu), dok su s de­sne strane upisanih m otrenja parafi od nekoliko »neznanih« m otritelja, a koje bi trebalo »deši­frirati«. Sada počinje okretanje stranica u BMD, nebi li kontrolor ipak negdje naišao na koji razgo- v jetn iji paraf da mu olakša o tkri­vanje imena m otritelja. Posiže se čak i za BMD iz ran ijih godina ili

s raznih brodova iz istog poduzeća -plovidbe, samo da ostane što m a­nje nerazjašnjenih potpisa. Mnogo puta je taj rad okrunjen uspje­hom, ali ne uvijek. Na prim jer, u 1962. godini od ukupno 37.338 upi­sanih m otrenja, za njih 841 i po­red svestranog i savjesnog traže­nja nisu se mogli pronaći »auto­ri«, a tih ima 89! Ima m otritelja, koji su time nažalost prikraćeni u priznavanju njihovog rada — ali uz najbolju volju, krivi nisu za to kontrolori u Pomorskom od­jelu.

Kod spomenutog »traganja« u ranijim godinama otkrilo se na­knadno par m otritelja, za čije ime je ranije važila nepoznanica »iks«. O tome donosimo poseban ispra­vak na drugom m jestu.

Na poteškoće se nailazi i tamo, gdje je m otritelj na vanjskoj s tra ­ni BMD doduše ispisan, ali pisa­nim (ne štampanim) slovima. Na prim jer neznamo, da li je pravil­no ime »Ilinić« Žarko ili »Hinić« Žarko, »Prijan« Štefan ili »Prijon« Štefan, »Zabret« Danilo ili »Za- fred« Danilo, Alajbegović »Juka« ili »Joka« i još nekoliko sličnih prim jera. Zatim im a poteškoća kod »dvojnika«, na p rim jer im a­mo dva m otrite lja s imenom Pe- trović Branko, dva pu ta se poja­vlju je ime »Ruić« (na Ižu i Jelsi). U nedoumici je bio kontrolor ta ­kođer kod pregleda BMD za 1962. godinu na brodu Avala. Na pred­njoj stranici BMD m otritelj nije upisan, već samo kod m otrenja paraf »KM«, pa da li je to Kuzma Medanić ili Kazimir Modrčin. T ra­ganjem po dnevnicima brodova Jugolinije otkrilo se da bi to mo­gao biti jedino Medanić Kuzma. Ali je za to trebalo u trošiti dosta vrem ena što bi nam bilo ušteđeno, da je prednja stranica BMD bila ispunjena. Još jedan prim jer: u BMD za 1961 i 1962 na brodovima Nikola Tesla, Dinara, Drvar, Po­bjeda i Vis pojavlju je se paraf kao ispisano »Sm« ili »Sin«. Dok se na D rvaru i Visu ispostavilo da je to paraf za Slobodana M ar- kovića, na Tesli, D inari i Pobjedi tek smo u 1962. otkrili, da bi to mogao biti jedino zapovjednik

broda, kapetan drug Sindik Šime, koji, naravno, nigdje nije bio upi­san kao m otritelj. Neko vrijem e čak smo pripisivali taj paraf Pe- tranović Boži. Zato neka nam ka­petan drug Sidnik ne zamjeri, što nam je tako dugo trebalo da ga možemo istaknuti kao jednog od onih rijetk ih zapovjednika brodo­va, koji — ako treba — i sami izvrše meteorološko m otrenje, pa m akar zapovjedali i većim bro­dom, ,đok ima na mnogim brodo­vim a m lađih drugova, koji po svemu sudeći na meteorološko m otrenje ne polažu neku naročitu važnost.

Ne treba posebno isticati, da je zapovjednik na brodu ne samo »barba«, već također prvi, i po položaju najviši, najstariji, najva­žniji i t. d., te ako on cijeni uslu­ge i značaj meteorologije i da se kao takav prem a njoj i odnosi, da će meteorološka služba na tom brodu naići na priznanje i podr­šku također kod ostalih, koji će se hoćeš-nećeš ipak ugledati u »najstarijeg« na brodu, pa će ta služba sigurno biti na zavisnoj vi­sini. Možemo napomenuti, da smo u BMD za 1962. godinu naišli na 12 zapovjednika brodova koji su izvršili po nekoliko meteoroloških m otrenja, m eđu kojim a stoje na 1. m jestu kapetani Novaković Milan (na M oslavini i Rumiji ukupno 118 m otrenja) te Š tebljaj August (kao zapovjednik i I časnik ima na Gorenjskoj 133 m otrenja) (Oko 500 časnika-m otritelja na našim brodovima, koji im aju u 1962 go­dini m anje od 100 m otrenja, mogu se u njih ugledati). Svi ovi im e­novani i neim enovani zapovjedni­ci nisu bili obavezni izvršiti ta m otrenja i baš zato je njihov čin za svaku pohvalu, a mi to prim a­mo kao znak pažnje prem a po­morskoj meteorologiji. Također je kod pregledavanja BMD broda »Velebit« od Jugolinije kontrolo­ra veoma ugodno iznenadila či­njenica, kad je kroz 5 mjeseci (m art-juni 1962) nailazio s desne strane pojedinih m otrenja na vi- diranje od strane zapovjednika broda, a na jednom m jestu kad

24

jedno m otrenje nije izvršeno p ri­mjedbu: »Vidio. A gdje je drugo motrenje?«, što dokazuje da za­povjednik i te kako vodi računa o vršenju meteorološke službe na brodu.

Posebno treba napom enuti, da mnogi m otrite lji ne potpisuju svo­ja m otrenja (u 1962. godini ostalo je bez potpisa 3739 m otrenja, t. j. ravno 10%!). A mi bismo toliko željeli, da priznamo svakom mo­trite lju poimenično njegove zaslu­ge za m eteorološku službu! Tako­đer n ije preporučljivo da se mo­trite lji potpisuju s »I, II, III čp.«, ako na prednjoj stran i BMD ne piše svaki p u t tko je bio I, II ili III časnik. Nezgodno je to kod pro­m jene m otritelja, dok potpis na pr. »III čp.« ostaje.

Prim ijećeno je također, da se na nekim brodovim a časnici često m ijenjaju, a da o tome nema tra ­ga na prednjoj stranici BMD, n i­ti pak u kopiji iz »Knjižice kon­trole ...« , već se prom jena vidi je­dino po novim i nepoznatim p ara- fima. Naročito to važi za brodove Bihać (1961. i 1962.), D inara, Go­ranka, Jesenice, Lika, L jubljana, Lošinj, Nikšić, Rog, Slavonija, Šumadija, Titograd, Zagreb i Ze- lengora.

Izbjegavati treba također m ije­njan je potpisa ili parafa. Istini za volju, to se događa samo kod dva ili t r i m otritelja, ali ipak to prouzrokuje izvjestan gubitak vrem ena, dok kontrolor sa sigur­nošću može reći, da li je to jedan ili su dva m otritelja.

Kada se već osvrćemo na re­zultate pregleda BMD, svakako treba spomenuti jednu pojavu, možemo je nazvati negativnom u pomorsko-meteorološkoj m otri­teljskoj praksi. Radi se naim e o naknadnom upisivanju podataka u BMD. K ada kontrolor kod lista­n ja BMD vidi različiti k arak ter rukopisa i potpise m otritelja, a s donje strane šifrirane podatke s upisanim vremenom em itiranja depeše, pozivnog znaka obalne ra ­dio stanice i paraf radiotelegrafi- ste, onda tu nema apsolutno ni­kakve sum nje u autentičnost upi­sanih podataka. Ali, kad vidi u

BMD u svim m otrenjim a isti ru ­kopis, inače lijepo i uredno upisa­no, pa eventualno još isti potpis, ili da bude kraće, s jednim potpi­som se potpisuje nekoliko m otre­n ja odjednom ili potpisa uopće nema, onda se kontrolor m ora za­pitati, da li je to prepisivano na­knadno iz brodskog dnevnika (u kojem bi slučaju ovakvi podaci još imali svoju vrijednost), što je uostalon suvišan posao, je r za bilježenje i šifriran je podataka meteoroloških m otrenja postoji BMD, ili je to — zlu ne trebalo — možda upisivanje prem a sjećanju, kod čega se lako može nam jerno ili nenam jerno upisati i nešto, što ne odgovara stvarnom stanju. Zar ne sliči to na naučni krim inal? Stoga mi naše m otritelje najljepše molimo, da se ne muče i ne gube vrem ena s naknadnim upisiva­njem podataka u BMD, je r se kod prepisivanja lako može potkrasti greška, a osim toga ovakvo na­knadno upisivanje nosi na sebi žig sum nje i nepovjerenja. A za­što da zbog jednog ili dvojice ne­savjesnih pada sum nja na mnoge da to možda i oni čine? M eteoro­logija je i suviše važna nauka, a da bi se njezina zbivanja iskri­v ljavala naknadnim upisivanjem samo zato da su rubrike nekog dnevnika pune. Na ovom mjestu možemo upozoriti na prijevod članka dr Rodewalđa u prošlom dvobroju »Vijesti« na strani 28- 29! Dakle, nama su puno draži originalni ispunjeni listovi BMD, pa m akar bili i zaprljani ili pisani nekaligrafskim rukopisom, hego čisto ispisani podaci problem ati­čne vrijednosti. Im a slučajeva, gdje se na listovima BMD pozna­ju tragovi prolivene čaše vina ili crne kave — no to ništa ne sm a­n ju je vrijednost upisanih podata­ka. Svatko zna, da brod pliva u nestabilnom mediju, pa jedna pro­livena čaša to samo potvrđuje.

Da ukratko rezimiramo do sada rečeno:

1. M otritelji, m otrite meteoro­loške elemente, kad je brod u vo­žnji, svakih 6 sati. Ako je u blizi­ni, ili postoji opasnost da se susre­tnete s tropskom ili drugom ko­

jom olujom, m otrite po potrebi i svaka tr i sata. Sva m otrenja izvr­šite savjesno i upisujte ih odmah u BMD, je r su ona osnova za mno­ga daljnja, pa i naučna korištenja.

2. Upisana m otrenja odmah ši­fr ira jte i predajte brodskom ra- diotelegrafisti da ih em itira i to s područja čitavog Sredozemnog mora s priključnim morima, i Crnog mora te sjevernog A tlanti­ka, jednoj od naših obalnih radio stanica (YUS, YUR ili YUX), a s ostalih područja najbližoj obalnoj radio stanici (vidi publikaciju WMO-No.9.TP.4 »Obalne radio stanice koje prim aju meteorolo­ške izvještaje s brodova«). Ukoli­ko neki od brodova nema ove pu­blikacije neka zatraži od svog po­duzeća ((ili izravno od Pomorskog odjela) da se ta publikacija nabavi. Treba napomenuti, da su svojevre­meno naručila tu publikaciju za svoje brodove sva brodarska po­duzeća osim A tlantske plovidbe, koja je naručila svega dva p ri­m jerka za svojih 16 brodova. Po­morski odjel šalje za taj popis ra ­dio stanica i besplatno sve dopu­ne, kad do njih dođe. Za emisiju OBS depeša brodovi ne plaćaju nikakvih pristojba.

3. Svaki m otritelj neka se na k ra ju svog m otrenja potpiše u prazni prostor bilo čitko, bilo stal­nim ili svojim originalnim potpi­som, ali zato neka bude i s van j­ske strane BMD upisano njegovo ime i prezime štam panim (blok) slovima, kao i čin. Kao prvo treba upisati uvijek ime i prezime zapo­vjednika broda, iako nema zato posebno predviđene rubrike (osim na dnu, gdje bi trebalo đa potpi­suje zapovjednik broda, a što ustvari potpisuje najčešće II ča­snik). BMD, koji bi bio potpisivan od zapovjednika broda, bio bi na­ma veoma drag, je r bi nam poka­zivao i na vidljiv način, da na če­lu meteorološke službe na dotič­nom broda stoji zapovjednik bro­da. Također prezim e i ime radio- telegrafista (ako ih na brodu ima više od jednoga, onda i njihova prezimena). Ukoliko se jedna te

25

ista imena pojavlju ju na više uza­stopnih listova BMD, dovoljno je da se prva stranica BMD ispuni samo na početku i na k ra ju sve dok nema prom jene. Ali netom se desi prom jena u potpisivanju mo­trite lja to treba da se odrazi na prvoj stranici BMD. Mora se ista­knuti, da su neki m otrite lji mislili i na poteškoće, koje nastaju kod dešifriranja potpisa, te su na ista­knutom m jestu upisali čitko svoje ime i prezime s dodatkom »potpi­suje ovako« i dodali originalni potpis ili paraf.

4. Ako ste za vrijem e svoje straže prim ijetili neku neobičnu ili važnu meteorološku ili oce­anografsku pojavu, molimo, opi­šite je na posljednjoj stranici BMD. Prim jere, kakvi su poda­ci kod toga potrebni, naći ćete u Vijestima u člancima »Bilješ­ke pomorskih m otritelja«. Kod svakog opisa neke pojave glavni su podaci: ime broda, ime zapo­vjednika, putovanje od-do, ime­na m otritelja, datum vrijem e (i koje: GMT ili koje drugo) po­četka i svršetka pojave, pozici­ja broda, sažeti opis pojave, v je­tar, more, event. tem peratura zraka i mora i td.

5. Ispisane BMD treba predati kod prve posjete LMA u Rijeci ili Splitu. Ako to ne uslijedi, mo­limo vas, da nam u cilju brže obrade jednog godišta pošaljete ispisane BMD poštom. Brodu to neće predstav lja ti veliki trošak, a nam a to mnogo znači.

Što se tiče rezultata meteoro­loškog m otriteljskog rada na na­šim trgovačkim brodovima u 1962. godini, isti su objavljeni u pose­bnim tabelama. Naročito treba istaknuti m otritelje na Splošnoj plovbi P iran i Jugoslavenskoj oceanskoj plovidbi Kotor! Dok kao brod pojedinačno dolazi u 1962. godini na prvo mjesto K or­dun s 614 upisanih m otrenja, na drugo P iran s 600 i na treće Po­bjeda s 585 m otrenja, pa da se poslije toga brodovi Splošne i Jugooceanske plovidbe skoro u- trku ju međusobom tko je bolji: L jubljana 566, Rum ija 565, zatim upada Šibenik od K varnerske s

557 m otrenja, pa dalje Zeta 545, Gorenjska 542, Bela K rajina 531, Rog 500, Trbovlje 484, M artin K rpan 475, Moslavina 473 i td. — dotle u cjelini kao plovidba i prem a prosjeku m otrenja po brodu vodi Splošna plovba da­leko ispred ostalih s lijepim pro­sjekom 401.7 upisanih motrenja! Jedina Splošna plovba nema broda s m anje od 100 m otrenja (što njezinim m otriteljim a može služiti na čast, a jednako i Jugo- rečna Beograd), slično kao što osim Splošne i Jugoocenaske n i­jedna plovidba nem a broda s preko 600 m otrenja.

Učinio bi se propust, kada se ne bismo osvrnuli na slučaj bro­da »Gruž« od A tlantske plovidbe, (zapovjed. kap. Ivo M argaretić) Za 1962. godinu od njega su p ri­m ljeni ispunjeni listovi BMD za vrijem e od 14. januara do 16 ju ­na. Kroz ovo vrijem e od 5 m jese­ci upisan je rekordan broj m otre­nja: 437! Poslije toga brod se do 1. augusta 1962. nalazio u brodo­gradilištu »Viktor Lenac« na Ri­jeci radi reklasifikacije, i za 1962. godinu više od njega n ije prim ljen nijedan BMD. Šteta, je r da su mo­trite lji na »Gružu« nastavili s mo­trenjim a u II polugodištu, kao što su m otrili u I, postigli bi v jero­jatno jugoslavenski rekord!

Iz pregleda također vidimo, da se najviše brodova u svim plo­vidbama, osim u Splošnoj (i u posljednjih pet malih) »koncen­triralo« u stupac 200-299 m otre­nja, gdje vlada takoreći prava stiska, a to je, naravno, odluču­juće utjecalo na relativno nizak jugoslavenski prosjek od 261.1 m otrenje po brodu, što je nešto slabije i od prosjeka 1960, i 1961. godine. Ipak u ukupnom broju upisanih m otrenja vidimo iz 1960, 1961 i 1962. godine stalan porast, što na žalost ne pokazuje pove­ćanje in tenziteta m otrenja u pro­sjeku, već je tome uzrok pove­ćanje broja m otriteljskih brodo­va. No, i pored toga, mi se ipak nadamo, da će — ako ne već svi, a ono barem veći dio naših po­moraca steći uvjerenje, da je pomorska meteorološka služba ne

samo kod nas, već općenito svu­da u svijetu, ustanovljena sa za­datkom pružanja pomoći i osi­guranja pomorske plovidbe na čitavom svijetu i da su jedino sami pomorci oni, koji mogu pružiti toj službi takorekući usput, bez nekih naročitih žrta­va one neophodne podatke, bez kojih ona nikako ne bi mogla da osigurava pomorski saobraćaj.

Također u pogledu pojedinaca nalaze se na vrhu ljestvice mo­trite lji već spomenute tr i plovi­dbe, tj. Jugooceanske, Splošne i Jugolinije. I ovdje, kao da vlada borba za pojedina m jesta s nai­zmjeničnim uspjehom. Uzmemo li u obzir sve do sada rečeno u pogledu poteškoća dešifriranja potpisa pojedinaca, nije isklju­čeno da smo nekom m otrite lju i pored savjesnog rada i nastojanja da budemo tačni, upisali koji ne- tačan podatak. Bit ćemo svako­me zahvalni, ako nas na greške upozori! Mi s naše strane zahva­ljujem o m otriteljim a na radu i zalaganju za zajedničku korist. Kao prim jer, koliko su m otrenja s mora važna, navodimo činje­nicu, da će se podaci m otrenja s područja Sredozemnog m ora još ove godine početi prenositi na m eđunarodne pomorske bušene kartice, koje će se zatim ustupi­ti Holandiji. Ova zemlja je na­ime od strane Komisije za po­morsku m eteorologiju p ri Svjet­skoj meteorološkoj organizaciji zadužena za izradu Klim atskog atlasa Sredozemnog mora. Osim nje, za izradu klim atskih atlasa pojedinih svjetskih m ora zadu­žene su još USA, SSSR, Engle­ska, Njemačka, Japan te Indija. I njim a će trebati u dogledno vrijem e poslati podatke m otre­nja s naših brodova u dotičnim morima. Na taj način, svi po­m orski m otrite lji svijeta, pa ta ­ko i naši, sudjeluju u izradi spo­m enutih klim atskih atlasa.

Ni za 1962., jednako kao ni ra ­nije, nismo bili u mogućnosti po­sebno istaknuti brodske rađiote- legrafiste, koji su također veoma zaslužni za pomorsku meteorolo­šku službu, je r svaka em itirana

26

depeša prođe kroz njihove ruke. Nažalost, ne upisuju svi radisti podatke o predanim depešama u BMD, pa se za prikaz podataka o OBS depešama, koje prim i Po­morski odjel, moramo služiti is­kazim a obalnih radio stanica Split, R ijeka i Dubrovnik, p re­ma kojim a Pomorski odjel izvrši plaćanje za prim ljene depeše. Pregled prim ljenih OBS depeša u 1962. godini donijeli smo u Vi­jestim a broj 1-2/1963. Brojka od 6995 prim ljenih depeša je do sa­da najm anji broj OBS depeša, prim ljenih u jednoj godini posli­je 1954. godine, čime se kod po­većanog broja brodova nikako ne možemo ponositi. To znači, da na 4 term ina u jednom danu otpa­da 19 depeša, odnosno na jedan term in n iti 5 depeša! Kako se onda može iscrtati s 5 depeša, pa bile one najidealnije raspodi­jeljene po području Sjevernog A tlantika i Sredozemnog mora, jedna m eteorološka karta? Ipak, k arta se m ora iscrtati svakodne­vno posebno za svaki od 4 term i­na i zato se m oraju koristiti po­daci, koje Pomorski odjel prim a teleprinterom od Saveznog hiđro- meteorološkog zavoda u Beogra­du, a ovaj opet iz srednjeevrop- ske mreže — to znači u Split do­laze podaci stariji, nego bi bili, da brodovi pređavaju OBS depe­še redovito nakon svakog m otre­nja preko naše tr i obalne radio stanice, koje ih najkraćim pu­tem dostavljaju Pomorskom od­jelu. Mogu li onda pomorci oče­kivati dobre prognoze s ovakvim podacima? Kada bi svi brodovi na svijetu, koji motre, predavali OBS depeše u ovakvo škrtom i relativno niskom broju, meteo­rolozi bi zaista im ali puno m a­nje posla, ali bi vrijednost p ro­gnoza osjetili pomorci na vlasti­toj koži. S ituacija u pogledu p ri­m ljenih OBS depeša u 1963. go­dini, koje se sada statistički o- brađuju , izgleda da je još kritič­nija, pa je k ra jn je vrijem e, da se ne samo pojedini naši pomorci kao časne iznimke založe za što

veći broj kvalitetnih m otrenja i što veći broj predanih radio de­peša, već ako ne svi, a ono ba­rem velika većina njih, je r to je jedna časna dužnost koju nala­že pomoračka svijest svakom po­morcu, da zajedničkim silama i stalno rade na tome, da pomor­ske meteorološke službe raspo­lažu s dovoljnim brojem kvali­tetn ih m otrenja, je r jedino na taj način mogu pomorci osigurati sebi valjane i dovoljno guste po­

datke o stanju vrem ena i barem donekle pouzdanu prognozu.

Inače smatramo, da na ovom m jestu treba također posebno istaknuti 22 naša broda, koji su u 1962. godini predali — prema upisanim podacima u BMD — 664 depeše stranim obalnim ra­diostanicama, što predstavlja 8.6% od ukupno em itiranih OBS depeša s naših brodova. D etaljni podaci se vide iz slijedećih tabe­la:

a) Pregled predanih OBS de­peša stranim radiostanicam a u 1962. godini prem a brodovima:

Predao OBS depeša

Predao OBS depeša

Red. Red.broj Brod broj % broj Brod broj %

1. Bela K rajina 155 23.4 12. Rog 16 2.42. Zelengora 139 20.9 13. Učka 16 2.43. Jesenice 53 8.0 14. Radnik 12 1.84. Gundulić 50 7.5 15. Varaždin 12, 1.85. Kosovo 37 5.6 16. D rvar 11 1.76. Trbovlje 33 5.0 17. Prim orje 6 0.97. Koločep 29 4.4 18. Mosor 5 0.88. K orotan 23 3.5 19. F. Šupilo 3 0.49. Zenica 22 3.3 20. Titograd 1 0.1

10. Kupres 20 3.3 21. Vojvodina 1 0.111. Vareš 19 2.9 Ukupno 664 100.0

b) Pregled predanih OBS de­peša stranim radiostanicam a u1962. godini prema plovidbam a

Predato OBS Prosjekbroj depeša po

plovidba brodova broj % brodu

Splošna P iran 5 366 55.1 73.2Jugolinija Rijeka 10 141 21.2 14.1A tlantska Dubrovnik 2 79 11.9 39.5Jadroslobodna Split 3 53 8.0 17.7Jugooceanska Kotor 1 20 3.0 20.0Brodospas Split 1 5 0.8 5.0

Također iz ovih podataka vi­dimo da su, kako po broju p re­danih depeša stranim radiostani­cama u 1962. godini, tako i po njihovom prosjeku, m otrite lji i radiotelegrafisti Splošne plovbe P iran donijeli meteorološkoj slu­žbi zavidne postotke, na čemu im samo možemo čestitati. Naše je želja, da se i mnogi ostali mo­trite lji i radisti ugledaju u svoje

kolege iz Splošne, te da barem u narednim godinama postignemo veći broj i kvalitetnih m otrenja i veći broj predanih depeša, u prvom redu domaćim, a zatim i stranim radiostanicam a, te da i u tom pravcu budemo ravnopra­vni s ostalim pomorskim nacija­ma.

Anton Župan

27

M OTRITELJI POREDANI PO BROJU M OTRENJA U 1962. GODINIkoji im aju preko 100 m otren ja up isanih u BMD

Red.broj

Ukupno Broj m otren ja po pojedinim M otritelj m otren ja brodovim a Plovidba

1.200 i više motrenja:Rudović V ladim ir 297 K ordum 74, Zeta 223 Jugooceanska

O Z afred Danilo 254 Bihać 2, Rog 252 Splošna3. Valković Josip 251 P lavnik 251 Jugo lin ija4. V ranić Josip 221 R isn jak 221 Jugooceanska5. M užina Hugo 216 K orotan 16, P iran 200 Splošna6. Dulić V ojislav 214 Zeta 214 Jugooceanska7. U tenkar Jože 207 L jub ljana 127, P iran 80 Splošna8. Popović P e ta r 206 K upres 4, R um ija 202 Jugooceanska9. M raćić Ivan 205 M artin K rpan 205 Splošna

10.150—199 motrenja:K ehler Ivo 196 Pobjeda 196 Jugo lin ija

11. B iziak V alerije 191 L jub ljana 112, T rbovlje 79 Splošna12. V lahov Ljubo 190 Iž 190 T ankerska13. Petković V ladim ir 189 K ordun 189 Jugooceanska14. Šaganić M ilan 189 Šibenik 189 Jugo lin ija15. Cecić A nte 187 U na 39, V ipava 148 Jadroslobodna16. Saki Danilo 177 A vala 177 Jugo lin ija17. K rtica Ivo 174 K raljev ica 138, K um rovec 36 Jugolin ija18. Čum belić P e ta r 171 Gruž 163, T ravn ik 8 A tlan tska19. Bensa Hueo 170 Bela K ra jin a 170 Splošna20. Gunčić Vilim 170 K um rovec 170 Jugo lin ija21. Klopčič M ariian 166 G orenjska 30. K orotan 136 Splošna22. O parenović G racija 166 R um ija 131, Š um adija 35 Jugooceanska23. P rijon Š te tan 166 Bela K ra jin a 155. Zelengora 11 Splošna24. Šarinić Ado 165 Pobjeda 91, Vis 74 Jugo lin ija25. P lanine A lbin 161 Bihać 20, L ju b ljan a 49, T rbovlje 92 Splošna26. A bjanić Ilija 159 Gruž 159 A tlan tska27. T.azić M arijan 152 Zelengora 152 Splošna28. Šodić Milivoi 152 S arajevo 152 Jugolin ija29. Pokm ajević M ilan 150 K raljev ica 150 Jugolin ija

30.100—149 motrenjaK am enarović M arko 147 K ordun 56, R um ija 91 Jugooceanska

31. Knežević Josip 141 B aška 141 Jugolin ija32. Ivanov Ivan 136 Božava 136 T ankerska33. L anji L judevit 136 K astav 53, Š ibenik 83 Jugolin ija34. M andekić Nikola 136 A vala 84, C rna gora 52 Jugolin ija35. Šoić B ran im ir 136 C rna gora 4, Učka 132 Jugolin ija36. T ijan Ivan 136 Lovčen 34, T itograd 10, T rbovlje 92 Jugooceanska37. Srdoč G ordan 134 Rom anija 134 •Jugooceanska38. Podgornik V alter 133 Bohinj 25, Rog 108 Splošna39. Š tebljaj August 133 G orenjska 133 Splošna40. M atko M ilan 131 M artin K rp an 131 Splošna41. Lovrić Josip 128 V ojvodina 128 Jugo lin ija42. M arković Slobodan 126 D rvar 82, Vis 44 Jugo lin ija43. K ončar Rade 125 A vala 43, Pobjeda 69, Jesenice 13 Jugolin ija44. Ligutić S tipe 124 Je lsa 55, V araždin 69 Jadroslobodna45. Nežić M arinko 123 Bosna 123 Jugo lin ija46. Rožmanić A nte 123 Slovenija 123 Jugo lin ija47. V arga D am ir 123 Bosna 123 Jugolin ija48. Antoš M iroslav 122 Omiš 42, V ipava 80 Jadroslobodna49. M arčelja Dušan 122 Bosna 122 Jugolin ija50. B ujan V ladim ir 121 K varner 121 Jugo lin ija51. Balkovec Jože 120 Bihać 48, M artin K rpan 72 Splošna52. R otter Jože 120 K orotan 89, P iran 31 Splošna53 Vuksanović M arko 120 Kosmaj 106, K upres 14 »Jugooceanska-54. D am janović Ilija 118 Biokovo 41, M oslavina 77 »Jugooceanska-55. Novaković M ilan 118 M oslavina 12, R um ija 106 »Jugooceanska-56. M aljevac Cezar 117 Pula 117 Jugolin ija57. Zvab Radovan 116 P iran 30, T rbovlje 86 Splošna58. Čičević P e ta r 115 Mosor 115 Jadroslobodna59. M edanić Kuzm a 115 A vala 19, D inara 42, Z adar 17,

60. Belulović M aksim 114R om anija 21, T itograd 16

L ika 42, T itograd 28, T rig lav 44Jugolin ijaJugolin ija

28

61. Šuler Rudolf 114 Pohorje i 14 Spložna62. Taglić Serđo 114 L jub ija 114 Jugooceanska63. Š tok Miro 113 D inara 112, H rvatska 1 Jugolin ija64. M aržić Z rinko 112 Jelsa 37, V araždin 75 Jadroslobodna65. P oljanšek M aks 112 G orenjska 112 Splošna66. Savić U glješa 112 P latak 112 Jugolin ija67. Šoić Ervin 112 Vis 112 Jugolin ija68. T urina Tihom ir 112 K raljevica 57, K astav 55 Jugolin ija69. B anjeglav Drago 110 S arajevo 65, S rb ija 45 Jugo lin ija70. C etina M ario 110 B ratstvo 44, V ojvodina 66 Jugo lin ija71. P ahor Dimi tr i je 110 Bihać 79, Bohinj .31 Splošna72. Orlić Josip 109 Račišće 109 M editeranska73. B ruketa A nte 108 Kosovo 19, Zagreb 89 Jugo lin ija74. Jerković Ivo 108 L uka Botić 108 Jadroslobodna75. Ju ričić Josip 107 R adnik 11, Sloboda 84, T reći m aj 12 Jugo lin ija76. S tanić Borislav 107 K raljev ica 107 Jugolin ija77. B itanga Ivan 106 G ruž 106 A tlan tska78. Burić L judevit 105 B aška 30, D rvar 55, Sloboda 4,

U ljanik 16 Jugolin ija79. Milić S tan islav 105 Kosmaj 18, M oslavina 87 »Jugooceanska«80. • M arić S tanislav 104 N. Nodilo 81, Tisa 23 Jadroslobodna81. Š undrica Ivoslav 104 M. Gubec 104 Jadroslobodna82. F ranović M ario 103 Kosmaj 58, K ordun 45 »Jugooceanska-«83. P eterne lj Jakob 103 B ihać 73, G oren jska 30 Splošna84. Rempešić Ivan 103 K um rovec 45, R isn jak 58 Jugolin ija85. Svetić V ladim ir 103 I. M ažuranić 103 Jugo lin ija86. A rbana Pero 101 P etka 101 A tlan tska87. L jubić Vlaho 101 Učka 101 Jugolin ija88. Petrović B ranko 101 B ratstvo 95, Lošinj 6 Jugolin ija89. Ruvo N edjeljko 101 F. Šupilo 6, T reći m aj 95 Jugolin ija90. Susić Vinko 101 P lavn ik 65, R isn jak 36 Jugolin ija91. Španić M arin 101 Božava 101 T ankerska92. Vouk Ja d ra n 101 P iran 101 Splošna93. B railo Niko 100 G undulić 33, T ravn ik 67 A tlantska94. M atković Ivica 100 M arjan 100 Jadroslobodna95. Rešek Drago 100 N ikola Tesla 100 Jadroslobodna

ISPRAVCI I DOPUNE KOD POPISA M OTRITELJA ZA 1961. GODINU

Red. Ukupno Broj m otren ja n a pojedinimbroj M otritelj m otren ja brodovim a

Dosadašnji tekst

23.25.

P lanine Albin P rijan Š tefan

175 Rog 175174 Bela K ra jin a 45, B ihać 65, B aška 64

13.25.35.

P lanine Albin P rijan Š tefan Dulić V ojislav

Ispravljeni tekst198 Rog 175, Zelengora 23174 Bela K ra jin a 109, B ihać 65165 Z eta 165

(Poredak ostalih motritelja pomiče se u skladu s ovim promjenama).

29

Broj

m

otre

nja

upisa

nih

u BM

D u

1962

. go

dini

pr

ema

poje

dini

m

brod

ovim

aPl

ovid

be

su po

reda

ne

prem

a vi

sini

pr

osje

ka

mot

renj

a po

brod

u a

brod

ovi

prem

a br

oju

mot

renj

a

,acrta3

P

tn to 00 o

M M M

03• n Xc s_ ti CTJ

43 43 Uo o oP PQ 0

.. t - m n O ) O tO Hco n n m

P o 03 .o g Ow i d) o« w n tn

h S

tn in tn

.3 W)P 0 CQ «

O I oCD O

« o

to a N 03to to tn tn otM O l O J N N

U <0 OJ

s I f f 2® £ S f 33 3 3 5 o

3 tu t f N

awU)3>"i

M P > -r-s3 .£ ^ cS I a °P 5̂ M P

£ G r t

> ^ £ c 75 >

2 rt

03 50 toM M N

rt P

t o t n c n H i i o o f 3 0 3 i n t n ' t c 3 c o t or - c o t o ^ i n m - ^ c o c o c ' i c ' o c ' t o oW W W C ' l W t N M W W M C S l C < J ( N C ' l

£ .2 0 H

C3 t> tD (D « (N M IM

03a ,22 S

a * & ^

1 ih >

rt O £G O rt 4*1

G 03 n

•H IH %oS CQ

N ^ M N O N t - H t - t - C O MCiCOt^t-t-mM(MrHr-tOONnMnMMCOMCOMMM

U* s č4c *n C »O Ctj o

C ci! >rt c/2

£ p 43 P2 -H rt o -H g i OJ cd 3W>c/ 3pMp$PCQh>NP

rt ■*-> «rj 3 rt a.)

> Z N•tu CJ I at <=>

Oa>g P S oa > §

c Iw rto > W <J

rtGT3rtGOOjD3•"i

30

ČITAOCI!

Iskoristite ovu priliku da se ču je i V aše m išljen je i da svojim prijedlozim a u tječete n a sadržaj i k a ra k te r ovog ča­sopisa. No, kod d av an ja svog m išljen ja treb a te im ati na umu, d a su »Vijesti« glasilo pom orske m eteorološke službe, te d a sm o u pogledu izbora m a te rija la ograničeni na po­d ru č je pom orske m eteorologije i unapređen je m eteoroloških m otren ja n a m oru. T akođer im ajte u vidu, d a su naše fi­nancijske m ogućnosti v rlo ograničene, budući d a je časopis besplatan. Zbog toga nism o u m ogućnosti ni d a honoriram o au to re članaka u »Vijestima«.

O rezu lta tim a anke te obavijestit ćemo Vas u jednom od idućih brojeva »Vijesti«. Svim a onim a, koji nam pošalju ispunjeni listić, unap rijed zahvaljujem o.

TISKANICA

»VIJESTI

10 D in u

J u g o s la v i j i

POMORSKE METEOROLOŠKE SLUŽBE«

H idrom eteorološki zavod SRH

P o m o r s k i o d j e l

S P L I T P rilaz V III korpusa 11

p . p . 102

ANKETNI LISTIĆ »VIJESTI POMORSKE METEOROLOŠKE SLUŽBE«

1. Kakve članke u »Vijestima« najrad ije čitate? ....................................................................

2. Od do sada pročitanih članaka u »Vijestima« koje sm atrate a) najprik ladnijim i b) najneprik la-

dnijim za objavljivanje u »Vijestima«? ................................................................................................................

a) .................................................................................... ................................................................................. .................

b) ..................................... ............ .....................................................................................................................................

3. Da li sm atrate da postoje neki vidovi pomorske meteorologije, kojima »Vijesti« ne posvećuju

dovoljno pažnje? ............................................................. -............... ............................................ ........................

4. Koje bi nove rubrike, odnosno teme, trebalo uvesti u »Vijesti«?

5. Koje bi stvari trebalo izbaciti iz »Vijesti«?

6. Da li im ate kakvih posebnih zamjerki, prijedloga ili savjeta u pogledu »Vijesti«?

7. Sluša te li meteorološke izvještaje obalne radiostanice Split?

8. Da li Vam ti izvještaji koriste?

9. Da li su, po Vašem m išljenju, m eteorološki izvještaji kvalitetni?

10. Ako izvještaji ne zadovoljavaju, koji su Vaši prijedlozi da se oni poboljšaju?

Listić popunio: (Ime broda, ustanove ili pojedinca)

31

U redništvo: Split, P rilaz V III korpusa broj 11 — P oštanski p re tinac 102 — Telefon: 22-40 — L ist se dostavlja besplatno pom orskim ustanovam a, poduzećima, brodovim a i su radn ic im a — Rukopisi se ne v raća ju — Članci

se ne honorira ju — Tisak Novinsko-izdavačkog štam parskog poduzeća »Slobodna Dalmacija-« — Split