vijesti iz svijeta · vijesti iz svijeta (1/2016) ¥ 5 2. sijeËnja 2016. an eli s amazone brazil...

VIJESTI IZ SVIJETA (1/2016) • 1

Prvo tromjeseËje 2016.

JUÆNOAMERI»KA DIVIZIJA

VIJESTI IZ SVIJETAAdventistiËka misija za mladeæ i odrasle

2 • VIJESTI IZ SVIJETA (1/2016)

NakladnikOdjel za crkvene sluæbe pri Hrvatskoj konferenciji

KrπÊanske adventistiËke crkvePrilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb

www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

UrednikMario ©ijan

LekturaMiroslav VukmaniÊ

Umnoæeno u uredu nakladnika, 2015.Za internu uporabu


Dragi voditelju subotnje πkole,

Dobrodoπli u novu godinu, novo tromjeseËje i novu divi-ziju na koju Êemo usmjeriti svoju pozornost i molitve!

JuænoameriËka divizija je jedna od najbræe rastuÊih di-vizija KrπÊanske adventistiËke crkve. Proteæe se u ovim dræa-vama: Argentina, Bolivija, Brazil, »ile, Ekvador, Falklandskiotoci, Paragvaj, Peru, Urugvaj i pripadajuÊi otoci. U tim dræa-vama æivi viπe od 330 milijuna ljudi, od kojih je pribliæno2,3 milijuna adventistiËkih krπÊana. U ovom tromjeseËju slu-πat Êemo uzbudljiva i zanimljiva iskustva koja potjeËu iznepreglednih πuma uz rijeku Amazonu, o djetetu koje propo-vijeda u Paragvaju i slijepom Ëovjeku u Urugvaju koji sada“vidi”. Govorit Êemo i o æivotinjama, tako πto Êemo upoznavatijednu æivotinjsku vrstu svakog tjedna.

Brazil

Poput svake druge velike zemlje, Brazil se odlikuje velikomraznolikoπÊu. S jedne strane veliki gradovi naseljeni miliju-nima stanovnika, koji se nalaze na obalama Atlantskog oce-ana, kao πto je Sao Paolo, treÊi grad po veliËini na svijetu, as druge strane manje razvijeni predjeli u kojima ljudi vjeko-vima æive na isti naËin.

PoËetkom tridesetih godina proπlog stoljeÊa, Leo i JessieHalliwell bili su misionarski par koji su svojim brodom Luzeiro(Svjetlonoπa) plovili rijekom Amazonom. Danas misionarskibrodovi Luzeiro ponovno plove rijekom Amazonom, donoseÊinadu i ozdravljenje ljudima koji æive uz njezine obale. Diodarova trinaeste subote pomoÊi Êe da se izgradi “plutajuÊa


crkva” koja Êe ploviti za Luzeirom, ulazeÊi u sela s namjeromda se pomogne u osnivanju novih crkava.

Paragvaj i Urugvaj

Godinama se AdventistiËka crkva u Paragvaju i Urugvajususretala s velikim izazovima. Crkva u tim zemljama danasnapreduje zahvaljujuÊi braÊi i sestrama iz JuænoameriËkedivizije i adventistima iz cijelog svijeta. Trenutno u Paragvajuæivi 12.807 adventista, meu stanovniπtvom od 6,9 milijunastanovnika. Dio darova trinaeste subote pomoÊi Êe da seizgradi nova crkva. Urugvaj se smatra najviπe posvjetovlje-nom ili sekularnom dræavom Latinske Amerike. U njemu æivi8.016 adventista, meu ukupnim brojem stanovnika od 3,4milijuna ljudi. Dio naπih darova trianeste subote bit Êe upo-trijebljen da se izgradi srediπte utjecaja i nova crkva. Hvalavam za posveÊenost misiji i za pomoÊ koju pruæate naπoj braÊii sestrama po cijelom svijetu!

Æeljeli bismo vas takoer podsjetiti da je mnoπtvo odliËnihmisijskih iskustava dostupno potpuno besplatno na naπemnovom misijskom DVD-u. Vaπa crkva bi trebala dobiti jedanbesplatan primjerak svakog tromjeseËja. Moæete ih i skinutis interneta, kao i cjelokupni Ëasopis na adresi www.adventist-mission.org/resources.

Molimo vas da podsjetite vjernike da svoje darove za tri-naestu subotu ovog tromjeseËja, kao i druge adventistiËkemisijske darove, mogu priloæiti na naπoj sigurnoj internet-skoj stranici: www.adventistmission.org/give.

Hvala vam πto podræavate misiju — æilu kucavicu adven-tizma!

Neka vas Gospodin obilno blagoslovi!

Gina Wahlen, urednica


2. sijeËnja 2016.

Aneli s AmazoneBrazil

Amazona je najduæa rijeka u Juænoj Americi. Ona teËe odplanina Anda u Peruu, na udaljenosti samo 140 kilometaraod Tihog oceana, sve do Atlantskog oceana, πto je skoro 6.400kilometara.

Misionarski brodovi Luzeiro

Veliki grad Manaus nalazi se uz rijeku Amazonu. (Poka-æite na zemljovidu Manaus, zapadno od Belema.) Izvan gradau mirnoj luci stoji usidren brod nazvan Luzeiro, πto je portu-galska rijeË koja znaËi Svjetlonoπa. Ovaj brod i drugi sliËninjemu plove po cijeloj Amazoni, pruæajuÊi zdravstvenu po-moÊ i donoseÊi Radosnu vijest o Isusu ljudima koji æive uzrijeku.

Brodovi voze lijeËnike, zubare, medicinske sestre i misio-nare potrebne ljudima koji æive u kiπnim tropskim πumama.Prevoze i uËitelje i propovjednike do njihovih novih radnihmjesta u selima uz rijeku. »ovjek koji je izgradio najveÊi brojmisionskih brodova Luzeiro bio je Leo Halliwell.

On je ispriËao mnoga svjedoËanstva o divnim dogaajimakoji su se zbivali dok je obitelj Halliwell djelovala uz Amazo-nu. Jedna od tih priËa zove se “Aneli s Amazone”.

Trojica ljudi s rijeke

Pastor Halliwell je upravljao Luzeirom po rijeci. DrveÊe udæungli oblikovalo je nadstreπnicu iznad njihovih glava. Petna-estogodiπnji sin pastora Halliwella, Jack, zagledao se u gustuπumu nadajuÊi se da Êe vidjeti jaguara. Iznad glave su pre-


lijetale predivne crvene, plave, zelene i æute ptice uz glasnograktanje. U daljini su krijeπtali majmuni. Brodski motor jeodjednom usporio i Jack je primijetio tri lijepo obuËena mu-πkarca u kanuu kako maπu prema njima.

“Hej!”, viknuo je jedan od njih. “Moæete li nas povuÊi uz-vodno?”

Pastor Halliwell je znao da je opasno voziti neznance. Alineπto ga je pokrenulo da stane. “Baci im uæe, Jack”, pozvaoje svojega sina. Jack je bacio Ëovjeku konopac, i Ëovjek jeprivezao svoj brod za njihov.

IzbjegavajuÊi stijene

Dva Ëovjeka su se popela na palubu i stala pored pastoraHalliwella dok je on upravljao brodiÊem po rijeci. Iznenadaje jedan od njih zgrabio upravljaË i okrenuo brod. Brod sezaljuljao i pomaknuo od rijeËne obale prema sredini rijeke.Ovaj iznenadni pokret skoro je bacio Jacka s palube!

Pastor Halliwell je gledao u vodu kojom su upravo proπli,na samo dvadeset metara od mjesta na kojem su bili. Ne-daleko od njih, ispod povrπine vode, moglo se uoËiti mnoπtvostijena. Da je brod udario u te stijene, raspao bi se na dije-love. Misionari su tog dana mogli izgubiti æivot!

“Uh!”, uzviknuo je pastor Halliwell. “Hvala ti! Spasio sinaπ brod, a vjerojatno i naπe æivote!”

»ovjek se nasmijao, ali niπta nije govorio dok je upravljaobrodom kroz opasne vode. Onda je Ëovjek ustupio upravljaËpastoru Halliwellu.

“Hvala vam na voænji gospodine”, rekao je. “Ako stanete,mi Êemo sada izaÊi!”

Ovo je baπ Ëudno! — pomislio je pastor Halliwell. Nemani traga od sela u blizini. Ipak, zaustavio je brod i dvojicaljudi su se vratila u svoj kanu i odveslala niz rijeku.

“Gledaj kamo idu”, pozvao je Leo Jacka.“Tata, oni su nestali!” odgovorio je Jack.Leo se odmaknuo od upravljaËa i pogledao.


Rijeka je bila prazna. Nije postojao nikakav rijeËni zavoj inije bilo valova na vodi. Trojica ljudi i njihov brod su nestali.

Vjerojatno su to bili aneli — razmiπljao je pastor Halliwelldok je upravljao Luzeirom. “Hvala Ti, Gospodine, πto si poslaosvoje anele da nas danas zaπtite! Kakav si Ti predivan Bog!”

Halliwelli su sluæili mnogo godina uz rijeku Amazonu,brinuÊi se o zdravlju ljudi i πireÊi Radosnu vijest o Isusu.Naπa misijska darivanja podræavala su njihov rad, a nastav-ljaju i danas podræavati rad meu ljudima koji æive u izdvo-jenim selima i velikim gradovima uz rijeku Amazonu.

Naπ dar trinaeste subote u ovom tromjeseËju pomoÊi Êeu izgradnji dva nova broda, “plutajuÊe crkve”, koji Êe slijeditiLuzeira u mnoga teπko dostupna sela uz Amazonu. Plutaju-Êe crkve i brodovi odlazit Êe u sela i ostajati tamo neko vrije-me, odræavajuÊi evaneoske sastanke. Nakon toga Êe u selubiti izgraena nova crkva, a plutajuÊa crkva Êe krenuti daljeu sljedeÊe selo. Hvala vam πto planirate velikoduπno priloæitisvoja darivanja!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Leo B. Halliwell je osmislio zdravstveno-misionarsku slu-æbu ruËno izgraenim brodom Luzeiro (Svjetlonoπa) i ot-poËeo sluæbu meu Indijancima Amazone 1931. godine;od tada je sagraeno 25 brodova imenom Luzeiro koji sunosili prijeko potrebnu medicinsku pomoÊ po podruËjurijeke Amazone.

u Misionari koji su sluæili na brodovima Luzeiro putovali surijekom Amazonom i ostavljali trajan utjecaj na ljude kojitamo æive. Oni su pomogli da se osnuju mnoge crkve, kli-nike i πkole.

u Prije nekoliko godina dio vaπih darivanja trinaeste subotepomogao je da se izgrade domovi i uËionice za novo Adven-


tistiËko sveuËiliπte u sjevernom dijelu Brazila. Sada mnogistudenti mogu tamo studirati, umjesto da danima putujuod svojih domova do drugih mjesta u razliËitim dijelovi-ma zemlje.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


9. sijeËnja 2016.

Ostvarenje snaBrazil

Joπ od svoje mladosti Samantha je voljela sluπati uzbud-ljive izvjeπtaje o misionarskom brodu Luzeiro. OËarana, za-miπljala je kako bi izgledalo da radi kao misionarka na rijeciAmazoni, baπ kao misionarski par Leo i Jessie Halliwell. Nijeniti slutila da Êe se jednoga dana njezin san ostvariti.

Nakon zavrπetka srednje πkole, Samantha je vrijedno uËilapripremajuÊi se za studij medicine na dræavnom SveuËiliπtuZapadne Parane u juænom Brazilu. Kad je zavrπila studij, Sa-manthi su se pruæale mnoge moguÊnosti zaposlenja, ali nje-zino srce je teæilo za misijom, pa je bila silno oduπevljenakad je dobila poziv da bude misionarka volonterka u podruËjuAmazonije. Molila se: “Isuse ako æeliπ da idem, molim Te,otvori sva vrata.”

Vrata su se ubrzo otvorila. “Dobila sam novac za put, avjernici su me opremili svime πto mi je bilo potrebno. Znalasam da Isus ima plan za mene”, kaæe Samantha.

U Amazoniji

Ubrzo je Samantha bila u srcu Amazonije, obuËavajuÊise u adventistiËkoj misionarskoj organizaciji Salva Vidas, kojapruæa podrπku i pouËava volontere da rade u dæungli. Trimjeseca kasnije koordinator projekta rekao je Samanthi:“Imam posao za tebe u malom selu; tamo Êeπ raditi posaomedicinske sestre na brodu Luzeiro.”

Samantha je jedva povjerovala novostima. “Bila sam pre-sretna”, prisjeÊa se. “MoÊi Êu obilno primjenjivati svoje medi-cinsko znanje. Ljudi su vrlo jednostavni i s uobiËajenim pro-blemima, a ja Êu im moÊi pomoÊi. To je ono πto sam oduvijek


hjela raditi — pouËavati ljude koji nemaju znanja o zdrav-lju.”

Medicinska sestra s Luzeira

Kao medicinska sestra na brodu Luzeiro, Samantha radipod pokroviteljstvom ADRA-e i smjeπtena je u selu u kojemvodi malu kliniku. Svake nedjelje ona ide na Luzeiro 26, pru-æajuÊi tako jedinu zdravstvenu pomoÊ dostupnu tisuÊama lju-di uz rijeku Amazonu.

Bilo da je na Luzeiru, ili u seoskoj klinici, Samantha seËesto susreÊe s hitnim sluËajevima, znajuÊi da samo Bog moæepomoÊi.

Jedne predveËeri u kliniku je doπao Ëovjek s rukom ukrvavim zavojima.

“©to se dogodilo?” pitala je Samantha.“Koristio sam drobilicu i ruku su mi uhvatile lopatice”,

odgovorio je on.Samantha i njezina pomoÊnica Gloria paæljivo su oËistile

ruku, nanijele antibiotsku mast i ponovno je dobro zamotaleu Ëiste zavoje. Dok su se s tim Ëovjekom molile, znale su daÊe mu biti potrebna viπa razina njege od one koju su onemogle pruæiti. Traæile su pomoÊ od Boga.

Ugriz zmije otrovnice

Nekoliko minuta kasnije pred klinikom su se pojavili maj-ka, otac i desetogodiπnji sin. DjeËaka je za nogu ugrizla ot-rovna zmija surukuku, jedna od najotrovnijih u podruËju Ama-zone.

“Koliko je vremena proπlo od ugriza?” pitala je Samantha. “Otprilike pet sati”, dobila je odgovor. Samanta je bila iznenaena. Prema svim medicinskim

udæbenicima, djeËak je veÊ odavno trebalo biti mrtav. Brzo jepruæila hitnu pomoÊ, ËineÊi sve πto moæe da zaustavi πirenjeotrova.


Znala je da je pravo Ëudo πto je djeËak joπ æiv, i da bipreæivio i dalje Êe mu biti potrebna Boæja pomoÊ. Takoer,znala je da obojica, i djeËak i Ëovjek, moraju biti odvedeni unajbliæu bolnicu, πto je znaËilo osmosatno putovanje redov-nom brodskom linijom, ili dva sata ADRA-inim brzim glise-rom “Jessie Halliwell”.

Brzi gliser je oËito bio najbolje rjeπenje, ali on troπi mnogogoriva i potroπit Êe mjeseËnu priËuvu klinike. Gorivo su Ëu-vali za hitne sluËajeve i za skupinu koja im je trebala doÊi ugoste i koja im pomaæe u napretku klinike i sela.

ZnajuÊi da su dva æivota u opasnosti, direktor ADRA-eBrazil za podruËje Amazone razgovarao je s odgovornima iobjasnio nevolju. Odmah su mu rekli da iskoristi gorivo i davjeruju u Boæju zaπtitu i vodstvo.

Dragocjeni tovar

Bilo je mraËno i kiπovito kad su se Samantha, njezinadva pacijenta i djeËakova majka ukrcali u gliser “Jessie Halli-well” zbog brze dvosatne voænje do najbliæe bolnice. Kiπa semijeπala s vodom iz rijeke koju je parao mali gliser dok jejurio noseÊi svoj dragocjeni teret.

Na kraju je mala skupina stigla u najbliæi grad Manaca-puru. DjeËak je bio primljen u mjesnu bolnicu, dok je Ëovjekotpremljen u veliku bolnicu u gradu Manausu.

Samanta se viπe nije susrela s Ëovjekom, ali je nakon tje-dan dana mogla posjetiti djeËaka u bolnici. “Kad sada vidimdjeËaka, pomislim kako je Isus predivan! Svojom rukom vodionas je kroz tu veliku nevolju i spasio dva æivota.”

Æivot u selu

Æivot u amazonskom selu nije lak — s ograniËenom ko-liËinom vode za piÊe i strujom samo tri sata dnevno, bez tele-fona i interneta i s vrlo malo veze s vanjskim svijetom. AliSamanthi to ne smeta. “Otkako sam ovdje, osjeÊam da mi se


æivot promijenio. Sad shvaÊam πto je doista vaæno u æivotu.Mnogo viπe razumijem Isusa i vjerujem da me je On ovamodoveo.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Brazil je najveÊa dræava u Juænoj Americi i jedina u kojojljudi govore portugalski.

u Kroz Brazil teËe rijeka Amazona; druga rijeka po duæinina svijetu (poslije Nila).

u Oko 60% kiπnih πuma nalazi se u Brazilu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


16. sijeËnja 2016.

Brodarov preobraæajBrazil

Eraldo je dobro poznavao gornji tok Amazone, jer je proveonekoliko godina kao povjerljivi kapetan rijeËnog broda Rimo-katoliËke crkve. Spokojno je plovio poznatom rijekom, pone-kad vozeÊi sveÊenika u obilazak æupljana, ali Ëesto je iduÊisâm obavljao raznovrsne vjerske zadatke.

Iako nije bio sveÊenik, mjesno stanovniπtvo ga je smatralo“svetim Ëovjekom”, i zato je imao ugled sveÊenika.

Jednog dana su neki mjeπtani rekli Eraldu o nekom dru-gom brodu koji plovi Amazonom, pozivajuÊi ljude da se pri-kljuËe nekoj neobiËnoj vjeri. Ime broda je bilo Luzeiro. Ljudis tog broda iπli su od sela do sela, pruæajuÊi zdravstvenupomoÊ seljanima, a onda ih pozivali da prisustvuju vjerskimsastancima.

“Budite mudri”, rekao je Eraldo svojim sugovornicima, “pri-hvatite njihove lijekove, ali ih ne sluπajte i ne idite na njihovabogosluæja. I ako vas pitaju da se nastane u vaπem selu,moæete ih kamenovati ili im Ëak zapaliti kuÊu; neka vam tone predstavlja teπkoÊu.”

Nedugo nakon ovog razgovora, Eraldo je primijetio Luze-iro na Amazoni. Razmiπljao je kako da uplaπi posadu dashvate kako ovdje nisu dobrodoπli. Okrenuvπi se i pogledavπinatrag, Eraldo je bio iznenaen kad je vidio kapetana Luzeirakako mu se smijeπi i maπe rukom.

Sve je to pogreπno

Nakon nekog vremena Eraldo je dobio poruku da je nje-gova majka postala adventistica sedmog dana! Mjesecima jeodbijao razgovor s njom. KonaËno je odluËio da se suoËe.


“Nisi smjela prihvatiti te ljude”, rugao se Eraldo. “Oni nejedu svinjetinu i svetkuju subotu — a sve je to pogreπno!Oni su kao farizeji!”

Jednom drugom prigodom Eraldo je posjetio obitelj kojaje prihvatila adventizam, nadajuÊi se da Êe ih obmanuti, jerim je rekao da im je donio malo govedine (iako je to zapravobila svinjetina). ÆeleÊi da budu pristojni, oni su je pojeli. Ka-snije su shvatili da je to bila svinjetina.

Eraldo je rekao obitelji: “Sada Êu reÊi vaπem pastoru daste jeli svinjetinu. Onda Êe vas ostali adventisti kamenovati,baπ kao πto su farizeji kamenovali ljude!”

Eraldo je htio ustrajati u prijetnji i reÊi pastoru, ali jebio vrlo razoËaran kad se onima koji su pogreπkom pojelisvinjetinu nije niπta dogodilo.

Znam da ste u pravu

NadajuÊi se da Êe nekako pridobiti majku i vratiti je, Eral-do je uvjerio sveÊenika da je posjeti. Eraldo je otiπao u kuhi-nju odakle je mogao sluπati razgovor koji se vodi u drugojsobi. »uo je sveÊenika kako postavlja pitanja i svoju majkukako odgovara iz Biblije i potvruje svoja vjerovanja. Tada jezaËuo sveÊenika kako je rekao majci: “Znam da ste u pravu.”

Zgranut i zgroæen, Eraldo se pitao: Ako su vjerovanja mojemajke istinita, zaπto sam ja onda u ovoj crkvi?

SljedeÊeg dana je adventistiËki pastor posjetio Eralda, imjesec dana kasnije Eraldo je prihvatio poruku KrπÊanskeadventistiËke crkve.

Na dan krπtenja ispred adventistiËke crkve Ëekao ga je isveÊenik za kojega je nekad radio. “Ovo je sada tvoje mjesto.”rekao je sveÊenik Eraldu. “Ovo nije samo moje mjesto, veÊ itvoje takoer”, odgovorio je Eraldo.


Opet na Amazoni

Neko vrijeme Eraldo je radio ËisteÊi adventistiËku crkvu,ali ubrzo se vratio na rijeku Amazonu; ovoga puta kao kape-tan Luzeira!

“Nisam mogao vjerovati”, prisjeÊa se Eraldo. “Evo me opetna istom mjestu, radim isti posao, vozim brod u ista sela,ali ovoga puta propovijedam vijest o Kristovoj ljubavi.”

Kad su seljani vidjeli Eralda kako stiæe na Luzeiru, bilisu vrlo iznenaeni. ©to se dogodilo?” pitali su. “Isus je umojem æivotu”, odgovorio je. U jednom selu Eraldo je ostaodva mjeseca. Na kraju su svi seoski uglednici prihvatili ad-ventistiËku poruku.

“Drago mi je da su mogli uvidjeti da sam nova osoba.Mogli su uoËiti promjenu u mojem æivotu, baπ kao i kod apo-stola Pavla, koji do svojeg obraÊenja nije bio dobra osoba”,rekao je Eraldo. “Kad sam poËeo Ëitati Bibliju, shvatio samda ga je Bog mogao promijeniti, i nadao sam se da Êe i menetakoer moÊi promijenti.”

Eraldo nastavlja upravljati Luzeirom, kao i drugim bro-dovima koje je poseduje ADRA iz Brazila.

“Vrlo sam sretan, jer mogu raditi s ljubavlju”, kaæe on.“Volim ono πto radim i znam da je Bog bio milostiv premameni. Danas sam kapetan u ADRA-inoj floti, i dobro je πtoradimo zajedniËki i pomaæemo svakoj obitelji koju upoznamo.Sada imam priliku otkriti Isusa ljudima”, kaæe Eraldo. “Ovoje posao koji volim; ovo je Isusov posao.”

Jedan od projekata za darove trinaeste subote jest da iz-gradimo “plutajuÊu crkvu”, koja Êe koristiti ljudima πto æiveu amazonskim selima.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Brazil je dom velikom broju æivotinjskih vrsta ukljuËujuÊii armadilje, tapire, jaguare i pume.

u Ljudske aktivnosti, kao πto su πumarstvo, rudarstvo, ri-bolov i poljoprivreda vaæne su za brazilsko gospodarstvo,ali su takoer i ozbiljna prijetnja za raznolikost brazilskeprirode.

u Nogomet je najpopularniji sport u Brazilu, s reprezenta-cijom koja je stalno meu najboljima na svijetu. Osvojilaje Svjetski kup rekordnih pet puta.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


23. sijeËnja 2016.

Misionarski gramofonBrazil

Vakiri je odrastao sluπajuÊi od svoje bake iskustva misio-narskog para Lea i Jessie Halliwell, misionara s broda Luzeiro,koji su donosili zdravlje i nadu ljudima iz amazonske dæungle.

Njegova baka mu je priËala kako je njezin otac, plemenskipoglavica, uspostavio prvi kontakt s Leom Halliwellom. U tovrijeme mogli su komunicirati samo znakovima, jer ljudi izplemena nisu govorili portugalski. Meutim, razumio je dasu Halliwellovi doπli pomoÊi njegovom narodu, i iskazali suim dobrodoπlicu u pleme.

Posebno prijateljstvo i povjerenje razvilo se izmeu po-glavice i Halliwellovih, i malo-pomalo poglavica ih je upozna-vao sa susjednim plemenima. Rekao je ostalim plemenima:“Ovi ljudi su doπli pomoÊi naπoj zajednici; nisu doπli da bilokoga ubiju. Oni æele ljudima dati æivot.”

Gramofon

Neπto πto je pokrenulo posebno zanimanje seljana bio jegramofon na ruËni pogon. Kad su Halliwellovi prvi puta uπliu selo, namjestili su svoj gramofon i pustili ploËe s krπÊan-skim himnama. Ljudima se svidjela glazba, i vijest o ovoj po-sebnoj napravi brzo se raπirila po selima uz rijeku.

Ponekad su Halliwellovi putovali u nepristupaËna sela bezsvojeg prijatelja, plemenskog poglavice. Jednom takvom pri-godom Luzeiro se uputio u vrlo opasnu zajednicu, poznatukao “glavosjeci”, pleme poznato po svojoj okrutnosti.

Kako se Luzeiro pribliæavao selu, mladiÊ koji je pomagaoHalliwellovima na brodu ugledao je na obali neke pripadniketog plemena. Ljudi su pokazivali na Luzeiro, a onda na svoje


glave. Ponavljali su ovaj pokret, i mladiÊ je bio siguran dase oni pripremaju da im odrube glave.

Doπavπi brzo Halliwellovima, rekao im je: “Nemojmo ovdjepristati! Oni Êe nam odrubiti glave! Hajdemo natrag!”

“Ne brini se”, odgovorio je Leo Halliwell, znajuÊi da morajuuÊi i u to selo. “Budi smiren”, rekao je mladiÊu, dok se Lu-zeiro pribliæavao obali.

IskoËivπi s broda, Leo Halliwell je pozdravio ljude iz ple-mena, koji su nastavili pokazivati na svoje glave. Iznenada jeshvatio da oni pokazuju na svoje uπi — htjeli su sluπati gla-zbu s gramofona!

Brzo je namjestio gramofon. Kad su zaËuli himne, ljudi izplemena su se poËeli okupljati. ©iroki osmijesi krasili su imlica. Tako je pronaen naËin da adventistiËka poruka nade iiscjeljenja dopre i do ovako udaljenog plemena.

PouËavanje poglavice

Leo Halliwell je paæljivo odræavao kontak sa svojim pri-jateljem, plemenskim poglavicom. Malo-pomalo pouËavao gaje vaænim biblijskim uËenjima, meu kojima je svetkovanjesubote te Ëisto i neËisto meso.

“Moj πukundjed je jeo mnoge æivotinje”, kaæe danaπnjiseoski poglavica Vakiri. “Ali Halliwellovi su ga uËili o Ëistimi neËistim æivotinjama. Prvo o divljim svinjama, onda o maj-munima, zatim o kornjaËama. Na kraju je prestao jesti i ne-Ëiste ribe. Preostalo mu je samo jedno meso iz dæungle —srnetina.”

BuduÊi da je Vakirin πukundjed bio plemenski poglavica,u zajednicu je uveden pojam Ëistog i neËistog mesa. To jeizazvalo veliku podjelu i neki ljudi su otiπli. Pleme se smanjilo,ali preostala skupina je nastavila primjenjivati ovo pravilo uprehrani i prenosila ga na drugi i treÊi naraπtaj.

Prije nekoliko godina pleme je moralo napustiti selo udæungli i premjestiti se u poseban rezervat u predgrau gra-da Manausa. U plemenu nisu svi vjerovali u Boga, i mnogi


su pili alkohol. To je u zajednici uzrokovalo mnoge svae irasprave.

Kad je Vakiri postao poglavica, zabranio je uporabu alko-holnih piÊa u plemenu. Takoer je pozvao ljude iz svojegaplemena da svetkuju subotu. Tako danas pola njegovog ple-mena svetkuje subotu. Vakiri je sve to vrijeme Ëeznuo danjegov narod ima odgovarajuÊe mjesto za oboæavanje Boga.

San o crkvi

Jedne noÊi je Vakiri usnuo san. U svojem snu je vidioprelijepu kuÊu s krovom, podom i zidovima. Kad se probudio,Vakiri je odmah nacrtao ono πto je vidio u svojem snu. Alimorao je Ëekati dugih dvanaest godina da bi njegov san po-stao stvarnost.

“U poËetku nismo imali nijedan novËiÊ s kojim bismo po-Ëeli gradnju”, prisjeÊa se Vakiri. “Meutim, vjerovao sam daÊe Bog poslati novac, jer mi je poslao i san.”

A onda, jednoga dana, san se poËeo ostvarivati. Gomiladrvene grae poslana je naπem plemenu kao poklon. To jebilo dovoljno da se izgradi krov. Potom nam je poklonjenojoπ graevnog materijala — cigle, stolci, propovjedaonica. Od-jednom je bilo svega na jednom mjestu, i crkva se moglasagraditi.

Ljudi su u svojoj novoj crkvi odræavali bogosluæje svakesubote, i mir je doπao u njihovu zajednicu. “U poËetku smoimali mnogo svaa”, rekao je Vakiri, “ali Bog je poslao mir unaπu zajednicu. Gnjevni ljudi postali su smireni, i veÊina iz-meu njih su sada prijateljski raspoloæeni. Sada moje plemeæivi u miru.”


30. sijeËnja 2016.

Pronalaæenje mira (1)Brazil

Michael je æivio u podrumu u kuÊi svoje bake i djeda. Tonije stvarno bio podrum, ali njegova soba je izgledala kaopodrum, sa stalno ugaπenim svjetlom i spuπtenim zavjesama.Tama je bila posvuda, Ëak i u Michaelovom umu. PateÊi odduboke depresije, rijetko je izlazio iz svoje mraËne sobe, osimkad je morao iÊi u πkolu.

Æivot nije bio lak za Michaela. Majka mu je imala sedam-naest godina kad ga je rodila, i odgajali su ga baka i djed.Njegovi baka i djed Ëinili su sve πto su mogli za Michaela ivodili ga svake nedjelje u svoju crkvu. Ali Michael se nijezanimao za ono πto je doæivio u crkvi.

“Bilo je previπe buke”, sjeÊa se on. “Stalno je bilo propo-vijedanja, vikanja i traæenja novca.’’

Spiralno nadolje

Kad je imao jedanaest godina, Michael je odluËio viπe neiÊi u crkvu. “To me je odvojilo od moje obitelji i osjeÊao samse usamljeno”, kaæe on. Tada je poËeo tonuti sve dublje udepresiju.

“Ako ima Boga, zaπto je moja obitelj ovakva?” pitao se.“Zaπto imam ovoliko poteπkoÊa? Zaπto nemam uobiËajeni æi-vot?’’

Za razliku od drugih djeËaka njegovog uzrasta, Michaelnije imao prijatelje i nikamo nije iπao, osim u πkolu.

Kad je imao oko dvanaest godina, Michael je otkrio inter-net i postao potpuno obuzet njime, stvarajuÊi svoj “savrπeni”virtualni svijet oko sebe. Svaki moguÊi slobodan trenutak pro-vodio je æiveÊi u svojem virtualnom svijetu.


“Zastani na ovom kanalu!”

Ali jednog dana se sve promijenilo: udario je grom i pre-kinuo internet. Kad je oluja proπla, struja je stigla, ali inter-net i dalje nije radio.

UkljuËio je televizor i poËeo mijenjati programe. Iznenadaje zaËuo glas kako govori: “Zastani na ovom kanalu!”

Pjevala je vokalna skupina zvana The King’s Heralds: “Sre-Êa je bila blizu... ali ja nisam primijetio... Bog me je probu-dio i pokazao mi ljubav... dar od Boga...”

Paæljivo sluπajuÊi, Michael je pomislio: Ovo æelim u svojemæivotu. Nakon glazbe u programu je slijedilo prouËavanje Bib-lije. Michael je iskljuËio televizor. Ne æelim ovo gledati! Neæelim religiju — æelim mir! Meutim, pjesma “Dar od Boga”ostala je u njegovim mislima.

NadajuÊi se da Êe je ponovno Ëuti, Michael se svakog danavraÊao na televizijski kanal na kojem je prvi put Ëuo pje-smu. Iako nije Ëuo baπ tu posebnu pjesmu, uæivao je sluπa-juÊi drugu krπÊansku glazbu na programu pod nazivom“Music Box”. UkljuËujuÊi se svakog dana, Michael je otkrioda gleda Novo Tempo, televizijski kanal nade KrπÊanske ad-ventistiËke crkve u Brazilu.

Tko su ti ljudi?

Tijekom nacionalnog praznika Michael je ukljuËio televi-ziju i gledao Novo Tempo neprestano πesnaest sati, nadajuÊise da bi opet mogao Ëuti pjesmu “Dar od Boga”. Iako togadana nije Ëuo svoju omiljenu pjesmu, Michael je sluπao mnogeemisije koje su govorile o prouËavanju Biblije, propovijeda-nju Radosne vijesti, zdravlju i glazbi.

»uvπi prvi put o suboti kao o sedmom danu i nebeskomSvetiπtu, pomislio je u sebi: Ovo se sigurno ne nalazi u Bibliji.Moj pastor nikada nije govorio o tome. I osim toga, kad ÊepoËeti traæiti novac... Meutim, nisu ga zatraæili, i to je privu-klo Michaelovu pozornost. Tko su ti ljudi? pitao se on.


Sada je Michael imao novu ovisnost — AdventistiËki te-levizijski kanal Novo Tempo! Umjesto da sve svoje vrijemeprovodi na internetu, on je stalno gledao Novo Tempo. U raz-doblju od godinu dana Michael je vidio sve programe NovoTempo, i postao adventist sedmog dana unutar svoje sobe!

Njegovi baka i djed bili su zabrinuti za njega, misleÊi kakoje postao joπ depresivniji jer je prestao jesti svinjetinu. AliËekalo ih je joπ veÊe iznenaenje.

Razgovaranje s televizorom

Jednog dana dok je gledao Novo Tempo, evanelist naekranu je rekao: “Æelim vas pozvati, vas koji ste adventistiunutar svojeg doma. Vaπa obitelj zna da ste vi adventisti, jerste æivjeli loπim æivotom, a sada æivite za Boga... Zaπto se nebiste krstili? Zaπto Ëekate? Zaπto se ne krstite sada?”

Michael je poËeo razgovarati s televizorom, ali tada jeevanelist rekao: “Ustani i prii bliæe televizoru. Zaπto joπnisi krπten?”

“Zato πto ne æelim biti vjernik Crkve”, odgovorio je Michael.Ali evaelist je nastavio: “Ti si postao dio ove Crkve. Samo

trebaπ to potvrditi krπtenjem. Predaj krπtenjem svoj æivotIsusu.”

Michaelovo srce je bilo dirnuto. Bio je siguran da se evan-elist obraÊa neposredno njemu.

(Nastavlja se)


6. veljaËe 2015.

Pronalaæenje mira (2)Brazil

(Nastavak od prethodnog tjedna)Dosadaπnja zbivanja: Michael je bio vrlo depresivan, i sve

vrijeme ostajao je u svojoj mraËnoj sobi, osim kad je morao iÊiu πkolu. Bio je stalno na internetu, sve do jednog dana kad jegrom prekinuo vezu. UkljuËivπi televizor, Michael je naπaoadventistiËki program Novo Tempo i poËeo ga pratiti. Nakongodinu dana gledanja programa, Michael se poæelio krstiti.

U srediπtu grada Michael je pronaπao KrπÊansku adven-tistiËku crkvu i odluËio otiÊi na bogosluæje sljedeÊe subote.Stigavπi u crkvu, potraæio je starjeπinu.

“Æelim se krstiti”, rekao je Michael.Starjeπina je bio sretan πto to Ëuje, ali je rekao Michaelu

da mu je prvo potrebno prouËavanje Biblije. “Ali ja veÊ godi-nu dana prouËavam Bibliju”, rekao je Ëovjeku.

Tog tjedna, nekoliko dana kasnije, starjeπina je posjetioMichaela u njegovom domu i sa sobom donio dvadeset i se-dam lekcija biblijskih prouËavanja. Plan je bio da svakog tje-dna prouËavaju te teme iz Biblije. Ali tijekom prvog posjetaMichael je pitao moæe li dobiti cijeli komplet lekcija. Sljede-Êeg tjedna, kad je starjeπina opet doπao, Michael mu je pre-dao popunjena sva prouËavanja i æelio se krstiti!

“NeÊeπ se pridruæiti sekti!”

Kad su njegovi baka i djed saznali novosti, bili su vrlouznemireni i rekli su Michaelu: “NeÊeπ otiÊi u tu sektu!”

Ali Michael je bio odluËan da slijedi ono πto je pronaπaou Bibliji i rekao je baki i djedu da Êe radije posluπati Boga


nego Ëovjeka, te da se nada kako Êe oni doÊi na njegovokrπtenje.

Poπto je tri dana postio i molio se, Michael je ponovnopozvao baku i djeda da prisustvuju njegovom krπtenju. Ovogputa su pristali, a nakon njegovog krπtenja priredili su i sve-Ëani ruËak u Michaelovu Ëast.

Nevjerojatne promjene

Svi u πkoli su bili iznenaeni nevjerojatnim promjenamakoje su se dogodile u Michaelovom æivotu. Nije viπe bio de-presivan, niti je æivio usamljeniËkim æivotom. Osnovao jeskupinu za prouËavanje Biblije, i mnogo njegovih kolega uËe-nika je doπlo, pitajuÊi se πto je izazvalo tako veliku promje-nu u njihovom drugu iz razreda. Redovito je pohaao subot-nju πkolu i odlazio u crkvu, stekao viπe prijatelja i postaoaktivan u crkvi. PrikljuËio se “Misiji Halev”, jedinstvenom pro-jektu za mlade JuænoameriËke divizije koji istiËe biblijskinauk, hrabreÊi mlade da dio svojih ljetnih praznika posveteπirenju Radosne vijesti u mjestima u kojima nema adventi-sta.

Bog Êe pronaÊi naËin

Za vrijeme sudjelovanja u “Misiji Halev”, Michael je upo-znao dekana AdventistiËke akademije.

©kola imenom AdventistiËka poljoprivredno-idustrijska us-tanova smjeπtena je u podruËju Amazone u sjeverozapadnomBrazilu.

U posljednjih nekoliko godina ta je ustanova proπla kroztransformaciju i u zajednici postala dobro poznata po svojimdobrim krπÊanskim studentima, akademicima i odliËnim pro-fesorima. U πkolu se primaju samo oni studenti koji su sevoljni pridræavati Ëvrstih πkolskih adventistiËkih vrijednosti,ukljuËujuÊi duhovne vrijednosti, krπÊanski naËin æivota i vi-soka druπtvena i akademska mjerila. Kao rezultat takvog dje-


lovanja upis na akademiju se poveÊao, rastuÊi od poËetnihstotinu do Ëetiri stotine studenata za samo tri godine.

Kad je Ëuo za akademiju, Michael je poæelio tamo studi-rati. “Ne mogu ti obeÊati da Êeπ uspjeti”, rekao je dekan, “ine mogu platiti za tebe. Ali Bog te voli i On Êe naÊi naËin.’’

Michael je saznao za literarni evangelizam i otiπao je uManaus, najveÊi grad u podruËju Amazonije, da prodaje knjigei zaradi novac. Naporno je radio i πtedio novac koliko god jemogao. Ali jednog dana, kad je popio oneËiπÊenu vodu, Mi-chael se jako razbolio i naπao se u bolnici. Kad je platio svebolniËke troπkove, ostalo mu je samo 1.000 reala. A svakimjesec studiranja na akademiji stoji 1.500 reala.

Michael je bio obeshrabren, ali se nije prestao nadati. Mo-lio se: “Ne znam πto se dogaa, ali Ti me, Boæe, nisi uzaluddoveo ovamo.”

Sada imam mir

Michael je odluËio razgovarati s ravnateljem πkole, SaulomAlbinom, koji mu je rekao da postoji nekoliko ljudi koji sumu voljni novËano pomoÊi kako bi mogao pohaati akade-miju. Pored svojih predavanja, Michael je svakoga dana radiopo dva sata kako bi pomogao oko plaÊanja svoje πkolarine, aza vrijeme cijelog ljeta radio je kao literarni evanelist.

“Sada sam ostvario svoje snove u potpunosti, i studiramu adventistiËkoj πkoli,” kaæe on. “Danas mogu reÊi da sampronaπao mir.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u AdventistiËki poljoprivredno-idustrijski institut (InstitutoAdventista Agro-Industrial) osnovan je 1968. godine.

u ©kola pripada Amazonskoj konferenciji Roraima, koja jedio Sjevernobrazilske unije misija.


u Dio darova trinaeste subote ovog tromjeseËja iÊi Êe zaizgradnju viπe nego nuæne crkve na kampu πkole.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


13. veljaËe 2016.

Pedrito se moli,a Pablo propovijeda

Paragvaj

Dræava Paragvaj ima 6,8 milijuna stanovnika, od kojih supribliæno 113.000 domoroci. Ovi starosjedioci predstavljaju de-vetnaest razliËitih naroda, iz pet razliËitih jeziËnih skupina.

Domoroci u Paragvaju æive u svojim zajednicama, uglav-nom smjeπtenima u sjevernom dijelu zemlje. Naæalost, mnogiod njih nemaju pristup Ëistoj vodi za piÊe, struji i osnovnomobrazovanju.

Dio velike obitelji

Voa jedne od ovih zajednica je Ëuo pozitivne stvari o in-ternatskoj osnovnoj πkoli KrπÊanske adventistiËke crkve (Es-cuela Adventista de Coaaguazu), smjeπtenoj na jugu srediπ-njeg dijela zemlje.

Æelio je da njegov unuk, Pedrito, dobije dobro obrazova-nje, i tako ga je upisao u tu πkolu. Iako je imao samo sedamgodina, Pedrito je volio svoju πkolu, u kojoj se osjeÊao kaoda je dio velike obitelji.

NauËio je Ëitati i pisati, aritmetiku, i πto je najvaænije —u πkoli je nauËio o Bogu koji ga voli. Takoer je uËio o krπ-Êanskom naËinu æivljenja i dobrim navikama, kao πto je mo-litva zahvalnosti prije objedovanja.

Jesti izvan kuÊe

Kad je Pedrito doπao kuÊi za vrijeme πkolskih praznika,bio je uzbuen πto svoje novo iskustvo moæe podijeliti sa svo-jom obitelji. Dok su sjedili za stolom prigodom zajedniËkogobjeda, Pedrito je primijetio kako svatko odmah poËinje jesti.


OsjeÊajuÊi se pomalo nelagodno, sedmogodiπnji djeËak je sa-gno glavu i tiho izgovorio molitvu zahvalnosti.

“Zaπto to radiπ?”, zagrmio je Pedritov otac. “Mi to ne radi-mo! Ako se æeliπ moliti, onda uzmi svoju hranu, idi van, ijedi sam!”

Mali Pedrito je posluπno uzeo svoju hranu, izaπao iz nji-hovog skromnog doma, sjeo pred kuÊu i poËeo jesti.

Ubrzo je doπao djed i pitao Pedrita zaπto jede vani. “Mojtata ne æeli da se pomolim za hranu, pa sam izaπao van”,odgovorio je djeËak.

Biti zahvalan

Djedovo srce je ispunio bijes, a to se vidjelo na njegovomlicu. Uπao je u kuÊu da se suoËi sa svojim sinom. “Zaπtoradiπ ovo svojem sinu?” upitao je ljutito. “Trebao bi biti sretanπto se djeËak æeli moliti! On se promijenio, i ti bi trebao bitizahvalan zbog toga! Posjetit Êu tu πkolu i zamoliti ih da do-u u naπu zajednicu da nas nauËe onome πto je PedritonauËio.”

Djed je otiπao u adventistiËku πkolu i opisao svoju sreÊuzbog promjena koje je zapazio kod unuka. “Biste li bili volj-ni”, pitao je, “poslati nekoga u naπu zajednicu da nas uËi oBogu?”

SvjedoËenje zajednici

©kola je radosno poslala pastora u tu zajednicu, u kojojje meu ljudima boravio tri mjeseca uËeÊi ih iz Biblije. Djed,Pedritova majka i joπ sedamnaestero ljudi iz njihove zajedni-ce je bilo krπteno.

Kako je vrijeme prolazilo, bilo je sve viπe krπtenika. Sadau ovoj zajednici ima viπe od Ëetrdeset krπtenih vjernika Krπ-Êanske adventistiËke crkve — a ta je crkva nastala zbog dje-Ëaka koji se æelio zahvaliti Bogu za obrok.

Iako joπ nije krπten, Pedritov otac Ëesto posjeÊuje crkvu


sa svojom obitelji. Zbog Pedritovog svjedoËenja joπ sedmerodjece, ukljuËujuÊi i njegovog mlaeg brata, sada pohaa ad-ventistiËku πkolu.

Pablo propovijeda

Pablo æivi u glavnom gradu Asuncionu, u kojem svakesubote odlazi u crkvu. Kad je bio mali, Pablo je uæivao sjeditiu prvom redu i crtati propovjednika. Kako je bio odliËan cr-taË, Pablovi crteæi su pokazivali izraze na pastorovom licudok je propovijedao. Dok je crtao, Pablo je paæljivo sluπaopropovjedi, i kad je napunio πest godina, veÊ je sam dræaosvoje vlastite propovijedi.

“Volim propovijedati o Josipu ili Danielu, ili neπto o djecikoja ne æele sluπati svoje roditelje. Tada usporeujem onoπto ona rade s onim πto kaæe Biblija”, objaπnjava Pablo.

Pablovo propovijedanje je poËelo kad ga je uËiteljica su-botnje πkole pozvala da odræi mali dio propovijedi u crkvi.Bio je toliko uzbuen da je brzo upamtio sve πto treba ispri-Ëati.

Mnoπtvo poziva

Nakon njegovog propovijedanja uËiteljica je rekla Pablu daje vrlo darovit i da ona vjeruje kako ga Bog poziva da pro-povijeda. Iznenaen i sretan, Pablo je poËeo prihvaÊati pozi-ve za propovijedanje iz mnogih drugih mjesnih crkava u Pa-ragvaju.

Tijekom proteklih πest godina njegova propovjedniËka slu-æba se razvijala, i on je nastavio propovijedati u malim i uvelikim crkvama. »esto propovijeda na nizovima evaneoskihpredavanja koja upriliËuje Paragvajska unija.

Pablo voli drugima govoriti navode iz Biblije. Njegov omi-ljeni tekst je Psalam 91,15.16: “Zazvat Êe me, a ja Êu gausliπiti, s njim Êu biti u nevolji, spasit Êu ga i proslaviti.Nasitit Êu ga danima mnogim, pokazat mu spasenje svoje.”


To nam govori da ako se budemo pozivali na Boga, On Êebiti uz nas, i mi moæemo biti sigurni u to!

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Paragvaj ima 62 crkve i 10.804 vjernika.u U Paragvaju postoje tri adventistiËke akademije i jedno

sveuËiliπte.u Paragvaj ima dvije adventistiËke bolnice, kliniku i centar

za zdravstvenu edukaciju i poboljπanje naËina æivljenja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


20. veljaËe 2016.

Policajac koji se moliParagvaj

Isac Diaz je bio policijski Ëasnik vrlo visokog poloæaja uParagvaju kad mu je njegov zet poËeo govoriti o Bogu. “Imaosam pitanja, ali sam se bojao da ne promaπim temu”, prisjeÊase Isac.

Isac Ruiz Diaz je roen u katoliËkoj obitelji. Njegova majkaje bila blaga æena, a njegov otac je mnogo pio. Isac je odrastaobos, i kad je imao trinaest godina morao je svaki dan pjeπa-Ëiti sedam kilometara do πkole — bez cipela.

Kad je napunio petnaest godina, upisao je policijsku aka-demiju i zavrπio je za Ëetiri godine. Viπe od dvadeset godinavjerno je sluæio u paragvajskoj policiji.

Isac je uæivao u razgovorima sa svojim zetom, ali se bo-jao postati krπÊaninom, jer je znao da bi tada morao promi-jeniti svoj naËin æivljenja. Smatrao je krπÊanski æivot tajan-stvenim, nepoznatim i Ëudnim.

Poziv na predavanja

Jednoga dana je Isac dobio poziv da prisustvuje nizu evan-eoskih predavanja. Pozvao je prijatelja, i obojica su prisu-stvovala. Na kraju se njegov prijatelj krstio, ali Isac nije. “Biosam vrlo ponosan jer sam imao vrlo visok poloæaj u policiji.Nisam æelio napustiti svoj posao,” objaπnjava Isac.

Godinu dana kasnije ponovno su odræavani sastanci iprijatelj je pozvao Isaca. Obojica su prisustvovala, ali ovogaputa se Isac krstio. IzlazeÊi iz vode osjeÊao se sretnim, ali izabrinutim. Nije imao nijedno drugo zanimanje; πto Êe raditiako napusti policiju? Kako Êe moÊi opstati a da ne radi su-botom?


Subotnji izazov

SljedeÊeg tjedna Isac je bio prebaËen u novi odjel i reËenomu je da rad poËinje u subotu ujutro. Isac se poËeo moliti.U roku od trideset minuta telefon je zazvonio i reËeno mu jeda se vrati u prijaπnji odjel u kojem je zapovijedao policij-skim studentima — i nije trebao raditi subotom!

Oduπevljen πto je njegov problem rijeπen, Isac je zadovolj-no radio dva mjeseca, dok nije primio obavjest da se njegovzapovjednik æeli sastati s njim sljedeÊeg dana, u subotu.

Zapovjednik je bio poznat kao ljutit Ëovjek, i Isac je biovrlo zabrinut. VeÊi dio noÊi proveo je u molitvi, vapio je Bogui Bog je odgovorio. Ujutro je poËela padati toliko jaka kiπada je sastanak otkazan. SljedeÊeg petka zapovjednik je opetrekao Isacu da doe sljedeÊeg jutra. Isac se opet molio. Sti-gla je joπ jedna oluja i sastanak je opet otkazan!

Dok je Bog oËito djelovao, Isac je znao da neπto morapoduzeti. “Boæe,” molio se, “znam da Te ne mogu traæiti kiπusvake subote. Ja moram odraditi svoj dio posla.” Onda je Isacobjasnio svojem zapovjedniku zaπto mu je potrebno da subo-tom bude oslodoen od posla. Na Isacovo veliko iznenaenje,zapovjednik se sloæio! “Nema problema”, rekao je. “Moæeπ imatislobodne subote. Ne æelim imati problem s Bogom!”

Novi izazovi

Sve se dobro odvijalo sljedeÊih nekoliko mjeseci, ali ondasu opet nastupile nevolje. Policija Paragvaja je slavila Naci-onalni dan policije 30. kolovoza svake godine. To je danodavanja priznanja i slavlja. Od svih policajaca se oËekujeda sudjeluju. Kad je Isac shvatio da 30. kolovoza pada usubotu, odluËio je ne sudjelovati; umjesto toga izabrao jebogosluæje u crkvi.

U ponedjeljak ga je Ëekao policijski naËelnik. “Oduzet tije Ëin i provest Êeπ tri dana u zatvoru”, rekao je Isacu. “Nakontoga Êeπ biti premjeπten na najgore moguÊe mjesto!”


Dok je bio u zatvoru, Isac se molio Bogu za pomoÊ. Kadje puπten, vratio se svojem pretpostavljenom, ali ga je Ëovjekodbio primiti. Nakon tjedan dana pretpostavljeni ga je po-zvao, i Isac se mogao vratiti na prijaπnje radno mjesto.

Tri godine kasnije Isac je premjeπten u srediπnji policijskiured u Asuncionu. Iako je veÊ bio poznat kao “policajac kojiodbija raditi subotom”, cilj novog Isacovog zapovjednika bioje da ga prisili raditi subotom.

Jednoga dana je zapovjednik zahtijevao da se Isac javi naposao u subotu u sedam sati ujutro. Isac je doπao, ali samoda mu uruËi poruku. “Zahtijevam da budem premjeπten, iliÊu podnijeti ostavku na svoj poloæaj; ali odbijam raditi su-botom”, hrabro je Isac rekao svojem zaprepaπtenom zapo-vjedniku. Zatim se mirno udaljio, zamijenio policijsku odoruodijelom i otiπao na bogosluæje.

Novi posao

Doπavπi u crkvu, Isac je objasnio pastoru πto se dogodilo.“Moæda je ovo providnost”, rekao je pastor. “Traæio sam su-radnika, ali nisam mogao naÊi nekoga tko mi odgovara. Mi-slim da si ti onaj pravi!”

Isac je dao otkaz u policiji. Iπao je na obuku za pastorekoja se odræavala u Argentini, a onda se vratio u Paragvajda sluæi kao vrlo uspjeπan osnivaË crkava i pastor.

Za one koji se danas suoËavaju s izazovom oko subote,Isac ima sljedeÊi savjet:

“Prvo, morate biti sigurni u koga vjerujete. Ako vjerujemu mojeg Boga, ja sam siguran. Drugo, avao nam ne zadajemale probleme — zadaje nam velike. Ali Bog je veÊi i odnajveÊih nevolja. Moramo iÊi naprijed i vjerovati Bogu. Onod poËetka vidi kraj, i s Bogom Êe sve biti u redu.”


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u ©panjolski istraæivaË Huan de Salazar osnovao je dana-πnji glavni grad Asuncion na dan Velike Gospe, 15. kolo-voza 1537. godine.

u Paragvaj je okruæen Brazilom, Bolivijom i Argentinom, inema izlaz na more.

u Paragvaj Ëini 90% rimokatolika, 6% protestanata, 1% os-talih krπÊana, a 3% drugih vjera ili vjerski neopredijelje-nih.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


27. veljaËe 2016.

Od policajca do pastoraParagvaj

Kad je Bog pozvao Isaca Ruiza Diaza da radi za Njega usluæbi Evanelja, Isac je veÊ imao viπe od dvadeset godinastaæa u paragvajskoj policiji. Meutim, Bog je za njega imaoveÊe planove. Tijekom sljedeÊe dvadeset i Ëetiri godine pastorDiaz je privukao mnoge ljude Kristu i osnovao dvadeset i de-vet crkava u πest gradova.

Jedna od najuËinkovitijih metoda okupljanja duπa, kojeje pastor Diaz koristio u svojoj propovjedniËkoj sluæbi, jestono πto je u krπÊanskom svijetu poznato kao “sveti tjedan”— vrijeme izmeu Isusovog ulaska u Jeruzalem i uskrsnenedjelje. U vrijeme ovog πiroko rasprostranjenog vjerskog blag-danskog raspoloæenja, pastor Diaz predstavlja poseban evan-eoski program i kuÊne skupine za prouËavanje Biblije i raz-miπljanje o Isusovom æivotu i ærtvi.

Motor se nije htio ugasiti

Jedne veËeri, nakon voænje od dvadeset kilometara po vrloneravnom i kamenitom putu, pastor Diaz i jedan vjernik izcrkve su stigli u kuÊu gdje Êe s okupljenom skupinom odræatiprouËavanje iz Biblije. Meutim, motor na dæipu se nije htiougasiti! Nakon bezbroj pokuπaja, pastor ga je ostavio parki-ranog s upaljenim motorom, dok su on i njegov suputnikuπli da odræe prouËavanje iz Biblije. Nakon nekog vremenaËuli su kako je motor konaËno prestao raditi — dæip je ostaobez goriva.

BuduÊi da je veÊ bilo kasno, ova dvojica ljudi su moralaprovesti noÊ u ovom skromnom domu, koji nije imao Ëak nitivrata. KuÊa je imala samo jednu malu sobu s dva kreveta.


Roditelji i djeca su spavali u jednom, dok su dvojica adven-tista spavali u drugom krevetu. Te noÊi je poËela padati kiπa,pa su svinje i patke uπle u kuÊu i ostale ispod kreveta cijelenoÊi.

Kiπa nije prestajala

Kiπa je nastavila padati Ëetiri dana, pa su pastor Diaz injegov suputnik ostali s tom obitelji i nastavili propovijedativelikoj skupini prijatelja koja se okupljala da sluπa propovijedistijeπnjena u maloj kuÊi.

Kiπa je najzad prestala padati, dæip je uskoro bio poprav-ljen, i njih dvojica su se vratila svojim kuÊama. Meutim,pastor Diaz je nastavio odræavati prouËavanja Biblije sa sku-pinom, i nakon tri mjeseca osmero ljudi je krπteno u obliæ-njem jezeru.

Bilo je odræano joπ sastanaka posveÊenih Bibliji. Ovog putaprisustvovalo je 150 ljudi. Na kraju je πesnaestero njih krπ-teno, a joπ tridesetero je æeljelo nastaviti prouËavanje Biblije.

Promijenjen æivot

Tijekom jednog poslijepodnevnog subotnjeg programa pa-stor Diaz je pitao je li netko zapazio promjene u æivotu ljudikoji su skoro bili krπteni. Jedan Ëovjek je ustao i pokazujuÊina æenu koja je imala malu kuÊu rekao: “Ova æena je nekadabila vrlo nasilna. Tukla je druge æene iz susjedstva, jer su jeogovarale. Ali viπe nije takva. Sada je smirena. Zbog svjedo-Ëanstva ove æene ja vjerujem u Boga, i æelim takoer bitikrπten.

OkreÊuÊi se æeni, pastor Diaz je upitao: “Je li ovo istina?”“Da”, odgovorila je ona. “Bilo je to u vrijeme kad me je

muæ napustio, otiπao drugoj æeni i zamalo se oæenio njom.Jednog dana sam uzela oπtar noæ i pronaπla svojega muæa stom æenom. Toliko sam bila uznemirena da sam prevrnulasve stvari u kuÊi! Onda sam pretukla æenu i skoro ubila svo-


jega muæa. Bila sam u zatvoru zbog toga. Ali sada sam dru-ga osoba.”

Danas se KrπÊanska adventistiËka crkva nalazi na njiho-vom imanju, pored njihove male kuÊe. Æena i njezin suprugsu poklonili crkvi dio svoje zemlje. Sad su oni krπteni vjernici,zajedno s mnogo drugih koji su se pridruæili pokrenuti nji-hovim svjedoËenjem.

Aneli voze kamione

Pastor i jedan vjernik su poπli odræati evangelizaciju umjestu Kuruguati, kad je svjetlo na njegovom vozilu potpunoutrnulo. Kako su putovali kroz mraËni πumovit predio, pa-stor je zamolio svojeg saputnika da svjetiljkom osvjetljava put,nadajuÊi se da Êe dovoljno dobro vidjeti kako bi mogli na-staviti put.

To je djelovalo neko vrijeme, dok svjetiljka nije prestalaraditi. Polako su se nastavili kretati po mraËnom putu. Kadbi drugi automobil ili kamion naiπao, pastor Diaz bi poku-πavao voziti koristeÊi njihova svjetla, dok oni ne bi proπli.Ovom brzinom trebalo bi im mnogo vremena da stignu naodrediπte.

Iznenada se pojavio neki kamion. VozaË se zaustavio porednjihovog vozila i rekao: “Idite ispred mene, a ja Êu vam osvje-tljavati put.” Kamion je bio otraga, blizu vozila pastora Diaza,i uz pomoÊ njegovog svjetla mogli su bræe prevaliti ostatakputa. Kad su uπli u grad, okrenuli su se da zahvale vozaËukamiona na ljubaznosti, ali kamion i vozaË su nestali. Sveπto su mogli vidjeti iza sebe bio je mraËan, prazan put.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Oko 56% Paragvajaca æivi u gradskim podruËjima, πto Pa-ragvaj Ëini najmanje urbaniziranom dræavom u JuænojAmerici.

u Najpopularnija hrana u Paragvaju je chipá, kruh sa siromnalik krafni, i predstavlja sveËanu hranu na jelovniku nasvakoj narodnoj vjerskoj proslavi.

u Prvi stanovnici Paragvaja, Indijanci, govore jezik guaraní idanas predstavljaju najzastupljeniju jeziËnu skupinu u Pa-ragvaju, odmah nakon πpanjolske.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


5. oæujka 2016.

Slijep Ëovjek “vidi”Urugvaj

Franciscu patnja nije strana. Nevolja je doπla vrlo rano,joπ kad je kao siroËe zapoËinjao æivot. Kao devetogodiπnjakradio je na mjesnom groblju i zaraivao sitan novac ËisteÊigrobove.

Kad je napunio dvanaest godina, poËeo je raditi u proda-vaonici slatkiπa i u drugim malim prodavaonicama. Kako jerastao, Francisco je nastavio raditi razne sitne poslove poku-πavajuÊi preæivjeti.

A onda je, nakon tri desetljeÊa preæivljavanja, sreÊa uπlau njegov æivot. Francisco se oæenio divnom krπÊankom. Nji-hova radost je uveÊana kad su dobili dijete. Naæalost, dijeteje æivjelo samo tri mjeseca, i nakon toga viπe nisu mogli imatidjece.

Utjecaj molitve

Nekoliko godina kasnije Franciscu je dijagnosticiran kar-cinom, i rekli su mu da mu je preostalo jako malo vremena.

Ako lijeËnici ne mogu niπta uËiniti za mene, napustit Êu bol-nicu i umrijeti u kuÊi, pomislio je Francisco. Ali prije nego πtoje otiπao, bolniËki kapelan mu je uputio ohrabrujuÊe rijeËi,govoreÊi Franciscu da je njegov æivot u Boæjim rukama i daÊe On odrediti πto je najbolje. Uz to, Franciscova supruga jebila æena molitve koja se neprestano molila za svojega muæa.Kako su dani prolazili, Francisco se poËeo osjeÊati bolje isnaænije. Kad se vratio u bolnicu na pregled, lijeËnik je biozadivljen πto ga vidi u tako dobrom zdravstvenom stanju. Biloje jasno da je Ëudo spasilo Franciscov æivot. Dvadeset godinakasnije karcinom mu se nije vratio.


Put nizbrdo

Francisco i njegova æena æivjeli su zajedno trideset i trigodine, dok se jednog dana nije dogodila tragedija: njegovaje æena preminula. Gubitak je bio poraæavajuÊi za Franciscai on je poËeo tonuti u duboku potiπtenost.

Zaπto je Bog dopustio da se to dogodi? Kako Êe æivjetibez nje? Ona je bila sve πto je imao.

Da sve bude teæe, Franciscov vid se poËeo naglo pogor-πavati, dok nije potpuno oslijepio. LijeËnik mu je rekao danikada viπe neÊe vidjeti.

Francisco je æivio sam u svojoj tami, potiπten i æalostan,sve dok mu jednog dana prijatelj nije rekao za Nuevo Tiempo,urugvajsku radijsku postaju KrπÊanske adventistiËke crkve.

Stalni suputnik

Francisco je poËeo sluπati tu postaju. Dok je sluπao lijepuglazbu, praktiËna izlaganja, nadahnjujuÊe propovijedi i sna-æna bogosluæja, njegove oËi su se “otvorile” na sasvim novnaËin. Viπe se nije osjeÊao usamljenim. Nuevo Tiempo je po-stao njegov stalni suputnik.

“Upoznao sam vijest Evanelja posredstvom KrπÊanske ad-ventistiËke crkve”, kaæe Francisco. “NauËio sam o zdravomnaËinu æivota, o suboti, o Deset zapovijedi — sve sluπajuÊiNuevo Tiempo.”

UviajuÊi viπe æivot

Francisco je stupio u kontakt s radijskom postajom, tra-æeÊi biblijska prouËavanja. Biblijski radnik je doπao u njegovukuÊu, i zajedno su proπli cijeli niz lekcija. Ubrzo je Franciscokrπten u KrπÊanskoj adventistiËkoj crkvi. On kaæe da je, iakotjelesnim oËima ne vidi, upoznao æivot joπ viπe, jer je sadaIsus u njegovom srcu.

Otkako se krstio prije manje od dvije godine, Franciscosvake nedjelje predano odlazi u mjesnu bolnicu da tamo dijeli


istine Biblije i moli se s ljudima. Uz to on odræava prouËava-nja iz Biblije u mjesnoj ustanovi za slijepe. Zbog njegovogutjecaja ljudi sada posjeÊuju bogosluæja u adventistiËkoj crkvi.

Iako je sâm, Francisco se viπe ne osjeÊa usamljenim. “Cr-kva je moja obitelj”, kaæe on. “U njoj osjeÊam mir i zajedni-πtvo.”

Snaæan utjecaj

Radijska postaja Nuevo Tiempo ima znaËajnu ulogu u se-kularnoj dræavi Urugvaj. Poznata je i poπtovana zbog pruæa-nja vrsnih programa iz podruËja zdravlja i dobrobiti, braËnihi obiteljskih pitanja, biblijskih prouËavanja i praktiËnog krπ-Êanstva.

Po cijeloj zemlji je Nuevo Tiempo vidljiv u svakoj krπ-Êanskoj adventistiËkoj crkvi i srediπtu utjecaja zbog svojegvelikog znaka koji predstavlja ime radijske postaje i njezinlogo. Ova veza izmeu mjesnih adventistiËkih crkava i radiostanice napravila je vrlo pozitivan utjecaj na posjeÊenost na-πih crkava i broj krπtenja.

Dio darova trinaeste subote ovog tromjeseËja pomoÊi Êeda se izgradi nova crkva za skupinu vjernika koje je Franci-sco organizirao, u okrugu Goes u Montevideu, u Urugvaju.Francisco i njegova crkvena obitelj vam zahvaljuju na vaπojnesebiËnoj podrπci.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Misijski izazovi

u Urugvaj ima 54 crkve i 8.233 vjernika.u Urugvaj ima jednu adventistiËku akademiju u Progresou,

sjeverno od glavnog grada Montevidea.u Radio “La Voz de la Esperanza” (“Glas nade”) u Urugvaju

je adventistiËka radijska postaja smjeπtena u Montevideu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


12. oæujka 2016.

Pronalaæenje BogaUrugvaj

“Uvijek sam vjerovala da Bog postoji, samo Ga nisam us-pjevala pronaÊi”, govori defektologinja Mirna, koja se borilas ozbiljnom depresijom. Kad god je bilo moguÊe, Mirna jeostajala u kuÊi s navuËenim zavjesama. A onda je jednogdana ukljuËila radio i naπla adventistiËku radijsku postajuNuevo Tiempo u Urugvaju.

“To je bio odgovor od Boga”, kaæe ona. “Spasio mi je æivot,jer nisam viπe mogla æivjeti onakva kakva sam bila.”

Sluπanje programa Nuevo Tiempo dalo je Mirni osjeÊajnade i sreÊe, i πto je najvaænije, pomoglo joj je da pronaeBoga. “PoËela sam sluπati emisije svakog dana, i poËela samse moliti”, kaæe ona.

Poziv na radiju

Jednoga dana, dok je sluπala radio, Ëula je govornika kakopoziva sluπatelje da posjete centar Nuevo Tiempo u Monte-videu, i da uæivaju u mnogim aktivnostima koje su im ponu-ene. Mirna se posebno zanimala za predavanja o zdravlju ikuhanju te je odluËila prisustvovati.

“Uvijek sam pokuπavala voditi raËuna o svojem zdravlju”,kaæe ona “ali nisam pila dovoljno vode. Sada je pijem dovoljnoi osjeÊam razliku. Sada uzimam dobar doruËak, i to mi ta-koer pomaæe.”

Dok je dolazila u centar, Mirna je upoznala dvoje mladihljudi koji su radili na inicijativi “Jedna godina u misiji”. Pri-hvatila je poziv za prouËavanje Biblije i bila vrlo iznenaenaπto Êe uËiti o Deset zapovijedi.

“Nikada ranije nisam Ëula za te zapovijedi”, rekla je, “a


najdojmljiviji dio bio je o suboti. Kako smo prolazili kroz Bib-liju, mogla sam vidjeti da se subota neprestano ponavlja.”

Vjera na djelu

»im je saznala za subotu, Mirna ju je poËela svetkovati.Ubrzo se krstila i postala joπ aktivnijom u centru, u kojemuse sada odræavaju satovi πivanja.

Mirnina obitelj je primijetila promjene koje su se dogodileu njezinom æivotu, i bili su sretni πto se uzdigla iz depresije.Ipak, ostali su sumnjiËavi prema njezinim novim vjerskimuvjerenjima. Mirna se nastavila moliti da i oni jednoga danapronau mir i nadu u Isusu, kao πto je ona pronaπla.

Centar Nuevo Tiempo sada odræava subotnje jutarnje bo-gosluæje. Mnogi ljudi koji dolaze doπli su najprije posredstvomradijske postaje Nuevo Tiempo.

Oglas na ulici

Odvjetnica Neli je jednoga dana hodala ulicom i primijeti-la oglas koji je najavljivao satove portugalskog jezika u centruNuevo Tiempo. Æeljna da uËi drugi jezik, Neli je odluËila pri-sustvovati.

Glavni udæbenik koji je koriπten na tim satovima bila jeBiblija. Neli je najprije Ëitala poglavlje na πpanjolskom, a ondana portugalskom. To je bilo njezino prvo iskustvo pribliæava-nja Bibliji kao knjizi vjere.

“Kad sam bila u petom ili πestom razredu, uËila sam neπtoo Bibliji, jer su nam u πkoli rekli da trebamo neπto proËitatiiz nje kao povijesne knjige. Ali to je bilo samo iz πkolskihrazloga, a ne da bih postala krπÊanka.”

Meutim, ovoga puta Neli je Ëitanje Biblije doæivjela sasvimdrukËije. “PoËela sam Ëitati o Postanku, i nisam se moglazaustaviti! Nastavila sam Ëitati i Ëitati!” ProËitala je cijelu Bib-liju i uæivala u tome. “Sve u Bibliji je povezano, i uËinit Êevas sretnijim”, kaæe ona.


»itanje da bi se uËilo

Neli je bila posebno zadivljena Isusovim æivotom i Ëudimakoja je Ëinio da bi pomagao ljudima. “»uda se i danas doga-aju”, kaæe ona. “»ak i kad ne znamo da se dogaaju, onase i dalje dogaaju.”

Iako je πkolovana da bude odvjetnica, Neli Bibliji nikadanije priπla kao kritiËarka, niti da je osuuje. “»itam je dabih uËila,” potvruje ona.

Kad je saznala za subotu, Neli nije imala nikave sumnje.“Bilo je jasno, i znala sam da je to ono πto je ispravno.”

Kad je centar Nuevo Tiempo poËeo sa subotnjim jutar-njim sluæbama, Neli je redovito prisustvovala i ubrzo se krs-tila.

“Jednostavno, nisam mogla ostaviti Bibliju: ona je razlogza sve, i zato sam poËela dolaziti u ovu crkvu”, kaæe ona.“Krπtenjem sam æeljela pokazati svoju ljubav prema Isusu.”

Postavljanje primjera

Kad je Neli zaæeljela podijeliti svoju novu vjeru sa svojomobitelji, nisu svi bili sretni. Njezina starija kÊi je postala vrlouznemirena, ali njezin sin je poËeo stvarati drukËiju sliku omajci kao osobi, i osjeÊao je da ona pruæa vrlo dobar primjerkako treba æivjeti.

Svake subote kad doe u centar na bogosluæje, Nelino licesjaji od radosti. “Svi su kao obitelj”, kaæe ona, “i ja æelimbiti dio te obitelji.”

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u Urugvaj je prva zemlja u Americi koja je izgradila potpunodigitalnu telefonsku pokrivenost, koja je zavrπena 1997.godine.


u Po povrπini dræave Urugvaj je druga najmanja nacija uJuænoj Americi.

u Gitara je u Urugvaju omiljeno glazbalo, i na popularnomtradicionalnom natjecanju pajada dvojica pjevaËa, svaki sgitarom, naizmjeniËno improviziraju stihove uz istu melo-diju.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


19. oæujka 2016.

Knjiga u prodavaonici cipelaUrugvaj

Graciela je uvijek u svojem srcu imala mjesto za Isusa.Kao tinejdæerka prisustvovala je maloj crkvenoj skupini kojase sastajala u kuÊi. Dok je s jedne strane bila sretna πto uËio Isusu i Njegovoj ljubavi prema svima, s druge strane suneki buËniji vidovi bogosluæja Ëinili da se osjeÊa vrlo nala-godno.

Godine su prolazile, Graciela je odrasla i udala se za sinavlasnika doma u kojem se okupljala mala skupina. Njih dvojedobili su djecu. Joπ neko vrijeme je proπlo i ona je postalabaka.

Jednog dana bila je u kuÊi i gledala pentekostalni tele-vizijski program. Propovjednik je poËeo priËati o nekome tkose zove Ellen G. White, govoreÊi kako je ta æena pisala nekeprevarantske knjige i da je vrlo loπa osoba. Dok je Gracielasluπala propovjednikovu viku, odluËila je proËitati neku odknjiga te Ellen G. White, kako bi mogla sama oblikovati svo-je miπljenje.

TraæeÊi Ellen G. White

Graciela je otiπla u knjiæaru i u mjesnu knjiænicu, ali iz-gleda da nitko nije znao za autoricu po imenu Ellen G. White.Graciela se nastavila moliti da nae neku knjigu te nedo-stupne autorice.

Onda je jednoga dana njezin odrasli sin doπao s knjigomu ruci. Bio je u prodavaonici cipela sa svojom kÊeri, i tamoje dobio knjigu koja mu je bila ponuena kao poklon. Iakonije bio krπÊanin, uzeo je knjigu misleÊi da je to neπto πto bise dopalo njegovoj majci.


Pruæio je svojoj majci knjigu Isusov æivot na πpanjolskomjeziku, kao i jedanaest poglavlja skraÊene Velike borbe EllenG. White.

Dar od Boga

Gracielina ruka je poËela drhtati kad je vidjela ime auto-rice, shvaÊajuÊi da je ta knjiga bila dar od Boga.

“Traæila sam knjigu Ellen G. White, ali je nisam moglanaÊi”, sjeÊa se ona. “Ali Bog mi ju je donio iz prodavaonicecipela! Bilo je to pomalo neobiËno, meutim, to je bio jedanod onih tajnih putova koje Bog ima.”

Graciela je odmah poËela Ëitati knjigu i zakljuËila da jejednostavna i u duhu Biblije. Æeljela je saznati joπ viπe, umje-sto da gleda televiziju. Sluπala je adventistiËku radijsku po-staju Nuevo Tiempo.

Kad je voditelj ponudio besplatno prouËavanje Biblije,Graciela je pozvala uredniπtvo i dogovorila da netko doe knjoj u kuÊu da prouËava Bibliju s njom.

Uæivala je posebno prouËavajuÊi biblijska proroËanstva, ikad je zavrπila s lekcijama, krstila se.

Graciela upoznaje Sonju

Kad je Graciela poËela posjeÊivati adventistiËku crkvu,upoznala je æenu koja se zvala Sonja, i njih dvije su postalebliske prijateljice. Sonja se prikljuËila KrπÊanskoj adventis-tiËkoj crkvi zajedno sa svojom obitelji kad je imala dvanaestgodina. Kasnije je njezina obitelj napustila crkvu, ali ona jeostala. “Oduvijek sam voljela Ëitati Bibliju”, rekla je “i jakopuno mi znaËi spoznaja da me Isus doista voli.”

Sonja voli raditi s djecom u svojoj crkvi, ali kad se pre-selila u novu sredinu, poæeljela je napraviti neπto posebnoza mnoπtvo djece koja su æivjela oko nje. PoËela je planiratiπto bi mogla napraviti i odluËila je otvoriti ogranak subotnjeπkole u svojoj kuÊi. Prvo je poËela s programima biblijske


πkole za vrijeme πkolskih praznika, svake veËeri tijekom “sve-tog tjedna” (tjedan izmeu Isusovog ulaska u Jeruzalem i us-krπnje nedjelje). U juænoameriËkim zemljama to je tjedan kadsu ljudi posebno otvoreni za vjerske teme.

Prve veËeri osmero djece je doπlo u Sonjinu kuÊu, ali svakeveËeri skupina je sve viπe rasla. Sonja je pozvala Gracielu ineke druge æene iz crkve da joj pomognu oko programa. Na-kon “svetog tjedna”, skupina se sastajala jednom tjedno inastavila rasti. ©est mjeseci kasnije na program je dolazilotoliko djece da je Sonja morala pronaÊi drugo mjesto za sa-stajanje.

KuÊa molitve

U to vrijeme su Graciela i njezin suprug naslijedili kuÊuu kojoj su se okupljali na bogosluæjima kao mladi. “To jeuvijek bilo mjesto za sluæenje Bogu”, govori Graciela o svojemdomu. “Djeca mogu doÊi ovamo. Ovaj ogranak subotnje πkolesastajao se jednom tjedno viπe od godinu dana. Pjevali sukrπÊanske pjesme, sluπali biblijske dogaaje, pravili ruko-tvorine i igrali igre. Srediπnja adventistiËka crkva u glavnomgradu Montevideu donira veÊinu materijala koji oni koriste.Djeca vole dolaziti u ono πto od milja zovu Sonjinom kuÊom,i mnogi sada posjeÊuju novoosnovanu adventistiËku crkvu.Namjeravamo nastaviti s radom i oËuvati taj ogranak subot-nje πkole sve dok nam Bog to bude dopuπtao”, kaæe Sonja.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»injenice

u S povrπinom od 200 kvadratnih kilometara Montevideo jenajveÊi grad i glavna luka u Urugvaju. Tamo æivi skoropolovina stanovniπtva.

u Montevideo je najjuæniji glavni grad u Juænoj Americi, itreÊi najjuæniji grad na svijetu (samo Kanberra u Austra-


liji i Wellington u Novom Zelandu su juænije).u Nogomet je najpopularniji sport u Urugvaju. Prva meu-

narodna utakmica izvan Britanskog otoËja odigrana jeizmeu Urugvaja i Argentine u Montevideu u srpnju 1902.godine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


26. oæujka 2016.

Program trinaeste subote

Uvodna pjesma “Ustajte, noÊ Êe doÊi”, Pjesmarica krπÊanskehimne, broj 332

Dobrodoπlica Voditelj subotnje πkole

Molitva

Program “Providnost djeluje”

Prilaganje darova

Zavrπna pjesma “Kao u zoru πto zvijezde se gase”, PjesmaricakrπÊanske himne, broj 338

Zavrπna molitva

Napomena za voditelja subotnje πkole: Pozivamo vas daizaberete omiljenu pjesmu, da uputite molitvu Bogu, da izne-sete uvodnu rijeË dobrodoπlice i iskustvo mladiÊa Louisa kojeslijedi.

Prikupite misionski dar, uputite Bogu molitvu za blago-slove. Podsjetite prisutne da, ako moæda nisu pripremili i pri-loæili svoje darove danas, to mogu uËiniti online preko naπesigurne internetske stranice: www.adventistmission.org/give.


Knjiga Velika borba kodprodavaËa droge

Luis je pripadao rock sastavu u brazilskom gradu Jequié.On i njegovi prijatelji Ëesto su u potrazi za uæitkom upotre-bljavali πtetne droge.

Jednog dana, dok je bio u kuÊi prodavaËa droge, Luis jepronaπao primjerak knjige Velika borba spisateljice Ellen G.White. Nakon πto je na brzinu prelistao knjigu, zatraæio jedopuπtenje da je posudi. Luis je pronaπao neπto vrlo zanim-ljivo. Dok su on i njegovi prijatelji puπili marihuanu, naiz-mjence su Ëitali knjigu naglas jedni drugima. Nekima od njihse svidjelo ono πto su proËitali, a nekima nije. Spiritist Flori-svaldo posebno je uæivao u knjizi.

Jednoga dana su se trojica prijatelja popela na brdo gdjesu sjeli, puπili marihuanu i Ëitali Bibliju zajedno s Velikomborbom. Odjednom je Florisvaldo poËeo vikati: “Ne æelim Bi-bliju!” Prepoznavπi da je Florisvaldo opsjednut zlim duhom,drugi prijatelj je u strahu pobjegao. No Luis je ostao i daljeËitao. Zastao je samo kako bi pozvao svojega prijatelja darazmiπlja o Isusovom imenu. Ubrzo ga je zao duh napustio.

Shvativπi da je njegovom prijatelju potrebna pomoÊ, Luisje uvjerio Florisvalda da poe s njim u crkvu adventista sed-mog dana. MladiÊi su uæivali u propovijedi, iako je te subotepropovijedao obiËan vjernik. Kasnije su prisustvovali adven-tistiËkom kampiranju za mlade, gdje su prouËavali Bibliju sdrugim mladim ljudima. Tamo se Luis u potpunosti predaoIsusu.

Novu radost nije bilo moguÊe zadræati u sebi. Luis je po-slao primjerak Velike borbe svojem bratiÊu Thomasu. On jestudirao novinarstvo u jednom obalnom gradu Salvadora. Kaostrastveni Ëitatelj, Thomas je projurio kroz knjigu s velikimzanimanjem. Na polovini knjige osjetio je kajanje zbog svojeggreπnog æivota. Ali nije mogao spustiti knjigu dok nije saznao


kako Êe se sve zavrπiti. Dok je Ëitao posljednja poglavlja, nje-govo uvjerenje se samo pojaËalo.

Kad su doπli praznici, Thomas je otiπao u grad Jequiéposjetiti svojeg bratiÊa. Luis je Thomasu mnogo govorio o svo-joj novoj vjeri i odveo ga u crkvu. Thomas je s radoπÊu pri-hvatio Isusa i Njegovo obeÊanje oprosta. Ali on je sada biosuoËen s drugim izazovom. Njegova djevojka uopÊe nije bilazainteresirana za vjeru.

Jedne noÊi, dok je boravio u kuÊi kod tetke, Thomas jesanjao Isusa obavijenog sjajnom svjetloπÊu. SljedeÊeg jutraje u potpunosti predao svoj æivot Kristu. Promijenio je svojenavike. Prekinuo je s djevojkom i poËeo pripreme za krπtenje.Luis je cvao od radosti πto Êe vidjeti svojeg bratiÊa i nekolikoËlanova njegove rock skupine kako Êe biti krπteni. Kao re-zultat djelovanja Svetog Duha krπteno je deset osoba — asve zbog primjerka Velike borbe pronaene u kuÊi trgovcadrogom.

Danas bivπi spiritist Florisvaldo sluæi Bogu kao literarnievanelist, a Thomas je u meuvremenu postao pastor u crkviadventista sedmog dana.

Nevil Gorski, nekadaπnji voa odjelaobrazovanja JuænoameriËke divizije


Izvori i pomagala

Za viπe informacija o raznovrsnom kulturnom naslijeuBrazila, Paragvaja, Urugvaja ili drugih zemalja JuænoameriËkedivizije obratite se mjesnoj knjiænici, putniËkoj agenciji ili ve-leposlanstvu æeljene zemlje. Utipkajte naziv zemlje u vaπeminternet pretraæivaËu.

Online informacije. AdventististiËka misijska internetstranica sadræi dodatno gradivo za upoznavanje misije. Po-traæite rijeËi i pjesme na engleskom. Kao dodatak potraæitedodatne informacije za aktivnosti u tim zemljama: www.Ad-ventistMission.org.

AdventistiËki misijski DVD je besplatan prilog Vijestimaiz svijeta u kojem se mogu vidjeti iskustva iz zemalja o koji-ma smo govorili, kao i o misiji KrπÊanske adventistiËke crkveu svijetu. Pitajte voditelja subotnje πkole da vam napravi je-dnu kopiju DVD-a, ili skinite na adresi: www.adventistmis-sion.org/resources.

Pomagalo za ostvarivanje cilja

Pomagalo za ostvarivanje cilja pomoÊi Êe da usmjerite po-zornost na svjetsku misiju i poveÊate tjedno misijsko dariva-nje. Zatraæite od vaπeg odbora subotnje πkole da vam postavicilj misijskih darivanja. (Postavite malo viπi cilj nego πto jebio za proπlo tromjeseËje, podijelite iznos na 14 dijelova —(12 redovnih tromjeseËnih dijelova i 2 dijela za trinaestu su-botu). Pokaæite tjedni grafikon napretka prema postavljenomtromjeseËnom cilju.

Podsjetite vjernike da aktivnosti Crkve u svijetu ovise otjednim misijskim darivanjima u subotnjoj πkoli. Dvanaestesubote podnesite izvjeπtaj o misijskom daru prikupljenom tije-kom tromjeseËja i podsjetite Ëlanove subotnjih πkola da pripre-me svoje darove za trinaestu subotu u sljedeÊem tjednu. Ovaobavijest o prikupljenim sredstvima ohrabrit Êe mnoge da na-stave prilagati svoja misijska darivanja.


...........................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

..........................................................................................................................................................

........................................................................................................................................................../


Kazalo

Dragi voditelju subotnje πkole ............................................... 3

BrazilAneli s Amazone ................................................................. 5

Ostvarenje sna ...................................................................... 9

Brodarov preobraæaj ............................................................ 13

Misionarski gramofon ......................................................... 17

Pronalaæenje mira (1) .......................................................... 20

Pronalaæenje mira (2) .......................................................... 23

ParagvajPedrito se moli, a Pablo propovijeda ................................. 27

Policajac koji se moli ......................................................... 31

Od policajca do pastora .................................................... 35

UrugvajSlijepi Ëovjek “vidi” ............................................................. 39

Pronalaæenje Boga ............................................................... 42

Knjiga u prodavaonici cipela .............................................. 46

Program trinaeste subote .........................................................50

Izvori i pomagala ................................................................. 53


www.AdventistMission.orgwww.adventisti.hr

www.znaci-vremena.com

Misijski izazovi

Darovi trinaeste subote ovog tromjeseËja pomoÊi Êe uJuænoameriËkoj diviziji u osnivanju i izgradnji:

• Dviju plutajuÊih crkava/klinika na rijekama Ama-zoni i Solimos;

• Crkvene zgrade u Transamazonskoj akademiji uBrazilu;

• Srediπta utjecaja u Asunsionu u Paragvaju;

• Nove crkve u Asuncionu u Paragvaju;

• Srediπta utjecaja u Montevideu u Urugvaju;

• Nove crkve Montevideu u Urugvaju.

U drugom tromjeseËju 2016. godine predstavit Êemovam JuænopacifiËku diviziju.

Posebni projekti namijenjeni su studiju Glasa nadeu Oaklandu, na Novom Zelandu, obiteljskom wellnesscentru u Suvi na Fidæiju, kao i gradnji djeËjih obra-zovnih centara u Papua Novoj Gvineji, TranspacifiËkojuniji i Novoj Kaledoniji.

vijesti iz svijeta · vijesti iz svijeta (1/2016) ¥ 5 2. sijeËnja 2016. an eli s amazone brazil...

Documents