virovitica - vsmti.hr · ova skripta predsta matici u virovitici. ... radno intenzivna tehnologija...
TRANSCRIPT
Virovitica
http://www.vsmti.hr
Recenzenti
pred. dr. sc. Damira Miroslav pred. Ivana Bujan, dipl. oec., univ.spec.philol.
Lektura
Ivana Vidak, dipl. bibl. i prof.
Naslovnica
Enes
-04/13-01/38, Urbroj: 2189-74-13-turizmu i informatici u Virovitici na svojoj sjednici od 25. travnja 2013. godine. ISBN 978-953-56081-7-2
UVOD U EKONOMIKU POSLOVANJA
skripta
pred.
.
Virovitica, 2013.
Predgovor
ova skripta predsta
matici u Virovitici.
Stoga razumijevanje same materije kako bi navedenih kolegija.
Svim studentim
Da bi se uspjelo neophodna je disciplina.
dovesti do uspjeha.
Blaise Pascal
Autori
4
1 UVOD U EKONOMIKU ...................................................................................................................... 6
1.1 ................................................................................................................ 6
1.2 DEFINIRANJE EKONOMIKE ....................................................................................................... 7
1.2.1 ........................................................................................ 9
2 .................................................................................................. 13
2.1 ................................................................................................................ 13
2.2 .................................................................................................................. 14
3 TEORIJA PROIZVODNJE .................................................................................................................. 24
3.1 ...................................................................................................... 24
3.2 OBLICI SREDSTAVA ................................................................................................................ 25
3.2.1 Stalna (osnovna, radna) sredstva .................................................................................. 26
3.2.2 Obrtna sredstva ............................................................................................................. 29
3.3 .......................................................................... 32
3.3.1 Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) ................................................................... 33
3.3.2 ............................................ 40
4 ....................................................................................................................... 46
4.1 DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA ..................................................................................... 46
4.2 ................................................................. 49
4.3 ........................................................................................................ 50
4.4 .............................................................. 52
4.4.1 Pojam i funkcija amortizacije ......................................................................................... 53
4.4.2 .............................................................................. 54
5 ................................................................................................................... 70
5.1 .................... 70
5.1.1 ..................................................................... 70
5.1.2 Dugo vremensko razdoblje i prinosi razmjera ............................................................... 79
5.2 ................................................ 81
5.3 .............................................................................................. 91
6 KALKULACIJA .................................................................................................. 101
6.1 POJAM, VRSTA I NAMJENA KALKULACIJE ............................................................................ 101
6.2 ELEMENTI I METODE KALKULACIJE ..................................................................................... 102
6.2.1 Djelidbena kalkulacija .................................................................................................. 104
6.2.2 Dodatna kalkulacija ..................................................................................................... 111
6.2.3 ka ...................................................................................... 111
5
6.2.4 Kalkulacija cijene proizvodnje ..................................................................................... 111
7 .............................................................................................................. 115
7.1 ....................................................................................... 115
7.2 ........................................................................................... 119
7.3 ........................................................................................ 120
7.4 ............................................................................................ 122
7.4.1 Proizvodnost rada ........................................................................................................ 123
7.4.2 nja ............................................................................................ 125
7.4.3 Rentabilnost (profitabilnost) ....................................................................................... 126
8 EKONOMIKA INVESTICIJA U GOSPODARSTVU............................................................................. 130
8.1 Vrste investicija ................................................................................................................... 131
8.2 Ocjena investicijskih projekata ............................................................................................ 131
8.2.1 kulacije ................................................................ 133
8.2.2 .................................................................... 136
LITERATURA ......................................................................................................................................... 139
6
1 UVOD U EKONOMIKU
Ova pitanja su .
1.1 TO JE EKONOMIJA? Naime, odgovor na gore postavljeno pitanje nije jednosta
ekonomije kroz povijest ono raspon tema koje
, :
bit je ekonomije spoznati realnost oskudnosti i oji dovodi do najdjelotvornije upotrebe resursa. B
odustati1. i
besplatan vama netko drugi - - kao npr. i opreme, radne snage (u proizvodnji
potrebnih namirnica, kuhara, konobara, itd.) S obzirom na razinu ekonomskog sustava koje se dijeli na mikroekonomiju i makroekonomiju.
1 McConnell, R.,C., Brue, L., S., (2005), Microeconomics- Principles, Problems and Policies, 16. Izdanje, McGraw-Hill Irwin, str.3.
(koja dobra)
i ? 2 Kako se ta dobra trebaju proizvoditi? 3 Za koga ih treba proizvoditi? 4
i rasp 1.
7
Slika 1: Podjela ekonomije
Izvor: Izradili autori MAKROEKONOMIJA pitanjima funkcioniranja gospodarstva kao cjeline (ekonomski rast, inflacija i nezaposlenost)
da ona u cjelini, a ne pijesak, kamen . MIKROEKONOMIJA ose
mikroekonomiji 2.
makro-mikro razlika je ekonomija izrazito podijeljena da svako no kao makro ili kao mikro; mnog
ekonomije su ukorijenjena u oba. povezane i isprepletene. ra kao
prepoznaju i to da odluke isto tak 3.
1.2 DEFINIRANJE EKONOMIKE Ekonomika je dio mikroekonomije
proizvodnje na razini gospodarskih subjekata. a utje sa svrhom
,
rodaje njihovih dobara i usluga4.
2 Mankiw, N.G., (2003), Principles of economics, Harvard Universitiy, South-Western College Pub, str.27. 3 McConnell, R.,C., Brue, L., S, op.cit.,str. 10. 4 Ibid.
MIKROEKONOMIJA MAKROEKONOMIJAEKONOMIJA
8
Ekonomika 5 Str 2
Slika 2: Podjela ekonomike
Izvor: Izradili autori
hovoj vrsti.
POSEBNE vrstama
jama u (slika 3).
5 , 2.izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str.2.
9
Slika 3:
...
Izvor: Izradili autori Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 7-8
1.2.1 Ekonomika podposlovni uspjeh...
.. .
ima su:
Koliko proizvoditi (opseg poslovanja)
Kako proizvoditi (kojim metodama proizvodnje)
POSEBNE E.P.
Oblik
Poslovne funkcije
Gospodarske djelatnosti
ekonomiku industrijskih
ekonomiku poljoprivrednih
ekonomiku trgov
ekonomiku ugostiteljskih
ekonomika nabave, ekonomika proizvodnje, ekonomika prodaje, ekonomika transporta i dr.
10
Kako raspodijeliti ostvarene rezultate
Gdje i kada nabaviti i
Gdje i kada prodati.
Naime, odgovor na svako od navedenih pitan
kojem posluju danas poduzetnici obiluje visokim stupnjem neizvjesnosti. Nadalje, zbog te neizvjesnosti poduzetnici se avanje sa usponima i padovima u svom poslovanju,
za posljedicu da moraju mijenjati strukturu svojih proizvoda i usluga (primjerice, rastu poduzeostv i u uvjetima gospodarske krize, koja je danas prisutna .
Prema tome, cilj svakog poduzetnika :
- zi da je
poslovnog uspjeha, , a je
proces proizvodnje
Skup aktivnosti kojima se dobra i usluge manje vrijednosti (resursi) pretvaraju u dobra i
uslu
( a u bilo kojoj
fazi tog procesa)6
6 Ibid, str.3
ja izravno ovisi o prihodima od prodaje proizvoda ili us
11
Za ponavljanje
1.
2. Navedite podjelu ekonomske znanosti?
3.
4.
5.
6.
12
ZADATAK 1.
Navedite primjer iz domene: a) makroekonomije, b) mikroekonomije, c) ekonomike
i objasnite odgovor.
V 1
13
2 OSNOVNE
slovanja na razini gospodarskih subjekata odnosno . Stoga je osnovni cilj ovog poglavlja definirati poja
2.1
je s
tvenih ciljeva7.
potrebno jenaglasiti kako se svako u toj utrci za profitom ili dobiti,
8.
Ono je
Kao ekonomski sustav: - oizvodnje ili
- - financijski je samostalna organizacija, ali je poslovno povezano s drugim subjektima u
okviru nacionalnog gospodarstva
7 onomski fakultet Zagreb, Zagreb, str. 49. 8 Ibid, str. 67
14
- na nje K :
- proizvode i usluge (outpute), primjenom odgovara
Kao pravni sustav:
- u
Kao :
- dnica ljudi koji u njima rade
astavnice i to:
objektivnu,
subjektivnu i
ustrojbenu
Objektivnu sastavnicustrojevi, materijali, proizvodi, novac idr.). Subjektivnu sastavnicu ode poslova
Ustrojbena sastavnica
ostvarenju poslovnih ciljeva.
2.2
izabranih kriterija
Prema djelatnosti -
- vrsta gospodarske djelatnosti kojom se podu
-t
15
9 - n
ive, vrijednost stalnih sredstava,
Tablica 1:
Izvor: Izradili autori prema ki fakultet, Osijek, str. 9
radnika.10
2.) Tablica 2: Prednosti i nedostaci v
+ -
Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika kontrole
Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije
inovacija Isplativija amortizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika za
promjenama
Izvor: Izradili autori prema , str. 9
9 10 koja se koristi u SAD (tablica 1.)
Red.br.
RH EU SAD
1. 0 - 9 zaposlenih 0-9 zaposlenih 0-19 zaposlenih
2. 10-49 zaposlenika 10-99 zaposlenika 20-99 zaposlenika
3. 50-249 zaposlenika 100-499 zaposlenika 100-499 zaposlenika
16
11.
- p
Slika 4:
Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 130
11 maksimalni dobitak.
a) Stalna sredstava
b) Obrtna sredstva
c) Radna snaga
17
a) Stalna sredstva = kapitalno intenzivna - automatizirana su i koriste u velikoj mjeri stalna
sredstva (opremu) umjesto radne snage - njihovi kapaciteti mogu biti ekonomski vrlo
uvjetima masovneproizvodnje
Naime,
(primjerice proizvodnja automobila sl.)
Izvor: www.toyota-global.com (15.02.2013.)
b) Obrtna sredstva - neka -
potro - takva u posebnu pozornost posvetiti upravljanju materijalom i
nja materijala u proizvodnji c) Radna snaga =
- veliki broj zaposlenika, intenzivno koriste radnu snagu - riste radnu snagu u odnosu na
(primjerice berba kave ili duhana sl.) Slika 2: Primjer radno intenzivne proizvodnje
Izvor: www.gospodarski.hr (15.11.2012.)
adno intenzivne i kapital intenzivne tehnologije njihovom usporedbom.
Slika 1: Primjer kapitalno intezivnog
18
Tablica 3:Usporedba radno intezivne i kapital intezivne tehnologije
Radno intenzivna tehnologija Broj radnika 200 Nadnice 2
Ukupno 500
Kapital intenzivna tehnologija Broj radnika 50 Nadnice 2
Ukupno 1000
Broj radnika 200 Nadnice 10
Ukupno 2100
Broj radnika 50 Nadnice 10
Ukupno 1400 Izvor: Dobre, R., (2007), , n.s.Zadar.
Slika 5:
Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 78-79
a)
-
- u njega unosi svoj kapital
PRIVATNA JAVNA
19
- ( tnosti i sitna industrija...)
- razlikuju po svom pravnom obliku
b)
- mogu biti inskih fondova i raznih ) i d (
- stvaranju profita
- : ki promet),
c) - osnivaju zadruge radi obavljanja gospodarske djelatnosti u interesu zadrugara - u njima
zasnovali radni odnos -
djelatno - za rad koje unose u
zadrugu - uglavnom se osnivaju u poljoprivrednoj proizvodnji, trgovini i kreditnoj djelatnosti
d)
- ugom ko
- subjekata
prilagodbu njihova djelovanja interesima zemlje u kojoj s
20
Prema pravnom obliku12
a) (j.t.d.)
b) (k.d.)
c) (d.o.o.)
d) u (j.d.o.o.)
e) (d.d.)
osnivaju dvije ili
(tal. accomandante= dion
U
1. Komplementari
2. Komanditor
pravo na razmjeran udio dobiti k
nim ulogom. imaju
vrijednosti. Visina uloga pojedini a ne mora biti jednaka.
k
zetnike s
12 ., NN 111/12
21
dvojeni pravni subjekt od poje Osobna
1. Otkupom svih dionica pri osnivanju (simultano ili istodobno osnivanje) i 2.
postupno osnivanje)
an za Osnovna glavnic
vrijednosti jednake. Dionice glavnice d.d. mogu se izdavati na ime ili na donositelj. P o o broju,
13:
nice
13Meigs, Meigs, Accounting, cit. dje. str. 558-559. ili Orsag, Santini, Gulin, Uvod u ekonomiku vrijednosnih papira, Institut za javne financije, Zagreb, 1991., str. 32.
22
Za ponavljanje
1.
2. Koje su ?
3. Koje ?
4.
23
ZADATAK 1.
prema:
1. djelatnosti 2. 3. rsu 4. 5. pravnom obliku
V 2
24
3 TEORIJA PROIZVODNJE
Potrebe se javljaju ukloni, odnosno da se potreba zadovolji.14 potrebe, a mogu biti materijalna (hrana) ili nematerijalna (npr. radno mjesto).
(gospodarskom) sustavu djeluje
3.1
proces pr i i,
proizvodnja utjecaj ljudi na prirodu u cilju zadovoljavanja potreba, ili stvaranje dobara
dostave na vrijeme i u prostor koji su kupci odabrali. Dobra koja se koriste u procesu proizvodnje zovu se ekonomski izvori ili proizvodni resursi (inputi).
Inputi se mogu podijeliti 15:
1. Rad
NACIONALNI PROIZVODNI KAPACITET. Rad se sastoji od vremena koje ljudi provedu u proizvodnji-
2. Kapital azmjene
dobra gospodarstva, proizvedena kako bi proizvodila druga dobra.
14 em, briga o zdravlju itd.). Duhovne potrebe- - one proizlaze iz tradicije i kulture. (potrebe za putovanjem, znanjem, zabavom itd). 15 Samuelson, P.,A., Nordhaus, W.,D., Ekonomija - 18. izdanje, MATE, Zagreb, 2005., str.9.
25
3. Zemlja (Prirodni izvori) plovne rijeke
4. talent za razvitak novih proizvodnih postupaka i novih proizvoda kao
Slika 6: Funkcioniranje proizvodnog sustava
Izvor: Izradili autori prema , 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 41
3.2 OBLICI SREDSTAVA P tva za proizvodnju se dijele na:
INPUTI
Rad Sredstva za proizvodnju
OUTPUTI
Proizvodi
PROCES PROIZVODNJE
Promjena oblika Promjena vremena i mjesta uporabe
FINANCIJSKI REZULTAT
PRIHODI
a) STALNA
b) OBRTNA
26
3.2.1 Stalna (osnovna, radna) sredstva Stalna sredstva su dugotrajno vezana , dugom razdoblju ukupnu svoju vrijednost prenose na gotove proizvode i usluge, a svojom
proizvoda.
esu vrijednost i kapacitet (o
Vrste kapaciteta:
Radni (realni, proizvodni, normalni)
Teoretski (maksimalni) kapacitet
rada u jednoj godini (npr. 365 dana x 24 sata = 8.760 sati). Teoretski kapacitet rada za neki ad (npr. broj proizvoda
na sat) ako radi neprekidno (be
potrebno za tek Manji je od teoretstroja uzimaju se u obzir gubici vremena za ). Radni kapacitet potrebno za sve objektivno uvjetovane prekide rada (vrijeme odmora, neradni dani i blagdan).
radnom kapacitetu16.
16 Ibid, str. 43.
Podkapacitetom
(proizvoda il
27
Primjeri mjerenja
x 100
transportnog sredstva = x 100
kapaciteta broj odra stroja = x 100
kapaciteta hotela = x 100
PRIMJER 1.
Kuhinja hotela ima kapacitet 200 obroka na dan, ali se svakodnevno priprema 180 obroka kuhane hrane.
ras
Ostvarena proizvodnja x 100
kapaciteta Kapacitet
28
PRIMJER 2.
Realni (radni) kapacitet ( Q
maksimalni kapacitet ( Q
od 10%, a planirana proizvodnja( Q ) iznosi 90% od realnog (radnog) kapaciteta.
Q =
Planirana proizvodnja 110 =
Q = 180 000 t
Q =
Realni kapacitet 90 =
Q = 200 000 t
Q =
Maksimalni kapacitet 80 =
Q = 250 000 t
29
3.2.2 Obrtna sredstva Obrtna sredstva su , a njihovi pojavni oblici su:
papiri)
Predujmovi i materijal u
Gotovi proizvodi i usluge i usluge)
jem u sastav gotovih proizvoda (npr. astav proizvedenog kruha i sl.). Obrtna
zvodnje i mijenjaju svoj oblik, primjerice poduzetnik za novac kupuje materijal, p aterijal dalje izdaje u proizvodnju, a po
PRIMJER 3. radu, a 10 u rezervi. Radi se u tri smjene, i tijekom
a) Maksimalni kapacitet pogona b) Realni ( radni) kapacitet pogona ako su tijekom mjeseca bila 4 neradna dana i
radilo se po 7,5 sati u svakoj smjeni c)
a) Maksimalni kapacitet pogona :
Q
b) Realni ( radni ) kapacitet:
Q
c)
= =0,764 ili 76,4%
30
t
Slika 7: Obrtanje sredstava u procesu proizvodnje
funkcija nabave funkcija proizvodnje funkcija prodaje
Izvor: Izradili autori prema , 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 45
Koeficijent obrtanja pokazuje koliko obrtaja neko sredstvo napravi u jednoj godini. Ono je izraz aktivnosti
Kod stalnih sredstava koeficijent obrtanja je <1, dok je kod obrtnih sredstava >1
tog sredstva.17
Gdje je:
Up - ukupni promet
Pos - Ko - koeficijent obrtanja
17 Ibid, str. 43.-45.
Koeficijent obrtaja i VRIJEDNOST UKUPNO UT JELI S
( , ) SREDSTVA U POSLOVANJU.
K =
31
ane vezivanja), koje , odnosno jedan proizvodni ciklus, i to s
Gdje je:
d dani vezivanja
Ko koeficijent obrtanja 360 broj dana u godini
PRIMJER 1.
korist a) Koeficjent obrtaja obrtnih sredstava b) Dane vezivanja obrtnih sredstava c)
smanjenje dana vezivanja obrtnih sredstava na 110.
a) K = = = 2,95
U promatranoj godini obrtna sredstva su se obrnula 2,95 puta.
b) d = = = 122
Za jedan obrt obrtnih sredstava u promatranoj godini bilo je potrebno 122 dana.
c) d =
110 = K = = 3,27
3,27 = P = 288 990 kn
d =
i prodaju u vrijednosti od 40 000 kn (
drugim jednakim uvjetima) ostvari proizvodnju i prodaju vrijednu 20 000 kn ( koeficijent obrtaja je 2).
32
3.3 UKUPNI, P
proizvodnje mora biti efikasna
ekonomski efikasna
outputa sveden na minimum
ksimalnu razinu proizvodnje uz
Kratki rok ili kratko vremensko razdoblje Kratko vremensko razdoblje je
nepromjenjivog karaktera (npr. apitala).
proizvodnom funkcijom koja predstavlja odnos inputa i razine proizvodnje. Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) p
sti uz svaku kombinaciju inputa18.
18 Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija , 5. izdanje, MATE, Zagreb, str .178
Proizvodnja u kratkom vremenskom razdoblju Proizvodnja u dugom vremenskom razdoblju
roizvodna funkcija
33
Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje
ital, zemlja) promjenjivog karaktera. U
3.3.1 Proizvodna funkcija (funkcija proizvodnje) Funkcija proizvodnje nih u proizvodnju
19.
20.
Daje odgovor na pitanje: K emo dobiti ukoliko imamo fiksne
19 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.273. 20Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D. op.cit.
Primjer 1: Magdalenine proizvodnje kruha
Stoga ovu pretpostavku ili analizu treba promatrati kao opis odluka o proizvodnji s kojima se Magdalena
*
Primjer 2: Magdalenine proizvodnje kruha
U dugom
nabaviti dodatnu opremu itd.
34
I u p r a v o t a j o d n o s
p r e d s t a v l j a p r o i z v o d n u f u n k c i j u 21. Vratimo se na primjer Magdalenine pekare. Tablica 4 koje po satu proizvede Magdalenina pekara ovisi o broju radnika. K , ako u pekari nema radnika, Magdalena ne proizvodi kruh. Kada radi 1 radnik, ona proizvodi 5 jedinica kruha. Kada su u pekari 2 radnika, ona proizvodi 12 jedinica kruha itd.
Tablica 4: Proizvodna funkcija proizvodnje kruha
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 189
21 iti ostvarena na
-intenzivnim metodama, upotrebom uglavnom radne snage, ili kapitalno-intenzivnim metodama uz upotrebu strojeva i tek ponekog radnika.
Na primjer, proizvodna funkcija m2
poljoprivrednih strojeva i radnika.
35
Slika 8: kruha
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 183
3.3.3.
22 e i nedostupne proizvodnje jer u tom
proizvedenog kruha koje se nalaze na samoj krivulji UP predstavljaju i efikasnost23.
proizvodnje: .
22 23 , 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 102.-103.
Proizvodna funkcija (krivulja ukupnog proizvoda)
kruha. Ovdje je broj unajmljenih (zaposlenih) radnika, iz prvog stupca tablice, na vodoravnoj osi ,
proizvod.
36
ukupnog proizvodaproizvoda. Slika 8 i 2. stupac tablice 4 prikazuje pojam ukupnog proizvoda. Ovdje one prikazuju kako
nule za nula rada, odnosno kada Magdalena nema zaposlenog niti jednog radnika, te zatim raste kako se primjenjuju dodatne jedinice rada, odnosno kako se
24
Koliko Magdalena tre ba zaposl i ti radnika i kol iko proizvoda proizvesti ?
Naime, sa ovim pitanjem primjera. Kao korak prema razumijevanju odluka o tome koliko zaposliti radnika i koliko proizvoda
i proizvod.
(inputa)ulaznog elementa koji se koristi u proizvodnji.25 proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa dok se drugi inpu
24 25 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.272.
37
Tablica 5:
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 189
-0) -0)
Kada se broj radnika penje s 1 na 2, proizvodnja kruha raste sa 5 na 12 proizvod 2. radnika 7 jedinica kruha. Kada broj radnika ide sa 2 na 3, proizvodnja kruha se
38
Slika 9
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 183
)
eku.
Rad
39
Tablica 6:
) (rada)
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 183
inputa rada. Kada se broj radnika penje s 1 na 2, proizvodnja kruha raste s 5 na 12 jedinica,
kruha.
40
Slika 10:
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 183
3.3.2 Kada podatke iz stupaca 2 i 3 tablice 2. i 3. ucrtamo u koordina
(vidi sliku 10)
Slika 11
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 183
Rad
Rad
zvod
41
Iz slike je v, taj rast traje sve do jed
pad. Ako u 2 1 rada su jednaki. proizvoda rada. maksimum.
ekonomska pojava koja dominira kratkim vremenskim razdobljem, a to je ili zakon
.
Kad je input rada nizak, a ostali inputi, kao npr. kapital, fiksni, dodatni rad dovodi do znatnog poslove.
26.
ali kroz vrijeme
27.
26Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D. op.cit., str. 185. 27 Ibid, str.186.
42
Slika 12
Izvor:Pindyc, S. R.,Rubinfeld, L. D., Mikroekonomija, str.185
omak krivulje ukupne proizvodnje
posljedica na ekonomski rast.
43
Za ponavljanje
1. ?
2. Kako se dijele sredstava za proizvodnju ?
3. Koja je razl obrtnih sredstva ?
4. ?
5. to je koeficijent obrtanja ?
6.
7.
8. proizvod?
9.
10. ?
44
ZADATAK 1. Realni (radni) kapacitet ( Q real ) iznosi 75% od maksimaln
kapacitet ( Q max
planirana proizvodnja( Q pl ) iznosi 80% od realnog (radnog) kapaciteta.
ZADATAK 2. Proizv
ijeva sredstva za rad energijom za tri smjene, a ostala 2 su u rezervi. U mjesecu
a) Maksimalni kapacitet energetskog pogona b) Realni ( radni) kapacitet energetskog pogona ako su tijekom mjeseca bila 4 neradna
dana i radilo se po 7 sati u svakoj smjeni c)
ZADATAK 3.
d 1 000 000kn. Za ostvarenje tog prihoda koristilo se je obrtnim sredstvima u visini od 48
a) Koeficijent obrtaja obrtnih sredstava b) Dane vezivanja obrtnih sredstava c) prihod od 1 200 000 kn i
smanjenje dana vezivanja obrtnih sredstava 150 .
ZADATAK 4.
te
objasnite njihov odnos Rad Ukupni proizvod
0 0
10 500
20 1300
30 2300
40 3200
50 4000
V 3
45
ZADATAK 5.
proizvoda, te objasnite njihov odnos.
Rad Ukupni proizvod
0 0
2 60
4 40
6
8 300
ZADATAK 6.
proizvoda, te objasnite njihov odnos.
Rad Ukupni proizvod
0 0
1 12
2
3 12
4 40
5
40
2
14
46
4
utjecaj 28 Prethodno je spomenuto da je temeljni zadatak
nih potreba te ostvarivanje dobiti koja se javlja kao rezultat zadovoljenja navedenih potreba.
nih potreba kao i sama dobit, ne ovisi samo 29.
pitanje uposlovanju ukupnoga gosp usluga, obavi sa
4.1 DEFINIRANJE OSNOVNIH POJMOVA
imaju 2 sastavnice:
1.
2.
T
28 Zagreb, Zagreb, str. 184. 29Ako su robe
dohodak.
47
T kao:
Nrazdoblja procjenjuju
IZDACI su obveza, te materijalna izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje ili u druge svrhe30. Izdatak
T
RASHOD je svako smanjenje vrijednosti imovine poduzetnika neovisno o razlogu smanjenja.
Razlikujemo dvije vrste rashoda:
Redoviti rashod voda (tzv. ukalkulirani
30 S
UKUPNI(vrijednost svih
I (po jedinici
O
(npr. doprinos za vodoprivredu, gospodarsku komoru i sl.)
Redoviti rashodi
Izvanredni rashodi
48
Izvanredni rashod i neplanirano ili koje nije namijenjeno stvaranju novih proizvoda (kao npr. manjkovi u
.
ULAGANJE dijeli se na :
T su dok su trajna ulaganja investicije u sredstva za proizvodnju
INVESTICIJE su poslovanja dstava i rada u
proizvodni
PRIHOD> RASHOD
DOBITAK
GUBITAK
PRIHOD RASHOD
investicijsko
nastaju kada no
nog -
49
4.2
Elementarne jesu:
m
t
t
Tablica 7
Tm =qm x cm
Ts= qs X cs
Tr = qr x cr
Tm= materijala qm=
materijala cm= nabavna cijena materijala (kupovna cijena
Tssredstava qs
sredstva (npr. sati strojnog rada) csstalnog sredstva (npr. nabavna cijena po satu rada stalnog sredstva)
Tr qr
dani ili sati ljudskog rada) cr= cijena rada (npr.
Izvor:Izradili autori prema S, Osijek, str. 61
P na:
Jednostavne (elementarne)
(kompleksne)
Sastoje se samo od jedne
amortizacije, kamata i sl.)
Sastoje se
(
- edstva za
amortizacije i sl.)
50
4.3
M ost prenese na novi proizvod. M :
Osnovni materijal supstanciju, a materijal osnovnom materijalu razmjerno male vrijednosti.
K normat iva
31.
Gdje je:
Qp = planirana
31 Normativ
Napomena:
Z
Osnovni materijal
materijal
q m = Nm x Qp
51
Tablica 8
Nabavna cijena materijala
Planska Stvarna Planska Stvarna Planska Stvarna
800 kg 820 kg 1.10 kn/kg
1,00 kn/kg
880 kn 820 kn
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 204
P a, opsegu proizvodnje, ici i tehnologiji proizvodnje.
C
(u
(primjer:
prodajna cijena iznositi = 2,00 400/800= 1,50 kn/kg)
Neto prodajna cijena tr
52
4.4
sredstava (dugotrajne imovine zastarijevanja tijekom vremena.
V
Amortizacija Premije osiguranja Kamate
Amortizacija - , a
retka zastarijeva.
-
Osiguranje - .
Kamate dugotraj .
.
53
4.4.1 Pojam i funkcija amortizacije
bave materijalne imovine na rashode u razdobljima u kojima se ostvaruju usluge od imovine.32
(materijalna imovina) upotrebom u nekom razdoblju izgubi i prenese na novi proizvod ili uslugu - proizvodnje)33.
trenutku kad je rashod evidentiran
a
Razlozi amortizacije: 34
32 Meigs, F.,R., Meigs, B.,W., (1993), , 9. izdanje, MATE, Zagreb, str. 459. 33 34 Meigs, F.,R., Meigs, B.,W.op.cit.str. 461. * **poznato stva)
materijalne imovine*
Zastarijevanje materijalne imovine**
trajanja stroja, svaki stroj na kraju dosegne )
odnosi se na proces starenja. Npr. zrakoplov
u dostupni bolji zrakoplovi ili zrakoplovi kvalitetnijeg dizajna i karakteristika.
54
4.4.2 anja amortizacije
metodu amortizacije za jedan oblik imovine, a funkcionalnu metodu za drugi oblik.
*V3536
kako bi osiguralo da se osnovice. Iznimno, ako je propisana stopa
.
1. amortizaciju,
2. 3. Amortizacijeske kvote, to jest,
35 , 1. izdanje, Ekonomski fakulet, Osijek, str.74. 36 svih 100 posto osnovice za amortizaciju (8 godina x 12,5 % = 100%)
stopa amortizacije (a%) = [npr. 100/8 godina = 12,5 %]
= 100/a% [npr. 100/12,5 % = 8
55
vremenska funkcionalna temelje se na opsegu kori
Osnovica amortizacije
= V - V
Krajnja vrijednost stalnih sredstava
stalnih sredstava [ jednaka je kupovnoj
PRIMJER 1.
Utvrdite osnovicu za amorti kupovna ( fakturna) vrijednost stroja....... 25 000 kn, carinske pristojbe....................................... 4 000 kn
.........2 000 kn
Krajnja( likvidacijska) vrijednost iznosi 3 000 kn.
Osnovica za amortizaciju = V - V = (25 000 + 4000 + 6000 + 2000) 3000 = 34 000 kn
56
4.4.2.1 G O enja stalnog sredstva. Prema metode:
a) Linearna metoda - - nog vijeka
G :37
Gdje je:
V0 -Vn redstva
-
(a1 = a2 = a3 n )
37 , 2.izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek, str.68.
a =
Linearna (ravnomjerna, konstantna)
Degresivna
Progresivna
57
PRIMJER 1.
iz
a% = = = 12,5 %
a = = = 1 200 000 kn
ili
a = = = 1 200 000
stroja:
God. Postupak T Knjigovods. vrijedn. vrijedn.
10 000 000kn
1.200.000 8.400.000 7.200.000
3.600.000 6.000.000
1.200.000 7.200.000 2.400.000 1.200.000 0
9.600.000 kn
9.600.000 kn umanjenom za procijenjeni ostatak vrijednosti kom
58
b) Degresivna metoda
- smanjuju
(a1 > a2> a3 n )
- prema intenzitetu smanjivanja amortizacije razlikujemo i geometrijsku degresivnu amortizaciju
Gdje je:
a D
k - te godine) :
a = a +
-1 )
a1 = a2 + d = a3 + 2d = ..... an + ( n 1) d
ak = a1 (k-
59
:
Digitalna metoda amortizacije kod koje se ne bira razina degresije, nego
svalja iznos amortizacije
an = d
:
ili
- te godine) :
Geometrijsku degresivu amortizaciju
Iznos amortizacije za posljednju godinu jednak je:
an = a
an =
an =
ak = a x (n k + 1)
a =( V - V
60
Iznos amortizacije za prvu godinu:
- te godine):
a1= a2 3 n -1)q
a =( V - V
ak= an x q n-k
PRIMJER 1.
Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 342 000 kn, a krajnja 12 000 kn. Ekonomski vijek trajanja sredstva je 6 godina.
a) ,i
iznosi 2 000 b) , i
iznosi 1,5
a)
a = = = 55 000
a = a + = a + =55 000 + = 60 000 t
61
Iznos amortizacije :
a = a (k- d
a = 60 000 ( 3-
b) Iznos amortizacije za posljednju godinu:
a = V - V
a = 342 000
a = a q
a = 35 729,33
PRIMJER 2.Usporedba metode linearne i degresivne amortizacije Nabavna vrijednost stroja iznosi 90.000 kn, krajnja vrijednost je 6.000 kn 6 godina. Prema tome osnovica za amortizaciju stroja iznosi 84.000 kn.
Godina
Linearna metoda Degresivna (digitalna) metoda
amortizacija Neamortizirana
vrijednost amortizacija Neamortizirana
vrijednost 1. 14.000 kn 70.000 kn 24.000 kn 60.000 kn 2. 14.000 kn 56.000 kn 20.000 kn 40.000 kn 3. 14.000 kn 42.000 kn 16.000 kn 24.000 kn 4. 14.000 kn 28.000 kn 12.000 kn 12.000 kn 5. 14.000 kn 14.000 kn 8.000 kn 4.000 kn 6. 14.000 kn 0 kn 4.000 kn 0 kn Ukupno 84.000 kn - 84.000 kn -
nabavne vrijednosti 90.000 kn, pod uvijetom da nije promijenjena n
62
c) Progresivna metoda
- temelji se na progresivnom arit - aju za jednak
iznos razlike (d), a kod geometrijske za sve kvocijent susjedna dva
(a1 < a2< a3 n )
Geometrijsku progresivna amortizaciju - temelji se na geometrijskom nizu -
amortizaciju) stalnog sredstva Iznos amortizacije za prvu , odnosno posljednju godinu :
q = a2 / a1 = a3 / a2 n / a n-1
Sn = Vo Vn= a1+a1 x q+a1 1 x (n-1)q
a =( V - V a =( V - V
63
PRIMJER 1. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 640 000 kn, a krajnja 4 000 kn. Ekonomski vijek trajanja je 8 godina. Ako kvocijent ( q ) iznosi 2,
Iznos a jednak je:
a = V - V *
a = 640 000 4000* = 2 494,12
a = a *q
a =a * q = 39 905,88
PRIMJER 2.Usporedba metoda degresivne i progresivne amortizacije
Diferencijal (d) je 2.000 kn dok je koeficijent (q) 1,2 .
Godina
metoda
Geometrijska degresivna metoda
Geometrijska progresivna metoda
amortizacija Neamortizirana
vrijednost amortizacija Neamortizirana
vrijednost amortizacija Neamortizirana
vrijednost 1. 19.000 kn 65.000 kn 21.050 kn 62.950 kn 8.459 kn 75.541 kn 2. 17.000 kn 48.000 kn 17.541 kn 45.409 kn 10.151 kn 65.390 kn 3. 15.000 kn 33.000 kn 14.618 kn 30.791 kn 12.181 kn 53.209 kn 4. 13.000 kn 20.000 kn 12.181 kn 18.610 kn 14.618 kn 38.591 kn 5. 11.000 kn 9.000 kn 10.151 kn 8.459 kn 17.541 kn 21.050 kn 6. 9.000 kn 0 kn 8.459 kn 0 kn 21.050 kn 0 kn Ukupno 84.000 kn - 84.000 kn - 84.000 kn -
viju susjednih godina
amortizacija posljednje godine bila jednaka iznosu diferencije (an= d).
64
4.4.2.2 Funkcionalna amortizacija Vtog sredstva u razdoblju P
1. po satu rada, ) :
Gdje je: a q
V0 Vn = osnovica za amortizaciju
2. Iu godini za koju se r :
Gdje je: a k a q q k
a k = a q x q k
a q =
PRIMJER 1.
6.000 sati rada (to jesvrijednost iznosi 6.000 kn.
a q = = =14 kn/h
65
U prethodnom
vog stroja, pod uvjetom da na va nabavna cijena od 90.000 kn38.
38 a
amortizaciju koji je potreban za kupnju novog sredstva.
Za
Godine
(k)
Ostvareni
sati (qk)
Amortizacija na
sat (aq)
amortizacija (ak)
Neamortizirana vrijednost
1 700 14 9.800 74.200 2 900 14 12.600 61.600 3 1.300 14 18.200 43.400 4 1.400 14 19.600 23.800 5 1.000 14 14.000 9.800 6 700 14 9.800 9.800
Ukupno 6.000 14 84.000 -
66
4.4.2.3 U svakom procesu proizvodnje sudjeluje ljudski rad. T
slovanja
. Tr jenom rada,odnosno
Gdje je: Tr Qr cr = cijena rada
Za utv
Tr = qr x cr
IZRAVNI (neposredni)
se
trave zahtijeva 8 sati rada po hektaru rodnog
procjenjuje se za vremensko razdoblje i organizacijsku
radio
67
Za ponavljanje
1. ka, izdatka, rashoda i investicije?
2.
3. Kakvi su prirodni a kakvi su materijal ?
4. Koje su sastavnice ?
5. abavna cijena i neto prodajna cijena?
6.
7. Koje sve m
68
ZADATAK 1.
Nabavna cijena ...................... 220 000 Prijevoz .................................. 14 000 Osiguranje .............................. 1 000 ........................ 32 000
Ekonomski vijek trajanja sredstva je 10 godina, a krajnja vrijednost sredstva 1 000kn.
ZADATAK 2. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 720 000 kn, a krajnja 5 000 kn. Ekonomski vijek trajanja sredstva je 8 godina.
a) ,iamortizaciju za petu godinu uporebe sredstva ako je poznato da diferncija iznosi 2 500
b) , i
ZADATAK 3. Nabavna vrijednost osnovnog sredstva iznosi 532 000 kn, a krajnja 2 000 kn. Ekonomski vijek trajanja je 5 godina. Ako kvocijent ( q ) iznosi 1,5, godinu
ZADATAK 4. 00 kn,uz pretpostavljeni
a)
iznosi 50.000 kn. b) i amortizacije s obzirom na podatke iz tablice.
V4
69
Godine Ostvareni kilometri
1. 38.000
2. 49.000
3. 55.000
4. 60.000
5. 48.000
UKUPNO 250.000
70
5
5.1
RAZDOBLJU
azlikuju se po:
svom porijeklu (prirodnim vrstama),
. u odnosu na
uli kako je potrebno zasebno promatrati i analizirati proizvodnju u kratkom
i dugom vremenskom razdobljuna opseg proizvodnje. Potrebno je razlikovati :
5.1.1 nom razdoblju
prema u kratkom roku se razlikuju:
ne ovise o promijeni opsega proizvodnje mijenjaju s promjenom opsega proizvodnje
u kratkom roku u dugom roku
Stalni (fiksni)
Promjenjivi
71
a) -
proizvodnji
b) - s promjenom
opsega proizvodnje - proizvodnih kapaciteta
- nazivaju se i je njihovo nastajanje povezano s citeta proizvodnje
Glavne prirodne ,
Kamate na kredite za nabavku stalnih sredstava Premije osiguranja
S u kratkom roku su neotklonjivi -
M i na
ostvari pozitivan poslovni rezultat.
c)
-
39
39 Mankiw, N.,G.,(2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb, str.276.-280.
T= Tf + Tv
72
R j, jest koeficijent
reagibilnosti (koeficijent promjenjiv 40. Gdje je:
- ( T1 T2 ) -postotak promjene opsega proizvodnje ( Q1 Q2 )
K koeficijent
40 Zagreb, Zagreb, str.215
Kp = Kp =
PRIMJER 1.
Q1 = 500 kom Q2 = 600 kom T1 = 3.000 kn T2 = 4.000 kn
Kp = = = = 1,66
Koeficijent promijenjivosti proizvodnje.
73
B da staln ne reagiraju na promjenu opsega proizvodnje (postotak promjene koeficijent promjenjivosti uvijek iznosi 0.
Magdalenine proizvodnje.
Tablica 9
Izvor: Izradili autori prema Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 209
opsega proizvodnje (outputa)
osiguranja i sl.).
Posljednji stupacprikazuje ukup
proizvodnje.
74
Slika 13
Izvor: Izradili autori prema Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 211
d)
proizvoda odnosno razinom proizvodnje
ili
0
10
20
30
40
50
60
70
80
0 5 10 15 20
Ukupni proizvod (Q)
- ine proizvoda postaje strmije - - - krivulja Tv (VT) s rastom UP raste
t =
t = tf + tv
75
opsega proizvodnje, proizvoda
Gdje je: tf Tf Q (
u se dijeljenjem ukupnih varijabilnih
Gdje je: (PVT) tv i
Tv ukupni Q
(PVT) tv =
tf= Tf /Q
PRIMJER 2.
a) b)
a) tf = = = 240 kn/t
b) tf = = = 120 kn/t
76
e) -
proizvoda - daje odgovor na pitanje:
I : Pro romjenom
Koliko stoji priprema, odnosno koliki je proizvoda ?
Koliko stoji
razinu proizvodnje?
GT =
PRIMJER 3.
a) tonu proizvoda, b)
a) tv= = = 360 kn/t
b) tv= =
77
Tablica 10: P
T
(VT/Q)
(PFT +PVT)
-0 = 5 -30=10 2
1,43
3,33
5
10
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 209
Slika 14
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 211
0
2
4
6
8
10
12
0 5 10 15 20Ukupni proizvod
78
PFT s rastom ukupnog proizvoda
PVT Krivulja PUT Magdalenine proizvodnje je je
dosegne razina proizvodnje od 15 jedinica kruha, kada PUT pada na 4 kn/jed. Kruha. Kada Magdalena
. Za Magdaleninu proizvodnju
iznad minimuma od 4 kn/jed. kruha.
GT
je visok.
je minimum PUT.
PRIMJER 4.
a) b)
a) T = T + T T = T + (t
t = = = 70 kn/1tonu
b) t = t + t = + 70= 81,81 kn/ 1 tonu
ili
t = = = 81,81 kn/ 1 tonu
79
5.1.2 Dugo vremensko razdoblje i prinosi razmjera
.
a)
- 41
41 Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str.198
PRIMJER 5.
Proizvodnja (u tonama).... 14 000 t
Q = = = 20 000
t = = = 28,57 kn/tonu
T = T + (t )
Q = = = 16 000
T
t = = = 31,38 kn/1tonu
80
PRINOSI RAZMJERA
KONSTANTNI (STALNI) PRINOSI RAZMJERA
RAZMJERA
postoje kada je
od postotnog svih inputa postotno
jednako postotnom
postoje kada
jest manje od
inputa
opadati
GT < PUT
GT = PUT
O .
81
Slika 15
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 229
5.2 U prethodnom poglavljdugom rokuproizvodnje u kratkom vremenskom
obrnuto je razmjeran promjeni opsega proizvodnje42. Ovo poglavlje bavi se pitanjima kako promjena opsega proizvodnje
Fiksni (stalni) e na:
42 Zagreb, Zagreb, str.198.
0
5
10
15
20
25
Qa Qb
tk1 tk2 tk3
td
Obujam proizvodnje
a) -
b) razmjerno-
82
a)
primjer kretanja
Tablica 11 -
Izvor: Izradili autori prema , str. 198
Kako se ne mijenjaju pri promjeni opseg -
(tone proizvoda)
Ukupni 0 10.080.000
4000 10.080.000 2.520 8000 10.080.000 1.260
12000 10.080.000 840 16000 10.080.000 630 20000 10.080.000 504 24000 10.080.000 420
U ukupnom iznosu se ne mijenjaju u okv.
83
Slika 16 -
Izvor: Izradili autori prema , str. 88
-
(To pokazuje da pod-
visok)
0
50
100
150
200
250
300
350
3 6 9 12 15 18 21 24 27 30
Iznos u kn
84
Slika 17 -
Izvor: Izradili autori prema , str. 376
b) Razmjerno
- -
proizvod
- teta ili zone
-st
Pri prijelazu iz jedne zone u drugu, tj. skokovito rastu, te ih nazivamo razmjerno- kovima
0
5
10
15
20
25
10 20 30 40 50 60 70 80
Iznos
-
85
Tablica 12:Kretanje razmjerno-
Radni kapacitet (u tonama)
(tone proizvoda)
Ukupni (I.ZONA) 1 5.000.000 5.000.000
5000 5.000.000 1.000 10000 5.000.000 500
(II.ZONA)
10001 8.000.000 800 15000 8.000.000 533 20000 8.000.000 400
(III.ZONA)
20001 10.000.000 500 25000 10.000.000 200 30000 10.000.000 333
(IV. ZONA)
30001 11.500.000 383 35000 11.500.000 328 40000 11.500.000 288
Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 202
Slika 18: ukupnog razmjerno
Izvor: Izradili autori prema JelaEkonomski fakultet u Splitu, Split, str. 203
0
2000000
4000000
6000000
8000000
10000000
12000000
5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000
Iznos u kn
I.ZONA
Ukupno razmjerno-
II.ZONA III.ZONA IV.ZONA
86
Slika 19: K -
Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 204
U razmjerno- .:
amortizacija po jedinici kapaciteta (npr amortizaciju jednog stroja, jednog kamiona, jedne zgrade),
a) Proporcionalni
su uvijek jednaki neovisno o promjeni opsega proizvodnje.
i njihova visina je itra goriva po kilometru x 5 kn po litri = 50 kn/km)
0
5
10
15
20
25
100 200 300 400 500 600 700
Iznos u kn -
a) Proporcionalni
b) neproporcionalni
87
Koeficijent promjenjivosti proporcionaln
i opsega proizvodnje Gdje je: Q =opseg proizvodnje
Tablica 13: Kretanje proporcionalno-
(tone)
Ukupni 100 2.000 20 200 4.000 20 300 6.000 20 400 8.000 20 500 10.000 20 600 12.000 20
Izvor: Izradili autori prema , str. 92
Q
88
Slika 20
Izvor: Izradili autori prema , str. 93
Slika 21
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 223
0
5
10
15
20
25
100 200 300 400 500 600 700
Iznos u kn
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
100 200 300 400 500 600 700
Iznos u kn
Ukupni proporcionalni
= 20 Q)
89
b) - ovise o promjeni opsega proizvodnje, ali se mijenjaju sporije il
proizvodnje
Razlikuju se:
Jzaostaje za rastom
proizvodnje. Njihov je koeficijent promjenjivosti uvijek manji od 1. U , na primjer, rada.
u ukupnom se iznosT alni
astaju kao posljedica opadaj ih prinosa varijabilnih proizvodnih resursa.Koeficijent promjenjivosti p . Tablica 14:
(tone)
(u kunama)
(u kunama)
Ukupni Ukupni
100 200 2,0 200 2,0 200 380 1,9 420 2,1 300 540 1,8 660 2,2 400 680 1,7 920 2,3 500 800 1,6 1.200 2,4 600 900 1,5 1.500 2,5
Izvor: Izradili autori prema , str. 94
neproporcionalni
progresivni
degresivni
regresivni
90
Tablica 15
Izvor: Izradili autori prema Schiller, B.R., (2006), The Micro Economy Today, The McGraw-Hill Irwin, New York, str. 147 Regresivni
nja u preradarskoj proizvodnji). Koeficijent promjenjivosti im je negativan.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
100 200 300 400 500 600 700
Iznos u knUkupni proporcionalni
I tanja proporcionalnih
D
91
5.3
razdoblju (npr. u jednoj godini).
prikazati .
na opseg proizvodnje i prodaje.
Ukupni prihod (C) ka anih proizvoda odnosno usluga (Q)
Slika 22: Nelinearna funkcija ukupnog prihoda
Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 173
Ukupni prihodi
Obujam proizvodnje
Ukupni prihodiC=cQ
max.
92
Slika 23 prihoda
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, S.,R., Rubinfeld,L.,D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb, str. 194
ostvaruje ni dobitak ni gubitak.
in:
T=8Q+180.000
prodajne cijene od 20 kn po jedinici proizvoda (C=20 Q)
od prodaje u prij (vidi sliku 24).
Ukupni prihodi
Obujam proizvodnje
93
Slika 24: Gr
, 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 105
Gdje je: Qpt- Tf- C- prodajna cijena Tv-
Q =
94
ili
Cpt=
C
PRIMJER 1.
sredstva za rad iznose 20 000 kn, amortizacija ( vremenska) 100 000,najamnina 120 000 kn,
a)
b) Koliko bi komada proizdobit od 600 000 kn?
95
a) Q =
T = T + T
T = 20 000+ 100 000 + 120 000 + 160 000 = 400 000 kn
T = T - T = 1 000 000 400 000 = 600 000 kn
t = = 240 kn/kom
Q = = 869,56
Provjera: T = T + (t
D = C T D = 608 692 - 608 692 = 0 b)
Q =
Q = = 2 173,91 komad
ostvariti dobit od 600 000 kn.
96
5.3.1. e razine opsega proizvodnje
U li ne i
Slika 25:
, 2. izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, str. 106
j
maksimum.
proizvoda donosi manji prihod od dodatno
97
Dakle, d ni dobitak, te se poduzetniku
(razina proizvodnje je tada Nakon te razine opsega proizvodnje
98
Za ponavljanje
1.
2. ovisnosti o promjeni opsega?
3.
4.
5.
6.
7.
8. O
99
ZADATAK 1. Popunite prazna polja u tablici.
Ukupni proizvod
Varijabilni
Fiksni
Ukupni
varijabilni
fiksni
ukupni
0
10
20
30 100
40 4
50
60 100
70 560
ZADATAK 2.
Q (kom)
500 600 400 146 350 546 396 100 250 450 145 395 545
T (u 000 kn)
3000 4000 3000 2000 2000 4000 3000 1000 2000 3000 1000 20000 3000
a)
Q (kom)
T (u 000 kn) t (000 kn/kom)
b) Na temelju ovih podatak
.
V5
10
2
100
c)
1) 100 i 145 komada 2) 100 i 146 komada 3) 400 i 500 komada 4) 400 i 600 komada 5) 500 i 600 komada
ZADATAK 3. Ako je podu 000 tona imalo fiksn bilne 1 4
a) uku 0 000 tona b) d 75 000 tona
ZADATAK 4.
Proizvodnja (u tonama).... 24 000 t
ZADATAK 5.
sredstva za rad iznose 80 000 kn, amortizacija ( vremenska) 200 000,najamnina 420 000 kn,
a)
b) Koliko bi komada proizvoddobit od 900 000 kn.
101
6
6.1 POJAM, VRSTA I NAMJENA KALKULACIJE
Kalkulacija . Ona i za mada
tak), stupanj osti, stopa rentabilnosti i sl.
- vaganje i ocjena svrsishodnosti
a cijene elemenata procesa rada i cije
Kalkulacija ima zadatke:
1. -vrstama, mjestima)
2. )43
- zahtijeva da se kalkula
-
43S
102
-
njezinu usporedbu s planskim podacima, rezultatima kalkulacija prethodnih razdoblja
- po kojem kalkulacija treba biti sastavljena na vrijeme, a to eljiti na podacima iz kalkulacije
-
informacije
pojednostavljeni model kalkulacije je:
gdje je:
t- Tr- Ts- Tm- Tu- To- Q-opseg proizvodnje
in:
6.2 ELEMENTI I METODE KALKULACIJE
Slika 26: Vrste kalkulacija
Izvor: Izradili autori
t=
103
rukture prodajne cijene, elemente strukture nabavne cijene i sl.
Elementi kalkulacije prodajne cijene redoslijedom:
1. 2. Neposredna amortizacija 3. 4. 5. 6.
-6) 7. Dobit (gubitak) II. PRODAJNA CIJENA BEZ POREZA 8.PDV III. PRODAJNA CIJENA
metode kalkulacija Tablica 16: Metode kalkulacija
Djelidbena (divizijska) Dodatna (adicijska)
Skupna (sumarna) dodatna
djelidbena (diferencirana) dodatna
Srodnih proizvoda (ekvivalentnih brojeva)
Vezanih proizvoda
Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 236
104
6.2.1 Djelidbena kalkulacija Djelidbena kalkulacija dijeljenja
. Osnovna je pretpostavka za primjenu djelidbene kalkulacije proizvodnja samo jedne vrste
. koji su prikazani na slici 27 i to:
Slika 27:Oblici djelidbene kalkulacije
Izvor: Izradili autori prema Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 240
a) - jednu vrstu istorodnih
izraziti formulom: Gdje je: t- T- Q-
kalkulacija ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda)
kalkulacija vezanih (paralelnih)proizvoda
t=
105
b) - va, bilo po
PRIMJER 1. Tijekom
t =
PRIMJER 2.
Proizvodnja jednog proproizvodnje svake faze prikazani su u
FAZE PROIZVODNJE PROIZVODNJA
T Q
I 640.000 2500
II 305.000 3400
III 680.000 3000
IV 500.000 2000
106
c) Kalkulacija ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda)
- p
samo po dimenziji, obliku i kvaliteti, kao
Bit tog oblika djelidbene kalkulacije sastoji se u ovome: Ustanovljeni koeficijenti pokazuza kalkuliranje cijene.
uvjetovani odnosi Ekvivalentni brojevi ostalih proiz
. (npr, ako je lim debljine 2 mm
mm/2mm), a l ).
T pa se na temelju
ustanovljuju odgovaraju.
t =
FAZE PROIZVODNJE
UKUPNI
PROIZVODNJA CIJENA
JEDINICI T Q t I 550.000 2500 220 II 799.000 3400 135 III 810.000 3000 270 IV 600.000 2000 300
925
107
=?
PRIMJER 3.
tanja za svaku debljinu lima!
Proizvodi (limovi)
Ekvivalentni brojevi
Stvarne
(m2)
Ekvivalentne jedinice
Ukupni
1 2 3 4= 2*3 5=4*20 n.j./jed.
6=5/3
1 mm 0,5 50 25 500 10
2 mm 1,0 60 60 1.200 20
4 mm 2,0 25 50 1.000 40
UKUPNO - - 135 2.700 -
u
ekvivalentna jedinica (lim 2mm).
oda (2.700 n.j.) s ukupnom 2
jedne ekvivalentne jedinice dobiveni su
1.
2. ekvivalentnim brojevima
pojedinih srodnih proizvoda.
108
PRIMJER 4.
m cijevi profila 10 mm, 10.000 m profila 12 mm, 4.000 m profila 20 mm i 3.000 m profila 30 mm.
30mm. Prodajne cijene za 1m iznose: 200nj za 10 mm, 230 nj za 12 mm, 350 nj za 20 mm i 490 nj za 30 mm. Potrebno j
rb ELEMENTI Cijevi Svega
1 2 3 4 5 6
1 5.000 10.000 4.000 3.000 -
2 Ekvivalentni broj
0,90 1,00 1,65 2,50 -
3 Proizvodnja u ekvivalentnom proizvodu
4.500 (1* 2)
10.000 6.600 7.500 28.600
4. 900.000 2,000.000 1,320.000 1,500.000 5,720.000
5 (t) / kg
180 (4/1)
200 330 500 -
6 Prodajna cijena (c)
200 230 350 490 -
7 dobitak (b)
20 (6-5)
30 20 -10 -
8 Prodajna vrijednost ( C)
1,000.000 (1*6)
2,300.000 1,400.000 1,470.000 6,170.000
9 Dobitak (B) 100.000 (8-4)
300.000 80.000 -30.000 450.000
109
d) Kalkulacija vezanih proizvoda - p glavnih) proizvoda
nastaju i sporedni proizvodi, kao npr u rafinerijama nafte (uz benzin nastaju i drugi
e kao sporedni proizvod) i sl. S
Cilj je te kalkulacije utvrditi ci oizvoda pa se njezina tehnika svodi na
T i oduzima od
s glavnog proizvoda ili
s proizvoda.
PRIMJER 5.
eni od 0,05 kn/ kg.
t =
Gdje je: t - Tu- Ts-vrijednost sporednih proizvoda Qp-
110
PRIMJER 6.
U
592.000 n.j. Ekvivalentni brojevi glavnih proizvoda su: 0,9 za A, 1,0 za B i 1,1 za C.
350 za A, 430 nj za B i 450 nj za C, sve za 1 kg.
2, 592.000 nj Vrijednost nusproizvoda - 12.000 nj (400 kg*30nj)
rb ELEMENTI Proizvod Ukupno
A B C
1 2 3 4 5
1 2.000 3.000 1.500 -
2 Ekvivalentni broj 0,90 1,00 1,10 -
3 Proizvodnja u ekvivalentnom
1.800
3.000 1.650 6.450
4. 720.000 1,200.000 660.000 2,580.000
5 / kg (4/1)
360 400 440 -
6 Prodajna cijena (c) 350 430 450 -
7 (b) (6-5)
-10 30 10
8 Prodajna vrijednost ( C)
700.000
1,290.000 675.000 2,665.000
9 Dobitak (B) (8-4) -20.000 90.000 15.000 85.000
111
6.2.2 Dodatna kalkulacija
p aju po proizvodima) ( dodaju se
kalkulacije:44
1. Sumarna dodatna 2. Diferencirana dodatna dodavanje
6.2.3
proizvodnje, a dodatna proizvodnja ta dodatna proizvodnja
6.2.4 Kalkulacija cijene proizvodnje Karakteristika ove kalkulacije je da o samo (varijabiln
44
112
Za ponavljanje
1. Objasnite pojam i namjenu kalkulacije.
2. Koji je zadatak kalkulacije?
3. Koje su vrste kalkulacije ?
4. Objasnite djelidbenu kalkulaciju i navedite vrste djelidbene kalkulacije.
5. Objasnite jednostavnu kalkulaciju.
6. Objasnite kalkulaciju ekvivalentnih brojeva (srodnih proizvoda).
7. Objasnite kalkulaciju vezanih (paralelnih) proizvoda.
113
ZADATAK 1. Lim od 4 mm je ekvivalentna jedinica Ukupni t
Proizvodi (limovi)
Ekvivalentni brojevi
Stvarne
Ekvivalentne jedinice
Tro Ukupni
3 mm 50
2 mm 60
4 mm 25
UKUPNO
ZADATAK 2. Lim od 3 mm je ekvivalentna jedinica
Popunite tablicu .
Proizvodi (limovi)
Ekvivalentni brojevi
Stvarne
Ekvivalentne jedinice
Ukupni
3 mm 50
2 mm 60
4 mm 25
UKUPNO
V6
114
ZADATAK 3.
a) b) prodajnu vrijednost c) ukupni dobitak
CIJEVI UKUPNO
ELEMENTI 10 mm 12 mm 20 mm 30mm
2.000 4.000 8.000 10.000 -
Ekvivalentni brojevi
0,80 1,00 1,45 2,00 -
Proizvodnja u ekvivalentnim brojevima
4,464.000
Cijena
Prodajna cijena
160 180 240 290 -
dobitak
Prodajna vrijednost
Dobitak
115
7 7.1 JA
. Naime, p
odnosno financijske ama kratku sliku profitabilnosti i financijskog
:
a) Bilanca 45 -
Datum bilance je
45 -19.
Bilanca
tokovima
dobiti i gubitka
Svrha bilance je prikazati finandan.
116
Imovina su ekonomske koristi.
Obveze podu v predstavlja sredstva kjedan vlasnik (ili nekoliko vlasnika) a jednak je ukupnoj imovini manje obveze
an 31.12.1994. Tablica 17: Primjer bilance
VAGABOND TRAVEL AGENCY Bilanca 31. prosinca 1994.
Imovina
,500 $
15,000 $
Obveze: Obveze po vrijednosnim
Izvor: Izradili autoEkonomski fakultet u Splitu, Split, str. 360
(materijalnog) oblika Npr. zgrade, strojevi, zalihe
robe
U obliku vrijednosnih pravnih zahtjeva ili prava
Npr. iznosi koje kupci moraju platiti, ulaganje u obveznice, prava na patente
117
b) (tzv. bilanca uspjeha) - m
46
Detaljan prikaz svih prihoda, Detaljan prikaz svih rashoda, te Postignuti poslovni rezultat47 (u )
Tablica 18:
d.o.o. . GODINU
Prihodi Ukupno Prihodi od provizija 83.000 kn Prihodi od najamnina 4.200 kn Ukupni prihodi: 87.200 kn Rashodi
osoblja) 28.400 kn 7.000 kn
1.900 kn 900 kn
Ekonomska propaganda 5.100 kn Ukupni rashodi: 43.300 kn Poslovni dobitak 43.900 kn Porez na dobitak (25%) 10.975 kn Neto dobitak 32.925 kn
Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 362
46 nomski fakultet, Osijek, str.151 47 Zagreb, Zagreb, str.312
Iz primjera je vidl
-
Obveza
obveze.
118
c) - sve priljeve i odljeve novca iz
1. sti 2. 3.
Tablica 19
2012. godinu
i tokovi od poslovnih aktivnosti
Primici od kupaca 82.000 kn
27.000 kn
13.000 kn
26.000 kn
Ulaganje u opremu 16.000 kn
Smanjenje novca iz investicijskih aktivnosti 16.000 kn
28.600 kn
32.600 kn
Smanjenje novca iz financijskih aktivnosti 4.000 kn
13.000 KN
Izvor: Izradili autori prema
119
7.2 PRIHODI og razdoblja svojim poslovanjem48. Ukupni je prihod -
I
pojedini proizvod i usluge: Gdje je: Ci- prihod od prodaje i-tog proizvoda Qi- -tog proizvoda ci- -tog proizvoda Glavni oblici prihoda su:
48
Poslovni
Financijski
Izvanredni
razlike iz poslovanja deviznim sredstvima itd.
-
uci materijala itd.
Ci = Q i i
120
RASHODI
Glavni oblici rashoda su:
7.3 Ostvarivanje dobitka gl v
njegovu ekonoms
Dpo
Poslovni
Financijski
Izvanredni
- slovni prostor itd.
-
poslovanja i sl.
-
121
Bruto dobitak npr. u vrijednost ).
Poslovni dobitak
na dobitak, te se naziva i dobitkom prije poreza. Neto dobitak
.
Tablica 20
Redni broj Stavke Iznos
1. Ukupna vrijednost prodaje 3,060.000 kn
2. Odobreni popust (2%) 61.200 kn
3. Prihod od prodaje (1.-2.) 2,998.800 kn
4. 1,908.000 kn
5. Bruto dobitak (3.-4.) 1,090.000 kn
6. 90.000 kn
7. Poslovni dobitak (dobitak prije poreza; 5.-6.) 1,000.000 kn
8. Porez na dobitak (25%) 250.000 kn
9. Neto dobitak (dobitak nakon poreza; 7.-8.) 750.000 kn
Ekonomski fakultet u Splitu, Split, str. 366
Bruto dobitak Poslovni dobitak
Neto dobitak
122
7.4 Cilj je svakog poduzetnika i gospodars 49. poslovanja gospodarskih subje
avati 50.
izvodnosti rada
ostvarenje ciljnog opsega proizvodnje, a nakon isteka svakog razdoblja mjeri ostvarenu proizvodnost.
proizvodnje i us svih proizvodnih resursa, tj. t
nabavl
49 50
za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Ekonomskog sta
S ek poslovanje je
ulaganja proizvodnih resursa i poslovnih rezultata (ako ostvaruje
dobit).
(pravilan raspored radnih i dobiveni proizvodi
123
zahtijeva racionalno raspolaganje kapitalom
7.4.1 Proizvodnost rada
Proizvodnost rada og rada u proizvodnji51.
Ktehnologije.
Proizvodnost rada e stavljanjem
5253
Gdje je: Pr- proizvodnost rada Q- a R-
51
52 brojem zaposlenih radnika. 53
. a stroja).
proizvodi e
Pr=
124
Naturalno uvjetna metoda njome se mjeri proizvodnost raih po kvaliteti, dimenzijama
Koeficijent ekvivalencije =i proizvoda koji smo uzeli kao
uvjetni proizvod
Radna metoda
Vrijednosna metoda
P i kao odnos broja radnih sati i dobivenog dobivamo proizvodnost rada od 0,25 sati rada po toni
proizvoda.
Pr= 1000250
QR
= 0.25 sati rada/t
P =
PRIMJER 1.
opseg proizvodnje iznosi 1.000 tona. Koliko iznosi proizvodnost rada?
Pr= t/po radniku
Pr= t/na sat radnika
125
7.4.2 poslovanja
st poslovanja
proizvodnje (rada i sredstava)54.
Gdje je: Ep- TV- T-
odnos ukupno
cijenu od 1,00 kn po komadu, a pr
54
Ep=
K K k
resursa
126
7.4.3 Rentabilnost (profitabilnost)
da ostvaruje dobit.
proizvodnju. Najpoznatija su dva oblika rentabilnosti (profitabilnosti)i to:
Rentabilnost prodaje ava se stavljanjem u odnos ostvarenog dobitka i vrijednosti prodanih proizvoda i usluga:
Rentabilnost prodaje
Rentabilnost kapitala
Rp = ostvareni dobitak (D)/ vrijednost prodaje (VP) 100
PRIMJER 2. Po
st
dobivenog koeficijenta njegovo poslovanje.
I. Ep= TV / T= 12.000.000 / 10.500.000 = 1.1
II. Ep= TV / T= 15.200.000 / 15.200.000 = 1
jednak 1)
III. Ep= TV / T= 13.800.000 / 14.350.000 = 0.10 (
127
Stopa rentabilnosti poslovanja (profitna stopa) pokazuje udio dobiti u prihodu od prodaje,
financijskog rezultata
Rentabilnost kapitala
ili:
Rk = )K(Kapital)D(Dobitak
)K(Kapital)VP(ihodPr
)VP(ihodPr)D(Dobitak
100
Rk = Rp Ko
PRIMJER 3.
Za svoje poslovanje u 2009. g75% predstavlja vlastiti kapital. rentabilnost vlastitog kapitala.
Rk =
128
Za ponavljanje
1. Koja su temeljna financijska izv ?
2.
3. rihodi i rashodi?
4.
5. Koja su n ?
6. roizvodnosti rada, e i poslovanja i profitabilnosti
(rentabilnost)
129
ZADATAK 1.
proizvodnje iznosi 6 000 tona. Koliko iznosi proizvodnost rada? ZADATAK 2. Pod
roizvodnje
koeficijenta njegovo poslovanje. ZADATAK 3. Za svoje poslovanje u 2009. godini po
vlastitog kapitala.
ZADATAK 4. ost, rentabilnost
prodaje i rentabilnost vlastitog kapitala!
ELEMENTI cijena iznos
Ostvarena proizvodnja 21.000 18 378.000
135.000
47.000
5.500 12 66.000
Dobitak 130.000
Vlastiti kapital 274.000
V7
130
8 EKONOMIKA INVESTICIJA U GOSPODARSTVU
u nekom vremenskom periodu, pritom vr svakog faktora sa
primjeniti na kapitalu. Kapital je trajan, odnosno on traje i doprinosi proizvodnji godinama .
postaviti pitanje: 55
da poduz
Iz prethodnog proizlazi da se u investicijama pojavljuje i element vremena Dakle,
Investicija je ulaganje kapitala s ciljem ostvarivanja dobiti56.
bi trebala osigurati investitoru dobitak kao nagradu za rizik i odgovornost pri upravljanju novim poslom57. Investicijski proces
ostvarivanja ekonomske koristi. Investitor investicijski proces.
55 Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str. 533 56 57 Sturrock, F. (1971), Farm Accounting and Management, Pitman Publishing, London, str. 219
131
8.1 Vrste investicija
Ako promatramo investiciju s aspekta svrhe nove investicije,
kujemo jednostavne investicije i slo
Ako investicije promatramo s aspekta ulaska ozemna ili strana
(potpuno nova ulaganja), inozemne podru spajanja i preuzimanja privatizacija
investicija.
8.2 Ocjena investicijskih projekata
S aspekta opravdanosti investicije razlikujemo dvije skupine metoda investicijske kalkulacije:
godine investicijskog procesa koje se metodom diskontinuiranja svode na isti vremenski
prihoda i rashoda kroz sve godine investcijskog procesa.
Usporedbom stanja s
Fiksna imovina se mjeri kao stanjestrojevi, hale)
PRIMJER 1.
imaju za posljedicu: reorganizaciju strukture obrta, nova radna mjesta, nove strojeve i opremu,
132
i opremom vrijednu 12,5 mil. rijednu 12,5 mil.kn. Inputi rada i sirovina mjere se kao tokovi
Investitor 12,5 mil.kn.
godina jednako koliko i danas? Ne, jer inve
PRIMJER 2.
smo naveli tokove
Ukoliko je prodajna
ice 20 godina proizlazi (1.134.000kn x 20 g.) da je dobit kroz 20 godina poslovanja 22.680.000 kn.
133
8.2.1
diskontiranja. Metoda diskontiranja temelji se na postupak diskontiranja obrnut od postupka . K
U tablici broj 20 prikazan je diskontiranja.
Kamatna stopa
1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 6 god.
0,01 0,99 kn 0,98 kn 0,95 kn 0,90 kn 0,82 kn 0,74 kn
0,02 0,98 0,96 0,91 0,82 0,67 0,55
0,03 0,97 0,94 0,86 0,74 0,55 0,41
0,04 0,96 0,92 0,82 0,67 0,46 0,31
0,05 0,95 0,91 0,78 0,61 0,38 0,23
0,06 0,94 0,89 0,75 0,56 0,31 0,17
0,07 0,93 0,87 0,71 0,50 0,26 0,13
0,08 0,92 0,86 0,68 0,46 0,21 0,1
0,09 0,91 0,84 0,65 0,42 0,17 0,7
0,10 0,90 0,83 0,62 0,39 0,15 0,6
0,15 0,87 0,76 0,50 0,25 0,06 0,1
0,20 0,83 0,69 0,40 0,16 0,03 0,04
Izvor: Izradili autori prema Pindyck, R.S., Rubinfeld, D.L. (2005), Mikroekonomija, V. Izdanje, MATE, Zagreb, str. 536
134
U gore navedenom primjeru dan je odgovor na pitanje vrijedi danas?
55 lipa uz kamatu od 3%, za dvadeset godina dobio oko
jedne kune. vremenske vrijednosti novca temeljn
metoda investicijske kalkulacije.
Metoda interne stope prinosa (unutarnjeg kamatnjaka), ednosti.
projekata.
Prijedlozi projekata
neto
primitak 1.god. 2. god. 3.god. 4.god. 5.god.
A 680 100 150 200 250 300 200
B 680 300 250 200 150 100 200
C 680 200 200 200 200 200 200
fakultet u Osijeku, Osijek, str.217
(NPV)
ijednost koja prikazuje financijsinvesticija ostvariti.
--------
Ci - -) u razdoblju i i - broj razdoblja r -
Ci
(1 + r)i
135
koristi se unaprijed definirana prihvatljiva stopa prinosa (diskontna stopa).
Za investitora je prihvatljiv samo onaj investicijski projekt kod kojeg se utvrdi nula ili
Metoda interne stope prinosa (IRR) prinosa jprimitaka i diskontiranih izadataka investicije. Interna stopa prinosa je diskontna stopa
Ci
IRR ---------------= 0
Ci - -) u razdoblju i i - broj razdoblja r interna stopa rentabilnosti
Ci (1 + r)i
Primjer 3.
136
8.2.2 metode investicijske kalkulacije
kalkulacija povezana je s obradom velikog broja podataka, preciznim procje
manjih vrijednosti ili kod predstudija i sl.
stopa rentabilnosti investicije i razdoblje povrata investicije.
Stopa rentabilnosti investicije .
Investitor donosi odluku . K
.
Razdoblje povrata investicije
a)
b)kada su n
Investitor donosi odluku o usvajanju projekta ako je razdoblja povrata manji od unaprijed razdoblja rojekata,
razdobljem povrata.
R= --------------------------------x 100
V= -----------------------------------------
Ukupno investirani kapital
137
Za ponavljanje
1. Definirajte investicijski proces.
2. Koji element
3.
4. Navedite vrste investicija.
5. S aspekta opravdanosti investicije razlikujemo koje dvije skupine metoda investicijske kalkulacije?
6. etoda diskontiranja?
7.
8.
9. etoda investicijskih kalkulacija?
138
ZADATAK 1.
Kamata na kredit iznosi 7,5%.
ZADATAK 2.
opreme iznosi 200.000 kn.
ZADATAK 3.
Vi s
diskontna stopa iznosi 13%.
V8
139
LITERATURA
1. Ba , Dom i svijet, EFZG, Zagreb
2. Dobre, R., (2007), , n.s. Zadar.
3. Dobre, R., (2001),
turizam Zadar, Zadar
4. ekonomije, 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek
5. (2004), Poslovna ekonomija, Ekonomski fakultet u Splitu, Split
6. A., A., J., (1995), Ekonomika ,
Ekonomski fakultet u Splitu, Split
7. , (2009), , 2. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek
8. 1. izdanje, Ekonomski fakultet, Osijek
9. Mankiw, N., G., (2004), Osnove ekonomije, 3. izdanje, MATE, Zagreb
10. McConnell, R.,C., Brue, L., S., (2005), Microeconomics- Principles, Problems and
Policies, 16. Izdanje, McGraw-Hill Irwin
11. Meigs, F.,R., Meigs, B.,W., (1993), ,
9. izdanje, MATE, Zagreb
12. Pindyc, S.,R., Rubinfeld,L., D., (2005), Mikroekonomija, 5. izdanje, MATE, Zagreb
13. Samuelson, P.,A., Nordhaus, W.,D., Ekonomija - 18. izdanje, MATE, Zagreb
14. Schiller, B.R., (2006), The Micro Economy Today, The McGraw-Hill Irwin, New York
15. 16. 52/11., NN 111/12