visual studio 2005 upute

Tehniko veleuilite u Zagrebu Vjebe iz kolegija Osnove programiranja UPUTE ZA UPORABU MS VISUAL STUDIO

2009./2010.

MS VISUAL STUDIO 2005 RAZVOJNO OKRUENJEMS Visual Studio 2005 razvojno okruenje sadri sve alate potrebne za pisanje, ureivanje (editiranje), prevoenje (kompajliranje), povezivanje (linkanje) i ispravljanje (debugiranje) programa. Na vjebama ete se upoznati samo s osnovnim mogunostima tih alata vezanim uz programiranje u programskom jeziku C/C++. Detalji se mogu proitati u originalnim uputama za uporabu MS Visual Studio ili u Help datotekama.

Razvojno okruenje MS Visual Studio 2005 za C/C++ programski jezik

Razvojno okruenje Visual Studio 2005 sastoji se od izbornika, alatnih traka (toolbar), statusne linije (status line), prozora projekta, prozora za ureivanje teksta i prozora s porukama. Preko alatnih traka moete, klikom na lijevu tipku mia iznad odreene ikone, obaviti e se neke esto koritene operacije. Na statusnoj liniji pojavljuju se poruke o statusu razvojnog okruenja. U prozoru projekta moete vidjeti otvorene projekte i datoteke. Prozor za ureivanje teksta slui, kao tekst procesor za pisanje izvornog koda programa. U prozoru poruka (Output) pojavljuju se poruke vezane uz operacije koje razvojno okruenje obavlja (prevoenje, pretraivanje datoteka i sl.). Na ekranu moe biti otvoren samo jedan prozor poruka i jedan prozor projekta, dok prozora za ureivanje teksta moe biti vie (koriste se tabovi za prijelaz izmeu fajlova). Pomou izbornika mogu je osnovni pristup svim funkcijama razvojnog okruenja. Ako uz opciju izbornika slijede tri tokice (...), odabirom te opcije otvara se prozor za unos parametara (dialog box). Ako uz opciju izbornika stoji strelica (), odabirom te opcije otvara se novi izbornik. Ukoliko uz opciju nisu niti tokice niti strelica, odabirom te opcije obavlja se eljena akcija. NAPOMENA: ZA OSNOVNU UPORABU NEMA BITNIH RAZLIKA IZMEU MS VISUAL STUDIO 2005 i 2008. 1Pripremio: Dr. sc. Miroslav Slami, prof. v. k.


2009./2010.

1. IZBORNIK FILEIzbornik file slui za rad sa datotekama. U tabeli je dano objanjenje glavnih naredbi.

Opcija: New Open Close

Opis: Stvara novi dokument (programsku datoteku, projekt i dr.) Otvara ve postojei dokument (programsku datoteku, projekt i dr.) Zatvara datoteku koja je prikazana u aktivnom prozoru za ureivanje teksta (u nekom trenutku moe biti otvoreno vie prozora za ureivanje teksta, svaki sa svojom datotekom).

Add New Item Add Existing Item Add Project Save Selected Items Save Output As Save All Page Setup Print Recent Files

Dodaje novu datoteku u projekt. Dodaje ve postojeu datoteku u projekt. Dodaje novi ili ve postojei projekt u otvoreno rjeenje. Sprema odabrane datoteke na disk. Sprema aktivnu datoteku na disk pod novim imenom. Sprema na disk sve otvorene datoteke. Postavlja parametre stranice za ispis na pisau. Otvara prozor za ispis na pisau. Ispisuje se aktivna datoteka. Prikazuje popis datoteka koje su koritene u zadnje vrijeme. Odabirom jedne od tih datoteka, ona se otvara u prozoru za ureivanje teksta. Prikazuje popis projekata koji su koriteni u zadnje vrijeme. Odabirom jednog od tih projekata on se dodaje u vae rjeenje.

Recent Projects

Exit

Izlazak iz programa u operacijski sustav.

2Pripremio: Dr. sc. Miroslav Slami, prof. v. k.


2009./2010.

2. IZBORNIK EDIT

Glavne opcije izbornika Edit su:Opcija: Undo Opis: Ponitava zadnju akciju (npr. pisanje ili brisanje teksta) obavljenu u aktivnom prozoru za ureivanje teksta. Ako od otvaranja prozora nije obavljena niti jedna akcija, ova se opcija ne moe pokrenuti. Redo Ponovo obavlja akciju koja je zadnja ponitena opcijom undo. Ako nije koritena opcija undo, ova se opcija ne moe pokrenuti. Cut Brie odsjeak teksta odabran u aktivnom prozoru za ureivanje teksta i sprema ga za daljnju upotrebu u pomoni spremnik (clipboard). Taj se odsjeak teksta moe kasnije, opcijom paste, umetnuti na neko drugo mjesto u datoteci. Tekst se odabire pomicanjem mia sa pritisnutom lijevom tipkom ili strelicama sa pritisnutom tipkom shift. Odabrani tekst prikazan je bijelim slovima na crnoj pozadini. Copy Kopira odabrani odsjeak teksta iz aktivnog prozora za ureivanje teksta u pomoni spremnik (clipboard). Za razliku od opcije cut, odabrani odsjeak teksta se ne brie. Paste Umee tekst iz pomonog spremnika (clipboard) na mjesto u aktivnom prozoru za ureivanje teksta gdje se nalazi kursor. Ako je pomoni spremnik prazan, ova se opcija ne moe pokrenuti. Delete Select All Find and Replace Go To Brie odabrani odsjeak teksta. Tekst se ne sprema u pomoni spremnik. Odabire sav tekst u aktivnom prozoru za ureivanje teksta. Otvara podizbrnik sa opcijama za pretraivanje teksta. Pomie kursor na zadani redak teksta u aktivnoj datoteci.



2009./2010.

3. IZBORNIK PROJECT

Glavne opcije izbornika Project su:Opcija: Add New Item Add Existing Item New Folder Set as StartUp Project Opis: Dodaje novu datoteku u aktivni projekt. Dodaje ve postojeu datoteku u aktivni projekt. Otvara novu mapu unutar aktivnog projekta. Ako je se u otvorenom rjeenju nalazi vie projekata, ovom opcijom odabire se aktivni projekt. Samo aktivni projekt moe se prevesti i pokrenuti.

4. IZBORNIK BUILD



2009./2010.

Glavne opcije izbornika Build su:

Opcija: Build Solution

Opis: Prevodi i povezuje sve datoteke u otvorenom rjeenju koje su se promijenile od zadnjeg prevoenja. Prevodi i povezuje sve dattoeke u otvorenom rjeenju. Prevodi i povezuje sve datoteke u aktivnom projektu koje se nisu promijenile od zadnjeg prevoenja (xxxx u nazivu opcije predstavlja naziv aktivnog projekta i generira izvrnu datoteku. Na gornjoj slici aktivan je projekt test pa je naziv opcije Build test).

Rebuild Solution Build xxxx

Rebuild xxxx Compile

Prevodi i povezuje sve datoteke u aktivnom projektu. Prevodi aktivnu datoteku.

5. IZBORNIK DEBUG

Glavne opcije izbornika Debug su:

Opcija: Start Debugging Start Without Debugging New Breakpoint

Opis: Pokree aktivni projekt u nainu rada za ispravljanje pogreaka. Pokree aktivni projekt. Ovu opciju trebate koristiti da bi pokrenuli program koji ste napisali. Postavlja toku prekida izvoenja programa. Kada se program izvodi u nainu rada za ispravljanje pogreaka, onda se njegovo izvoenje prekida prilikom nailaska na ovakvu toku. To omoguava pregled stanja programa tijekom izvravanja.



2009./2010.

6. STVARANJE PROJEKTA, KOMPAJLIRANJE, IZVOENJE I DEBUGIRANJE1. STVARANJE NOVOG PROJEKTA

Visula Studio razvoj programa vodi po projektima. Stoga za svaki novi program moramo si otvoriti novi projekt. U izborniku File New Project pokreemo stvaranje novog projekta. Vidimo da moemo koristiti i kraticu Ctrl+Shift+N. Nakon tog se otvara odgovarajui dijalog koji nas vodi dalje u stvaranju novog projekta. Nai projekti e biti svi za C programski jezik i koristiti e se kao konzolne aplikacije, a ne kao Windows aplikacije. Konzolne aplikacije se izvode u tzv. komandnom prozoru ili poznatijem kao DOS prozor.

2. DIJALOG ZA DEFINIRANJE NOVOG PROJEKTA

U dijalogu New Project s lijeve strane vidimo meni za Visual C++ i u njemu kliknemo na Win32, nakon ega u desnom prozoru moemo birati Winn32 Console Application. U donjem dijelu dijaloga moramo odrediti lokaciju za smjetaj projektnih datoteka pod rubriku Location. Tu se upisuje ime foldera na odgovarajuem disku ili USB memory stick-u (ili se sa Browse odabire eljena lokacija foldera). Pod rubriku Name moramo upisati ime projekta. Za potrebe vjebi Imenovanje projekata se radi na sljedei nain: Inicijali Imena i Prezimena +



2009./2010.

JMBAG broj + ime vjebe, kako je to pokazano u primjeru na slici. Nakon upisa imena kliknemo na OK.

3. Win32 WIZARD (arobnjak)

Otvara se dijalog prozor za Win32 aplikaciju koji nas pomou tzv. arobnjaka (Wizarda vodi dalje u kreiranju novog projekta). Ovdje biramo opciju Next kako bi mogli podesiti jo neke parametre naeg projekta. Ako bi koristili Finish tada bi dobili podrazumijevanu opciju PROJECT FILE-a to nama za sada ne odgovara.

4. POSTAVLJANJE PARAMETARA APLIKACIJE U ovom dijalogu biramo opciju Empty project tako da pripadni kvadrati u Additonal options oznaimo kvaicom. Ostale parametre prihvaamo kako jesu i kliknemo na Finish.



2009./2010.

5. OTVARANJE NOVOG PROJEKTA Novi projekt je sada otvoren i u Solution Exploreru vidimo njegovo ime i stablo foldera za razliite datoteke. Nama e za sada trebati folder Source Files i Header Files. Kad kliknemo na Source Files nee se vidjeti nijedan fajl jer je projekt stvoren kao prazan.

6. DODAVANJA FAJLA S IZVORNIM KODOM Kliknemo desnim miem na folder Source Files nakon ega se otvara izbornik u kojem biramo Add New Item jer dodajemo potpuno novi fajl za pisanje izvornog koda programa.



2009./2010.

7. DIJALOG ZA DODAVANJE NOVOG FAJLA U ovom prozoru s desne strane biramo tip novog fajla tako da kliknemo na Code. U tom sluaju se s desne strane otvara prozor s odgovarajuim predlocima za na fajlu kojem emo upisivati kod programa.

8. IZBOR TIPA PREDLOKA U ovom dijalogu s desne strane biramo predloak za C++ File (.cpp). Premda se ovdje nudi predloak za C++, a mi emo raditi u C programskom jeziku to nee smetati jer emo kasnije odrediti da su programi s kojima radimo tipa C. U donjem dijelu pod stavkom Name: upisujemo ime fajla na sljedei nain:Ime Vjebe_broj vjebe_imefajla_brojfajla. U naem sluaju to glasi: Vjezba0_file1. Ne koristiti slova s hrvatskim znakovima.



2009./2010.

9. DODAN IZVORNI FAJL Sada u folderu Source Files vidimo da imamo jedan imenovani fajl. U desnom prozoru ete uoiti prazan prozor u kojem se koritenjem Editora u okviru suelja Visula Studia moe pisati izvorni kod programa.

10. PISANJE NOVOG PROGRAMA U desnom prozoru pomou Editora upisujemo kod main() funkcije. U ovom Editoru se pojedini dijelovi koda oznauju u boji. Komentari zeleno, kljune rijei C-a plavo itd. Prije nego se poinje pisati main funkcija ispred se ukljuuju takozvane header datoteke u kojima su definicije sistemskih funkcija koje e koristiti. Za poetak obavezno treba ubaciti stdio.h kako to pokazuje slika jer su u njoj definicije ULAZNO/IZLAZNIH funkcija (unos sa tipkovnice i ispis na ekran). Nakon toga se pie ime glavne funkcije i ona se uvijek mora zvati main. Za sada emo tu funkciju pisati bez ikakvih parametara pa stoga unutar zagrada () ne upisujemo nita. Tip funkcije definiramo kao INTEGER uz pomo kljune rijei int. Nakon imena otvara se blok za upis koda (otvorena vitiasta zagrada { ) i blok se mora zavriti (sa zatvorenom vitiastom



2009./2010.

zagradom } ). U primjeru na slici unutar main funkcije je upisan samo komentar (oznaen zeleno). Komentari se piu nakon dvije kose crte // KOMENTAR ili izmeu kose crte i zvjezdice na poetku teksta komentara odnosno zvjezdice i kose crte na kraju teksta komentara, npr. /* OVO JE KOMENTAR */. Za svaki novi projekt MORA SE upisati komentar prikazan na slici u kojem e biti glavni podaci o autoru, imenu i sadraju vjebe i datum. 11. POSTAVLJANJE NEKIH SVOJSTAVA (PROPERTIES) PROJEKTA Kao to je vieno kod dodavanja fajla odabrali smo ponueni tip C++, no kako mi piemo programe u C-u moramo definirati u PROJEKTU da emo raditi s datotekama izvornog koda u C-u, tj. da emo KOMPAJLIRATI program sa svojstvima karakteristinim za C, a ne za C++. U izborniku Project Ime_projekta Propreties (svojstva) pokreemo dijalog za postavljanje tipa kompajliranja.



2009./2010.

12. IZBOR TIPA KOMPAJLIRANJA U lijevom prozoru otvorimo izbornik Configuration Properties i kliknemo na C/C++ podizbornik. Nakon otvaranja tog podizbornika kliknemo na Advanced i tada u prozoru s desne strane vidimo opciju Compile As koja je trenutno postavljena na Compile as C++ Code(/TP). Kad kliknemo na Compile As dobijemo s desna mogunost otvaranja izbornika (crni trokuti). Kliknemo na njega i otvori se izborniku u kojem biramo Compile as C code(TC). Nakon toga kliknemo na OK.

13. KOMPAJLIRANJE PROGRAMA I IZGRADNJA IZVRNE DATOTEKE PROGRAMA Proces izgradnje izvrnog koda poinjemo izborom u izborniku Build opcije Build ime_projekta, kako to pokazuje slika. Nakon toga zapoinje proces kompajliranja (prevoenja), linkanja (povezivanja) i konano izgradnje EXE verzije programa. to se zbiva tijekom kompajliranja moemo pratiti u Output prozoru suelja Visual Studia u donjem dijelu prozora.



2009./2010.

14. REZULTAT KOMPAJLIRANJA Kompajlirali smo program

Rezultat kompajliranja je vidljiv u Output prozoru u kojem se ispisuje LOG tekst procesa izgradnje. Ukoliko nije bilo nikakvih sintaksnih greaka u programu rezultat izgradnje EXE verzije biti e kao na slici. Ako je bilo greaka tada e pisati 0 succeeded.

Ako za primjer u kodu main funkcije iza printf naredbe ispustimo toku-zarez (;) i ponovno pokrenemo izgradnju izvrne datoteke, tada e kompajler prijaviti pogreku kao na slici. Svaka greka ima broj linije gdje se je desila, kod greke i kratki opis greke. U ovom sluaju je jasno da je greka nastala zbog isputene toka-zaraze na kraju printf naredbe u liniji 10. Nakon ispravke greke, ponovno kompajliramo i dobijemo potvrdu da je izgradnja EXE datoteke uspjena.



2009./2010.

15. POKRETANJE IZVOENJA PROGRAMA BEZ KORITENJA DEBUGERA Izvrenje programa bez koritenja Debugera ostvarujemo pomou izbornika Debug Start Without Debugging (ili Ctrl+F5).

16. REZULTAT IZVOENJA PROGRAMA Na ekranu se otvara tzv. KONZOLNI PROZOR (prozor s crnom pozadinom) i u njemu se ispisuje rezultat izvoenja main() funkcije u kojoj smo traili ispis na EKRAN s printf naredbom. Taj ispis vidimo u izlaznom prozoru.



2009./2010.

17. POSPREMANJE POSTOJEEG FAJLA S KODOM POD DRUGIM IMENOM Koristimo izbornik File Save Vjezba0_file1.cpp As. Na taj nain postojeu datoteku pospremimo pod drugim imenom i koristiti emo je za pisanje/editiranje novog koda, bez da moramo ba sve mijenjati.

18. DIJALOG ZA POHRANU DATOTEKE POD DRUGIM IMENOM Nakon otvaranja dijaloga pod stavku File name: upisujemo novo ime. S obzirom da se radi o istoj vjebi samo mijenjamo broj fajla, tj. kako to pokazuje slika imenovali smo novi fajl i stisnemo na tipku OK.



2009./2010.

19. BRISANJE STAROG FAJLA IZ SOURCE FILES RADI DODAVANJA NOVOG FAJLA U PROJEKT Desnom tipkom kliknemo na fajl Vjezba0_file1.cpp nakon ega se otvara izbornik u kojem biramo Remove. Nakon toga na upit potvrdimo da elimo izbrisati fajl iz projekta (fajl ostaje i dalje na disku).

20. DODAVANJE POSTOJEEG FAJLA U PROJEKT Novi (ali postojei fajl) dodat emo u projekt u folder Source Files tako da desnom tipkom kliknemo na Source Files i u izborniku odaberemo Add Existing Item Nakon toga se otvara folder s fajlovima koji pripadaju PROJEKTU te odaberemo fajl koji elimo ukljuiti u projekt, bilo da upiemo njegovo ime ili kliknemo na njega. Nakon odabira kliknemo na Add, i novi fajl s izvornim kodom program biti e dodan u Source Files folder kako se to vidi na najdonjoj slici u prozoru Solution.



2009./2010.

21. PROMJENA KODA U NOVOM FAJLU IZVORNOG KODA U novom fajlu izmijenimo stari kod s novim, kako to prikazuje donja slika. U tom novom kodu dodali smo deklaraciju nekoliko varijabli. Jedan numeriki izraz i naredbu za ispis rezultata. Na tom novom primjeru pokazati emo kako se radi u Debugging modu (mod traenja greaka u programu) izvoenja programa koji nam omoguuje izvoenje programa korak po korak radi kontrole pojedinih varijabli ili zbog traenja greaka. U Debug modu se ne mogu traiti sintaksne greke ve samo logike, numerike odnosno izvrne greke. Stoga prije pokretanja Debug moda moramo po potrebi popraviti sve sintaksne greke i kompajlirati program da bi mogli raditi traenje greaka.



2009./2010.

22. POKRETANJE DEBUGGING NAINA RADA Debugging pokreemo iz izbornika Debug Start Debugging ili s tipkom F5. Program se u tom sluaju pokree i izvodi do toke gdje je nastala greka, ili do kraja ako nema greki ili do prekidne toke koje se mogu postaviti radi zaustavljanja programa na nekoj liniji koda. To emo objasniti u sljedeim tokama.



2009./2010.

23. IZVOENJE U DEBUGING MODU KORAK PO KORAK Program moemo izvoditi korak po korak tj. naredbu po naredbu i u svakom koraku kontrolirati to se dogaa s tijekom programa odnosno s varijablama. Za to u izborniku Debug (ili na traci s ikonama) postoje komande Step Into i Step Over. Poetak debugging moda zapoinjemo sa Debug Step Into, nakon ega zapoinje izvoenje programa tj dolazimo na poetak glavne funkcije main() to nam pokazuje uta strelica u prozoru izvornog koda. Do sljedee izvrne naredbe moemo doi takoer sa klikom na Start Into i to bi prema slici bila naredba za deklaraciju varijabli int x, a=20, b=30; Sljedee naredba u kodu je sistemska funkcija printf koja slui za ispis. Ako bi na tu naredbu ili sa Step Into kontrola Debuggera bi otila u izvorni kod te sistemske funkcije koja nas u ovom sluaju ne zanima. Stoga kad god slijedi sistemska naredba, tj. poziv sistemske funkcije treba za sljedei korak koristiti naredbu Debug Step Over . Kad napravimo prvi skok u program otvara se prazan konzolni prozor kako to pokazuje slika.



2009./2010.

24. STEP OVER NAREDBA Kada smo kliknuli na Step Over naredbu kontrola debuggera e se zaustaviti na naredbi printf (uta strelica, a nee ulaziti u izvorni kod te funkcije. Naredbu Step Over kao i Step Into moemo pokrenuti i sa trake ikona kako to pokazuje slika u sredini.

Ikona Step Over Ikona Step Into



2009./2010.

25. KONTROLA VARIJABLI U AUTOS WATCH PROZORU U donjem lijevom prozoru suelja Visual Studio tijekom debuggiranja otvara se prozor Autos u kojem se prikazuje stanje varijabli u programu. Vidimo ime varijable i vrijednost (Value). Nakon to smo sa Step Into doli do linije koda u kojoj se deklariraju varijable x, a i b, kako ta linija koda jo nije izvrena, varijable nisu inicijalizirane i stoga je vrijednost Value negativan integer broj koji predstavlja neku vrijednost koja se trenutno zatekla na toj memorijskoj lokaciji. Kad napravimo Step Over naredbu kontrola debugera se zaustavlja na printf naredbi, i vidimo da je prije toga izvrena deklaracija i inicijalizacija varijabli, to se vidi u prozoru Autos da su vrijednosti za varijable a i b postavljene. Varijabla x jo nije inicijalizirana jer e se ona raunati u izrazu kada napravimo Step Over do sljedee printf naredbe (uta strelica) na zadnjoj slici. Sada vidimo da je numeriki izraz izraunat i u Autos prozoru vidimo rezultat. Ovakvim nainom izvoenja programa korak po korak i praenjem stanja varijabli moemo otkriti gdje je pogreka u programu. NAPOMENA: Postoji i Watch1 prozor u kojem sami upisujemo koje varijable elimo pratiti. Autos Watch prozor to radi automatski za sve varijable.



2009./2010.

26. IZLAZNI PROZOR TIJEKOM DEBUGIRANJA Nakon to s naredbom Step Over ili Step Into doemo do kraja programa u uzlaznom komandnom prozoru dobijemo rezultat izvoenja programa.

27. ZAUSTAVLJANJE PROCESA DEBUGIRANJA Proces debugiranja moemo zaustaviti kad god elimo, tako da idemo na izbornik Debug i biramo Stop Debugging.



2009./2010.

28. DEBUGIRANJE POMOU PREKIDNIH TOAKA (BREAKPOINT) Umjesto izvoenja korak po korak u debugging modu moemo koristiti izvoenje programa do prekidne toke (breakpoint). To je osobiti korisno kod velikih programa kada elimo preskoiti kod za koji smo sigurni da je dobar i brzo doi u podruje koda gdje oekujemo greke. Prekidne toke se dobiju oznaavanjem linija koda gdje elimo zaustavljanje procesa debugiranja. To moemo napraviti na dva naina. Stavimo kursor mia na liniju koda gdje elimo postaviti prekidnu toku i u izborniku Debug biramo naredbu Toggle Breakpoint, ili na samom poetku linije (s lijeve strane) prije Editorske crte koja oznaava blok samo kliknemo miem. U oba sluaja se pojavljuje crvena toka koja oznaava prekidnu toku, kako se to vidi na slici u sredini. Sada u izborniku Debug Start Debugging pokreemo proces i on se odvija do prve prekidne toke i tu se kontrola programa zaustavlja, to nam pokazuje uta strelica. Do sljedee prekidne toke dolazimo sa tipkom F5 ili ponovno na izbornik Debug Continue.



2009./2010.

29. BRISANJE PREKIDNIH TOKI Brisanje je jednostavno. Moemo samo kliknuti na neku prekidnu toku i ona nestaje, ili u izborniku Debug biramo Toggle Breakpoint ili Delete All Breakpoints. Ako smo obrisali samo jednu prekidnu toku to e onda izgledati kao na slici.

30. KONFIGURACIJA RAZVOJA PROGRAMA Razlikujemo dvije konfiguracije razvoja programa: Debug i Releas. Debug konfiguraciju koristimo tijekom cijelog razvoja programa dok nismo sigurni da smo program oistili od greaka. Nakon toga moemo promijeniti konfiguraciju na Releas. Razlika je u konanosti u veliini izvrnog EXE koda i njegovoj optimizaciji pa se uvijek na kraju razvoja ukljuuje ta konfiguracija. Promjena konfiguracije se ostvaruje preko izbornika Build Configuration Manager ili preko altne trake. Kada se otvori dijalog Configuration Manager kao na slici moemo mijenjati opciju Configuration tako da kliknemo na strelicu gdje nam se otvara izbornik u kojem odabereom Release ako je bi Debug mod ili obrnuto (slika).



2009./2010.

31. PODEAVANJE RAZVOJNE OKOLINE VISUAL STUDIO Podeavanje razvojne okoline moemo pokrenuti iz izbornik Tools Customize. Nakon toga otvara se dijalog sa tab prozorima u kojima moemo podeavati dodavanje/iskljuivanje alatnih traka (Toolbars) ili komandi s ikonama (Commands). Za sada neemo detaljnije objanjavati te opcije jer nam one trebaju za napredno programiranje i koritenje Visual Studia.


visual studio 2005 upute

Documents