Vatrogasni vjesnik

GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 15. rujna 2014. 9/ 2014. GLASILO ZA ZAŠTITU OD POŽARA I VATROGASTVO UTEMELJENO 1896. ISSN 1331 - 7652 Zagreb, 29. travnja 2015. 4 / 2015.

TEMA BROJAVatrozaštita u brodogradilištima

TRAVANJ - MJESEC ZAŠTITE OD MINAVatrogasne intervencije na minski sumnjivim područjima

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

sadržaj

30

AKTUALNOSTI

POŽARI I INTERVENCIJE

18 “Marčane” bure u Primorju

STRUKA I PRAKSA

19 Požar u kolima hitne pomoći

25 Čista sredstva za gašenje požara

REPORTAŽA

46 Vatrogasne intervencije na minski sumnjivim područjima

PSIHOLOGIJA

41 Vatrogasac i obitelj vatrogasca

INTERVJU

43 Tomislav Kunješić, zapovjednik JVP Garešnice

ŽUPANIJSKE VIJESTI

53 Istarski vatrogasci spremni za sezonu požara i(li) poplava

56 DVD Koprivnica - 141 godina rada

61 U Novalji osposobljeni novi vatrogasni bolničari

79 Zagrebački vatrogasac na bostonskom maratonu

43

3 Sjednica Predsjedništva HVZ-a 4 Sjednica Operativno-tehničkog stožera

10 Stručni skup vatrogasaca u Opatiji

TEMA BROJA

30 Protupožarna zaštita u brodogradilištima

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Glasilo za zaštitu od požara i vatrogastvo

Selska 90 a, 10000 Zagreb tel: +385(1)3689-160 fax: +385(1)3025-026Internetska adresa: www.hvz.hre-mail: vatrogasni.vjesnik@gmail.com

Nakladnik: Hrvatska vatrogasna zajednicaZA NAKLADNIKA Željko Popović, načelnik HVZ-aNAKLADNIČKI SAVJET Ante Sanader, predsjednik SavjetaŽeljko Popović, zamjenik predsjednika SavjetaČlanovi Predsjedništva HVZ-a članovi su Nakladničkog savjeta Vatrogasnog vjesnika

GLAVNA I GRAFIČKA UREDNICANina Francetić, prof.

UREDNIŠTVO Nina Francetić, glavna urednicaBerislav Hengl (predsjednik Odbora za informativno - promidžbenu i nakladničku aktivnost)Siniša Jembrih (intervencije, struka i praksa)Željko Popović (vatrogasna operativa, osposobljavanje, struka i praksa)Vedran Runjić (vatrogasna povijest u Hrvatskoj i svijetu)Mario Starčević (vatrogastvo u svijetu, struka i praksa)Neven Szabo (osposobljavanje, struka i praksa)Igor Župančić (struka i praksa)

LEKTURA I REDAKTURANina Francetić, prof.GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM Nina Francetić, prof. i Anita Čolak, dipl. ing.

ŽUPANIJSKI DOPISNICI-KOORDINATORI

Naslovna i zadnja stranicaVatrogasne postrojbe u brodogradilištu (Arhiva Brodosplit)

Naklada: 4000 primjerakaTisak: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o.

Željko Horvat (Bjelovarsko-bilogorska) Milan Šulter (Brodsko-posavska)Miše Miloslavić (Dubrovačko-neretvanska)Denis Ružić (Grad Zagreb) Asim Čabaravdić (Istarska) Ksenija Begović (Karlovačka)Damir Sikinger (Koprivničko-križevačka) Boris Uhernik (Krapinsko-zagorska) Davor Matasić (Ličko-senjska)Mladen Grubić (Međimurska)Berislav Hengl (Osječko-baranjska ) Marko Ašenbrener (Požeško-slavonska)Vanda Radetić-Tomić (Primorsko-goranska)Đuro Gajdek (Sisačko-moslavačka) Darko Dukić (Šibensko-kninska)Franjo Talan (Varaždinska) Krešimir Jelić (Vukovarsko-srijemska)Mateja Fras (Virovitičko-podravska)Maja Kačanić (Zadarska)Damir Marenić (Zagrebačka)

impresumUVODNIK

Nina Francetić, glavna urednica

Poštovane vatrogaskinje i vatrogasci,

brodogradnja je jedna od važnijih grana hrvatskog gospodarstva. Budući da pri proizvodnim procesima u brodogradilištima može doći do požara zbog korištenih materijala i načina rada, vatrogasne postrojbe su bitan dio svih velikih brodogradilišta. U temi broja smo prikazali način rada i ustrojstvo tih postrojbi te se osvrnuli na njihovu povijest i najveće intervencije koje su imale u brodogradilištima.

Tijekom proljeća česti su požari otvorenog prostora zbog čišćenja poljoprivrednih parcela. Problemi za vatrogasce nastaju kada požar izbije ili se proširi na minski sumnjiva područja. Pošto je 4. travnja proglašen Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju, osvrnuli smo se na intervencije na minski sumnjivim područjima u Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji.

U stručnom dijelu pročitajte članke o čistim sredstvima za gašenje požara, silama koje utječu na stabilnost okretne ljestve te o požaru na vozilu hitne pomoći.

Posao vatrogasca je iznimno stresan, posebno pri teškim intervencijama u kojima ima ozlijeđenih ili poginulih. Kako obitelj može pomoći vatrogascu u takvoj situaciji govori nam članak u našoj redovnoj rubrici Psihologija.

Pročitajte i informacije s 8. sjednice Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice održane u Valpovu, 2. sjednice Povjerenstva za dobrovoljno vatrogastvo te izvještaj sa XI. stručnog skupa vatrogasaca u Opatiji. Korisne informacije donosi članak o mogućnosti financiranja vatrogasnih domova i spremišta kroz program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNO POVEĆALO

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

U proteklih mjesec dana otpo-čelo je održavanje sjednica skupština vatrogasnih za-

jednica županija. Uz već uobičajena iz-vješća, ove godine poseban osvrt se daje na prošlogodišnje intervencije tijekom prirodnih nepogoda, poplava. Neos-poran je doprinos vatrogasnog sustava, kako tijekom same obrane od poplava i spašavanja unesrećenih ljudi i životinja, tako i tijekom sanacije nakon što se voda povukla s poplavljenih područja. U tim intervencijama vatrogasne postrojbe odrađivale su i poslove koje po logici vatrogasne službe ne spadaju u vatroga-sne intervencije. Između ostalog i zbog toga redom svi čelnici lokalne i područ-ne samouprave te dužnosnici državnih tijela prisutni na navedenim sjednicama Skupština izriču veliku zahvalu vatro-gascima i obećavaju pomoć u rješavanju statusnih i drugih pitanja važnih za su-stav vatrogastva i provedbu vatrogasne djelatnosti. Posebno naglašavaju da je vatrogastvo najmasovniji i najoperativ-niji segment ukupnog sustava zaštite i spašavanja odnosno sustava civilne za-štite.

Zbog tih činjenica jednostavno je ne-moguće dati odgovore na česta pitanja koja su upućena od strane sudionika navedenih sjednica, ali i drugih vatroga-snih skupova: zbog čega Hrvatska vatro-gasna zajednica nije apostrofirana u Pri-jedlogu Zakona o sustavu civilne zaštite na isti način kao i ostale slične državne institucije (Hrvatski crveni križ i Hrvat-ska gorska služba spašavanja)?

Prije odgovora dat ćemo obrazloženje predlagatelja Zakona o sustavu civilne zaštite koji je dat nakon prvog čitanja navedenog Zakona u Hrvatskom saboru.

U tom obrazloženju piše: „U članku 18. Prijedloga zakona, a koji

propisuje koje su operativne snage u su-stavu civilne zaštite nije navedena Hrvat-ska vatrogasna zajednica, već operativne snage vatrogastva.

Predlagatelj smatra da Hrvatska va-trogasna zajednica nije operativna snaga vatrogastva, a ni sustava civile zaštite jer nije postrojba u smislu odredbi čl.2.st.2. Zakona o vatrogastvu i nema vlastitih postrojbi vatrogastva, odnosno snaga CZ koje bi ona osnovala, financirala i opre-mala, te kojima bi zapovijedala (ne posto-ji zapovjednik HVZ). U nju su udružene županijske vatrogasne zajednice koje ta-kođer nisu (i nemaju) operativnu postroj-bu.

Prema odredbama Zakona o vatroga-stvu, HVZ ne zapovijeda niti koordinira rad vatrogasnim postrojbama na vatro-gasnim intervencijama. Djelokrug rada Hrvatske vatrogasne zajednice propisan je odredbom čl.18.st.1. Zakona o vatroga-stvu iz kojeg je razvidno da Hrvatska va-trogasna zajednica nije operativna snaga vatrogastva kako u operativnom tako i u zapovjednom smislu već promiče interese vatrogastva na teritoriju Republike Hr-vatske i predstavlja hrvatsko vatrogastvo u međunarodnim vatrogasnim organiza-cijama. Nadležno tijelo Hrvatske vatro-gasne zajednice u obavljanju vatrogasnih intervencija imaju javne ovlasti propisa-ne čl.34.st.1. ovoga Zakona. Za razliku od vatrogasnih zajednica, Javne vatrogasne postrojbe i postrojbe dobrovoljnih vatro-gasnih društava (a ne DVD koja se udru-žuju u vatrogasne zajednice) jesu opera-tivne snage vatrogastva a samim time i operativne snage CZ, jer su temeljem pla-nova ZOP i CZ i po osnovu financiranja, sukladno odredbama Ustava, u funkciji protupožarne zaštite i civilne zaštite JLS. JVP i DVD se udružuju u vatrogasne za-jednice radi zadovoljavanja vlastitih po-treba i ostvarivanja zajedničkih ciljeva.“

Postavlja se pitanje da li je Hrvatski crveni križ i Hrvatska gorska služba spašavanja postrojba što se navodi kao nedostatak Hrvatskoj vatrogasnoj zajed-nici. Svi znamo da nisu već su to institu-cije koje koordiniraju djelovanjem svojih postrojbi.

Teza da Hrvatska vatrogasna zajednica nema vlastitih postrojbi ne stoji jer su te-meljem članka 16. Zakona o vatrogastvu sve vatrogasne postrojbe udružene u Hrvatsku vatrogasnu zajednicu. Ako va-trogasne postrojbe navedene u članku 2. Zakona o vatrogastvu nisu u sustavu Hr-vatske vatrogasne zajednice, postavlja-mo pitanje u kojem su to onda sustavu?

Isto tako ne stoji činjenica da HVZ ne zapovijeda niti koordinira rad vatroga-snih postrojbi. Izravno HVZ ne zapovi-jeda, ali tu funkciju provode zapovjedni-ci vatrogasnih zajednica županija/Grada Zagreba, gradova, općina i područja te zapovjednici javnih vatrogasnih postroj-bi i dobrovoljnih vatrogasnih društava. Ako ti vatrogasni zapovjednici nisu u sustavu Hrvatske vatrogasne zajednice, postavljamo pitanje u čijem su onda su-stavu? Uz to načelnik HVZ-a je, po Za-konu o vatrogastvu, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika za dobrovolj-no vatrogastvo.

Vidljivo je da pravog argumenta za izostavljanje naziva Hrvatske vatrogasne zajednice iz Prijedloga Zakona o sustavu civilne zaštite nema. Navodim mišljenje vatrogasnih dužnosnika s mnogih ra-sprava po kojem pravi razlog izostavlja-nja naziva Hrvatske vatrogasne zajedni-ce iz Prijedloga Zakona o sustavu civilne zaštite možemo pronaći u namjeri da netko tko nema postrojbi želi vatrogasne postrojbe unutar svog ustroja.

No, da li smo i mi sami djelomično tomu pridonijeli? Prije zaključka mala digresija na višegodišnje rasprave i ide-je oko koncepta vatrogasnog ustroja i Zakona o vatrogastvu koje su aktualne i sada budući da je već održano nekoli-ko sastanaka Radne skupine za izradu Prijedloga Zakona o vatrogastvu. Ima razmišljanja koja su iznesena na ra-spravama pa čak i napisana u odlomci-ma ovog časopisa, da moramo ustrojiti „jedinstvenu vatrogasnu organizaciju“. Ustrojavanje podrazumijeva osnivanje nečega novog pa se zasigurno i tu misli o osnivanju nove vatrogasne organizacije. Na postavljena pitanja da li će u toj novoj vatrogasnoj organizaciji biti novi (drugi) vatrogasci, da li ćemo ponovno imati paralelni vatrogasni sustav, nema odgo-vora. Jednostavno možemo zaključiti da se tu radi o pokušaju rušenja institucije kojoj ćemo iduće godine obilježiti 140 godina postojanja, a sve zbog frustracija nastalim temeljem neostvarenih osob-nih ciljeva unutar postojeće vatrogasne organizacije.

Moje stajalište, a siguran sam i velike većine vatrogasaca je sljedeće: Mi (va-trogasci) imamo jedinstvenu vatroga-snu organizaciju i naziv joj je Hrvatska vatrogasna zajednica. Toj jedinstvenoj vatrogasnoj organizaciji (Hrvatskoj va-trogasnoj zajednici), s pripadajućim organizacijama na područnoj i lokalnoj razini treba Zakonom o vatrogastvu propisati nadležnosti temeljem kojih će biti utvrđene kao nadležna tijela za va-trogastvo na državnoj, područnoj i lo-kalnoj razini. Tim istim zakonom treba propisati i uskladiti međusobne obveze i odgovornosti vatrogasnih organizacija i vlasti na državnoj, područnoj i lokalnoj razini.

Nakon toga neusporedivo lakše ćemo rješavati sve probleme vatrogasnog su-stava i neće nam se događati nelogičnosti navedene u prvom dijelu ovoga članka.

Piše: Željko Popović, dipl. ing.

Institucija za vatrogastvo

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 3

8. sjednica Predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice

Osma sjednica Predsjedniš-tva Hrvatske vatrogasne

zajednice pod predsjedanjem predsjednika HVZ-a Ante Sana-dera održana je dana 15. travnja 2015. g. s početkom u 11,00 sati u prostorijama DVD-a Valpovo. Načelnik HVZ-a Ž. Popović in-formirao je članove Predsjedniš-tva o radu na novom prijedlogu Zakona o vatrogastvu te istaknuo da je prije 3 mjeseca osnovana radna skupina Ministarstva unu-tarnjih poslova koja je do sada održala 2 sjednice. Predstavnici HVZ-a u radnoj skupini su Dino Kozlevac, Goran Franković i Želj-ko Popović, a radnom grupom predsjedava ravnatelj DUZS-a Jadran Perinić. HVZ je dostavio koncept novog Zakona o vatro-gastvu, na temelju dopisa MUP-a sa iskazom procjene učinka pro-pisa i prijedloga Predsjedništva HVZ iz Čakovca od 18. 9. 2012. Najbitnije što HVZ traži je da se HVZ ustroji kao nadležno tijelo za vatrogastvo na državnoj ra-zini, da glavni vatrogasni zapo-vjednik bude zaposlenik HVZ-a te uređenje pitanja financiranja. Pri tome HVZ ističe da se MUP i glavni vatrogasni zapovjednik više zalažu za centralizirani mo-del, što podrazumijeva ponovno vraćanje javnih vatrogasnih po-strojbi u sustav MUP-a i centrali-zaciju svih financijskih sredstava

(proračunska sredstva, sredstva jedinica lokalne i područne i re-gionalne samouprave, premija osiguranja, općekorisnih funkcija šuma). HVZ se zalaže za decen-tralizaciju iz razloga jer postoji već zatečeno stanje koje samo treba doraditi i unaprijediti.

Predsjedništvo je potvrdilo Od-luku o preuzimanju i raspodjeli tableta članovima Predsjedništva i Operativno-tehničkog stožera HVZ, čime bi u budućnosti pra-ćenje sjednica trebalo biti olak-šano jer bi se svi materijali do-stavljali elektronički čime bi se postigle uštede i na papiru.

Predsjedništvo je raspravljalo i o Odluci o vrstama članstva u dobrovoljnim vatrogasnim druš-tvima te je zaključilo da sve pri-jedloge od strane Odbora za or-ganizacijska i financijska pitanja i Operativno-tehničkog stožera će se pripremiti za narednu sjednicu Operativno-tehničkog stožera, uvažavajući sve izrečene komen-tare tijekom rasprave Predsjed-ništva.

Predsjedništvo je imenovalo ovlaštene predstavnike i odgo-vornu osobu u postupcima javne nabave, a u skladu s načelom raz-dvajanja dužnosti imenovane su i osobe zadužene za praćenje pro-

vedbe ugovora prema zahtjevima Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila te Upitnika o fiskalnoj od-govornosti.

Predsjedništvo je usvojilo i pri-jedlog Izvješća o radu HVZ u 2014. g. i prijedlog izvješća o fi-nancijskom poslovanju – završni račun za 2014. g. s obrazloženjem te se isto upućuje Skupštini na usvajanje.

Donesen je i Pravilnik o školo-vanju i licenciranju vatrogasnih spasilačkih timova sa psima, bu-dući da su vatrogasni timovi s potražnim psima zadnjih neko-liko godina sve aktivniji i sve se više županija uključuje u obuku sa psima.

Donesen je i Pravilnik o proved-bi Kupa HVZ kojim su utvrđena vatrogasna natjecanja (članova, članica i mladeži) za Kup Hrvat-ske vatrogasne zajednice, katego-rije i klase natjecanja, sudionici natjecanja, nadležnosti i odgo-vornosti domaćina natjecanja, bodovanje i priznanja, te nadlež-nosti i odgovornosti Hrvatske va-trogasne zajednice.

Donesen je i Program mjese-ca zaštite od požara te Odluka o održavanju svečane i redovne sjednice Skupštine HVZ. Sveča-na sjednica Skupštine Hrvatske vatrogasne zajednice održat će se 6. svibnja 2015. godine u Puli (VZŽ Istarske), dok će se 139. re-dovita sjednica Skupštine Hrvat-ske vatrogasne zajednice održati u drugoj polovici rujna 2015. g., kada će se izvršiti usklađivanje statuta HVZ-a s novim Zakonom o udrugama.

Na prijedlog Odbora za odliko-vanja Predsjedništvo je donijelo i Odluku o dodjeli povelja i plaketa s likom Gjure Stjepana Deželića i

Članove Predsjedništva pozdravili su predsjednik DVD-a Valpovo g. Miro-slav Šmit, predsjednik VZŽ Osječko-baranjske g. Nikica Mužević i dožupan Osječko-baranjske županije dr. sc. Željko Kraljičak

Koncept novog ZaKona o vatrogastvu

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

4

U srijedu, 8. travnja 2015. godi-ne u Gospiću je održana 8. sjedni-ca Operativno-tehničkog stožera Hrvatske vatrogasne zajednice. Članovima OTS-a je predstavljen dosadašnji rad na Zakonu o va-trogastvu.

Za sada je u tijeku usklađivanje stavova u okviru radne grupe, kojoj predsjedava ravnatelj Dr-

žavne uprave za zaštitu i spaša-vanje Jadran Perinić, a u kojoj su, uz 3 predstavnika Hrvatske va-trogasne zajednice i predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova (3), Državne uprave za zaštitu i spašavanje (3) i Hrvatske voj-ske (2). Ovisno o dinamici rada radne grupe, sazivat će se tijela Hrvatske vatrogasne zajednice,

kako bi se zauzeli odgovara-jući stavovi.

Raspravljano je o raspo-djeli sredstava premija osi-guranja za uništenu vatroga-snu opremu na poplavama u 2014. godini. Predlaže se nabava vatrogasnih čamaca za sve vatrogasne zajednice županija. U prvoj godini bi se čamci podijelili po koordi-nacijama (po jedan čamac u VZŽ Dubrovačko-neretvan-ske, Ličko-senjske, Sisačko-

moslavačke, Osječko-baranjske i Međimurke). Osniva se povjeren-stvo za tehničku dokumentaciju za vatrogasne čamce u sastavu Boris Banjan, Goran Franković i Stjepan Simović. Za iduću sjedni-cu OTS-a će se razraditi prijedlog nabavke vatrogasnih čamaca.

Također će se razmotriti mo-gućnost nabave zapovjednih

Mirka Kolarića, koje će se dodi-jeliti na svečanoj sjednici Skup-štine HVZ, pri čemu se Odbor rukovodio kriterijem regionalne zastupljenosti (koordinacije), go-dinama starosti te je uzeo u obzir dodijeljene povelje u ovom man-datu. Predsjedništvo je temeljem Pravilnika o dodjeli vatrogasnih odlikovanja, znamenja, prizna-nja, povelja i plaketa dodijelilo i dva odlikovanja za posebne zasluge izvan kvota propisanih pravilnikom. Također, donese-na je i odluka o dodjeli državnih odlikovanja koja će se proslijediti Uredu predsjednice Republike Hrvatske na daljnje postupanje.

Predsjedništvo je dodijelilo i zvanja višeg počasnog vatroga-snog časnika, imenovalo članove Povjerenstva za natječaje HVZ (Povjerenstvo za izbor literarnih, likovnih i foto radova te za najbo-lju internetsku stranicu) i done-sena je odluka o novom sadržaju

Vatrogasnog godišnjaka, koji će se tiskati svake godine za sljedeću kalendarsku godinu, na način da će u prvom dijelu biti navedene županijske vatrogasne zajednice, Ured HVZ-a, članovi Skupštine, Predsjedništva, Operativno-teh-ničkog stožera, odbora i povje-renstava, a ostali prostor bit će namijenjen za bilješke. Podaci ostalih vatrogasnih subjekata na-lazit će se na internetu HVZ-a u kategoriji „Kontakti“, dok bi se u izbornoj godini Vatrogasni go-dišnjak tiskao sa podacima svih vatrogasnih subjekata.

Predsjedništvo je donijelo i Odluku o nabavi opreme za spa-šavanje prilikom poplava, kojom je odlučeno da će se iz sredsta-va premija osiguranja sukladno Mjerilima nabaviti oprema koja će se koristiti u obrani od popla-va u poplavama pogođenim po-dručjima, i to čamci s motorima za spašavanje na vodi koji će se

dati na korištenje VZŽ Dubro-vačko-neretvanskoj, VZŽ Ličko-senjskoj, VZŽ Sisačko-moslavač-koj, VZŽ Međimurskoj i VZŽ Osječko-baranjskoj, dok će se za 2016. godinu, a zatim u Mjerilima za svaku narednu godinu, predvi-djeti sredstva za nabavu čamaca s motorima za spašavanje na vodi i to za 5 županijskih vatrogasnih zajednica u jednoj godini.

Predsjedništvo je raspravljalo i o likvidatorima u dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatro-gasnim zajednicama, Progra-mu aktivnosti, Zakonu o pravu na pristup informacijama, HRT pretplati, plaćanju upravnih pri-stojbi od strane vatrogasnih orga-nizacija, spominjanju vatrogastva sve češće u negativnom kontekstu u javnosti, povećanju naknada za okoliš kod registracije vatroga-snih vozila i EU fondovima.

Renato Podbojec

Održana 8. Sjednica OperativnO-tehničkOg StOžera hrvatSke vatrOgaSne zajednice

u planu nabava vatrogasnih čamaca

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 5

Mario Starčević

Na seminaru su prisustvovala 104 sudionika iz 18 vatrogasnih za-

jednica županija koji su imali prilike čuti kvalitetna izlaganja koja će pomoći vo-diteljima vatrogasne mladeži u daljnjem radu s vatrogasnom mladeži.

Program seminara započeo je u subotu 18. travnja, a teme predavanja i rasprava bile su usredotočene na rad s vatroga-snom mladeži kroz razne aktivnosti od sudjelovanja u radu Kampa vatrogasne mladeži u Fažani, osposobljavanja vo-ditelja vatrogasne mladeži, iskustava u provedbi osposobljavanja voditelja va-trogasne mladeži te priprema odjeljenja za natjecanje vatrogasne mladeži.

sjednica savjeta za vatrogasnU MLadež hvZ-a

Zadnjeg dana seminara održana je 4. sjednica Savjeta za vatrogasnu mladež HVZ-a na čijem su dnevnom redu bile zastupljene sve nadolazeće aktiv-nosti vezane za vatrogasnu mladež. Članovi Savjeta u raspravi su proanalizirali provedbu Seminara za voditelje vatrogasne mladeži.

Na dnevnom redu članovi su raspravljali o iz-mjenama i dopunama uputa za izvođenje vježbi s preprekama i štafetnom utrkom za mladež. Sve primjedbe i nejasnoće uputit će članovima Odbora za vatrogasna natjecanja kako bi obavili određene korekcije. Članovi Savjeta raspravljali su o pripre-ma za provedbu 20. kampa vatrogasne mladeži u Fažani gdje su, između ostalog, predložili načelniku kandidate koji će obnašati dužnost zapovjednika u Kampu ove godinu. Na kraju seminara predsjednik Savjeta vatrogasne mladeži HVZ-a Milivoj Taslak, član Goran Dikšić i načelnik HVZ Željko Popović uručili su Potvrde za sudjelovanje voditeljima va-trogasne mladeži.

Seminar voditelja i Savjet vatrogasne mladeži

Gordan Borković

u Kampu vatrogasne mladeži u Fažani u periodu od 17. do 19. travnja 2015. godine održan je 13. seminar voditelja vatrogasne mladeži.

vatrogasnih vozila. Kriterij za visinu sufinanciranja od strane Hrvatske vatrogasne zajednice treba biti zbir koeficijenata pot-pomognutih područja u župa-niji.

Predsjedništvu Hrvatske va-trogasne zajednice na usvajanje su predložena Izvješće o radu HVZ u 2015. godini, Izvješća o financijskom poslovanju - za-vršni račun za 2014. godinu, Program mjeseca zaštite od po-žara u 2015. godini, Prijedlog Pravilnika o školovanju i licen-ciranju vatrogasnih spasilačkih timova sa psima.

Predlaženo je također se da

se Odluke o vrstama članstva u dobrovoljnim vatrogasnim društvima dopuni s odredbom iz Pravila vatrogasne službe, kojom osoba može imati status operativnog člana samo u jed-nom društvu, s prebivalištem na području djelovanja ili od-govornosti tog društva.

U prijedlogu Pravilnika o provedbi Kupa-a HVZ, naprav-ljene su sljedeće glavne izmjene:• Natjecateljska odjeljenja

ulaze u sustav ocjenjiva-nja, ako sudjeluju na naj-manje 3 od 5 Kup-natje-canja;

• HVZ domaćinima Kup-a određuje samo kontrolo-

ra natjecanja;• Svečano proglašenje pr-

voplasiranih odjeljenja (prva tri) po kategorijama i klasama za tekuću godi-nu bit će na kraju godine pred tijelima HVZ (ne kao do sada u Đakovu).

Na sjednici su usvojeni Pri-jedlog mehanizma dojavnica i izvješća u projektu "Upravljanje vatrogasnim intervencijama" te Prijedlog natječaja za izbor domaćina XX. državnog natje-canja vatrogasne mladeži RH u 2016. godini i VII. državnog na-tjecanja vatrogasaca RH u 2016. godini, s rokom dostave kandi-datura do 15. 5. 2015. godine.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

6

Članovi Povjerenstva za do-brovoljno vatrogastvo na

sjednici održanoj 7. travnja 2015. g. u Pleternici raspravljali su o problematici financiranja do-brovoljnog vatrogastva i načinu izračuna osnovice kod ukupnih i izvornih sredstava te usporedbi starih, ali i mogućnosti novih za-konskih rješenja i odgovornosti-ma čelnika jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave koji su odgovorni za organizira-nje učinkovite vatrogasne službe na svom području. Povjerenstvo je raspravljalo i o aspektima pri-

mjene novog Zakona o udrugama („Narodne novine“ broj 74/14) u svjetlu problematike izmjena od-nosno donošenja novih statuta dobrovoljnih vatrogasnih društa-va i vatrogasnih zajednica, kao i primjene novog Zakona o financij-skom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narod-ne novine“ broj 121/14), u aspektu obavljanja gospodarskih djelatno-sti od strane dobrovoljnih vatro-gasnih društava. Povjerenstvo je raspravljalo i o primjeni odredbi Zakona o pravu na pristup infor-macijama („Narodne novine“ broj

25/13) jesu li dobrovoljna vatro-gasna društva obveznici primjene tog zakona ili nisu, te su članovi Povjerenstva zaključili da će pred-ložiti Predsjedništvu HVZ da raz-motri tu problematiku.

Od ostalih pitanja, Povjerenstvo se bavilo razmatranjem računal-nih aplikacija Vatrogasna mreža i Uzbunjivanje vatrogasaca, ažuri-ranjem pravilnika kao podzakon-skih propisa te se raspravljalo oko raspodjele sredstava iz Mjerila o korištenju sredstava premija osi-guranja.

druga sjednica Povjerenstva za dobrovoljno vatrogastvo

Renato Podbojec

Članovi Odbora raspravljali su o mogućim izmjenama

Odluke o vrstama članstva u do-brovoljnim vatrogasnim druš-tvima te su utvrdili konačan pri-jedlog nove Odluke kojom bi se stara stavila izvan snage, a istu će predložiti Predsjedništvu HVZ-u na donošenje.

Odbor je jednoglasno usvojio i prijedlog Odluke o imenovanju ovlaštenih predstavnika i odgo-vorne osobe javnog naručitelja HVZ u postupcima javne nabave te se ista upućuje Predsjedništvu na donošenje, kojom se imenuju ovlašteni predstavnici i odgo-vorna osoba javnog naručitelja u postupcima javne nabave, te se sukladno s načelom razdvajanja dužnosti imenuju osobe zadu-žene za praćenje provedbe ugo-

vora prema zahtjevima Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvješta-ja o primjeni fiskalnih pravila te Upitnika o fiskalnoj odgovorno-sti.

Odbor je prihvatio prijedlog Izvješća o radu HVZ u 2014. g. uz određene manje korekcije koje je potrebno učiniti, a jednoglasno je prihvaćen i prijedlog izvješća o financijskom poslovanju – za-vršni račun za 2014. g., te se isti upućuje Predsjedništvu HVZ na donošenje.

U nastavku rada, Odbor je kao zainteresirano radno tijelo ra-spravljao i o Pravilniku o dodjeli vatrogasnih priznanja, odlikova-nja, znamenja, povelja i plaketa, te je donio odluku da će zaključ-ke uputiti nadležnom Odboru

za odlikovanja i priznanja u vezi problematike dodjele vatroga-snih odlikovanja, za koje smatra da bi ih trebalo izmijeniti, a neka pitanja iz važećeg pravilnika ure-diti drukčije.

Na kraju rasprave o mogućim izmjenama Mjerila o korištenju sredstava premije osiguranja za područja posebne državne skrbi, gdje su članovi Odbora detaljno raspravili prijedlog raspodjele sredstava premija osiguranja za uništenu opremu vatrogasnih postrojbi u 2014. g., Odbor je za-ključio da bi Operativno-tehnički stožer HVZ trebao najprije isto raspraviti i dati svoje mišljenje kako bi se formirao konačni pri-jedlog za upućivanje Predsjedniš-tvu HVZ na donošenje odluke.

7. sjednica odbora za organizacijska i financijska pitanja HvZ održana je 2. travnja 2015. g. u prostorijama DvD-a ston, vZŽ Dubrovačko-neretvanska županija.

vrste članstva u dobrovoljnim vatrogasnim društvima

Renato Podbojec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 7

Vatrogasna zajednica Ličko- senjske županije, 30. ožujka

2015. u Otočcu je ugostila pred-stavnike Koordinacije vatrogasnih zajednica županija priobalnog di-jela Republike Hrvatske sastavlje-nu od predsjednika, zapovjednika i tajnika Vatrogasnih zajednica Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šiben-sko-kninske, Splitsko-dalmatin-ske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Sjednicu Koordinacije u prisu-stvu načelnika Hrvatske vatro-gasne zajednice Željka Popovića otvorio je predsjednik Dino Ko-zlevac, a na početku prisutne u hotelu “Zvonimir“ pozdravio je zapovjednik Vatrogasne zajedni-ce Ličko-senjske županije Hrvoje Ostović zašeljevši im dobrodošli-cu te naglasio važnost održavanja sjednica značajnih tijela hrvatskog vatrogastva upravo u Ličko-senj-skoj župniji.

Okupljene je ispred Ličko-senj-ske županije, također, pozdravila zamjenica župana Ivana Tomaš ukazavši na važnost vatrogasne djelatnosti, a poglavito dobrovolj-nog vatrogastva kako u okvirima Republike Hrvatske tako i na po-dručju Ličko-senjske županije.

“Kao načelnica Stožera zaštite i spašavanja Ličko-senjske župani-je, ali i kao dugogodišnja članica vatrogasne organizacije, nastojim pomoći i biti na raspolaganju va-trogascima koliko god je to u mo-joj moći “, napomenula je zamje-

nica župana. Vatrogasna zajednica Ličko-

senjske županije inicirala je izra-du Strategije razvoja vatrogastva za period od 2015. – 2025. godi-ne koja je u tijeku, a provodi se u suradnji sa Razvojnom agencijom Ličko-senjske županije (LIRA) i Ličko-senjskom županijom. Cilj Strategije je stvaranje preduvjeta za apliciranje i povlačenje sred-stava iz fondova EU koji budu omogućavali nabavku vatrogasne opreme i vozila ali i izgradnju va-trogasne infrastrukture.

U radnom dijelu sjednice Ko-ordinacije raspravljalo se o Pro-gramu aktivnosti u provedbi po-sebnih mjera zaštite od požara za Republiku Hrvatsku u 2015. godini s posebnim naglaskom na angažiranje, odnosno probleme angažiranja i financiranja sezon-skih vatrogasaca čiji angažman je, nedvojbeno, neophodan tijekom ljetne požarne sezone.

Plan intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na te-ritoriju Republike Hrvatske raz-motren je kao druga točka dnev-nog reda. Članovi Koordinacije jednoglasno su konstatirali da je određene dijelove Plana potreb-no izbaciti i umanjiti financijska opterećenja jedinicama lokalne i područne samouprave.

U daljnjem tijeku sjednice Dino Kozlevac prezentirao je važnost korištenja mogućnosti iz EU fon-dova i istaknuo nekoliko pozitiv-nih primjera u Vatrogasnoj zajed-

nici Istarske županije. Zaključeno je da kao prvi korak treba provesti “snimanje“ stanja po županijama, potom sačiniti bazu podataka i projekciju financijskih iznosa kao podlogu za daljnje postupanje i objedinjavanje potreba.

Pod zadnjom točkom Dnevnog reda raspravljalo se o novinama u knjigovodstvenim obvezama za neprofitne organizacije, gos-podarskoj djelatnosti pri vatro-gasnim organizacijama, fiskalnoj odgovornosti te bagatelnoj i jav-noj nabavi. Također, raspravljalo se i o donošenju novog Zakona o vatrogastvu i ciljevima koje zastu-pa Hrvatska vatrogasna zajednica.

Vatrogasna zajednica Grada Otočca za članove Koordinacije upriličila je posjet Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Kuterevo i Velebitskom utočištu za mlade medvjede, a predsjednik DVD-a Kuterevo Ivan Rožman uručio je predsjedniku Hrvatske vatrogasne zajednice Anti Sanaderu ručno izrađenu dangubicu kao simbol Kutereva.

Po povratku iz Kutereva, članovi Koordinacije razgledali su prosto-re, opremu i vozila Dobrovoljnog vatrogasnog društva Otočac.

Sljedeća sjednica Koordinacije vatrogasnih zajednica županija priobalnog dijela Republike Hr-vatske zakazana je za mjesec svi-banj u Splitsko-dalmatinskoj žu-paniji.

U OtOčcU ZaSjedaLa kOOrdinacija vatrOgaSnih Zajednica žUpanija priOBaLnOg dijeLa repUBLike hrvatSke

Sezonski vatrogasci neophodni tijekom požarne sezone

Hrvoje Ostović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

8

Na poziv Ivana Ja-kovčića zastupnika

u Europskom parlamen-tu u Bruxellesu je 24. i 25. ožujka 2015. boravilo 28 pripadnika Vatrogasne zajednice Istarske županije (zapovjednici JVP i DVD-a, predsjednici upravnih vijeća JVP i predsjednici područnih vatrogasnih zajednica) koje je predvo-dio županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozle-vac. Zajedno s njima u Bruxellesu su bili i Željko Popović, načelnik HVZ-a, Slavko Gauš, predsjednik Vatrogasne zajednice Pri-morsko-goranske županije i Hinko Mance, zapovjed-nik JVP Rijeka.

Tijekom dvodnevnog boravka upoznali su se s radom i nadležnostima Europskog parlamenta, Vi-jeća i Europske komisije. Odgovarajući na njihova pitanja eurozastupnik Ja-kovčić je najavio da će kao izvjestitelj EP za Strategiju jadransko-jonske regije snažno lobirati za kreira-nje zajedničke operativne politike zaštite Jadrana od katastrofa i nesreća. Ja-kovčić je govorio o svojim mnogobrojnim aktivnosti-ma, a vatrogasci su zastu-pnika Jakovčića upoznali s pripremama za nadolazeću

sezonu te s planovima ra-zvoja hrvatskog vatroga-stva s posebnim osvrtom na djelovanje vatrogasaca na moru i rijekama.

Programom boravka u Belgiji istarskim vatro-gascima bio je organiziran posjet Vatrogasnoj školi Zelik i sjedištu Dobrovolj-nog vatrogasnog društva u gradu Asse, koji ima više od 50 tisuća stanovnika. U Vatrogasnoj školi infor-mirani su da se prosječ-na obuka vatrogasaca s vježbama kreće od 160 do čak 230 radnih sati. Među više programskih sadržaja Škole, posebno su bili za-nimljivi poligon za obuku vozača s vrlo skupim simu-latorima vožnje te poligon za požare. Najinteresantni-ja je u okviru toga simu-lacija prometnih nesreća i intervencije spašavanja ljudi iz teretnih vozila. Na tom prostoru gdje se gasi požar, i ispod betonske ploče je plastična podlo-ga tako da kontaminirana voda nakon gašenja poža-ra ne zagađuje tlo, nego se prikuplja i pročišćava kroz odgovarajuće filtere.

Dobrovoljno vatrogasno društvo impresioniralo je novim vatrogasnim do-mom i vrhunskom opre-mom, a u okviru društva

djeluje i dobro opremljena hitna medicinska pomoć. Na kraju posjeta zapovjed-nik Kozlevac je izrazio za-hvalnost i zadovoljstvo što su imali priliku da upozna-ju belgijsko vatrogastvo, a posebice Vatrogasnu školu s izvrsnim uvjeti-ma za obuku vatrogasaca i drugih sudionika zaštite i spašavanja. Za istarske vatrogasce posebice je bilo zanimljivo upoznavanje s organizacijom i aktivno-stima europskog Centra za koordinaciju kod velikih nesreća i katastrofa s kojim surađuje i naša zemlja kao članica EU.

Jedinstvena je ocjena svih posjetitelja Bruxellesu da je boravak bio veoma interesantan i koristan, jer im je bilo omogućeno da uz belgijsko vatrogastvo upoznaju i Europski par-

lament, jedinstvenu parla-mentarnu skupštinu koju izravno biraju građani. Više od 500 milijuna gra-đana iz 28 država članica predstavlja 751 član EU parlamenta. S tim ih je vrlo iscrpno upoznao novinar Željko Korpar, donedavni briselski dopisnik HTV-a, a sada angažiran u ekipi za-stupnika Ivana Jakovčića.

U znak zahvalnosti euro zastupniku Jakovčiću na pozivu za posjetu Bruxelle-su, zapovjednik Kozlevac mu je u ime kolega uru-čio skulpturu sv. Florijana, sveca zaštitnika vatrogasa-ca, istaknuvši pri tom da je Jakovčić i kao istarski župan svesrdno pratio rad istarskih vatrogasaca, a s tim je nastavio i kao euro-parlamentarac.

iStarSki vatrOgaSci BOraviLi U BrUXeLLeSU

Asim Čabaravdić

U znak zahvalnosti euro zastupniku Jakovčiću na pozivu za posjetu Bruxellesu, zapovjednik Kozlevac mu je u ime kole-ga uručio skulpturu sv. Florijana

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 9

inicijative

OsObe s pOsebnim pOtrebama uključiti u planOve pOstupanja pri vatrOgasnim intervencijama

U Vatrogasnoj zajednici Primorsko-goranske žu-

panije pokrenuta je hvalevrijedna inicijativa – priprema se elaborat o postupanju s osobama s poseb-nim potrebama pri vatrogasnim intervencijama. Stručni rad na tu temu izrađuje Nikica Tramon-tana, tajnik – stručni suradnik Zajednice, a svrha mu je stvoriti temeljnu platformu koja će na razini cijele Hrvatske biti poticaj za rješavanje tog „otvorenog pita-nja“, tj. pružiti osnovne „inpute“ o tome kako pri intervencijama pravilno postupati s osobama s posebnim potrebama.

Do ideje je došlo potkraj prošle godine kada je Tramontana su-djelovao na konferenciji „Rescue and people with special needs“, koju je u Rimu organizirao Ta-lijanski nacionalni vatrogasni servis. Tramontana je, uz jednog kolegu iz Irske i jednog iz Francu-ske, bio jedini gostujući predavač, a govorio je o dosadašnjim hrvat-skim iskustvima, povezanima s tom problematikom.

u Hrvatskoj – 12,1 % osoba s posebnim potrebama

Iako u Primorsko-goranskoj županiji 8,7 % populacije otpada na osobe s posebnim potrebama, a na razini Hrvatske taj je posto-tak još i veći i iznosi čak 12,1 %, dosad se za tu kategoriju ljudi nisu razrađivali planovi postu-panja. Štoviše, osobe s posebnim potrebama u njima se vrlo rijetko i spominju, i to uglavnom samo na razini njihove zastupljenosti (broja) u pojedinoj sredini.

- Budući da naša iskustva u Pri-morsko-goranskoj županiji, po-vezana s ovom problematikom, nisu bogata, u pripremi za preda-vanje u Rimu zvao sam i nekoliko kolega iz drugih dijelova Hrvat-ske i shvatio da je i u ostatku ze-mlje stanje isto – vatrogasci nisu dovoljno spremni za takve in-

tervencije, nitko to nije p o s e b n o razmatrao. U Rimu sam stoga govorio o našim isku-stvima koja nisu bogata, ali i našoj želji da to unaprijedi-mo, da bolje razumijemo potrebe te kategorije ljudi i vidimo kako možemo postati bolji, a prvi je korak da u planovima svake po-strojbe izradimo lokalni plan ak-cije. To znači da za svaki objekt u kojem borave osobe s posebnim potrebama treba razraditi plan postupanja, i to na razini cijele Hrvatske, kaže Tramontana te dodaje: - Vatrogasci u Hrvatskoj, kao i svi ostali koji su uključeni u sustav zaštite i spašavanja, do-sad nisu osvijestili postojanje tog problema. Rad koji upravo pi-šem, nadam se, bit će prvi korak, prvi poticaj da se tom problemu pristupi sustavno. Zasad su osobe s posebnim potrebama u našim planovima postupanja izostavlje-ne ili su eventualno marginalno navedene u tablicama, samo kao broj, bez ikakve daljnje razra-de postupanja. Cilj je temeljitije obraditi tu populaciju, u sklopu planova zaštite od požara za sva-ku pojedinu sredinu, pojašnjava Tramontana.

Deficit stručnoga znanja i potrebne opreme

Vatrogasci u Hrvatskoj zasad u takvim slučajevima improvizira-ju jer nemaju potrebnu opremu, a niti znanja. Vježbe evakuacije u koje su uključene i osobe s poseb-nim potrebama u Hrvatskoj su više iznimka, nego pravilo i mo-gle bi se nabrojati na prste jedne ruke, nažalost. Tome možda pri-donosi i činjenica da su osobe s posebnim potrebama „nevidljivi“ ljudi, slabo uključeni u svakod-nevni društveni život, obitelji ih skrivaju od pogleda, često nema-ju adekvatnu skrb. Istodobno, to su ljudi s različitim hendikepima, mentalnim, duševnim ili fizič-kim, a svaki taj hendikep zahti-jeva poseban pristup jer nije jed-nako komunicirati s autističnom osobom, osobom s mentalnim poteškoćama, gluhom ili pak pre-tilom osobom. Sve su to katego-rije ljudi s posebnim potrebama i za pravilno postupanje potrebna je dodatna edukaciju ljudi koji će kontaktirati s njima, pa tako i va-trogasaca.

Da bi spomenuti rad bio cje-lovit i sveobuhvatan, Tramon-tana surađuje i sa stručnjacima medicinske struke koji mu daju smjernice u kojem pravcu treba istraživati. - Glavni je cilj osvije-stiti sve one koji izrađuju planove zaštite i spašavanja da obrate po-

Osobe s posebnim potrebama u posjeti JVP-u Rijeka

Nikola Tramontana

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

10

zornost na tu populaciju. Moj rad bit će bazična platforma, osnovni „input“ vatrogasnoj struci i na-dam se da će pridonijeti boljoj pripremljenosti vatrogasaca za postupanje pri intervencijama u kojima će se susresti s osobama s posebnim potrebama, kaže Tra-montana.

Bude li sve teklo prema planu, rad bi trebao biti dovršen do kraja go-dine i prezentiran na Stručnom va-trogasnom skupu u Opatiji sljedeće godine. Istodobno, Tramontana će svoj rad dostaviti na razmatranje i Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, kako bi se ta problematika uvrstila u obvezni program školovanja va-

trogasaca. - Mi vatrogasci, naravno, ne možemo znati sve i ne može-mo biti stručni za svaku situaciju, ali osnovna znanja morali bismo imati za sve, pa tako i za ovu vrlo delikatnu tematiku. Bude li moj rad bio mali doprinos tom cilju, uložen trud će se isplatiti i bit ću zadovo-ljan, zaključuje Tramontana.

Vanda Radetić-Tomić

analiza vatrogasnih interven-cija u zimskim uvjetima – Le-dena kiša u gorskom Kotaru u 2014. - Mladen Šćulac i Hinko Mance (JVP Rijeka)

Šćulac opisuje vatrogasne in-tervencije u prvoj polovici veljače 2014. Niska temperatura zraka i ledena kiša u Gorskom Kota-ru, lomljenje grana, opterećenje dalekovoda uslijed nakupljanja leda, urušavanje grana po pro-metnicama, rušenje električnih i dalekovodnih stupova, posljedice su ledene kiše tih dana.

Vatrogasci su se odmah uklju-čili u raščišćavanje prometnica od srušenih stabala, uklanjanje pokidanih električnih i telefon-skih vodova, evakuaciju putnika iz vlaka, izvlačenje automobila, podjelu pomoći stanovništvu i dr. Sve su ovo bile specifične teh-

ničke intervencije, vrlo složene u teškim meteorološkim uvjetima. Autori zaključuju da vatrogasne postrojbe treba opremiti s elek-troagregatima, sustavima veze (TETRA, DMR), postaviti dodat-ne odašiljače u Gorskom kotaru, osigurati rezervne izvore napaja-nja za komunikacijske sustave za potrebe ovakvih kriznih stanja.

Ledolom i poplave u sloveniji u 2014. - Darko Muhič (GZ Slo-venije)

Muhič opisuje intervencije sna-ga zaštite i spašavanja tijekom siječnja i veljače 2015. zbog pro-blema s ledenom kišom i popla-vama. Ledena oluja zahvatila je čak 160 općina u Sloveniji što je bila najveća prirodna nepogoda u Sloveniji tijekom posljednjih

nekoliko desetljeća. Mnoga mje-sta bila su odsječena od svijeta; četvrtina kućanstava ostala je bez električne energije; cestovni i željeznički promet bio je vrlo otežan; mnogi uredi, vrtići i škole bili su zatvoreni. Nakon leda usli-jedile su poplave.

Slovenija je zatražila međuna-rodnu pomoć u okviru Europ-skog mehanizma civilne zaštite. Vrlo brzo pristigli su elektrogene-ratori iz susjednih zemalja. Autor opisuje ove specifične događaje i poteškoće vatrogasne službe u ta-kvim uvjetima.

poplave u srbiji; priprema i odgovor vatrogasno-spasilač-kih jedinica - Aleksandar Laza-rević, Miodrag Marković (Sektor za vanredne situacije MUP-a Srbije)

XI. stručnI sKup vatrogasaca

Mladen Šćulac

Stručni skup vatrogasaca održan je 9. i 10. travnja u Opatiji. tijekom dva dana prezentiran je veliki broj stručnih radova, autora iz hrvatske i inozemstva, te je prezentirana i vatrogasna oprema i novosti iz vatrogasne tehnike. na skupu je sudjelovalo oko 200 gostiju, a osim hrvatskih stručnjaka, sudjelovali su i stručnjaci iz Slovenije, Srbije, Bosne i hercegovine, crne gore i Makedonije. Skup je bio podijeljen u četiri tematska segmenta: prirodne nesreće, ugljikovodici, vatrogasci i rizici posla te suvremene tehnologije i njihova

primjena u vatrogastvu i zaštiti od požara.

Darko Muhič

Aleksandar Lazarević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 11

Lazarević opisuje intervenci-je vatrogasno-spasilačkih službi tijekom poplava u Srbiji 2014. Srbiju su pogodile poplave; palo je 200-300 l/m2 kiše; bilo je ugro-ženo 40 općina s 1,6 milijuna stanovnika; posebno je stradala općina Obrenovac. U odgovoru na poplave uključile su se razne službe iz Srbije; pristigla je i po-moć iz 14 zemalja sa 22 specija-listička tima za spašavanje; eva-kuirano je 7.450 osoba. Autori izvode zaključek o problemima tijekom intervencija i mjerama za poboljšanje pripravnosti vatroga-sno-spasilačkih službi za djelova-nje u poplavama.

uloga i značaj vatrogastva u katastrofalnoj poplavi - Slavko Tucaković (Glavni vatrogasni zapovjednik, DUZS)

Tucaković uvodno opisuje su-stav vatrogastva u Hrvatskoj, re-gulativu te poslove vatrogasaca. Osvrće se na snježno nevrijeme početkom godine i nastavlja s ve-likim poplavama u svibnju 2014. Opisuje događanja i aktivnosti pripadnika zaštite i spašavanja u obrani od poplava te upućivanje pomoći u susjedne države.

U razdoblju od 17. 5. do 26. 6. za potrebe odgovora na poplave angažirano je oko 3.000 vatro-gasaca za ispomoć. Prevezeno je oko 4.500 m3 pitke vode, oprano oko 3.200 objekata, ispumpano oko 1.200 podruma. Troškovi an-gažiranja dodatnih snaga iznosili su oko 4,5 milijuna kuna. Autor opisuje događanja i složenost koordiniranja i upravljanja u ovakvim nepogodama. Samo za

potrebe dodatnih aktivnosti po-moći na poplavljenom području izdano je 120 pisanih zapovjedi.

Zakon o sustavu civilne zašti-te – koncept, načela djelovanja i organizacija sustava - Jadran Perinić, Robert Mikac (ravnatelj DUZS, načelnik sektora DUZS)

Perinić i Mikac zajednički opi-suju prijedlog novog Zakona o sustavu civilne zaštite. Opisuju sustav i naglašavaju ulogu vatro-gasaca u njemu, sudionike i ope-rativne snage u sustavu. Poseban osvrt daju na financiranje te za-ključuju da se radi o respektabil-nim sredstvima. Neće biti novih izdvajanja sredstava za potrebe civilne zaštite, već će se raditi na boljem prikupljanju sredstava koja već postoje. Posebno mjesto zauzima tzv. fond civilne zaštite u koji bi se kontinuirano prikuplja-la sredstva, ne bi se vraćala u Dr-žavni proračun ako se ne iskoriste u tekućoj godini, već bi se čuvala i koristila kad je najnužnije - u ne-pogodama i katastrofama kao što su svibanjske poplave 2014.

vatrogasne intervencije u ne-srećama s ukapljenim naftnim plinom - Damir Knežević (HVZ)

Knežević opisuje svojstva uka-pljenog naftnog plina; navodi opasnosti od eksplozije i požara kod istjecanja plina; opisuje sce-narije događanja u nesrećama s plinskim bocama i spremnicima. Prikazuje video materijale sni-mljene u nesrećama. Komentira-jući događanja pokušava opisati razvoj događaja i moguća postu-panja vatrogasaca u nesrećama,

prednosti i nedostatke. Daje pri-mjere nesreća pri prijevozu plin-skih boca na cesti, požar vagon-ske cisterne, požar na benzinskoj postaji s plinom i požar automo-bila s pogonom na plin.

protupožarna zaštita na tan-kerima - Daniel Jančić (JVP Ve-lika Gorica)

Jančić uvodno govori o među-

narodnim konvencijama prijevo-za tankerima i propisima protu-požarne zaštite. Zaštita od požara počinje u projektiranju tankera; izvode se sustavi za zaštitu i ga-šenje požara. Navodi postupke gašenja požara na tankerima, po-sebno u strojarnici. Osvrće se na vježbe proptupožarne zaštite na tankerima.

nova generacija vatrogasnih pjenila – c6 formulacija za za-štitu okoliša - Martin Hough (Angus Fire, Velika Britanija)

Hough govori o vatrogasnim pjenilima i njihovim svojstvima. Posebno se osvrće na formulacije pjenila i njihov utjecaj na okoliš. Ističe općenitu štetnost pjenila za

Slavko Tucaković

Jadran Perinić

Damir Knežević

Daniel Jančić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

AKTUALNOSTI

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

12

okoliš i činjenicu da postoji širok spektar pjenila ovisno o specifič-noj namjeni. Navodi prednosti novih formulacija halogeniranih ugljikovodika sa 6 ugljikovih ato-ma u odnosu na formulacije sa 8 ugljikovih atoma. C6 su manje otrovni i pokazuju manju bioa-kumulaciju.

vatrogasni instruktor – čim-benik sigurnosti - Dario Gauš (JVP Rijeka)

Gauš govori o zadaćama i od-govornostima vatrogasnog in-struktora. On mora biti čimbenik sigurnosti tijekom osposobljava-nja i usavršavanja. Iznosi brojne primjere i video zapise o elemen-tima sigurnosti tijekom treninga. Posebno naglašava obvezu posti-zanja discipline u radu. O tome umnogome ovisi sigurnost.

Zdravstveni rizici vatrogasaca – profesionalna oboljenja - Ma-rija Zavalić (Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu)

Zavalić opisuje profesionalne bolesti i čimbenike koji utječu na te bolesti. Donosi pojmove i definicije o profesionalnim bo-

lestima iz hrvatskog zakonodav-stva. Posebno se osvrće na bole-sti dišnog sustava, profesionalna oštećenja jetre, moguće karci-nome kao profesionalne bolesti i njihove uzročnike. Povezuje to s iskustvima rada u vatrogastvu i profesionalnim bolestima kod vatrogasaca. Navodi kako vatro-gasci imaju mali broj registrira-nih profesionalnih oboljenja.

psihološke krizne intervenci-je u vatrogastvu - Zoran Šimić (Psihoportal)

Šimić ističe stres kao osnovni problem u zanimanju vatrogas-ca. Navodi elemente koji prido-nose nakupljanju stresa, znakove stresa. Psihološke intervencije u vatrogastvu imaju za cilj pomoći vatrogascima da prebrode straš-na iskustva s intervencije. Navodi i PTSP kod vatrogasaca.

Zbrinjavanje osobne zaštitne opreme vatrogasaca nakon kon-taminacije tjelesnim tekućina-ma unesrećenih - Davor Šadek

Šadek ističe sve veći broj teh-ničkih intervencija kod vatroga-saca gdje se susreće krv i tjelesne

tekućine, kontaminacija vozila i prenosive bolesti. Govori o prak-si postupanja kod kontamina-cije u našoj i drugim zemljama. Iznosi rezultate nekih istraživa-nja o ovim problemima; govori o dezinfekciji alata, kontami-naciji opreme azbestom. Kako poboljšati stanje? Edukacijom, posebnim postupcima za pohra-njivanje i prijevoz kontaminirane opreme, pranju odjeće i opreme.

postupanje sa životinjama pri prirodnim i tehnološkim nesre-ćama - Mateja Vugrinec (studen-tica veterine u Rijeci)

Vugrinec uvodno govori o spa-šavanju životinja koje ugrožavaju same sebe ili predstavljaju opa-snost za ljude. Stradavanje živo-tinja utječe na kvalitetu života kod ljudi. Kod postupanja sa ži-votinjama treba osigurati dovolj-nu količinu hrane i vode, zaklon, veterinarsku skrb, humano usmr-ćivanje. Šumski požari i poplave posebno su opasni za životinje, a tehničke intervencije vatrogasaca uključuju i spašavanje stoke. Čest su problem zmije i stršljani.

Martin Hough

Dario GaušZoran Šimić

Davor Šadek

Mateja Vugrinec

Marija Zavalić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

AKTUALNOSTI 13

uvjeti za ostvarivanje staža s povećanim trajanjem za vatro-gasce - Mensur Ferhatović, Slav-ko Tucaković, Edvina Čehajić

Ferhatović uvodno govori o ri-zicima i stresu kod vatrogasaca. Nastavlja s radnom sposobnošću vatrogasaca i padu radne sposob-nosti s godinama života. Komen-tira stjecanje prava na mirovinu prema Zakonu o vatrogastvu. Smatra da vatrogasna zanimanja treba uvrstiti u Zakon o stažu osi-guranja s povećanim trajanjem. Ističe zaključke i najave o mogu-ćim izmjenama u mirovinskom sustavu kada su u pitanju vatro-gasci.

Masovna prometna nesreća na autoputu Ljubljana-postoj-na - Gregor Vidrih (Zdravstveni dom Postojna, Slovenija)

Vidrih opisuje detalje oko ma-sovne prometne nesreće na auto-putu Ljubljana-Postojna koja se dogodila 28. prosinca 2014. Lan-čani sudar 53 vozila u kojima je obuhvaćeno 175 osoba. Opisuje teške uvjete u nesreći i aktivnosti

vatrogasaca DVD-a Postojna na toj intervenciji.

operacionalizacija planova zaštite od požara i tehnoloških eksplozija te planova zaštite i spašavanja primjenom različi-tih Ict rješenja - Tihomir Varga i Darko Piškor

Varga i Piškor nastoje izraditi računalnu aplikaciju koja bi sa-državala podatke iz planova za-štite od požara i planova zaštite i spašavanja. Polaze od zakonske regulative za donošenje ovih pla-nova, analize podataka i ICT rje-šenja za operacionalizaciju pla-nova. Primjenom postojećih GIS alata mogu doći do rezultata. Po-jedine rezultate treba prikupljati mobilno. Dobit će aplikaciju koja se može sustavno pretraživati i koristiti, za razliku od sadašnjih pisanih dokumenata koje je teško pregledavati, posebno u realnim uvjetima kada treba žurno djelo-vati.

pokazatelji u taktičkom plani-ranju intervencija vatrogasaca u urbanim sredinama - Zoran

Neškoski (MUP, Makedonija)Neškoski govori o metodo-

loškom pristupu u istraživanju opasnosti od požara u urbanim sredinama, kategorizaciji objeka-ta prema ugroženosti od požara i požarnom opterećenju, taktič-kom planiranju intervencija u ur-banim sredinama, ugroženosti od požara i razine sigurnosti. Poseb-no ističe preventivnu sigurnost i kontinuirano praćenje požarnog opterećenja u urbanim redinama.

primjena suvremenih tehno-logija u obrazovanju i osposo-bljavanju vatrogasaca - Rado-van Zadravec

Zadravec opisuje suvremene tehnologije: interaktivnu plo-ču, elektroničko učenje, njegove prednosti i nedostatke; mobilno učenje. Zaključuje da je hibridno učenje koristi najbolje značajke tradicionalnog i e-učenja te da ga treba primijeniti u obrazovanju vatrogasnih kadrova.

Gregor Vidrih

Darko Piškor

Radovan Zadravec

Damir Knežević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

KOMENTAR

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

14

UsUsret eU-fondovima iz perspektive vatrogastvaMogućnosti financiranja vatrogasnih domova i spremišta kroz program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za

razdoblje 2014. - 2020.

Završen je proces programiranja i pregovaranja jedne, za va-

trogasce značajne financijske linije, kojom se propisuje postupak kan-didiranja za javne potpore / EU sred-stva za obnovu i gradnju vatrogas-nih domova i spremišta za razdoblje 2014. - 2020. Utvrđeno je kako će se vatrogasni domovi i spremišta, pod određenim uvjetima i u naseljima manjim od 5.000 stanovnika, moći kandidirati preko Ministarstva poljo-privrede - Fonda za ruralni razvoj.

poljoprivredna politika i vatro-gastvo?

Zajednička poljoprivredna politika podrazumijeva skupinu pravila i me-hanizama koji reguliraju proizvod-nju, prodaju i promet poljoprivrednih proizvoda u EU. Ista se provodi kroz izravna plaćanja i tržišne intervencije te ruralni razvoj. Pravna osnova za izradu programa ruralnog razvoja je Uredba (EU) br. 1305/2013 Europ-skog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju iz europskoga pol-joprivrednog fonda za ruralni razvoj (usvojena u prosincu 2013.). Pritom se provode 3 strateška cilja:• CILJ 1. Povećanje konkurent-

nosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

• CILJ 2. Osiguranje održivog up-ravljanja prirodnim resursima i aktivnosti usmjerene na prila-godbu i upravljanje klimatskim promjenama.

• CILJ 3. Postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaran-je i zadržavanje radnih mjesta

U tablici 1. prikazuje se piramida nacionalne strategije i programskih mjera vezanih uz obnovu vatrogasnih domova i spremišta.

Upravo Pravilnik o provedbi Mjere 07 »Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvat-ske za razdoblje 2014. 2020., objav-ljen u Narodnim Novinama 22/2015, definirao je, između ostalih, načine i uvjete javnih potpora za vatrogasne domove i spremišta.

podmjera 7.4. Ulaganja u pokre-tanje, poboljšanje ili proširenje loka-lnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te pov-ezanu infrastrukturu

Samo dobrovoljna vatrogasna društva svrstana su kao prihvatljivi korisnici, dok javne vatrogasne pos-trojbe nemaju pravo kandidiranja jer one dio financijskih sredstava za provedbu svoje djelatnosti osiguravaju iz Državnog proračuna.

elektronska prijava i dostava podataka

Od nadležnih odgovornih osoba imamo saznanje kako će se raspisivan-je natječaja po ovoj podmjeri provodi-ti najranije u listopadu 2015. godine. Očekuje se da će vrijeme od objave do vremena zaključenja natječaja biti oko 3 mjeseca. Operativnu provedbu Programa, tj. raspisivanje natječaja, te prihvat i obradu prijava obavlja Agen-cija za plaćanja u poljoprivredi, rib-arstvu i ruralnom razvoju (Agencija za plaćanja). Pretpostavka za kandid-iranje je da je dobrovoljno vatrogasno društvo upisano u evidenciju koris-nika, pri čemu treba priložiti službeni ovjereni izvadak iz registra udruga.

Zahtjev za potporu dobrovoljno va-trogasno društvo podnosi u elektron-skom obliku putem AGRONET sus-tava (AGRONET). Način podnošenja Zahtjeva za potporu pojašnjen je u Vodiču za korisnike potpora, koji se nalazi na mrežnim stranicama Agen-cije za plaćanja (www.apprrr.hr). Pri-likom podnošenja Zahtjeva za pot-poru korisnici su obavezni učitati u AGRONET svu dokumentaciju prop-

isanu Natječajem. Dokumentacija koju je obvezno dostaviti i u originalu bit će naznačena u Natječaju. Po završetku elektronskog popunjavanja Zahtjeva za potporu u AGRONET-u, dobro-voljno vatrogasno društvo je dužno u roku propisanom Natječajem dostav-iti ovjerenu Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu zajedno s prop-isanom originalnom dokumentacijom u papirnatom obliku.

prihvatljiva ulaganjaPrepoznata je potreba ulaganja u va-

trogasne domove i spremišta kroz Pro-gram ruralnog razvoja, gdje vatrogas-ni domovi služe provedbi raznovrsnih aktivnosti u lokalnoj zajednici poput obrazovnih, kulturnih, sportskih, društvenih, koje nisu u direktnoj vezi s vatrogasnom djelatnošću. Dobro-voljno vatrogasno društvo izjavom mora potvrditi ulaganje u multifunk-cionalnu društvenu infrastrukturu za javnu uporabu kojom se koristi više od četiri interesne skupine.

Ulaganje je prihvatljivo:a) u naseljima do 5.000 stanovni-

ka; za utvrđivanje broja stanovnika jedinica lokalne samouprave odnosno naselja, koristit će se podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovni-ka.

b) ako je u skladu razvojnom dokumentacijom i/ili prostornim planom jedinice lokalne samouprave (Napomena: Moguće je, da će se za dobrovoljna vatrogasna društva tražiti navedenost u Planu zaštite od požara)

c) ako je osigurano, da je ulagan-je u funkciji, uključujući održavanje i upravljanje, najmanje pet godina od dana konačne isplate sredstava

Strategija • Nacionalna strategija ruralnog razvoja i Zakon o pot-pori poljoprivredi i ruralnom razvoju

Programi • Operativni programi: Program ruralnog razvoja i mjere

Mjere • Mjera 7: TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUČJIMA

• Pravilnik o provedbi Mjere 7, Podmjera 7.4.

Tablica 1. Piramida nacionalne strategije i programskih mjera vezanih uz ob-novu vatrogasnih domova i spremišta

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

KOMENTAR 15

d) ako je dobrovoljno vatro-gasno društvo Zahtjevu za potporu priložilo izjavu gradskog / općinskog vijeća/ gradske skupštine grada Za-greba o suglasnosti za provedbu ula-ganja na području jedinice lokalne samouprave, potvrđujući poseban interes za lokalno stanovništvo

e) ako je dobrovoljno vatro-gasno društvo Zahtjevu za potporu priložilo izjavu, da će ulaganje biti dostupno lokalnom stanovništvu i različitim interesnim skupinama

f) u slučaju ulaganja u opre-manje objekata koja nisu u vlasništvu dobrovoljnog vatrogasnog društva, ako dobrovoljno vatrogasno društvo dostavi Ugovor o najmu, koji mora biti sklopljen na rok od najmanje de-set godina, računajući od trenutka podnošenja Zahtjeva za potporu. Navedeni Ugovor mora biti upisan u zemljišne knjige.

g) ako dobrovoljno vatrogasno društvo fotografira lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/oper-acije, kako bi se moglo razgraničiti početno i izvedeno stanje projekta/operacije.

h) ako dobrovoljno vatrogasno društvo prilikom podnošenja Zahtje-va za potporu ima podmirene odnos-no regulirane financijske obveze pre-ma državnom proračunu Republike Hrvatske.

i) ako dobrovoljno vatrogasno društvo uz Zahtjev za potporu dosta-vi Izjavu da mu nisu dodijeljena be-spovratna sredstva za iste prihvatljive troškove u okviru Podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (region-alne) samouprave, te svake pravne os-obe koja dodjeljuje državne potpore.

intenzitet potporeIntenzitet javne potpore po projek-

tu/operaciji može iznositi od 15.000 do 1 milijun EUR-a, i to

– do 80 posto od ukupnih prih-vatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti 100 posto prosjeka Republike Hrvatske i više,

– do 90 posto od ukupnih prih-vatljivih troškova za ulaganje koje se nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti 75 posto do manje od 100 posto prosjeka Repub-like Hrvatske,

– do 100 posto od ukupnih prih-vatljivih troškova za ulaganje koje se

nalazi u jedinici lokalne samouprave čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto prosjeka Republike Hrvatske.

Opći troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu i ti-jekom provedbe ulaganja prihvatljivi su u iznosu do 10 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova (bez općih troškova) od kojih su:

a) troškovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2 posto od ukupno prihvatljivih iznosa ula-ganja (bez općih troškova), ali ne više od 10.000 eura u kunskoj protuvrijed-nosti,

b) troškovi pripreme dokumentaci-je prihvatljivi u iznosu do 2 posto od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova), ali ne više od 20.000 eura u kunskoj protuvrijed-nosti,

c) troškovi projektno-tehničke do-kumentacije, geodetskih usluga, elab-orata i certifikata te troškovi nadzora i vođenja projekta prihvatljivi u izno-su koji čini razliku između troškova navedenih u točki a) ovoga stavka i gornje granice od 10 posto od uku-pno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Prihvatljivi su samo oni opći troškovi vezani za ulaganje, a koji su nastali od 1. siječnja 2014. godine, a opći su troškovi prihvatljivi samo uz prijavu ulaganja.

ponude i javna nabava

Dobrovoljno vatrogasno društvo treba za svaku pojedinačnu nabavu/ulaganje dostaviti jednu ponudu ili račun, a ako nije obveznik provedbe postupka javne nabave prema Za-konu o javnoj nabavi i podzakonskim propisima temeljem Zakona o javnoj nabavi, dužan je prilikom pribavljanja ponuda za pojedinu nabavu/ulaganje objaviti Poziv na dostavu ponuda na internetskim stranicama Agencije za plaćanja, osim za opće troškove.

Lista (mogućih) prihvatljivih troškova za vatrogasne domove i

spremištaNavodimo popis mogućih ulaganja,

odnosno prihvatljivih troškova:

prihvatljivi troškovi pripremnih radova: • izrada geodetske podloge,• izrada geomehaničkog ispi-

tivanja nosivosti tla (ukoliko se radi o dogradnji ili bilo kojem obliku povećanja opterećenja postojeće ili buduće građevine)

• pribavljanje arhivske doku-mentacije (ukoliko ne postoji doku-mentacija o postojećoj građevini)• izrada projektne dokument-

acije građevine,• izrada projektne dokumen-

tacije obnovljivih izvora energije (samo za vlastite potrebe),• izrada projektne dokument-

acije komunalnih priključaka.

prihvatljivi troškovi na vatrogas-nom domu:• gradnja,rekonstrukcijailido-

gradnja zgrade (temelji, zidovi, krov)• radovi na unutarnjem

uređenju (spajanje, provođenje i in-staliranje priključaka na komunalnu infrastrukturu - struju, vodu, kanali-zaciju, grijanje),• projektiranje,gradnjaiinsta-

liranje sustava za korištenje obnov-ljivih izvora energije (samo za vlastite potrebe),• vanjsko uređenje parcele i

okoliša (pristupne površine za pješake i vozila, pristup za osobe s invalid-itetom, organizacija prometa u mi-rovanju – parkirališta, hortikulturno uređenje parcele, ograde, itd.)• uređenjefasade,• uređenjestolarije,• uređenje sustava grijanja i

ventilacije,• unutarnje uređenje: sobosli-

karski radovi, podovi/parketi/pločice, rasvjeta, grijanje, WC (obvezno muški i ženski)/kuhinja/dvorane za sastanke,• unutarnje uređenje:

namještaj,• vatrodojavnacentrala/sirena,• uvođenje telekomunikaci-

jskih priključaka (telefonija, optički vodovi, bakrene parice i sl.),• priključakiinstaliranjesirena

za uzbunjivanje,• Informatičke i komunikaci-

jske tehnologije: hardware, software, video-nadzor.

prihvatljivi troškovi na vatrogas-nom spremištu:• gradnja,rekonstrukcijailido-

gradnja zgrade (temelji, zidovi, krov)• radovi na unutarnjem

uređenju (spajanje, provođenje priključaka na komunalnu infrastruk-turu - struju, vodu, kanalizaciju, grija-nje),• projektiranje,gradnjaiinsta-

liranje sustava za korištenje obnov-ljivih izvora energije (samo za vlastite potrebe),

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

KOMENTAR

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

16

• uređenjefasade,• uređenje stolarije, rolo-vrata

za garaže,• uređenje sustava grijanja i

ventilacije,• unutarnje uređenje: sobosli-

karski radovi, podovi/parketi/pločice/specijalne podloge za vozila, rasvjeta, grijanje, WC (obvezno muški i ženski)/prostor za presvlačenje i tuširanje-dekontaminaciju,• vanjsko uređenje parcele i

okoliša (pristupne površine za pješake

i vozila, pristup za osobe s invalid-itetom, organizacija prometa u mi-rovanju – parkirališta, hortikulturno uređenje parcele, ograde, itd.);• uređenje prostora za

održavanje opreme: servisi vatrogasne opreme i vatrogasnih aparata,• agregati za struju za auton-

oman rad vatrogasnog spremišta kod prekida opskrbe preko javne naponske mreže, • sustavi za priključenje vatro-

gasnih vozila na naponsku mrežu i

održavanje tlaka u kočnicama,• sustavi za odvodnju ispušnih

plinova s vatrogasnih vozila,• unutarnjeuređenje:namještaj,• vatrodojavnacentrala/sirena,• uvođenjetelekomunikacijskih

priključaka (telefonija, optički vodovi, bakrene parice i sl.),• priključakiinstaliranjesirena

za uzbunjivanje,• Informatičke i komunikaci-

jske tehnologije: hardware, software, video-nadzor.

KRITERIJI ODABIRA Kriterij Bodovi

1 Stupanj razvijenost JLS-a u kojem se ulaganje provodi sukladno indeksu razvijenosti max. 20I. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50 % prosjeka RH 20II. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 50 % do manje od 75 % prosjeka RH 15III. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 % do manje od 100 % prosjeka RH 10IV. skupina JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 100 % do manje od 125 % prosjeka RH 5

2 Tip ulaganja/prioritetno ulaganje max. 20ulaganje u rekonstrukciju (sa ili bez opremanja) 20ulaganje u građenje i opremanje 10ulaganje u građenje 5

3 Ulaganje doprinosi stvaranju novih radnih mjesta 104 Doprinos kvaliteti života (potencijalni korisnici) max. 20

Ulaganja u građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu (dječji vrtići, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje pro-grama predškole u osnovnim školama te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonice pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama te drugim pravnim osobama u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta sukladno odred-bama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi)

20

Ulaganje u javno dostupnu infrastrukturu otvorenu za sve pojedince i sve interesne skupine (javne zelene površine – parkovi i sl.; pješačke staze; pješačke zone; otvoreni odvodni kanali koji nisu sastavni dio ceste; groblja; javne prometne površine – trgovi, pothodnici, nadvožnjaci, javne stube i prolazi; tržnice; dječja igrališta, sportske i građevine kojim ne upravlja udruga, rekreaci-jske zone na rijekama i jezerima, biciklističke staze i trake, tematski putovi i parkovi, turistički informativni centri)

15

Ulaganje u multifunkcionalnu društvenu infrastrukturu za javnu uporabu kojom se koristi više od četiri interesnih skupina (društveni domovi, kulturni centri, vatrogasni domovi i spremišta, planinarski domovi i skloništa, sportske građevine, objekti za slatkovodni sportski ribolov) ko-jom upravlja udruga

10

NAJVEĆI MOGUĆI BROJ BODOVA 70PRAG PROLAZNOSTI 25

rangiranje zahtjeva

Mjera 7.4. vrlo je izdašna, i obzi-rom na veliki interes, ali i pripremu dobrovoljnih vatrogasnih društava od strane Hrvatske vatrogasne za-jednice, očekujemo značajna ula-

ganja u vatrogasnu infrastrukturu diljem Republike Hrvatske.

Pažljivo pratite web-stranicu Hr-vatske vatrogasne zajednice, na ko-joj će se ubrzo objaviti poziv za sud-

jelovanje na edukaciji za ovu Mjeru. Ostale informacije možete dobiti

na web-stranici Ministarstva poljo-privrede www.mps.hr.

Vidimo, da je ulaganjima u rekonstrukciju dat prioritet pred ulaganjima u gradnju!

zakLjUčak

Mario Starčević

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

KRATKE VIJESTI 17

Međunarodna zajednica vatrogasnih i spasilačkih službi (CTIF) i Hrvatska vatrogasna zajednica u ok-

viru Skupštine CTIF-a organiziraju u Zagrebu (JVP Za-greb i hotel Westin) 3. i 4. rujna 2015. godine radionice (3.9.) i simpozij (4.9.) na temu primjene informatičko-komunikacijskih tehnologija (ICT) u vatrogastvu. U pripremi simpozija 3. rujna 2015. godine održavaju se radionice (na engleskom jeziku) u okviru glavne postaje Javne vatrogasne postrojbe Zagreb na teme:

1. radna grupa: "Baze podataka u vatrogastvu"2. radna grupa: "Primjena GIS sustava i praćenje voz-ila i vatrogasaca u vatrogastvu"3. radna grupa: "Primjena IT-tehnologija u call-cen-trima u vatrogastvu "4. radna grupa: "Simulatori u vatrogastvu"5. radna grupa: "Radio-komunikacija u vatrogastvu"

6. radna grupa: "Nadzor u vatrogastvu, s posebnim osvrtom na video-nadzor i dronove".Nakon radnih grupa (radionica), zaključci će se prezenti-rati na simpoziju sljedećeg dana (4.9.) u hotelu Westin, gdje će biti i prijevod na hrvatski jezik. Zainteresiranim preporučamo sudjelovanje na radnim grupama (za one koji znaju engleski i koji žele dobiti detaljne informacije) ili simpoziju (simultani prijevod na hrvatski jezik).

Uz veliki broj predavača iz zemlje i inozemstva, Hrvat-ska vatrogasna zajednica predstavit će svoja ICT rješenja koja je samostalno razvila, u suradnji s Hrvatskom agen-cijom za poštu i elektroničke komunikacije, Državnom upravom za zaštitu i spašavanje i EU-projektom Holis-tic. Prijaviti se već sada možete na web-stranici: http://ctif2015zagreb.hvz.hr/ Kotizacija za domaće sudionike iznosi 600 kn.

INFORMACIJE IZ VATROGASTVA HRVATSKE

ICT-konferencija CTIF-a u Zagrebu

Hrvatska vatrogasna zajednica je u suradnji s Nacionalnom sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu pokrenula pro-jekt digitalizacije starih izdanja hrvatskih vatrogasnih glasila. Tako je početkom travnja isporučen prvi dio

skeniranih „Vatrogasnih viestnika“( godište od 1896. do 1917.). Nakon obrade skeniranog materijala, stara izdanja „Vatrogasnog viestnika“ bit će postavljena na internetske stranice HVZ-a. Time HVZ nastavlja s prikupljanjem pov-ijesne vatrogasne građe i stvaranjem virtualne knjižnice koja će pomoći istraživačima hrvatske vatrogasne povijesti. Prvi dio knjižnice, 20 naslova vatrogasne literature, postavljen je na web stranice u prošloj godini. Cilj je tijekom iduće dvije godine nabaviti skenirane brojeve „Vatrogasnog vjesnika“ do 2. svjetskog rata te sva izdanja časopisa“Vatrogasac“. Nakon nabave ovog materijala počet se skenirati časopisi koji su izlazili nakon 2. svjetskog rata.

Stara izdanja „Vatrogasnog vjesnika“ na internetskim stranicama HVZ-a

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

POŽARI I INTERVENCIJE

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

18

Već uobičajeno, tri „marčane“ bure svake godine zadaju probleme u

primorskome kraju. Tako je bilo i ove godine, a najviše problema izazvala je prva „marčana“ bura koja se na Pri-morje obrušila 5. ožujka u ranim ju-tarnjim satima.

Orkanska bura, koja je u Rijeci na mahove puhala brzinom i do 110 kilomet-ara na sat, izazvala je ve-like probleme u prometu te oštećenja na objektima, stablima i ostalom raslinju u gradu i okolici. Bura je iščupala i brojne prometne znakove, oštetila desetke automobila, stvarala prob-leme i zastoje u prometu. Na nedavno useljenim POS-ovim stanovima na Hostovom bregu orkanski je vjetar otrgnuo velik dio fasade, neke škole bile su zatvorene, povremeno je dolazilo i do problema u opskrbi električnom ener-gijom, a stradalo je i neko-liko Riječana koji su zbog padova zaradili prijelome i iščašenja. Najviše šteta i intervencija bilo je na sje-vernom i istočnom dijelu grada te na području Grob-nika, Bakra i Kraljevice.

U 48 sati 100-tinjak intervencija

Prema riječima Hinka

Mancea, zapovjednika JVP-a Rijeka, riječke vatrogasne snage, kao i pri-padnici svih dobrovoljnih vatrogasnih društava iz tzv. „riječkoga prstena“, u 48 sati imali su stotinjak interven-cija. Najviše intervencija bilo je zbog srušenih stabala, odlomljenih grana,

polomljenih elektro i telefonskih stu-pova i vodova koji su padali na pro-metnice ili prijetili prolaznicima. Također, velike probleme izazivali su reklamni panoi, kontejneri za otpad, kao i oluci i crjepovi koji su otpadali i ugrožavali prolaznike. Nekoliko ob-

jekata ostalo je bez krovova. Tijekom večeri, s početkom intenzivnijeg grijanja, zare-dali su i požari dimnjaka. - Sreća u svemu je što su do-jave o potrebnim intervenci-jama stizale tijekom cijeloga dana u kontinuitetu, tako da se redovitim snagama uspije-valo odgovoriti na sve dojave građana, pojašnjava Mance.

Na Grobniku desetak intervencija

Od ranih jutarnjih sati pa sve do iza ponoći, DVD Je-lenje na Grobniku i okolici odradio je 10-ak intervencija. Među ostalim, privremeno su pričvrstili krov na školskoj zgradi u Dražicama koji je bura ozbiljno „načela“, sud-jelovali su pri intervenciji uk-lanjanja prevrnutih kamiona na Kamenjaku i Grobničkom polju, a sanirali su i nekoliko požara dimnjaka te uklanjali porušena stabla sa zgrada i HEP-ove stupove.

18

„Marčane“ bure digle na noge vatrogasce u Primorju

Pored porušenih stabala koja su padala na kuće, krčki su vatrogasci intervenirali i na zgradi Konzuma, na ul-azu u Omišalj, čiji je krov pod naletima jakoga vjetra u potpunosti oštećen.Tom su prilikom krovne ploče padale po državnoj cesti 102, ugrožavale promet i dodatno otežavale sigurnos-nu situaciju. Jaka bura na krovu Konzuma prouzročila je raspadanje silikonske zaštitne folije i kamene vune kojom je krovište bilo obloženo. Uslijed jakih naleta vjetra, došlo je i do otkidanja i savijanja jedinica klima uređaja koje su vatrogasci uz pomoć užadi fiksirali za krovište i spriječili daljnja oštećenja.

U akciji i krčki vatrogasci

Orkanski naleti bure bili su kobni za nekoliko šlepera Porušena stabla prouzročila su oštećenja i na zgradama Psihijatrijske bolnice Lopača

Vanda Radetić-Tomić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

struka i praksa 19

Požari vozila za posebne namijene su rijetki, no time su posebno zanimljivi za istraživanje.

U kolima hitne pomoći nalazi se različita medicin-ska oprema koji potencijalno može izazvati požar ili podržati gorenje u tolikoj mjeri da vozilo izgori. Jedan takav požar je opisan u ovom članku.

Opis događaja

Dana 5. travnja 2002. godine u Samoboru, na parkiralištu hitne pomoći Doma zdravlja Samobor, djelatnik službe hitne medicinske pomoći (SHMP) Doma zdravlja u sanitetskom vozilu je mijenjao bocu punjenu kisikom. Boca se nalazila ispod su-vozačeva sjedala u vozačkoj kabini. U postupku mi-jenjanja boce došlo je do požara u vozilu. Postojala je sumnja da je djelatnik SHMP prilikom izmjene boce otvarao ventil na boci koja se nalazila u vozilu, te je zbog toga izbio požar koji je zahvatio unutraš-njost kabine sanitetskoga vozila. Unutrašnjost vozi-la je u cijelosti izgorjela. odmah po izbijanju požara pozvani su vatrogasci koji su požar ugasili vrlo brzo nakon dolaska, međutim, vozilo je bilo uništeno.

Kisik

Kisik je kemijski element koji u periodnom susta-vu elemenata nosi simbol o, atomski (redni) broj mu je 8, a atomska masa mu iznosi 15,9994(3). Pri standardnim atmosferskim uvjetima kisik je plin, bez boje, okusa i mirisa, nešto lakši od zraka. Ne gori, ali podržava gorenje, te je kemijski vrlo akti-van. Sniženjem temperature može se ukapljivati (tzv. “tekući kisik”), pa čak i prijeći u čvrsto stanje, pri čemu postaje plavičasto obojen.

Kisik se javlja u molekularnom obliku kao spoj dva atoma kisika (o2) i kao spoj tri atoma kisika (o3). Troatomna molekula o3 naziva se ozon, ključni dio Zemljine atmosfere koji štiti život na zemlji od opa-snih kozmičkih zračenja. Kisik se u elementarnom stanju nalazi u obliku dvoatomnih molekula. Uobi-čajeno je da se struktura molekule kisika prikazuje dvostrukom kovalentnom vezom prema kojoj su svi elektroni u molekuli spareni, iz čega proizlazi da bi molekula kisika trebala biti dijamagnetična (ne po-kazuje magnetska svojstva). Pokusima je, međutim, utvrđeno da molekula kisika ima paramagnetična svojstva, tj. molekula kisika ima magnetska svoj-stva. Udio kisika u atmosferi iznosi 20,9 %.

Za industrijske i medicinske potrebe kisik se naj-češće dobiva iz zraka kontinuiranom frakcijskom destilacijom tekućeg zraka. razlog tome je što su vrelišta dušika (N2 = -196 °C) i kisika (-182,95 °C) različita. U procesu proizvodnje kisika najprije se iz

zraka uklone neči-stoće i razne primje-se, a zatim se zrak ukapljuje, najčešće u Lindeovim postup-kom kojim se mogu postići temperatu-re niže od -200 °C. Dobiveni tekući zrak dovodi se u kolonu za frakcijsku desti-laciju, koja se grije odozdola, pa tekući zrak počinje ispara-vati. Kako je dušik hlapljiviji sastojak, pare tekućeg zraka koje se kreću prema vrhu kolone oboga-ćuju se dušikom, dok se tekući kisik kao teže hlapljiv sastojak spušta niz kolonu i pri dnu od-vodi iz kolone.

Ukapljeni kisik se pri tlaku od 150 od 200 bara puni u čelične boce različitog volumena. Tehnički kisik se puni u boce plave boje, dok se medicinski kisik obično puni u boce bijele boje iako je moguće naći i medicinski kisik u plavim bocama. Tehnič-ki kisik se razlikuje od medicinskog po tome što se tehnički kisik na tržištu prodaje s različitim udje-lom nečistoća, dok se medicinski kisik isporučuje s minimalno mogućim udjelom nečistoća koliko to današnja tehnologija dozvoljava. Boce kisika se do krajnjih kupaca transportiraju teretnim vozilima s otvorenim teretnim prostorom.

Boca s kisikom

Boca koja se nalazila u sanitetskom vozilu bila je namijenjena spremanju tehničkoga kisika, a koristi-la se u medicinske svrhe u samom vozilu. Dijelovi boce su čelično tijelo i ventil. Boca je na ispitivanje dostavljena sa sklopom za redukciju tlaka, koji je bio montiran na ventil vijčanim spojem. Sklop za redukciju tlaka se sastojao od metalne spojnice pre-ko koje je bio spojen na ventil boce, metalnog cilin-dričnog tijela za redukciju tlaka, mjernoga uređaja i nazuvice (tzv. olive) za priključak instalacije vozila. Sklop je bio namijenjen redukciji tlaka s tlaka u boci na tlak u instalaciji vozila (cca 3 bar).

Boca je bila kapaciteta 10 l, maksimalni tlak plina u boci je 200 bara, masa boce 13,8 kg, ispitni tlak 300 bar. Boca je izrađena od čeličnog lima debljine 3mm. Boca je zadnji put testirana 2001. godine.

Tijekom ispitivanja predmetna boca za kisik je prvo

Davor Belas, dipl. ing. stroj.

stalni sudski vještak

Požar u kolima hitne pomoći

Slika 1. Primjer boce kisika kapa-citeta 10 l

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

20

pregledana vizualno. Pregledom su uočeni tragovi termičkih destruk-cija u obliku nagorjele i izgorjele boje te tragovi čađe i masnoće. Na boci nije bilo vidljivih mehaničkih oštećenja. Na sklopu za redukciju tlaka su bile vidljive termičke de-strukcije u obliku zacrnjenja i uni-štenog mjernog uređaja.

U cilju ispitivanja tehničke ispravnosti predmete plinske boce s ventilom i sklopom za redukciju tlaka, boca je napunjena zrakom. Najvažnija tehnička karakteristika za utvrđivanje tehničke ispravnosti predmetne boce koju je trebalo is-pitati je nepropusnost boce, spoje-va i ventila. ispitivanje je izvedeno mazanjem spojeva na boci i ven-tilu sapunicom i uranjanjem boce u kadu punjenu vodom. Prilikom ispitivanja propusnosti (odnosno zabrtvljenosti) predmetne plinske boce i ventila utvrđeno je da na ventilu dolazi do nekontroliranoga stjecanja plina u okoliš (slike 2 i 3). Na spoju tijela boce i ventila (usad-niku) nije primijećeno nekontroli-rano istjecanje plina u okoliš.

Na sklopu za redukciju tlaka, i to na spoju redukcije promjera i cilindra za redukciju tlaka, također je uo-

čeno nekontrolirano ispuštanje plina u okoliš.

radi utvrđivanja tehničke ispravnosti ventila predmetne boce on je rastavljen i pregle-dan. Pregledom rastavljenoga ventila utvrđeno je da se sastoji od:• rukohvata u obliku rozete

promjera cca 61 mm, s natpisom oPEN, CLoSE,• tijela ventila na kojem je priključak za bocu i pri-

ključak za trošilo,• klipa ventila koji služi za zatvaranje i otvaranje

ventila, na koji se s gornje strane montira rukohvat,• brtvenoga klipa ventila koji služi za brtvljenje

dovoda plina iz boce, promjera cca 16 mm.

Tijelo ventila (slika 4) je izrađeno od mjedi. Klip ventila je izrađen od dva dijela. Gornji dio klipa je izrađen od mjedi koja je površinski niklana, a donji dio klipa je izrađen od mjedi i nije niklan. Na gor-nji dio klipa se postavlja rukohvat pomoću kojeg se upravlja ventilom. U gornjem dijelu klipa nalazi se i gumena brtva (o ring).

U donjem dijelu klipa nalazi se otvor u koji je uta-knut čep od bijelog plastičnog materijala koji služi kao brtva i zatvara protok plina iz boce kada je ventil u zatvorenom položaju.

Vizualnim pregledom unutrašnjosti ventila na dijelovima istoga nisu uo-čeni tragovi termičkih de-strukcija. i gumena brtva (o ring) i plastični čep nisu bili izloženi djelovanju pla-mena ili dugotrajnom dje-lovanju visoke temperature (slika 4). Mikroskopskim pregledom brtvenoga klipa utvrđeno je da na plastičnoj brtvi (čepu) postoje defekti i to u obliku istisnuća br-tvenoga materijala i pore koja prolazi kroz čitavu br-tvu. Pore su bile raspoređene oko središnjeg nosača brtve (slika 5). Porozni dio brtve je promijenio boju iz mliječno bijele u smeđu.

Uređaj za redukciju tlaka je rastavljen i pregledan te je utvrđeno sljedeće:• brtve sklopa su tehnički

ispravne, • do nekontroliranoga ispuštanja plina iz uređaja

u okoliš dolazi zbog oštećenja na spoju redukcije promjera i cilindra za redukciju tlaka koje je po-sljedica požara.

Zaključak

Na temelju rezultata provedenih ispitivanja utvrđe-no je: • predmetna boca je prije požara bila u tehnički

neispravnome stanju jer na njezinom ventilu do-lazi do nekontroliranoga istjecanja plina u oko-liš. Uzrok tehničke neispravnosti boce su defekti na plastičnoj brtvi (čepu) i to u obliku istisnuća brtvenoga materijala i pora koje prolaze kroz či-tavu brtvu. ovi defekti nisu posljedica požara.

• do nekontroliranoga ispuštanja plina u okoliš dolazi na uređaju za redukciju tlaka zbog ošteće-nja spojeva na istome koja su posljedica požara.

• postupanje djelatnika SHMP nije uzrokovalo ne-kontrolirano ispuštanje kisika u okoliš, već je tome bio uzrok neispravnost ventila na boci kisika.

• zadatak ispitivanja boce kisika nije bio utvrditi uzrok požara na vozilu, no, do požara u kolima SHMP nije moglo doći samo zbog istjecanja ki-sika jer kisik nije zapaljiv. No, istjecanje kisika u vozilu je dovelo do povećanja udjela kisika u atmosferi vozila. U takvoj atmosferi (prezasiće-noj kisikom) pojava i najmanjeg izvora paljenja dovela je do požara koji se vrlo brzo proširio vozilom. Povećanjem udjela kisika u atmosferi smanjuje se temperatura paljenja zapaljivih ma-terijala, a nastali požar se brže proširi.

Slika 2. Predmetna

boca za kisik

Slika 3. Detalj

ventila boce

Slika 4. Dijelovi ventila boce kisika

Slika 5 Brtveni klip ventila boce kisika

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

struka i praksa 21

MEđU vozilima za spašavanje i rad na vi-sinama razlikujemo autoljestve i hidrau-

ličke platforme. Za razliku od većine ostalih va-trogasnih vozila, specifičnost ovih vozila ogleda se u konstrukciji i dizajnu njihovih nadogradnji. Naime, nadogradnje se izvode kao uređaji po-moću kojih vatrogasci u obavljanju svojih zada-taka mogu lako, jednostavno i sigurno pristupiti velikim visinama. Pristup visinama prvenstveno ovisi o konstrukciji i dizajnu tih uređaja. Uređaji visokog dosega koji se ugrađuju na šasiju teretnih motornih vozila zbog čega takva vatrogasna vozila spadaju u skupinu autoljestvi mogu biti sa kom-biniranim ili slijednim kretanjima. Svaki od tih uređaja posebno je normativno uređen čime su im definirani zahtjevi za sigurnost i konstrukcij-ski zahtjevi. osnova konstrukcije i dizajna takvih uređaja je da se unutar njihova radnog područja analiziraju sve sile za koje se pretpostavlja da mogu utjecati na njihovu stabilnost. ovaj tekst daje kratak pregled sila koje utjeću na moment stabilnosti okret-ne ljestve s kombiniranim kretanjima.

Temeljem važeće europske norme autoljestva sa okretnom ljestvom sastoji se od podvozja (šasije), karoserije te pokretne produljujuće (izvlačne) struk-ture rešetkastog oblika izrađene kao ljestva koja može biti izrađena sa ili bez košare. Naravno, da bi se takva ljestva mogla upotrebljavati u svojim radnim položajima ona se ugrađuje na hidraulički upravljan podizno-okretni menanizam koji je učvršćen na ša-siju vozila i koji koristi poseban sustav za upravljanje. isto tako da bi se u svim radnim položajima okretne ljestve postigla i trajno osigurala potrebna stabilnost cijelog vozila na šasiju su ugrađeni stabilizatori (po-dupirači) koji također imaju svoj sustav za upravlja-nje. Dakle okretne ljestve sa kombiniranim kretanji-ma koje se kao uređaji visokog dosega upotrebljavaju za vatrogasne svrhe su uređaji sa produžnom (izvlač-nom) rešetkastom strukturom izrađenom od nekoli-ko pojedinačnih izvlačnih dijelova (elemenata) koji na svom završetku mogu biti sa ili bez košare. Takva konstrukcija ugrađuje se na šasiju vozila sa vlastitim pogonom i ona u svojim kretanjima unutar radnog područja nema ogranićenja u odnosu na kut zakreta-nja ljestve. Pogonski motor šasije vozila koristi se kao izvor pogona neophodnog za radnje okretne ljestve. on omogućuje da sve radnje kretanja poput podi-zanja/spuštanja, izvlačenja/uvlačenja i zakretanja lijevo/desno budu učinjene istovremeno bez ogra-ničenja u odnosu na kut okretanja. ovdje navedeni zahtjevi u pogledu sila koje utječu na moment stabil-nosti okretne ljestve obvezni su za sve okretne ljestve

proizvedene sa datumom objave važeće europske norme EN 14043:2013. analogno tome oni su isto tako traženi i za sve vrste ljestvi s obzirom na njihove normativne radne visine; 18 m, 24 m, 30 m te iznad 30 m do 56 m. Navedene i opisane sile označene su u skladu sa adekvatnim pravilima struke kako je to navedeno u EN 14043:2013.

Prilikom konstruiranja navedene okretne ljestve proizvođač mora definirati sve njene radne položaje te kombinacije opterećenja i sila čije zajedničko dje-lovanje predstavlja uvjete za minimalnu stabilnost vozila. Položaj i raspored sila koje djeluju na uređaj visokog dosega koji se ugrađuje na podizno okretni mehanizam prikazan je na slici 1.. Vertikalna linija koja predstavlja granicu stabilnosti okretne izvlačne ljestve na slici 1. obojena je crvenom bojom i označe-na je sa (1). Proračuni stabilnosti trebaju biti izvede-ni tako da će proračunati moment stabilnosti u svim položajima okretne ljestve biti veći od proračunatog momenta stabilnosti središnje osi (slika 1., vertikalna linija obojana crvenom bojom i označena brojem 1) uzimajući u obzir sve sigurnosne faktore. isto tako proračun svih pretpostavljenih sila mora biti prove-den za najnepovoljnije izvlačne i sklopljene položaje okretne ljestve u odnosu na maksimum dizajna šasije i karoserije vozila.

Sila Fw označena na slici 1. je sila koja se javlja kao posljedica djelovanja vjetra (engl: wind). To je sila koja djeluje na opremu okretne izvlačne ljestve, ali također i na osobu koja se nalazi na njenom vrhu ili u košari. Pod opremom ljestve podrazumijeva se cje-lokupan sklop pokretnih komponenti ugrađenih na šasiju vozila koje se u gornjem izvlačnom položaju

Igor Župančić, dipl. ing. stroj.

zapovjednik smjene JVP Grada Zagreba

Sile koje utječu na moment stabilnosti okretne ljestve s kombiniranim kretanjima

Slika 1. Primjeri djelovanja sila na izvlačnu okretnu ljestvu

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

22

ljestve mogu držati bez obzira je li ta oprema traj-no ugrađena na ljestvu ili je promjenjiva spasilačka oprema. rezultantna sila zbog djelovanja vjetra je jedini horizontalan vektor koji djeluje na okretnu lje-stvu u njenom radnom položaju. Vozila sa okretnim izvlačnim ljestvama moraju biti razmatrana kao da su podvrgnuta djelovanju vjetra sa statičkim tlakom (silom po jedinici površine) od 100 N/m2.

Taj iznos statičkog tlaka odgovara brzini vjetra od 12,5 m/s. Sile zbog djelovanja vjetra proračunavaju se podrazumijevajući da je smjer djelovanja vjetra horizontalan, da on djeluje na površine komponenti izloženih vjetru te da postoji djelovanje i dinamičkih sila na središtima njihovih površina djelovanja. Za izračun te sile koristi se izraz Fw= p x a (N). ozna-ka (p) u ovom izrazu predstavlja statički tlak koji je posljedica djelovanja rezultante sile vjetra. oznaka (a), predstavlja vanjsku površinu ljestve izloženu djelovanju vjetra. Površina spasilačke košare ljestve izložena direktnom djelovanju vjetra izračunava se kao umnožak šire strane košare izložene djelovanju vjetra (zaokružene na najbližu vrijednost unutar do-zvoljenog iznosa od 0,5 m) i ukupne visine košare uvećane za 0,4 m. Na primjer: ukoliko je širina koša-re za spašavanje izložena djelovanju vjetra 1,25 m, a njena ukupna visina iznosi 1,15 m površina izložena djelovanju vjetra proračunava se prema izrazu 1,5 m x (1,15 m + 0,4 m ) i ona iznosi 2,325 m2. Sile kao posljedica djelovanja vjetra svakako imaju učinak na stabilnost okretne ljestve, a time i vatrogasnog vozila pa se zbog toga prilikom izrade proračuna njihova djelovanja uzima faktor 1,1 x Fw uz uvjet da se kao referentni pravac rezultante tih sila uzima horizon-talan vektor. Naravno, ukoliko u stvarnim uvjetima rada okretne ljestve ta sila nije prisutna to će svakako pozitivno utjecati na njen moment stabilnosti.

Sila FG (eng: gravity) predstavlja silu koja proizlazi zbog prisutnosti mase vozila bez ugrađene okretne ljestve. Ta sila prisutna je zbog postojanja gravitacije sile teže (g=9,80665 m/s2) pa stoga nije posljedica op-terećenja zbog prisutnosti i djelovanja neke dodatne mase. ova vektorska veličina je vertikalna kao što je to i prikazano na slici 1. Širom analizom šasije vozila sa ugrađenom okretnom ljestvom prisutna je i dru-ga vertikalna vektorska komponenta, a ona se ovdje označava kao sila FE (eng: extend). Ta sila predstavlja rezultantu vektorskih komponenti sila uzrokovanih neopterećenom okretnom ljestvom postavljenom u radni položaj (vidi sliku 1.). Dakle silama FG i FE za-jedničko je da je njihovo prisustvo posljedica masa njihovih osnovnih konstrukcija bez uzimanja u obzir dodatnih opterećenja. Sile FG i FE koje su posljedica prisutnosti gravitacije i koje svakako utječu na mo-ment stabilnosti u izradi proračuna računaju se sa svojim nazivnim vrijednostima.

Treća vertikalna vektorska komponenta je sila pro-izašla iz radnog opterećenja, FL (eng: load, ‘working

load’). Prilikom analize djelovanja radnog optereće-nja podrazumijeva se da ono djeluje kao točkasto op-terećenje na podu košare i to na horizontalnoj uda-ljenosti 0,1 m od unutarnjeg ruba rukohvata košare i na središnjoj liniji ljestve na 1 m visine iznad poda košare. Položaj prilikom provođenja ispitivanja rad-nog opterećenja prikazan je na slici 2. Za ljestve koje nemaju ugrađenu košaru ispitna masa radnog opte-rećenja primijeniti će se na završetku postavljene lje-stve na sredini posljednjeg prečnika zadnjeg izvlač-nog ljestvenika (izvlačnog elementa okretne ljestve). oznaka FL na slici 2. predstavlja maksimalno radno opterećenje odnosno najveće opterećenje sa kojim okretna ljestva u svom radu može biti opterećena.

ono je rezultat zbroja nazivnog i dodatnog opte-rećenja ljestve. Nazivno opterećenje je vertikalno opterećenje sa kojim mogu biti opterećeni spasilačka košara ili vrh okretne ljestve unutar odgovarajučeg raspona (područja) upotrebe pri kojem ljestva slo-bodno stoji. Dodatno opterećenje podrazumijeva opterećenje koje se dodaje nazivnom opterećenju i ono je posljedica neke dodatne opreme. Masa od-govarajućeg dodatnog opterećenja koja se uzima u obzir prilikom izrade proračuna radnog opterećenja mora biti minimalno 25 kg. Sile proizašle od gravi-tacije maksimalnog radnog opterećenja koje također utjeću na moment stabilnosti okretne ljestve u pro-računu se uzimaju u obzir sa koeficijentom 1,25 x FL.

Kada se govori o radnom dosegu (dometu) okret-ne ljestve razlikujemo dva različita uvjeta pri koji-ma se on može postići. Jedna od mogućnosti je uz uvjet samostalnog stajanja okretne ljestve dakle bez oslanjanja donjeg ruba košare ili vrha ljestve na neki oslonac. Suprotno tome druga mogućnost je uz uvjet podupiranja odnosno oslanjanja donjeg ruba košare ili vrha ljestve. ovisno o tim uvjetima definirane su i granice upotrebe okretnih ljestvi. općenito gledaju-

Slika 2. Sila radnog opterećenja FL

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

struka i praksa 23

ći pod pojmom doseg ili domet okretne ljestve sma-tra se područje unutar kojeg okretna ljestva može raditi bez ugrožavanja njene stabilnosti. Doseg uz uvjet samostalnog stajanja okretne ljestve je prostor unutar kojeg kretanje pri maksimalnom radnom op-terećenju tog dosega ne ugrožava stabilnost ljestve. analogno tome doseg ostvaren prilikom oslanjanja ili podupiranja je prostor unutar kojeg kretnja bez opterećenja ne ugrožava stabilnost okretne ljestve, a vrh okretne ljestve je prije primjene opterećenja poduprt (oslonjen). Granična područja rada i radni dosezi prikazani su na slici 3.

Budući da je osnova konstrukcije i dizajna okretne ljestve i podiznog okretnog mehanizma njeno rota-ciono i vertikalno gibanje svakako valja uzeti u ob-zir njenu inercijalnu silu. Ta sila na slici 1. označena ja kao FN. inercijalna sila je sila suprotnog smjera u odnosu na akceleracijsku silu koja djeluje na tijelo i ona je jednaka produktu akceleracijske sile i mase tijela. Ta sila predstavlja rezultantu komponenti sila proizašlih od inercije okretne ljestve. Njen smijer je tangencijalan u odnosu na smijer kretanja ljestve, kao što je to i prikazano na slici 1. Kao koeficijenti za upotrebu u izradi proračuna inercijalnih sila uzima-ju se vrijednost (0,1 x FE) + (0,1 x FL) za brzine vjetra manje ili jednake od 0,7 m/s, a vrijednosti (0,2 x FE) + (0,2 x FL) za brzine vjetra veće od 0,7 m/s.

ovisno o kutu nagiba okretne ljestve u obzir se uzima i sila koja je rezultat djelovanja takozvanih različitih odnosno raznovrsnih sila, a označava se Fs. Te sile proizlaze kao posljedica osoba prisutnih u košari ljestve ili razne opreme okretne ljestve. osim navedenog one također mogu biti posljedica bilo ko-jeg posebnog djelovanja tijekom rada sa okretnom ljestvom. Kao primjeri djelovanja tih sila mogu biti različite ručne sile u košari ljestve, sile uslijed prisut-nosti mase vode u armaturama i tlačnim cijevima te sile koje se javljaju kao posljedica djelovanja reakcije

mlaza vode prilikom gašenja iz košare. Po-jedinačno gledajuči svaka od tih mogućih sila djeluje pod određenim kutem međutim kao rezultanta djelovanja svih tih sila uzima se sila Fs, (slika 1.). Proračun rezultante ra-zličitih (raznovrsnih sila) Fs provodi se na način da se okretna izvlačna ljestva optereti minimalnom vrijednošću u iznosu od 200 N sa jednom osobom u košari i silom od 400 N ili više sa više osoba u košari. Točka opterećenja prilikom ispitivanja rezultante reznovrsnih sila određena je uz uvjet da ta sila djeluje na visini od 1,1 m iznad poda spasilačke košare. Za bilo koje veće sile to treba biti specificirano od strane proizvođa-ča autoljestve. Kod izračuna djelovanja ovih sila i njihova utjecaja u ukupnom proračunu momenta stabilnosti u obzir se uzima koefi-cijent 1,1 x Fs.

Ukupan dobiveni moment stabilnosti koji se proračunava temeljem navedenih pretpostavljenih sila proračunava se s obzirom na stabilnost cijelog vozila, dakle šasije izrađene sa karoserijom i pripada-jućom nadogradnjom izvedenom poput okretne lje-stve uz mogućnost njena produljenja (izvlačenja) te uz postavljene stabilizatore vozila. Taj moment pro-matra se također uz prisustvo jedine sile čiji smjer i položaj djelovanja može utjecati na proračunati moment stabilnosti vozila. ona se u proračunu sta-bilnosti promatra kao razlikovna odnosno preostala sila koja može uzrokovati destabilizaciju vozila, Fr (engl: residual, vidi sliku 1.). Ta sila predstavlja silu u bilo kojem položaju ljestve i opterećenja unutar nje-na područja upotrebe koja je prenesena na površinu ležaja na neopterećenoj strani šasije vozila tijekom rada okretne izvlačne ljestve. Kut β predstavlja kut koji zatvaraju horizontalna površina i šasija vozila kao što je to prikazano na slici 1. Što je potrebna veća vrijednost sile Fr u odnosu na središnju vertikalnu liniju sabilnosti s obzirom na proračunati moment stabilnosti vozilo je u radnom području stabilnije. Suprotno tome što je potrebna manja vrijednost te sile vozilo se približava granici stabilnosti.

Područje upotrebe okretne ljestve definirano je kao prostor unutar kojeg se okretna ljestva može upotre-bljavati, a da pri tome nije ugrožena njena stabilnost. Statička stabilnost vozila postiže se pomoću sime-trički pozicioniranih stabilizatora (podupirača) i to mjerenjem minimalne vrijednosti sile Frmin. ispiti-vanjem statičke stabilnosti provjerava se sposobnost okretne ljestve da se sa produljenom (izvučenom) ljestvom, kojoj pod opterećenjem nije bilo dopušte-no daljnje izvlačenje suprotstavi prevrtanju vozila.

ovisno o širini (rasponu) stabilizatora, sila Frmin izražena kao postotak odgovarajuće neopterećene (rasterećene) mase vozila bez vozača, treba biti veća ili jednaka vrijednosti sile Fr u svim dozvoljenim položajima uključujući i najnepovoljniji položaj. U

Slika 3. Granice područja rada okretne ljestve

1, 2, 3 i 5 - samostalno stajanje okretne ljestve; 4 i 6 – okretna ljestva je oslonjena

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

24

ovom smislu pod pojmom rasterećene (neopterećene) mase vozila bez vozača podrazumijevamo masu vozila bez odije-ljenja i svu njenu opremu neophodnu za rad vozila uključu-jući gorivo pogonskog motora i motorno ulje kao i svu traj-no ugrađenu opremu, ali bez rezervnog kotača. Vrijednost sile Frmin prilikom provođenja ispitivanja stabilnosti očitava se iz posebnog dijagrama (slika 5.). Dinamička stabilnost određuje se uz uvjet da minimalna vrijednost rezultante sile Frmin treba biti veća od 0 u najnepovoljnijem položaju okretne izvlačne ljestve kada vozilo stoji na tvrdoj ravnoj horizontalnoj površini (0±5)°.

Slika 5. Minimalno zahtijevana vrijednost sile FR u ovisnosti o rasponu stabilizatora

Slika 4. Stabilnost vozila uz minima-lan i maksimalan raspon stabiliza-

tora

Lavoslava Ružičke 48, 10000 ZAGREB Tel: +385 1 618 34 16; +385 1 618 34 17 Fax: +385 1 618 34 18

SIGURNI UZ NAS

www.luveti.hr

Trgovina, usluge i proizvodnja opreme za ekologiju,vatrogastvo, civilnu zaštitu, zaštitu na radu,

specijalne vojne i policijske opreme.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

struka i praksa 25

Za halone se s razlogom kaže da su bila najbolja sredstva za gašenje požara. Danas ih gotovo i

nema. Montrealskim protokolom iz 1987. o tvari-ma koje oštećuju Zemljin ozonski omotač i potrebi da se on zaštiti, međunarodno je dogovoreno da se obustavi proizvodnja tvari za koje se smatra da ga oštećuju. Među tim tvarima našle su se i one koje služe za gašenje požara, tj. do tada popularni ha-loni. S tim razlogom, u republici Hrvatskoj uspo-stavljena je Nacionalna baza halona, kao mjesto na kojemu su se prikupljali haloni ispušteni iz aparata i sustava za gašenje požara prilikom servisiranja ili isključivanja iz uporabe.

od trenutka spoznaje o štetnom djelovanju ha-lona tražile su se nove tvari koje će zamijeniti ha-lon, odnosno njegova dobra svojstva kao sredstva za gašenje. Tu se prvenstveno radi o visokoj djelo-tvornosti tog sredstva (niskoj koncentraciji plina potrebnoj za gašenje) i činjenici da se radi o čistom sredstvu za gašenje - koje ne zaostaje na mjestu po-žara i radi sekundarne štete, kao što je to slučaj s prahom, vodom ili pjenom.

HaloniU praksi korištenja halona, dugi niz godina naj-

češće su se koristila tri halona za štićenje prostora visoke vrijednosti na kojima bi tradicionalni sprin-klerski sustav ostavio štetu. Koristili se u računal-nim centrima, iT-sobama, muzejima, knjižnicama, operacijskim dvoranama itd.

Svojstva halona dana su u tablici 1. Vidi se da

su haloni 1301 i 1211 ukapljeni plinovi, dok je ha-lon 2402 vrlo hlapiva tekućina. Da bi se istaknula djelotvornost halona, na slici 1 prikazan je odnos koncentracija halona i ugljikovog dioksida koje su potrebne za gašenje metana u smjesi sa zrakom. Ha-loni su oko 4 puta djelotvorniji od ugljikovog diok-sida, jer im za gašenje istog požara toliko potrebna manja koncentracija.

Montrealski protokolMeđunarodni sporazum iz Montreala 1987. pred-

viđa obustavu proizvodnje tvari koje oštećuju stra-tosferski ozon. Londonskim amandmanom iz 1990. u taj su popis uvršteni i haloni, tako da je njihova proizvodnja obustavljena od 1. siječnja 1994. Pri tome su izuzeti samo slučajevi u kojima nije mo-guće naći prikladno sredstvo za zamjenu. Tu su u prvom redu potrebe zrakoplovstva, gdje su koristio reciklirani halon. Međunarodna organizacija za ci-vilno zrakoplovstvo iCao još je 2011. godinu pri-hvatila kao rok za ugradnju zamjenskih sredstava u zrakoplove.

Sredstva koja zamjenjuju haloneU potrazi za sredstvima koja trebaju zamijeniti

halone, industrija je razvila nova čista sredstva koja predstavljaju znatno manju opasnost za ozonski omotač (tablica 2). općenito, radi se o dvije klase sredstava: (1) derivati ugljikovodika i (2) inertni plinovi.

Derivati ugljikovodika svoje djelovanje temelje u

Damir Knežević, dipl. ing.

rukovoditelj poslova osposobljavanja,usavršavanja i normizacije

ČISTA SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARAOvim člankom opisuju se sredstva koja su zamijenila halone kao i današnja praksa štićenja prostora od požara tim sredstvima. Uspoređuju se svojstva zamjenskih (čistih) sredstava za gašenje požara sa svojstvima halona. U članku se prikazuju sredstva koja zauzimaju značajnije mjesto na tržištu, a čitatelj može naći osnovne infor-macije o aktualnim sredstvima i zaključiti koje su prednosti, a koji nedostaci pojedine namjene svakog od njih.

Tablica 1: Svojstva halona

Halon 1301 Halon 1211 Halon 2402

Formula CF3Br CF2ClBr C2F4Br2

Tlak (bar, 20 oC) 14,5 2,5 0,46

Latentna toplina isparivanja (J/g) 117 134 105

oDP potencijal(potencijal oštećenja ozona)

10 3 6

GWP potencijal(potencijal globalnog zagrijavanja)

7030 1860 1620

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

26

prvom redu na ap-sorpciji topline koju razvija požar. inertni plinovi (npr. ugljikov dioksid, dušik, ar-gon) svoje djelovanje temelje na istiskiva-nju kisika iz zone go-renja.

Sredstva koja za-mjenjuju halone postižu do 70 % dje-lotvornosti halona. Međutim, imaju dru-ga pozitivna obilježja koja su imali i haloni:• također su čista sredstva, tj. nemaju ostatke na-

kon primjene - gašenja• ne stvaraju korozivne ili abrazivne spojeve pa se

mogu uporabiti na osjetljivim objektima, ure-đajima i imovini (knjige, slike, muzejska građa i druge umjetničko-zaštićene vrijednosti)

• ne provode struju pa se mogu koristiti za zašti-tu električne opreme

• imaju nisku kemijsku reaktivnost (stabilni su dugo vrijeme pri skladištenju, nisu korozivni za metale i pokazuju visoku podnošljivost prema metalima i plastici)

• većina ovih sredstava nije otrovna pri projek-tnim koncentracijama, pa se mogu koristiti na mjestima gdje borave ljudi

• teži su od zraka te hladni preplavljuju prostor i dolaze do nepristupačnih mjesta gdje gase

• imaju oDP=0 i GWP=0• imaju prihvatljivu cijenu proizvodnje• pogodni su za a, B, i C klase požara.

Čista sredstva najčešće se koriste u centrima za obradu podataka, telekomunikacijskim postroje-njima, sobama za kontrolu procesa, računalnim sobama, knjižnicama i arhivima, muzejima i umjet-ničkim galerijama, zaštićenim povijesnim građevi-nama, skladištima kemikalija itd.

iako se smatraju zamjenskim sredstvima, instala-cije halona ne mogu se izravno za njih iskoristiti. Potrebna je zamjena cijevi, boca i mlaznica. Uka-pljeni su plinovi dodatno stlačeni dušikom do 25 ili 40 bar.

Za sada se može reći da su kao zamjenska sredstva na temelju svojih svojstava prihvaćene četiri vrste spojeva: 1.) hidrofluorougljici - HFC spojevi, 2.) hidroklorofluorougljici - HCFC spojevi, 3.) inertni plinovi i 4.) perfluorirani ketoni.

Slika 1: Usporedba gasivih koncentracija halona i ugljikovog dioksida

Tablica 2: Sredstva koja zamjenjuju halone

Sredstvo Trgovačko ime Tvr p (bar) ODP Formula/sastav

HFC spojevi

HFC-125 FE-25 -48 oC 12 bar (20 o C) 0 CF3CHF2

HFC-227ea FM-200 -16 oC 4,5 bar (25 o C) 0 CF3CHFCF3

HFC-23 FE-13 -82 oC 47,3 bar (25 o C) 0 CHF3

HFC-236fa FE-36 -1 oC 2,7 bar (25 oC) 0 CF3CH2CF3

HFC-134a -26 oC 6,6 bar (25 o C) 0 CH2FCF3

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

struka i praksa 27

HCFC spojevi

HCFC smjesa a NaF S-iii -38 oC 9,5 bar (25 o C) 0,036 HCFC-22(82 %)

HCFC-123 FE-232 28 oC 0,9 bar (25 o C) 0,02 CHCCl2CF3

HCFC-124 FE-241 -12 oC 3,9 bar (25 o C) 0,02 CHClFCF3

HCFC smjesa B Halotron 1 27 oC 0,8 bar (20 o C) CHCl2CF3 (>93 %)

HCFC smjesa C NaF P-iii -2 oC 2,2 bar (20 oC) HCFC 123 (55 %)

HCFC smjesa E NaF P-iV 2 oC 2,2 bar (20 o C) 0,014 CHCCl2CF3 (90 %)CF3CHF2 (8 %)

HCFC-22 -41 oC 9,1 bar (25 o C) 0,055 CHClF2

HCFC-124 -12 oC 3,7 bar (25 o C) 0,02 CHClFCF3

Inertni plinovi

iG-01 argotec -186 oC - 0 ar (100 %)

iG-100 Proinert -196 oC 0 N2 (100 %)

iG-55 argonit - - 0 ar (50 %)N2 (50 %)

iG-541 inergen - - 0 N2 (52 %)ar (40 %)Co2 (8 %)

Perfluorirani ketoni

FK-5-1-12 Novec 1230 49 oC 0,4 bar (25 oC) 0 CFCF2C(o)CF(CF3)2

Tablica 3: Najmanje projektne koncentracije nekih sredstava potrebne za gašenje

Sredstvo razred požara a razred požara B

FM-200 6,70 % 7,00 %

FE-25 8,70 % 9,00 %

Novec 1230 4,40 % 4,70 %

iG-541 34,20 % 38,50 %

iG-55 37,90 % 42,70 %

HCFC smjesa a 7,5 %

Tablica 2: Sredstva koja zamjenjuju halone

Sredstvo Trgovačko ime Tvr p (bar) ODP Formula/sastav

HFC spojevi

HFC-125 FE-25 -48 oC 12 bar (20 o C) 0 CF3CHF2

HFC-227ea FM-200 -16 oC 4,5 bar (25 o C) 0 CF3CHFCF3

HFC-23 FE-13 -82 oC 47,3 bar (25 o C) 0 CHF3

HFC-236fa FE-36 -1 oC 2,7 bar (25 oC) 0 CF3CH2CF3

HFC-134a -26 oC 6,6 bar (25 o C) 0 CH2FCF3

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

struka i praksa

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

28

Tablica 4: Usporedba Halona 1301 i njegovih zamjenskih sredstava

odlike sredstva Halon 1301 HFC spojevi HCFC spojevi inertni plinovi F-ketoni

oDP = 0 √ √ √ √

Djelotvornost prema količini √ √ √

Čistoća √ √ √ √

Niska kemijska reaktivnost √ √ √ √

Neprovođenje struje √ √ √ √ √

Niska otrovnost √ √

Niski metabolizam √ √ √ √

Niska cijena sredstva √ √ √

Niska cijena instalacije √ √ √ √

Lakoća isparavanja √ √ √

Malen skladišni volumen √ √ √ √

Mali broj plinskih boca √ √ √ √

Zauzima malo prostora √ √ √ √

Nizak tlak u bocama √ √ √ √

Mali broj redukcija tlaka √ √ √ √

Spora stratifikacija √ √ √ √

Mali tlak u zatvorenom prostoru √ √ √ √

GWP = 0 √

Zaključak

Ukupno gledajući, HFC spojevi predstavljaju naj-bolju kombinaciju poželjnih svojstava među sred-stvima koja zamjenjuju halone stoga se u svijetu najviše i koriste. U primjeni se ističe HFC-227ea

(FM 200). od inertnih plinova u primjeni se isti-če iG-541 (inergen) kojima se štiti milijarde dolara vrijedna imovina u više od 65 zemalja na svijetu.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

VJEŽBE 29

Tekst: Mateja FrasFoto: icv.hr

U srijedu, 25. ožujka, održana je vježba svih

segmenata zaštite i spašavanja od poplava koja je prove-dena u sklopu EU projekta ACHELOUS. Za ovaj projekt se nominirala Virovitičko- podravska županije uz još 8 partnera iz 6 zemalja: Italije, Rumunjske, Grčke, Bugar-ske, Makedonije i Mađarske. Vježba je održana pod na-zivom „Križnica 2015“ s obzirom da se kompletan iz-vedbeni projekt održavao na rijeci Dravi odnosno mjestu Križnica. Cilj vježbe bio je provjera osposobljenosti loka-lnih vlasti za upravljanje, organiziranje i izvršavanje op-eracija u slučajevima poplave te edukacija stanovništva kako se ponašati u slučaju katastrofe, odnosno provjera spremnosti svih snaga zaštite i spašavanja koje djeluju na području Virovitičko-podravske županije.

S obzirom da su vatrogasci najveće i najorganiziranije snage na području županije vatrogasci, zapovjednik cijele vježbe je bio županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Ve-nus.

Cijela vježba je provedena na rijeci Dravi, šumskom području oko rijeke Drave i mjestu Križnica. Sudjelovali su: Vatrogasci JVP Virovitica, JVP Slatina, DVD Gradina, Suhopolje, Mala Črešnjevica, Starogradački Marof, Din-jevac, Stari Gradac, Otrovanec, Sedlarica, Kladare, Velika Črešnjevica, Turnašica, Pitomača, Vukosavljevica, Gornje Bazje, DUZS Područni ured Virovitica, Policijska uprava Virovitičko-podravske županije, Crveni križ, Hrvatska gor-ska služba spašavanja- Orahovica, Hrvatske vode, Zavod za hitnu medicinu, Veterinarska stanica Pitomača, Policijska uprava Osječko-baranjska (ronioci), Civilna zaštita.

„U organizaciju ovog projekta krenuli smo u suradnji s Virovitičko- podravskom županijom još početkom 2015. godine. Cilj vježbe je bio uvježbati i simulirati stvarno stanje poplavljenog područja mjesta Križnica te provesti evakuaciju ljudi i stoke. Križnicu smo odabrali jer nam je ona jedno od najproblematičnijih mjesta na području cijele županije s obzirom da je povezana sa kopnom pješačkim mostom koji je izuzetno opasan i nesiguran. Drugi način dolaska do mjesta Križnica je preko rijeke Drave skelom koja ne može voziti kada je vodostaj previsok. Dodatni problem nam je bio što na cijelom području oko rijeke Drave ne funkcioniraju mobilne mreže, odnosno niti jedan mobilni operater nema signal te mobilni uređaji imaju mađarske signale,“ rekao je zapovjednik Stjepan Venus.

Tijek vježbeVježba je započela u 13:00 h kad su Hrvatske vode dojavile

centru 112 o poplavi u Križnici te tražile dodatne snage za evakuaciju stanovništva i životinja. Nakon toga kreću u izgradnju zečjih nasipa kako bi spriječili daljnje prodiranje

vode prema nasipu. Centar 112 podiže zapovjednika Va-trogasne zajednice županije, načelnika općine Pitomača, pročelnika DUZS i Župana.

Započinju s radom Stožer zaštite i spašavanja Općine Pitomača i Stožer zaštite i spašavanja Virovitičko- podravske županije. Don-ose odluku da se u evakuac-iju uključe: Zavod za hitnu medicinu, Policijska uprava Virovitičko-podravske županije, Veterinarska stanica Pitomača, Crveni križ Viro-

vitica i Slatina, Osnovna škola Pitomača (kuhinja i sport-ska dvorana), Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatske vode. Sve snage podiže Centar 112.

Vatrogasne snage stižu prve na obalu te ih snage MUP-a čamcima prevoze na drugu stranu obale. Vatrogasci kreću po kućama te evakuiraju ljude i stoku. Jedan dio vatrogas-nih snaga ostaje na obali i sa motornim pumpama pre-pumpavaju vodu koja je prešla nasip. Policijska uprava na zapovijed županijskog vatrogasnog zapovjednika zatvara prometnicu te osiguravaju čamcima plovni put uzvodno i nizvodno. Također, po nalogu županijskog vatrogasnog zapovjednika stiže hitna pomoć na mjesto događaja zbog mogućih povreda i zbrinjavanja povrijeđenih. Po zapovje-di stiže i Hrvatska gorska služba spašavanja koja, sa psima tragačima, traži nestalu osobu u pošumljenom dijelu obale. Paraleleno s evakuacijom ljudi, evakuira se i stoka koja se s traktorima i prikolicama smješta na skelu. U vrijeme evakuacije, jedna je osoba pala sa prikolice i ozlijedila se. Također, jedna osoba je pala sa čamca u Dravu prilikom evakuacije. Dolaze ronioci te traže utopljenika. Nakon što su ga našli, obje osobe (ozlijeđenu sa prikolice i utopljenika iz Drave) zbrinjava Hitna medicinska pomoć.

Vježba završava tako da su sve evakuirane osobe zbri-nute i smještene privremeno u dvoranu Osnovne škole Pitomača, hitna medicinska pomoć je zbrinula ozlijeđene, a gorska služba za spašavanje je pronašla nestalog.

Na kraju su svi sudionici bili postrojeni na obali Drave, a zapovjednik Vatrogasne zajednice županije Stjepan Venus zajedno sa zamjenikom župana Zdravkom Dijakovićem izvršio je smotru sudionika.

Vježba je ocjenjena izvrsnom ocjenom od strane članova projekta drugih zemalja te su naglasili kako su iznenađeni organiziranošću svih snaga zaštite i spašavanja na području županije te jednom osobom na čelu zapovjedanja s obzi-rom da svako područje ima svoje nadležno ministarstvo i nadležno zapovjedanje. Isto tako, s obzirom da je Repub-lika Hrvatska prva održala ovu uvježbu u sklopu projekta, članovi ostalih zemalja su napomenuli kako je ljestvica kvalitete postavljena izrazito visoko.

ACHELOUS - KrižniCA „2015.“Vježba snaga zaštite i spašavanja Virovitičko-podravske županije u sklopu projetka Europske unije

Detalj s vježbe

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

30

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA U BRODOGRADILIŠTIMA

U Republici Hrvatskoj brodogradnja je vrlo važan industrijski sektor u posljednjem desetljeću, kako po udjelu u zaposlenosti u

industriji (2 % – 5 %, s kooperantima do 10 %), u BDP-u (0,8 % – 1,8 %) te u izvozu (10 % do 15 %). Danas u Hrvatskoj radi 5 velikih brodogradilišta: Uljanik –Pula, 3. maj i Viktor Lenac u Rijeci, Brodotrogir u Trogiru i Brodosplit u Splitu. Brodogradilišta su osposobljena za izgradnju gotovo svih tipova trgovačkih i vojnih brodova te specijalnih plovila. Uz novogradnje, Brodotrogir i Vik-tor Lenac vrše remont, preinake i rekonstrukcije. Zbog vrijednosti proizvodnih pogona, i već navedene važnosti za cjelokupno gospodarstvo, protupožarna zaštita je iznimno bitan segment u brodogradilištima, što je pre-poznato još u doba osnivanja ove važne gospodarske grane. Protupožarna zaštita je u prošlosti uspostavljena kroz stalna dežurstva i industrijska dobrovoljna vatro-gasna društva koja su se postupno profesionalizirala. Danas brodogradilišta raspolažu s profesionalnim vatro-gasnim postrojbama, dobro opremljenima i obučenima

za sve vrste intervencija u krugu brodogradilišta.Požarno opterećenje u brodogradilištima je veliko, pr-

venstveno zbog materijala koji se koriste (boje, gorivo, maziva, kabeli) te zbog obrade metala brušenjem i za-varivanjem prilikom čega može doći do požara. Zbog velikog broja radnika koji se mogu zateći na novograd-nji ili pri remontu broda, bitno je brzo djelovanje vatro-gasnih ekipa. Vatrogasci moraju biti osposobljeni i za spašavanje iz dubina i s visina zbog mogućih interven-cija u unutrašnjosti broda ili na njegovim višim nivoima. Jednako važan segment uspješnom interveniranju je i protupožarna preventiva, tj. dežurstva vatrogasaca na mjestima na kojima mogu izbiti požari.

Zbog već navedenih vrsta intervencija te zbog specifičnosti prostora u kojima vatrogasci mogu interve-nirati (prvenstveno unutrašnjost broda), nužno je stalno uvježbavanje. Od velikog je značaja i kvalitetna surad-nja s vatrogasnim postrojbama izvan brodogradilišta, posebno u slučaju velikih i složenih intervencija.

TeMA BROjA 30

Opasnost od požara u brodogradilištima je velika, prvenstveno zbog materijala koji se koriste kao i zbog obrade metala brušenjem i zavarivanjem prilikom čega može doći do požara. O sustavu vatrogasne zaštite u brodogradilištima razgovarali smo sa zapovjednicima vatrogasnih postrojbi

i glasnogovornicima u svim velikim hrvatskim brodogradilištima. Također smo predstavili i vatrogasnu postrojbu u Luci Ploče. Donosimo kratku povijest svake postrojbe, ustroj, opremu

te brojčane podatke, kratak opis najvećih intervencija te daljnje planove za razvoj sustava protupožarne zaštite u brodogradilištima.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja 31

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

ULJANIK je osnovan 1856. godine, u pomno odabranom pulskom

zaljevu, kao brodogradilište ratne mornarice Austro-Ugarske. Temeljac za gradnju položila je carica Elizabeta 9. prosinca, te se taj datum proslavlja kao dan brodogradilišta, jednog od najstarijih danas u svijetu. Nepune dvije godine nakon polaganja temeljca - 5. listopada 1858. godine s navoza je porinut prvi brod - Kaiser sa 5.194 tone istisnine. Za austrougarsku mor-naricu potom je napravljena flota od 55 raznih brodova, ukupne istisnine 53.588 tona. Uljanik će 9. prosinca 2016. obilježiti visoku 160. obljetnicu postojanja i, premda u Puli nedostaju pisani doku-menti o počecima ustroja zaštite od požara u pulskom brodogradilištu, nema sumnje da je već od njegovog utemeljenja bio uspostavljen sustav zaštitarske službe i vatrogastva. Sjedište vatrogasaca oduvijek je u istoj zgradi s tim da su oni ranije bili smješteni na katu, a u prizemlju je bila konjušnica za njihove konje koji su vukli vatro-gasna kola i opremu. Izvjesno je da su se uz generacije brodograditelja, sm-jenjivale i generacije vatrogasaca koje su dale nesumnjiv doprinos impre-sivnim brodograđevnim ostvarenjima Uljanika, najuspješnijeg hrvatskog brodogradilišta. O Uljanikovim vatro-gascima razgovarali smo sa zapovjed-nikom vatrogasne postrojbe Slađanom Vrtačićem i Igorom Brajkovićem, zamjenikom zapovjednika.

- Četvrt stoljeća sam vatrogasac Ul-janika, a nakon prvog desetljeća rada upisao sam i uspješno završio izvan-redni četverogodišnji studij (prve generacije u Pazinu) zagrebačke Visoke škole za sigurnost na radu i zaštitu od požara. Naš vatrogasni posao u brodogradnji je sve složeniji, jer brodograđevna tehnologija stalno napreduje i stoga je i zaštita od požara sve zahtjevnija. To znači da se vatro-gasci stalno trebaju obučavati kako ne bi bilo neugodnih iznenađenja u susretu s požarom. Osobno sam jako zadovoljan i poslom i ljudima s ko-jima radim. Naša postrojba ima 32 vatrogasca čiji se rad odvija u četiri smjene i Uljanikovi vatrogasci pri-tom vrše danonoćno preventivno

dežurstvo na brodovima u izgrad-nji, na koje pretežito otpadaju sve požarne opasnosti. U našem danonoćnom poslu pre-ventiva je u prvom planu i zaista nam je najvažnija. Godišnje prosječno bilježimo oko 100 intervencija i uglavnom se radi o malim požarima koje riješimo već u početnoj fazi. Imamo sreću da odavno nismo zabilježili neki požar većih razmjera što je nesumnjivo produkt kvalitetne preventive i odgovornog odnosa

radnika Uljanika i kooperantskih tvrtki prema protupožarnoj zaštiti, rekao je dipl. ing. sigurnosti Slađan Vrtačić, zapovjednik Vatrogasne pos-trojbe Uljanika.Zamjenik zapovjednika dipl. ing Igor Brajković ima 15 godina va-trogasnog staža u Uljaniku, a šestu godinu obnaša dužnost zamjenika zapovjednika. Uz to obavlja poslove organizatora zaštite od požara te vođenje propisane dokumentacije za sva društva.

Uljanikovi vatrogasci

DUGA VATROGASNA TRADICIjA

Vatrogasna postrojba Uljanik profesionalna je postrojba u gospodarstvu koja ima 32 vatrogasca koji djeluju u 4 smjene

Prosječno godišnje imaju oko 100 intervencija

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

32

tehnomont brodogradilište i marina U PUli

Preventiva je iznad svega

Grupe Uljanik - Vatrogasna postrojba Uljanik je profesionalna postrojba u gosp-odarstvu koja djeluju u četiri smjene. Preventivu, odnosno dežurstvo, vršimo na svim gradn-jama te imamo operativne vatro-gasce koji izlaze na intervenciju po pozivu za gašenje požara i kod ozljede radnika. Postrojba ima vozilo sanitetskog prijevoza, a u ekipi je i jedna medicinska sestra. Zadnjih godinu dana postrojba je pomlađena tako da su nakon umi-rovljenja starijih primljeni mlađi vatrogasci. Istodobno, uložena su i znatna sredstva u uređaje i vatro-gasnu opremu i postrojba je do-bro opremljena. Mogu podvući, ono što je istaknuo naš zapovjed-nik, da je požara sve manje što je nesumnjivo pokazatelj odgovor-nog odnosa prema protupožarnoj zaštiti i produkt učinkovitih preventivnih aktivnosti. U po-gledu ozljeda djelatnika brojka je

konstantna. U pogledu interven-cija gašenja požara prije desetak godina smo bilježili brojku od oko 200, a sada oko 100 požara godišnje, i to su male intervencije, na malim početnim požarima na brodu, u kontejnerima za smeće ili kod zapaljenja nekog tavalona na skeli. U proteklih 15 godina nije bilo intervencije na požarima s katastrofalnim posljedicama. U našem svakidašnjem radu na pr-vom je mjestu preventiva. Tjedno svaka od četiri smjene održava svoje vježbe, a dva puta godišnje se organiziraju vježbe na bro-dovima gdje sudjeluje vatrogasna postrojba u punom sastavu (prim-jerice specifični požar strojarnice, izvlačenje unesrećenih, spašavanje radnika i drugo). U njima osim vatrogasaca sudjeluju i radnici zaštitarske službe Uljanik i radnici koji se tada zateknu na brodu. Isto tako, stalno se vodi briga da radn-ici Uljanika i kooperantskih tvrtki budu osposobljeni i spremni za protupožarno djelovanje. O tome imamo i posebne brošure „Kako na brodu raditi na siguran način“ i „Sigurnost i zaštita od požara u brodogradnji“, rekao je zam-jenik zapovjednika dipl. ing. Igor Brajković. Uljanikovi vatrogasci osposo-bljeni su za sve intervencije i ako bi se nešto dogodilo što nadila-zi njihove snage i mogućnosti računaju na pomoć pripadnika JVP Pula kao i ostalih kolega u Is-tri. Čelni ljudi vatrogasne postro-jbe Uljanika, JVP Pula i Vatro-gasne zajednice Istarske županije, jedinstveni su u ocjeni da je nji-hova međusobna suradnja već go-dinama vrlo uspješna te da, kada zatreba, kolege vatrogasci jedni na druge uvijek mogu računati.

U susjedstvu pulskog brodograđevnog diva

Uljanika, nalazi se pola stoljeća mlađe i manje TEHNOMONT BRODOGRADILIŠTE PULA d.o.o. Tvrtka djeluje u sastavu Grupe Tehnomont koju čine dva segmenta: Brodogradilište “Pula” koje gradi brodove do 50 metara dužine, bavi se remontom i preinakama drvenih i metalnih brodova, investicijskim radovima u inozemstvu pri čemu je trenutno više od 300 radnika u njemačkim brodogradilištima. Već dugi niz godina bavi se i izradom solarnih toplovodnih kolektora panela. Drugi dio tvrtke je TEHNOMONT d.d. u čijem je sastavu marina Veruda koja se bavi nautičkim turizmom i Odjel Bravarija, koja se bavi izgradnjom čeličnih konstrukcija. O temi protupožarna zaštita sugovornici su nam bili dipl. ing. sigurnosti na radu Branko Matijašević, zaposlenik u Službi zaštite na radu i zaštite od požara i Aleksandar Šuran, član Uprave Tehnomonta d.d. zadužen za nautički turizam.- Prije Brodogradilišta Tehnomont radio sam u Uljanikovoj vatrogas-noj službi, a završio izvanredni četverogodišnji studij (prve gener-acije u Pazinu) zagrebačke Visoke škole za sigurnost na radu i zaštitu od požara. Od 2008. sam u Tehno-montu. Poznato mi je da nekada davno Tehnomont imao vatrogasce, svoj DVD, no kako smo razvrstani u treću kategoriju ugroženosti od požara, obvezni smo imati odgo-vornu osobu za zaštitu od požara, a to je moj kolega Mate Velić, inženjer zaštite od požara. Svi naši djelatnici su osposobljeni za protupožarnu zaštitu u suradnji s pulskom podružnicom riječkog Zavoda za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu čovjekove okoline. Jasno, pre-ventiva nam je iznad svega i o njoj se svakodnevno vodi briga, uključujući i radne sastanke u Brodogradilištu,

Uljanik je jedno od najstarijih brodogradilišta u svijetu

Uljanikovi vatrogasci osposobljeni su za sve intervencije i ako bi se nešto dogodilo što nadilazi njihove snage i mogućnosti računaju na pomoć

pripadnika JVP Pula kao i ostalih kolega u Istri

Asim ČabaravdićVla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja 33

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

gdje se dogovaramo kako zaštiti rad-nike i imovinu. O tome se posebno vodi računa kod zavarivanja i rezan-ja i u pravilu se problem riješi (ako se pojavi), na samom početku tako da zadnjih godina nismo imali većih incidentnih požarnih situacija. Na protupožarnom planu smo dobro opremljeni, raspolažemo s hidrant-skom mrežom, prijenosnim apa-

ratima za požare S6 i S9 s prahom i brentačama s vodom, rekao je Matijašević. Brodogradilište je najvećim dije-lom orijentirano na gradnju patrol-nih, turističkih, offshore, ribarskih, vatrogasnih i drugih brodova za široko svjetsko tržište, a pored grad-nje brodova bavi se remontom i re-konstrukcijom postojećih brodova. Izgradili su plovila za Rumunjsku, Englesku, Crnu goru, Srbiju, a tre-nutno grade brod i za Norvešku te nastoje, uz EU tržište, prodrijeti na tržišta arapskih zemalja i Kaspijskog mora i to uglavnom s patrolnim alu-minijskim brodovima. U tijeku je finalizacija dobivanja odobrenja za uništavanje ribarskih brodova tzv. „scrapping“, a domaćem tržištu nudi gradnju i većih vatrogasnih bro-dova duljine 25 metara. Potencijalni naručioci su vatrogasne zajednice našeg obalnog područja i hrvatski nacionalni parkovi. Tehnomont Brodogradilište tre-nutno prosječno zapošljava oko 430 djelatnika, od čega u brodogradilištu oko 110, a uz čelične gradi i alu-minijske brodove sa specifičnom tehnologijom u kojoj se ne koriste za-paljivi plinovi nego se radi s drugim tehnikama i s mehaniziranim ala-tima i manji su rizici od požara i kod

zavarivanja u usporedbi s čelikom.-Naša marina Veruda ima 60 stalno zaposlenih i desetak sezonaca, a raspolaže sa 630 vezova u moru i 250 na suhom vezu te ima vlastitu char-ter flotu. Spada u rijetke nautičke centre Hrvatske koji raspolažu s protupožarnom brodicom namijen-jenom za gašenje požara na moru i za ostale intervencije, a izgrađena je u našem brodogradilištu. Naravno, djelovat će, ako zatreba, i izvan ma-rine, to jest u pulskoj Luci. Prilikom intervencije brodica može koristiti slanu vodu i pjenu i opremljena je tako da može poslužiti za ispumpa-vanje vode iz plovila koja tonu. Na protupožarnom planu treba istak-nuti dobro instaliranu hidrantsku mrežu dugu oko tri kilometra s 45 hidranata, a koja je potpuno ob-novljena tako da hidrantna cijev može doći do kraja svakog mola. Uz to, marina raspolaže s 50 aparata za gašenje požara, i naravno, redovito se održavaju vježbe naših djelatnika, rekao je Aleksandar Šuran. Matijašević i Šuran zaključno su naglasili da se na protupožarnom planu ostvaruje odlična obostrana suradnja s kolegama Uljanika i JVP Pula te s Područnom i Županijskom vatrogasnom zajednicom.

U sastavu Tehnomont brodogradilišta je i marina Veruda, jedan od rijetkih nautičkih centara u Hrvatskoj koji raspolaže s protupožarnom brodicom

Protupožarnoj preventivi se posebna pozornost pridaje kod

zavarivanja i rezanja

Asim Čabaravdić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

34

3. maj brodogradilište d.d. - rijeka

ULAGANjeM U ZAŠTITU OD POŽARA DO SMANjeNjA BROjA INTeRVeNCIjA

O zaštiti od požara u riječkome brodogradilištu trenutačno brine postrojba od 32 pripadnika, od čega je 28 operativnih vatrogasaca, dva inženjera zaštite od požara te dva operatera veze. Postrojba je

opremljena s dva vozila, a ove godine u planu je nabava još jednog. U sklopu Brodogradilišta djeluje i sanitetska služba koja ima i svoje kombi vozilo.

Od 1892. godine, kada započinje priča o riječkome

brodogradilištu, do danas, u tom su se brodogradilištu mijenjali vlasnici i imena brodogradilišta. Bilo je tu i njemačkih, budimpeštanskih, austro-ugarskih i talijanskih poduzetnika i uprava. Krenulo se s popravcima manjih drvenih brodova, a već 1916. brodogradilište je uspjelo izgraditi reputaciju jednog od najistaknutijih graditelja bojnih plovila u to doba u Europi. Svoje današnje ime – 3. MAJ Brodogradilište d.d., u spomen na 3. svibnja 1945. godine kada je u Dru-gom svjetskom ratu oslobođena Rije-ka, tvrtka dobiva 1948. godine, nakon obnove i usmjeravanja proizvodne orijentacije na gradnju trgovačkih brodova. 3. MAJ Brodogradilište d.d. danas zapošljava oko 1500 ljudi, a svakodnevno u njemu radi i oko 200 kooperanata.

Ustroj vatrogasne postrojbe

Današnja vatrogasna postrojba svoj korijene vuče iz 50-ih godina prošloga stoljeća. Najbrojnija je bila 70-ih go-dina prošloga stoljeća, kada je imala čak 60-ak vatrogasaca, dok ih je danas 28.

Naime, sukladno Procjeni od požara i tehnoloških eksplozija, 3. MAJ je

svrstan u 1. E kategoriju, prema ko-joj postrojba mora imati minimalno 27 operativnih vatrogasaca. Kako pojašnjava Anto Lukić, zapovjednik postrojbe, do prošle godine imali su 20 ljudi, no, taj je broj, sukladno za-konskoj obvezi, popunjen pa postro-jba danas ima 28 operativnih vatro-gasaca, a ima i dva inženjera zaštite od požara te dva operatera veze u Centru veze. Radi se u smjenama (12-24-12-48), dok zapovjednik i njegov zamjenik, kao i serviser vatrogasnih aparata te inženjeri zaštite od požara

rade isključivo prvu smjenu.- Prema Pravilniku o opremanju va-trogasnih postrojbi, svi naši vatrogas-ci imaju radna i interventna odijela, dakle svu potrebnu zaštitnu opremu. Što se vozila tiče, tu smo malo „tanji“. Imamo dva vozila – jedno navalno i jedno za gašenje vodom i pjenom, no, već ove godine u planu je nabava još jednog većeg navalnog vatrogasnog vozila. Pored toga, 3. MAJ ima i san-itetsko vozilo kojim sami prevozimo naše zaposlenike u bolnicu, u slučaju ozljeđivanja ili drugih medicinskih problema. Također, svaki radni dan do 14.00 sati u brodogradilištu je i jedna medicinska sestra koja našim zapos-lenicima s medicinskim poteškoćama daje prvu, stručnu medicinsku pomoć, pojašnjava Lukić.

U posljednjih 10 godina, u 3. MAJU bilo je ukupno 617 inter-vencija povezanih s požarima, s tendencijom njihovoga sman-jivanja, osobito posljednje dvi-je godine. Uglavnom je riječ o početnim požarima, najčešće požarima smeća ili pak zapaljenju kablova, s malim materijalnim štetama.

Istodobno, u posljednjih pet go-dina sanitetskim vozilom iz 3. MAJA u bolnicu je zbog zdravs-tvenih poteškoća prevezeno 609 osoba.

INTeRVeNCIje U OPADANjU

Zapovjednik Anto Lukić i njegov zamjenik Zlatko Laušin

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja 35

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Najveći izazov - brodske strojar-

Nice S obzirom na djelatnost brodogradilišta, vatro-gasna postrojba 3. MAJA svoj rad usmjerava na dva temeljna segmen-ta. – Prvi i najvažniji su preventivni poslovi. Na njih otpada više od 90 % naših aktivnosti. Npr. mi izdajemo dozvole za rad s otvorenim plamenom, acetilenom, za rad na opasnim mjestima gdje postoji opasnost od iz-bijanja požara i sl. Naši inženjeri odobravaju takve radove i propisu-ju mjere zaštite. Na tim mjestima dežuramo i kontroliramo provođenje propisanih mjera. Nama je na brodu najkritičnije vrijeme opremanje bro-da, tj. ukrcaj goriva. To su velike količine zapaljivih tekućina, nafte, ulja i sl. Tada nastupa stroži režim rada i kontrole, kako ne bi došlo do propuštanja goriva iz sustava cjevo-voda ili tankova, kaže Lukić.

KoNtiNuiraNo osposobljavanje

– predUvjetučiNKovitosti

Svjesni da samo sustavnim osposo-bljavanjem vatrogasne postrojbe mogu povećati njezinu učinkovitost, u 3. MAJU redovito provode vježbe,

sukladno Planu i programu vježbi.- Prema tom Planu vježbe provodimo na svim našim objektima, a glavne vježbe organiziramo u suradnji s JVP-om Rijeka s kojima imamo izvrsnu suradnju. To su vježbe gašenja požara, spašavanja i evakuacije iz brodskih

strojarnica, najmanje jed-nom na godinu. Također, u dogovoru s Vatrogasnom za-jednicom PGŽ-a, dio naših vatrogasaca već je započeo obuku u flashover simulato-ru u Šapjanama, a uskoro će to učiniti i ostali pripadnici postrojbe. Ovakvo sustavno ulaganje u osposobljenost, pridonijelo je i činjenici da u posljednjih pet godina ni-smo imali težih ozljeđivanja naših ljudi, navodi Lukić.

PlaNovi za budućNost

Vatrogasni sustav u 3. MAJU i dalje će se razvi-jati, sukladno potrebama poslovanja i pozitivnim za-konskim propisima. Nova zapošljavanja zasad nisu u planu, ali se radi na obnovi opreme i voznoga parka. Pored već najavljene nabave novoga navalnoga vozila, kažimo da je nedavno na-bavljeno 25 novih, kvalitet-nih intervencijskih odijela i druge zaštitne opreme. Ohrabruje i podatak da u brodogradilištu imaju dobro razvijenu hidrantsku mrežu, kao i radionicu za servis 900 vatrogasnih aparata, s koliko ih brodogradilište trenutačno raspolaže.

- Usavršavanje vatrogasnoga kadra ostaje naš trajni primarni cilj. Naša postrojba članica je Gradske vatrogasne zajednice Grada Rijeke u čijem radu aktivno sudjelujemo i pridonosimo rješavanju aktual-nih problema. Izvrsno surađujemo s vodećim ljudima riječkoga vatro-gastva - Slavkom Gaušem, Mlad-enom Šćulcom, Hinkom Manceom, Tomislavom Milošem, ali i drugima. Sve su to izvrsni ljudi i profesion-alci, poznajemo se godinama i nema nikakvih problema u našoj komuni-kaciji i suradnji. U tim okolnostima, možemo reći da je vatrogasni ustroj 3. MAJA dorastao izazovima, bez obzi-ra na zahtjevnost i specifičnosti koje pred nas može postaviti gospodarska djelatnost kojom se naša tvrtka bavi, zaključuje Anto Lukić, zapovjednik vatrogasne postrojbe tvrtke 3. MAJ Brodogradilište d. d.

Najveća katastrofa: požar broda Ragna Gorthon

U dosadašnjoj povijesti 3. MAJA svakako najveća katastrofa dogodila se u rujnu 1971. godine, kada je došlo do velikoga požara na brodu Ragna Gorton. Do požara je došlo zbog nepažnje i nedovoljnog opreza. Naime, dan uoči probne vožnje, 17. rujna, na brodu su se obavljali završni radovi, među ostalim i ispitivanje protoka dizel-skoga goriva. Cjevari su zbog popravka skinuli jednu cijev iz sustava cjevovoda za dovod goriva, što stručnjaci koji su ispitivali protok goriva nisu znali. Otvaranjem ventila, došlo do istjecanja goriva u strojarnicu u kojoj je u tijeku bilo zavarivanje. Raspršena nafta se u dodiru s užarenom površinom zapalila i u kratkom vremenu ispunila stro-jarnicu gustim dimom i plamenom te se proširila i na nadgrađe broda. Unatoč nadljudskim naporima vatro-gasaca i samih radnika, požar je gašen nekoliko sati, a 15 je radnika smrtno stradalo.

Tragedija koja se nije trebala dogoditi

Pripadnici 3. smjene s voditeljem Željkom FičkomVanda Radetić-Tomić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

36

brodogradilište „viktor lenac“ d. d. - kostrena

U posljednjih pet godina veliki pomaci u vatrogasnoj službi

Povijest zaštite od požara u re-montnom Brodogradilištu „Vik-

tor Lenac“ d. d. stara je koliko i samo brodogradilište. Oduvijek je brodogradilište imalo barem neko-liko profesionalnih vatrogasaca, a 1953. godine pod okriljem „Lenca“ osnovan je i industrijski DVD koji je u svojim „najboljim“ danima imao više od 100 članova, uglavnom radnika „Lenca“. Društvo je imalo svoju profesionalnu jezgru, a radilo se uglavnom u jednoj smjeni. S po-rastom obima poslova i razvojem brodogradilišta, razvijala se i va-trogasna djelatnost. DVD se nakon Domovinskoga rata rasformirao, a ojačana je profesionalna vatrogasna postrojba.

U vatrogasnoj postrojbi danas djelu-je 27 operativnih vatrogasaca, koliko ih minimalno „Lenac“ i mora imati, s obzirom na klasifikaciju (1.E kat-egorija). Kako navodi Ivo Zoranović, zapovjednik postrojbe, svi su vatro-gasci stručno osposobljeni, prošli su i edukaciju za pružanje prve pomoći, propisno su opremljeni te imaju ure-dne liječničke preglede. Pored op-erativaca, u „Lencu“ rade i tri stručnjaka za preven-tivu – inženjeri zaštite od požara i zaštite na radu, s položenim stručnim ispit-ima. Rad je organiziran u smjenama (12-24-12-48), što se, ističe Zoranović, pokazalo kao najbolji režim rada koji odgovara ljudima, a i organizacijski je najsvr-sishodniji.

- Osobna oprema vatro-gasaca je dobra, sve je usklađeno s normativima. Što se vatrogasne opreme tiče, imamo je dovoljno, čak i više od propisanih standarda. Od vatrogasnih vozila posjedujemo jedno vozilo za gašenje vodom i pjenom i jedno dostavno vozilo. Zasad kategorizaci-jom propisani broj vozila dijelom kompenziramo dobro razvijenom hidrant-

skom mrežom pitke, tehnološke i morske vode. Naš najveći dok – Dok 11 ima čak pet pumpi, dok ostala dva doka imaju po dvije pume, tako da snabdijevanje vodom nije upitno. Imamo i 15-metarsko plovilo koje također ima jednu vatrogasnu pum-pu s bacačem vode i po potrebi može djelovati s mora, navodi Zoranović.

U remontnim brodogradilištima – veći sigurnosni izazovi

- Remontna brodogradilišta razli-kuju se od drugih brodogradilišta

po tome što u remont dolaze bro-dovi koji uglavnom imaju mnogo gorivog materijala (za razliku od novogradnje gdje tek u završnoj fazi na brod dolazi gorivo). U „Lencu“, kao i u svim drugim remontnim brodogradilištima, cijelo vrijeme trajanja tehnološkog procesa treba posebnu pozornost posvetiti velikoj količini gorivih tvari koje se nalaze na brodovima i predstavljaju latent-nu opasnost, osobito ako se izvode neki veći zahvati, poput preinaka brodova i sl., pojašnjava Zoranović te dodaje da se upravo zbog toga

kompletna aktivnost vatrogasne postrojbe usmjerava na same brodove. - Već 30-ak godina u „Lencu“ imamo razrađen sus-tav dozvola za tzv. to-ple radove (rezanje tehničkim plinovima, zavarivanje, brušenje, grijanje, lijepljenje i sl). Za sve to izda-jemo dozvole bez ko-jih navedeni radovi ne mogu ni početi. Sve to nadgledaju naši vatrogasci i inženjeri. Primjerice, baš da-nas imamo 25 vatro-gasaca raspoređenih na četiri broda na kojima se trenutačno radi, a najviše ih je na američkom ratnom brodu koji je kod nas na remontu već tri mjeseca. Američki

Požar na brodu „Rotalia“

Od većih intervencija u povijesti Brodogradilišta „Viktor Lenac“ valja izdvojiti požar na bugarskom brodu „Rota-lia“, 1980. godine. Radilo se o ribarskome brodu na ko-jem je požar izazvala posada prilikom proslave Nove go-dine. Gašenje požara trajalo je od pet sati ujutro do kasno navečer, sudjelovali su i pripadnici riječkih profesionalaca te remorkeri. Šteta je bila velika, ali ozlijeđenih nije bilo.

Zabava izmakla kontroli, nasreću, bez ljudskih žrtava

Remontno brodogradilište „Viktor Lenac“ među vodećima na Mediteranu

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja 37

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

ratni brod je vrlo specifičan, s vrlo visokim sigurnosnim zahtjevima. S obzirom na povećane potrebe za va-trogascima, angažirali smo dodatne vatrogasce i tzv. motritelje, njih uku-pno 15-ak. Bitno je da uvijek imamo dovoljan broj ljudi koji će „pokri-vati“ taj segment zaštite od požara. Drugim riječima, sustav preventive mora biti takav da u svakom trenutku znamo gdje se rade poslovi koji bi s

aspekta sigurnosti i zaštite od požara mogli biti opasni. Propisujemo mjere koje se moraju provesti da bi takav rad bio siguran, kaže Zoranović.

Vatrogasne vježbe – dio preventivnih aktivnosti

Neizostavan dio preventivnih ak-tivnosti su i vatrogasne vježbe. -Najčešće su to vježbe povezane s intervencijama na brodovima, a održavamo ih sa svakom smjenom najmanje jednom na mjesec. Jed-nom na godinu organiziramo i veliku vatrogasnu vježba u kojoj sudjeluju i pripadnici JVP-a Rijeka, policija te druge žurne službe. Pored toga, i naši brodari često zahtijevaju održavanje vježbi pa smo tako, primjerice, na američkom ratnom brodu dosad održali dvije vježbe u tri mjeseca i čak su nas pohvalili kao uigranu eki-pu, navodi Zoranović.

U pet godina 64 požara – štete minimalne

U posljednjih pet godina u „Lencu“ su zabilježena 64 požara, što je u

prosjeku jedan požar na mjesec. Ve-seli podatak da su to sve redom bili mali, početni požari drvene građe, smeća, otpadnih kanti boja i lako-va, raznih kablova i slično. Svi su ti požari ugašeni već u početnoj fazi pa je, primjerice, ukupna šteta izazvana požarima prošle godine iznosila svega 4.300 kuna, 2013. godine šteta je iznosila još i manje – samo 1.100 kuna, a 2012. taj je iznos bio 15.800 kuna.

Vatrogasna služba dorasla izazovima

- U posljednjih pet godina učinilo se uistinu mnogo za razvoj vatrogasne djelatnosti. Prvo, prije pet godina imali smo manje od 20 ljudi, a sad imamo 27 operativnih vatrogasaca. Drugo, kompletirali smo opremu, osobito onu krupnu. Primjerice, sada imamo čak tri požarna modula sa po dvije vatrogasne pumpe, svaki ka-paciteta 4000 l/minuti pod pritiskom od 10 bara, više od 40 aparata s rez-ervnim bocama za zaštitu organa za disanje, razvijen unutrašnji sustav radio veze i sl. Sredstava za gašenje također sada imamo mnogo više. Mnogo smo napredovali, dobro se razvijamo, sve je i normativno riješeno, u smislu potrebnih procje-na, planova, pravilnika i slično. I strani brodari koji dolaze u naše brodogradilište od nas traže takvu razinu opremljenosti, provode au-dite, snimanju stanje u svim segmen-tima, a posebno stanju sigurnosti. To nas tjera da se kontinuirano usavršavamo i idemo naprijed. Zbog toga smo konkurentni i na svjetskom tržištu i u toj svjetskoj konkurenciji dobivamo poslove. To nas veseli, ali ujedno i obvezuje da tako nastavi-mo i dalje, poručuje Ivo Zoranović, zapovjednik vatrogasne postrojbe Brodogradilišta „Viktor Lenac“.

Dražen Bevanda, voditelj organizacijske jedinice Sigurnost i zaštita okoliša i Ivo Zoranović,

zapovjednik vatrogasne postrojbe

„Viktor Lenac“ - gotovo 120 godina tradicije

Priča o remontnom brodogradilištu počela je 1896. godine u luci Rijeka, kada je brodogradilište pod imenom „La-zarus“ gradilo i popravljalo aus-tro-ugarske i talijanske trgovačke i ribarske brodove. Godine 1948. brodogradilište je dobilo ime „Viktor Lenac“, u čast narodnog heroja iz Drugoga svjetskog rata, inače radnika brodogradilišta. Do preseljenja na sadašnju lokaciju u Martinšćici došlo je 60-ih godina prošloga stoljeća. „Lenac“ da-nas raspolaže s tri doka različite veličine, a onaj najveći – Dok 11 može udokovati brodove Aframax i Suezmax veličine. Dok 11 u funkciji je od 2009. godine, čime su znatno povećani remontni kapac-iteti brodogradilišta, omogućena njegova bolja tržišna konkurent-nost i pozicioniranje kao jednog od vodećih brodogradilišta za remont i preinake na Mediter-anu. Danas „Lenac“ zapošljava 500-tinjak radnika i još najman-je toliko kooperanata, ovisno o trenutačnom obimu posla.

Vježba na broduAmerički ratni brod u „Lencu“ – Amerikanci pohvalili vatrogasnu službu

Vanda Radetić-Tomić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

38

brodogradilište brodosPlit

BROj POŽARA U PADUVatrogasna djelatnost u Brodosplit

brodogradilištu provodi se od pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kada u brodogradilištu djeluje vatrogasna straža. Krajem šezdesetih godina vatrogasna postro-jba se uspostavlja kao samostalna or-ganizacijska cjelina u okviru Službe sigurnosti, zaštite na radu i zaštite od požara.

Značajniju vatrogasnu opremu, nabavu vatrogasnih vozila, vatro-gasnih pumpi postrojba ostvaruje početkom sedamdesetih nakon ve-likog požara kada je izgorjelo jedno cijelo nadgrađe broda u izgradnji.Od sedamdesetih pa dalje vatrogasna postrojba djeluje kao postrojba sa stalnim vatrogasnim dežurstvom od 24 sata. Do početka osamdesetih or-ganiziranim u tri vatrogasne smjene, da bi od sredine osamdesetih prešla na četverosmjenski sustav rada koji se održao do prije dvije godine kada prelazi na rad u dvije vatrogasne sm-jene stalno pripravne za vrijeme rad-nog vremena. Kroz cijeli taj period vatrogasna postrojba broji od 24 do najviše 82 člana. Danas u postrojbi radi 13 vatrogasaca sa zapovjednikom i zamjenikom zapovjednika raspoređenih u dvije vatrogasne smjene te serviser vatro-gasnih aparata i referent zaštite od požara.

Vatrogasci uključeni u sve faze prozvodnje

Vatrogasna postrojba je u brodogradilištu uključena u sve faze vođenja pojedinog projekta od njegovog planiranja do realizacije te predlaže i prati primjenu svih potrebnih mjera zaštite od požara. Zbog kompleksnosti tehnološkog procesa i različitih scenarija neželjenih događaja unutar postro-jbe, provode se posebni programi osposobljavanja vatrogasaca za gašenje požara zatvorenih pros-tora te spašavanje s visina i du-bina prilagođenih uvjetima u brodograđevnoj industriji, a pose-ban se naglasak daje na uvježbavanju i održavanju aktualnim procedura

ISO 14000 i OHSAS 18000 - Odziv u izvanrednim situacijama.

Broj požara zadnjih godina u stalnom je padu što se može vidjeti i iz priložene tablice. Najzahtjevnija intervencija u posljednje vrijeme bila je 30. 1. - 2. 2. 2015. god. kod havarije m/b Monet vezanog u bazenu brodogradilišta, a prouzročenog nevremenom gdje je pored spriječavanja prodora mora u brod trebalo spriječiti i onečišćenja mora od balastnih voda. U samoj akciji pored postrojbe Brodosplit

sudjelovale su i ostale dežurne službe i poduzeća, a pomoć u opremi i ljud-stvu su pružili i JVPG "Split", DVD "K. Gomilica" i tvrtka "Čistoća".Ovom akcijom, ali i mnogim prije, pokazana je odlična suradnja između djelatnika PVPG-Brodosplit i pri-padnika drugih vatrogasnih postro-jbi i službi u zajedničkim nastojan-jima na unaprjeđenju struke.

Kako bi se vatrogasci što bolje up-oznali i izmijenili različita iskustva često potrebna u situacijama ugroze

1 4 6 3 5 1 5 2 0 6 32 4 2 6 15 21 7 6 6 7 4 66 7 8 2 5 4 5 2 2 2 2 1016 11 9 8 8 10 6 0 7 7 5 128 5 13 13 9 8 11 10 9 12 11 19

0

5

10

15

20

25

broj požara usporedna tablica 2010 - 2014 god.

br.požara 2010 ukupno br.požara 2011 ukupno br.požara 2012 ukupno br.požara 2013 ukupno br.požara 2014 ukupno

mjesec

br.p

ožar

a

PDF created with pdfFactory Pro trial version www.pdffactory.com

Vatrogasna postrojba posjeduje dva kombinirana navalna vozila voda/ pjena:- FAP 1620 s rezervoarom vode 4000 litara i pjenila 400 litara- Renault Midlum s CAFS na komprimirani zrak u bocama s rezervoarom vode 2000 litara i pjenila 100+150 litara (TIP A I B)- Vozilo za tehničke intervencije Renault Master – posebno dizajniranim za potrebe brodogradilišta i opremljenim opremom za spašavanje s visina i du-bina, spašavanje na moru, opremom za sprečavanje onečišćenja okoliša te sprečavanje zagađenja mora i voda, kao i sanitetskom opremom za pružanje prve pomoći i prijevoz ozlijeđenih.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja 39

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

ljudskih života i imovine, proteklih godina organizirane su jednod-nevne vježbe spašavanja s visina i

dubina za predstavnike Javne va-trogasne postrojbe grada Zagreba, GVP Pliva, DVD Mladost iz Kaštel

Sućurca i djelat-nike središnjeg centra za obuku HRM-a. Na tim su vježbama pripad-nici Brodosplitove postrojbe prezenti-rali specifičnosti gašenja u brod-skim prostorima, poput tankova tereta, otvorenih paluba, navoza, hala za izradu brodskih sekcija i načine i postupke

evakuacije ozlijeđenih i njihovo spašavanje u otežanim uvjetima pristupa u utrobi broda.

Povijest vatrogasne jedinice Bro-dotrogira datira iz 1948. go-

dine kada su radnici, odmah po osnutku brodogradilišta, oformili dobrovoljnu vatrogasnu četu. Prvo organizirano gašenje zbilo se na požaru koji je izbio na crkvi Sv. Ante na Dridu.Unutar brodogradilišta 1954. g. os-novano je Dobrovoljno vatrogasno društvo Brodomosor iz kojeg 1958. g. proizlazi prva profesionalna va-trogasna jedinica. Od 1979. do 1985. vrijeme je modernizacije i početak školovanja vatrogasnih kadrova za što su posebno zaslužni Felicijo Parčina i Ante Vukman Ilak.Brodogradilište je početkom 90-ih pogođeno ratnim zbivanjima čime je onemogućeno normalno funk-cioniranje tvrtke te se bitno smanjuje broj aktivnih vatrogasaca i količina opreme. MUP je 1999. godine donio rješenje prema kojem se Brodotrogirove građevine i prostor razvrstavaju u II a kategoriju ugroženosti od požara. Prema postojećoj Procjeni ugroženosti od požara koja datira od 1999., sadašnja Vatrogasna jedinica

ne djeluje kao postrojba već kao va-trogasno dežurstvo u kojem je stalno zaposleno 11 djelatnika, šef odjela, referent zaštite od požara i 9 vatro-gasaca raspoređenih u 4 smjene. Svi vatrogasci su opremljeni osob-nom zaštitnom opremom i izolaci-jskim aparatima. Posjedujemo vatro-gasno vozilo za tehničke intervencije i gašenje požara marke Iveco, kapac-iteta 700 l vode, 400 l pjenila, pumpu marke Waterous kapaciteta 1600 l/min pri 8 bara i 227 l/min pri 34 bara, bolnički kombi marke Citroen Jumper, donacija brodarske kom-panije Laurin Maritime iz 2004. go-dine i pumpe marke Hale kapaciteta 1200 l/ min i Ziegler 1600 l/min.

Vatrogasna jedinica specijalizirana je za sve intervencije koje se dogode u krugu brodogradilišta, a odnose se na radove s otvorenim plamenom i zbrinjavanje ozlijeđenih radnika. Uvježbavanje se odvija svakodnevno kao i kontrola svih zatvorenih pros-tora gdje se odvijaju radovi. Posljednjih devet godina svakog se mjeseca studenog održavaju radne vježbe s ciljem primjenjivanja ak-

tivnosti koje su određene Planom sigurnosne zaštite luka. Takve ak-tivnosti obuhvaćaju provjeru općeg stupnja pripravnosti svih sudionika, identificiranje vremena potrebnog za reagiranje sudionika u kriznim situacijama kao i funkcioniranje cjelokupnog sustava komunikacije.Broj intervencija u 2014. g., a u odno-su na prethodno razdoblje smanjen je za 50 %, čemu su doprinijeli stalni preventivni pregledi i edukacija svih zaposlenika brodogradilišta. Jedan od većih požara dogodio se u lipnju 2014. g., u radionici mehanike kada je izbio požar na razvodnoj ploči, a uslijed nepovoljnih vremen-skih uvjeta. Požar je vrlo brzo loka-liziran čime je zaustavljeno njegovo širenje na krov mehanike i na prateće objekte uz mehaniku.

Trenutno se radi revizija Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i na temelju toga se izrađuje i novi plan zaštite od požara. Prema dobivenim rezultatima re-vizije, MUP će donijeti novo rješenje o kategorizaciji i odrediti broj vatro-gasaca u brodogradilištu.

brodotrogir

STALNI PReVeNTIVNI PReGLeDI I eDUKACIjA ZAPOSLeNIKAVatrogasna jedinica Brodotrogira d. d. djeluje unutar Odjela zaštite od požara i uz

Odjel zaštite na radu pripada Službi zaštite na radu.

Josip Jurišić

Ivana Mitar

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

tema broja

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

40

VATROZAŠTITA LUKe PLOčeSama specifičnost luke određuje i načine uvježbavanja vatrogasaca u postrojbi. Dosta se radi

na terenu što se pokazalo kao najbolji način uvježbavanja za razne poslove i aktivnosti na lučkom području.

Profesionalna vatrogasna postro-jba na području Luke Ploče os-

novana je 1982. godine. Djelovala je kroz Sektor sigurnosti u sklopu posebnog odjela zaštite od požara sve do 1998. godine. Preustrojem luke Ploče, dolazi do osnivanja tvrtke Vizir d.o.o. za zaštitu od požara lučkog područja. Tvrtku osniva Lučka uprava Ploče, kao jedini vlas-nik, a nakon godinu dana prodaje udio od 49 % tvrtki Luka Ploče d.d. Takav odnos je i danas, a vatrogasna postrojba je sastavni dio tvrtke Vizir.Vatrogasna postrojba je razvrstana u Ig kategoriju, što znači da mora imati minimalno 16 profesionalnih vatrogasaca. Organizirani su u 4 sm-jene po 4 vatrogasca, smjene vodi voditelj smjene, a svaka ima mini-malno 2 vatrogasca-vozača. Pos-trojbom rukovodi zapovjednik koji ima i svog zamjenika. Svi vatrogasci imaju odgovarajuću stručnu spremu i položene stručne ispite.Vatrogasna postrojba raspolaže minimalnom opremom koja se traži za vatrogasnu postrojbu ove katego-

rije. Posjeduju 3 vatrogasna vozila, određen broj vatrogasnih pumpi kao i drugu vatrogasnu opremu i sprave te osobnu i skupnu zaštitnu opremu za vatrogasce.Specifičnost ove postrojbe je što isključivo radi i djeluje na lučkom području, te pruža usluge svim pravnim subjektima koji rade na lučkom području. Požari su rijetki, a oni i koji se dogode budu u početnoj fazi te se brzo riješe. Najveći dio poslova i aktivnosti odnosi se na razne vrste tehničkih intervencija (ispumpavanja, pranja, odštopavanja i sl.) i razne vrste osiguranja (bro-dova s lakozapaljivim tekućinama i specijalnim teretima te vatroopasnih poslova).

Najteža intervencija ona u 2012.Godišnje imaju nekoliko požara, na stotine tehničkih intervencija s va-trogasnom opremom i vozilima kao što su razna pranja lučkih površina i skladišta, pranja raznih kamiona, dizalica i strojeva, dosta sati raznih ispumpavanja vode, te odštopavanja

cijevi i sustava.Najteža intervencija dogodila se 2012. godine kada je došlo do požara na skladištu sipkih tereta (gdje je bio uskladišten šećer), pri čemu je došlo do zapaljenja gumenih traka-eleva-tora. Radilo se o zahtjevnom požaru pošto se radi o objektu s visokim požarnim opterećenjem. Koncen-tracija otrovnog dima bila je velika, vidljivost je bila slaba, a gasilo se na dosta velikoj visini s bezbroj stepeni-ca i traka. Unatoč svim poteškoćama, požar je uspješno lokaliziran i ugašen.U luci se radi na nizu projekata (ter-minal za rasute terete, plinski termi-nal, terminal za tekuće terete, i dr.) tako da se očekuje i nabava nove opreme i vozila, a broj vatrogasaca će ovisiti o novoj procjeni ugroženosti lučkog područja. Suradnja s ostalim vatrogasnim postrojbama (javna gradska postrojba, vatrogasna pos-trojba naftnih terminala Federacije BiH) je korektna i u skladu s propi-sima koji reguliraju područje zaštite od požara. Dragan Azinović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK travanj 2015.

PSIHOLOGIJA 41

VATROGASAC I OBITELJ VATROGASCAPotpora i razumijevanje koju pruža obitelj vatrogasca izuzetno je značajna u smanjenju stresa i suočavanju sa stresnim situacijama na vatrogasnim intervencijama. Usklađenost obiteljskog i

profesionalnog života zahtijeva odricanje i vatrogasaca i njihovih obitelji.

Za vatrogasce možemo reći da imaju dvije obitelji. Vatrogasci svoju postrojbu i ko-

lege vatrogasce s pravom doživljavaju kao drugu obitelj. S njima provode mnogo vre-mena, ovisni su jedni o drugima, dijele svoje dobre i loše trenutke, strahove i očekivanja, a osobito velik značaj je u međusobnoj potpori vatrogasaca u stresnim situacijama. Ipak, ništa se ne može usporediti s primarnom obitelji. Zbog ovih činjenica vatrogasci se mogu naći u situaciji koju psiholozi nazivaju sukob uloga. Ogleda se ponekad u nemogućnosti uspješnog usklađivanja obiteljskih i radnih obveza i pred-stavlja značajan izvor stresa. Većina građana o vatrogascima razmišlja onog

trenutka kada im je potrebna pomoć ili kada čuju sirene na vatrogasnim vozilima. U prvom redu o vatrogascima razmišljaju kao o spasiocima, a rijetko o tome da je vatrogasac i nečiji sin, otac ili muž koji ima obitelj i određene obiteljske ob-veze. Svaki put kada građani vide vatrogasce na intervenciji, osobito vikendom ili blagdanima, trebaju znati da se pored vatrogasaca i njihove obitelji na određeni način žrtvuju zbog skrbi va-trogasaca o sigurnosti građana.Vrlo često možemo čuti kako se u suvremenom

društvu naglasak stavlja na obitelj i obiteljske vrijednosti. U tom svjetlu možemo slobodno reći da su obitelji vatrogasaca, u odnosu na druge obitelji koje rade isključivo u dnevnoj smjeni i imaju neradne vikende, uskraćene u mnogim zajedničkim obiteljskim i društvenim aktivnostima.

Djeca vatrogasacaZbog organizacije rada vatrogasaca 24/7/365,

tj. rad u smjenama, noću, vikendima i blagda-nima, djeca vatrogasaca često trpe izostanak oca/majke iz obiteljskih aktivnosti, te školskih i vanškolskih aktivnosti djece. Vrlo često, unatoč obećanjima, očevi/majke vatrogasci nisu u pri-lici sudjelovati u aktivnostima koja su njihovoj djeci jako važna poput školskih priredbi i natje-canja, prvih sportskih ili glazbenih nastupa i sl. Poznato je da je za zdrav psihofizički razvoj djece, izuzetno važna potpora roditelja. Djeca trebaju roditeljsku potporu kako bi se zdravo, emotivno i kognitivno (intelektualno) razvi-jala, a djeca vatrogasaca su ponekad u tome uskraćena.

Bračni / izvanbračni partneriPrihvaćanje činjenice da je suprug/supruga

(mladić/djevojka) vatrogasac, znači veliku žrtvu i odricanje, ali istovremeno govori i o velikoj međusobnoj ljubavi. Kad razgovarate s obitelji vatrogasaca, onda većina potvrđuje da se jednostavno „navikla“ na takav način života. U većini slučajeva još u vrijeme zasnivanja obitelji, suprug ili supruga su već radili kao vatrogasci i prije braka su se mogli upoznati s određenim aspektima vatrogasnog poziva i života u zajednici s vatrogascem /vatrogaskin-jom.U obitelji vatrogasaca, supruge vrlo često preu-

zimaju određene aktivnosti koje inače obavl-jaju njihovi muževi, a nerijetko klasična pod-jela „muških i ženskih„ poslova gotovo da i ne postoji. Na ovaj način bračni partneri pružaju praktičnu potporu, ali pružaju i emocionalnu (psihološku) potporu u stresnim situacijama vezanim uz posao.

Zoran Šimić, psiholog

Zbog organizacije rada, djeca vatrogasaca često trpe zbog izostanka roditelja

U obitelji vatrogasaca, supruge vrlo često preuzimaju određene aktivnosti koje inače obavljaju nji-hovi muževi, a nerijetko klasična pod-jela „muških i ženskih„ poslova gotovo da i ne postoji. Na ovaj način bračni part-neri pružaju praktičnu potporu, ali pružaju i emocionalnu (psihološku) potporu u stresnim situacijama vezanim uz posao.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

PSIHOLOGIJA

VATROGASNI VJESNIK travanj 2015.

42

Obitelj i rad u smjenama i noćuRad noću izaziva niz negativnih učinaka na

zdravlje vatrogasaca. Kad govorimo o obitelji vatrogasaca, svakako da posljedice smjenskog, a osobito noćnog rada trpi i obitelj vatrogasca. Primjerice, za kvalitetnu pripremu za noćni rad, potrebno je osigurati kvalitetan san prije odlaska na posao, te osigurati dovoljno vremena i uvjete za kvalitetan odmor i kvalitetan san nakon noćne smjene. Kako bi osigurali uvjete, od obitelji se zahtijeva prilagodba u smislu osiguravanja uvje-ta (smanjenje buke na najmanju moguću mjeru, prilagodba rasporeda aktivnosti članova obitelji i sl.). To nije jednostavno jer remeti određenu rutinu u obitelji i sputava članove obitelji u obavljanju njihovih aktivnosti. Zamislite vatro-gasca čije dijete/djeca pohađaju glazbenu školu i koja moraju svakodnevno vježbati sviranje ili pjevanje, a tata/mama vatrogasac treba odmor od rada u noćnoj smjeni.

Obitelj kao izvor psihološke potpore vatrogascima

Kao i u svakom zanimanju, dio svog posla htjeli ili ne svi „nosimo doma“ pa tako i va-trogasci. Jasno je da vatrogasci svoj posao ne mogu doslovce raditi od kuće kao što je moguće u nekim drugim zanimanjima, ali psihološki teret svog posla ne mogu ostaviti u vatrogasnoj postrojbi i ne misliti na događaje i doživljaje s intervencije.Nakon teških vatrogasnih intervencija (inter-

vencija u kojima ima teško ozlijeđenih ili sm-rtno stradalih osoba) povratak u krug obitelji ima „terapeutski“ učinak, jer obitelj djeluje podržavajuće i pruža emotivnu potporu. S druge strane, vatrogasci trebaju voditi računa o tome da članove obitelji, a osobito djecu „sekunda-rno“ ne traumatiziraju prepričavajući događaje s vatrogasne intervencije koji mogu imati traumatska obilježja. Dovoljno je s članovima obitelji podijeliti informaciju da je protekla sm-jena bila zahtjevna, i sl. U takvim prilikama za-molite članove obitelji da imaju razumijevanja i tolerancije na vaše ponašanje i reakcije koje možda mogu biti nešto drugačije nego što je to uobičajeno. Ako ste pod stresom, jako je ko-risno članovima obitelji to i reći, upozoriti ih da možete biti razdražljivi i manje tolerantni na frustraciju, te skloniji konfliktu kako bi preve-nirali nesporazume i konflikte koji mogu iz toga proizaći.

Društveni životZbog smjenskog i noćnog rada dolazi i do

poremećaja društvenog života vatrogasaca i nji-hovih obitelji. Druženje s prijateljima i slične društvene aktivnosti poput sportskih aktivnosti, kulturno-umjetničkih i drugih se najčešće odvi-

jaju u popodnevnim satima, što je često vrlo teško ili nemoguće uskladiti s organizacijom radnog vremena vatrogasaca. Obiteljske proslave, rođendani, svadbe,

krstitke, odlazak na izlet u prirodu, druženja „uz roštilj“ i sl., odvijaju se isključivo „neradnim“ danima i vikendom, a kako su za vatrogasce i „neradni“ dani, vikendi i blagdani često radni tako je vrlo teško, a ponekad i nemoguće plan-irati nabrojane aktivnosti. Čak i kada u slobodno vrijeme sudjeluju u ovim aktivnostima, uvijek postoji mogućnost izvanredne situacije i potrebe za odlaskom na vatrogasnu intervenciju.

Žene vatrogasci Uobičajeno je da kad govorimo o vatrogascima

najčešće mislimo na vatrogasce – muškarce, ali svakako da treba istaknuti da slične poteškoće imaju i žene vatrogasci. S obzirom na ulogu žene u obitelji i većih očekivanja obitelji od žene u ulozi majke i supruge, ženama je još teže uskladiti obiteljsku ulogu i vatrogasni posao nego kolegama vatrogascima. Imajući ovo na umu, potrebno je još više cijeniti trud žena vatrogaskinja u usklađivanju profesionalnih i obiteljskih obveza.

Zaključno Unatoč svim navedenim teškoćama s kojima

se susreću, obitelji vatrogasaca jasno iskazuju ponos na članove obitelji vatrogasce i zajednički uživaju ugled u zajednici u kojoj žive. Poznato je da je u mnogim obiteljima pripadnost va-trogastvu obiteljska tradicija. Da se vatrogasci uspješno nose sa svim pa tako i ovim izazovima, koji su sastavni dio posla vatrogasca, govori i činjenica o niskoj fluktuaciji vatrogasaca u va-trogasnim postrojbama.U Republici Hrvatskoj postoji preko 50.000

udruga, ali (koliko je poznato autoru ovog teks-ta) ne postoji nikakav oblik udruživanja članova obitelji vatrogasaca. Svakako da bi bilo korisno da se obitelji vatrogasaca upoznaju i međusobno druže. To bi doprinijelo njihovom boljem razum-ijevanju i prevladavanju određenih poteškoća na koje nailaze osobito mlade obitelji vatrogasaca, a predstavljao bi i jedan oblik međusobne psihološke potpore. Rad na zajedništvu članova obitelji vatrogasaca imao bi pozitivan utjecaj i na jačanje zajedništva članova vatrogasne postrojbe. Poznato je da razina zajedništva u vatrogasnoj postrojbi ima pozitivan utjecaj na učinkovitost, smanjuje mogućnost konflikta, povećava zadovoljstvo poslom i jača motivaciju članova vatrogasne postrojbe. Možda ovaj tekst nekome bude poticaj da pokrene inicijativu za osnivanjem „Udruge obitelji vatrogasaca“.

Niska fluktuacija vatrogasaca u vatrogasnim postrojbamasvjedoči da

se vatrogasci uspješno nose sa svim izazovima

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

intervju 43

Recite nam nešto o Vašem vatro-gasnom putu.

Godine 1995. završio sam sred-nju stručnu spremu za vatrogas-nog tehničara i postao operativni član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Garešnički Brestovac. Prije stupanja u DVD bio sam član va-trogasne sekcije koja je djelovala u osnovnoj školi. U DVD-u sam bio i 4 godine zapovjednik Društva, 13 godina vodio mladež od 12-16. g., a sada pomladak od 6-12 godina. Ženska ekipa od 12-16 godina bila je vrlo uspješna, osvojili smo prva i druga mjesta na susretima mladeži između RH i Slovenije. Zanimljivo je da ženska ekipa uvijek ima puno bolje vrijeme izvođenja vježbi od muške ekipe. I moj sedmogodišnji

sin je član DVD-a, i već ima os-vojenih medalja. Tijekom ljeta zapovjednik sam Kampa vatro-gasne mladeži HVZ-a u Fažani. U sklopu preventivnih aktivnosti posjećujemo dječje vrtiće i osnovne škole educirajući mlade, tako da nam mladeži i djece u vatrogastvu ne nedostaje.

U Vatrogasnoj postrojbi Garešnice radim od 2005. godine. Svoj vatrogasni put započeo sam kao vatrogasac, vozač, šef sm-jene, zamjenik zapovjednika, a danas sam zapovjednik postrojbe. Uspješno obavljanje vatrogasne djelatnosti zahtijeva stalno stručno obrazovanje i uvježbavanje i kon-stantno usavršavanje. Tako sam prošao razna osposobljavanja za rad s vatrogasnom mladeži, za va-trogasnog vježbatelja, specijalnost za spašavanje s dubina i visina, za strojara, rad s dišnim spravama, rad sa spasilačkim alatom, s motor-nom pilom, rotosjekačem i trim-erom, s hidrauličkim platformama, vožnja brodicom B kategorije, rad s defibrilatorom, obuku u simula-toru plamenih udara, seminar u or-ganizaciji Heavy Rescue Germany o spašavanju prilikom teških pro-metnih nesreća i dr.

Moram spomenuti i da sam za vrijeme služenja vojnog roka, sudjelovao s ekipom vatrogasne postrojbe Hrvatske vojske na 2. državnom vatrogasnom natjecanju u Rijeci 1996. godine. U DVD-u sam bio član Nadzornog odbora, predsjednik Savjeta vatrogasne mladeži, član Upravnog odbora, predsjednik Savjeta u VZŽ i zam-jenik predsjednika Savjeta vatro-gasne mladeži HVZ-a.

Na kojem području djeluje JVP Garešnica? Koliko vatrogasaca dje-luje u postrojbi i koja su im vozila na raspolaganju?

U JVP Garešnica djeluje 16 va-trogasaca, a područje djelovanja je 420 km². Osim područja Grada Garešnice, djelujemo i na području općina Hercegovac, Velika Trno-

vitica i Berek. Uz profesionalnu postrojbu djeluje i 16 dobrovoljnih vatrogasnih društava od kojih su 3 središnja. Kako bi vatrogastvo i zaštita od požara funkcionirali na najvišoj razini, potrebno je kon-stantno ulagati u zaštitu od požara što Grad Garešnica i čini te je potrebna dobra suradnja između profesionalnih i dobrovljnih vatro-gasaca. Postrojba je dobro oprem-ljena, izgrađen je novi objekt u koji je Grad uložio 2 milijuna kuna, u uporabi je 7 vatrogasnih vozila. Za potrebe VZG Grad izdvaja 350.000,00 kn, ali ukupno za vatro-gastvo godišnje oko 800.000,00 kn. Izrazito je važna dobra suradnja jedinica lokalne samouprave jer su oni odgovorni za stanje zaštite od požara i njihov je najveći interes da sve dobro funkcionira.

Nakon donošenja novog Za-kona o udrugama imamo malo i poteškoća. Ljudi gube motivaciju za članstvo u dobrovoljnim va-trogasnim društvima. Kako bi se motiviralo operativne dobrovoljne vatrogasce iznio sam prijedlog na Gradskom vijeću da ih se oslobodi plaćanja dijela komunalne naknade, parkiranja, te da dobiju prednost prilikom upisa djeteta u dječji vrtić. Postoji i problem napuštanja mjesta rada dobrovoljnom vatro-gascu. Imali smo ponekad i po 30 požara otvorenih požara mjesečno. Nas 16 ne možemo pokriti to-liku površinu, potrebno je mo-bilizirati dobrovoljce. Međutim, kako sam rekao, postoji problem s poslodavcima koji ne dozvoljavaju napuštanje radnog mjesta, a trebalo bi ga riješiti na državnom nivou.

Koji su najveći problemi s kojima se susrećete na području djelovanja Vaše postrojbe?

Najveći problem je veliko područje djelovanja postrojbe. Naime, osim na području Grada, gdje se poštuju odredbe o osno-vama organiziranosti, djelujemo i na području triju općina te je na najudaljenijim mjestima teško za-

Tomislav Kunješić, zapovjednik javne vatrogasne postrojbe garešnica i vatrogasne zajednice grada garešnice

• rođen 3. 1. 1977. godine• diplomirani inženjer

zaštite od požara• viši vatrogasni časnik

u DVD-u Garešnički Brestovac čiji je član od 1995.

• viši vatrogasni časnik I. klase u JVP-u Garešnica

• voditelj vatrogasne mladeži

• vatrogasni sudac• član Odbora za osposo-

bljavanje i usavršavanje Hrvatske vatrogasne zajednice

beneficijama povećati motiviranost dobrovoljnih vatrogasaca

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

intervju

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

44

dovoljiti zakonsko vrijeme za dola-zak na intervenciju. Kao veliki ne-dostatak pokazalo se nepostojanje županijskog vatrogasnog opera-tivnog centra jer svi pozivi koji se upućuju na pozivni broj za vatro-gasce 193 automatski se preusm-jeravaju u Centar 112. Samim time gubi se na dragocjenom vremenu koje je potrebno kako bi vatrogasne snage reagirale od prve dojave. U svakoj županiji je različito riješeno alarmiranje i pozivi na 193 i Centar 112. Ova šarolikost od županije do županije nije dobra za sustav zaštite i spašavanja.

Smatram da postojeće zakonske propise koji uređuju vatrogastvo, organiziranost vatrogasnih postro-

jbi, međusobne odnose vatrogas-nih postrojbi u vatrogasnim inter-vencijama te minimum tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi treba uskladiti odnosno prilagoditi kako bi djelotvornost bila učinkovitija.

Susrećemo se i s lažnim dojavama za vatrogasnom intervencijom. Na-veo bih jedan primjer gdje su nas pozvali na dojavu, s nepotpunim podacima o mjestu događanja, kako bi ustvari nesmetano mogli izvršiti planirani prekršaj „maknuvši“ i policijsko patrolno vozilo koje je obvezno pratiti nas na intervenciju. Kako bismo smanjili broj lažnih dojava mislim da je važno da ljudi znaju kako je lažna dojava kazneno djelo koje se mora procesuirati.

Ovdje bih htio spomenuti i važnost povezivanja objekata s va-trodojavnim sustavom na vatrogas-nu postrojbu. U Garešnici je samo poduzeće za proizvodnju ambalaže Bakrotisak d. d. povezano na našu postrojbu. U njemu je prošle go-dine izbio požar, a zbog pravo-vremene dojave u postrojbu, bili smo na mjestu požarišta za manje od 4 minute. Šteta je bila mini-malna zahvaljući brzom alarm-iranju. Dakle, problem je što ostala poduzeća, javne ustanove i dr. svoje dojavne centrale imaju spojene na razne zaštitarske kuće zbog čega protekne puno više vremena do

dolaska vatrogasaca. Bilo bi puno bolje da se dojave u početnoj fazi požara automatski proslijeđuju na centralu u najbližu operativnu va-trogasnu postrojbu, a da se to regu-lira u izmjenama Zakona o zaštiti od požara. I na kraju, mislim da se treba uvesti reda u osiguravajuće kuće, u smislu izdvajanja prihoda koja se izdvajaju od uplaćenih premija osiguranja od požara.

Koliko ste prošle godine imali i koje vrste intervencija na području djelovanja? Koja osposobljavanja ste proveli?

Zbog svog geografskog položaja, Bilogora, Moslavačka gora i Sla-vonija, na području Garešnice svaka intervencija je specifična na svoj način. Tijekom prošle godine postrojba je imala 115 interven-cija. Osim vatrogasnih interven-cija obavilo se i 58 radnih naloga, odnosno usluga. Sudjelovali smo u organiziranim javnim akci-jama poput uređivanja javnog parka i slično. Spomenuo bih prošlogodišnju intervenciju kad se izlila rijeka Ilova i bilo je potrebno izraditi zečje nasipe u obrani od poplava. Kako je bilo potrebno or-ganizirati veći broj ljudstva u ob-rani, s gradonačelnikom Garešnice g. Velimirom Žunac posjetio sam DVD Kaniška Iva znajući da se tamo održava svečana sjednica

VatrogastVo u garešnici ima jako dugu tradiciju. U gradu koji ima 10472 stanovnika, svaki 7 stanovnik je pripadnik vatrogasnog društva, a to se mora poštovati. U mnogim mjestima dobrovoljno vatrogasno društvo je nositelj kulturnih događanja, a vatrogastvo se prenosi s koljena na koljeno.

garešnica se može osloniti i na naše profesionalce i na dobrovoljce. grad prati njihov rad i potrebe za ulaganjem u vatrogastvo i zaštitu od požara. tijekom proteklih 5 godina u vatrogastvo se ulagalo, izgrađen je novi objekt, vrijedan 2 milijuna kuna, nabavljeno je novo

vatrogasno vozilo vrijedno 1.250.000 kuna, godišnje se iz proračuna grada izdvaja između 350.000 i 500.000 kuna ovisno o projektima. U vatrogastvo se mora konstantno ulagati. garešnički vatrogasci su uvijek na raspolaganju, a naši sugrađani mirnije spavaju. Mnogi će reći da biti vatrogasac i nije neki posao, tamo sjedi i čeka da se dogodi nešto, no to i nije baš tako. Pitanje je da li bi itko od nas išao u vatru,

vodu i u bilo koju opasnost koja prijeti. Kao gradonačelnik izrazito

sam ponosan na rad garešničkih vatrogasaca koji svoj posao odrađuju profesionalno, odgovorno i savjesno.

Zapovjednik Tomislav Kunješić i gradonačelnik Velimir Žunac

IzRazItO sam PONOsaN Na GaRešNIčKe VatROGasce

Rad s djecom i mladeži je intenzivan

gradonačelnik Velimir Žunac:

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

intervju 45

povodom Dana sv. Florijana. U roku od pola sata 115 vatrogasaca napustilo je DVD i pristupilo ob-rani od poplava. Tada su se obrani priključili i civili te javna poduzeća.

Koje su najteže intervencije u povijesti Vaše postrojbe?

Bilo je intervencija koje bi svaki vatrogasac želio što prije zaboraviti. Najteže intervencije su one u kojima nastradaju ljudski životi, posebice djeca. U jednoj intervenciji ma-jka dvoje djece je benzinom polila peć za grijanje, oboje maloljetne djece, starosti 3 mjeseca i 3 godine, izgorjelo je u požaru, a majka je teško nastradala. Sudjelovali smo na intervenciji gdje je dijete nas-tradalo od naleta kamiona... Otac jednog djeteta je dotrčao do naše postrojbe, nije se sjetio telefon-skog broja, jer mu je dijete uhvatio stroj za pravljenje tijesta u pekari. Ovakve intervencije su najteže in-tervencije... Vatrogasac se osposo-bljava, uči, uvježbava, ali na ovako se nešto teško možeš pripremiti. Prije 15-ak godina eksplodirala je cisterna s 30.000 litara benzina, 5 kuća je gorjelo istovremeno, benzin se razlio po cesti i putnom jarku, plamena zavjesa bila je preko 60 metara, vozač cisterne je izgorio. Mislim da je potrebno da vatrogasci nakon ovako teških intervencija mogu razgovarati sa stručnom os-obom, ne bojeći se da će to utjecati na njihov sljedeći obvezni liječnički pregled, odnosno posao vatrogasca. U drugim zemljama u vatrogas-nim postrojbama tzv. dušebrišnik razgovara s vatrogascima s aspekta vjerskog i psihološkog pristupa, i mislim da to olakšava suočenje s raznoraznim opasnostima u kojima se vatrogasac može nalaziti.

Kako ocjenjujete suradnju s os-talim vatrogasnim organizacijama na Vašem području?

Suradnja s ostalim vatrogas-nim organizacijama je jako dobra. Nama su DVD-i „desna ruka“. Iako, nažalost, postoje problemi u opre-manju dobrovoljnih vatrogasnih društava, jer zbog sadašnjih pro-pisa, primjerice u pogledu mini-muma tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi, teško mogu sve postrojbe zadovoljiti propisani minimum. Zato tvrdim da je nužna dobra suradnja između profesion-alaca i dobrovoljaca kako bi zaštita građanstva i imovine bila na što većoj razini.

Koji su planovi za 2015.? Upravo smo nabavili rabljeno

malo navalno vozilo vrijedno 250.000 kuna. Planiramo izvršiti osposobljavanje za zvanje vatrogas-nog časnika, specijalnosti za stro-jara i rad s dišnim spravama. Os-posobljavanje za zvanje vatrogasac obavljamo više puta tijekom godine jer u ovaj kraj stalno pristižu novi članovi. To je dobro, konstantno nam se povećava vatrogasna organ-izacija.

U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja požara na otvore-nom nastalih zbog zbrinjavanja biljnog otpada. Kakva je situacija na Vašem području te kako ocijen-jujete javnost i njihovo poznavanje požarnih i ostalih ugroza?

Moram naglasiti da imamo vrlo osviješteno pučanstvo što se tiče zaštite od požara. Postoji Od-luka Grada koja određuje obveze i zabrane u svezi sa spaljivanjem neopasnog otpada, tako da nam građani prijavljuju svako takvo paljenje.

Ovim putem pohvaljujem moje sugrađane jer prilikom prikupljanja podupirajuće članarine u iznosu od 30,00 kuna – svi sudjeluju. Svi žele doprinijeti opstanku i razvoju do-brovoljnog vatrogstva u ovom kraju.

Vatrogasci tijekom godine obav-ljaju niz preventivnih aktivnosti u mjestima. Obavlja se preventivni nadzor odnosno kontrola dimnjaka po kućanstvima, a s pojedinim up-raviteljima stambenih zgrada sklo-pljen je ugovor na temelju kojega mi obavljamo sve poslove u svezi zaštite od požara (pregled vatrogas-nih aparata, hidrantske mreže i sl.), a sve u svrhu podizanja razine sig-urnosti građana.

Da li ste zadovoljni s time koliko i kako mediji predstavljaju vatro-gasce?

Činjenica je da se mora prezenti-rati vatrogastvo na pozitivan način prema građanima. Zapovjednik na vatrogasnoj intervenciji ima veliku odgovornost, međutim, većina nas se ne želi eksponirati u medijima. Vatrogasci su skromni, posvećeni svom vatrogasnom poslu. Svjestan sam da se spominje kako nas vatro-gasaca nema dovoljno u medijima, ali građanstvo zna da smo uvijek tu. Dakle, ukoliko nas novinari pitaju, treba dati kratku izjavu o konkret-nim činjenicama, međutim, mi se sami ne eksponiramo.

Potrebno je da vatrogasci nakon teških intervencija

mogu razgovarati sa stručnom osobom, ne bojeći se da će

to utjecati na njihov sljedeći obvezni liječnički pregled,

odnosno posao vatrogasca.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TRAVANJ - MJESEC ZAŠTITE OD MINA

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

46

Opća skupština Ujedinjenih naroda je na svom 60. zasjedanju u prosincu 2005. godine donijela Rezoluciju o pomoći u protuminskom djelovanju kojom se 4. travnja proglašava Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju

VatROgasne inteRVencije na Minski sUMnjiViM pOdRUčjiMa

„Otac i sin ušli u minsko polje, dječak poginuo, otac ozlijeđen“, „Pratio je upute na GPS i zalutao u minsko polje“ – samo su neki od naslova iz dnevnog tiska i s internetskih stranica koji i ovog proljeća upozoravaju na uobičajeni nemar stanovnika prigodom proljetnog uređenja zemljišta i nekontroliranog paljenja vatre – nažalost često nadomak minskih polja i, poneki put, sa smrtnim posljedicama. Zbog toga je Hrvatski centar za razminiranje i ove godine poduzeo opsežnu medijsku kampanju, tijekom travnja, mjeseca zaštite od mina.Takvo stanje posebno je naglašeno u jednoj od minama najzagađenijih županija Hrvatske: Sisačko-moslavačkoj županiji. Primjer za brojne opasnosti nalazimo na području mjesta Mošćenice, i obližnje Kotar Šume, područja nadomak grada Petrinje. O opasnosti na ovom području najslikovitije govori podatak da je u ulici Kralja Tomislava, koja se proteže u neposrednoj blizini Kotar šume, do sada u minskim poljima poginulo 13 mještana.Osim, nažalost, neopreznih ljudi, na meti ove opasnosti nalaze se i vatrogasci ovog područja. Razgovarali smo zato s nekima od njih: Davorom Mlinarićem, (zapovjednik DVD-a Mošćenice), Dubravkom Pavlenićem (zapovjednikom DVD-a Mladost Sisak), Ivicom Šulentićem (zapovjednikom DVD-a Hrastovica i VZG-a Grada Petrinje), Zvonimirom Ljubičićem, (zapovjednikom JVP-a Petrinja) te Sinišom Horvatom (zapovjednikom DVD-a Budaševo i pripadnikom JVP-a Sisak). Protiv općepoznatog ljudskog nemara prilikom proljetnog paljenja korova, svi oni bore se brzim izlaskom na teren, a ako je riječ o minsko sumnjivom terenu, vatra se gasi iz sigurne daljine, mahom vodenim topovima. Tako je bilo i u petak, 17. travnja, kad su pripadnici JVP Petrinje izašli u odvojak ulice Bana Jelačića, u Mošćenici, nadomak Kotar šume i već poznatih minski sumnjivih površina.Ipak, najteže je bilo, slažu se svi, tijekom ratne 1991. godine, jer onda se izlazilo na gašenje pod topničkom paljbom neprijatelja, a često i naleta borbenih zrakoplova JNA koji su pucali i na vatrogasce. Bila su to mjesta uzduž bojišnice, a najčešće Klobučak i Finel, te sela uz liniju bojišnice u Pokuplju. Međutim podjednako teško bilo je i netom nakon završene pobjedonosne „Oluje“, kolovoza 1995. godine, jer još nisu bila locirana minska polja, niti je svijest o njihovom postojanju bila usađena u ljude. Pazilo se na gašenje vatre, a često stradavalo od mina ili „šrapnela“. Nedavno su učenici osmog razreda usred Mošćenice, u potoku, umjesto ribe, upecali bombu (koja nasreću nije eksplodirala) – te su tako svi postali svjesni, da opreza nikad dosta. Veliku ulogu u podizanju svijesti o opasnostima ima HCR koji redovito obilježava tablama minska polja te dijeli pučanstvu letke o minskim opasnostima.

Zbog ogromnih humanitarnih i razvojnih prob-lema koje uzrokuje prisustvo mina i eksploz-

ivnih naprava, kao pogibeljnih ostataka rata, što ima ozbiljne i dugoročne socijalne i ekonomske posljedice za stanovništvo zemalja ugroženih mi-nama i zaostalim streljivom - Opća skupština Ujed-injenih naroda je na svom 60. zasjedanju u pros-incu 2005. godine donijela Rezoluciju o pomoći u protuminskom djelovanju kojom se 4. travnja proglašava Međunarodnim danom svjesnosti o opasnostima od mina i pomoći u protuminskom djelovanju. Ove se godine taj dan obilježava deseti put. Hr-vatski centar za razminiranje od 2002. godine or-ganizira akciju "Travanj - mjesec zaštite od mina" s namjerom prevencije minskih stradavanja. Niz analiza i dalje pokazuju da ljude treba podsjećati na prisutnu opasnost. Cilj kampanje koja se provodi u travnju je upo-zoriti na još uvijek postojeću opasnost, te senzi-bilizirati javnost na probleme koje mine donose, od ekonomskog razvoja do stradavanja i stalne brige za žrtve mina uz podsjećanje stanovništva na odgovorno ponašanje. Edukacija se provodi tijekom cijele godine u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, Hrvatskim Crvenim križem te nevladinim sektorom. Očita je potreba i važnost provođenja edukacije o opasnostima od mina i to primjenjujući one metode koje su primjerene određenom kontekstu i ciljanoj skupini: djeci, pol-joprivrednicima, lovcima, ribolovcima, planina-rima, vatrogascima i drugima. Opasna KOtar šuma i suradnja s

lOKalnOm zajednicOm

Na području Sisačko-moslavačke županije, kao svojevrsna uvodna aktivnost u obilježavanje 4. travnja, Međunarodnog dana svjesnosti o opas-nostima od mina i pomoći u protuminskom djelo-vanju, u Petrinji je 25. ožujka ove godine, održana

Tekst: Đuro GajdekFoto: Karte HCR Sisak, Arhiva HCR-a i Portala 53

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

47TRAVANJ - MJESEC ZAŠTITE OD MINA

konferencija za novinare na kojoj je gost bio Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiravanje. Glavna tema razgovora bila je minska situacija na području Sisačko-moslavačke županije, s osvrtom na stvarno stanje i djelovanje tijekom 2015. godine, osobito na petrin-jskom kraju, posebice Kotar Šumu koja se prostire između Siska i Petrinje, a uz sam rub naseljenih mjesta Novog Sela, Pračna i Mošćenice te Finela i Češkog sela. S tim u vezi ravnatelj Jakopec istaknuo je da je u protekloj godini MSP (minsko sumnjivo

područje) Sisačko – moslavačke županije smanjeno za 12 četvornih kilometara, od čega je MSP Grada Petrinje smanjen za 6,6 četvornih kilometara. Nastavak sus-tavnog razminiranja Kotar šume i prošle kao i u 2013. godini bio je strateški cilj HCR-a. Obzirom na navedenu okolnost, kao i na crnu statistiku koja od 1996. godine bilježi stradavanje 27 osoba, od kojih je 12 smrtno stradalih, u protekle dvije go-dine kroz 16 projekata razminiranja MSP

Kotar šume smanjen je za 3,8 četvornih kilometara, za što je utrošeno 17 milijuna kuna. Na razminiranje Kotar šume usm-jeren je gotovo cijeli iznos prošlogodišnjih donacija. Konkretno radi se o donaciji Kneževine Monako prema kojima je donator osigurao 225.000 eura tijekom trogodišnjeg razdoblja 2013. – 2015. go-dine, donaciji INA-e d.d., donaciji Hrvat-ske lutrije, Privredne banke Zagreb, Or-byca te donacijama prikupljenim radom Zaklade «Hrvatska bez mina – Zaklada za humanitarno razminiranje Hrvatske».

ŽeLjkO ŠOŠa, ZapOVjednik VZŽ ZadaRske

česti pOŽaRi na MinskO sUMnjiViM pOdRUčjiMa

Od ukupne površine Zadarske županije koja iznosi 3.643,33 km², minski sum-njiva područja danas obuhvaćaju 45.555,183 m². Zbog ovako velike površine, često se događa da požari ot-vorenog prostora izbiju ili se prošire na minski sumnjivim prostorima. -Intervencije (požari) na minsko-sum-njivim područjima ili u njihovoj blizini čine 40% svih požara na otvorenom prostoru. Gašenje takvih požara vrši se sa sigurne udaljenosti, korištenjem prometnica, poljskih putova, šumskih prosjeka uz koje se može djelovati te tak-tikom paljenja protuvatre - rekao nam je zapovjednik VZZŽ Željko Šoša.

O opasnostima za vatrogasce pri ovakvim inter-vencijama go-vori podatak da su zabilježena 2 stradavanja va-trogasaca. Tako je 1999. godine šumsko vatro-gasno vozilo TAM

110 naišlo na protutenkovsku minu na poljskom putu u mjestu Paljuv pri čemu su 2 djelatnika bila ranjena. Pri gašenju živice u mjestu Kula Atlagić, vatrogasac je 2003. godine naišao na odbačenu

minsko - eksplozivnu napravu koja je eksplodirala i lakše ga ranila. Srećom u posljednje vrijeme nisu zabilježena stra-davanja vatrogasaca. Veliku pomoć vatrogascima pružaju po-daci Hrvatskog centra za razminiranje. Zahvaljujući redovitom ažuriranju po-dataka, moguće je pratiti koji su pros-tori očišćeni od mina, a koji su još min-ski sumnjivi. Ipak je potrebno dodatno pojačati edukaciju kako pučanstva, ali i vatrogasaca, te ih upoznati sa pravilnim postupanjem pri pronalasku zaostalih minsko – eksplozivnih sredstava, kazao je Šoša.

Minsko - sumnjiva područja u RH Žrtve mina, tablica HCR

Željko Šoša

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

TRAVANJ - MJESEC ZAŠTITE OD MINA

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

48

Mjesta uzduž prve crte bojišniceČinjenica da mještani sela koje okružuju Ko-tar šumu, od Klobučaka, Novog Sela, Pračna do Mošćenice i Češkog sela, i ovog proljeća spaljuju korov, te da se usred Mošćenice nalazi i osnovna škola – upućuje na mogućnost ulaza u prijeteća minska polja. Pojačana medijska kampanja nastavljena je i edukacijom stanovnika, posebice najmlađih. Tako je i sredinom ožujka Policijska postaja Petrinja organizirala izložbu zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava uz prigodna pre-davanja pod nazivom „Manje oružja – manje tragedija“. Ovaj pristup O toj akciji, kontakt polica-jac Goran Pejnović nam je rekao: „Mi, kao i svake

godine, provodimo nacionalnu kampanju „Manje oružja – manje tragedija" s ciljem upoznavanja građanstva kako bi još uvijek mogli, bez ikakvih sankcija, predati minsko-eksplozivna sredstva, streljivo ili bilo kakav tip oružja koje posjeduju u svojim domovima, što predstavlja opću opasnost i moguća stradavanja.“ Provođenje ovih kampanja, izložbi i predavanja, još su jedna u nizu potvrda da minska polja na području Mošćenice i okolnih sela, gdje se protezala prva crta bojišnice – i dalje prijete. Zbog toga, uz policajce i pirotehničare, i interventne vatrogasne postrojbe rade na stalnim upozorenjima, ophodnjama i podizanju svijesti o opasnostima od mina.

Prostor Ličko – senjske županije zauzima 5.350.50 km2. Minski sumnjive površine un-utar granica Ličko – senjske županije iznose 145.372.271 m2 od čega su najveće površine MSP-a unutar administrativnih granica Grada Gospića (56.363.089 m2) i Grada Otočca (29.970.801 m2). Ostale minski sum-njive površine u administrativnim granicama Općine Brinje iznose 970.689 m2, Općine Donji Lapac 15.014.156 m2, Općine Lovinac 9.827.787 m2, Općine Perušić 8.272.795 m2, Općine Plitvička jezera 11.377.653 m2, Općine Udbina 1.589.206 m2 i Općine Vrhovine 11.986.095 m2.-Analize iz kojih bi proizašao statistički podatak o broju vatrogasnih intervencija u minski sumnjivom području na višegodišnjem nivou nisu izrađivane stoga nije moguće govoriti o konkretnim broju takvih inter-vencija. Međutim, moguće je zaključiti da je u periodu neposredno nakon završetka Domovinskog rata prisus-tvo eksplozivnih naprava u urbanijim dijelovima naselja ili u njihovoj blizini bilo mnogo češće. Provedbom razminiranja i prioritetnim razminiranjem naseljenih zona rijeđa je pojava zvuka detonacije na vatrogasnim intervencijama. Uz to, minski sumnjiva područja su označena, a vatrogasnim postrojbama su dostupne informacije u vidu zemljovida na kojima su detaljno označena minski sumn-jiva područja – rekao je o broju intervencija na minski sumnjivom području zapovjednik Hrvoje Ostović.Sama blizina minski sumnjivog područja je upozorenje za čuvanje ili tzv. “čekanje“ požara u sigurnoj zoni. Kada dođe do takvih požara, a poglavito požara u poznatim min-skim poljima eksplozije i detonacije minsko-eksplozivnih naprava su vrlo često prisutne.Najveći problem koji vatrogascima zadaje poteškoće su neprijavljene minsko-eksploz-ivne naprave koje su nakon Domovinskog rata ostale pohranjene u obiteljskim kućama

i gospodarskim objektima. Kada dođe do požara takvih objekata onda se radi o vrlo zahtjevnim intervencijama gdje vatrogasci ukoliko sa sigurnošću ne ustanove gdje se nalaze minsko – eksplozivne naprave ne mogu mnogo učiniti.Također, intervencije koje stvaraju prob-leme, kako vatrogascima tako i korisnicima autoceste A1 Zagreb – Split su intervencije na požarima otvorenog prostora upravo uz trasu navedene autoceste koja određenim dijelom prolazi neposredno uz minski

sumnjiv prostor. Kad je riječ o takvim intervencijama, zadimljavanje autoceste stvara opasnost za vozače, a vatrogasci nisu u mogućnosti adekvatno djelovati zbog nemogućnosti pristupa.Kod intervencija prilikom požara otvorenog prostora jedini način djelovanja je čekanje požara na udaljenoj sigurnoj zoni i gašenje sa sigurne udaljenosti, odnosno sa fizički zaštićene pozicije ukoliko se radi o požaru objekta u kojem se nalaze minsko – eksplozivne naprave. Strogo je zabranjen ulazak vozilima i vatrogascima u minski sumnjiv prostor i prilazak rubu označenog prostora uko-liko se radi o požaru otvorenog prostora. Budući da se

u praksi događalo da su oznake upozorenja ukradene ili uništene od strane nesavjesnih pojedinaca obveza voditelja vatrogasne inter-vencije je provjeriti radi li se o minski sumn-jivom području prije početka gašenja.-Na sreću, od završetka Domovinskog rata do danas ni jedan vatrogasac na intervenciji nije zadobio direktne fizičke ozljede uzrokovane minsko-eksplozivnim napravama uslijed gašenja požara u blizini minsko-sumnjivog područja. – rekao je zapovjednik Ostović te pohvalio uradnju s Hrvatskim centrom za razminiranje. Istaknuo je da se radi o ažurnoj organizaciji od koje je u svakom tre-nutku moguće dobiti potrebne informacije i naputke.

skrivena minsko eksplozivna sredstva po objektima - veliki problemHRVOje OstOViĆ, ZapOVjednik VZŽ LičkO-senjske

Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za

razminiravanje

Hrvoje Ostović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VREMEPLOV 49

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Obljetnice: VatrOgasni VremeplOV DVD-a sisak 1865. - 2015.

SISAČKE BAKLJONOŠE VATROGASTVARimski vojskovođa Oktavijan je 35. godine pr. kr.

osvojio utvrđeni grad segestiku, u kojoj su od iV. stoljeća prije krista živjela ilirsko-keltska plemena, te us-postavlja svoj prvi vojni logor na tom području. kako je iste godine došlo do pobune domorodačkog stanovništva, na suprotnoj, lijevoj obali kupe izgrađen je veliki rimski logor prozvan siscija, u koji je smještena vojska od 25 ko-horti s više od 10.000 vojnika.

Rimska vatRogasna služba u sisciji

Tako započinje život rimske siscije, organizirane po uzo-ru na slične rimske gradove - utvrde na granicama Rim-skog Carstva. Zbog svog izuzetnog geostrateškog položaja, uz rijeku kupu i savu, a na raskršću puteva koji su spajali Panoniju s Jadranom i Alpe s Crnim morem, siscija postaje ključem osvajanja Panonije i jedan od najznačajnijih rim-skih logora-gradova na istočnom rubnom dijelu Rimskog Carstva.

U sisciji, tijekom stvaranja gradske uprave i njenih službi te stožera kopnene i riječne rimske vojske i pomoćnih četa, ustrojena je i rimska vatrogasna služba prema općepoznatim pravilima preslikanim iz vatrogasne službe u Rimu. materijalni dokaz za tvrdnje o sisačkoj kolijevci rimskog vatrogastva na povijesnom tlu današnje Hrvatske, nalazimo u jednom od natpisa na kamenom spomeniku iz rimskog doba, pronađenom u sisku, koji je prvi stručno obradio poznati hrvatski povjesničar i arheolog Josip Brunšmid u svom radu “kameni spomenici hrvatskog narodnog muzeja u Zagrebu”, objavljenom u Vjesniku Hr-vatskog arheološkog društva, 1907. godine.

iz natpisa na spomeniku možemo iščitati da je taj žrtvenik Herkulu posvetio „Gaj ingenij Rufinijana, vjećnik (decurio) septimijske kolonije siscie, gradski blagajnik i predstojnik vatrogasne zadruge.”

Osim vojničke svakodnevnice od vojnih logora do ratne luke i flotile, život u sisciji odvijao se i u okviru određenih društava ili udruga, zvanih kolegiji. Tako je postojala i vatrogasna udruga (collegium centonarium) s ciljem vatrozaštite cijelog urbanog prostora siscije. To poznato vatrogasno ustrojstvo, početkom iii. stoljeća, primjenjivao je i organizirao siščanin (siscian) Gaj ingenij, nama prvi poznati sisački vatrogasac.

vatRogasni pRopis i pRistojba siska iz 1838. godine

Nakon raspada Rimskog Carstva, tijekom vladavine Franaka i u kasnijem razdoblju srednjeg vijeka, možemo pretpostaviti da je organiziran najniži oblik vatrozaštite kao spontano okupljanje prigodom požarnih ugroza. Prvu temeljitu brigu o vatrozaštiti siska bilježimo u prvoj polo-vici 19. stoljeća.

Bilo je to 31. prosinca 1838. godine kada je kaptolski iza-slanik kanonik Antun Vakanović, uz nazočnost županijskog

suca Budimira Praunspergera i Josipa Poldrugača na svečani način dodijelilo kaptolsku povelju mjestu sisku kojom ga proglašava slobodnim trgovištem, a stanovnike građanima. Povelja je predana tadašnjem poglavarstvu. sisačko trgovište dobilo je tada i svoj prvi pečat: “na kojem su tri rijeke: sava, kupa i Odra, u jednoj od tih jest lađa, a po strani sisačka tvrđava”.

Prema dodijeljenoj povelji o slobodnom trgovištu sisak 1838. godine, o razvoju povijesti vatrozaštite u sisku zan-imljiva je odredba u kojoj se o proglašenju građana siska i podmirenju određenih pristojbi, pored ostalog, navodi:

“Ova pristojba ide u gradsku blagajnu. Novi građani polažu prisegu. Tko postane građanom, mora osim rečene pristojbe platiti jošte 1. fr. i cvancigu da se nabave vatro-gasne sprave.”

O ostvarenju ove odredbe brinula je gradska uprava, magistrat, koji se sastojao od suca, konzula, kapetana i dvaju članova. O vatrozaštiti posebno se brinuo kapetan jer je njegova dužnost bila na provođenju donesenih odluka: “izvršiti sučeve ili poglavarstva, rukovoditi noćnu stražu, hvatati tate i zlikovce i zatvarati ih.”

Briga o općoj sigurnosti grada bila je briga cjelokup-nog poglavarstva slobodnog trgovišta sisak, a posljednji izvršitelji bili su panduri i desetnici koji su morali, pored ostalog, “paziti na red, noćne straže ili patrole”. svakod-nevnu skrb nad ognjištima savjesno su provodili i mnogo-brojni obrtnici siska. O njihovoj brojnosti a time i značaju

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VREMEPLOV

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

50

u svakodnevnom životu siska i njegovom gospodarskom razvoju doznajemo iz spomenute povelje. Na početku 1839. godine, prema popisu koji je sastavni dio povelje o samostalnosti siska, u tom slobodnom trgovištu ima 67 domaćinstava u kojima žive 683 stanovnika.

osnivanje DvD-a sisak, 1865. goDine

Početkom druge polovine XiX. stoljeća, naglim raz-vojem riječnog promete potaknutog izgradnjom sisačkih brodogradilišta, zatim izgradnjom željezničke pruge od Zagreba do siska 1862. godine te iste godine i drvenog mosta preko kupe u sisku, započinje razdoblje najbrže ur-banizacije siska i pretvaranja iz trgovišta u značajno grad-sko i strateško prometno središte ovog dijela Hrvatske i slavonije.

U to doba ugledni i napredni sisački građani, trgovci, obrtnici te posebno članovi gradskog magistrata, okupljaju se oko ideje osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva u sisku. Uoči osnivanja dobrovoljnog vatrogasnog društva u gradu 1865. godine, sisak je posjetio i ugledni poslov-ni čovjek, zapovjednik vatrogasnog društva u klagenfu-furtu (Celovec) u Austriji, trgovac Ferdinand Jergitsch (Ferdinand Jergič), inače trgovački zastupnik njemačkog tvorničara vatrogasnih sprava i vatrogasnog organizatora Carla metza (karla meca), koji kasnije postaje počasnim članom DVD-a sisak.

Tijekom jednog od obilazaka siska, Ferdinand Jergič us-postavlja suradnju s milanom pl. malinarićem od silber-grunda, kao predstavnikom gradskog magistrata i s njim službeno dogovara nabavu vatrogasnih sprava za sisak i uvježbavanje prvih poslužitelja, kao stalne momčadi. O tom značajnom susretu i ulozi dvojice istomišljenika u osnivanju DVD-a sisak ostala je tek kratka bilješka objav-ljena u “sisačkom glasu” 18. veljače 1906. godine. Nepo-tpisani autor, vjerojatno sisački tiskar i publicist Janko Dujak, dugogodišnji urednik tjednika i član DVD-a sisak, prigodom posljednjeg oproštaja od milana pl. malinarića od silbergrunda, koji je umro 18. veljače 1906., u Osijeku, u 74. godini života, zapisao je:

“Pokojnik je bio mnogo godina kao tehnički savjetnik u sisku, a zaslužuje da ga spomenemo zato, što je uz pomoć pok. Jergića iz Celovca ovdje osnovao prvo hrvatsko vatro-gasno društvo, a po tome nastojao da se takova i po drugih gradova kod nas osnivaju.”

Vatrogasnu misao i akciju osinivanja dobrovoljnog va-trogasnog društva prihvatili su, među prvima, najugled-niji građani siska: Hackenberg, malinarić i Collusi. U inicijativnom krugu za osnivanje DVD-a sisak, nalaze se kasnije proglašeni članovi prvog zapovjedništva. Bili su to milan pl. malinarić, gradski mjernik i čovjek zadužen za građevinske poslove i izgradnju u gradskom magis-tratu, Adam pl. malinarić i Andrija Colussi. Njima su se pridružili gradski ranarnik i liječnik Lavoslav Gorički te trojica obrtnika, urara po zanimanju: Josip Hackenberg, Dragutin strauss i Juraj Hintinger i trgovac ivica Janušić.

U prvom desetljeću djelovanja DVD-a sisak, od 1865. do početka 1875. godine, njegov najistaknutiji operativni član postaje Josip Hackenberg, zapovjednik društva ili vojvoda, kako su nekad nazivali prvog čovjeka vatrogasnog društva.

sisačko vijećanje o Domaćoj

vatRogasnoj zajeDnici i pRiznanje josipu HackenbeRgu

sve veće pretenzije nacionalnih vatrogasnih saveza ondašnje Austrije i mađarske prema DVD-u Varaždin (osnovano 1864.) bile su razlog što je Vjekoslav Zadravec, varaždinski zapovjednik, početkom 1870-ih godina pokrenuo ideju o osnivanju vatrogasne zajednice u hrvat-skim zemljama. međutim, zbog brojnih političkih utjecaja i podijeljenosti vatrogastva u tom gradu, Gjuro Deželić, kao tajnik DVD-a Zagreb i istinski domoljub, prihvatio je prijedlog Josipa Hackenberga, prigodom jednog božićnog domjenka 1873. godine u Zagrebu, u krugu obitelji tiskara karla Albrechta.

Tako su na inicijativu Hackenberga i Deželića, tijekom 1874. i 1875. godine u sisku održana tri povijesna sastanka predstavnika vatrogasnih društava, na kojima su postav-ljeni temelji buduće vatrogasne zajednice u Hrvatskoj. U povijesti vatrogastva Hrvatske ovi sastanci i sama inici-jativa naziva se “sisačko viećanje o domaćoj vatrogasnoj zajednici.” Priznanje siščanima za odlučujuće zalaganje u osnivanju Hrvatske vatrogasne zajednice odao je Gjuro Deželić već na sastanku predstavnika vatrogasnih društava u sisku, 29. ožujka 1874., kada je za predsjednika Cen-tralnog odbora, predložio Josipa Hackenberga, koji zbog prerane smrti nije dočeko sazivanje osnivačke skupštine u Zagrebu, 1876. godine. međutim, u povijesti je ostao up-isan kao prvi predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice u osnivanju.

Do početka Prvog svjetskog rata, sisak i njegovi vatrogas-ci bili su angažirani na promicanju vatrogastva u svom kra-ju. kao takvim neimarima pripala im je i čast domaćinstva organizatora vatrogasnih susreta i sjednice Hrvatske vatro-gasne zajednice, održane od 7. do 10. rujna 1911. godine u sisku. Na toj Xi. glavnoj skupštini Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, uz predsjednika zajednice Aleksan-dra maruzzia, bio je angažiran i prvi put izabran (1902.) potpredsjednik Zajednice ivan Domitrović, osnivač i vo-jvoda DVD sela, od 1882., a kasnije član DVD-a sisak i prvi predsjednik Vatrogasne župe sisak.

Tako su sisački vatrogsci, osim prigodom osnivanja Za-jednice, kasnije i u svjetskim ratovima te socijalističkoj Jugoslaviji, kao i u Domovinskom ratu (1991. - 1995.) i obnovi – bili i ostali nezamjenjivi organizatori vatrogas-nih događanja i promicanje vatrogasne zajednice, kulture i domoljubne svijesti.

Izvori: Arhiva DVD Sisak; Publikacija “Glasnik sv. Florijana”;

Knjiga “DVD Sisak 1865.-1965.”, M Androić i B. Biličić; Fotomonografija “DVD Sisak 1865.-2005.”, Đ. Gajdek; Sisačke novine,tjednik Jedinstvo.

Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK travanj 2015.

in memoriam 51

Drugoga dana mjeseca ožujka preminuo je dugogodišnji član Dobrovoljnog va-

trogasnog društva Novi Marof Ljuban Osto-jić.U vatrogasne redove stupio je u dobi od 28

godina, najprije u  IDVD BOR, koje je djelo-valo u tvrtki BOR Novi Marof u kojoj se tada zaposlio i u kojoj je dočekao umirovljenje i to davne 1972. godine. Nakon deset godina, 1982. učlanio se u DVD Novi Marof čiji je član bio do svoje smrti.U 43 godine svog vatrogasnog staža, Ljubo je bio i operati-

vac, redovno se odazivajući na vatrogasne intervencije dok su mu to fizičko stanje, snaga i moć dozvoljavali. Bio je i natjecatelj u starijoj ekipi svog Društva, a stekao je i zvanje vatrogasnog dočasnika.

Bio je član Upravnog odbora u jednom manda-tu, član Nadzornog odbora DVD-a Novi Marof od 1997. do 2009, a u tom periodu u dva manda-ta bio je i predsjednik Nadzornog odbora. Godine 2009. povlači se iz aktivnog sastava član-

stva, a Skupština Društva nagrađuje ga odlukom kojom je te iste godine postao počasnim članom DVD-a Novi Marof.Za sveukupne zasluge i dobrovoljan rad u va-

trogasnoj organizaciji primio je niz vatrogasnih odlikovanja od strane VSH i HVZ; od brončane i srebrne vatrogasne medalje, srebrne plamenice, brončane i srebrne vatrogasne zvijezde, vatrogasnih spomenica za 10, 20, 30 i 40 godina rada u vatrogastvu, a posljednje odlikovanje koje je primio 2012. godine bila je spomenica vatrogasnog veterana.

Ljubo ostojić1944. - 2015.

DVD Novi Marof

DVD Brinje

stiPE VRANić1924. - 2015.

Dana 8. ožujka 2015. na mjesnom groblju u Brinju sahranjen je Stipe Vranić, naj-

stariji član Dobrovoljnog vatrogasnog druš-tva Brinje. Stipe Vranić rođen je 8. listopada 1924. godi-

ne u Brinju. Kao trgovac nakon II. svjetskog rata bio je zaposlen na benzinskoj postaji, a član brinjskog vatrogasnog društva postao je 1945. godine. Svoje slobodno vrijeme najče-šće je provodio u DVD-u, a kao operativni član sudjelovao je na brojnim požarima, ostalim inter-vencijama i svim aktivnostima vezanim uz vatrogastvo. Također, bio je i dugogodišnji barjaktar u Društvu, a od

počasne funkcije oprostio se 1995. godine, na proslavi 100. obljetnice DVD-a Brinje. Tijekom 70 godina članstva u Društvu primio

je brojne medalje i odlikovanja. Nažalost, me-dalja za 70 godina članstva uručena je posthu-mno članovima obitelji na 119. svečanoj Skup-štini DVD-a Brinje održanoj dva tjedna nakon njegove smrti.

“Dragi Stipe veliko Ti hvala u ime svih vatro-gasaca DVD-a Brinje za sve što si dao hrvatskom vatroga-stvu i neka ti je laka Hrvatska gruda koju si toliko volio.”

Dana 10. ožujka 2015. godine preminuo je Rudolf Banek, vatrogasni veteran, član

DVD-a Gračani.Gospodin Banek rođen 21. lipnja 1941. godine

u Gračanima. Kao ugledan stanovnik Gračana bio je od mladih dana uključen u rad HSPD Podgorac, a u rad DVD-a Gračani uključio se 1983. godine. Budući da je imao izrazite organizacijske spo-

sobnosti, g. Banek ubrzo je izabran za predsjed-nika Društva koju dužnost je obnašao u dva mandata od 1985. – 1993. godine. Početkom Domovinskog rata aktiv-no se uključio u ratni ustroj zagrebačkog vatrogastva. Na-

kon toga obnašao je više godina dužnost člana Upravnog odbora Društva te je imenovan po-časnim predsjednikom DVD-a Gračani. Za svoj predani rad u vatrogasnoj organizaci-

ji primio je više priznanja od DVD-a Gračani, Vatrogasne zajednice Grada Zagreba i Hrvat-ske vatrogasne zajednice koja mu je dodijelila zvanje počasnog višeg vatrogasnog časnika i zlatnu vatrogasnu medalju.Zbog svega ti zahvaljujemo još jednom na sve-

mu što si radio na dobrobit našeg društva i naših Gračana.DVD Gračani

Rudolf Banek1929. - 2015.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI52

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Brodsko-posavska

U Crkvenom domu u Donjim Andrijevcima, 28. ožujka, održana je 90. redovna godiš-

nja skupština Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donji Andrijevci na kojoj su podnesena izvješća o radu i financijskom poslovanju za 2014. godinu te program rada i financijski plan za 2015. godinu. U protekloj godini vatrogasna postrojba odradila je ukupno 16 intervencija, a spomenute su dvod-nevne svibanjske intervencije prilikom poplava na Savi kod Slavonskog Šamca. Posebno je istaknuto da je u prošloj godini završena 3. faza izgradnje novog vatrogasnog doma u Donjim Andrijevcima kojom je obuhvaćeno kompletno unutarnje ure-đenje objekta. Vrijednost 3. faze iznosila je 1,3 mi-lijuna kuna od kojih je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU izdvojilo 750 tisuća, a Opći-na Donji Andrijevci 560 tisuća kuna. U programu rada za 2015. godinu naglašeno je obilježavanje 90. obljetnice društva koja će se održati 13. rujna pod motom “90 godina ponosno u službi građa-na”. Skupština je prihvatila i prijedlog novog sta-tuta koji je u potpunosti usklađen sa Zakonom o udrugama i Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija.

U završnom dijelu sjednice zapovjednik andrije-vačke vatrogasne postrojbe Ivan Vukašinović do-

dijelio je uvjerenja o usavršavanju za specijalnosti. Skupštini su nazočili zamjenik općinskog načelni-ka Ivan Musa, predsjednik općinskog vijeća Marin Degmečić te predstavnici 15 dobrovoljnih vatro-gasnih društava. Na kraju sjednice predsjednik Društva Milan Šulter posebno se zahvalio Općini Donji Andrijevci i Ministarstvu regionalnog ra-zvoja i fondova Europske unije na maksimalnim naporima koje ulažu prilikom izgradnje novog va-trogasnog doma u Donjim Andrijevcima.

90 godina ponosno u službi građana

Održana 90. Skupština andrijevačkih vatrogasacaTekst i foto: Milan Šulter

Rotary club Slavonski Brod održao je 16. ožujka 2015. godine u Va-

trogasnom domu DVD Oriovac sve-čanost primopredaje nove vatrogasne opreme, koju su uručili pripadnicima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Oriovac. Kako navode u priopćenju ‘Ova vrijedna donacija rezultat je akci-je koja je provedena na razini Distrikta 1913. Hrvatska. Akcija je imala za cilj prikupiti sredstva koja su proslijeđena Klubovima koji se nalaze na područ-jima koja su bila ugrožena poplavama tijekom 2014. godine’. Brodski Rotary club je tako odlučio sredstvima od 20 tisuća kuna kupiti dizelski agregat 7.500 W, potopnu električnu pumpu, prijenosni samostalni reflektor, dvoje ribarske čizme te dvije tlačne vatro-gasne cijevi.

Donacija DVD-u OriovacTekst i foto: Ivica Terzić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 53

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Istarska

Tekst i foto: Asim Čabaravdić Vatrogasna zajednica Istarske županije lani

je uspješno izvršila sve zadatke i ciljeve koji proizlaze iz njene temeljne uloge, a to je zaštita lju-di, od svih ugroza i nepogoda, izuzev onih koji su u domeni zdravstva, policije i vojske. I u ovoj 2015. istarski vatrogasci su spremni za sezonu požara i(li) poplava, rekao je Dino Kozlevac, županijski vatrogasni zapovjednik, na redovitoj izvještajnoj godišnjoj skupštini održanoj 20. ožujka 2015. u Pazinu.

Podnoseći Izvješće o radu u 2014. Kozlevac je podvukao da su sve zadaće odrađene na najbolji mogući način. No, lani su vatrogasci Istre zbog vre-menskih prilika imali manje intervencija na poža-rima, a više je, nego uobičajeno, bilo tehničkih in-tervencija prouzročenih dugim kišnim razdobljem zbog čega je u Istri bilo čestih poplava. Skupštini je bilo nazočno više gostiju, a među njima Mladen Šćulac, u ime Hrvatske vatrogasne zajednice, Dra-gutin Cestar, načelnik Policijske uprave Istarske, dr. Ksenija Družetić, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije i ostali.

Na području Istarske županije va-trogastvo je u protekloj 2014. godini bilo organizirano u sedam JVP sa 226 profesionalnih vatrogasaca te 26 sezonskih vatrogasaca i 35 do-brovoljnih vatrogasnih društava s 1030 operativnih vatrogasaca, od-nosno 1650 članova. Svi su udruže-ni u sedam područnih vatrogasnih zajednica koje su osnovale istarske općine i gradovi. Njima je na raspo-laganju bilo 187 vatrogasnih i 36 du-gih vozila. Motrenje pojave požara na otvorenom prati 29 kamera i op-hodnje s 30 pripadnika. U provedbi operativno-preventivnih zadaća i u 2014. godini, nastavljena je veo-ma uspješna suradnja i zajedničko plansko djelovanje s Hrvatskim šu-mama, Hrvatskom vojskom, MUP-om, i drugim subjektima koji su svojom djelatnošću vezani uz provođenje određenih mjera zaštite od požara.

Istarski vatrogasci lani su zabilježili 479 požara, što je 28 posto manje nego 2013. Od toga je 156 požara bilo na otvorenom prostoru, a to je 43 po-sto manje nego godinu ranije, ali je zato zabilježe-no čak 1116 tehničkih intervencija ili 38 posto više nego 2013. U istom je razdoblju zabilježeno 158 tehničkih intervencija u prometnim nezgodama. U posljednje vrijeme vatrogasci sve češće sudjeluju uklanjaju opasnosti od životinja: zmija, stršljena, osa, pčela ili spašavaju životinje: pse, mačke, ptice i koze. U razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna lani

je zabilježena 1021 intervencija, ili šest posto manje nego u 2013. Tijekom ljetne požarne sezone, za-bilježeno je 68 inter-vencija, ili 64 posto manje nego 2013. U tim je požarima opo-žareno šest hektara, ili 96 posto manje nego ljeti 2013. U svim tim interven-cijama sudjelovalo je 3066 gasitelja, vatrogasaca, djelatnika Hrvatskih šuma, Hrvatske vojske i drugih, utrošivši 6797 radnih sati.

Na temelju zapovijedi glavnog vatrogasnog zapo-vjednika RH na poplavljeno područje 2014. u Vu-kovarsko-srijemsku županiju (Gunja i Okučani) bilo je upućeno 13 vatrogasaca s vozilima. Oni su bili angažirani na aktivnostima pranja i dezinfekci-

je objekata, kuća i dvorišta te osiguranja deponija. Za navedena područja u više je navrata sakupljana i humanitarna pomoć i neophodna vatrogasna oprema posred-stvom DVD-a i JVP-a te dostavljena na poplavljena područja. U ime HVZ-a na angažmanu istarskih vatrogasaca u po-plavljenim područjima Slavonije zahva-lio se Mladen Šćulac, zamjenik vatroga-snog zapovjednika Primorsko-goranske županije, koji je kazao da su istarski va-trogasci obavili jako velik, težak i zahtje-van zadatak u uvjetima koji su bili izu-zetno teški.

Voditelj Službe zaštite i spašavanja (ZIS), koja djeluje pri VZIŽ, Denis Sti-panov, naglasio je kako je ovo jedinstven sustav zaštite i spašavanja u RH i mno-ge županije u tomu slijede primjer Istre.

Stipanov je rekao i da je u proteklom razdoblju osposobljen 41 stožer Zaštite i spašavanja, 10 za-povjedništava Civilne zaštite i sedam područnih vatrogasnih zapovjedništava. U svim jedinicama lokalne samouprave u Županiji ustrojeno je 80 po-strojbi Civilne zaštite s 1992 pripadnika. Djelatnici ZIS-a lani su sa Stožerom zaštite i spašavanje Vu-kovarsko-srijemske županije sudjelovali u opera-tivnom radu u Gunji i Rajevom selu dostavljajući pomoć i najpotrebnija zaštitna sredstva.

I ove godine VZIŽ nastavlja s preventivnim ak-tivnostima i s edukacijom vatrogasaca i građana te s daljnjim mjerama unapređenja sustava Zaštite i spašavanja.

Istarski vatrogasci spremni za sezonu požara i(li) poplava

Zapovjednik Dino Kozlevac

U ime HVZ-a na angažmanu istarskih

vatrogasaca u pop-lavljenim područjima

Slavonije zahvalio se Mladen Šćulac,

zamjenik vatrogasnog zapovjednika Primor-

sko-goranske županije, koji je kazao da su

istarski vatrogasci obavili jako velik, težak

i zahtjevan zadatak u uvjetima koji su bili

izuzetno teški.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI54

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Tekst i foto: Asim Čabaravdić Tijekom 2014. godine ope-

rativni dio postrojbe Do-brovoljnog vatrogasnog društva općine Medulin intervenirao je 32 puta na požarima, tehničkim intervencijama (poplave i drugo) i osiguranjima manifestacija, u što je utrošeno ukupno 579 radnih sati. - Izuzetno smo zadovoljni što je izgradnja Vatrogasnog doma u završnoj fazi i vjerujem da ćemo narednu Skupštinu društva odr-žati u novim prostorijama Vatro-gasnog doma - istaknuo je Marin Mihovilović, predsjednik DVD-a Medulin, na Skupštini društva održanoj 10. travnja 2015. u resto-ranu medulinskog kampa Kažela. Skupu su bili nazočni županij-ski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac, zamjenik i pomoćnik zapovjednika JVP Pula te pred-stavnici više prijateljskih DVD-a (Novi Marof, Barban, Ližnjan, Peroj, Pula, Marčana i Sutivanac).

Općina Medulin spada u kate-goriju posebno ugroženih istar-

skih općina od poža-ra, naročito požara na otvorenom prostoru u ljetnim mjesecima, o čemu se itekako vodilo računa u pripremama i za lanjsku protupožar-nu sezonu. U suradnji s Područnom vatroga-snom zajednicom Pula i Vatrogasnom zajedni-com Istarske županije, izrađen je Plan motrenja, ophodnje, dojave i dežurstva koji je u cijelosti reali-ziran. Prošle 2014. uz intervenci-je članovi su se angažirali u nizu preventivnih aktivnosti, u više navrata su u vrtićima i osnovnim školama održali predavanja s po-kaznim vježbama o vatrogasnoj djelatnosti te u suradnji s Lovač-kim društvom „ISTRA“ sudjelo-vali su na uređenju i izradi pro-tupožarnih prosjeka i prijevozu vode u pojilišta za divljač.

I protekle je godine, u suradnji s PVZ Pula, VZIŽ i općinom Me-

dulin, održano 12. Međunarod-no natjecanje vatrogasnih ekipa u terenskim vozilima. Također, najmlađi su članovi bili veoma uspješni sudionici I. natjecanja vatrogasne mladeži i pomlatka PVZ Pula. Skupština je tradicio-nalno zaključena proglašavanjem najboljeg vatrogasca DVD-a Me-dulin za 2014. godinu. Ta titula s priznanjem pripala je neumor-nom predsjedniku Društva Mari-nu Mihoviloviću koji je posebice zaslužan za uspješnu realizaciju projekta izgradnje Vatrogasnog doma.

Medulinski DVD lani imao 32 intervencije

- Iznenadilo me je to priznanje, nisam ga očekivao. Istina, jako sam se anga-žirao oko realizacije našeg projekta iz-gradnje Vatrogasnog doma i to je bila moja najvažnija zadaća, moj najvažniji cilj postavljen prije sedam godina kada sam izabran za predsjednika društva. Moram podsjetiti da je DVD Medulin osnovan davne 1978. godine zahvalju-jući nekolicini entuzijasta, humanista i zaljubljenika vatrogasnog volonterstva i danas nakon 37 godina postojanja druš-tva s ponosom možemo reći da uspješno nastavljamo s aktivnostima na protupožarnoj zašti-ti ljudi i imovine na području naše općine, a kada zatreba i izvan nje. Danas društvo ima 60 članova. Sa zadovoljstvom i ponosom ističem da je konačno ostvaren san mnogih generacija medulinskih vatro-gasaca da imamo svoj dom u kojem su u tijeku za-vršni radovi, a za koje se nadamo da će biti završeni sredinom ove godine, rekao je Mihovilović.

- DVD Medulin djeluje u najturističkijoj istarskoj općini i premda su njegovi članovi jako angažirani u turizmu, rijetke su intervencije istarskih vatrogasaca u kojima ne sudjeluju medulinski vatrogasci!?

- Da, s tim se ponosimo, i hvala svim našim člano-vima na odazivu, a posebno našoj operativnoj grupi koju čini 35-40 kolega i kolegica. Neki su u radnom odnosu, imamo i umirovljenika, no svi se pretežito

odazovu i poklone svoje vrijeme za spas ljudi i materijalnih dobara. Osobno su-djelujem na gašenju svakog požara, ako nisam spriječen poslom i svaki put, na svakoj intervenciji, osjetim sjajan entu-zijazam naših članova. Stoga velika im hvala, a hvala na potpori i mještanima Medulina i našoj Općini Medulin te načelniku Goranu Buiću i njegovim suradnicima. Velika hvala i Područnoj vatrogasnoj zajednici Pula i Županijskoj vatrogasnoj zajednici od koji također u radu imamo veliku podršku.

- Bez potpore Vaše obitelji, Vi vjerojatno ne biste mo-gli biti tako uspješan predsjednik. Na požarištima uz Vas je i kći Mirna, vrlo aktivna članica DVD-a?

- Da sasvim ste u pravu, i ta mi je potpora jako važna. Hvala supruzi i kćerima, jedna nije izravno uključena, a Mirna je veoma aktivna i pohvalio bi njezin angažman i da nije moja. Ona je na požarišti-ma vrlo često među prvim gasiteljima.

- Kakva je budućnost DVD-a Medulin?- Vjerujem u svijetlu budućnost Društva, posebice

što će nam Vatrogasni dom omogućiti puno bolji rad s mladima koji pokazuju zanimanje za vatrogastvo. Trenutno imamo 15-ak mladih koje veoma dobro vodi naš član Josip Grakalić, vatrogasni inženjer i pripadnik JVP Pula.

Marin Mihovilović, vatrogasac godine DVD-a Medulin

Marin Mihovilović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 55

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

DVD Kanfanar je prošle godine odradio više aktivnosti, počevši od radnih akcija

čišćenja do šest intervencija i osiguranja više manifestacija. Za sve to utrošeno je oko 1.750 radnih sati, naglasio je u Izvješću Daniel Basti-jančić, zapovjednik Društva na Skupštini odr-žanoj 28. ožujka 2015. godine. Među više uzva-nika bili su županijski vatrogasni zapovjednik Dino Kozlevac, predsjednik Područne vatroga-sne zajednice (PVZ) Rovinj Dragan Poropat i zapovjednik JVP i PVZ Evilijano Gašpić.

Kanfanarski vatrogasci su lani sudjelovali na šest intervencija na području općine Kanfanar i drugim dijelovima PVZ Rovinj, a radilo se o traganju za nestalom osobom, spašavanju živo-tinja te nizu radnih naloga. Također, odrađene su četiri vježbe, organizirana tematska predavanja, školovanje za voditelje mladeži i obuka članstva za specijalnost izolacijski aparati i školovanje za zvanje časnik. DVD danas ima osam časnika, tri vatrogasaca prve klase i tri člana koji su položili specijalnost za izolacijske aparate. U 2014. godi-ni tri su člana uspješno završila doškolovanje za vatrogasnog tehničara, što će itekako doprinijeti novim saznanjima i praktičnim aktivnostima u društvu. Lani je nabavljeno novo vozilo Land Ro-ver Defender pick up 110 i provedene su vježbe gašenja požara vodom, pjenom, spašavanja une-srećene osobe i vatrogasaca s tornja. Članovi druš-tva sudjelovali su na Međunarodnoj utrci vatroga-saca u malom Lošinju, gdje su ostvareni iznimno vrijedni rezultati u ženskoj i muškoj konkurenciji. Također, osam vatrogasaca sudjelovalo je u Rovi-

nju na osiguranju poznate svjetske manifestacije RED BULL AIR RACE 2014.

Prošla je godina bila i u znaku animiranja mladih za uključivanje u rad i aktivnosti DVD-a Kanfa-nar. Na tom planu realizirana je dobra suradnja s osnovnim školama i predškolskim ustanovama u općini Kanfanar. Prema riječima voditeljica va-trogasne mladeži Tatjane Ban Bastijančić, ta se su-radnja ostvaruje tako da djeca iz škole i vrtića po-sjete DVD, upoznaju se s aktivnostima, opremom, vozilima, a upriliče se i pokazne vježbe članova DVD-a Kanfanar u sklopu Sportskog dana OŠ Petra Studenca, Kanfanar. Mladež tijekom obu-ke upoznaje temeljne vrijednosti vatrogasaca, a to su prije svega humanost, ekipni rad i duh zajed-ništva. Zahvaljujući spomenutim aktivnostima, vatrogasna mladež i pomladak broje 20 aktivnih pripadnika, od čega je 14 članica i šest članova.

Zapažena aktivnost mladeži i podmlatka DVD-a KanfanarTekst i foto: Asim Čabaravdić

DVD Buzet danas ima 148 čla-nova, od toga 71 operativca,

među kojima i 16 djelatnika JVP Bu-zet, 17 članica ženskog odjeljenja te 24 članova vatrogasne mladeži, dok su ostali pričuvni i počasni članovi. Društvo je u protekloj godini zabi-lježilo velik broj aktivnosti kako na intervencijama i osiguranjima tako i na obuci i uvježbavanju članova, ista-knuo je na skupštini DVD-a 28. ožuj-ka 2015. predsjednik Nenad Ritoša. Među više uzvanika bili su pomoćnik županijskog vatrogasnog zapovjed-nika Božidar Mezulić i buzetski gra-donačelnik Siniša Žulić.

Obuka je i protekle godine bila u prvom planu, a provodila se prilikom preuzimanja smjene ljet-nog dežurstva s mentorom iz JVP Buzet na vozi-lima koje koristi DVD i na vozilima JVP. Tijekom prošle godine ostvareno je 13 operativno - pre-

ventivnih aktivnosti. Od toga jedna na tehničkim intervencijama i 12 na pružanju osiguranja raznih manifestacija, naglasio je u svom Izvješću zapo-vjednik DVD-a Denis Prodan, spomenuvši hvale vrijednu akciju koju su pokrenuli članovi DVD-a s ciljem da se u prikupi sijeno za poljoprivrednike

Pomoć poljoprivrednicima u poplavljenoj SlavonijiTekst:Asim ČabaravdićFoto: Đani Soldatić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI56

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

pogođene poplavom u Slavoniji. U toj akciji pri-kupljeno je oko 20 tona sijena koje su otpremili potrebitim poljoprivrednicima.

Vrlo aktivni u prošloj godini bili su članovi va-trogasne mladeži. Prvi dio godine bio je posvećen pripremi za 11. državno natjecanje vatrogasne mladeži Hrvatske u Čakovcu. Na natjecanju od 27. do 29. lipnja 2014. osvojili su 24. mjesto. Bio je to najbolji plasman ekipe DVD-a na vatrogasnim natjecanjima, a prema dostupnoj arhivi ujedno najbolji plasman neke istarske ekipe na državnom vatrogasnom natjecanju. Lanjski srpanj bio je u znaku dvodnevnog planinarsko – speleološkog pohoda mladeži po Buzeštini i Ćićariji. Cilj je bio izrada bivka za noćenje, priprema hrane, snalaže-nje po markiranim i nemarkiranim planinarskim

putovima, svladavanje korištenja speleološke opreme te upoznavanje terena na kojem će jednog dana dijelovati kao aktivni vatrogasci. Narednog mjeseca, u kolovozu, članovi buzetske mladeži bo-ravili su tjedan dana u Kampu vatrogasne mladeži HVZ-a u Fažani. Početkom nove školske godine održane su prezentacije o radu DVD-a u Osnov-noj školi Vazmoslav Gržalja u Buzetu. Prezentaci-ja je upriličena sa željom da se mladi animiraju za uključivanje u rad društva što je urodilo plodom. Desetak osnovnoškolaca je započelo s redovnim pohađanjem obuke u Društvu.

Na Skupštini su dodijeljene spomenice za 10 go-dina aktivnog članstva u DVD-u te spomenice za 30 godina aktivnog članstva u DVD-u, a dodijelje-ne su Igoru Merliću i Đaniju Soldatiću.

Koprivničko-križevačka

Dana 28. ožujka DVD Ko-privnica održala je u

Društvenom domu u Herešinu redovnu godišnju Skupštinu. Na Skupštini se okupio velik broj predstavnika prijateljskih DVD-a, predstavnika udruga, sponzora, gostiju i uzvanika: do-gradonačelnik grada Koprivnice Mišel Jakšić, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucako-vić, predsjednik VZŽ Koprivnič-ko-kiževačke Ivan Matosović, predsjednik VZG Koprivnice Ivan Golubić, zamjenica zapo-vjednika JVP grada Koprivnice Jasmina Jakupec te članovi po-bratimljenih društva Domžale- Mesto i Aljmaš.

Nakon izbora radnih tijela Skupštine podnese-na su izvješća o radu za 2014. godinu. Iz izvješća koje je prezentirala tajnica Nikolina Sočev, vidljiv je ponos članova Društva zbog dobivenih nagrada i priznanja povodom obilježavanja 140. godišnjice postojanja (Povelja RH, Zahvalnica KC-KŽ Župa-nije, Plaketa grada Koprivnice) te velika aktivnost članova društva. Od aktivnosti izdvojene su slje-deće: 64 intervencije (2 požara, 12 ispumpavanja podruma, 50 intervencija na poplavama), 11. Me-morijal „Stjepan Paša“ ujedno i Kup HVZ za mla-dež (62 desetine), sudjelovanje na taktičko poka-znoj vježbi „ Podravina 2014“, obnovljena garaža i zajedničke prostorije i dr. Nakon usvajanja istih, predložen je novi plan rada za ovu godinu, kojeg je članovima Društva predložio zapovjednik Mario Radotović. Organizacija 12. Memorijala „Stjepan Paša“, uvježbavanje ekipa za natjecanja, upućiva-

nje članova na tečajeve, seminare i edukacije, odr-žavanje opreme, vozila i prostorija DVD-a, kup-nja potrebite opreme te radnih i svečanih odora, uređenje sale, samo je dio prihvaćenog programa rada ovog Društva.

Nakon radnog dijela sjednice, predsjednik do-maćina Nikola Sočev i predsjednik DVD-a Alj-maš Dominik Jung te zapovjednik domaćina Ma-rio Radotović i zapovjednik DVD-a Aljmaš Ivica Šmit, potpisali su završnu povelju o bratimljenju. Nakon toga uručene su vatrogasne spomenice zaslužnim članovima za deset, dvadeset godina i Vinku Zamlječancu za šezdeset godina rada u društvu. Uručene su zahvalnice Vatrogasne zajed-nice grada, članovima Društva koji su sudjelovali u intervencijama u odbrani od poplava, a u druš-tvo je primljeno desetak novih članova.

Gosti su članovima Društva čestitali na uspješ-nom radu sa željom za ispunjenje prihvaćenih planova.

Svečano obilježena 141. godišnjica radadVd KopriVnica

Tekst i foto: D. Sikinger

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 57

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Vatrogasna zajednica grada Đurđevca održala je u subotu 14. ožujka, u prostorima Javne

vatrogasne postrojbe godišnju izvještajnu Skup-štinu. Uz nazočnost predstavnika članica sjednici su prisustvovali i gradonačelnik grada Đurđevca Željko Lacković, predstavnik Županije Koprivnič-ko-križevačke Marijan Štimac, predsjednik VZŽ Koprivničko-križevačke Ivan Matosović, pročelnik Područnog ureda DUZS Koprivnica Ivica Krama-rić, vatrogasni inspektor Stjepan Lončar te delega-cije prijateljskih vatrogasnih zajednica općina. Ri-ječi dobrodošlice prisutnima uputio je predsjednik VZG-a Ivan Hadžija.

Nakon izbora radnih tijela Skupštine podnesena su izvješća o radu za 2014. godinu. Iz izvješća, pre-zentiranih od strane zapovjednika Matije Markešića i blagajnika Andrije Puhača vidljiv je kvalitetan rad Predsjedništva, Zapovjedništva te članica Zajednice (napominjemo da zajednica broji 35 profesionalnih vatrogasaca i gotovo 350 dobrovoljaca sa u ovim okolnostima primjerenom opremom i vozilima). Izlazak na dojave o požaru, tehničke intervencije te prijetnja elementarne nepogode, osnova je dje-lovanja članova vatrogasne zajednice koja je prošle goidne imala 245 intervencija JVP (43 požarne, 119 tehničke i 83 ostalih vrsta) u suradnji sa društvima, te stotine sati humanog rada za dobrobit zajednice. Potrebno je istaknuti sudjelovanje u raščišćavanju

poplavljenog područja u istočnoj Slavoniji (4 ekipe po 5 dana), i 2 ekipe od 8 vatrogasaca na obranama od poplava u rujnu na domaćem području.

Kontinuiran rad na osposobljavanju i izobrazbi vatrogasnih kadrova, prema potrebama članova Zajednice i članova požarnog područja Đurđevac, važna je zadaća predavača VZG-a. U 2014. godini osposobljeno je 113 članova u vatrogasnim vješti-nama.

Nezaobilazna djelatnost članica Zajednice su i vatrogasna natjecanja. Nakon usvajanja izvješća, tajnik Željko Turbelija predložio je planove za ovu godinu koje je članstvo Skupštine jednoglasno pri-hvatilo. Izobrazba vatrogasnih kadrova, vatrogasna natjecanja, međunarodna suradnja, protupožarna preventiva i rad za dobrobit mještana na području VZG-a dio je programa rada ove Zajednice.

VZg đurđeVac

Humani rad za dobrobit zajedniceTekst i foto: D. Sikinger

Dana 20. ožujka održana je 36. redovna go-dišnja Skupština DVD-a Štaglinec. U Druš-

tvenom domu okupio se velik broj predstavnika prijateljskih DVD-a, predstavnika udruga, gosti-ju i uzvanika: dogradonačelnik grada Koprivnice Mišel Jakšić, glavni vatrogasni zapovjednik RH Slavko Tucaković, zapovjednik VZŽ-a Kopriv-ničko-križevačke Zvonimir Habijan, zapovjed-nik VZG-a Koprivnice Slavko Lakuš, vatrogasni inspektor Stjepan Lončar i drugi.

Tajnik Tomislav Golubić podnio je izvješće o radu DVD-a iz kojega je vidljiva velika aktivnost članova društva. Osim intervencija, održanih osposobljavanja, vježbi, članovi aktivno sudjeluju u životu naselja (pokazna vježba za mještane, no-gometni turnir, organizacija kina na otvorenom, organizacija proslave Dana naselja).

U svibnju su članovi Društva sudjelovali u pri-kupljanju, prijevozu i pakiranju namirnica za po-dručja Slavonije, koja su nastradala u poplavama. Član Društva u lipnju odlazi u Slavoniju kako bi pomogao u sanaciji poplavljenog područja.

Nakon radnog dijela sjednice, uručene su zahval-nice Vatrogasne zajednice grada, članovima Druš-tva koji su sudjelovali u intervencijama u odbrani od poplava, a predsjednik je uz riječi zahvale, uru-čio skroman poklon gospodinu Tucakoviću, za sve ono što je učinio za Društvo u prošloj godini.

Gosti su članovima Društva čestitali na uspješ-nom radu sa željom za ispunjenje prihvaćenih planova.

dVd Štaglinec

Uspješna i radna godina

S. Tucakoviću uručen poklon

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI58

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Tekst i foto: Vedran Pintarić Od 27. veljače do 15. ožujka u organizaciji Vatro-

gasne zajednice općina Hlebine, u prostorijama Vatrogasnog doma u Koprivničkim Bregima trajalo je osposobljavanje članova dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja zajednice za zvanje vatrogasca.

Nakon realizacije nastavnog plana i programa zvanja vatrogasac, kandidati su pristupili provjeri znanja. Od ukupno 34 polaznika koji su pristupili osposobljava-nju zadovoljilo je njih 28 i steklo zvanje vatrogasac.

Novi vatrogasci u VZO Hlebine

Vatrogasna zajednica općine Virje u periodu od 20. do 28. ožujka 2015. održala je preda-

vanje za specijalnost bolničar kojem su nazočili polaznici Vatrogasne zajednice općine Virje te gosti iz DVD-a Legrad i DVD-a Kozarevac. Pro-

gram se sastojao od 15 sati teorije i 15 sati prak-tične nastave, koji su u prostorijama DVD-a Virje vodile Valerija Bartolić dr. med. i medicinska se-stra Renata Imbrišić. U praktičnom dijelu osposo-bljavanja su polaznici stekli sva potrebna znanja i vještine baratanja dugom daskom, sklopivom da-skom, postavljanjem šancovog ovratnika, pravil-ne postupke kod izvlačenja unesrećenih iz vozila, gušenja stranim tijelom, imobilizacije unesrećenih i njihov transportni položaj, zaustavljanje krvare-nja, postavljanje airwaya, korištenje ambu balona. Postupci za oživljavanje uvježbavani su reanimaci-jom lutke u raznim scenarijima. Osposobljavanje je završilo polaganjem ispita pred komisijom 28. ožujka 2015. god. koji je pozorno pratio Damir Knežević, rukovoditelj poslova osposobljavanja, usavršavanja i normizacije Hrvatske vatrogasne zajednice. Ispit su položila 34 polaznika od uku-pno 36 upućenih na školovanje.

Tekst i foto: Saša Gregar

Specijalnost bolničar

Krapinsko-zagorska

Najstarija vatrogasna organizacija u Krapin-sko-zagorskoj županiji, DVD Krapina ove

će godine nizom manifestacija obilježiti 140 go-dina svog djelovanja. “Pripreme za obilježavanje ovog jubileja u punom su zamahu”, kazao je pred-sjednik DVD Krapina Dražen Strabić na redov-noj 140. godišnjoj Skupštini u subotu 28. ožujka.Usvojeni su izvještaji o aktivnostima u prošloj go-dini, doneseni novi dokumenti za ovu i usvojen je novi Statut.

Sjednici Skupštine bili su nazočni gosti: Mari-jan Lovrenčić, županijski vatrogasni zapovjednik i Zoran Gregurović, krapinski gradonačelnik koji je i sam bio predsjednik DVD Krapina. Za to vrije-me redovno je pohađao i završio tečaj za vatroga-snog časnika i između ostalog i tečaj za rukovanje motornom pilom. Na sjednci Skupštine izrazio je zadovoljsvo i zahvalnost mladima što su ušli u redove vatrogastva. Marijan Lovrenčić, županijski

vatrogasni zapovjednik i zapovjednik JVP Grada Krapina je podsjetio na dobru suradnju JVP Gra-da i DVD Krapina što rezultira velikom mogućo-šću djelovanja i u većim i složenijim akcijama.

Ova Skupština održana je u prostoru Mjesnog odbora u Mihaljekovom jarku zbog uređenja va-trogasnog doma. Od većih manifestacija predstoji i velika vježba na Hušnjakovu tijekom lipnja.

Najveća vatrogasna manifestacija u ŽupanijiTekst i foto: Boris Uhernik

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 59

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

U subotu 14. 3. je održana 103. redovna iz-vještajna Skupština DVD-a Bedekovčina,

jednog od najaktivnijih zagorskih društava koje broji 147 članova, od čega 49 aktivnih vatrogasca i 24 žene, 9 pričuvnih, 3 počasna člana i 62 pri-padnika mladeži i pomlatka. U izvješću o radu predsjednik Željko Odak je istaknuo kako je DVD Bedekovčina i u 2014. godini nastavio kontinui-rani rad dobro organiziranog središnjeg vatroga-snog društva za područje Općine Bedekovčina. Članovi Društva lani su izašli na 19 intervencija, od čega pet požara objekata, jedan otvorenog pro-stora, četiri uklanjanja stabala s prometnica, zatim uklanjanje nanosa kamenog materijala s promet-nice, četiri slučaja pumpanja vode iz objekata, dva pumpanja i čišćenja zdenca i dva prijevoza vode. Bila su tu i sudjelovanja u vježbama, prilikom pro-slave 60. obljetnice DVD Kebel, vježba evakuacije i spašavanja iz Dječjeg vrtića Bedekovčina kao i niz vježbi operativne postrojbe. Članovi su u ti-jeku godine osposobljeni za vatrogasca I. klase, vatrogasnog dočasnika I. klase i časnika i voditelje vatrogasne mladeži, a prošli su i seminar za vatro-gasne predavače te dobili licencu. DVD Bedekov-čina već tradicionalno postiže sjajne rezultate na natjecanjima. Ni 2014. godina nije bila izuzetak. Tako su i ženska i muška mladež ponovno osvo-jila naslove županijskih prvaka, a ženska mladež osvojila je 1. mjesto i na državnom natjecanju i osigurala nastup na olimpijadi u Poljskoj. U Kupu HVZ-a muška mladež je bila druga, a ženska tre-ća. Članovi Društva sudjelovali su i na raznim vjerskim i ostalim događanjima, obilježili svibanj,

Mjesec zaštite od požara, a njihovu kvalitetu pre-poznala je i županija, koja je društvu dodijelila Plaketu KZŽ-a za izuzetna postignuća.

Kao jedan od vrhunaca godine je i nabava, i to vlastitim sredstvima, vatrogasnog vozila, kamio-na Styer s duplim pogonom. U vozilo je ugrađen rezervoar za vodu kapaciteta 4000 l i druga opre-ma. Pri kraju Skupštine podijeljena su i priznanja. Velike obljetnice proslavila su tri člana, Stjepan Žegrec, Alojz Pavetiček i Stjepan Jadan zaslužili su spomenice za čak 60 godina staža u DVD-u Be-dekovčina. Također, počasni predsjednici HVZ-a Franjo Gregurić i Teodor Fricki proglašeni su počasnim članovima DVD-a Bedekovčina. Skup-štinu su pozdravili brojni gosti i uzvanici, među njima i zamjenik župana Anđelko Ferek Jambrek, koji je društvu poklonio monografiju “Hrvatsko Zagorje u slici i riječi’’, zatim predsjednik VZKZŽ-a Ivica Glas, načelnik Bedekovčine Darko Ban i mnogi drugi vatrogasni prijatelji i podupiratelji.

Održana 103. Skupština DVD- BedekovčinaTekst i foto: Elvis Lacković

Dana 28. ožujka 2015. održana je 91. Skup-ština DVD-a Zabok, koji u svom sastavu

ima: 33 djece i mladeži, 23 operativna člana, 48 izvršnih članova, 14 pričuvnih članova, 15 člano-va glazbene sekcije te 3 počasna člana, ukupno iznosi 136 člana. Skupštinu je otvorio, vodio te pozdravio uzvanike i goste predsjednik Društva Vladimir Tršinski, a to su bili Nevenka Gregurić dogradonačelnica grada Zaboka, Ivica Glas, pred-sjednik VZŽ Krapinsko-zagorske, Dražen Sinko-vić, predsjednik VZG Zaboka i zapovjednik ZJVP Zabok te nekoliko sponzora koji zdušno pomažu rad zabočkih vatrogasaca. Nakon iscrpnih izvje-šća proizlazi da se mnogo radilo na preventivnom i operativnom planu, osposobljavljanju, pripre-mama i natjecanjima, pružanju usluga prijevoza vode, prijevoza osoba te na ostalim poslovima.

Na kraju sjednice uručene su zaslužnim člano-vima zahvalnice i spomenice te uvjerenja o ospo-sobljenosti za gašenje šumskih požara i prijevoz helikopterom.

91. godišnja Skupština DVD-a ZabokTekst i foto: Vladimir Tršinski

Detalj sa sjednice

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI60

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Tekst i foto: Elvis Lacković Dobrovoljno vatrogasno društvo Laz 21.

ožujka je u Vatrogasnom domu u Lazu Bi-stričkom održalo redovnu izvještajnu godišnju Skupštinu. Prošla godina počela je vrlo teškom intervencijom na samu Novu Godinu, kada je pi-rotehničko sredstvo – raketa zapalila gospodarski objekt u vlasništvu vatrogasne obitelji Kušt. Nakon toga bilježi se tek izlazak na jednu lažnu dojavu. No, vatrogasci ovoga Društva aktivni su na broj-nim područjima. Izdvajamo vatrogasno hodoča-šće u Mariju Bistricu, obilježavanje sv. Florijana te sudjelovanje u procesijama pred blagdan MBB-e, na Tijelovo i Cvjetnicu. Za učenike Područne škola Laz, organiziran je i dan otvorenih vrata, a sudjelovalo se i u vatrogasnoj vježbi u Tugonici u organizaciji VZO Marija Bistrica kao i u pranju ulica u Mariji Bistrici pred Uskrs. Inače, DVD Laz trenutno ima ukupno 84 člana, od čega 42 aktivna te 33 člana mladeži i djece. Kao jedan od ciljeva za naredno razdoblje spominje se nabavka navalnog vozila, koje bi zadovoljilo potrebe Laza. Na Skup-štini su dodijeljene i dvije spomenice za 10 godina

rada u Društvu. Skupštinu su pozdravili načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i njegova za-mjenica Dubravka Bartolović, predsjednica Mje-snog odbora Laz Mirela Mikuš, župnik župe Laz vlč. Ivan Jakopović, član Predsjedništva VZ KZŽ i predsjednik VZO Marija Bistrica Stjepan Skuliber, predsjednik KUD-a Laz Ivan Bertović te predstav-nici brojnih prijateljskih vatrogasnih društava.

Skupština DVD-a Laz

Ličko-senjska

Dana 21. ožujka 2015. godine s početkom u

19,00 sati u velikoj dvorani Vatrogasnog doma u Bri-nju održana je 119. redovita sjednica Skupštine Dobro-voljnog vatrogasnog društva Brinje uz prisustvo više od sto uzvanika, članova DVD-a Brinje, prijateljskih i brati-mljenih vatrogasnih društa-va.

Na sjednici su sudjelovali izaslanici Dobrovolj-nih vatrogasnih društava: Otočac, “San Marino“ Novi Vinodolski, Bribir, Sinac, Mala Mlaka, bra-timljena društva Ivanec, Škrljevo i Sveti Juraj, iza-slanstvo Općine Brinje, brinjski župnik Pejo Ivkić te županijski vatrogasni zapovjednik Hrvoje Osto-vić i tajnik Vatrogasne zajednice Ličko-senjske žu-panije Ivan Marković.

Sjednicu je nakon intoniranja državne i vatroga-sne himne te minute šutnje za umrle i poginule va-trogasce otvorio predsjednik Dobrovoljnog vatro-gasnog društva Brinje Ante Javor pozdravivši sve prisutne. U nastavku sjednice predsjednik je oku-pljene izvjestio o radu DVD-a Brinje u 2014. godi-ni i napomenuo: “Naše Društvo broji 114 članova

od čega 37 članova vatroga-sne mladeži i 22 operativna člana. Tijekom 2014. godine školovala su se 3 nova vatro-gasna tehničara. Postrojba je intervenirala ukupno 18 puta na 11 požara otvorenog prostora, jednom požaru na objektu i 6 tehničkih inter-vencija uslijed poplava. Na

intervencijama je provedeno ukupno 309 sati. Postrojba

je odrađivala i ostale aktivnosti kao što su pranja cesta, prijevoz pitke vode, preventivne ophodnje i slično. Tijekom ljetne požarne sezone zaposlena su 3 sezonska vatrogasca, a mladež DVD-a Brinje boravila je u Kampu vatrogasne mladeži DVD-a Otočac u Novalji. Mladež je tijekom ljeta održala 26, a operativna postrojba 10 vježbi te smo sudje-lovali na svim važnim događanjima i obilježava-njima na području općine Brinje i šire.“

Nakon što je predsjednik podnio izvješće o radu sjednicu je nastavio voditi tajnik Ivan Vičić, koji je prezentirao Financijsko izvješće za 2014. godi-nu, Plan rada i Financijski plan za 2015. godinu. Nakon što su svi planovi i izvješća prezentirani i usvojeni uslijedila je dodjela medalja i spomenica.

Održana 119. redovita Skupština DVD-a Brinje

Detalj sa sjednice

Tekst i foto: Hrvoje Ostović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 61

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Plitvička Jeze-ra je novoosnovana vatrogasna postrojba na

području Općine Plitvička Jezera koja je 22. ožuj-ka 2015. napunila prvu godinu rada i djelovanja. Iako mlada vatrogasna postrojba do sada je okupila 50-ak članova koji su aktivni i sudjeluju na vatro-gasnim intervencijama. U prvoj godini djelovanja postrojba je intervenirala 23 puta.

Uz vatrogasne intervencije članovi sudjeluju na sportskim i vatrogasnim natjecanjima.

Vatrogasna zajednica Ličko-senjske županije i Dobrovoljno vatrogasno društvo Otočac u mjesecu studenom 2014. organizirali su županijski vatro-gasni odbojkaški turnir na kojem je natjecateljska ekipa DVD-a Plitvička Jezera osvojila prvo mjesto u konkurenciji sedam vatrogasnih natjecateljskih ekipa.

Članovi DVD-a Plitvička Jezera (muška A ekipa) su 7. ožujka 2015. nastupili na vatrogasnom turniru

u spajanju usisnog voda koji je organiziralo DVD Šćepanje u Breničkom Humu.

Ovo je članovima DVD-a Plitvička Jezera prvi na-stup u spomenutoj disciplini, a namjera im je i dalje nastupati i pripremati se za daljnja natjecanja sa ci-ljem osvajanja nekog od pobjedičkih pehara.

dVd plitViČKa JeZera

Natjecateljski duh novoosnovane postrojbeTekst i foto: DVD P. Jezera

Vatrogasna zajed-nica Ličko-senj-

ske županije organizi-rala je za vatrogasce s područja nadležnosti Vatrogasne zajednice Grada Novalje usa-vršavanje za stjecanje specijalnosti bolničar – prva pomoć u vatro-gastvu. Predavanja i praktične vježbe odr-žane su u prostorima DVD-a Novalja.

Stručni predavač bio je medicinski tehničar Ali-ja Junuzović, voditelj Ispostave Otočac Zavoda za hitnu medicinu Ličko-senjske županije, ITLS instruktor i operativni član DVD-a Otočac. Na usavršavanje se prijavilo 30 polaznika od kojih se 26 odazvalo usavršavanju i uspješno zadovoljilo teorijski i praktični dio ispita.

Ispit koji je održan 28. 2. 2015. u DVD-u Nova-lja uspješno su položila 22 operativna vatrogasca DVD-a Novalja i 4 vatrogasca DVD-a Barbati. Nakon uspješnog polaganja ispita, zapovjednik VZŽ Ličko-senjske čestitao je svim polaznicima i najavio mogućnost daljnjih osposobljavanja i usa-vršavanja, kako za novaljske vatrogasce, tako i na prostoru cijele Županije.

Važno je napomenuti da su vatrogasci iz DVD-a Novalja samoinicijativno sudjelovali na teča-jevima i edukacijama za pružanje prve pomoći i prethodno stekli određena znanja iz prve po-moći, ali i znanja o tehnici i postupcima za rad s automatskim vanjskim defibrilatorom. Temeljem

višegodišnjih iskustava prilikom tehničkih inter-vencija u prometu, poglavito tijekom ljetne turi-stičke sezone, prepoznata je neizbježna potreba za stjecanjem znanja o pružanju prve pomoći uslijed spašavanja ljudskih života.

Na inicijativu zapovjednika VZG Novalje Želi-mira Tamaruta, organizirano je usavršavanje za stjecanje specijalnosti bolničar – prva pomoć u vatrogastvu čime su novaljski vatrogasci stekli do-datna, konkretna i primjenjiva znanja o pružanju osnovne prve pomoći što uvelike povećava, kako sigurnost građana tako i brojnih tursta koji tije-kom ljeta borave na području Novalje. Važno je naglasiti da su novaljski vatrogasci tijekom 2014. godine prošli usavršavanje za spašavanje pri teh-ničkim intervencijama koje je organizirala Vatro-gasna zajednica Ličko-senjske županije. Tijekom usavršavanja posebna pažnja je bila posvećena spašavanju prilikom prometnih nesreća, a takva znanja i tehnike u velikoj mjeri doprinose opera-tivnoj sposobnosti i višem nivou kvalitete djelova-nja vatrogasnih snaga uslijed spašavanja unesre-ćenih osoba.

U Novalji osposobljeno 26 vatrogasnih bolničaraTekst i foto: Hrvoje Ostović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI62

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Međimurska

Tekst i foto: Mladen Grubić U sportskoj dvorani OŠ Donja Dubrava svoj

su 127. izvještajni godišnji skup održali va-trogasci Donje Dubrave. Karakterizira ga odaziv velikog broja gostiju od kojih su neki došli iz Pri-morsko-goranske i Bjelovarsko-bilogorske župani-je te Republike Mađarske. Na sjednici su bili načel-nik Općine Donja Dubrava Dražen Miser, Zlatko Haramija, predsjednik OV-a, dopredsjednik VZŽ Andreas Lisjak te predstavnici općinskih udruga kao i mjesnih ustanova.

O rezultatima minulog jednogodišnjeg rada go-vorio je tajnik Tihomir Đurnić istaknuvši kako je sve zacrtane planske zadaće u cijelosti realiziralo 69 aktivnih članova i 40 članova djece i mladeži.

– U minulom razdoblju osposobili smo tri čla-na za ispitanog vatrogasca, te jednog vatrogasca I. klase. Opremu smo obnovili i povećali za šest zaštitnih vatrogasnih odijela čime dokazujemo da nam je opremanje i usavršavanje članova prioritet - istaknuo je Đurnić. Posebno je istaknuo njihovu mobilnost u poplavama u donjem Međimurju te otpremom humanitarne pomoći u dva navrata za Gunju u suradnji s mjesnim Crvenim križem.

Zapovjednik Vladimir Žinić naveo je da je prošla godina bila jedna od težih u novijoj povijesti. Lani su gasili požar na jednoj obiteljskoj kući te dva po-žara na otvorenom. Od tehničkih intervencija spo-menuo je 48 akcija ispumpavanja vode iz bunara i podruma i četverodnevnu obranu od izlijevanja

rijeke Mure. Izvješće je završio lijepom mišlju: - Ne žalimo se. Sami smo, dobrovoljno, izabrali članstvo u vatrogasnom društvu i nijedan razuman napor na dobrobit naših mještana nije za nas pretežak. Nismo zbrajali utrošene radne sate na sve pobro-jane aktivnosti, niti smo razmišljali o novčanoj na-knadi za naš rad jer je svima nama na prvom mje-stu naša humanitarna dužnost pomoći svima koji su u nevolji.

Na kraju su vjernim članovima uručene vatroga-sne spomenice za neprekidan rad u Društvu. Sta-tuom NAJ VATROGASAC, koje Društvo tradicio-nalnu dodjeljuje, nagrađen je Josip Kolarić.

Pohvale za postignuto i zahvalu za učinjeno u spa-šavanju ljudi i imovine „svojim“ je vatrogascima izrekao općinski načelnik Miser. Isto je, uz pohva-lu za osvojeno 2. mjesto na bodovanju središnjih društava u VZP i 3. mjesto na županijskoj razini, učinio i Andreas Lisjak.

dVd donJa dubraVa

Najteža godina u novijoj povijesti

Samoinicijativno, samostalno, pod svojom za-stavom i bez pomoći odraslih, članovi Vatroga-

sne mladeži DVD-a su u nedjelju 29. ožujka održali soju redovitu godišnju Skupštinu koju su uveličali njihovi vršnjaci iz Donjeg Vidovca, Šandorovca, Gardinovca i Varaždinskih Toplica. U ime vodite-lja Vatrogasne mladeži Anđelka Gašparića izvješće o minulom radu podnijela je Lea Žvorc. U njemu stoji kako je protekle godine u rad mladeži bilo uključeno 50-ak članova, odnosno 4 natjecateljska odjeljenja koja su bila podijeljena na vatrogasni podmladak od 6-12 godina i mladež starosti 12-16 godina. Spomenuti natjecatelji ostvarili su brojne natjecateljske uspjehe diljem Međimurske, Varaž-dinske, Koprivničko-križevačke županije, a imali su i nastup u susjednoj Sloveniji.

Važno je istaknuti kako su na svim natjecanjima ostvareni veoma dobri rezultati. Posebno je ista-knuto prvo mjesto vatrogasne mladeži i podmlatka na Županijskom natjecanju u Dunjkovcu. Odavde je desetina muške vatrogasne mladeži izborila pla-

sman na 11. državno natjecanje vatrogasne mladeži RH i 16. susret vatrogasne mladeži Republike Hr-vatske i Slovenije. Na našem državnom natjecanju bili su 18., a na međunarodnom 4.

Mladi vatrogasci bili su angažirani i u sve društve-ne aktivnosti za što ih je na skupu pohvalio pred-sjednik DVD-a Sveta Marija Ivan Pavlic.

Najzaslužnijima su dodijeljene zahvalnice, dok su posebne statue vatrogasca primili Adrijana Komor-ski i Benedikt Erdelji jer su njih mentori proglasili

Vatrogasna mladež DVD-a Sveta MarijaTekst i foto: Mladen Grubić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 63

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Tekst: Mladen GrubićFoto:Portal: eMedjimurje

Zastava vatrogasne mladeži

najboljima u svojim odjeljenjima.Skupština je izabrala novi Upravni

odbor od 10 članova te je za njiho-vog voditelja opet izabran Anđelko Gašparić.

- Drago mi je što osim natjecatelj-skih sposobnosti imate i sposobno-sti samoorganiziranja - istaknuo je između ostaloga Hrvoje Novaković, predsjednik Savjeta vatrogasne mla-deži VZ MŽ, dok je poseban ponos na nastavljače njegovog dijela od prije 15

godina izrazio Andreas Lisjak, danas na funkciji dopredsjednika VZ MŽ. - Ovo mi je najdraža godišnja Skup-ština. Samoinicijativno okupljanje ovako velikog broja mladih je velika stvar - istaknula je općinska načelnica Đurđica Slamek poželjevši vatroga-snoj mladeži, koja broji oko 1600 pri-padnika, da krene stopama njihovim starijih kolega koji su lučonoše druš-tvenoga života u mjestu, a vatrogastva u Međimurskoj županiji.

U prostorijama JVP Grada Čakovca je 19.

ožujka održan okrugli stol na temu Plan aktivnosti Držav-ne uprave za zaštitu i spaša-vanje u 2015. godini čega je moderator bio Slavko Tuca-ković, glavni vatrogasni za-povjednik RH. Na tom skupu su bili zapovjednici područ-nih vatrogasnih zajednica s područja Međimur-ja koji su glavnim zapovjednikom razgovarali na spomenutu temu s naglaskom na povećanje spre-mnosti na reakcije kod požara, poplava i drugih elementarnih nepogoda.

On je boravak u Čakovcu iskoristio kako bi DVD-ima Krištanovec i Domašinec uručio vatrogasnu opremu ukupno vrijednu preko 40 tisuća kuna.- Međimurski vatrogasci su primjer mnogima u Hrvatskoj, posebice kod spremnosti na intervenci-je i stručnosti, a vodeći su u preventivnim aktiv-

nostima i edukaciji mladih. Upravo zato ih nastojimo opremiti suvremenom vatro-gasnom opremom, a ova do-nacija samo je jedna u nizu - rekao je između ostalog g. Tucaković. U osvrtu na „po-plavnu“ situaciju u prošloj godini, za koju je rekao da je bila najzahtjevnija u povije-

sti vatrogastva, posebno se zahvalio međimurskim vatrogascima, kako na pomoći kod poplava u Po-savini i Slavoniji, požara u Dalmaciji te poplava u Međimurju.

Mario Medved, predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije i zamjenik gradonačelnika Čakovca, rekao je kako je ova donacija dokaz kako se na višoj razini vodi računa o potrebama međi-murskih vatrogasnih društava, a donaciju smatra svojevrsnim priznanjem kvalitetnog rada.

Oprema za međimurske vatrogasce

Uži dio članova Dobrovoljnog vatroga-sno društvo Vularija, predvođeni svo-

jim predsjednikom Zlatkom Orsag, bili su posebni gosti na svečanosti kod svojih prija-telja iz austrijskog društva Nikitsch smješte-nog u austrijskoj saveznoj državi Gradišće.Vatrogasne teme, dugogodišnja suradnja te interesi za međunarodne odnose ujedinili su spomenuta društva davne 1996. godine.

Na samoj svečanosti je dosadašnji zapo-vjednik Luis Karall, nakon niza mandata na funkciji, prepustio svoje mjesto mlađim vatrogascima. Luis je bio jedan od glavnih pokretača suradnje austrijskih i hrvatskih vatrogasaca, te mu je tom prigodom ispred Hrvatske vatrogasne zajednice uručena zahvalnica i medalja za međunarodnu suradnju.Uručio mu je počasni predsjednik VZMŽ Zlatko Orsag.

Dugogodišnja suradnja će biti nastavljena što je najavio novo izabrani zapovjednik Norbert Divos.

dVd VulariJa

Kod austrijskih prijatelja

Zlatko Orsag predaje zahvalnicu Luisu Karallu

Tekst: Mladen GrubićFoto:DVD Vularija

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI64

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Osječko-baranjska

Tekst i foto: Marijan Gajski

Požeško-slavonska

Tekst i foto: M. Ašenbrener

U Našicama je započelo uređivanje par-kova i dijelova grada odnosno radovi

na sanaciji drvoreda i svih oštećenih stabala koja mogu ugroziti ljudske živote i materijal-na dobra. S obzirom na vrlo zahtjevan zadatak uklanjanja suhih stabala i dijelova krošnje osim Hrvatskih šuma sudjeluju i vatrogasci Javne va-trogasne postrojbe Našice i Dobrovoljnog va-trogasnog društva Našice. - Osim u aleji, isti ra-dovi će se obavljati i na području velikog parka, pošto se i tamo nalazi veliki broj stabala koja su oštećena zbog posljedica zime, ali i starosti – naglasio je gradonačelnik Krešimir Žagar.

Našički vatrogasci u sanaciji gradskih parkova

Prošli mjesec provedeno je u prostorijama DVD-a Našice osposobljavanje za zvanje

vatrogasac. Uspješno su položili ispit te tako ste-

kli zvanje vatrogasac 28 vatrogaskinja i vatro-gasca DVD-a Našice, Jelisavac, Podgorač, Donja Motičina, Valenovac i Vukojevci.

Osposobljeni novi vatrogasci iz VZ NašiceTekst i foto: Marijan Gajski

U Velikoj je 7. ožujka u sklopu projekta po-moći Vlade austrijske pokrajine Tirol va-

trogascima Požeško-slavonske županije, izvršena svečana primopredaja navalnog vatrogasnog vozi-la Mercedes Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Velika. Vozilo je dovezla delegacija od pet vatro-gasaca iz grada Schwaza u Austriji. Oni su pred-stavili vozilo vatrogascima i mještanima iz Velike te su odradili obuku za rad s vozilom i vatrogasnu vježbu.

Predstavnik vatrogasnog društva iz Schwaza, g.

Klaus Danzl predao je ključeve vatrogasnog vozila zapovjedniku DVD-a Velika Dejanu Matijeviću. Prisutnima su se obratili načelnik Općine Velika Vlado Boban, predsjednik DVD-a Velika Ante Adžić, predstavnik iz Tirola te predsjednik VZŽ Požeško-slavonske Željko Petrović.

Svi su izrazito zadovoljni što se suradnja nastav-lja i dalje te što u našu županiju dolaze sve novija i bolja vozila iz Tirola. Plan za daljnju suradnju je napravljen te se ubrzo očekuju nova vatrogasna vozila i oprema.

Novo vatrogasno vozilo za DVD VelikaVla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 65

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Primorsko-goranska

Od 4. do 8. svibnja bogatim programom obilježit će se 70. obljetnica Javne vatrogasne postrojbe Grada

Opatije, druge najstarije profesionalne postrojbe u Pri-morsko-goranskoj županiji, nakon JVP-a Grada Rijeke. Obilježavanje vrijedne obljetnice održat će se pod pokro-viteljstvom Grada Opatije te općina Matulji, Lovran i Mo-šćanička Draga.

Program počinje svečanom misom u povodu blagdana sv. Florijana, u crkvi sv. Jakova u Opatiji. Sljedeći dan na rasporedu je održavanje pokazne vježbe na temu spašava-nja unesrećene osobe iz vozila koja će biti održana ispred opatijske tržnice. Slijedi Dan otvorenih vrata, uz prezenta-ciju vozila i vatrogasne opreme koje će se također održati na trgu ispred gradske tržnice. Isti dan na rasporedu je i malonogometni turnir u kojem će sudjelovati pripadnici JVP-a Opatija, Rijeka i Kopar te gradova Opatije, Rovi-nja i Buzeta. U četvrtak, 7. svibnja na rasporedu je vježba u opatijskoj luci u kojoj će sudjelovati pripadnici JVP-a Opatija, Rijeka, Kopar i Rovinj, a spašavat će unesrećene putnike iz potopljenog vozila. Potom slijedi akcija čišćenja podmorja. Završnica proslave bit će u petak, 8. svibnja, za kada je najavljeno održavanje svečane sjednice u Paviljo-nu Juraj Šporer u središtu Opatije. V.R.T.

naJaVa

Obilježavanje 70. obljetnice JVP-a Opatija

PROGRAM

70godina

4. svibnja / ponedjeljak 18:00h / crkva sv. Jakova, OpatijaSve~ana misa / dan sv. Florijana

5. svibnja / utorak 09:00h / mrkat OpatijaPokazna vježba

6. svibnja / srijeda 09:00-12:00h / mrkat, OpatijaDan otvorenih vrata Prezentacija vozila i opreme

14:00h / sportska dvorana “Marino Cvetkovi}”Malonogometni turnir

7. svibnja / ~etvrtak 09:00h / luka OpatijaPokazna vježba na moru

• Ustanova za hitnu medicinsku pomo} Rijeka, • @upanijska lu~ka uprava Opatija-Lovran-M. Draga, • Udruga Žmergo,

U programu sudjeluju:Pokrovitelji:

Grad Opatija,

Op}ina Matulji,

Op}ina Lovran,

Op}ina M. Draga

• JVP Opatija,

• JVP Grada Rijeke,

• JVP Rovinj,

• Gasilska brigada Koper,

1945. - 2015.

Sisačko-moslavačka

Dobrovoljno vatrogasno društvo Mošćenica, smjesti-

lo se na pola puta između Siska i Petrinje, a dijelovi naselja nalaze se nadomak obala Kupe i potoka Mošćenićak, zbog čega se tijekom godine najviše angažira na teh-ničkim intervencijama u prometu te obrani rubnih dijelova mjesta, protiv nailaska kupskih i zaobal-nih šumskih voda.

Niti protekla godina nije bila iznimka kad je riječ o tim ugro-zama, o kojima je raspravljano na godišnjoj skupštini Društva, održanoj 28. ožujka u prostori-ma Hrvatskog doma. Najvažnija aktivnost u protekloj godini, do-znali smo od Bore Pavičića, predsjednika DVD Mošćenice, bila je sudjelovanje u obrani od popla-va naselja Mošćenice, ali i na ostalim petrinjskim područjima, u kojima je u više navrata tijekom veljače, kolovoza i rujna, sudjelovalo ukupno 177 vatrogasaca društva, koji su proveli u toj borbi

na nasipima i dovozu materija-la 2079 radnih sati. U akcijama društva podjednako su sudje-lovali mladi i stari, od najmla-đih, učenika osmih razreda, do osnivača Društva koji su već u osmom desetljeću života.

Taj masovni i organizirani oda-ziv vatrogasaca, tijekom kojeg je cijelo mjesto stavljeno u sta-nje pripravnosti, pohvalio je na Skupštini gradonačelnik Petri-nje Darinko Dumbović, inače član ovog Društva i Ivan Palaić, predsjednik Vatrogasne zajedni-ce grada Petrinje, još jednom na-glasivši da su vatrogasci nositelji svih aktivnosti u Mošćenici.

U vremenu daljnjeg rasta društva, koji broji više od stotinu članova, gotovo svaki drugi pripada mladima, obučenim za vatrogasno djelovanje na brojnim vatrogasnim natjecateljima i tijekom izvođenja školskih vježbi. Ipak prostor i oprema i dalje su problem koji treba što skorije riješiti.

Vatrogasci nositelji svih akcija Tekst i foto:Đuro Gajdek

Prvi slijeva najmlađi nagrađeni Jakov Kramarić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI66

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Tekst i foto:Đuro Gajdek

Osim kroz redovno financiranje radu Društva pomoglo je i sedam donatora sa svotom od uku-pno 11.426,25 kuna. Na listi prioriteta nabavljanja opreme jesu razne vatrogasne pumpe i izolacijski aparati te osobna oprema od ribarskih čizama do kabanica, naglasio je u svom obraćanju zapovjed-nik Društva Davor Mlinarić. U sklopu neriješenih problema društva, značajno je za daljnjih razvoj dobiti, a zatim i osposobiti susjedni trgovački pro-stor napuštene samoposluge, koja bi postala zado-voljavajućim vatrogasnim spremištem. Upravo taj problem, ostao je i osnovnom zadaćom u ovogo-dišnjem radu Društva.

Na kraju Skupštine predsjednik Društva Boro Pavičić, uručio je članovima pohvalnice za rad u vatrogasnoj mladeži i potporu u vatrogastvu, dok je Ivan Palaić, predsjednik VZG Petrinje uručio Diplome za poseban doprinos, brončanu medalju predsjedniku i tajniku društva Bori Pavičiću i Ti-homiru Kramariću. Zapovjedniku Davoru Mlina-riću, za pokazane rezultate i doprinos uručena je brončana vatrogasna plamenica. Među nagrađe-nima našao se i najmlađi, osmoškolac Jakov Šime Kramarić, kojem je uručena posebna pohvala za zalaganje i rad u ekipi vatrogasne mladeži.

Prema postignutim rezultatima u ospo-

sobljavanju vatrogasaca, sudjelovanju mladih na natjecanjima i u nizu hu-manitarnih i promidžbenih djelatnosti, članovi DVD-a Mustafina klada, svrstali su se u sam vrh vatrogasnih društava Vatrogasne zajed-nice Sisačko-moslavačke županije.

To potvrđuju i brojni po-kazatelji izneseni u izvješću o prošlogodišnjem rada, na 62. redovnoj godišnjoj Skup-štini, održanoj 8. ožujka, u vatrogasnom domu, pod predsjedanjem radnog predsjedništva sa-stavljenog od vatrogasnih čelnika i predsjedni-ce Marijane Petir, dugogodišnje članice društva i predstavnice Hrvatske u parlamentu Europske zajednice. Ovaj skup, kao tradicionalno druženje vatrogasaca Moslavine, uveličali su i delegati iz 24 dobrovoljna vatrogasna društva te brojni vatroga-sni i društveno-politički dužnosnici: od zamjeni-ka predsjednika HVZ gospodina Stjepana Ptičeka i predsjednika VZSMŽ Mije Brlečića do općinskih rukovoditelja i zamjenice župana Sisačko-mosla-vačke županije Anite Sinjeri Ibrišević.

Protekla godina u radu Društva bila je u zna-ku sudjelovanja vatrogasaca sredinom veljače u obrani od poplave grada Petrinje, na koju su se odazvala i brojna druga društva iz Moslavine. Članovi društva i njihovi sumještani organizira-ni preko Mjesnog odbora, odazvali su se i akciji prikupljanja pomoći za poplavom pogođena pod-ručja, koja je predana župnim Caritasima Kloštar Ivanić, zatim Vinkovci i Caritasu Sisačko-mosla-vačke biskupije. Jedan dio prikupljenih sredstava poslan je u Bosnu i Hercegovinu, mjesta Maglaj, Tolis i Orašje.

Uz redovno izvođenje taktičkih i školskih vjež-bi, pod vodstvom zapovjednika Dubravka Petira,

članovi društva sudjelovali su i na brojnim vatro-gasnim natjecanjima uz zalaganje predsjednika Franje Petira. Tako su ekipe djece na Općinskom natjecanju VZ Velika Ludina u Okolima zauzela 3 mjesto, a na „Vatrogasnom kupu Antun Brlaković“ u Popovači, djeca i mladež osvojila su 4 mjesto od između 42 vatrogasne ekipe.

Društvo je poduprlo i osposobljavanje mladih, tako da su u protekloj godini Dijana Baričević i Valentina Novak, stekle zvanje ispitanog vatrogas-ca, a Mihaela Majer i Franjo Pecikozić, vatrogasca I. klase.

Pred okupljenih članstvom u prepunom domu, vatrogasni dužnosnici uručili su vatrogascima za-služena priznanja. Tako je vatrogasnu spomenicu za 40 godina rada dobio Željko Cicak, Josip Hor-vat ml. i Jadranko Baričević.

Dojučerašnjem predsjedniku, sada počasnom predsjedniku Društva, zaslužnom za uspješan rad društva Franji Petiru, st., uručena je i prigodna fo-to-monografija povijesti hrvatskog vatrogastva i profesionalne postrojbe grada Zagreba. Budući je Skupština sazvana na Međunarodni dan žena, ne-umorna promicateljica dobrovoljnog vatrogastva i najpoznatija članica Društva, europarlamentarka Marijan Petir, uručila je grupi najstarijih domaći-ca brojnih skupština društva, prigodne poklone.

DVD MUSTAFINA KLADAOstvarena vatrogasna misija

Čelnici i gosti s europarlamentarkom Marijanom Petir

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 67

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Dužica je, una-

toč svim problemima - uspje-lo izvršiti većinu planiranih zadaća i aktivnosti u 2014. godini, kojima je težište bilo na protupoplavnim interven-cijama te održavanju vozila, opreme i sredstava nakon in-tervencija.

Tako je prošlogodišnju ak-tivnost ocijenio Upravni od-bor društva, a predsjednik Marin Čačić također je kon-statirao da je do najvećih odstupanja od planiranog došlo u realizaciji aktivnosti u kategoriji održavanja objekata i okoliša, a razlog je nedostatak financijskih sredstava te brojni i veliki razmjeri intervencija kod obrane od poplava.

Prema iscrpnom izvještaju o radu, podnesenom na godišnjoj Skupštini 28. 3.2015., nizom brojčanih pokazatelja potkrijepljene su ocjene prošlogodišnjih aktivnosti društva koje ima 122 člana, a među koji-ma 10 operativnih i 29 izvršnih i 30 pričuvnih člano-va te 24 člana djece i mladeži. Svi oni, prema svojim zadaćama i mogućnostima sudjelovali su u brojnim intervencijama i akcijama na uređenju prostorija i okoliša društva ili vatrogasnim natjecanjima.

Tijekom 2014 godine vatrogasci su imali 20 inter-vencija, od čega se jedna odnosi na gašenje požara stambenog objekta, a čak 19 na protupoplavno dje-lovanje, tijekom tri visoka vodena vala u proljeće i dva puta u jesen 2014. godine. Na tim intervencija-ma sudjelovalo je 208 vatrogasaca koji su dali 2953 radna sata. S autocisternom i kombi vozilom prešli su 1822 kilometra i to na intervencijama od Žažine i Letovanića, Dužice do Lekenika i Petrovca, mje-sta koja se nalaze u njihovom susjedstvu. U akcija-ma protupoplavnog djelovanja, za vrijeme najviših vodnih valova, sudjelovali su i vodovi pripadnika

interventne protupoplavne postrojbe Hrvatske vojske, s kojima se uvijek računa-lo u kriznim vremenima. Jedan od najtežih dana bio je nailazak vodnog vala 13. 2.2014., na području Žažina-Letovanić, tijekom kojeg je svojim susjedima vatrogascima zdušno po-magala grupa od 21 Duži-ćana.

Unatoč teškoj godini, zbog valova elementarnih

nepogoda, Dužićani su u okviru preostalih sredsta-va, nastavljali osposobljavanjem svog članstva, or-ganizacijom nastupa na vatrogasnim natjecanjima te uređenju oko doma i nabavi minimalne osobne opreme. Također su doneseni Operativni planovi ZOP-a, Plan uzbunjivanja vatrogasne postrojbe i članova, usvojen je i Program osposobljavanja sto-žera zaštite i spašavanja, a izvršena je i legalizacija vatrogasnog doma

Veliki napredak ostvaren je i na području infor-miranja te promidžbe. Tako je domaćim kompju-torskim snagama nastavljeno informiranje putem lokalne radio postaje Sisak, zatim lokalnog glasila općine Lekenik „Leken“, kao i putem vlastite web stranice, www.dvdduzica.hr; zatim facebooka DVD Dužice i drugih medija. Uz najstarije članove, pred-sjednika društva Marina Čačića, mladi su se anga-žirali i na prikupljanju te obradi foto-građe kao i izjava najstarijih mještana i vatrogasaca o povijesti društva, kao građi za tiskanje planirane foto-mono-grafije.

U narednom razdoblju, osim omasovljenju redova Društva, u koje su prošle godine primljena 4 nova člana, radit će se i na stručnom osposobljavanju te posebno nabavi financijskih sredstava za podizanja nivoa tehničke opremljenost DVD Dužice.

dVd dužica

Uigrana vatrogasna momčad

I Čepo, počasni član i M. Čačić, predsjednik Dvd Dužice

Drugi život DVD-a Prnjavor Čuntićki, mjesta nadomak Petrinje, započeo je poslije pobje-

donosne oslobodilačke operacije „Oluje“ kolovoza 1995. godine. Uz započetu obnovu domaćinstava, istodobno se radilo i na povratku društvenog života, u kojem su vatrogasci od posebnog značaja.

Priznanja za njihovo angažiranje u životu mjesta dali su na ovogodišnjoj Skupštini Društva grado-načelnik Petrinje Darinko Dumbović i predsjednik VZG Petrinje Ivan Palaić.

Obraćajući se skupu gradonačelnik Dumbović je pored ostalog naglasio, da je došao iz dubokog po-

štovanja prema svim generacijama vatrogasaca: od mladeži i seniora do djevojaka i žena, bez kojih ne bi uspio brz povratak prognanika i početak izgradnje novog života.

DVD Prnjavor Čuntićki, osnovan je još 1982. godi-ne, kada je s 90 članova bio najveće društvo u mjestu i okolici, ali početkom Domovinskog rata, i napušta-njem domova, dio stanovništva odlazi u progonstvo a muškarci u redove hrvatskih branitelja. Nakon obnoviteljske skupštine 2004. godine, u redovima tog društva okupljaju se i stanovnici iz okolnih sela: Hrvatskog Čuntića, Dragotinaca i Kraljevčana pa

dVd prnJaVor ČuntićKi

Aktivni u obnovi mjesta i Društva

Tekst i foto:Đuro Gajdek

Tekst i foto:Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI68

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

čak i iz Petrinje. Društvo danas ima 64 člana, 13 pripadnika operativne ekipe i 23 članova-dje-ce, i nastavlja radom na daljnjem omasovljenju svojih redova.

Kako na ovom skupu rekao Božidar Marjano-vić, predsjednik društva, osnovni preduvjeti za daljnji razvoj stvoreni su kad je Grad Petrinja, za 30. obljetnicu društva dodijelio vatrogascima na korištenje društveni dom, a VZG Petrinje dala sredstva za izgradnju vatrogasne garaže, na uređenju koje se nastavlja radom i ove godine.

Uz stalnu aktivnost na uređenju društvenih prostorija, pripadnici ovog Društva odazvali su se na zajedničku akciju svih društava u obrani petrinjskog kraja od poplavnih voda, tijekom koje su dali 426 dobrovoljnih radnih sata u 24 dana sudjelovanja u obrani ugroženih pod-ručja. Uz sve te aktivnosti još uvijek obnoviteljskog karaktera, čelnici društva po prvi put su izašli s eki-pama najmlađih članova na županijsko vatrogasnog natjecanje djece i mladeži, 2014., nastavljajući tako

obnovom svojih redova i osposobljavanjem mladih. Na kraju skupštine dodijeljene su i diplome za 10 godina rada te stečena zvanja vatrogasaca I. klase kao i priznanje DVD-u za sudjelovanje u obrani od poplave na području Grada Petrinje 2014. godine.

Djeca Prnjavora Čutnićkog

Da se na muci poznaju junaci, dokazali su još

jednom ovih dana, svojim primjerom - pripadnici va-trogasnih društava, drago-voljci i profesionalci, grado-va Krka i Opatije. Za vrijeme prošlogodišnjih rujanskih poplava Grada Petrinje i okolice, među brojnim pozi-vima Javnoj vatrogasnoj po-strojbi Grada Petrinje, stigao je i poziv, tijekom kojeg su vatrogasci Krka i Opatije te Rijeke, nisu zanimale samo za stanje obrane i visinu vo-dostaja, već su odmah dali do znanja da su spre-mni krenuti na put sa svojim malim interventnim ekipama. Predloženo je i ostvareno i uskoro su vatrogasci Krka i Opatije obilazili nasipe oko na-bujale Kupe nadomak grada i podjednako sudje-lovali u izgradnji zečjih nasipa i prepumpavanju vode. Nabujala rijeka Kupa, djelovala je prijeteći i bila poticaj za razgovor koji je urodio donacijom.

Krajem ožujka ove godine, na poligon JVP Pe-trinja stigla je neočekivana donacija vatrogasaca iz DVD-a Opatije: petmetarski aluminijski čamac s vanbrodskim motorom, ukupne vrijednosti oko 50.000 kuna. Uručujući dokumente i ključeve tog plovila zapovjedniku Ljubičiću, predsjednik DVD Opatije Mladen Šćulac podsjetio je na incijatora ove akcije i spomenuo:

„Kolega koji je „kriv” za sve je Zoran Laslavić, koji je dao ideju kako možemo pomoći vatroga-

snoj postrojbi u Petrinji s dijelom naše opreme, onim što smo mi imali na raspolaganju, a to je aluminijski čamac s određenom opremom. Kao takav može se koristiti za prijevoz opreme, cije-vi, pumpi, bolesnika, a još će se naći puno načina na koje će moći pružiti pomoć, ali to će djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Petrinja znati iskoristi-ti daleko bolje od nas.”

Tog prvog razgovora prisjetio se ovih dana zapo-vjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Petri-nje Zvonimir Ljubičić, prigodom prijema donacije aluminjskog čamca. O začetku ideje, on je rekao: „Kada su bile poplave u rujnu prošle godine Zoran Laslavić i ja šetali smo nasipom i pozvao sam ga da vidi naš čamac koji imamo u postrojbi. Kada smo došli do njega, a trebali smo prevesti vreće s pijeskom, začudio se i zapitao – tko to normalan može u tome voziti. Tako je krenula ta priča i na-

JaVna Vatrogasna postroJba grada petrinJe dobila VriJednu donaciJu dVd-a opatiJa

Vatrogasna solidarnost bez granicaTekst i foto:Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 69

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

kon par mjeseci me nazvao i ponudio čamac na čemu im od srca hvala, kao i svim dečkima koji su bili kod nas.“

Od prvih početaka i sudjelovanja vatrogasaca Krka u nabavi velike mobilne vatrogasne pumpe, pratili su i petrinjski mediji, posebice Petrinjski radio i njegov reporter Ivica Mioković, kojem je čest gost, u emisijama na vatrogasnom valu, bio gradonačelnik Petrinje. O ovom istinski vatroga-snom bratskom susretu i velikoj gesti Primora-ca, gradonačelnik Dumbović je, na primopredaji čamca - još jednom izrekao pohvalu vatrogascima Krka i Opatije, potičući daljnje radne i svečane su-srete vatrogasaca.

Tom prigodom petrinjski gradonačelnik Darin-ko Dumbović koji je, uz zahvalu, kazao: “Čamac

će nam dobro doći za kontrolu naših voda i sve-ga ostaloga, ali i vatrogascima kada treba nekome pomoći. Moramo se vratiti i u prošlost i prisjeti-ti se svih problema s poplavama i što nam znači čamac koji hitno mora doći na lice mjesta i dati prvu pomoć svim građanima kada to treba. Imati prijatelja je velika stvar, a za ovo što su oni nama darovali možemo reći samo velika hvala.”

Nakon službenog dijela govora i primopredaje te razgovora s novinarima izvedena je kratka de-monstracija s potražnim psom Rain, inače prvi m vatrogasnim potražnim psom u Hrvatskoj koji je sa svojim trenerom Zoranom Laslovićem dobio niz domaćih i stranih priznanja i pohvala na ra-znim natjecanjima i vježbama.

Učestale višetjedne proljetne i jesenske poplave šireg područja grada Siska, tije-

kom proteklih nekoliko godina, bile su izravni poticaj da gradske vlasti nastave s nabavom neophodne vatrogasne opreme i ojačaju po-stojeći tehnički park sa suvremenim crpkama velikog kapaciteta. Naime prošle i pretprošle godine vatrogasci su se uvjerili u učinkovitost rada velikih crpki, kapaciteta 500 litara u se-kundi, posuđenih iz nekoliko gradova Hrvat-ske, koje su radile na ispumpavanju nabujalih voda u središta Žabna, prigradskog naselja ili u obrani Žažine. O nabavi novih mobilnih crpki, primopredaja kojih je izvršena na poli-gonu Javne vatrogasne postrojbe Grada Siska, nazočnima se obratio Marko Krička, zamjenik gradonačelnice Grada Siska, koji je tom prigodom rekao:

„Sisak je nažalost često bio pogođen poplavama, pogotovo posljednjih nekoliko godina te smo od-lučili investirati u obranu od poplava, a ne da ovisi-mo o drugim institucijama. Nabavkom ovih crpki podigli smo standard u obrani od poplava samog grada, ali i okolnih općina kojima ćemo izaći u su-sret kada im to bude bilo potrebno.

Vrijednost cjelokupne investicije je oko 185 tisu-ća kuna što nije veliki novac ako se zna da su štete od poplave svake godine između 1,5 i 2 milijuna kuna.

- Ova je investicija zapravo mala za ono što grad i građani pogođeni poplavama dobivaju ovim crp-kama, a to je zaštita na vrhunskom nivou – rekao je na prezentaciji i primopredaji nove opreme zamje-nik gradonačelnice Marko Krička, ujedno i glavni organizator obrane od poplava Grada Siska.

Jedna od pet novonabavljenih mobilnih crpki dodijeljena je i Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada

Siska, koja čini okosnicu organizacije obrane od poplave, uz pomoć 18 dobrovoljnih vatrogasnih društava Vatrogasne zajednice grada Siska.

Ovom prigodom zapovjednik spomenute zajed-nice i profesionalne postrojbe, Miroslav Golub, o značaju novonabavljene suvremene tehnike, pored ostalog je naglasio:

„Samo tijekom prošle godine na području grada Siska zabilježene katastrofalne poplave kakve se ne pamte u posljednjim desetljećima. Na raspolaga-nju je tada bilo 120 crpki manjeg kapaciteta koje su trošile velike količine goriva. Tako je primjerice prošle godine u veljači u tri tjedna potrošeno čak 70 tisuća kuna za gorivo za ispumpavanje vode. Nove crpke su većeg kapaciteta s manjom potroš-njom.

Riječ je o velikim, mobilnim crpkama, kapaciteta 500 litara u sekundi. Kupnjom ovih crpki smanjit ćemo štetu od poplava i maksimalno pomoći gra-đanima koji će se naći u opasnim situacijama“, re-kao je Golub.

JVp sisaK

Gradskom sustavu obrane od poplava Grada Siska, odnedavno je na raspolaga-nju pet novih mobilnih crpki za pretakanje velikih količina voda na otvore-nim prostorima koje će se kori-stiti za vrijeme većih poplava

Suvremena tehnička opremljenost

Zapovjednik Golub na primopredaji pumpi

Tekst i foto:Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI70

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Protekla godina za članove DVD Sela, smje-štenog uz prometnicu Sisak-Zagreb, a okru-

ženog vodama Kupe i Odre, bila je u znaku niza akcija tijekom nailaska visokih voda koje su za-prijetile stotinama domaćinstava tog i susjednih sela. Na godišnjoj Skupštini Društva, održanoj 6. ožujka, u izvještaju o radu Upravnog odbora i Zapovjedništva, naglašena je intenzivna obrana mjesta od nabujalih rijeka, početkom proljeća i jesene protekle godine.Tako se u izvješću, pored ostalog navodi:

“U veljači su krenule prve intervencije što se tiče ispumpavanja vode, a onda je krenula i pra-va borba sa poplavama koje su do kraja veljače zadale mnogo problema i materijalne štete dese-cima mještana našeg sela, a mi smo pokušali po-moći svima koliko god je bilo u našoj moći.

Branilo se oko 88 kuća, od kojih je tek u 22 uspjela prodrijeti voda. Pijesak se trpao u vreće danonoćno, a samo u veljači na području VZG utrošeno je 3000 m3 pijeska i 300 000 vreća.

Prijevoz vreća odvijao se uz pomoć naših mje-štana, koji su svojim traktorima i prikolicama, iste dovozili do najugroženijih domaćinstava. Zbog di-zanja vodostaja i nedostupnog prilaza pruzi, vreće su se iz prikolica prebacivale u čamce, koje su dalje gazeći vodu i preko pojasa, naši članovi gurali do šlajsa.”

Najveće priznanje vatrogascima dali su sami mje-štani koji su se uključili u svekoliku pomoć tijekom

obrane od poplave. Međutim na samoj Skupštini to veliko zalaganje DVD-a Sela, pohvalio je i Miro-slav Golub, zapovjednik te Ivica Šolaja, predsjednik Vatrogasne zajednice grada Siska. Njihovim čestit-kama pridružio se i predstavnik Grada Siska Zden-ko Bertović, a sva trojica su, kao aktivni sudionici obrane i rukovodioci određenih sektora, proglašeni počasnim članovima DVD-a Sela.

I na kraju, odano je priznanje najmlađima koji su na gradskom natjecanju u organizaciji VZG Siska, u Topolovcu, nastupili s jednom mješovitom eki-pom podmlatka i osvojili 1. mjesto. Ista ekipa je na županijskom natjecanju u Kutini osvojila izvrsno 3. mjesto.

dVd sela

U znak obrane od poplave

Najmlađi članovi DVD-a

Tekst i foto:Đuro Gajdek

U protekloj godini za svoje mnogobrojne aktivnosti članovi DVD Tišina Kaptol-

ska, utrošili su 1655 radnih sati, od čega najveći broj na preventivnoj djelatnosti od organiziranja ophodnji i radovi na obrani od poplavnih voda do tehničkih intervencija. To je naglašeno na iz-vještaju o prošlogodišnjem radu, podnesenom 7. ožujka, na 62. redovnoj Skupštini Društva. Kap-tolski vatrogasci, pohvalili su se i svojim uspješ-nim sudjelovanjima u akcijama Mjesnog odbora i župne crkve, ali i obilježavanju crkvenih blagdana Grada Siska.

Inače u DVD-u Tišina Kaptolska, već desetljeće predvođenom s predsjednikom Stjepanom Ko-larićem, posebna pozornost poklanja se organi-ziranju svih dobnih uzrasta u društvu i selu. U Društvu je organizrano 180 članova, od toga 10 operativnih, 15 izvršujućih, 23 pričuvnih, 8 ve-terana, 1 počasni, 9 mladeži te 114 pomažućih članova. Prema osposobljenosti društvo ima 38 vatrogasca sa ispitom, 8 dočasnika i 3 časnika.

Gotovo da nema kuće iz koje nema vatrogasca,

a samo selo najveći je donator Društva, jer je u kriznim vremenima uvijek pružalo skromnu, ali pouzdanu potporu za opstanak i što bolji rad Društva.

Poplavne vode nisu protekle godine zaobišle ni Tišinu Kaptolsku smještenu na desnoj obali Save, ali i nadomak zaobalnih šumskih voda. U aktivnoj zaštiti sela, od postavljanja zečjih nasipa do spšavanja stoke, sudjelovalo je dvadesetak va-trogasaca, koji su također radili i na provođenju preventivnih pregleda kuća, tijekom Florijanova. Samo na uređenju okoliša vatrogasnoj doma i ka-pelice te nekoliko objekata, vatrogasci su dali 531 dobrovoljni sat, i postali ne samo čuvari od vatre i vode, već i eko-čuvari svog krajolika.

Za takav plodonosan rad, na samom skupu po-hvaljeno je nekoliko pojedinaca te su uručena i visoka priznanja za dugogodišnji staž u društvu, iz ruku Mije Brlečića, predsjednika Vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije, ali i pred-sjednika Vatrogasne zajednice općine Martinska Ves.

DVD TIŠINA KAPTOLSKANeizostavna potpora vatrogascima

Tekst i foto:Đuro Gajdek

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 71

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Splitsko-dalmatinska

U prostorijama supetarske gradske vijećni-ce 17. ožujka 2015. održana je prezentacija

projekta buduće zgrade Dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar.

Prezentaciji, koju je ispred tvrke "Purić Projekt" d.o.o. vodio Feđa Purić, prisustvovali su pročelnik Vatrogasne zajednice Splitsko-dalmatinske župani-je Tihomir Zec, predstavnici DVD-a Supetar te gra-donačelnica Grada Supetra Ivana Marković s vodi-teljima stručnih službi grada uključenih u projekt.

Na samom početku prezentacije gradonačelni-ca Marković istakla je važnost vatrogasaca, i to ne samo u smislu sigurnosnog i preventivnog aspek-ta njihove djelatnosti, već i u širem društvenom kontekstu rada društva u zajednici naglasivši kako konačni cilj projekta izgradnje vatrogasnog doma nije samo stvaranje neophodnih uvjeta za njihovo operativno i protupožarno djelovanje već i njegova implementacija u društveni i gospodarski dio života Supetra i Brača. Dom bi na kraju postao i mjesto za obuku, educiranje i seminare, a posebice kao mjesto okupljanja i druženja mladih.

U nastavku se prisutnima obratio i predsjednik DVD-a Supetar Nikica Maričić koji je u kratkim cr-tama opisao njihovo djelovanje od samih početaka 1951. godine do danas. Istaknuo je vrlo teške uvjete u kojima rade s obzirom na neadekvatan prostor u kojem se vatrogasci već dugi niz godine nalaze kao i svoje zadovoljstvo što je ove godine suradnja Grada Supetra i DVD-a Supetar napokon rezultirala kon-kretnim prijedlogom rješenja tog problema.

Sam projekt novog vatrogasnog doma prezentirao je Feđa Purić opisavši njegove osnovne značajke: lo-kaciju objekta u gospodarsko-poslovnoj zoni Žed-no-Drage u Supetru na parceli u vlasništvu Grada površine 3182 m2, njegovu modernu i funkcionalnu izvedbu na tlocrtnoj površini od 1700 metara če-

tvornih uz strogo poštivanje svih važećih propisa i normi za takvu vrstu građevina (NFPA, TRVB) na-glasivši kako će se pri gradnji posebno voditi raču-na o njegovoj energetskoj učinkovitosti.

Pročelnik VZŽ Splitsko-dalmatinske Tihomir Zec zadovoljan viđenim potvrdio je kako potreba za ovakvim multifunkcionalnim objektom u Supetru i na otoku Braču u cjelini uopće nije sporna kako za potrebe vatrogastva i protupožarne zaštite tako i u eventualnim slučajevima prirodnih katastrofa i drugih ugroza kao centralni punkt koordinacije Ci-vilne zaštite i ostalih žurnih službi na otoku dodavši na kraju svojeg izlaganja i nekoliko vrlo konstruk-tivnih kritika vezanih za potrebe zgrade kako bi ona bila što funkcionalnija.

Grad Supetar u suradnji s Dobrovoljnim vatroga-snim društvom već više od šest mjeseci intezivno radi na izradi ovog projekta, čija se ukupna vrijed-nost preliminarno procjenjuje na oko 7 milijuna kuna, kao i na dobivanju svih potrebnih dozvola potrebnih za prijavu na EU mjeru 4.7 koja bi trebala biti objavljena u drugoj polovici ove godine. Ukoli-ko prijava prođe prema očekivanjima, to će ujed-no biti i prvi projekt Grada Supetra koji se realizira sredstvima iz EU fondova.

Prezentacija projekta vatrogasnog domadVd supetar

Tekst i foto:Jakov Zlatar

Idejni projekt zgrade vatrogasnog doma

Varaždinska

U subotu, 28. veljače 2015. godine svoju 77. izvještajnu sjednicu Skupštine održali su

vatrogasci DVD-a Lovrečan-Dubrava. Istoj je u prostorima vatrogasnog doma prisustvovalo stoti-njak članova te mnogobrojni gosti iz Hrvatske i Slo-venije. Uz domaća društva, DVD Babinec, Gornje Vratno, Gradišće, Križovljan-Cestica i Virje Križov-ljansko, tu su bili i predstavnici DVD-a Vinica, a po prvi puta tu su bili i vatrogasci iz DVD-a Ližnjan kod Pule. Od slovenskih predstavnika odazvali su se PGD Zavrč, Bukovci, Korena i Maribor Pobrežje, a uz brojne podupiratelje Društva sjednici su prisu-stvovali i predstavnici cestičkih udruga, zatim pred-

sjednik Općinskog vijeća Tomislav Lazar i općinski načelnik Mirko Korotaj.

Okupljene je pozdravio predsjednik Franc Težak, a vođenje sjednice potom je u prisutnosti Marine Mikec i Nevena Furjan preuzeo Mladen Kumek. O radu DVD-a govorili su tajnik Miro Mikec i zapovjednik Milenko Biškup. U opširnom izvje-šću naglašeno je da su vatrogasci lanjske godine u poboljšanje rada operative uložili preko 55 tisuća kuna, a s preko 40 tisuća kuna vlastitih sredstava izvršeno je uređenje doma te su uspješno sanirani temelji i zidovi koji su bili nagriženi od vlage, kako na zgradi i podrumu tako i na garaži. Za prihvat

Skupština DVD-a Lovrečan-DubravaTekst i foto:Franjo Talan

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI72

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

oborinskih voda iskopan je bunar, a obnovljena je fasada i zaštićena stolarija te obavljeni ostali poslovi.

Vatrogasna postrojba koja broji dvadesetak članova imala je preko dvadeset intervencija, a desetak puta vatrogasci su sudjelovali na vježbama i natjecanjima. Na po-dručju Općine Cestica bila su tri požara, a lanjske godine vatrogasci su u 12 navrata na isto toliko lo-kacija bili na pomoći stanovništvu uslijed visokog vodostaja i popla-va. Gradili su zečje nasipe i ispum-pavali vodu, u šest navrata otkla-njali su srušena stabla s prometnica, dvaput su bili na intervencijama nakon prometnih nesreća, a u veljači su skidali ledene sige s područne škole, dok su u studenome iz bunara vadili utopljenika. Uz redovito uvježbavanje natjecateljskih odjeljenja u dječjoj te seniorskoj ženskoj i muškoj kategori-ji, sudjelovali su na dvije međunarodne vježbe, a žensko A odjeljenje bilo je na vatrogasnom natje-canju kod PGD-a Bukovci u Sloveniji.

Sva izvješća, plan rada i novi Statut jednogla-sno su prihvaćeni. U ime Općine Cestica čestit-ke Društvu na uspješnom radu uputio je načelnik Mirko Korotaj. Pohvalu radu DVD-a uputio je i Marijan Horvatić, zamjenik predsjednika Vatro-gasne zajednice općine Cestica, a čestitke u ime

Vatrogasne zajednice županije uputio je Robert Kovačić. Dražen Zebec iznio je kako smatra da treba nabaviti i potopne pumpe većeg kapaciteta i opremu za učinkovitiju pomoć kod prometnih ne-sreća te predložio i nabavu uređaja za oživljavanje, a riječi pohvale svestranim aktivnostima DVD-a Lovrečan-Dubrava uputila su i ostala gostujuća društva.

Zaslužnim članovima podijeljena su vatrogasna odlikovanja i priznanja.

Srebrnu plamenicu primili su Marijan Korotaj, Goran Težak, Roman Veršić i Vinko Kostervenj, a srebrnu medalju primio je Miran Hrnčić.

Za uspomenu na boravak u Lovrečanu vatrogas-cima iz Istre i Maribora predana je knjiga “Povijest vatrogastva općine Cestica”.

Četvrto natjecanje u brzom spajanju usisnog voda održano je, pod pokroviteljstvom Op-

ćine Cestica, u organizaciji DVD-a Lovrečan Du-brava 28. ožujka 2015. godine. Sudionike natjecanja pozdravio je Franc Težak, predsjednik domaćeg Društva. Prisutnim vatrogascima obznanio je odlu-ku Upravnog odbora po kojoj se od ove godine na-tjecanje vodi pod nazivom Memorijal Ivan Bednja-nić, u spomen na zaslužnog člana Društva. Ispred VZO Cestica okupljene je pozdravio dopredsjednik Marijan Horvatić, a u ime pokrovitelja nazočne je pozdravio načelnik Mirko Korotaj.

U natjecateljskom dijelu sudjelovalo je 14 vatroga-snih odjeljenja, deset muških i četiri ženska sastava, a kao gosti nastupili su i vatrogasci PGD-a Bukovci iz Republike Slovenije. U muškoj konkurenciji prvo mjesto osvojili su članovi DVD-a Gornji Kućan, a potom su se plasirali vatrogasci DVD-a Strmec Bu-kevski i DVD Oštrice. Neznatno slabiji bio je DVD Trebovec, petu poziciju zauzeli su domaćini te šesto mjesto DVD Rugvica. Domaća odjeljenja DVD-a Virje Križovljansko, DVD-a Križovljan Cestica, DVD-a Gradišće i DVD-a Babinec plasirala su se od 7. do 10. mjesta.

U ženskoj kategoriji pobijedile su članice PGD-a Hajdoše (treći rezultat natjecanja), zlatne olimpij-

ske pobjednice s posljednje Vatrogasne olimpijade u Francuskoj, a potom su se plasirale članice iz DVD-a Višnjica, DVD-a Pušćine i domaće odjeljenje.

Pehare i nagrade pobjedničkim sastavima uručila je Ana Obadić, kćer tragično preminulog Ivana Bed-njanića. U ime Vatrogasne zajednice općine Cestica nagrade i priznanja drugoplasiranim ekipama uručio je zapovjednik Milenko Biškup, a svim odjeljenjima uručene su zahvalnice za sudjelovanje na natjecanju.

Posebno izaslanstvo Memorijala položilo je vije-nac i zapalilo svijeće na grobu Ivana Bednjanića.

Međunarodno vatrogasno natjecanje

DVD Gornji Kućan

Tekst i foto:Franjo Talan

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 73

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

92. Skupština DVD-a Novi MarofDana 7. ožujka, Dobrovoljno vatrogasno

društvo Novi Marof održalo je 92. redovnu izvještajnu godišnju sjednicu Skupštine.

Od uzvanika i gostiju, Skupštini su prisustvovali predstavnik VZŽ Varaždinske, počasni predsjed-nik VZŽ Zvonko Biškup, predstavnik VZG Novi Marof, tajnik VZG Dalibor Puškadija, pročelnik za financijske i gospodarske djelatnosti u gradu Novom Marofu Branko Geček, predsjednik Mje-snog odbora Novi Marof Vladimir Ferenčina, predstavnici prijateljskog društva iz Istre – DVD-a Medulin, predstavnici prijateljskih društava iz Slovenije PIGD Rudnik Trbovlje i PGD Dragatuš, te predsjednik i poveljnik Gasilske zveze Črno-melj – Anton Banovec i Jože Vrščaj. Skupštini su prisustvovali i predstavnici vatrogasnih društava s područja VZG Novi Marof.

Budući da je sjednica imala izvještajni karakter, kroz istu su podnesena izvješća o radu Društva u 2014. godini. Preko izvješća Upravnog odbora članovi Skupštine su bili upoznati s cjelokupnim radom DVD-a u 2014. godini iz kojeg je bitno iz-dvojiti sljedeće:

Na kraju prošle godine u DVD Novi Marof je učlanjeno ukupno 136 članova u svim kategorija-ma članstva, od čega je 34 članova u aktivnoj i 14 članova u pričuvnoj operativnoj postrojbi. Poseb-no treba izdvojiti vatrogasnu mladež kojih uku-pno ima 28, kao i 11 pripadnika odjeljenja djece u dobi od 6 do 11 godina.

Od preventivnih aktivnosti koje su se provodile kroz cijelu godinu, podijeljeno je nekoliko stoti-na letaka preventivnog sadržaja domaćinstvima u Novom Marofu. Također, podijeljeno je i nekoliko stotina slikovnica – bojanka najmlađima s vatro-gasnom tematikom. Na radiju Novi Marof održa-no je nekoliko radio – emisija, a isto tako organizi-rani su i posjeti djece nižih razreda OŠ Novi Marof te djece iz dječjih vrtića u PP centar.

U svibnju, Mjesecu zaštite od požara, vatrogasci su prisustvovali svetoj misi na dan zaštitnika va-trogasaca, sv. Florijana. Na kraju godine, članovi DVD-a su obišli 95 % domaćinstava koje pokriva-ju s ciljem provedbe preventivnih pregleda doma-ćinstava. Obilazak je bio savjetodavnog karaktera i s ciljem prikupljanja podupirajuće članarine.

Vatrogasna postrojba DVD-a prošle je godine intervenirala 34 puta, od čega 15 puta zbog po-žara, 19 puta zbog tehničkih intervencija, a ostale intervencije, njih ukupno 18, bile su za ispum-pavanja bunara, dežurstva, prijevoz vode i sl. Na navedenim požarima i tehničkim intervencijama odrađeno je više od 950 sati rada, sudjelovalo je 1004 vatrogasaca, što u prosjeku iznosi 13 vatro-gasaca po izlasku.

Kao i prethodnih godina, a tako i u 2014., Novi Marof je imao više natjecateljskih odjeljenja u gotovo svim kategorijama članstva. S ukupno 39 nastupa ta su odjeljenja u centar donijela 15 osvo-

jenih pehara, priznanja i medalja za prvo, drugo i treće mjesto. Na uvježbavanje odjeljenja potroše-no je oko 850 sati rada na 100 treninga.

Najveći uspjeh novomarofskih natjecateljskih odjeljenja u prošloj godini bio je nastup odjeljenja muške vatrogasne mladeži na državnom natjeca-nju vatrogasne mladeži RH u Čakovcu, pri čemu su osvojivši prvo mjesto u svojoj kategoriji, postali prvaci RH, te stekli pravo nastupa na međunarod-nom natjecanju vatrogasne mladeži CTIF-a koje će se sredinom srpnja ove godine održati u polj-skom gradu Opole.

Prošle godine je isto tako organizirano vatroga-sno natjecanje 16. KUP GRADA NOVOG MA-ROFA. Na natjecanju je nastupilo ukupno 63 odje-ljenja u 5 kategorija i iz 6 županija. U listopadu je po deseti put organizirana terenska intervencijska vježba, odnosno natjecanje „MAROF 2014.“ Na terenskoj vježbi sudjelovalo je 26 odjeljenja iz četi-ri županije te odjeljenja iz Slovenije i Češke. DVD Novi Marof je također bio suorganizator gradskog natjecanja vatrogasaca VZG Novi Marof.

U prošloj godini 20-ak članova i članica je ospo-sobljeno za neko od viših zvanja ili specijalnosti. Osim toga, odrađene su i 23 radne akcije prilikom kojih je djelomično obnovljen interijer i eksteri-jer vatrogasnog centra. Uz pomoć financijskih sredstava koje je Društvo dobilo od Ministarstva gospodarstva preko Fonda za energetsku učinko-vitost, kompletno je rekonstruirano grijanje u va-trogasnom objektu. Nabavljena su i dva rabljena vozila: jedno kombi vozilo za prijevoz tereta (vla-stitim sredstvima) i donacijom je nabavljeno vo-zilo za rad koje će se sređivati tijekom ove godine.

Kao i prethodnih godina, nastavljena je surad-nja s prijateljskim Društvima, DVD-om Medulin, PIGD-om Rudnik Trbovlje, PGD-om Dragatuš iz Slovenije te vatrogasnim društvom Holešov iz Češke. Kako bi se sve te aktivnosti uspješno prove-le i realizirale, članovi i članice DVD-a Novi Ma-rof uložili su više od 6000 sati dobrovoljnog rada. Nakon podnesenih izvješća te prihvaćanja istih, podneseni su i prijedlozi plana rada i financijskog plana za ovu godinu koji su također jednoglasno prihvaćeni.

U daljnjem tijeku sjednice Skupštine usvojen je i novi Statut Društva prema prijedlogu Upravnog odbora, a koji je usklađen s novom zakonskom re-gulativom, Zakona o udrugama.

U završnom dijelu sjednice, nakon obraćanja gostiju prigodnim riječima, pristupilo se potpisi-vanju drugog primjerka „Povelje o prijateljstvu“ između DVD-a Novi Marof i PIGD Rudnik Tr-bovlje (prvi primjerak je potpisan dva tjedna rani-je u Trbovlju), a koja je rezultat petnestogodišnje suradnje i zajedničkog druženja.

Na istoj sjednici Skupštine dodijeljena su i pri-znanja, odlikovanja i znamenja za dugogodišnji uspješan rad u vatrogastvu.

Tekst:Nedeljko Vukalović

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI74

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Sjednica Skupštine VZO Cestica je održana 13. ožujka u Gradišću, a uz čelnike Općine Ce-

stica, načelnika Mirka Korotaja i zamjenika mu Žarko Rodeša, predsjednika Vijeća Tomislava La-zara Skupštini je prisustvovao županijski vijećnik Josip Borak, predstavnici VZO Petrijanec i čelnici udruge umirovljenika. Izvještajnoj sjednici Skup-štine odazvao se i Nedeljko Vukalović, predsjed-nik VZ Varaždinske županije, a sjednici su prisu-stvovali i kolege vatrogasci iz Republike Slovenije, iz Cirkulana, Kočevja, Ormoža, Ptuja i Zavrča.

Opširno izvješće o radu Zajednice podnio je tajnik Mladen Šćuric. Na sjednici su jednoglasno prihvaćena sva izvješća, novi Statut i plan rada za naredno razdoblje, kao i Odluka po kojoj je Op-ćina Cestica imenovana za likvidatora Zajednice.

U prošloj godine vatrogasci s područja VZO Cestica pogasili su tri požara i bili na 38 različitih intervencija za što je utrošeno 615 dobrovoljnih sati rada, a natjecateljske desetine sudjelovale su i na brojnim natjecanjima. Održana je centralna provjera obučenosti za gašenje požara, spašavanja imovine i ljudi, a u cilju pružanja što kvalitetni-je prve pomoći unesrećenima za sve operativne članove održano je predavanje o pružanju prve pomoći. Održane su i zajedničke vježbe s kolega-ma iz Slovenije: DVD Babinec i PGD Ruše, DVD Lovrečan Dubrava i PGD Zavrč, DVD Križovljan Cestica i PGD Hardek i DVD Virje Križovljansko i PGD Velika Nedjelja. Cestička vatrogasna društva održala su i više druženja i susreta te bila u posjetu kolegama iz susjednih mjesta Hrvatske i Slovenije, od obližnjih do Ptuja i Kočevja. U prikupljanje po-moći za stradale u poplavama u Slavoniji uključila su se sva vatrogasna društva, a prigodnom sveča-nošću vatrogasci su obilježili blagdan zaštitnika sv. Florijana i čuvali „Božji grob“. Na rijeci Dra-vi izvršena je 6. provjera ispravnosti vatrogasnih motornih štrcaljki i navalnih vozila, a pregledom hidrantske mreže konstatirano je postojanje 257 hidranata od kojih je dvadeset podzemnih nei-spravno.

Ponos cestičkog vatrogastva su operativni čla-novi, a potrebna liječnička uvjerenja od strane

specijaliste medicine rada pribavilo je 76 vatro-gasaca. U rad vatrogasnih društava uključeno je tristotinjak žena, 170 izvršnih i pričuvnih članova, a brojku od 1067 članova nadopunjavaju i poča-sni (21), pomažući (401) i 111 članovi vatrogasne mladeži. Od vatrogasnih zvanja najbrojnije je zva-nje vatrogasac (112), a potom slijedi vatrogasac 1. klase (81), dočasnik (21), dočasnik 1. klase (19), vatrogasni časnik (7), časnik 1. klase ( 17), a zvanje počasni viši časnik nosi jedan vatrogasac.

Za nabavku vatrogasne oprema lanjske godine utrošeno je 180 tisuća kuna, a ove godine u planu je nabava novijih vatrogasnih vozila za Dobrovolj-no vatrogasno društvo Babinec i Gradišće.

Čestitke cestičkim vatrogascima na uspješnom radu prvi je uputio predsjednik županijske vatro-gasne zajednice Nedjeljko Vukalović, a zahvalu vatrogascima na nesebičnom radu u pomaganju ljudima izrekao je i načelnik Mirko Korotaj. Na-glasio je da će Općina financirati izradu projek-tne dokumentacije kako bi se sva društva mogla prijaviti za sredstva iz EU fondova. Na dobar rad Zajednice i pojedinih društva osvrnuo se Antun Knezoci, počasni predsjednik, a čestitke kole-gama uputila je i Nataša Šincek, predsjednica VZO Petrijanec. U ime predstavnika slovenskih vatrogasnih društava čestitke na uspješnom radu cestičkim vatrogascima uputio je Marijan Meglič, predsjednik pokrajinskog vatrogasnog saveza Ptuj, izrazivši zahvalnost za bogatu suradnju koja se posljednjih godina razvila između cestičkih društava i predstavnika slovenskih vatrogasnih društava i zajednica.

U završnom dijelu sjednice skupštine predsjed-nik Darko Majhen i zapovjednik Milenko Biškup uručili su vatrogasna odlikovanja za međuna-rodnu suradnju kolegama iz Slovenije, a primili su ih Marijan Meglić i Zvonko Glažar, zamjenik zapovjednika Gasilske zveze Slovenije. Potom je Nedjeljko Vukalović, predsjednik Vatrogasne za-jednice Varaždinske županije, predsjedniku VZO Cestica Darku Majhenu uručio srebrnu vatroga-snu medalju za poseban doprinos u vatrogastvu i zaštiti od požara.

Održana Skupština VZO Cestica

Tekst i foto:Franjo Talan

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 75

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

U Komarnici Ludbreškoj, jednom od najmanjih

naselja u općini Sveti Đurđ, od 1951. djeluje dobrovoljno vatro-gasno društvo, najmlađe među 6 takvih organizacija na području općine. Društvo je specifično po tome što djeluje u vrlo maloj sre-dini, odnosno naselju koje broji oko 50-ak domaćinstava. Una-toč tome, vrijedno je istaknuti kako gotovo svako domaćinstvo ima barem jednog člana Društva. Stoga Društvo danas broji 50-tak čla-nova, od čega 20-ak operativnih, a od 2009. godine intenziviran je rad s najmlađim članstvom odnosno vatrogasnom mladeži.

Svoju redovnu sjednicu Skupštine DVD Komarni-ca Ludbreška je održalo 21. ožujka ove godine, uz nazočnost 40-ak članova Društva, načelnika Općine Sveti Đurđ Josipa Janyja, predsjednika VZO Sveti Đurđ Krunoslava Turkovića te mještana naselja.

U izvješću koje je podnio predsjednik Društva Božidar Kraus spomenuto je kako je 2014. godine bila posebno aktivna za članstvo, od najmlađih u dobi od 7 godina do najstarijih u dobi od 77 godina. Među 58 članova 9 je članova podmlatka i 10 člano-va mladeži, dok među punoljetnim članovima broji 11 vatrogasaca, 11 vatrogasaca I. klase i 6 dočasnika I. klase.

Prošla godina bila je obilježena elementarnom nepogodom odnosno poplavom, ali i složenim po-žarom gospodarskog objekta na području naselja, uzrokovanog udarom groma tijekom jakog nevre-mena. Na tehničkim intervencijama utrošeno je nekoliko stotina radnih sati, ispumpavajući vodu

iz poplavljenih domaćinstava odnosno gradeći zečje nasipe. Članovi Društva ispumpavali su tijekom rujanskih poplava i u domaćinstvima na području Luke Ludbreške, Obrankovca i Svetog Đurđa. Sudjelovali su na zajedničkoj pokaznoj vježbi svih DVD-a s područja općine, obilježili Florijanovo u Hrženici s 20-ak članova, sudjelovali u ti-

jelovskoj procesiji i čuvanju Božjeg groba u župnoj crkvi u Svetom Đurđu, na blagdan Svih svetih de-žurali na groblju, kontrolirali ispravnost hidranata u Luki i Komarnici.

U ljepši dio aktivnosti Društva svakako se ubrajaju vatrogasna natjecanja. U društvu je aktivno natje-cateljsko odjeljenje ženskog podmlatka u dobi od 6 do 12 godina koje postiže zavidne rezultate. Ponosni su na osvojena 4 prva, 2 druga, 3 treća i 4 četvrta mjesta, uz nekoliko osvojenih medalja. Kvalificirali su se na županijsko natjecanje. Po prvi puta Druš-tvo je organiziralo pozivno otvoreno vatrogasno natjecanje pod pokroviteljstvom općinskog načelni-ka Josipa Janyja. U planu rada za 2015. godinu, uz provedbu vatrogasne operative, pobrojeni su edu-kacija članstva, legalizacija vatrogasnog spremišta, organizacija natjecanja, sudjelovanje u županijskom te drugim natjecanjima u regiji, uređenje odnosno asfaltiranje poligona za uvježbavanje, nabava i servis vatrogasne opreme itd.

U završnom dijelu sjednice uručene su diplome o osposobljenosti članova Društva. Društvo se pri-godnom plaketom zahvalilo općinskom načelniku Josipu Janyju za potporu DVD-u.

Intenziviran rad s mladežidVd Komarnica ludbreŠKa

Tekst i foto:Stjepan Kovaček

DVD „Prvi hrvatski dobrovolj-ni vatrogasni zbor u Varaždi-

nu“ održao je u subotu 21. ožujka 2015. godine svoju 151. redovnu izvještajnu godišnju Skupštinu. U izvještaju o radu za proteklu godi-nu, tajnik Društva Tomislav Tur-kalj podsjetio je članove Skupštine i goste o izuzetnoj prošlogodišnjoj proslavi 150. obljetnice kontinu-iranog rada Dobrovoljnog vatro-gasnog društva, koje je održano pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Ive Josipovića. Tom prigodom predsjednik Republike, zajedno s predsjednikom HVZ Antom Sana-derom otvorio je i obnovljen Muzej hrvatskog vatrogastva, a Društvo

je dobilo od Gradske vatrogasne zajednice Varaždina novo kombi vozilo za prijevoz ljudstva i opre-me. Osim proslave bilo je tu i niz preventivnih aktivnosti, radnih akcija, natjecanja, spašavanje od poplave, dislokacija na priobalju, pomoć poplavljenima u Posavi-ni, uređenje doma i niz ostalih vatrogasnih aktivnosti. Nakon usvajanja izvješća o radu i plan-skih dokumenata za rad u 2015. godini, bila je to i prigoda da se najzaslužnijim članovima Druš-tva uruče i posebne nagrade i pri-znanja. Skupština je usvojila novi

Statut usklađen za Zakonom o udrugama kao i plan rada te finan-cijski plan za 2015. godinu.

Uspješna protekla godina

Predsjednik DVD-a Mirko Svetec, uručuje počasnom predsjedniku VZŽV i DVD-a Zvonku Biškupu Spomenicu za

60-godišnji rad u vatrogastvu

Tekst:Mirko Svetec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI76

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Zagrebačka

U četvrtak 26. ožujka održana je 86. redovna sjednica Skupštine Vatrogasne zajednice

grada Jastrebarsko. Domaćin ovogodišnje Skup-štine bio je DVD Domagović čiji je puhački or-kestar animirao prisutne koračnicama u dočeku te svečanim intoniranjem državne i vatrogasne himne.

Skupštini je prisustvovalo 82 od 103 člana s pra-vom glasa, a radno predsjedništvo činili su pred-sjednik VZJ Željko Popović, zapovjednik Vedran Boričević, te zapovjednik 1. operativnog područja Ranko Vojnović. Sve odluke Skupštine donesene su jednoglasno.

U izvješću o radu u 2014. godini koje je prisut-nima prezentirao predsjednik Popović izložene su bogate aktivnosti VZJ na području preventive, operative i kulturne djelatnosti koje su rezultat ne-sebičnog volontiranja 1950 jaskanskih vatrogasa-

ca. Dugu tradiciju te vrlo važnu društvenu ulogu vatrogatstva na ovom području naglasio je i gra-donačelnik grada Jastrebarsko Zvonimir Novosel u svom obraćanju prisutnima, istaknuvši da je u navedenim okolnostima iznimna odgovornost lokalne samouprave osiguravanje daljnjeg uspješ-nog vatrogasnog djelovanja.

Pohvale i želje za uspješnom tekućom godinom VZJ uputili su i ostali gosti, zamjenik predsjedni-ka HVZ i predsjednik VZZŽ Stjepan Ptiček, pred-sjednik Zajednice kulturno umjetničkih udruga grada Jastrebarsko Ignac Smetko te predstavnici prijateljskih vatrogasnih zajednica iz Brežica u susjednoj Sloveniji, Dugog Sela, Ivanić Grada, Sa-mobora, Svete Nedjelje, Svetog Ivana Zeline, Vr-bovca, Zaprešića, Klinča Sela, Krašića, Pisarovine i Žumberka.

Skupština VZG JastrebarskoTekst:Nikolina PučarFoto:Goran Dikšić

Svoju 61. redovno izvještajnu godišnju Skupštinu održali su 21. 3. 2015. godine

vatrogasci DVD-a Gračec. Nakon uvodne po-zdravne riječi predsjednika Društva Miroslava Šladarca Skupštini je predložen dnevni red te tijela Skupštine koja su jednoglasno prihva-ćena. Iz izvješća o radu Društva izdvajamo: sudjelovanje u organizaciji pratnje križnog puta, sudjelovanje na obljetnicama DVD-a Ivanec Bistranski i dan Općine Brckovljani. Donirano je nekoliko „B“ cijevi poplavljenim područjima. U sklopu obilježavanja 60. obljet-nice Društva promoviran je i novi amblem Društva. U edukativnom segmentu članovi DVD-a uključili su se u osposobljavanje svojih članova za zvanje vatrogasni časnik I. klase te specijalnost radovi na vodi koje je organizirala susjedna VZO Rugvica dok su u sklopu HVZ-a i VZZŽ-a sa uspjehom položeni ispiti za vatrogasne suce.

Financiranje Društva u 2014. godini temeljeno je na proračunskim sredstvima VZO Brckovljani koja su prema Financijskom planu rada VZO Brc-kovljani planirana u iznosu od 63.000,00 kn i koja su u potpunosti realizirana.

Društvo je i u 2014. godini, kao i protekli niz godina, imalo problema s kontejnerima za papir i staklo smještenima na dvorištu pa ovom i prilikom predlažu izgradnju zelenog otoka i trajnijeg rješe-nja njihovog problema, ali i trajnijeg rješenja za

odlaganje razvrstanog otpada za lokalnu zajednicu. U operativnom dijelu odradili su 18 intervencija,

od toga je bilo 17 tehničkih, a na spomenutim in-tervencijama sudjelovalo je ukupno 45 vatrogasca. Nadalje zahvaljuju PP Dugo Selo te županijskom Centru 112 na korektnoj suradnji. Danas Druš-tvo broji 55 članova, a prosječna starost članova je 29,6 godina.

Na kraju Skupštine podijeljena su priznanja za-služnima, izrečene su pohvale od delegata pozva-nih društava dok je u ime VZŽZ Skupštinu po-zdravio izaslanik Tomislav Horvat.

dVd graČec

Prosječna dob vatrogasca ispod 30 godinaTekst i foto:Damir Marenić

Radno Predsjedništvo

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 77

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Prečec svoju će 57. redovnu godišnju Skupštinu pamtiti

jer je, uoči same sjednice Skupštine Društva, odr-žana svečanost primopredaje i blagoslova novog vatrogasnog vozila koje je i službeno 28. ožujka stiglo u ovo Društvo.

Ključeve novog kombi vozila Opel ‘’Vivaro’’ predsjedniku Društva Igoru Smoleu predao je načelnik Općine Brckovljani Željko Funtek, u svojstvu izaslanika župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, a vozilo je blagoslovio lupoglav-ski župnik vlč. Mirko Brlić. Kumovi vozila bili su članovi DVD-a Stara Loka, iz susjedne Slovenije, koji su već od ranije bratsko društvo s DVD-om Prečec i tom prilikom donirali vrijedne opreme koja će biti sadržana u novom vozilu.

Vozilo je vrijedno 135.000 kuna, a potrebna je nadogradnja za vatrogasnu namjenu u vrijednosti oko 20.000 kuna. Da je vozilo otišlo u prave ruke bilo je vidljivo i iz izvješća podnesenog na godiš-njoj Skupštini u kojem je navedeno da Društvo broji 68 članova, od čega je 18 operativaca te 21 član vatrogasne mladeži i djece. Vrijedni članovi Društva imali su tijekom godine veliki broj radnih akcija i intervencija te sudjelovanja na vatroga-snim natjecanjima, među kojima ističu nastup na ‘’vatrogasnom reliju’’ kod bratskog društva Stara Loka u Sloveniji.

Za izvršenje opsežnog operativnog plana za ovu godinu koji predviđa nabavku neophodne opreme te auto-prikolice za novo kombi vozilo, školovanje i edukaciju vatrogasaca te kvalitetniji rad s natje-cateljskim ekipama te spomenuto uređenje doma i spremišta, predviđaju novčana sredstva u iznosu 206.000 kuna.

Skupštini su nazočili i predsjednik Općinskog vijeća Brckovljana Božo Graberec, predsjednik VZO Brckovljani Dražen Kutica i zapovjednik VZO Žarko Miškulin te brojni predstavnici prija-teljskih okolnih vatrogasnih društava kao i prija-teljsko društvo iz Špišić Bukovice.

Zaslužnim članovima Društva i svima koji su po-duprli projekt nabavke vozila, predsjednik Druš-tva je podijelio plakete, priznanja i zahvalnice.

dVd preČec

Društvo bogatije za novo voziloTekst i foto:Marijan Đurinec

VZO Dubravica je uz pomoć VZG-a Zaprešić pokrenula te-čaj za zvanje „Vatrogasna mla-dež“. Predavanja su trajala od 28. ožujka do 1. travnja 2015. Zainteresiranost za ovu vr-stu tečaja dokazuje i velik broj polaznika, njih 27. Djeci su se svidjele najviše vježbe na otvo-renome, jer su mogla sama uz nadzor predavača i vatrogasaca isprobati vatrogasnu opremu. Ispit su položila 24 polaznika.

VZO Dubravica nakon zavr-šetka ispita za zvanja „Vatroga-sna mladež“, uz VZG Zaprešić pokreće tečaj za zvanje „Vatro-gasni dočasnik“. Predavanja su već u tijeku, a ima oko 30-ak polaznika.

VZo dubraVica

Konstantno ulaganje u osposobljavanjaTekst i foto:VZO Dubravica

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI78

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Dana 21. ožujka 2015. godi-ne Dobrovoljno vatrogasno

društvo Sesvete održalo je svoju 85. redovnu godišnju Skupšti-nu. Na sjednici su osim članova Skupštine nazočili mnogobrojni gosti i uzvanici: Damir Vlahović, delegat Vatrogasne zajednice Gra-da Zagreba, Mladen Malčić, zapo-vjednik JVP Zagreba, Davor Ber-nardić, potpredsjednik Skupštine Grada Zagreba, Draženko Pan-dek, saborski zastupnik, Branko Badel, kum DVD-a Sesvete, Kata-rina Rakitić, kuma zastave DVD-a Sesvete, predstavnici bratskih društava iz Mestinja i Preloga te predstavnici mnogobrojnih DVD-a.

Skupština DVD-a usvojila je jednoglasno sva proš-logodišnja izvješća o radu Društva, Statut DVD-a, a članovima DVD-a uručena su uvjerenja o osposob-ljenosti te priznanja za aktivan rad u DVD-u.

Zapovjednik Matija Ruga podnio je izvješće o radu

DVD-a iz kojega je vidljiv aktivan rad Društva. Naime, u 2014. godini Druš-tvo je imalo 80 vatrogasnih interven-cija zbog požara otvorenog prostora, čišćenja snijega, ispumpavanja vode, uklanjanja stabala, požara stambenog i gospodarskog objekta, a četiri ope-rativna vatrogasca bila su dislocirana na poplavljenim područjima Slavoni-je. DVD je odradio sve aktivnosti iz Programa rada VZGZ-a, interven-cije, vježbe, natjecanja i mnogobroj-na osposobljavanja. Na ocjenjivanju rada Društva, urednosti i ispravnosti

opreme te uređenju doma i okoliša DVD Sesvete zauzelo je visoko drugo mjesto. Na kraju sjednice Skupštine u pozdravnim riječima go-stiju posebno je pohvaljen besprijekoran i uspješan rad članova te zavidan broj mladih članova u DVD-u. Na Skupštini je prikazan video isječak iz domaće serije „Crno-bijeli svijet“ u kojoj su sudjelovali va-trogasci DVD-a Sesvete.

Grad Zagreb

Tekst i foto: Denis Ružić

Potpredsjednik Skupštine Grada ZagrebaD. Bernardić

Već dvadesetak godina Vatrogasna zajednica Gra-da Zagreba prati rad svojih dobrovoljnih vatro-

gasnih društava sukladno definiranom kriteriju za su-stav bodovanja. Na temelju toga vrlo se egzaktno prati rad vatrogasnih društava i potiče natjecanje među nji-ma. Vatrogasna zajednica Grada Zagreba jedina u Hr-vatskoj temeljem takvog sustava bodovne liste, potiče rad u DVD-ima tijekom cijele godine stručno s poseb-nim naglaskom na operativu i osposobljavanje člano-va kako bi vatrogasci u svakom trenutku bili spremni i obučeni obavljati sve vrste vatrogasnih intervencija. Dodatno se potiče i rad sa vatrogasnom mladeži kao i njihov nastup na vatrogasnim natjecanjima u organi-zaciji VZ Grada Zagreba.

Osnovni elementi ocjenjivanja su:• Nazočni članovi društva sa vatrogasnim zvanjem• Nazočni članovi društva sa važećim liječničkim

uvjerenjem• Broj članova društva koji su sudjelovali na ospo-

sobljavanjima i seminarima• Broj nazočnih članova vatrogasne mladeži i djece• Natjecateljske postrojbe koje su sudjelovale na

natjecanjima VZGZ• Odaziv postrojbe društva prilikom provjere na

vježbu po pozivu zapovjednika VZ• Održavanje, ispravnost i urednost vatrogasnih

vozila i opreme• Provođenje obavezne obuke članova postrojbe

društva• Realizacija programa mjeseca zaštite od požara

• Ažurno vođenje dokumentacije zapovjedništva i tajništva društva

• Urednost vatrogasnog doma kao i okolišaOcjenjivanje rada povjerenstvo VZ provelo je ti-

jekom siječnja i veljače ove godine kada je obiđeno svih 57 društava udruženih u Zajednicu. Sukladno navedenim kriterijima najuspješnija društva za pro-teklu 2014. godinu bila su:

1. sa postignutih 1093 bodova DVD Hrašće 2. sa postignutih 857 bodova DVD Sesvete3. sa postignutih 823 bodova DVD Kupinečki

Kraljevec Predviđene nagrade najboljim društvima VZ Gra-

da Zagreba u vidu za to predviđenih pehara kao i ve-likog prijelaznog pehara, bit će uručeni predstavnici-ma društava na svečanom prijemu u Gradu Zagrebu povodom Dana vatrogasaca 4. svibnja.

Ocjenjivanje rada vatrogasnih društava

dVd sesVetePohvaljen rad Društva

Tekst i foto: Anita Čolak

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ŽUPANIJSKE VIJESTI 79

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

Da Hrvatska ima izvr-sne mlade znanstveni-

ke uvjerili smo se do sada na brojnim primjerima. Jedan od takvih je i neuroznanstve-nik dr. sc. Vladimir Ivković za kojeg se može se reći da živi snove mnogih jer Vladimir radi za svemirsku agenciju NASA, dobrovoljni je va-trogasac, trči maraton i radi za jedno od najprestižnijih svjetskih sveučilišta. Nakon gimnazije u Zagrebu s položenom među-narodnom maturom kreće na studij psihologije i filozofije u Madridu i Beču te na magisterij iz bio-logije u Zagrebu. Nakon toga odlazi u Francusku na međunarodni Space university i zatim u NA-SA-u te je doktorirao iz neuroznanosti u Husto-nu. Znanstveno polje na kojem radi dr. Ivković bavi se proučavanjem promjena koje se događaju u mozgu i centralnom živčanom sustavu tijekom leta u svemir. Ta istraživanja i završen doktorat iz neuroznanosti bili su dovoljni za pozivnicu da kao znanstveni stručnjak surađuje na harvard-skom sveučilištu. Trenutno radi kao postodokto-

rant na Harvardu i u jednoj od bolnica koje spadaju pod Harvard kliničke centre, Ma-ssachusetts general hospital. Živeći u Bostonu dio njego-vog života postao je i najsta-riji maraton današnjice. U trenutku bombaškog napada 2013. godine bio je blizu do-gađaja te je odmah prisko-

čio u pomoć. Stoga se i ove godine Vladimir nije dvoumio kada je bostonska atletska organizacija pozvala one koji su prvi priskočili u pomoć une-srećenima da humanitarno sudjeluju u maratonu. Tijekom ovogodišnje utrke Vladimir je s ponosom nosio amblem zagrebačkih vatrogasaca ističući da u ovom humanitarnom maratonu predstavlja svoj rodni grad i njegove vatrogasce.

Vatrogastvom se počeo baviti 2002. godine u Hr-vatskoj učlanivši se u DVD Gračani, koje je i danas njegovo matično društvo. Preseljenjem u Ameri-ku uključio se u rad vatrogasaca u Hustonu te tako nastavio svoj humanitarni rad.

Zagrebački vatrogasac na bostonskom maratonuTekst i foto: Denis Ružić

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

KUTAK ZA NAJMLAĐE

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

80

Natječaj za najbolji likovni i literarni rad djece i mladih iz područja vatrogastva u 2014. / 2015. godini s ciljem popularizacije vatrogastva među mladima

Zahvaljujemo svima na sudjelovanju!

Ana Lošić, 6,5 g.DV ZvončićNašice

Donat Vrsaljko, 6,7 g.DV Radost, PO VišnjikZadar

Anamarija Šarić, 6 g.DV TratinčicaPleternica

Tea Mumlek, 6,6 g.DV Maslačak, Belišće

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

KUTAK ZA NAJMLAĐE 81

Denis PlantakOŠ SračinecSračinec

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

50,00 kn

280,00 kn

Zaštitne naprave za disanje

100,00 knMonografija HVZ-a

Spašavanje iz dubina i

s visina60,00 kn

Procesi gorenja i gašenja

50,00 kn

Priručnik za osposobljavanje

vatrogasaca25,00 kn 75,00 kn

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-a

Prva pomoć u vatrogastvu

25,00 kn

Osnove gašenja požara raslinja

Vatrogasni vježbovnik55,00 kn

50,00 kn

Spašavanje u prometnim

nesrećama

Osposobljavanje vatrogasnih dočasnika i

časnika75,00 kn

Pravila vatrogasne službe

25,00 kn

Spašavanje ispod vodene

površine

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

10,00 kn

Priručnik za vatrogasna natjecanja u RH

50,00 kn

Intervencije u nesrećema pri prijevozu

opasnih tvari

Gašenje požara raslinja70,00 kn

iZDANJA DOSTUPNA U EKONOMATU HVZ-a

Osposobljavanje vatrogasne mladeži

25,00 kn

Strojar u vatrogastvu50,00 kn

Tehničke smjernice za preventivnu

zaštitu od požara25,00 kn

100,00 kn

Vatrogasna vozila

PDV nije uključen u cijenu. Za sve dodatne informacije nazovite 01/3689-170 ili pošaljite upit putem maila na: ekonomat@hvz.hr

60,00 kn

Radovi na vodi i zaštita od poplava

90,00 kn

Osnove rukovođenja vatrogasnim intervencijama

Vatrogastvo i upravljanje požarima22,73 kn

Mirko Kolarićučitelj hrvatskih

vatrogasaca100,00 kn

Vatrogasni godišnjak 2015.

20,00 kn

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

ZANIMLJIVOSTI ZA KRAJ

VATROGASNI VJESNIK TRAVANJ 2015.

84

Tekst: Ivo Aščić

Stare vatrogasne igračkeJedan od poznatijih hrvatskih umjetnika koji se proslavio u inozemstvu kao autor poštanskih maraka (ali i novčanica) je akademski slikar Zlatko Jakuš koji je za sjevernoeuropske zemlje dizajnirao dvjestotinjak maraka, među njima i neke s vatrogasnim motivima

Na prijedlog Udruge europskih javnih poštanskih operatora

(PostEurop) od 1956. godine, europ-ske poštanske uprave izdaju jednu ili više poštanskih maraka u seriji Eu-ropa s određenom temom koja ima globalno značenje, a od 2002. godine bira se najljepša poštanska marka na predloženu temu. Oko pedeset europ-skih izavača poštanskih maraka i ove se godine uključilo u PostEuropovo natjecanje za najljepšu marku na temu Europa – stare igračke. PostEuropovo natjecanje je izvrsna

prilika za promidžbu manje poznatih zemalja, samostalnih teritorija ili au-tonomnih regija kao što su Guernsey, Farski Otoci, Grenland, ali i Monako, Andora, San Marino. Zašto? Zato što veliki broj filatelista sakuplja marke na temu Europa i nastoji doći do svih tih marka koje detaljno proučavaju i istražuju. Tako su do sada obrađene teme: znamenite žene, izumi, narodna glazbala, šume, dječje knjige, astronomija, praznici i dr.Da se radi o vrlo zanimljivoj temi potvrđuje podatak kako su

već za nekoliko sljedećih godina određene teme za marke iz serije Europa: “Ekologija u Europi - razmišljaj zeleno” (2016.), “Dvorci” (2017.) i “Mostovi” (2018.). Za najljepšu europsku poštansku marku može se glasovati na

internetskoj stranici http://www.posteurop.org. Zanimljivo je spomenuti kako je na natjecanju 2012. hrvatska marka s mo-tivom nacionalnog parka Paklenica osvojila, prema ocjenama glasača, brončanu medalju.Izdavač poštanskih maraka Republike Hrvatske, na natjeca-

nje je prijavio poštansku marku s motivom porculanske lutke. Karakterizira je neodoljiva ljepota, potcrtana domaćom odje-ćom koju nosi. To je mala, stara, bogato vezena, u svim poje-dinostima prava posavska nošnja. Osim ove marke, izdana je i marka koja prikazuje igračku TO TAK autora Ante Jakića iz 1965. godine, namijenjena serijskoj proizvodnji, koja se in-ventivnošću može mjeriti s vrhunskim ostvarenjima skandi-navskog i talijanskog dizajna tog vremena. Radi se o 14 eleme-nata od tokarenog drva, različitih veličina i oblika, od kojih je moguće sastaviti zapravo neograničen broj kombinacija. Jednostavnim međusobnim umetanjem štapića, prstenastih i konusno zaobljenih dijelova nastaju različiti životinjski oblici. Zbog većeg zanimanja fialtelista za temom Europa, naklada ovih maraka je nekoliko puta veća od uobičajne. Zbog intere-santnosti teme, marke će u svoje kolekcije spremiti i obožava-telji igračaka.Na ostalim “europskim” markama koje se natječu za titulu

najljepše, prikazane su različite igračke kakve su koristila ili još uvijek koriste djeca u svojim svakodnevnim igrama. Igrač-ka je najčešće simbolička zamjena za stvarni predmet. Pojavila se kada je čovjek počeo izrađivati umanjena oruđa i oružja. U

ranom se djetinjstvu najčešće koriste igračke koje su vrlo slične stvarnim predmetima i vrlo su važne tijekom razvoja; poslije se dijete koristi ra-zličitim predmetima kao zamjenom za stvarne. Klasična je podjela još od antičkog vremena na „muške“ i „žen-ske“ igračke – one za dječake koje va-lja naučiti ratovati i one za djevojčice koje moraju svladati sva kućna znanja i umijeća. Također, razlikuju se i po vijeku uporabe, obzirom na ubrzani razvoj čovječanstva. Igračke koje prikazuju vatrogasce su

neki od motiva ovogodišnjih “europ-skih” maraka. Jedna od njih je ona Monaka, kneževine na obali Sredoze-mnog mora, smještene između Fran-cuske i Italije. Ova mala državica, na površini manjoj od 2 km2 u kojoj živi nešto više od tridesetak tisuća stanov-

nika, u skladu s aktima Svjetske poštanske unije (eng. Uni-versal Postal Union – akr. UPU), najmlađe agencije UN-a sa sjedištem u Bernu, glavnom gradu Švicarske ima prvo izdavati poštanske marke. Upravo od njihove prodaje ostvaruje znača-jan izvor prihoda za državu. Primjerice, zadnja “vatrogasna” marka je tiskana u nakladi od 60 tisuća primjeraka, što je u prosjeku po dvije marke na jednog stanovnika. Naravno, ve-ćinu maraka kupuju strani sakupljači. Do sada je Monako u nekoliko navrata izdavao marke s motivom vatrogastva, npr. 2009. godine je obilježio 100. obljetnicu organiziranog vatro-gastva u Monaku na čak tri marke, a 1993. Međunarodni dan civilne zaštite.Marke na temu vatrogasnih igrački izdavale su u prethodnim

razdobljima i druge države, poput: Španjolske (2007.), SAD-a (2002.), Bugarske (2005.) i Portugala (1981.), DDR Njemačke (1967.), Danske (1995.) i Novog Zelanda (1999.).

Promidžba HrvatskeVrlo važnu ulogu u promidžbi Republike Hrvatske putem

poštanskih maraka imaju i hrvatski dizajneri (graveri) koji su izradili idejna rješenja za brojne strane poštanske marke. Vrlo često izdavači maraka na poštansku marku stavljaju i ime autora marke čime daju povod sakupljačima za još detaljnije istraživanje motiva i drugih elemenata na markama. Neke po-štanske uprave u svoja PR priopćenja koja prate nove marke navode i više podataka o samom autoru marke (npr. Ujedinje-ni narodi, Gibraltar). Jedan od poznatijih hrvatskih umjetnika koji se proslavio u inozemstvu kao autor poštanskih maraka (ali i novčanica) jest akademski slikar Zlatko Jakuš koji je za sjeveroeuropske zemlje dizajnirao dvjestotinjak maraka, među njima i neke s vatrogasnim motivima. Između ostalih, prilagodio je za tisak švedsku marku 1980. posvećenu vatro-gascima. On je ujedno i autor prve marke Republike Hrvatske Zračna pošta Zagreb – Dubrovnik, izdane u rujnu 1991.

Vatrogasne igračke na markama su dobar pokazatelj popularnosti vatrogastva među djecom, ali i odraslima kojima one najčešće služe kao suveniri.

Švedsku marku s motivom vatrogasnog vozila, marke Ti-daholm iz 1917., za tisak je priredio hrvatski graver Zlatko Jakuš. Marka je izdana 1980. godine u seriji maraka “Povijest švedskih automobila”.

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Foto natječaj

Pozivamo sve zainteresirane da se prijave na foto natječaj Hrvatske vatrogasne

zajednice, a najbolji radovi će biti izloženi na izložbi fotografija u Muzeju hrvatskog

vatrogastva.

Uvjeti sudjelovanja:• motiv fotografije mora biti vatrogasne

tematike (požari, intervencije, natjecanja, vježbe...)

• svaka fotografija mora biti potpisana (npr. ivan_ivic_nazivfotografije.jpg) te mora biti navedeno kada je i gdje nastala (word doc.)

• broj prijavljenih fotografija pojedinog autora nije ograničen

• Uredništvo zadržava pravo objave fotografija i na internetskoj stranici Hrvatske vatrogasne zajednice, na facebook stranici, u časopisima i vatrogasnim priručnicima

Fotografije moraju:• biti u jpg formatu• imati 300 dpi• po dužoj strani imati minimalno 2 500

piksela

Natječaj traje do 1. prosinca 2015. godine

Fotografije šaljite na e-mail adresu časopisa: vatrogasni.vjesnik@gmail.com s naznakom: za fotografski natječaj

U digitalnom obliku (CD) na adresu:Hrvatska vatrogasna zajednica (redakcija Vatrogasnog vjesnika)Selska cesta 90 a10000 Zagreb

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e

Vla

sniš

tvo

Hrv

atsk

e va

troga

sne

zaje

dnic

e