vjezbe progecad

8/20/2019 Vjezbe progeCAD

1/14

progeCAD 2013 – str. 1

progeCAD 2013

Vježba 1: Radni prozor, koordinatni sustavi, crte, odabir

U ovoj ćete se vježbi upoznati s izgledom radnog prozora progeCADa, različitim načinima zadavanja koordinata i

crtanjem crta. Nadalje, razmotrit ćemo dva načina odabira nacrtanih objekata. 1.

Pokrenite progeCAD (pritom ignorirajte eventualne ponude za nadogradnju programa!). Razmotriteelemente radnog prozora (alatnice i padajući izbornici, prostor za crtanje, naredbeni okvir s naredbenim retkom,statusna traka).

2. Na statusnoj traci uočite opciju GRID kojom određujete (ne)prikazivanje koordinatne mreže, i opciju SNAP kojom određujete prianjanje koordinata pri zadavanju. Desnim klikom miša na jednu od ove dvije opcije iodabirom Settings… s izbornika, postavite kvačicu uz Snap i Show Grid (ukoliko već nisu postavljene) tepostavite Grid spacing i Snap spacing na 10 (u oba smjera – u x-smjeru i u y-smjeru), a prikaz Major linesevery na vrijednost 5.

3. Na statusnoj traci uočite opciju POLAR koja omogućava lakše postizanje željenih kutova nagiba crte. Desnimklikom miša na ovu opciju i odabirom Settings… s izbornika, postavite Increment angle na 30 stupnjeva.

4. Po želji, zatvorite ili otvorite Property-okvir (Ctrl/1). Po želji, postavite prikazivanje pomoćnih izbornika tijekomzadavanja objekata (Tools Options Display Display Prompt Boxes).

5. Proizvoljno zadajte nekoliko crta ( _ line ili ikona s alatnice, potom zadavanje koordinata i Esc ili desna tipka mišanakon posljednje točke – ukoliko je uključen prikaz Prompt Boxes , nakon desnog klika treba kliknuti na Cancel),primjenjujući sljedeće načine: Zadavanjem točaka mišem (razmotrite razliku ovisno o tome je li uključena SNAP opcija statusne trake); Upisivanjem apsolutnih koordinata svake točke u xy-koordinatnom sustavu (format upisa: x,y bez razmaka);

Upisivanjem apsolutnih koordinata prve, potom relativnih koordinata pomaka u xy-koordinatnom sustavu

(format upisa: @x,y bez razmaka);

Upisivanjem apsolutnih koordinata prve, potom relativnih koordinata pomaka u polarnom koordinatnomsustavu (format upisa: @r


2/14


10. Uočite ikonu Regen za „osvježavanje“ (ponovno iscrtavanje) crteža desno od ikona za promjenu mjerila. Ovuikonu pritisnite svaki put kad se na crtežu nekorektno prikažu neki elementi (najčešće se radi o „zaostalim“crtama, tj. o crtama koje su trebale biti izbrisane).

Vježba 2: Crte – primjer

U ovoj ćete vježbi nacrtati jednostavni lik koji se sastoji od crta korištenjem nekoliko načina zadavanja koordinata.

1.

Izbrišite sve crte koje ste nacrtali u prethodnoj vježbi (ili otvorite novu, praznu datoteku).

2. Po potrebi, resetirajte mjerilo (Zoom A).

3. Nacrtajte lik kao na crtežu, korištenjem načina predstavljenih u prethodnoj vježbi (na crtežu su naznačenekoordinate početne točke kao i dimenzije potrebne za crtanje): Upisivanjem apsolutnih koordinata svake točke u xy-koordinatnom sustavu (format upisa: x,y);

Upisivanjem apsolutnih koordinata prve, potom relativnih koordinata pomaka u xy-koordinatnom sustavu(format upisa: @x,y);

Upisivanjem apsolutnih koordinata prve, potom relativnih koordinata pomaka u polarnom koordinatnomsustavu (format upisa: @r


3/14


Vježba 4: Pravokutnik

U ovoj ćete vježbi, korištenjem nekoliko načina zadavanja, nacrtati nekoliko pravokutnika i likova koji se zasnivaju napravokutniku.

1.

Po potrebi, resetirajte mjerilo (Zoom A).

2. Nacrtajte pravokutnike na način i sa svojstvima kako slijedi ( _rectangle ili ikona s alatnice, potom zadavanje

svojstava). Nakon crtanja utvrdite kako se odabrani lik „ponaša“ pomicanjem karakterističnih točaka:

koordinatama nasuprotnih vrhova: (200,20), (330,100); vrh, širina, visina: (50,120), D, 100, 50, klik na točku koja određuje usmjerenje; Fillet (zaobljenje vrhova): F, 20, (200,130), (350,220);

Chamfer ( „odrezani “ vrhovi): C, 10, 20, (50,210), (190,290).

Uočite da vrijednosti za Fillet i Chamfer ostaju zapamćene i nakon crtanja pravokutnika – ako ih ne želite ubudućim pravokutnicima, treba ih poništiti (postaviti na 0).

Vježba 5: Poligonalna crta

U ovoj ćete vježbi nacrtati nekoliko poligonalnih crta , vidjeti kako se poligonalna crta rastavlja na skup crta i lukova,kako se crte (lukovi) spajaju u jednu poligonalnu crtu i kako se uređuje (mijenja) nacrtana poligonalna crta.

1.


2. Nacrtajte (klikovima miša) proizvoljnu poligonalnu crtu ( _pline ili ikona s alatnice, potom zadavanje svojstava).Nakon crtanja utvrdite kako se crta „ponaša“ pri pomicanju karakterističnih točaka na ravnim segmentima, a kakona lukovima: crtu koja se sastoji samo od ravnih segmenata;

crtu koja se sastoji od nekoliko ravnih segmenata i nekoliko lukova (za prijelaz na crtanje luka treba upisati A, za povratak na ravni segment treba upisati L);

tijekom crtanja lukova, razmotrite opcije Angle, Center, Direction, Radius, Secondpt; zatvorenu poligonalnu crtu (završite crtanje upisivanjem CL za zatvaranje crte, tj. za spajanje posljednje

točke s prvom).

3. Nacrtajte poligonalnu crtu kao na crtežu, uz korištenje naznačenih koordinata početne točke i dimenzija:

ukoliko upisujete koordinate, slijed podataka je: (30,170), (130,170), (170,100), A, (250,100), L, (290,170),(390,170);

nakon crtanja, rastavite poligonalnu crtu na crte i lukove ( _ explode ili odgovarajuća ikona s Modify -alatnice);

konačno, ponovno objedinite sastavne dijelove u poligonalnu crtu ( _pedit ili Modify Object Edit

Polyline), potom redom Y , J, selekcija cijele crte, Enter J;

Nacrtajte još jednom ovu poligonalnu crtu, ovaj put korištenjem relativnih koordinata. Slijed podataka je:(30,170), @100,0, @40, –70, A, @80,0, L, @40,70, @100,0.

4.

Nacrtajte poligonalnu crtu kao na sljedećem crtežu, tako da najprije nacrtate pravokutnik dimenzija (200,250) ipotom ga izmijenite „dodavanjem “ točaka na lijevoj stranici: nacrtajte pravokutnik dimenzija 200x250 (po mogućnosti, donja lijeva točka u (100,20), ali nije obvezno;

selektirajte pravokutnik;

upišite naredbu za uređivanje („editiranje “) poligonalne crte _pedit (ili desni klik i Polyline EditPolyline);

pokrenite uređivanje čvorova (Edit vertices) i postavite se na gornji lijevi čvor korištenjem Next vertex ili

Previous vertex opcija; odaberite Insert vertex za umetanje novih čvorova, potom upišite koordinate novog čvora na jedan od

načina na koji se i inače zadaju čvorovi poligonalne crte (na primjer, @50


4/14


Vježba 6: Prianjanje uz objekte

U ovoj ćete vježbi razmotriti učinak opcije Entity Snap (ESNAP), potom nacrtati složeni lik koristeći ovu opciju.

1.


2.

Aktivirajte sve mogućnosti prianjanja uz objekte (desni klik na ESNAP Settings...). Razmotrite koje značajnetočke objekata mogu poslužiti kao referentne pri crtanju nov ih objekata. Nacrtajte nekoliko crta, poligonalnih crta,kružnica i pravokutnika, postavljajući ih u međuodnose korištenjem referentnih točaka za prianjanje;

3.

Korištenjem Perpendicular, odnosno Tangent opcija prianjanja, kao i Follow opcije pri crtanju crte, nacrtajte: dvije međusobno okomite dužine; tangentu na nacrtanu kružnicu;

normalu na nacrtanu kružnicu (normala se jednostavno nacrta kao dužina kojoj je jedan kraj u središtu

kružnice).

4. Aktivirajte samo one mogućnosti prianjanja koje smatrate potrebnima (previše aktiviranih mogućnosti možesmetati u crtanju!), potom nacrtajte likove kao na sljedećim crtežima:

Polumjer kružnice je 30, dimenzije pravokutnika 100 x 80(međusobni položaj pravokutnika i kružnice nije važan);

Crte povezuju neke karakteristične točke kružnice (središte ili

neka od „točaka kvadranta“) i pravokutnika (vrhovi, polovištastranica).

Polumjer najmanje kružnice je 20; Središte veće kružnice je na „gornjem kvadrantu “ manje

kružnice.

Polumjer veće kružnice je 30; Polumjer manjih kružnica je 20; Svaka manja kružnica dira veću u „točki kvadranta“;

Male kružnice treba zadavati 2P opcijom (vodite računa da se

pritom zadaje promjer!).

200

250

50

50

100

100


5/14


Dimenzije pravokutnika su 100 x 60;

Donje dvije kružnice imaju središte u vrhu pravokutnika, a

polumjer im je jednak polovici kraće stranice pravokutnika;

Gornja kružnica dira sredinu gornje stranice pravokutnika; Polumjer gornje kružnice je isti kao i polumjeri donjih dviju

(očitajte ovaj polumjer iz svojstava ovih dviju kružnica).

5.

Nacrtajte lik kao na crtežu. Osnova lika je kvadrat stranice 100. Uputa: kako biste iskoristili prianjanje, trebatenacrtati i nekoliko dodatnih crta preko postojećih stranica kvadrata.

Vježba 7: Točke

U ovoj ćete vježbi nacrtati nekoliko točaka i razmotriti mogućnosti njihova prikaza na crtežu.

1.


2. Nacrtajte nekoliko proizvoljnih točaka na crtežu (pokretanje naredbe s alatnice, odabir Multiple Points opcije,zadavanje točaka);

3. Odaberite Point Settings opciju i razmotrite mogućnosti prikazivanja točaka različitim simbolima i u različitimveličinama;

4. Nacrtajte proizvoljnu kružnicu, potom nacrtajte po jednu točku u svakoj „točki kvadranta“ kružnice i u središtukružnice (prethodno postavite odgovarajuće opcije prianjanja uz objekte). Izbrišite kružnicu.

Vježba 8: Referiranje na postojeće objekte

U ovoj ćete vježbi naučiti kako pri crtanju novih likova možete koristiti referiranje na „značajne točke“ postojećih

objekata pomažući se opcijom Entity Track (ETRACK).

1. Aktivirajte referiranje na postojeće objekte (klik na ETRACK ). Referentne točke se određuju u ESNAP opciji.

2.

Nacrtajte redom sljedeće objekte (ravnalicu ćete prikazati tako da postavite kursor na referentnu točkupostojećeg objekta, pričekate dvije sekunde dok oznaka točke ne promijeni oblik i potom maknete kursor usmjeru u kojem trebate ravnalicu): dva pravokutnika poravnata po lijevom rubu;

dvije kružnice čija središta imaju istu x-koordinatu;

dvije kružnice poravnate po gornjem rubu;

dvije paralelne dužine (za ovo trebate ugasiti sve ESNAP opcije osim Parallel, te ugasiti POLAR opciju).

Napomena: veći broj objekata lakše se međusobno poravnava korištenjem Construction Line vodilice uz

aktivnu Nearest-opciju prrianjanja.


6/14


3. Nacrtajte najprije lik na lijevom crtežu (duljina svih crta je 100) – budući da će nam trebati polovišta segmenata,praktičnije je nacrtati ga kao „običnu“ crtu, a ne kao poligonalnu crtu. Potom, koristeći „orijentire “ na postojećeobjekte, dodajte dva objekta kao na desnom crtežu.

Vježba 9: Iscrtavanje („šrafiranje“)

U ovoj ćete vježbi naučiti kako iscrtati („šrafirati“) objekte ili zatvorene dijelove ravnine.

1. Nacrtajte proizvoljni pravokutnik i pokrenite dijalog za iscrtavanje:

razmotrite opcije dijaloga;

posebno, uočite mogućnost iscrtavanja jednog ili više objekata, ili pak jednog ili više zatvorenih dijelovaravnine (bez obzira na to čime su omeđeni);

kliknite na oznaku trotočke desno od odabira uzorka ( pattern ) i razmotrite dostupne uzorke); iscrtajte pravokutnik (sami odaberite uzorak, kut i faktor skaliranja).

2. Nacrtajte likove i iscrtajte ih kao na lijevom crtežu: dimenzije pravokutnika su 130x80;

iscrtajte najprije pravokutnik (uzorak je ANSI31, kut 0, faktor 1), potom krug (ANSI31, kut 90, faktor 1);

objekte ćete iscrtati tako da zadate parametre iscrtavanja, kliknete na Add Select Objects, odaberete

jedan ili više objekata koje želite iscrtati, pritisnete Enter, vratite se u dijalog i kliknete na Ok ;

razmotrite kako se iscrtavanje „ponaša“ pri prenošenju, odnosno preoblikovanju, objek ata.

3.

Nacrtajte likove i iscrtajte ih kao na desnom crtežu:

uzorci su isti kao u prethodnom koraku, osim što ćete za iscrtavanje zatvorenog dijela ravnine koristiti opciju Add Pick Points, nakon koje trebate pokazati bilo koju točku unutar lika koji želite iscrtati;

razmotrite kako se iscrtavanje „ponaša“ pri prenošenju, odnosno preoblikovanju, objekata.

4. Nacrtajte likove i iscrtajte ih kao na desnom crtežu: polumjer veće kružnice je 100;

polumjer manjih kružnica je 50; središta manjih kružnica su u točkama kvadranta veće; sve šrafure su ANSI31, faktor 3.

5.

Konačno, razmotrite koja svojstva iscrtavanja možete promijeniti uProperties-prozoru (odabir iscrtavanja, potom desni klik Properties, ili Ctrl/1).


7/14


Vježba 10: Udaljenost, opseg, površina

U ovoj ćete vježbi naučiti kako izmjeriti udaljenost dviju točaka, kao i opseg i površinu objekata ili zatvorenih dijelovaravnine.

1.

Nacrtajte lik kao na crtežu (pravokutnik dimenzija 300x200 uz Chamfer 50,50, uspravna crta na sredinipravokutnika), i potom: izmjerite udaljenost dviju odabranih točaka na liku ( _dist ili Tools Inquiry Distance , potom

zadavanje prve i druge točke);

izmjerite površinu i opseg cijelog lika ( _area ili Tools Inquiry Area , potom E i odabir objekta); izmjerite površinu i opseg lijeve polovice lika ( _area ili Tools Inquiry Area , zadavanje vrhova lika

kojem računamo opseg i površinu, desni klik za kraj).

Ne zaboravite poništiti postavljene vrijednosti za Chamfer, kako ne bi utjecale na sljedeće nacrtane pravokutnike.

Vježba 11: Produljenje i rezanje objekata (Extend, Trim )

U ovoj ćete vježbi naučiti kako produljiti objekte do granice određene nekim drugim objektom i „odrezati “ dijeloveobjekata izvan presjeka s odabranim objektom.

1. Nacrtajte crte kao na lijevom crtežu, potom produljite kose crte do vodoravne: najprije odaberite objekt do kojeg želite produljiti vaše crte (vodoravnu crtu), pokrenite Extend-naredbu i

pokažite lijevu crtu kao objekt koji želite produljiti (moguće je pokrenuti naredbu bez prethodnog odabira

rubnih objekata do kojih želimo produljiti druge objekte); nakon toga, pokažite desnu crtu kao objekt koji želite produljiti. U ovom slučaju crtu želimo produljiti do

zamišljenog sjecišta s produljenom vodoravnom crtom. Ovisno o trenutnim postavkama ProgeCAD-a,odnosno ako već nije aktivirana, morate postaviti Edge mode opciju na vrijednost Extend za produljenjedo zamišljene produljene granice.

2.

Nacrtajte kružnicu i crte kao na lijevom crtežu, potom produljite crte unutar kružnice do ruba kružnice:

postupak je isti kao u prethodnom slučaju, samo što ćete odjednom produljiti nekoliko crta – umjestopokazivanja jedne po jedne, odaberite Fence način odabira i odredite poligonalnu crtu koja će sjeći sve tricrte unutar kružnice. Isto možete postići i "običnom" selekcijom crta. Napomena: Fence-odabir ne radi (greška u programu) ako se u naredbu uđe sa selektiranomkružnicom (najprije pokrente Extend-naredbu, potom pokažite kružnicu).


8/14


3. Nacrtajte crte kao na lijevom crtežu, potom „odrežite“ viškove kosih crta: najprije pokažite objekt u odnosu na kojeg želite odrezati vaše crte (vodoravnu crtu), potom pokrenite Trim-

naredbu i kliknite redom na onaj dio kosih crta koji želite izbrisati; i ovdje će ovisno o postavkama ProgeCAD-a, trebati aktivirati opciju za rezanje na zamišljenoj točki

presjeka s produljenom vodoravnom crtom.

4. Nacrtajte crte kao na lijevom crtežu, potom (koristeći Fence način odabira) „odrežite“ dijelove crta izvankružnice, odnosno unutar kružnice (i ovdje vrijedi ista napomena za Fence kao u prethodnom primjeru).

5. Nacrtajte, redoslijedom prikazanim na slici, „odrezani dio elipse“. Dimenzije elipse su 200x100, a dimenzijepravokutnika 120x60.

Vježba 12: Preoblikovanje i mijenjanje objekata (Copy, Move, Offset, Rotate, Stretch, Break, Fillet )

U ovoj ćete vježbi upoznati neke mogućnosti preoblikovanja objekata.

1. Počevši od lijevog crteža, postupno ćemo nacrtati lik na desnom crtežu: Nacrtajte kružnicu polumjera 40;

Načinite po jednu njenu kopiju na udaljenosti 200


9/14


2. Nacrtajte lik kao na lijevom crtežu (kao polyline i korištenjem Close za zatvaranje!), potom ga preoblikujtekao na desnom crtežu: nakon što nacrtate lik prema naznačenim mjerama, najprije proširite za 200 desni i donji dio lika (Stretch,

potom odabir objekta, odnosno odabir samo čvorova koje želimo pomaknuti i zadavanje pomaka); napravite unutrašnju crtu kao Offset na udaljenosti 20.

3. U ovom ćemo primjeru vidjeti kako se pomoću Fillet operacije zaobljavaju kutovi poligonalne crte. Nacrtajteproizvoljni pravokutnik i zaoblite mu spoj dviju susjednih stranica s radijusom 30 (Fillet, zadavanje radijusa,selekcija dvije susjedne stranice čiji spoj će se zaobliti); Nacrtajte proizvoljni pravokutnik i zaoblite mu sve vrhove s radijusom 50 (Fillet, zadavanje radijusa,

Polyline, selekcija pravokutnika čiji vrhovi će se zaobliti); "Vratite" dobiveni lik u pravokutnik zadavanjem Filleta s radijusom 0.

4. Još jednom nacrtajte osnovni lik (s produljenim stranicama), potom ga preoblikujte kao na crtežima i uočiterazlike u rezultatu:

Najprije vanjski offset s udaljenošću 100, potom fillet radijusa 50 (koristite Polyline opciju);

Najprije fillet radijusa 50, potom vanjski offset s udaljenošću 100 (koristite Polyline opciju);

Uočite da je, ako niste koristili Close opciju za zatvaranje poligonalne crte, početni/krajnji vrh ostaonezaobljen. U tom ga slučaju zaoblite zasebno.

900900

500

100

500

300

100

300

300


10/14


Vježba 13: Zrcaljenje i promjena veličine objekata (Mirror, Scale, Array )

U ovoj ćete vježbi upoznati neke mogućnosti zrcaljenja i promjene veličine objekata.

1. Nacrtajte osnovni element kao na lijevom crtežu („debljina “ elementa je 20), potom zrcaljenjem (Mirror – odabirobjekta za zrcaljenje, zadavanje osi zrcaljenja i odluka o /ne/brisanju originala) dobijte sva četiri elementa lijevogcrteža (osi zrcaljenja su od osnovnog lika udaljene za po 20 – prije Mirrora postavite po jednu vodoravnu iuspravnu dužinu koje ćete iskoristiti kao osi).

2.

Dobiveni lik na lijevom crtežu najprije smanjite na 50% njegove osnovne veličine (Scale – odabir objekta zaskaliranje, odabir referentne točke za skaliranje i zadavanje faktora skaliranja).

3. Novonastali (smanjeni) lik replicirajte kao na crtežu desno u 3 retka i 4 stupca ( Array – postavljanje parametararepliciranja). Razmak redaka je 100, a razmak stupaca 140.

4. Korištenjem Array-naredbe, nacrtajte pravilnu mrežu točaka: 10 redova i 10 stupaca međusobno udaljenih za 10.

Vježba 14: Tekst

U ovoj ćete vježbi naučiti kako ispisati tekstualne oznake na crtežu.

1.

Napišite tekst kao na donjem crtežu:

Nacrtajte pravokutnik dimenzija 250x150; Pokrenite dijalog za upisivanje teksta ( _mtext ili odabir ikone na alatnici, potom zadavanje pravokutnika

unutar kojeg će se upisati tekst); Postavite veličinu teksta na 10, upišite željeni tekst i kliknite na OK ;

Pri selekciji tekstualnog objekta pojavljuju se četiri značajne točke pomoću kojih možete promijeniti veličinu

prozora. Jedna od njih je i tzv. osnovna točka pomoću koje možete premještati tekst (i poravnavati ga sdrugim objektima na crtežu), a ostale određuju širinu ispisa teksta;

U Properties kartici (ili u Properties-prozoru) promijenite ravnanje (po potrebi, i rotaciju) tekstualnog

objekta – npr., za tekst „Iznad, desno “, treba kao vrijednost za Justify postaviti Bottom right; Prenesite osnovnu točku na željeno odredište (provjerite jesu li uključene odgovarajuće ESNAP i ETRACK -

opcije kako bi se tekst jednostavno postavio na željeno mjesto).

5 0

100


11/14


Vježba 15: Slojevi, blokovi

U dosadašnjim ste vježbama upoznali izradu i preoblikovanje osnovnih objekata. U ovoj ćete vježbi primijeniti stečenoznanje da biste nacrtali složeniji crtež. Pritom ćete elemente crteža razdvojiti u zasebne slojeve, a „tipske “ elementeumetati u crtež kao takozvane blokove.

Napomena: zahvaljujem prof. Trogrliću na materijalima ustupljenim za ovu i sljedeću vježbu.

1.

Nacrtajte crtež prema mjerama naznačenim na početnom crtežu:

Crtež možete načiniti na nekoliko načina, od kojih je najjednostavniji korištenje „obične“ crte, pri čemu se započetak nacrta zatvoreni lik, a potom izbrišu suvišne crte (tu ćete kasnije postaviti prozore i vrata);

Pokrenite Layer Properties Manager (Format Layer ili ikona u alatnici) i zadajte novi sloj Nosivi

zidovi. Postavite debljinu crte u ovom sloju (lineweight) na 0,25;

Pomoću Properties-dijaloga prebacite sve crte u sloj Nosivi zidovi (promijenite podatak o pripadnostisloju).

2.

Nacrtajte crtež kao na drugom po redu crtežu:

Napravite _fillet radijusa 100 na donjem desnom kutu crteža; U sloju Nosivi zidovi, napravite _offset od 20 cm prema unutra; Dodajte sve crte koje nedostaju ( „zatvorite “ granice svih zidova);

Posebno, dodajte crte u donjem desnom kutu crteža prema mjerama naznačenim na crtežu (najlakše,

_offset u odnosu na postojeće crte);

U novom sloju Šrafura zadajte boju crte 252 (srednja od ponuđenih sivih boja); Iscrtajte unutrašnjost zidova kao na crtežu: uzorci su ANSI31 i ANSI37, faktor 2.5; Spremite trenutno stanje crteža u Vašu mapu na disku.

3. Budući da ćemo na crtežu imati nekoliko istih složenih simbola za vrata i prozore, pripremit ćemo ih kao blokove: U novom sloju Stolarija, postavite žutu boju crte i nacrtajte likove kao na priloženom crtežu:

110 5

2 0

5 75 5

7 5

1 0

8 5

85

120

5

5

5

5

5

Kliknite na „Make block “, potom redom definirajte blokove Vrata i Prozori. Za svaki blok najprije

odaberite objekte koji ga sačinjavaju, i (donju lijevu) točku kao referentnu točku za umetanje ( Važno: akone definirate referentnu točku bit će automatski postavljeno ishodište, pa će blokovi bitiumetani na pogrešna mjesta!);

Umetnite vrata i prozore na odgovarajuća mjesta na crtežu (Insert Block ili, jednostavnije, Copy/Paste).

4.

Konačno, načinite izmjene kao na posljednjem (konačnom) crtežu:

Uklonite postojeća vrata u lijevoj prostoriji (izbrišite vrata, produljite zid do spoja sa srednjom prostorijom, i

izbrišite šrafuru); Ubacite vrata na lijevi zid prema mjerama s crteža (umetnite dvije crte na odgovarajuće mjesto, pomoću

_trim izbrišite dio zida, potom ubacite rotirana vrata);

Izbrišite postojeću šrafuru i ponovite šrafiranje zidova;

Budući da ste stolariju postavili nakon crtanja zidova, uočite da je ona „ispred “ zidova. Postavite je iza zidovaselekcijom i klikom na ikonu Send to Back .


12/14


2 2 2 2 2

2 5 85 85 85 2 85 265

R

5 2

2

3

2


13/14


Vježba 16: Automatsko kotiranje

Kao dio konačnog opremanja crteža pred tiskanje, u ovoj ćete vježbi upoznati automatsko kotiranje – pripremu stila zakotiranje, kao i sami postupak nanošenja kota na crtež.

1.

Nanesite jednu kotu na crtežu izrađenom u prethodnoj vježbi: Prikažite Dimension alatnicu (desni klik u područje alatnica i aktiviranje prikaza); Kliknite na Linear, pokažite prvu i posljednju točku koju kotirate te odmak kotne oznake od objekta;

Uočite niz svojstava kote koja bismo željeli promijeniti: veličinu teksta, oznake na krajevima, itd.

2. Na osnovi postojećeg stila kotiranja, načinite novi stil kojim ćete kotirati crtež:

Najprije u novome sloju Kote nacrtajte lik kao na crtežu (duljine crta su 15) i definirajte ga kao blok Kota.Lik ćete najlakše nacrtati tako da jednu crtu rotirate uz Copy opciju. Kao referentnu točku odaberitesredište lika. Ovaj lik ćemo koristiti na krajevima kotnih crta;

Načinite novi stil (nazovite ga UR ) – pokrenite Dimension Style (desna ikona u alatnici), potom pokreniteizradu novog stila;

Postavite sljedeće vrijednosti za stil UR : Lines: Suppress Ext line 1, Ext line 2; Symbols and arrows: Starting Arrowhead i Ending Arrowhead Kota, Arrow size: 1;

Text: Text height 12, Vertical: Above extension lines, Vertical text offset: 3, Horizontal: Centeredbetween extension lines,;

Fit: Fit Method: (best fit), Text Placement: Over the dimension line, with a leader; U sloju Kote zadajtekote kao na crtežu, koristeći se mogućnostima Linear Dimension, Radius

Dimension, Quick Dimension i Continue Dimension. Pritom neka prvi red kotnih crta bude udaljen odobjekta za 30, a drugi za 70 (pri prvom kotiranju upišite odgovarajuću relativnu udaljenost kotne crte).


14/14


Vježba 17: Priprema za ispis (Layout), ispis u mjerilu

U ovoj ćete vježbi ispisati (žargonski, zbog „povijesnih razloga “, obično se kaže „isplotati “) crtež napravljen uprethodne dvije vježbe, i to u zadanome mjerilu. Posebno, osim ispisa samog crteža, pripremit ćete i „dodatnuopremu “, tj. oblikovati tzv. Layout u kojem ćete dodati i neke informativne i/ili ukrasne elemente.

1. Otvorite datoteku s crtežom pripremljenim u prethodne dvije vježbe. Odaberite File Plot. Razmotrite opcijeovog dijaloga, potom pripremite crtež za ispis kako slijedi:

Printer Name: odaberite virtualni printer PDF Creator;

Paper size: A4;

What to print: Extents; Drawing Orientation Landscape; Po želji, provjerite učinak postavljenih opcija pritiskom na Preview ikonu;

Razmotrite učinak Print Styles Greyscale i Monochrome u Preview pregledu;

Razmotrite učinak Fit to Paper i Center on page opcija.

2. Prebacite se na karticu Layout1. Ovo je prikaz lista papira na kojem možete dodatno opremiti crtež pred ispis.Na početku su na papiru vidljivi granice unutar kojih je moguć ispis (isprekidana crta, dimenzije ovise o uređajuna koji ćete ispisati crtež), i tzv. viewport unutar kojeg će se postaviti dio crteža koji želite iscrtati Pritom, ovisnoo odabranoj opciji u statusnom retku, radite s elementima modela (elementima crteža – kad je aktivna opcijaModel) ili s objektima na papiru (opcija Paper). Pripremite crtež za ispis kako slijedi:

U postojećim prikazima Layout1 i Layout2 javljaju se dva problema: ishodište koordinatnog sustava je napogrešnom mjestu i mjere su iskazane u inčima. Ovo ćemo izbjeći tako da napravimo novi prikaz Layout3;

Preimenujte prikaz Layout3 u Tlocrt (dvoklik na naziv zadavanje novog naziva);

Provjerite je li u parametrima ispisa (File Plot) kao mjerilo postavljeno 1:1! Ovo se mjerilo odnosi naprikaz elemenata na papiru, a ne na mjerilo crteža;

Postavite u Properties okviru veličinu viewporta na 220x120, sa središtem u (110,70); postavite 0.2 kao

mjerilo viewporta (za mjerilo crteža 1:50); Po potrebi, primjenom Pan ikone u Model načinu rada postavite crtež tako da se vidi cijeli tlocrt; Vratite se na karticu Model. Desno od tlocrta umetnite po jedan blok za vrata i prozor i kotirajte ih; Dodajte još jedan prik260az na papir: prikažite Viewport alatnicu, potom pritisnite ikonu za umetanje novog

viewporta i zadajte položaj novog viewporta – pritom se možete referirati na točke postojećega; Postavite u Properties okviru veličinu dodanog viewporta na 65x120, sa središtem u (252.5,70); postavite

0.4 kao mjerilo viewporta (za mjerilo crteža 1:25); U novom viewportu prikažite dva bloka koja ste dodali na crtež; Dodajte sloj „Layout tekst “, zadajte mu modru boju i u tom sloju na vrhu papira napišite naslov

„progeCAD – priprema za ispis “. Postavite Arial font, veličina slova 8, na sredini stranice.

Sljedeći crtež prikazuje kako bi trebao izgledati list papira pripremljen za ispis:

progeCAD – priprema za ispis

vjezbe progecad

Documents