vlada fbih jeglasnik privredne/gospodarske komore federacije bosne i hercegovine 3 rezultati...

Predstavnici Grupacije {umarstvai drve industrije zatraìli su od VladeFBiH da svojim mjerama pomogne ustvaranju boljeg ambijenta za poslo-vanje. Prvenstveno se to odnosi nasva fiskalna optere}enja na pla}e,kao i carinska optere}enja kod uvozarepromaterijala i strojeva. Ukazali suna nezadovoljavaju}e stanje u struk-turi uvoza i izvoza proizvoda oddrva: uvozi se najvi{e razne vrste plo-~a i namje{taja, a izvoze rezana gra-|a i sirovine. Istaknut je i problemcertificiranja {umarstva, jer to uman-

juje {anse za izvoz, kao i te{ko}e usnabdijevanju sirovinama sa doma-}eg trì{ta. Predstavnici Grupacije{umarstva i drve industrije kazali su ina to da ne postoji “Nacionalna stra-tegija” u oblasti {umarstva i drvneindustrije koju je potrebno {to hitnijedonijeti.

Premijer Brankovi} je istakao ka-ko je Vlada spremna pomo}i ovojgrupaciji. Tako }e Federalna Vladakroz Fiskalno vije}e, kada ono budeformirano, delegirati problem koji seodnosi na carinska optere}enja, jer

je to u nadle`nosti Vije}a ministaraBiH. Zakon o {umama je u Parlame-ntu FBiH, ali dva razli~ita teksta su udva doma, pa je Vlada formirala ra-dnu grupu koja treba da rije{i ovajproblem. Premijer je kazao kako }eVlada razmotriti i mogu}nost uvo|e-nja dodatne takse onima koji izvozesirovine, kako bi se destimulirao ta-kav trend i tako istovremeno stimuli-rali izvoznici finalnih proizvoda. Na-glasio je i da je Vlada Federacije BiHspremna sufinansirati certificiranjepreduze}a koja se bave izvozomfinalnih proizvoda na svjetsko trì{te.

Zaklju~eno je da drvna industrijaFBiH ima prednost u odnosu nadruge grane industrije, jer je trajnooslonjena na doma}u sirovinu kojaovoj oblasti daje odgovaraju}u sig-urnost i dobre potencijale mogu-}nosti razvoja, i zajedno sa {uma-rstvom ~ini jednu cjelinu. Ina~e, 51%povr{ine Federacije BiH pokriveno je{umom i {umskim zemlji{tem.

Vlada FBiH je spremna pomo}i

Premijer Federacije BiH sa predstavnicima Grupacije {umarstva i drvne industrije

Premijer Federacije BiH dr. Nedàd Brankovi} sastao se, krajemmarta, u sjedi{tu Vlade sa predstavnicima Grupacije {umarstvai drvne industrije Privredne/Gospodarske komore FederacijeBiH. Razgovarano je o problemima sa kojima se susre}u pred-stavnici ove oblasti u svom radu

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Rezultati proizvodnje u drvnojindustriji od 2005. do 2007. u FBiHpokazuju pozitivne strukturne prom-jene. To je uticalo na pove}anjeizvoza finalnih proizvoda od drveta,ve}e kori{tenje proizvodnih kapacite-ta, pove}anje konkurentnosti proiz-vo|a~a. Pozitivnom trendu u industri-ji drveta doprinosi pobolj{anje dizaj-na proizvoda i predstavljanja na{ihproizvo|a~a namje{taja na inosaj-movima.

Analiziraju}i proizvodnju rezanegra|e, vidljivo je da proizvodnjabilje`i blago opadanje ~etinja~a i po-rast proizvodnje bukove rezane gra-|e. O~ekivan je porast prerade bu-kve zbog ve}eg kori{tenja u proizvo-

dnji masivnih plo~a koje se koriste zaproizvodnju namje{taja.

Cilj je pove}ati kapacitet proizvo-dnje furnira, smanjiti izvoz furnirskihtrupaca i na taj na~in pove}ati do-ma}u proizvodnju.

Informacija o ostvarenim proi-zvodnim rezultatima u oblasti drvneindustrije pokazuje da je proizvodnjanamje{taja u 2007. godini pove}anaza 27% u odnosu na 2006. godinu.Porastao je i izvoz za 7,7% u 2007.,a za o~ekivat je rast proizvodnje fina-lnih proizvoda u 2008. godini.

Najvi{i udio u porastu proizvod-nje, kao i izvoza, iskazale su kompa-nije: Konjuh, Jadrina, Krivaja, Stan-dard, Dallas, Palavra, Impregnacija

Holtz, Kesten, Fis, Finvest, Nord Ent,HMM.

Drvna industrija u FBiH ostvarujedevizni suficit u vanjskotrgovinskojrazmjeni {to povoljno uti~e na privre-dni ambijent i rezultat poslovanja.

[umarstva i poduze}a drvne in-dustrije trebaju zajedni~kim napori-ma da rije{e snabdijevanje drvopre-ra|iva~a sirovinom, jer izvozna ori-jentacija doma}ih drvoprera|iva~azahtijeva bezuslovno po{tovanjeugovorenih obaveza.

Veliki problem predstavlja carin-sko optere}enje na uvozni reproma-terijal (ve}inom se repromaterijaluvozi), zbog ~ega je neophodno uki-danje carine na uvoz nedostaju}ihrepromaterijala za industriju drveta.

Za certificiranje i akreditaciju pr-oizvoda koji se izvoze treba pripremi-ti projekat laboratoraija i institucijakoje }e to uraditi. Tako bi se industri-ja drveta rasteretila tro{kova certifici-ranja u inozemstvu.

Analiza poslovanja

Drvna industrija i {umarstvoPozitivnim trendovima u industriji drveta doprinijelo je i po-bolj{anje dizajna i predstavljanje na{ih proizvo|a~a namje-{taja na inosajmovima * U 2007. godini 8.908 zaposlenih uproizvodnji i preradi drveta i proizvoda od drveta

Proizvodnja i prerada drveta i proizvoda od drveta

U proizvodnji i preradi drveta i proizvoda od drveta u 2006. bilo je 8.464, a u 2007. godini 8.908 zaposlenih. Prosje~na neto plata u 2006. iznosila je 341,56 KM, a u 2007. godini 360,95 KM, {to predstavlja 5,7% vi{e u odnosu na 2006. godinu.

Proizvodnja namje{taja


U proizvodnji namje{taja u 2006.bilo je 4.789 zaposlenih, a u 2007.godini 5.690, {to predstavlja 19,0%vi{e u odnosu na 2006. godinu.

Prosje~na neto plata u 2006.iznosila je 354,38 KM, a u 2007.godini 387,74 KM, {to predstavlja9,4% vi{e u odnosu na 2006 godinu.

Izvoz drveta i proizvoda od drvetaza 2007. godinu iznosi 271.287.161,88KM {to je za 11,7% u porastu u od-nosu na 2006. godinu.

Uvoz drveta i proizvoda od drve-ta za 2007. iznosi 118.488.677,34KM, {to je za 43,9% vi{e nego za istiperiod 2006. godine.

Izvoz namje{taja za 2007. iznosi345.869.692,10 KM {to je za 7,7%vi{e nego za isti period 2006. godine.

Uvoz namje{taja za 2007. godinuiznosi 128.309.794,41 KM {to je za24,8% vi{e nego za 2006. godinu.

Ukupan izvoz za sektor proizvodiod drveta i namje{taj 617.156.853,98KM {to je za 9,4% vi{e nego za istiperiod 2006. godine.

Ukupni uvoz za sektor drvo inamje{taj je za 33,3% vi{i nego zaisti period 2006. godine.

U strukturi izvoza najvi{e se izvo-zio namje{taj, za trpezarije i dnevnesobe, kuhinje, stolice-sjedi{ta, namje-{taj za dnevne i spava}e sobe u: Nje-ma~ku, Francusku, Sloveniju, Hrvat-sku, Srbiju, Crnu Goru, VelikuBritaniju, SAD i Belgiju.

Gra|a se izvozila u: Srbiju, CrnuGoru, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju.Pove}an je izvoz plo~a i gra|evinskestolarije.

Izvoz proizvoda {umarstva ost-varen je u: Italiju, Sloveniju, Srbiju,Crnu Goru, Egipat, Austriju iHrvatsku.

Veliku stavku uvoza proizvoda oddrva ~ine razne vrste plo~a koje sekoriste u proizvodnji namje{taja.Uzrok tome je {to nemamo doma}uproizvodnju plo~a u BiH. Plo~e seuvoze iz: Hrvatske, Slovenije, Au-strije, Njema~ke i ^e{ke, a gra|evin-ska stolarija iz Slovenije, Hrvatske,Srbije, Italije i Ma|arske.

Iz navedenih podataka se vidi daje do{lo do stagniranja uvoza namje-{taja, a istovremeno se pove}ao izvoznamje{taja, {to je pozitivno.

Sa proizvo|a~ima namje{taja iizvozno-uvoznim poduze}ima Priv-redna/Gospodarska komora Fede-racije BiH zajedno sa Vanjskotrgo-vinskom komorom BiH treba dapokrene projekat izgradnje, odnosnoinvestiranja u proizvodnju doma}ihplo~a i time osigura potrebe uproizvodnji doma}eg namje{taja.

Proizvodnja, prodaja i zalihe {umskih sortimenata

Ukupna proizvodnja {umskih sorti-menata u 2007. u odnosu na 2006. god-inu manja je za 297.000 m3 ili 9,0%.

Proizvodnja sortimenata od ~etin-ja~a manja je za 86.000 m3 (9,0%),dok je proizvodnja od lista~a manja za110.000 m3 ili (9,3%).

Ukupna prodaja {umskih sortime-nata u 2007. godini u odnosu na2006. godinu manja je za 209.000 m3

ili 9,5%.Prodaja sortimenata od ~etinja~a

manja je za 100.000 m3 (9,8%), a pro-

daja sortimenata od lista~a manja za110.000 m3 (9,3%).

U 2006. godini broj zaposlenih u{umarstvu iznosio je 6.138, a u 2007.godini 5.380. Smanjen je indeks brojazaposlenih u FBiH u 2007. u odnosuna 2006. na 87,7.

Prosje~na neto plata u 2006. je577,91 KM, a u 2007. je 629,62 KM,{to predstavlja 8,9% vi{e u odnosu na2006. godinu.

[emsa ALIMANOVI]


U posljednjih pet godina nosiociprostornog planiranja su, prijedono{enja prostornih planova uFederaciji BiH i kantonima, kao iprije dono{enja strategija dugoro-~nog razvoja djelatnosti koje supovezane sa prirodnim resursima,~esto ishitreno i bez prethodnoguskla|ivanja i potrebnog elaboriran-ja davali prijedloge i nacrte zakona oza{ti}enim {umskim podru~jima. Priplaniranju i profiliranju obima ikaraktera za{ti}enih {umskih podru-~ja malo je ili nikako konsultovana{umarska struka, ali bez obzira na tomoè se prigovoriti {umarskim stru-~njacima na slaboj aktivnosti i uklju-~ivanju kod predlaganja uspostaveza{ti}enih podru~ja u {umama i na{umskom zemlji{tu.

Izuzetak u tom pogledu svakakoje JP “Sarajevo {ume” ~iji su se stru-~njaci uklju~ili od samog po~etka ukreiranje politike za{tite prirode, po-sebno {umskih resursa u Sarajev-skom kantonu.

Vezano za ovu temu u Tuzli je,krajem februara, organiziran okruglisto na kome su prezentirana za{ti-}ena podru~ja kao i zakonska regu-lativa koja prati ovu oblast. Udru-ènje {umarskih inènjera i tehni~ara{umarstva FBiH bilo je organizatorovog okruglog stola.

Osnovni cilj je da se iznesu prob-lemi pri osnivanju i upravljanju za{ti-}enih podru~ja prirode u {umamaFBiH, te nazna~i uloga i zna~aj {u-marske struke i nauke po pitanju za-{tite okoline.

Pri uspostavljanju za{ti}enih pod-ru~ja u {umama moraju se ispuniti izadovoljiti op}i principi: ~lan 38.,~lanovi 39., 40. i 41. koji reguli{uobaveze zainteresiranih subjekata pridono{enju kona~nih rje{enja, Zako-na o {umama FBiH (“Slu`bene novi-ne Federacije BiH”, od 29. maja2002. godine).

Odredbe Zakona o za{titi prirodei Zakona o za{titi okoli{a primjenjuju

se i na za{titu voda, zraka, zemlji{ta,{uma i drugih dijelova prirode uko-liko to nije regulisano posebnim za-konom.

U posebnim mjerama za{titeprirode izdiferencirana su za{ti}enapodru~ja:

- za{ti}ena prirodna podru~jaustanovljena u nau~ne svrhe ili radiza{tite divljine,

- nacionalni parkovi ustanovljeni usvrhu za{tite ekosistema i rekreacije,

- spomenici prirode ustanovljeniu svrhu o~uvanja specifi~nih prirod-nih karakteristika,

- za{ti}eni pejzaì ustanovljeni usvrhu o~uvanja kopnenih pejzaà,priobalnih podru~ja i podru~ja re-kreacije.

Razlozi zbog kojih se upravlja za-{ti}enim podru~jem mogu se svrstatiu sljede}e potrebe:

- za{tita divljeg svijeta, o~uvanjeekosistema, nau~na istraìvanja, tur-izam i rekreacija, edukacija, o~uvan-je kulturnih i tradicionalnih karakter-istika, za{tita kulturno-historijskognaslje|a.

U Karakasu 1992. godine usvo-jena je definicija za{ti}enih podru~jakoja glasi:

“Podru~je zemlje i/ili mora po-sebno namijenjeno za{titi i o~uvanjubiolo{ke raznolikosti, prirodnih i pri-druènih kulturnih resursa, kojima seupravlja na zakonit na~in naziva seza{ti}eno podru~je.”

O iskustvima i problemima uupravljanju za{ti}enim podru~jimagovorila je Elma Karovi}, naglasiv{i da“Sarajevo {ume” ovoj temi poklanjajuveliku pa`nju, jer imaju “Sektor zaekologiju i upravljanje podru~jima po-sebne namjene”.

“Sarajevo {ume” upravljaju za-{ti}enim podru~jem Skakavac - spo-menik prirode i Bijambare - za{ti}enipejza`.

O~uvanje stabilnosti ekosistema,biodiverziteta ekosistema, genofon-da, te divljih vrsta flore i faune,za{tita pejza`nih vrijednosti i o~uvan-je specifi~nih prirodnih obilje`ja,razvoj fizi~ke i duhovne rekreacije,razvoj uravnoteènog turizma, dopri-nos dobrobiti lokalnoj i {iroj zajedni-ci su ciljevi koji se trebaju pratiti irazvijati u ovim za{ti}enim podru-~jima.

Uspostavljena za{ti}ena podru~jau Federaciji BiH su:

- Hutovo blato - park prirode,- Blidinje - park prirode,- Skakavac - spomenik prirode,- Bijambare - za{ti}eni pejza`,- Vrelo Bosne - spomenik priro-

de.Podru~ja posebnog interesa u

Federaciji BiH su:- Sliv rijeke Une,- Igman, Bjela{nica, kanjon Ra-

kitnice,- Prenj, ^vrsnica i âbulja.

[. ALIMANOVI]

Okrugli stol

Za{ti}ena podru~ja prirode u {umama FBiHU Federaciji BiH uspostavljeno je pet za{ti}enih podru~ja, a tri su odposebnog interesa

FSC najbrè rastu}acertifikacijska

shemaPrema posljednjem UN FAO

izvje{taju, FSC je trenutno najbrèrastu}a certifikacijska shema za{ume u svijetu. Prema FSC siste-mu, u 2006. godini certificiranoje oko 20 miliona hektara, aukupno preko 95 miliona hektara{uma nosi FSC znak. Va`no je {toraste i njegova prepoznatljivost,pa je u Holandiji FSC logo ~etvrtinajpoznatiji brend u zemlji.

Sve {ume u Hrvatskoj su certi-ficirane, a u Bosni i Hercegovinisamo dio Sarajevo {uma, Herceg-bosanskih {uma i dva podru~ja u RS.

Po{to je drvna industrija iz-vozno orijentirana grana privrede,normalno je da }e im kod izvozakupci traìti certifikat o porijeklusirovine i da se trebaju na}i u lancucertificiranja kako bi pomogli da sesve {ume certificiraju u BiH. Ovo seisto odnosi i na trgovine koje pro-daju namje{taj i druge proizvodeod drveta. [. A.


U prakti~noj primjeni posljednjeizmjene Zakona o doprinosima bilesu prisutne nejasno}e i razli~ita pos-tupanja u vezi sa iznosom najnièpla}e koja se mogla ispla}ivati za-poslenicima u skladu sa nazna~enimpropisima, {to se posebno odnosilona radnike u tekstilnoj, koàrskoj iindustriji obu}e.

Problem je bio (i jo{ uvijek posto-ji) kod obra~una doprinosa koji biprihvatile stru~ne slu`be zavoda zasocijalno osiguranje, kako bi sezaposlenicima tih djelatnosti urednoupisivao sta` osiguranja radi odlaskau mirovinu, kao i redovno kori{tenjezdravstvene za{tite.

Bilo je i upitno da li doprinose upomenutim industrijskim granama

treba obra~unavati na osnovicu koju je~inio 50 odsto iznosa minimalne pla}ei u slu~ajevima kada su bile ispla}ivaneiznad najniè propisanog iznosa.

Jedan dio dilema je otklonjen.Naime, ta~kom 1. Uputstva o

izmjenama i dopunama Uputstva ona~inu obra~unavanja i uplate do-prinosa propisano je da osnovica zaobra~un doprinosa za zaposlenike utekstilnoj i koàrskoj i industriji obu-}e, kojima se ispla}uje najnià pla}aza zaposlenike koji samostalno oba-vljaju privrednu ili drugu djelatnostkao osnovno zanimanje, iznosi 50odsto od najniè pla}e utvr|eneOp}im kolektivnim ugovorom za ter-itoriju Federacije BiH.

Minimalna satnica i radnovrijeme

^lan 8. Op}eg kolektivnog ugov-ora za teritoriju Federacije BiHpropisuje najniù pla}u na na~in dabruto satnica sa doprinosima izpla}e, doprinosima na pla}u i pore-zom na pla}u ne moè biti manja od2,96 KM, a da najnià neto satnicane moè biti manja od 1,75 KM.

Najnià neto pla}a koja proizilazi iznavedene satnice jeste osnovica zaobra~un osnovne pla}e zaposlenika, aza zaposlenike u tekstilnoj, ko`noj i in-dustriji obu}e 50-odstotni iznos najnièneto pla}e obra~una se na taj na~in.

Shodno ~lanu 7. stav 1. ta~ke 11.Zakona o doprinosima, osnovicu do-prinosa iz li~nih primanja i drugihprihoda osiguranja ~ini 50 odsto odnajniè pla}e u Federaciji BiH, pre-

ma posljednjem objavljenom poda-tku Federalnog zavoda za statistikuza zaposlenike u tekstilnoj, ko`noj iobu}arskoj industriji.

Prema ~lanu 9. Op}eg kolektiv-n-og ugovora za teritoriju Federacije BiH,najnià bruto satnica najmanje jednomgodi{nje uskla|uje se sa pove}anjemtro{kova ìvota, rasta cijena na malo iukupnog privrednog napretka.

Najnià pla}a

Saglasno ~lanu 6. stav 1. ta~ka11. Zakona o doprinosima, osnovicudoprinosa iz li~nih primanja i drugihprihoda osiguranja ~ini 50 odsto odnajniè pla}e ispla}ene u FederacijiBiH, prema posljednjem objavljenompodatku Federalnog zavoda za sta-tistiku, za zaposlenike u tekstilnoj,koàrskoj i obu}arskoj industriji.

Prema ta~ki 10a Uputstva o na-~inu obra~unavanja i uplate dopri-

nosa, osnovica za obra~un doprino-sa za zaposlene u tekstilnoj, koà-rskoj i industriji obu}e kojima se isp-la}uje najnià pla}a, izme|u ostalih,iznosi 50 odsto od najniè pla}e utvr-|ene Op}im kolektivnim ugovoromza teritoriju Federacije BiH.

Najnià pla}a propisana jeOp}im kolektivnim ugovorom kojizaklju~uje Savez samostalnih sindi-kata BiH i Vlada Federacije BiH.

^lan 8. Op}eg kolektivnog ugov-ora za teritoriju Federacije BiHpropisuje najniù pla}u na na~in dabruto satnica sa doprinosima izpla}e, doprinosima na pla}u i pore-zom na pla}e ne smije biti manja od2,96 KM, a najnià neto satnica nemoè biti manja od 1,75 KM.

Hrvoje BRAJKOVI]

Razrije{ene dileme

Kako obra~unavati doprinose u tekstilno-koàrskoj industriji?Nakon dvije godine od dono{enja Zakona o na~inu obra~una dopri-nosa na pla}e uposlenika u industriji tekstila, koè i obu}e, kona~nosu razja{njenje dileme i na taj na~in zaklju~ene mnogobrojne raspraveoko na~ina obra~una doprinosa na li~ni dohodak, dono{enjemUputstva o izmjenama i dopunama Uputstva o na~inu obra~unavanjai uplate doprinosa. Ipak, ovim podzakonskim propisom nisu otklo-njeni nedostaci prilikom utvr|ivanja bruto pla}e i njenog iskazivanjau postoje}em obrascu Specifikacije za obra~un pla}a

Aktuelni propisiNavedena oblast regulisana je

odredbama sljede}ih propisa:- Zakonom o doprinosima

(“Slu`bene novine FBiH”, br. 35/98,54/00, 10/01, 01/02 i 17/06),

- Op}im kolektivnim ugovoromza teritoriju Federacije BiH (“Slu`benenovine FBiH”, broj 54/05),

- Zakonom o radu (“Slu`benenovine FBiH”, br. 43/99, 32/00 i29/03),

- Zakonom o penzijskom i in-validskom osiguranju (“Slu`benenovine FBiH”, broj 29/98),

- Uputstvom o izmjenama idopunama Uputstva o na~inuobra~unavanja i uplate doprinosa(“Slu`bene novine FBiH”, br. 10/02i 96/07).


Industrija hrane i pi}a je vode}aindustrija u Evropskoj uniji, ~iji jegodi{nji obrt oko 870 milijardi eura,u oko 309.700 kompanija. Na svjet-skom trì{tu, EU je najve}i izvoznikhrane i pi}a sa udjelom od 20,8%, apo uvozu zauzima drugo mjesto sau~e{}em od 18,0%.

CIAA je krovna asocijacija proiz-vo|a~a hrane i pi}a iz zemalja Evro-pske unije, ~iji ~lanovi su asocijacije iz25 zemalja EU, tri posmatra~a (Turska,Norve{ka, [vicarska), te vi{e od 20 gra-nskih asocijacija i vode}ih kompanija izprehrambene industrije. Glavna ulogaCIAA, osnovane 1982. godine, jestezastupanje interesa proizvo|a~a hranei pi}a kod EU i me|unarodnih instituci-ja, odnosno razvijanje takvog poslovn-og ambijenta u kome kompanije izovog sektora, bez obzira na veli~inu,mogu biti konkurentne i dostizati stopuodrìvog rasta.

Misija ove organizacije jeste i dadoprinese razvoju zakonodavstva iekonomskih odnosa vezanih zakonkurentnost, sigurnost hrane, info-

rmiranje potro{a~a i o~uvanje okoli-{a u okviru industrije hrane i pi}a.

Cilj samog Projekta CIAA BSP jepodr{ka u {irenju informacija o seg-mentima EU zakonodavstva koji seti~u industrije hrane i pi}a. Kao naj-va`niji prioriteti Projekta ocijenjeni su:

- problem higijene proizvoda uzuvo|enje dobrih higijenskih praksi iunapre|enje primjene HACCP-a,

- hrana, zahtjevi i postupci etiketira-nja za pravilno informiranje potro{a~a,

- okolinski okvir i “Najpovoljnije teh-nologije” (BAT) za “Integriranu prevenci-ju i kontrolu zaga|enja” (IPPC),

- sheme rada i BAT za energijskuefikasnost u industriji hrane i pi}a.

Aktivnosti Projekta }e se sastojatiod seminara, radionica, treninga iobuke lokalnih eksperata iz nave-denih dràva. Predvi|ene su posjeteEU eksperata kompanijama, ali istudijske posjete lokalnih eksperata

organizacijama u EU. PartnerimaProjekta }e biti predstavljenemetodologije rada u Evropskoj uniji.Lokalne asocijacije tako }e djelovatikao link sa svojim kompanijama, pri-maju}i i {ire}i informacije i nova saz-nanja. Planirano je da partneri krozu~e{}e u projektnim aktivnostimaobuke istovremeno imaju priliku dapredstave interese svojih proizvo|a~ahrane i pi}a, kao i zahtjeve lokalnihpotro{a~kih organizacija. Projekat }etrajati 18 mjeseci.

Lejla SADIKOVI]

Seminar-prezentacija u Istanbulu

Projekat CIAA BSP za poljoprivreduU Istanbulu je 25. januara odràn centralni seminar-prezentaci-ja Projekta CIAA BSP, u organizaciji Asocijacije CIAA iz Brisela.Preko 30 u~esnika, predstavnika komorskog sistema i posloda-va~kih asocijacija, okupilo se povodom projekta pruànjapodr{ke prehrambenoj industriji u zemljama novim ~lanicamaEU, kandidatima i potencijalnim kandidatima

Zajedni~ki odbor ~lanica CEFTA 2006.

Uspostavljena tripododbora

Na prvoj sjednici Zajedni~kog odbora ~lanica Centra-lnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini - CEFTA2006. (odrànog u Ohridu 28. 09. 2007.) donesena je iOdluka o uspostavi tri pododbora za:

* poljoprivredu, uklju~uju}i sanitarna i fitosanitarna pitanja,* carine i pravila porijekla robe i* tehni~ke barijere u trgovini i necarinske barijere u trgovini.Zadatak pododbora za poljoprivredu, uklju~uju}i sanitar-

na i fitosanitarna pitanja, jeste da olak{a trgovinupoljoprivrednim proizvodima unutar regiona, te da omogu}i

da za{tita zdravlja bilja, zdravlja ìvotinja, sigurnost hrane,kao i ostale mjere, nepravedno neograni~avaju trgovinupoljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Zadatak pododbora za carine i pravila porijekla robejeste da pojednostvi i olak{a carinske procedure i smanji,{to je vi{e mogu}e, formalnosti nametnute u trgovini, kao iubrza daljnje provo|enje zajedni~kih pravila porijekla robe.

Zadatak pododbora za tehni~ke barijere u trgovini inecarinske barijere je da identificira, razmotri i predloìmjere za ukidanje tehni~kih barijera u trgovini i necarinskihbarijera izme|u ~lanica CEFTA-e.

^lanovi pododbora su predstavnici dràvnih i entitetskihresornih ministarstava, Ureda za veterinarstvo, Agencije za sig-urnost hrane, Agencije za za{titu zdravlja bilja, Uprave za indi-rektno oporezivanje, Carine, entitetskih privrednih komora,Vanjskotrgovinske komore i Distrikta Br~ko, nadle`ni za po-ljoprivredu, carine i trgovinu.

MIirsada ME[ANOVI]


S obzirom na to da cestovni sao-bra}aj predstavlja zna~ajnu privred-nu granu, da se prijevoz u cestov-nom saobra}aju razvija znatno brèod drugih grana saobra}aja, a ima-ju}i u vidu okolnost da se radi o gra-ni koja se ne subvencionira dràvnimsredstvima, nego je u potpunosti pre-pu{tena privatnoj inicijativi, obavezaje dràve da ustraje u sistematskomprovo|enju Zakona o prijevozu udrumskom saobra}aju, jer on pred-stavlja normativno-pravni okvir kojimse prijevoznicima obezbje|uju usloviza nesmetano obavljanje predmetnedjelatnosti i osnovu za uvo|enje redau drumskom saobra}aju, koji je sva-kako optere}en problemima karak-teristi~nim za tranzicijski period.

Analiziraju}i trì{te BiH, jasno jeda se zakoni ne provode, da se igno-riraju, zloupotrebljavaju itd, da ima-mo izraènu korupciju, pojave uzi-manja mita, {to je rezultiralo apsolut-no nekontroliranim kaosom, poseb-no u oblasti prijevoza putnika i, nar-avno, dovelo do kriminalizacije dje-latnosti. U praksi su navedeni razlozidoveli do pojave nelegalnog prijevo-za u drumskom/putni~kom saobra-}aju, koji je vremenom postao nelo-jalna konkurencija legalnim auto-

busnim i taksi prijevoznicima i veli-kim dijelom doveo do njihovog ste-~aja, pa ~ak i likvidacije.

Spektar nelegalnih aktivnosti di-rektan je proizvod neodgovornogdjelovanja nadle`nih institucija nasvim nivoima, kao i pasivnosti kon-trolnih i inspekcijskih organa. Svaka-ko je uzroke ove alarmantne situaci-je va`no traìti u odgovornosti institu-cija, koje su du`ne uspostaviti sistemi kontrolu nad procesima regula-rnosti odvijanja prijevoza na teritorijiBiH, {to bi ujedno zna~ilo podr{ku iza{titu legalnim prijevoznicima.

U ~emu se ogleda odgovornost institucija?

Ako posmatramo segment prije-voza putnika, i u tom dijelu traìmoodgovornost institucija, koje su svo-jim djelovanjem direktno ili indirekt-no odgovorne za pojavu nelegalnihprijevoznika, mogu}e je uo~iti sljede-}e nedostatke i nepravilnosti:

1) Nepravilnosti prilikom dodjelelicenci,

2) Nepravilnosti prilikom dodjelekoncesija,

3) Pasivnost i neu~inkovitost drà-vnih inspekcijskih organa,

4) Nedostatak podzakonskihakata i pravilnika, neophodnih zaprimjenu zakona,

5) Nepostojanje sistema.Nepravilnosti prilikom dodjele

licenci za prijevoz ogledaju se u neo-pravdanoj prisutnosti neadekvatnihvozila kojima se obavlja prijevoz put-nika, {to, osim {to ostavlja negativnusliku na putevima u BiH, ima nega-tivne posljedice po ekologiju, uman-jen je komfor i bezbjednost putnika iprtljaga, pove}ana gusto}a sao-bra}aja itd. Vozila kojima se vr{i pri-jevoz putnika moraju ispunjavatiposebne tehni~ko-eksploatacioneuslove, i to je jedini na~in da se podi-gne nivo kvaliteta usluga i dostigneve}i stepen bezbjednosti putnika.

Uskla|ivanje redova vo`nje idodjela koncesija za prijevoz putnikaobavljaju se prema postoje}oj zako-nskoj regulativi koju je potrebno na-dograditi i liberalizirati. Osnovni pro-blem je nepostojanje regionalnih sta-tisti~kih podataka o broju putnika,preciznom broju registriranih prije-voznika, ukupnih kapaciteta itd, ka-ko bi se ustanovio odnos ponude itra`nje i objektivizirale stvarne po-trebe za dodatnim prijevoznicima asamim tim i opravdanost odobravan-ja novih polazaka na odre|enimpravcima.

U dijelu koji se odnosi na nadle-`ne dràvne, entitetske i lokalneinspekcijske slu`be, nedostaci su vi-dljivi u smanjenom djelovanju drà-vnih inspekcijskih slu`bi, malom bro-ju djelatnika, raspodjeli nadle`nosti,nedovoljnoj osposobljenosti, a prve-nstveno u umanjenim ovlastima i ne-adekvatnim instrumentima za san-kcioniranje nelegalnih aktivnosti.

Osnovu za regularnost prijevozapredstavljaju zakoni i podzakonskiakti. Nedostatak preciziranih podza-

Pro{irena sjednica Odbora Grupacije javnog prijevoza putnika

Odlu~uju}a borba protiv nelegalnog prijevoza u FBiH koji

je uzeo isuvi{e mahaNa pro{irenoj sjednici Odbora Grupacije JPP, koja je odrànakrajem februara, razmatrane su mjere koje treba poduzimati ucilju suzbijanja nelegalnog prijevoza u cestovnom prometu uFederaciji BiH. Pored ~lanova Odbora i predstavnika najzna-~ajnijih kompanija iz ove djelatnosti, sjednici su prisustvovali i@eljko Matoc, pomo}nik federalnog ministra prometa i komu-nikacija, Selim Kopi}, glavni saobra}ajni inspektor BiH, DragoSoldo, glavni federalni inspektor, sa saradnicima, Bejto Ka}ar,predstavnik sindikata drumskog saobra}aja BiH, DaneDra{kovi}, glavni inspektor saobra}aja u RS


konskih akata, koji su osnova zaprovo|enje zakona, predstavlja svo-jevrstan vjetar u le|a svim onim fak-torima kojima odgovara aktualnaekonomsko-socijalna dimenzija i pri-like na trì{tu, a njihovo prisustvoima za cilj iskoristiti postoje}i kaos iostvariti minimalnu korist, na na~inkoji dugoro~no ugroàva legalneprivredne subjekte.

Prate}i hronologiju navedenog,vidljiv je nedostatak sistema koji bizna~io ja~anje administrativnih ka-paciteta, uvo|enje softverskih rje{e-nja neophodnih za vo|enje propisa-nih evidencija i izdavanje licenci i do-zvola, jasna pravila i kriterije za usa-gla{avanje redova vo`nje, poja~anukoordinaciju i razmjenu informacija,statistiku itd. Ukratko, sistem biomogu}io dugoro~nu strategiju i pla-niranje prijevoznih procesa, onem-ogu}io nelegalne aktivnosti, stvoriojako upori{te legalnim subjektima daostvare svoja prava i instrument zapotpuno ure|enje odnosa na trì{tuprijevoza putnika.

Nelegalne aktivnosti, kaoproizvod ukupnog

negativnog ambijenta

Ukupan negativni ambijent izr-aèn kroz institucije, dràvu, trì{te,kroz op{tu apatiju i anarhiju, doveoje do pojave razli~itih nelegalnihaktivnosti prijevoznika, koje se ogle-daju u sljede}em:

a) obavljanju prijevoza od stranelica koja nisu registrirana za obavl-janje ove vrste djelatnosti

* Rad taksi prevoza je jasno reg-ulisan zakonskim i podzakonskim ak-tima, tj. Zakonom o cestovnom pro-metu i Pravilnikom o obavljanju taksiprijevoza. Me|utim, evidentan je rastbroja tzv. divljih taksija i prevoza ko-mbijima koji obavljaju ~ak i jednu vr-stu “linijskog taksi prijevoza”, zauzi-maju stajali{ta i direktno ugroàvajubezbjednost saobra}aja, odnosnoputnika. Uo~eno je da se ovim vidomnelegalnih aktivnosti bave penzio-neri, invalidi, demobilisani borci idruga fizi~ka lica.

Oni svojim privatnim vozilima,naj~e{}e sumnjive tehni~ke ispravnos-ti, prevoze putnika po cijenama niìmod cijena legalnih taksi prijevoznika iprevoznika koji obavljaju linijski auto-

busni prijevoz na tom podru~ju pola-ze}i ispred autobusa 10 do 15 minuta.

Pored toga {to utje~u na prihodelegalnih prijevoznika, najve}i prob-lem je bezbjednost putnika, koji zbogsocio-ekonomske situacije ponekadnemaju drugog izbora. Potrebno jehitno dovo|enje ove oblasti javnogprijevoza u zakonske okvire.

b) obavljanju javnog prijevoza uslobodnom drumskom saobra}aju,od strane prijevoznika koji djelatnostnisu obavljali u skladu sa registrira-nom djelatnosti

* Ovo je jako izraèn slu~aj natrì{tu Bosne i Hercegovine, a ogledase isklju~ivo u tome da pojedini pri-jevoznici imaju registraciju npr. zataksi prijevoz a, suprotno tome, bavese linijskim prijevozom putnika - ko-mbi vozilima. Tako|er, ~est slu~aj su iugovorene vo`nje, posebno |aka iradnika, a bez adekvatnih dozvola.

c) izbjegavanju prijavljivanja ost-varenih prihoda

* Na ovaj na~in se izbjegava pla-}anje poreznih obaveza dràvi a uje-dno se otvara prostor za manipula-tivno formiranje cijena. Interesantanje podatak da su, shodno izraènimnelegalnim aktivnostima nelojalnekonkurencije, podstaknuti ~ak i nekilegalni prijevoznici na nelegalan rad,tj. na neprijavljivanje ostvarenih pri-hoda.

d) nezaklju~ivanju ugovora oradu sa zaposlenicima

* Ovo je jedan od na~ina stva-ranja nelojalne konkurencije. Izbje-gavanjem pla}anja doprinosa (pen-ziono, zdravstveno itd) ostvaruje sedodatni prihod, a nanosi direktna{teta dràvi uslijed umanjenja budè-tskih prihoda. Naravno, time se ug-roàvaju legalni prijevoznici, koji sv-oje obaveze prema dràvi redovnoizmiruju.

e) preuzimanju putnika izvanautobusnih stanica

* Na osnovu ~lana 63. Zakona ocestovnom prijevozu FBiH prijevoznikkoji obavlja prijevoz, i ako je u reduvo`nje upisan naziv mjesta na kojempostoji autobusna stanica, obavezanje koristiti usluge autobusne stanice utom mjestu. Neki prijevoznici nekoriste autobusne stanice za ulaz iizlaz putnika kako bi izbjegli pla}anjeusluga, odnosno peronizacije auto-busnim stanicama. Uslijed spomenu-

tih nepravilnosti, evidentno je i sman-jenje broja prevezenih putnika od re-gistriranih prijevoznika, kao i nere-ntabilno poslovanje autobusnih stan-ica koje je proiza{lo iz okolnosti da sunelegalni prijevoznici, u najve}embroju slu~ajeva, preuzimali putnike iz-van autobusnih stanica, {to je ugro-àvalo poslovanje prijevoznika i auto-busnih stanica i dovodilo do stagna-cije u razvoju ove privredne grane.

f) upotrebi neadekvatnih i tehni-~ki neispravnih prijevoznih sredstava

* Bitan faktor za stvaranje konku-rencije jeste tehni~ka ispravnost i sta-rost vozila kojim se obavlja javni pri-jevoz putnika. Pravilnikom o ispunja-vanju tehni~ko-eksploatacijskih uslo-va jasno je definirano koje uslove vo-zila treba da ispunjavaju u odnosu nanivo prijevoza. Slab nadzor nad ra-dom tehni~kih pregleda, nedovoljnaedukacija kadrova i zaposlenih u sta-nicama tehni~kog pregleda, naro~ito~injenica da je veliki broj stanica teh-ni~kog pregleda u privatnom vlasni-{tvu osiguravaju}ih ku}a i da im jeglavni cilj profit, uzrokovali su da seprijevoz putnika vr{i vozilima koja nipo jednom osnovu ne ispunjavaju pr-opisane uslove.

g) nezaklju~ivanju ugovora oobaveznom osiguranju putnika

* Podizanje kvaliteta pruànjausluga u drumskom saobra}aju ogle-da se i u obavezi prijevoznika da za-klju~i Ugovor o obaveznom osiguran-ju putnika od posljedica nesretnogslu~aja za svako vozilo kojim obavljaprijevoz. Ovo proizlazi iz Zakona oprijevozu u drumskom saobra}aju.Ovu obavezu treba svakako staviti ured uslova ~ije ispunjenje je neophod-no za dobivanje licence za prijevoz udrumskom saobra}aju, ~ime bi semogu}nost njenog izbjegavanja elim-inirala, a time osigurala ve}a bezb-jednost putnika, kao i materijalnanaknada za slu~aj saobra}ajne nez-gode.

h) neizdavanju voznih karata put-nicima

* Kori{tenjem nelegalnog pri-jevoza, putniku se napla}uje prijevozbez izdavanja vozne karte, ~ime jeizloèn povi{enom riziku putovanja.Samo kupovinom vozne karte kodlegalnog i registriranog prijevoznikaputnici su tokom putovanja osiguranikod odgovaraju}ih firmi, jer im je


kupljena karta ujedno i polica osigu-ranja. Prijevoz bez vozne karte zna~i iodlijevanje zna~ajnih finansijskih sre-dstava, {to umanjuje i punjenje drà-vnog budèta

i) nepo{tivanju reda vo`nje i kab-otaà

* Prijevoz putnika u linijskom ces-tovnom prijevozu moè se vr{iti samo uskladu sa registriranim redom vo`nje,odnosno sa izdatom dozvolom za pri-jevoz. Nerijetko se de{ava da prije-voznici, i pored jasnih propozicija u lin-ijskom saobra}aju, rade na njihovomkr{enju i stvaraju nelojalnu konkurenci-ju ~injenicom da ne po{tuju red vo`nje,skra}uju linije, vr{e zamjenu relacijskihtabli u toku obavljanja prijevoza, nepo{tuju se polasci i odlasci, ne odrà-vaju registrirane polaske i sli~no. Osimtoga, izraèn je i problem kabotaè.Pojedini prijevoznici u me|unarodnomsaoba}aju vr{e kabotaù, odnosno pri-jevoz putnika izme|u pojedinih mjestana podru~ju jedne dràve i time kr{eodredbe Zakona o me|unarodnom ime|uentitetskom cestovnom prijevozu(^lan 7. tog Zakona glasi: Prijevoznikne moè obavljati kabotaù u me|u-narodnom prijevozu, ako me|unarod-nim ugovorom nije druk~ije ure|eno.).Na taj na~in, osim {to kr{e zakonskeodredbe, ugroàvaju rad drugih pri-jevoznika koji obavljaju unutarnji prije-voz putnika na me|uentitetskim, feder-alnim i kantonalnim linijama.

j) nepo{tivanju uslova o stru~nojosposobljenosti

* Zakonska rje{enja koja regulira-ju ovu problematiku proizlaze iz Dire-ktiva Evropske unije (Direktiva96/26/EZ i98/76/EZ) i Zakona o pri-jevozu u drumskom saobra}aju. Takoje propisano da voza~ vozila u javn-om drumskom saobra}aju mora bitiosposobljen na nivou srednje stru~nespreme saobra}ajnog smjera u zani-manju voza~, a prijevoznik, odnosnolice koje je zaposleno na poslovimaorganizacije prijevoza (ukoliko nemavisoku stru~nu spremu saobra}ajnogsmjera i jednu godinu radnog iskust-va u drumskom saobra}aju ili vi{ustru~nu spremu saobra}ajnog smjerai tri godine radnog iskustva u drum-skom saobra}aju, odnosno najmanjepet godina radnog iskustva na po-slovima rukovo|enja prijevozom),mora polagati ispit o stru~noj ospo-sobljenosti za obavljanje djelatnosti

javnog prijevoza u drumskom sao-bra}aju. To se, naravno, na ovim pro-storima jo{ uvijek ignorira, a timepodsti~e nelojalna konkurencija.

k) naplati naknade peronizacijapod nejednakim uslovima

* [to se ti~e primjene odredbiZakona koje se odnose na pruànjeusluga autobusnih stanica, uo~ene suizvjesne nepravilnosti prilikom prim-jene pojedinih zakonskih odredbi.Autobusne stanice prijevoznicima na-pla}uju naknadu za peronizaciju podnejednakim uslovima. Njena visina jebila razli~ita za doma}e i strane pri-jevoznike koji su prijevoz obavljali nalinijama po osnovu ugovora o zajed-ni~kom obavljanju prijevoza sa pri-jevoznicima iz Bosne i Hercegovinena istom redu vo`nje.

l) damping cijenama* Sniàvanjem cijena ispod eko-

nomski opravdanih, preduze}a koja upotpunosti ne ispunjavaju zakonske idruge obaveze iz svoje djelatnosti, ug-roàvaju poslovanje legalnih prije-voznika i stvaraju nelojalnu konkuren-ciju na trì{tu transportnih usluga. Tajproblem je jako izraèn u zoni grada iprigrada, gdje je uspostavljen mono-pol od strane javnih komunalnih pre-duze}a i zloupotrebljava se privilegijasubvencioniranja od grada, op{tine ikantona.

m) mitu i korupciji* Odraz situacije u cijeloj dràvi

po ovom pitanju preslikan je i u dje-latnost prijevoza putnika. Posebnikomentari nisu potrebni.

Na sve ove nedostatke ukazanoje inspekcijskim organima koji su, zamart ove godine, pripremili akciju saciljem suzbijanja nelegalnog pri-jevoza. Predstavnik Sindikata drum-skog saobra}aja je o{tro upozorio nato nadle`ne inspekcijske slu`be da }eSindikat, ukoliko se brzo ne primijete

pozitivni pomaci, organizirati radika-lne mjere, od {trajkova do blokadacesta i dràvnih institucija, te }e traìtismjenu inspektora za koje otvorenosumnjaju da su korumpirani. Premami{ljenju mnogih, ni~im se ne moèobjasniti da su inspekcijskim organi-ma podastrti neoborivi dokazi okonkretnom nelegalnom prijevozupo kantonima, uklju~uju}i preciznuidentifikaciju vozila, pa ~ak i foto-grafije i video zapise koji dokumenti-raju nelegalan prijevoz, ali se, i po-slije takvih dokaza, ni{ta nije promi-jenilo.

Zbog svega je zaklju~eno: 1. Podràva se akcija Uprave za

inspekcijske poslove Federacije Bos-ne i Hercegovine.

2. Od inspekcijskih organa o~e-kuje se da svoju akciju usmjere nanelegalne i nezakonite aktivnosti pri-jevoznika na prostoru cijele Federa-cije BiH. Na osnovu iskustava iz pro-teklog perioda, poznato je da sudosada{nje kontrole bile usmjerene,najve}im dijelom, na legalne pri-jevoznike. Sada se o~ekuje da po-enta kontrole bude na suzbijanju ne-legalnog prijevoza.

3. Traì se od inspekcije da izvr{ikontrolu prijevoznika koji su od stra-ne kantonalne, federalne ili dràvneinspekcije evidentirani kao nelegalniprijevoznici.

4. Od Vlade Federacije BiH traìtida se izmijene propisi tako da senaknada za prijevoz radnika kodbudètskih korisnika ne ispla}uje uke{u nego da se usmjere na legalneprijevoznike i da se takva usluga pla-}a na osnovu fakturirane usluge. Sa-da{nje stanje je ocijenjeno kao jedanod razloga koji potpomaè razvojnelegalnog prijevoza u Federaciji BiH.

5. Sugerira se legalnim pri-jevoznicima da ne izdaju potvrde o


obavljenom prijevozu sa cijenomkarte, jer se takve potvrde zloupotre-bljavaju {to odgovara nelegalnimprijevoznicima.

6. Potrebno je organizirati sas-tanak na kojem bi se educirali svi onikoji u~estvuju u kontroli saobra}ajakako bi se izbjegla situacija da svakipojedinac tuma~i zakon na svojna~in i time pravi neopravdane pro-bleme prijevoznicima. Akcent trebadati na dràvne slu`be koje svojposao obavljaju na granici.

7. Najavljenu akciju inspekcijskihorgana izvr{iti u okvirima postoje}ihzakonskih rje{enja, a uo~ene zakon-ske nedostatke, koji ne pruàju mo-gu}nost potpunog uvo|enja reda uovoj djelatnosti, evidentirati i, u da-ljoj proceduri, od nadle`nih organa

traìti izmjene zakona. Prilikom tra-ènja izmjena koristiti pozitivna isku-stva zakonskih rje{enja iz RS-a kojasu, u tom entitetu, pomogla da u pot-punosti uvedu red i potpuno elimini-raju nelegalni prijevoz. Treba uvestirigorozno ka`njavanje, uklju~uju}i iprivremeno oduzimanje vozila kojimse vr{i nelegalni prijevoz.

8. Na osnovu diskusija, sugerirano jeprijevoznicima da eventualne primjedbe iprijedloge u vezi sa Zakonom o prijevozuu drumskom saobra}aju FBiH, a koje bipomogle uvo|enju vi{e reda u ovuoblast, dostave Federalnom ministarstvuprometa i komunikacija u pismenoj formido kraja marta 2008. godine.

9. Treba u~initi sve {to je, u ovomtrenutku, mogu}e, kako ne bi do{lodo radikalnih mjera koje najavljuje

Sindikat drumskog saobra}aja sa cil-jem onemogu}avanja rada nelegal-nih prijevoznika ({trajkovi, blokadecesta, blokade institucija i sli~no).

10. Obavezuju se autobusne sta-nice da, u skladu sa zakonom, obav-je{tavaju nadle`ne organe o neod-ràvanju pojedinih registriranih auto-busnih linija.

11. Na kraju je zaklju~eno da sepo okon~anju najavljene akcije odinspekcijskih organa, orijentacionokroz mjesec dana, odrì novi sasta-nak u istom sastavu i sa istom tem-om, na kojem bi se zajedni~ki izvr{ilaanaliza postignutih rezultata. Ako re-zultati ne budu zadovoljavaju}i, mo-ra}e krenuti zahtjevi za smjene od-govornih du`nosnika.

Fahrudin \IKI]

ZZaavvrr{{eennaa SSttuuddiijjaa eenneerrggeettsskkoogg sseekkttoorraa uu BBiiHHKrajem januara 2008. godine je zavr{en Nacrt studije energetskog sektora u BiH, koju su finansirale:

Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda RS, kreditima Svjetske banke. Obra|iva~ Studije jeKonzorcij, koji ~ine: Energetski institut Hrvoje Poàr iz Zagreba, Ekonomski institut iz Banje Luke, Rudarski institut izTuzle i Soluciona, [panija. Koordinator Studije je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vije}a ministaraBiH. Jedan od glavnih ciljeva ove Studije jeste pomo} BiH u definisanju dràvne energetske strategije, integriranje BiHu regionalno trì{te energije i potrebne investicije u ovaj sektor do 2020. godine.

Studija je obradila energetske rezerve, proizvodnju, potro{nju i trgovinu energijom (povijesne bilanse, anketa opotro{nji energije, predvi|anje potro{nje i energetske bilanse do 2020. godine); proizvodnju, potro{nju, prenos i dis-tribuciju elektri~ne energije; okvir za regulaciju i restrukturiranje elektroenergetskog sektora; podr{ku socijalnougroènim potro{a~ima elektri~ne energije; ugalj; grijanje, prirodni gas i naftu; upravljanje potro{njom, {tednjaenergije i obnovljivi izvori energije; okoli{ i investicije u energetski sektor.

Svjetska banka je preko tima eksperata, u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH,te entitetskim ministarstvima energetike, odràla javne stru~ne rasprave u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, na kojima suzainteresovane institucije, organizacije, kompanije, eksperti i udruènja iz BiH dali zna~ajne sugestije, komentare i pri-jedloge, koji treba da posluè prilikom izrade kona~ne verzije Studije (kraj marta 2008. godine). Konsultant }e, u skladusa ugovorenom dinamikom i komentarima revidenata, isporu~iti naru~iocu finalnu verziju Studije 31. 03. 2008. godine.

Struktura investicija u energetski sektor do 2020. godine


Na Tre}oj sjednici Odbora Se-kcije prometnika naftnih derivatarazmatrana je: Informacija o stavovi-ma sa odrànog sastanka prometni-ka naftnih derivata u Distriktu Br~ko.Bilo je rije~i i o „Zauzimanju stavaSekcije prometnika naftnih derivata uFBiH po pitanju dvostrukog oporezi-vanja”, te „Zauzimanju stava u vezisa dopisom kompanije “El Tarik Oil”- Sarajevo”, koji se odnosi na tranz-itni koridor za prijevoz teku}ih gorivaputovima u Republici Hrvatskoj.

Na sjednici Odbora Sekcijeprometnika naftnih derivata podne-sen je izvje{taj sa sastanka koji suorganizirali distributeri DistriktaBr~ko u Br~kom, a kojem su, ispredSekcije prometnika naftnih derivata

iz Federacije BiH, prisustvovali IzudinAhmetli} i Muhidin Ali}, predsjednik ipotpredsjednik Sekcije. Razgovaralose o kvaliteti goriva i optere}enjimakoja prate kontrolu kvaliteta.Konstatirano je da nema opravdanjaza uzimanje uzoraka radi kontrole ipored toga {to je predo~en atestdobavlja~a, zatim uzet uzorak nagranici i ponovo u maloprodaji, asve pada na teret distributera.Zaklju~eno je da dràva moè dakontrolira kvalitet koliko ho}e i gdjeho}e, ali da snosi i tro{kove tih pre-gleda. Distributeri treba da platetro{kove kontrole, pa ~ak i kaznu,samo ako deklarirani kvalitet neodgovara stvarnom stanju. Ovo jebio zajedni~ki stav distributera iz

Distrikta Br~ko, RS-a i Federacije BiH,o ~emu }e biti upu}eno pismonadle`nim bh. organima u kojem }ebiti preneseni ovi stavovi. Odbor sek-cije je podrào ovakav zaklju~ak.

Istaknuto je da nafta{i dvostrukopla}aju obaveze za ~lanarinu tur-isti~koj zajednici i za op}e korisnufunkciju {uma, jer se ove da`bineupla}uju na bruto vrijednost prilikomuvoza, a onda za istu tu robu naukupnu vrijednost u maloprodaji.Ovakav na~in optere}enja utje~e naporast cijena naftnih derivata u mal-oprodaji. Smatra se da su te da`bineprevisoke, jer samo obaveza za{ume ispada pribli`no 10% od netodobiti. Distributeri su svjesni da trebapla}ati ove naknade, ali su oneenormne, pa treba na}i razumnumjeru. Turisti~ke zajednice i kom-panije koje se bave eksploatacijom{uma, moraju prvo iskoristiti vlastiterezerve, pa onda optere}ivati drugekoji treba da im pomognu u finansir-anju njihove djelatnosti (npr. katas-trofalno je stanje sa ubiranjem tur-isti~ke takse).

U vezi sa ovim problemom,Sekciji se obratila firma “Euroagent”iz Maglaja, koja je traìla pokretanjeinicijative za sniàvanje da`bina:

- Visine naknade za kori{tenjezemlji{ta u cestovnom pojasu,

- Na~ina obra~una i visine~lanarine Turisti~koj zajednici,

- Na~ina obra~una i visinenaknade za kori{tenje op{te korisnihfunkcija {uma.

Predloèno je da se analiziraju idrugi elementi koji bi mogli utjecatina smanjenje cijena naftnih derivatakako bi se za{titio ostatak privredeod utjecaja stalnog rasta cijena naft-nih derivata {to negativno utje~e nastandard stanovni{tva, pa je istaknu-to da se budèt dràve i njenih entite-ta stalno neplanski pove}ava zbogporasta cijena naftnih derivata {toide naruku samo budètskim koris-

Sjednica Odbora Sekcije prometnika naftnih derivata

Naplata komorske ~lanarine odkompanija je lo{a

Negativan utjecaj porasta cijena naftnih derivata na privredu istandard stanovni{tva mogao bi se ublaìti odricanjem dràveod neopravdanog punjenja vlastitog budèta i budèta nekihorganizacija


nicima. Zbog toga dràvni organi nepokazuju interes da se pristupirje{enjima koja }e djelovati u pravcusmanjenja cijena (npr. plivaju}eakcize - {to smo ve} ranije predla-gali) nego se jo{ priprema dodatnooptere}enje od 10 feninga po litrigoriva za izgradnju puteva. Poznatoje da su neke zemlje vratile privredivi{ak sredstava pristiglih u dràvnibudèt zbog neplanskog priliva kojije bio posljedica stalnog rasta cijenanafte na svjetskom trì{tu.

Kao jedno od mogu}ih rje{enjaza dovo|enje turisti~ke takse i sli~nihizdvajanja, za koja je osnovica uku-pan prihod, jeste da osnovica ostaneista, ali da se mora drasti~no smanji-ti procent koji se primjenjuje na tuosnovicu.

Po{to je Sekcija i ranije upu}ivalaprijedloge za dovo|enje ovih izdva-janja u razumne granice, zaklju~enoje da se formira komisija koja }e pre-gledati ranije dostavljene stavoveSekcije u vezi sa ovim problemom,dopuniti ih i pro{iriti sa svim onim {tobi moglo utjecati na stvaranjepovoljnijeg poslovnog ambijenta ucilju za{tite potro{a~a, ali ne nara~un distributera naftnih derivata.

Za provoz naftnih derivata krozHrvatsku susjedna dràva je bila

odredila koridor: @upanja - SlavonskiBrod - Na{ice - Donji Miholjac (kaograni~ni prijelaz za Ma|arsku) iobratno. Me|utim, na putu SlavonskiBrod - Podvinje izvode se radovi ipostavljen je znak o zabrani kretanjasvih motornih vozila, tako da su voza~iprinu|eni koristiti novi-alternativni putpreko Na{ica - \akova i Sredanaca,zbog ~ega bi mogli do}i pod udarsaobra}ajne policije Hrvatske i sankci-ja koje bi, iz toga, mogle proiza}i.Zato se Sekcija obratila Vije}u min-istara BiH sa molbom da se koridorkoji se trenutno koristi za prijevoz naft-nih derivata kroz Hrvatsku izMa|arske ozvani~i kako ne bi dolazi-lo do nesporazuma voza~a sa polici-jom, te da sada{nji koridor ostane kaostalan, jer je kra}i za dvadesetak kilo-metara i povoljniji za transport zbogkonfiguracije terena.

Sekretar Sekcije je iznio podatkekoji pokazuju da je naplata ~lanarineod kompanija iz djelatnosti prometanaftnih derivata lo{a. Zaklju~eno jeda Komora uputi pismo svimnafta{ima i da ih upozna da jeOdbor sekcije odredio da bi svakakompanija trebala da pla}a~lanarinu od 200,00 KM godi{nje pojednoj pumpnoj stanici, s tim {tokompanije koje imaju preko deset

pumpi mogu dogovoriti sa Komoromi druga~iji na~in, ali kod takvih kom-panija, bez obzira na veliki brojpumpi, godi{nji pau{al ne moè bitive}i od 4.000,00 KM.

Izmjenom Pravilnika o minimal-nim tehni~kim uslovima za uvoz naft-nih derivata, koji bi trebao da stupina snagu, onemogu}ena je velepro-daja u tranzitu {to je lo{e rje{enje.Zaklju~eno je da predsjednik sekcijeIzudin Ahmetli} uputi pismo kojim }etraìti prijem kod federalnog ministratrgovine predstavnika Sekcije. Natom sastanku treba ukazati na nedo-statke predloènog rje{enja u spo-menutom pravilniku, ali treba poraz-govarati jo{ i o ispravnom reguliran-ju uvo|enja sondi (ne ograni-~avatiproizvo|a~a i tip nego samo da suatestirane za podru~je FBiH), kao i odrugim va`nim pitanjima.

Istaknut je i problem ukidanjaprava za prijevoznike naftnih deriva-ta na u~e{}e u raspodjeli CEMT do-zvola i nepridràvanja na{ih dràvnihorgana reciprociteta u oblasti trans-porta. Zaklju~eno je da sekretar na-pi{e pismo i dostavi ga Ministarstvukomunikacija i transporta BiH, kao iVanjskotrgovinskoj komori radi rje-{avanja tog problema.

Fahrudin \IKI]


Predstavnici Federalnog min-istarstva razvoja, poduzetni{tva i obrtasu, u Privrednoj komori FBiH u Sara-jevu, na~elnicima op}ina i predsta-vnicima regionalnih razvojnih agenci-ja, predstavili projekat “Izgradnjapoduzetni~kih zona u FBiH”. VelimirKuni} najavio je da }e Vlada FBiHpodràti sve op}ine koje imaju pro-jekat, koje su donijele prostorni plan iimaju kvalitetnu odluku op}inskogvije}a o izgradnji i razvoju podu-zetni~kih zona.

“Federalno ministarstvo razvoja,poduzetni{tva i obrta na prezentacijuje pozvalo sve na~elnike op}ina uFBiH kako bi im prezentiralo projekatrazvoja poduzetni~kih zona u FBiH.Ovo je prvi put da Ministarstvo direk-tno pomaè razvoj poduzetni~kihzona, koje su bitan segment poduz-etni~ke infrastrukture”, kazao je min-istar Kuni}.

Ovaj koncept }e trajati nekolikogodina, a ove godine }e Vlada FBiHpodràti one op}ine koje ve} imajuplanske dokumente i koje su krenuleu realizaciju izgradnje poduzetni~kihzona.

“@elimo da uspostavimo sarad-nju op}ina, kantona, FBiH i podu-zetnika. Siguran sam da }e ovaj pro-jekat uspjeti i da }e dati poticajotvaranju novih privrednih subjeka-ta, novom zapo{ljavanju i stvaranjunovih proizvoda”, naglasio je feder-alni ministar razvoja, poduzetni{tva iobrta.

Realizacija projekta bi trebalakrenuti u aprilu, a implementacijavjerovatno u junu ove godine, naja-vio je Kuni}.

U FBiH trenutno postoje projektiza 14 poduzetni~kih zona.

“Zna~i, odre|ene op}ine su ve}krenule s tim projektima, a veliki brojop}ina je u fazi pripreme. Postojiveliki interes za izgradnju poduze-tni~kih zona, jer bez infrastrukture nemoèmo o~ekivati brì rast zaposle-nosti, otvaranje novih privrednih sub-jekata i stvaranje novih vrijednosti”,dodao je ministar Kuni}.

Kako je re~eno na prezentaciji,Vlada FBiH za mandat od 2007. do2010. godine kao temeljno isti~epoticanje ambijenta za razvoj podu-zetni{tva, posebno stimuliraju}i do-ma}u proizvodnju.

Dokumentom “Politika djelovanjai osnovne strategije Vlade FBiH umandatnom periodu od 2007. do2010. godina”, Operativnim planomrada Vlade za 2008. godinu i doku-mentom “Stanje razvijenosti i prijed-log mjera za rast i razvoj malih isrednjih preduze}a (MSP) u FBiH”,definirani su osnovni pravci koji }e

identificirati lokalne prednosti, te raz-viti lokalnu infrastrukturu.

Istaknuto je da je sada{nja uspo-stava i izgradnja poduzetni~kih zonaneadekvatna, infrastruktura nije do-voljno razvijena, a nije uspostavljenacjelokupna funkcija poduzetni~kihzona.

Samo 26 odsto op}ina u FBiH je ufazi izgradnje ovih zona, 36 odstoop}ina je u fazi planskih aktivnostigradnje, a 38 odsto op}ina ne pro-vodi nikakve aktivnosti na ovom planu.

Osnovna namjena osnivanja po-duzetni~kih zona jeste poticanjerazvoja poduzetni{tva kao pokreta-~ke snage lokalnog i regionalnogodrìvog privrednog razvoja, s ciljempove}anja broja privrednih subjeka-ta na podru~ju op}ine i pobolj{anjanjihovih poslovnih rezultata, pove}a-nje konkurentnosti, porasta zaposle-nosti, te pove}anje udjela proizvod-nje u ukupnoj privredi op}ine.

Poduzetni~ka zona dugoro~norje{ava potrebe poduzetni{tva za po-slovnim prostorom, te omogu}avapoduzetnicima poslovno povezivan-je, racionalizaciju poslovanja, kao izajedni~ko kori{tenje pripadaju}einfrastrukture.

Odre|ivanjem prostora zone zaprivredne aktivnosti sprije~ava sedevastacija prostora uslijed neplan-ske gradnje.

Poduzetni~ko-industrijska zonamora zadovoljiti standarde i mini-malne sadràje da bi ispunila funkci-je usmjerena ka privrednom razvojui o~uvanju okoli{a.

U sklopu zone trebao bi bitiuspostavljen i poslovno-informativnicentar (PIC), u kojem bi poduzetniciuklju~eni u zonu i potencijalni investi-tori mogli dobiti potrebne informaci-je, savjete, pomo} i edukaciju.

Privredni subjekti u zoni morajuse pridràvati zakona i akata kojiure|uju za{titu okoli{a, odnosnopo{tivati minimalne propisane stan-darde za{tite okoli{a.

Prezentiran projekat

“Izgradnja poduzetni~kih zona u FBiH”

Vlada Federacije BiH }e iz sredstava granta za podsticaj razvo-ja malog i srednjeg poduzetni{tva izdvojiti tri miliona KM zaprojekat “Izgradnja poduzetni~kih zona u FBiH”, izjavio je fe-deralni ministar razvoja, poduzetni{tva i obrta Velimir Kuni}


Zakonom o privrednim komora-ma u Federaciji BiH jasno je utvr|enoda, izme|u ostalog, iz oblasti una-pre|enja privrede i poduzetni{tva Ko-mora ima sljede}e nadle`nosti:

- u~estvuje u oblikovanju eko-nomske i sektorskih politika od inte-resa za ~lanove, preduzima i predlaèmjere unapre|enja poduzetni{tva,analizira dejstvo privrednih propisa iinstrumenata, te predlaè mjere pre-struktuiranja proizvodnje i usluga nakriterijima odrìvog razvoja;

- pruà stru~ni konsalting kanton-alnim-ùpanijskim komorama i ~la-novima komora u pripremi projekataizvoza, zajedni~kih ulaganja, nastu-pa i promocija robe i usluga u ino-zemstvu;

- preduzima mjere na unapre|e-nju, razvoju i primjeni inovacija, pro-nalazaka, racionalizacija, unifika-cije sredstava rada i postupaka, teh-ni~kih i normativnih standarda, teza{tite doma}ih proizvoda i ure|i-vanja trì{ta;

- organizuje sistem poslovnihinformacija i edukacija kadrova uprivredi za sticanje inovativnih i drugihznanja samostalno i zajedno sa kan-tonalnim-ùpanijskim komorama;

- organizuje pripremu i donosiposebne uzanse u oblasti privrede;

- izdaje uvjerenja, javne i drugeisprave, po ovla{tenjima iz propisafederalnih organa i statuta;

- pruà druge stru~ne usluge ~la-novima.

Komora je organizovana na do-brovoljnom ~lanstvu i izvori finansir-anja su ~lanarina i prihodi od kon-salting usluga i javnih ovla{tenja. Bezobzira na te{ku finansijsku situaciju,

Komora poku{ava i trudi se pruìtiodgovaraju}u pomo} i podr{ku ma-lim i srednjim preduze}ima. U tomcilju organizuje poslovne susrete privr-ednika, u~e{}e na izlo`bama i sajmo-vima u zemlji i inozemstvu, kroz razneprojekte pruà edukativne usluge.

Komora ima stalne kontakte sabrojnim komorama u okruènju iEvropi, {to je jedan od preduslova zauspostavljanje poslovnih kontakata iinternacionalizaciju MSP. Me|utim,ve}ina MSP nije finansijski i ekonom-ski sposobna podnijeti odre|enetro{kove u~e{}a u me|unarodnimaktivnostima.

S obzirom na period pripreme zaulazak na evropsko trì{te, pa`nja seposvetila standardima EU. U okviruprojekta ABC - DIHK (Asocijacijabalkanskih privrednih komora), kojipodràva Savezna komora Njema~ke,a finansira Ministarstvo privrede i razvo-ja SR Njema~ke, Komora je organizo-vala seminar o prehrambenoj industrijio HACCP-u, koji je trajao dva dana.

U cilju specijaliziranja i usmjera-vanja usluga Komore na ona pitanjakoja su su{tinska za rast i odrìvostpoduzetni{tva, unutar Federacije BiHbi trebalo:

- Zajedni~kim projektima Fede-racije i Komore organizirati aktivnos-ti od interesa za MSP {to bi sigurnodovelo do pove}anja njihove kon-kurentnosti kao preduslova svimbudu}im integracijama.

- U skladu sa Programom razvo-ja poduzetni{tva i obrta u FBiH, sobzirom na zajedni~ki interesFederacije i Komore, pruìti pomo}malom i srednjem poduzetni{tvu,kroz zajedni~ke programe i finansir-

anje u cilju razvoja i rasta malog isrednjeg poduzetni{tva.

- Ustanoviti poseban fond za ovenamjene koji bi se finansirao izbudèta Federacije, sredstava Komorei zainteresovanih preduze}a. Na ovajna~in bi se uz manje tro{kove MSPpostigla njihova internacionalizacija,u~e{}e na sajmovima na kojima bi seorganizovala prezentacija njihovihproizvoda, uspostavili kontakti sadrugim privrednicima. Ovim na~inomorganizovanja omogu}ilo bi sepreduze}ima ugovaranje novih poslo-va, kao i privla~enje novih investicija.

- Izraditi regionalnu bazu po-dataka za MSP koja bi ~inila osnovuza uspostavu kontakata, {irenjetrì{ta i privla~enje stranih investicija.Za realizaciju ove aktivnosti bila bineophodna saradnja Federalnogministarstva razvoja poduzetni{tva iobrta, AFIP, Statistike i Komore.

Aktivnosti Komore na me|unaro-dnom planu:

Bosna i Hercegovina, kao potenci-jalni ~lan za ~lanstvo u EU, u 2008.godini sti~e pravo na kori{tenje sred-stava IPA - instrumenta za pretpristup-nu pomo}. U cilju priprema za u~e{}eu ovom pretpristupnom fondu,Komora }e, u saradnji sa CBIB -Regionalni projekat za prekograni~nusaradnju, za preduze}a i svoje rad-nike, organizovati seminare i obuku o:

o Identifikaciji projektne ideje,o Izradi projekta,o Izradi logi~kog okvira projekta,o Standardima EU koji se traè

prilikom apliciranja na projekat.U narednom periodu MSP pred-

stoji teàk period prilago|avanjapravilima CEFTA trì{ta. Stav jeKomore da je krajnje vrijeme da seotpo~ne sa edukacijom iz ove oblastiu kojoj bi zajedni~ki doprinos trebalidati Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa, Federalno min-istarstvo razvoja poduzetni{tva iobrta, Carinska uprava i Komora.

M. IDRIZOVI]

Nadle`nosti i me|unarodne aktivnosti

Koja je uloga Komore u poticanjurazvoja poduzetni{tva?

Bez obzira na te{ku finansijsku situaciju, Komora poku{ava itrudi se pruìti odgovaraju}u pomo} i podr{ku malim i srednjimpreduze}ima * Komora }e, u saradnji sa CBIB - Regionalni pro-jekat za prekograni~nu saradnju, za preduze}a i svoje radnike,organizovati seminare i obuku


U odnosu na pret-hodne godine obim saj-ma bio je udvostru~enkako po broju izlaga~a iizlo`benih hala tako ipo povr{ini izlaganja.Podr{ku su pruìli Proje-kat za podizanje konku-rentnosti razvojem kla-stera Ameri~ke agencijeza me|unarodni razvoj(USAID-CCA), Vanjsko-trgovinska komora BiH,nadle`na ministarstva,Klaster drvoprerade i{umarstva BiH.

U~estvovali su brojniveliki bh. proizvo|a~i saizvoznom orijentacijom,dok su ~lanice Klasteradrvoprerade i {umarst-va BiH izlagale na zajedni~kom{tandu.

Osim napretka u obimu i kvalite-tu izlaganja, specifi~nost je bilaistovremeno odràvanje Prve godi-{nje konvencije drvne industrije BiH.înili su je sadràji od interesa za sveprivrednike koji èle da unaprijedesvoje poslovanje, a prvenstveno suusmjereni ka pove}anom izvozuproizvoda sa vi{im stepenom final-izacije. Konvencija drvne industrijesastojala se od tri doga|aja: poslo-vnih izvoznih B2B (business-to-busi-ness) susreta, dvodnevnog me|unar-odnog seminara drvoprerade i{umarstva i finala regionalnog tak-mi~enja u dizajnu namje{taja i proi-zvoda od drveta.

- Ovogodi{nji sajam smo orga-nizirali sa namjerom da evropske isvjetske trendove pribliìmo gra|a-nima Bosne i Hercegovine. Ova gra-na industrije je u ekspanziji, biljeìmo

stalni napredak u kvalitetu - istakaoje Omar Ku{tri}, direktor Sinkromebl{tofa.

Svjetski trend je uklju~ivanje ukreiranje ku}nog tekstila poznatihodjevnih ku}a kao {to su “Benetton”,“Esprit”, “Joop” i “Sisley”. Pro{le go-dine se iz modne industrije u indus-triju ku}nog tekstila prelilo oko osammilijardi dolara kapitala i iznossvakodnevno raste.

Prema njegovim rije~ima, indus-

trije prerade drveta i namje{taja suizvozno suficitarne. Prema dostupnimpodacima, suficit je u pro{loj godinibio ve}i od 300 miliona KM, o~ekujese da }e za nekoliko godinaprema{iti milijardu maraka.

Osim brojnih posjetilaca, sajmusu prisustvovali i privrednici iz inos-

transtva, koji su prepoznali da jena{a zemlja napravila zna~ajne isko-rake u preradi drveta i izradinamje{taja.

- Poljska je dugo bila glavniizvoznik namje{taja u zemlje Evro-pske unije. Nakon njihovog pri-klju~enja EU, uvoznici su potraìli jef-tiniji, a kvalitetan namje{taj i to ih jedovelo u BiH koja ima tradiciju uizradi namje{taja - rije~i su direktoraKu{tri}a.

U 2007. odràno 19 sajmovaNa teritoriji Federacije BiH odràno je 19 sajmova, od ~ega su 15

me|unarodnog i ~etiri nacionalnog zna~aja. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, povr{ina ukupno

kori{tenog prostora za vrijeme trajanja sajma iznosi 89.437 m2. Ukupan brojpreduze}a izlaga~a, proizvodnih i trgovinskih, iznosi 2.786, od toga 1.975doma}ih i 811 stranih.

Broj stranih zemalja izlaga~a je 179, uglavnom, iz evropskih zemalja, teTurske, SAD, Japana, Kine, Australije, Egipta, Irana, Pakistana, Koreje...

Ukupan broj posjetilaca je bio 410.400.

Sajamske manifestacije

Ukorak sa svjetskim trendovima Me|unarodni sajam {umarstva, drvne industrije, namje{taja,unutra{njeg ure|enja i prate}ih djelatnosti “INTERIO 2008”, 26.po redu, kojeg je organizirao Centar Skenderija-Sarajevskisajam, u saradnji sa [ipadom i Sinkro mebl{tofom, odràn je od13. do 17. marta u sarajevskoj Skenderiji


Ambasada Gr~ke u BiH, u sarad-nji sa Privrednom/Gospodarskomkomorom Federacije BiH, pruìla jemogu}nost bh. privrednicima da pos-jete Peti me|unarodni sajam peka-rskih i slasti~arskih proizvoda i prate}eopreme za ovu industriju, podnazivom Artozyma 2008. Sajam jeodràn u Solunu od 14. do 17. marta.

Izlaga~i na Artozyma 2008. bilesu isklju~ivo gr~ke firme koje su sepredstavile sa svojim pekarsko-slasti~arskim proizvodnim programi-ma, uklju~uju}i svjeè i smrznute pr-oizvode. U odvojenim paviljonimapredstavljena je pekarska industrijaGr~ke sa tehnologijom i logistikomkoja se koristi za obradu, skladi-{tenje i distribuciju ovih proizvoda.Sajam je bio oboga}en i prezentaci-jama opreme za slasti~arne, restora-ne i catering kompanije.

Firme iz BiH dobile su priliku dabesplatno posjete sajam koji orga-nizuje Helexpo, sajamska organi-zacija iz Gr~ke, a organizirala jeKomora. Sajam su posjetili pred-stavnici ~etiri kompanije iz pomenute

oblasti, s ciljem uspostavljanja,odnosno unapre|enja saradnje sagr~kim kompanijama. Predstavnicina{ih firmi bili su obavezni da, osimposjete {tandovima izlaga~a nasajmu, odrè i {est sastanaka sagr~kim privrednicima kao potencijal-nim partnerima. Sajam u Solunu, nakojem su ostvarili zna~ajne kontakte

sa izlaga~ima iz ove oblasti, posjetilisu predstavnici firmi: Klas Sarajevo,Sprind Sarajevo, Zve~evo-Lastaâpljina, Jami Te{anj, te predstavni-ci Komore. Saradnja sa gr~kim part-nerima je uspostavljena i pro{iriva}ese i dalje preko direktnih kontakatafirmi, te Komore i Gr~ke ambasade.

L. S.

Sajam u Gr~koj

Kompanije iz Federacije BiH u Solunu

Utvr|en Nacrt zakona o trì{tu

vrijednosnih papiraVlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o trì{tu

vrijednosnih papira kojim se ure|uju vrijednosni papiri, nji-hova emisija, poslovi i ovla{teni u~esnici na trì{tu vrijed-nosnih papira, berza i drugo ure|eno javno trì{te,obaveze i ovla{tenja Registra vrijednosnih papira u FBiH,osiguranja i zabrane u vezi s poslovima s ovim papirima,objavljivanje i izvje{tavanje, te ovla{tenja Komisije za vri-jednosne papire u FBiH.

Sve brì razvoj trì{ta kapitala i u BiH iziskuje i savre-menija rje{enja od onih u Zakonu iz 1998. godine, {to jeopredijelilo Vladu FBiH da se ova materija reguli{e na novna~in.

Prema predloènim rje{enjima, emitent vrijednosnihpapira je pravna osoba, u skladu sa Zakonom, BiH, FBiH,kanton, grad i op}ina, s tim da na podru~ju FBiH emisiju

vrijednosnih papira mogu obavljati i emitenti iz drugogentiteta, Br~ko Distrikta i inostrani emitenti.

[to se ti~e same emisije, dozvoljeno je da se ona obavl-ja javnom i zatvorenom ponudom, s tim {to je zauspje{nost prve potrebno upisivanje i upla}ivanje najman-je 60 posto, a u drugom slu~aju najmanje 90 postoukupnog broja emitiranih vrijednosnih papira utvr|enihodlukom o emisiji.

Dru{tva koja se osnivaju radi stvaranja uvjeta i povezi-vanja ponude i potra`nje vrijednosnih papira radi njihovogprometa i postizanja najbolje cijene su, prema Nacrtuzakona, berza i drugo ure|eno javno trì{te, s tim {to moèbiti organizirano u dva segmenta i to kao kotacija i slo-bodno trì{te.

Posebno mjesto u Nacrtu zakona dato je Registru vri-jednosnih papira koji zakonom utvr|ene poslove moèobavljati na cijelom podru~ju BiH, a kao novina pre-cizirana je odgovornost ~lanova Registra za {tetu nanesenuklijentu, po{to oni imaju direktan pristup informacijskomsistemu Registra.

Od ovla{tenja Komisije za vrijednosne papire, Nacrtzakona tretira one koje se odnose na reguliranjeodre|enih pitanja, vr{enje nadzora i preduzimanje mjera,davanje mi{ljenja i stavova i informiranje javnosti ona~elima na kojima djeluje trì{te vrijednosnih papira.

Zakoni i propisi


Okolinska dozvola je, u stvari,pravni instrument, koji, u formi za-konskih odredbi i provedbenih pro-pisa, preventivno djeluje na prekom-jerna zaga|ivanja okoline. Propisi-ma su, u skladu sa evropskim direk-tivama, utvr|ene grani~ne vrijednos-ti parametara zaga|ivanja okoline,~ime se utje~e na odrìvi razvoj, ute-meljen na okolinskim na~elima. Da-kle, uspostava sistema izdavanjaokolinskih dozvola u BiH utemeljenaje na evropskim normama i procedu-rama, koje provjeravaju sve nega-tivne utjecaje koje pogoni i postroje-nja u svom tehnolo{kom procesuimaju na okolinu.

U Federaciji BiH, privredni sub-jekti preduzimaju pune aktivnosti,kako bi ispunili uvjete za dobijanjeokolinske dozvole i ve} je izdato 400okolinskih dozvola, od ~ega 59 za“velike zaga|iva~e” na nivou FBiH, aostale po kantonima. S obzirom nato da je dobijanje okolinske dozvoleproces koji zahtijeva ne samo anga-`man i pripreme nego i finansijskaulaganja, neke kompanije nisu usp-jele ispuniti traène uvjete, a rok zaizdavanje je bio 1. januar ove godi-ne. Stoga je Federalna vlada uputilau parlamentarnu proceduru Prijedlogizmjene zakona, sa rokom produè-nja do 01. januara 2010. godine.

Federalno ministarstvo turizma iokoli{a, u namjeri da podstakne ione kompanije koje nisu pokrenulenavedene aktivnosti, obratilo se pis-mom P/GKFBiH, molbom da, uskladu sa svojim ovla{tenjima imogu}nostima, obavijesti kompanijesa pogonima i postrojenjima koja suu nadle`nosti Federacije BiH kako bina vrijeme i u zakonskom roku pod-nijeli zahtjev za izdavanje okolinskedozvole. Krajnji rok za podno{enjezahtjeva za izdavanje okolinske do-

zvole za postoje}a postrojenja, pre-ma Pravilniku o rokovima za podno-{enje zahtjeva za izdavanje okolinskedozvole za pogone i postrojenja kojaimaju izdate dozvole prije stupanjana snagu zakona o za{titi okoli{a,prolongiran je za dvije godine.

Prema ~lanu 28. Zakona o za{titiokoli{a (“Slu`bene novine FederacijeBiH”, broj 33/03), Federalno min-istarstvo okoli{a i turizma u obavezije voditi Registar o postrojenjima izaga|ivanjima koji sadrì podatke odjelatnostima i postrojenjima kojaugroàvaju ili mogu ugroziti okoli{,{to je regulisano Pravilnikom o reg-istrima postrojenja i zaga|ivanja(“Slu`bene novine Federacije BiH”,broj 82/07, od 19. 11. 2007.). Ovimpravilnikom se reguli{e uspostavljan-je i odràvanje Registra o postrojen-jima i zaga|ivanjima, koji predstavl-ja osnovu za izvje{tavanje u skladusa zakonskim obavezama i me|una-rodnim ugovorima, uklju~uju}i i onekoje proizlaze iz Kijevskog protokolai Arhu{ke konvencije o pristupu infor-macijama, u~e{}u javnosti, odlu~iva-nju i pristupu pravosu|u u oblastiokolinskih pitanja.

Pravilnik u ~lanu 8. Operatorimapostrojenja kategorije A i operatori-

ma postrojenja kategorije B propisu-je obavezu izvje{tavanja o ispu{tanjuzaga|uju}ih materija u vazduh, vodui tlo, prijenos izvan lokacije, te pot-ro{nji resursa i energije u postrojenju.

Ovaj Pravilnik, sa tabelama iuputstvom, dostupan je na web stra-nici Federalnog ministarstva okoli{a iturizma: www.fmoit.gov.ba

Sva postrojenja koja djeluju nateritoriji Federacije BiH du`na sudostaviti podatke o svojim djelatnos-tima i zaga|ivanjima koje ispu{taju uokoli{ na na~in kako je to propisanoPravilnikom o registrima postrojenja izaga|ivanja (“Slu`bene novineFederacije BiH”, broj 82/07, od 19.11. 2007.).

U cilju prikupljanja relevantnihpodataka potrebnih za cjelovitouspostavljanje Registra o postrojenji-ma i zaga|ivanjima, svi pogoni ipostrojenja kategorije A, kojima jeizdata okolinska dozvola, du`ni supopuniti dostavljene tabele 2 i 3 idostaviti Federalnom ministarstvuokoli{a i turizma. U istoj obavezi su ipostrojenja koja jo{ nisu podnijelazahtjev za izdavanje okolinske dozv-ole i za ona postrojenja ~iji je postu-pak u toku.

Za sva dodatna poja{njenjamoète se obratiti u Federalno min-istarstvo okoli{a i turizma na telefon:033 222-7763 ili faks: 033 445 146.

Mr. Nafija [EHI]-MMU[I]

U skladu sa evropskim normama i procedurama

Prolongirani rokovi za podno{enjezahtjeva za okolinske dozvole

Obavijest o prikupljanju podataka od operatora postrojenjaprema Pravilniku o registrima postrojenja i zaga|ivanjima


Istraìvanje je dio vi{egodi{njegprograma “Stvaranje osnova za sta-tisti~ki sistem u BiH”, kojeg su zajed-ni~ki finansirale Svjetska banka (WB),Odjel Vlade Velike Britanije zame|unarodni razvoj, Vlada Japana iRazvojni program Ujedinjenih nacija(UNDP), koji je pruìo sveobuhvatnuorganizaciju i tehni~ku pomo}.

Istakao je da je u Anketi radnesnage obuhva}eno 9.999 doma}in-stava, od kojih u Federaciji BiH6.066, u Republici Srpskoj 3.443 i uBr~ko Distriktu BiH 490 doma}instava.

Jedinica posmatranja, premarije~ima Milinovi}a, jeste doma}inst-vo koje ìvi u stambenoj jediniciodabranoj kao uzorak, pri ~emu je~lan odabranog doma}instva jedini-ca anketiranja.

Anketom nisu obuhva}ena kolek-tivna doma}instva, kao {to su domo-vi za umirovljenike, invalide itd.

“Prema podacima ankete, eko-nomski aktivno stanovni{tvo je 43,9odsto, dok je u~e{}e neaktivnihosoba 56,1 odsto. U okviru radnesnage bilo je 849.570 zaposlenih i346.745 nezaposlenih osoba. Stopanezaposlenosti u 2007. godini je bila29 odsto, stopa zaposlenosti 31,2odsto, dok je stopa aktivnosti iznosi-la 43,9 odsto”, rekao je Milinovi}.

Dodao je da se, kada se pogleda pospolu, moè vidjeti da je stopa aktivnostiza 26,7 odsto, a stopa zaposlenosti za21,5 odsto ve}a kod mu{karaca.

“Pomenute stope su zna~ajno ve-}e kod mu{karaca, nego kod èna.Izuzetak je stopa nezaposlenosti kojaje kod èna bila ve}a i iznosila je32,9 odsto, dok je kod mu{karacabila 26,7 odsto. Stopa nezaposle-nosti u 2007. godini u odnosu na2006. pala je za 2,1 (sa 31,1 na 29

odsto), dok je stopa zaposlenostiporasla za 1,5 (pove}ala se sa 29,7na 31,2 odsto)”, kazao je Milinovi}.

Dodao je da se stopa aktivnostipove}ala, za 0,8 odsto.

“Stopa nezaposlenosti bila jenajvi{a me|u mladim osobama sta-rosti 15 do 24 godine (58,4 odsto), anajnià me|u osobama starosti 50do 64 godine (17,8 odsto). Stopeaktivnosti i zaposlenosti su bile naj-vi{e u starosnoj skupini 25 do 49 go-dina i iznosile su redom 67,0 odsto i48,8 odsto”, rekao je Milinovi}.

Obrazovna struktura zaposlenihosoba pokazuje da najve}i udio (62,6odsto) ima zavr{enu srednju {kolu, sli-jede zaposleni sa osnovnom {kolomili niìm obrazovanjem (23,5 odsto) i13,9 odsto visokoobrazovane osobe.

Posmatrano po spolovima, struk-tura je sli~na.

“Struktura zaposlenih osoba pre-ma sektoru aktivnosti pokazuje da jenajve}e u~e{}e u sektoru usluga 47,6odsto, zatim u sektoru nepoljopri-vrednih djelatnosti 32,6 odsto i usektoru poljoprivrede 19,8 odsto.Kada pogledamo uporednu sliku sa2006. godinom, vidimo da se situ-acija neznatno promijenila. Dok kodpoljoprivrednih i uslu`nih djelatnosti

imamo pad zaposlenosti od 0,7odsto i 1,1 odsto respektivno, u po-re|enju sa 2006., istovremeno, u ne-poljoprivrednim djelatnostima ima-mo porast od 1,8 odsto”, rekao jetokom prezentacije Milinovi}.

Naglasio je da u strukturi neza-poslenih osoba po {kolskoj spremidominiraju osobe sa srednjom stru-~nom spremom 69,9 odsto, zatimosobe s osnovnim ili niìm obrazo-vanjem od 26,1 odsto, dok je 4,1odsto zavr{ilo vi{u {kolu, fakultet,akademiju, magisterij ili doktorat.

“U posmatranom periodu 13,6odsto nezaposlenih osoba traìposao kra}e od 12 mjeseci, a ~ak50,3 odsto nezaposlenih traì posaoduè od pet godina, {to je posljedicaposlijeratnog stanja i tranzicije eko-nomije u BiH. Ono {to zabrinjava jeveliko u~e{}e neaktivnih osoba, pri~emu osobe iz starosne grupe od 15do 49 godina ~ine 46 odsto neak-tivnih osoba”, kazao je Milinovi}.

Rezidentna predstavnica UNDP-au BiH Christine McNab je rekla daobjava rezultata Ankete o radnojsnazi za 2007. ozna~ava kraj ciklusatehni~ke podr{ke UNDP-a za tri sta-tisti~ke agencije u BiH.

“Drago nam je da je ovaj pro-jekat postigao veliki uspjeh. Mi }emoi dalje nastaviti sa aktivnostima kojese odnose na prve preliminarne akti-vnosti na pripremi popisa stanovni-{tva. [irom Evrope i ove regije 2011.godine }e se odvijati popisi stano-vni{tva i nadamo se da }e i BiH mo}isudjelovati u ovim aktivnostima”, re-kla je Christine McNab.

Direktor Agencije za statistiku BiHZdenko Milinovi} je istakao da je jo{neizvjesno da li }e BiH biti u stanju2011. godine provesti popis stano-vni{tva, prvenstveno zbog ~injenice daza pripreme i provo|enje ovog popisajo{ nije donijeta politi~ka odluka.

Posljednji popis stanovni{tva uBiH bio je 1991. godine, a procjenei ankete pokazuju da BiH trenutnoima oko 3,5 miliona stanovnika.

Prezentirani podaci ankete o radnoj snazi 2007.

50,3 odsto nezaposlenih traì posaoduè od pet godina

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinovi}, sredinommarta, prezentirao je podatke o provedenoj Anketi o radnojsnazi 2007. Prema njegovim rije~ima, statisti~ke institucije uBiH su u aprilu pro{le godine drugi put provele istraìvanje

Tokom januara slu`bama zazapo{ljavanje prijavilo se 7.240novih osoba koje traè zaposlenje,{to je za 1.029 ili 12,44 odsto manjeu odnosu na decembar 2007. godi-ne. Potra`nja za radnom snagomiznosila je 1.635 osoba i ve}a je za110 osoba ili 7,21 odsto u odnosuna prethodni mjesec.

Krajem januara na evidencijamaslu`bi za zapo{ljavanje u FBiH reg-istrovano je 366.705 nezaposlenihosoba, {to predstavlja smanjenje za865 osoba ili 0,24 odsto u odnosuna decembar pro{le godine.

Na evidencijama slu`bi za zapo-{ljavanje registrovano je 179.650èna ili 48,99 odsto od ukupne reg-istrovane nezaposlenosti.

Prema podacima FZZZ, u decem-bru lani u FBiH bilo je zaposleno423.440 radnika.

U odnosu na novembar pro{legodine vi{e ih je za 4.315 ili 1,02odsto. U privredi je bilo zaposleno243.866 ili 57,59 odsto, a uneprivredi 179.574 ili 42,41 odsto.Broj zaposlenih u decembru 2007., uodnosu na prosjek 2006. godine,ve}i je za 33.839 ili 8,69 odsto.

Kvalifikaciona struktura evidenti-ranih nezaposlenih u januaru 2008.

godine bila je: VSS 7.895 ili 2,15odsto, V[S 4.900 ili 1,34 odsto, SSS79.975 ili 21,81 odsto, VKV 2.763 ili0,75 odsto, KV 127.794 ili 34,85odsto, NKV 129.939 ili 35,43 odsto,PKV 12.368 ili 3,37 odsto i NSS1.071 ili 0,29 odsto.

Od ukupnog broja registrovanihnezaposlenih u FBiH, posmatrano pokantonima, najve}i broj registrova-nih nezaposlenih nalazi se u Tuzlan-skom (91.301 ili 24,90 odsto), Zeni-~ko-dobojskom (67.693 ili 18,46odsto), zatim u Kantonu Sarajevo(65.546 ili 17,87 odsto), a najmanjiu Bosansko-podrinjskom kantonu(4.346 ili 1,19 odsto).

Registrovanih nezaposlenih dem-obilisanih boraca u januaru je bilo87.857, {to je vi{e za 377 u odnosuna pro{li mjesec.

U skladu sa Zakonom o posre-dovanju u zapo{ljavanju i socijalnojsigurnosti nezaposlenih osoba, nov-~anu naknadu u januaru je koristilo5.651 osoba, a zdravstvenu za{titu207.135 osoba ili 56,49 odsto odukupnog broja registrovanih neza-poslenih. Dok je 228 nezaposlenihosoba koristilo pravo na penziono iinvalidsko osiguranje, a izdate su 72radne dozvole stranim dràvljanima.


GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 66 Mart/oùjak

2008.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki},Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.o.o.

SarajevoOp}inski sud

SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: "ARKA PRESS" d.o.o.Sarajevo, Hamdije êmerli}a 43

U januaru zaposleno4.821 osoba

U januaru ove godine sa evidencije slu`bi za zapo{ljavanje uFederaciji BiH brisano je 10.048 osoba, od kojih je zaposleno4.821 osoba

Federalni zavod za zapo{ljavanje

21

BiH je u februaru ove godinenajvi{e izvozila u Hrvatsku, u vrijednos-ti od 89,5 miliona KM, {to ~ini 16,4odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanizvoz u istom periodu ostvaren je uSrbiju, u vrijednosti od 74,4 milionaKM, {to je 13,6 odsto od ukupnogizvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u februaru 2008.godine BiH je najvi{e izvozila u zeml-je Evropske unije, u vrijednosti od306,4 miliona KM, {to iznosi 56,2odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seizvozilo u Njema~ku, u vrijednostiod 79,5 miliona KM, odnosno 14,6

odsto od ukupno ostvarenog izvo-za.

Kada je rije~ o uvozu, BiH je ufebruaru ove godine najvi{e uvozilaiz Hrvatske, u vrijednosti od 205,6miliona KM ili 15,8 odsto od ukupnoostvarenog uvoza.

Od susjednih zemalja zna~ajanuvoz u februaru je ostvaren iz Srbije, uvrijednosti od 121,2 miliona KM ili 14,8odsto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano prema regionalnimgrupacijama, u februaru ove godine uBiH se najvi{e uvozilo iz EU, u vrijed-nosti od 629,9 miliona KM, odnosno48,3 odsto od ukupnog uvoza.

U okviru zemalja EU, najvi{e seuvozilo iz Njema~ke, u vrijednosti od

166,7 miliona KM ili 12,8 odsto odukupnog ostvarenog uvoza.

Posmatrano prema glavnimtrgovinskim partnerima BiH, uo~ljivoje da je najve}i porast izvoza od jan-uara do februara 2008. godine, uodnosu na isti period prethodnegodine, ostvaren kod izvoza u Srbijui Crnu Goru, u iznosu od 80,7 odsto,zatim u Njema~ku 25,9 odsto,Sloveniju 11,6 odsto, Italiju 7,1 odstoi Hrvatsku 4,9 odsto.

U posmatranom periodu, najve}irast uvoza zabiljeèn je kod uvozarobe iz Hrvatske, u iznosu od 36,4odsto, iz Njema~ke 35,9 odsto,Srbije i Crne Gore 30,8 odsto, Italije27,6 odsto i Slovenije 6,6 odsto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

U februaru BiH najvi{e izvozila u Hrvatsku

Inflacija u februaru0,4 odsto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijeneproizvoda i usluga koji se koriste za li~nu potro{nju u BiH,mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u februaru 2008.godine u odnosu na januar, u prosjeku, su vi{e za 0,4odsto.

U odnosu na decembar pro{le godine, cijene su u feb-ruaru 2008. godine bile vi{e za 1,8 odsto.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje(COICOP), u februaru 2008. u odnosu na januar 2008.godine, najvi{e su porasle cijene hrane i bezalkoholnih pi}a(1,1 odsto), ostalih dobara i usluga (0,2 odsto), alkoholnihpi}a i duhana (0,1 odsto), stanovanja, vode, elektri~neenergije, plina i drugih energenata (0,1 odsto), namje{taja,ku}anskih ure|aja i redovnog odràvanja ku}e (0,1 odsto),te restorana i hotela (0,1 odsto).

U okviru odjeljka hrane i bezalkoholnih pi}a, rast cijenaje uzrokovan porastom cijena u grupama sireva za 4,1odsto, hljeba i ìtarica za 2,7 odsto, ribe za 1,5 odsto, teodre|enih vrsta vo}a i povr}a.

U odjeljku ostala dobra i usluge, rast cijena je uzroko-van porastom cijena u grupi zlatarskih proizvoda za 1,4odsto, te proizvoda i aparata za odràvanje li~ne higijeneza 0,4 odsto.

Ve}e cijene proizvoda u odjeljku hrana i bezalkoholnapi}a pove}ale su inflaciju u februaru 2008. godine za 0,3odsto.

U februaru 2008. godine u odnosu na januar pad cije-na je zabiljeèn samo u odjeljku prevoza, za 0,3 odsto.

Robni promet sainostranstvom od1,8 milijardi KM

BiH je u februaru ove godine ostvarila ukupan robnipromet sa inostranstvom u vrijednosti od 1,8 milijardi KM.Od ovog iznosa, na izvoz se odnosi 545,6 miliona KM ili29,5 odsto, a na uvoz 1,3 milijarde KM ili 70,5 odsto.

U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskogprometa BiH u februaru, pokrivenost uvoza izvozomiznosila je 41,8 odsto.

U periodu januar - februar 2008. ostvaren je izvoz uvrijednosti od 1,03 milijarde KM, {to je za 19,7 odstovi{e u odnosu na isti period pro{le godine, dok je u ovomperiodu ostvaren uvoz u vrijednosti od 2,3 milijarde KM,{to je za 33,7 odsto vi{e u odnosu na isti period 2006.godine.

U posmatranom periodu, pokrivenost uvoza izvozombila je 44,8 odsto.

U prva dva mjeseca ove godine, BiH je u robnomprometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinskideficit u vrijednosti od 1,2 milijarde KM.

U ovom periodu, najve}e u~e{}e u izvozu ostvarenoje u podru~ju “Prera|iva~ka industrija”, u vrijednosti od947,7 miliona KM, {to ~ini 91,9 odsto od ukupnogizvoza, dok je najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno upodru~ju “Prera|iva~ka industrija”, ukupne vrijednosti od2,05 milijardi KM, {to iznosi 89,3 odsto od ukupnoguvoza.

Agencija za statistiku BiH


Posmatrano po odjeljcima COI-COP klasifikacije (Classification ofIndividual Consuption by Purpose), rastcijena za 1,12 odsto je registriran uodjeljku hrana i bezalkoholna pi}a, za0,23 odsto u odjeljku ostala dobra iusluge, za 0,15 odsto u odjeljku alko-holna pi}a i duhan, za 0,12 odsto uodjeljku namje{taj, ku}anski ure|aji iredovito odràvanje ku}e, za 0,09 odstou odjeljku odje}a i obu}a, za 0,03 odstou odjeljku stanovanje, voda, elektri~naenergija, plin i drugi energenti, te za0,01 odsto u odjeljku restorani i hoteli.

U odjeljku zdravstvo cijene su nièza 0,27 odsto, u odjeljku rekreacija ikultura za 0,15 odsto, odjeljku pri-jevoz za 0,09 odsto i odjeljku komu-nikacije za 0,05 odsto.

U odjeljku obrazovanje cijene senisu mijenjale u ovom mjesecu.

U februaru ove godine u odnosu naisti mjesec prethodne godine ukupan inde-ks potro{a~kih cijena je vi{i za 6,58 odsto.

Za posljednjih dvanaest mjeseci uodnosu na prethodnih dvanaest uku-pan indeks potro{a~kih cijena je vi{iza 2,85 odsto.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u februaru 2008.

godine vi{i je za 2,2 odsto u odnosu naprethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industri-jskim grupacijama, indeks cijena inter-medijarnih proizvoda, osim energije, vi{ije za 6,5 odsto, za grupu neraspore|enoza 1,6 odsto, trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 0,7 odsto, netrajnih proizvo-da za {iroku potro{nju za 0,5 odsto, teenergije za 0,3 odsto.

U grupaciji kapitalni proizvodi indekscijena se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jimaklasifikacije djelatnosti (KD), indeksi cije-na su vi{i u podru~ju prera|iva~ke indus-trije za 3,2 odsto, u podru~ju rudarstvaza 1,1 odsto, te u podru~ju snabdijevan-ja elektri~nom energijom, gasom/plinomi vodom za 0,1 odsto.

Posmatrano prema odjeljcima, rastindeksa cijena je registriran kod pro-izvodnje metala za 19,1 odsto, proi-zvodnje proizvoda od metala, osimma{ina/strojeva i opreme, za 15,0 od-sto, proizvodnje drveta i proizvodnjeproizvoda od drveta/drva, osim na-mje{taja, za 3,7 odsto, va|enja ostalihruda i kamena za 1,9 odsto, proizvodnjekoksa, naftnih derivata i nuklearnoggoriva za 1,8 odsto.

Rast indeksa cijena registriran je kodsakupljanja, pre~i{}avanja i distribucijevode za 1,6 odsto, proizvodnje hrane ipi}a za 1,3 odsto, proizvodnje ostalihnemetalnih mineralnih proizvoda za 1,1odsto, va|enja ugljena i treseta, preradekoè, izrade galanterije i obu}e i proizvod-nje namje{taja za 0,9 odsto, proizvodnjeproizvoda od gume i plastike za 0,5 odstoi proizvodnje hemikalija i hemijskihproizvoda za 0,4 odsto.

Pad indeksa cijena je registriran kodproizvodnje elektri~nih ma{ina i aparataza 2,2 odsto, proizvodnje tekstila za 1,8odsto, proizvodnje odje}e, dorade ibojenja krzna, kao i proizvodnje celu-loze, papira i proizvoda od papira za 0,1odsto.

U ostalim odjeljcima indeksi cijenase nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda u februaru ovegodine vi{i je za 6,8 odsto u odnosu naprosje~an indeks iz 2007. godine, za 3,6odsto u odnosu na decembar 2007., a uodnosu na isti mjesec prethodne godineza 6,0 odsto.

Za dva mjeseca ove u odnosu na istiperiod prethodne godine indeks cijenaproizvo|a~a industrijskih proizvoda jevi{i za pet odsto.

Umanjen broj goveda za 3,1 odsto

Prema podacima Federalnog za-voda za statistiku u 2007. godini, u po-re|enju sa 2006., umanjen je broj govedaza 3,1 odsto, svinja za 1,2 odsto, konja za0,7 odsto i koza za 2,5 odsto.

Broj ovaca uve}an je za 1,5 odsto,peradi za 13,2 odsto, kuni}a za 21,9odsto i ko{nica p~ela za 4,3 odsto.

U odnosu na 2006. godinu, u2007. pove}ala se proizvodnja ov~ijegmlijeka za 6,5 odsto i kozijeg za 0,8odsto.

Proizvodnja kravljeg mlijeka po-ve}ana je za 0,4 odsto, dok je vunesmanjena za 1,8 odsto.

Proizvodnja jaja umanjena je za21,7 odsto i meda za ~etiri odsto.

U februaru

Indeks potro{a~kih cijena vi{i za 0,42 odsto Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupanindeks potro{a~kih cijena u februaru 2008. godine vi{i je za0,42 odsto u odnosu na prethodni mjesec

Federalni zavod za statistiku

Industrijska proizvodnja u februaru ve}aza 17,8 odsto

Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u februaru 2008. godine u odnosuna prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2005. ve}a je za 17,8 odsto, a u odnosuna proizvodnju iz februara 2007. ve}a je za 13,7 odsto, dok je u odnosu na jan-uar ove godine ve}a za 2,8 odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar - februar 2008. godine uodnosu na isti period 2007. ve}a je za 11,2 odsto, u podru~ju rudarstva za 16,6odsto, u podru~ju prera|iva~ke industrije za 9,1 odsto i u podru~ju snabdije-vanja elektri~nom energijom, plinom i vodom ve}a je za 13,8 odsto.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda u periodu januar- februar 2008. u odnosu na isti period pro{le godine, proizvodnja biljeì pove}anjeenergije za 14,9 odsto, intermedijarnih proizvoda, osim energije za 14 odsto, kapital-nih proizvoda za 11,6 odsto, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 8,5 odsto, dokje zabiljeèno smanjenje trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 9,8 odsto.

23

Program se sastoji od ~etiri pot-programa - Comenius (pred{kolskiodgoj i {kolsko obrazovanje), Era-smus (visoko{kolsko obrazovanje),Leonardo da Vinci (strukovno obra-zovanje i osposobljavanje) i Grun-dtvig (obrazovanje odraslih), te Tran-sverzalnog programa (u~enje jezika,razvoj informacijsko-komunikacijsketehnologije, e-learning) i Jean Mon-net programa (potpora institucijama iaktivnostima na podru~ju evropskihintegracija). Program brojnim projek-tima na me|unarodnoj i nacionalnojbazi integri{e sudjelovanje ministar-stava i agencija za obrazovanje i zna-nost zemalja ~lanica, {kola, univer-ziteta, istraìva~kih centara, nefor-malnih edukativnih centara, posloda-vaca, privrednih komora, strukovnihudruènja, regija, lokalnih zajednica iteì me|unarodnoj saradnji i mobil-nosti, {irokoj mogu}nosti {kolovanja idodatne besplatne edukacije, stru~n-og usavr{avanja i povezivanja sprivredom, njenim potrebama za fle-ksibilnom radnom snagom. Programnastoji uravnoteìti razvoj cjeloìvot-nog u~enja u svim dràvama, jer sudo sada nove zemlje ~lanice s izuze-tkom Slovenije i Estonije zakazale iprili~no zaostaju za nordijskim zeml-jama koje imaju razra|ene, intenzi-vne i efikasne programe cjeloìvo-tnog u~enja. Za vrednovanje obrazo-

vanja i ste~enih vje{tina uspostavljenje evropski kvalifikacijski okvir kaoalat prevo|enja i me|unarodne us-poredbe kvalifikacija pojedinca radinjegove procjene na trì{tu rada. Kv-alifikacijski okvir uklju~uje instrumen-talne kompetencije (sposobnost anal-ize i sinteze, organizacija i planiranje,poznavanje profesije, osnovno op}eznanje, usmeno i pismeno komunici-ranje na materinjem jeziku, pozna-vanje i kori{tenje stranog jezika, ra-~unanje i analiza informacija, perce-pcija i rje{avanje problema, dono{e-nje odluka), interpersonalne kompe-tencije (timski rad, samokriti~nost, kri-ti~nost, interdisciplinarna suradnja,socijalne vje{tine, sposobnost rada ume|unarodnom okruènju, komu-nikacija sa stru~njacima iz drugih gr-ana, eti~nost) i sistemske kompetenci-je (primjena znanja u praksi, istraì-va~ke vje{tine, otvorenost drugim kul-turama, sposobnost stalnog u~enja iprilago|avanja novim tehnologijamai situacijama, sposobnost samostal-nog rada, kreativnost, upravljanjeprojektima, liderstvo i poduzetni~kiduh). Problem manjka poduzetni~keinicijative me|u mladima koji prolazekroz formalno obrazovanje Evropskaunija namjerava rije{iti raznim kre-ativnim projektima od {kola do sve-u~ili{ta gdje bi se razvijala poduz-etni~ka kreativnost kod u~enika i stu-

denata u saradnji s ljudima iz po-slovnog sektora, lokalnom zajedni-com i nastavnim osobljem za profe-sionalnu orijentaciju. Glavni cilj tihprojekata jeste da se kod u~enika istudenata potakne i dalje razvija uzpomo} institucija èlja za razvijanjemvlastitog posla i stvaranjem vlastitogradnog mjesta uz prihvatanje para-digme cjeloìvotnog u~enja i podu-zetni~kog razvojnog duha. Dakle, ̀ elise zna~ajno promijeniti neinformi-sanost, pasivan stav i prevladavaju}imentalitet preko 60% radno aktivnogstanovni{tva (Commission’s Dece-mber 2007 Strategic Report) oko ne-sigurnosti i nezainteresiranosti za pod-uzetni{tvo ~ime bi se potaknulo malo isrednje poduzetni{tvo kao vaànoslonac gospodarstva Evropske unije.

Lisabonsko vije}e za ekonomskukonkurentnost i socijalna istraìvanjaobjavilo je tokom listopada 2007.godine izvje{taj “Europski indeks ljud-skog kapitala” (The Lisbon Councilfor Economic Competitiveness andSocial Renewal, 2007. European Hu-man Capital Index: The Challenge ofCentral and Eastern Europe) u kojemje rangiralo zemlje ~lanice EU-a izisto~ne Evrope i zemlje kandidatkinje(bez Makedonije) prema njihovojsposobnosti razvoja i o~uvanja ljud-skog kapitala. Prema Indeksu ljudsk-og kapitala (zasnovanog na ~etiri kri-terija: zaliha ljudskog kapitala, nje-govo kori{tenje, produktivnost i de-mografski izgledi), najbolji rezultatostvarile su Slovenija i Turska a naj-lo{iji imaju Bugarska, Hrvatska i Po-ljska. Kao glavni problemi dr̀ ava Sre-dnje i isto~ne Evrope isti~u se najprijesmanjenje broja stanovni{tva, nas-tavljeni odljev mozgova, hroni~navisoka nezaposlenost, te neadekvat-na ulaganja u obrazovanje i sticanjevje{tina, posebno za zaposlenikestarije od 45 godina, upravo na pod-ru~ju cjeloìvotnog u~enja.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Evropska unija

Novi okvir cjeloìvotnog u~enjaLifelong Learning Programme

Evropska unija uvidjela je ogroman i do sada nedovoljno isko-ri{ten potencijal u osnovama modela cjeloìvotnog u~enja,preko kojeg dugoro~no na godi{njem nivou moè pove}ati stopuekonomskog rasta za preko 3% (OECD, 1999. Economic projec-tions) i zbog toga je stvorila novi okvir cjeloìvotnog u~enjaLifelong Learning Programme (LLP), integracijom svojih dosa-da{njih programa u jedinstveni evropski program cjeloìvotnogu~enja s budètom od gotovo sedam milijardi eura od 2007. do2013. godine (European Parliament, 2006. The LifelongLearning Programme 2007.-2013., Decision No.1720/2006/EC)

vlada fbih jeglasnik privredne/gospodarske komore federacije bosne i hercegovine 3 rezultati...

Documents