VLADIKA NIKOLAJ MISLI O DOBRU I ZLU

VLADIKA NIKOLAJ MISLI O DOBRU I ZLU

MISLI O DOBRU I ZLUDUA vredniji od TELAVrijeme je tica, koja te kiti arenim perjem, no, koja e doi i da poupasvoje. Ako budesuvie vezao duu svoju za perje, vrijeme e ti s perjem i duuoupati. Ah, kako e tada runa bitinagota tvoja!BOG NAJVEI KOTAVeliki kota sporije se okree no stie mali kota koji se bre okree.to vei kota to sporije okretanje i manje larme; to manji kota tobreokretanje i vielarme. Ovo vrijedi kako za stvari tako i za ljude.Najvei kota u dui oveijoj jeste Bog. Njegov se opseg ne vidi, niti seNjegov hod uje odmnoine i larme malih kotaa.No, kad se svi mali kotai u dui utiaju, dua se tek onda vidi u neizmjernom boanskomkotau, kojim je obuhvaeno nebo i zemlja. I pri toj iznenadnoj i rijetkoj viziji dua osjea neiskazanuradost.Bezbonik SEBI DELATKad se ovjek okrene licem k Bogu, svi putevi vode Bogu. Kad se ovekokrenelicem od Boga, sviputevi vode u propast.Ko se odsutno odree Boga, i rijeju i srcem, taj ne moe nita u ivotuuiniti, to ne bivodilo njegovom potpunom razorenju i tjelesnom i duevnom.Zato se ne uri da trai delata bezboniku. On ga je naao sam u sebi, pouzdanijeg negomu ga sav svijet moe dati.JAKI DUHOVINije dovoljna samo jaina volje, niti samo jaina osjeaje, niti samojainauma. Niti je sveovo ukupno dovoljno bez svijetlog cilja.ta vrijedi atletu brzina nogu i jaina plua, ako se svak u strahusklanja od njega i ako nitko neeli pomo njegovu?Sve silne i burne stihije prirodne, obuene u mrak noni, ispunjavajuputnika strahom. No,kad ih jutarnje Sunce osvijetli, putnik se prijatelji snjima.Takvis i takozvani jaki duhovi. Obueni u tamu egoizma i sujete oni su strailo i ljudima iprirodi oko sebe. No, kada se osvijetle boanskom svjetlou, oni postaju istonik radosti za sve okosebe.Jai je grad od kie, ali zato ipak grad nema prijatelja na zemlji.DOBROTA JE DALJNOVIDADobrota je daljnovida i vidi najdalje uzroke. Zloba je kratkovidna i vidi najblie uzroke.Zloba i tica vide, da je potreban oblak, da bi pala kia. Dobrota vidi, da je potreban Bog, da bipala kia.Zloba i magarac vide, da je potrebno ubre, da bi rastao kukuruz. Dobrota vidi, da je potrebanBog, da bi rastao kukuruz.CELINA oiglednije od DELAUvijek je oiglednija cjelina nego dio cjeline. Ovo svakako zbog smislenosti i svrhovitosticjeline. Oigledniji je hrast nego ir na hrastu. Oiglednija su kola nego osovina kola. Oigledniji jeovjek nego ruka ovjeka. Cjelina prirode oiglednija je nego ma koja stvar u prirodi.Bog je oigledniji od prirode i od svega u prirodi. No kad se ovjek zagleda u ir na hrastu,ir mu postaje oigledniji od hrasta. Kad se zagleda utoak, kota mu postaje oigledniji od kola.Kad se zagleda u ruku, ruka mu postaje oiglednija od ovjeka. Kad se zagleda ma u koju stvar uprirodi, ta stvarm postaje oiglednija od prirode. Kad se zagleda u prirodu, priroda mu postajeoiglednija od Boga.No ova oiglednost djela jeste trenutna, dok je oiglednost cjeline trajna.Otuda Bog je najvea i najtrajnija oiglednost.UTANJEO tri predmeta ne uri da govori: o Bogu - dok ne utvrdi vjeru u Njega, o tuem grijehu - dokse ne sjeti svoga, io sutranjem danu - dok ne svane.VELIKI OVJEKNe moe biti veliki ovjek dokle god sebe smatra umrlim.Ne moe biti veliki ovjek ni na jednom mjestu na svijetu i ni u jednompoloaju u drutvu; -prvo, dokle god ima strah ma od ega manjeg od Boga;drugo, dokle god ima ljubav prema emu manjem od Boga itree, dokle se god ne privikne smatrati svoju smrt neim bivim, ane neim buduim.SLABIZloin je slabost, a ne snaga. Zloinac je slabi, a ne junak.Zato smatraj svoga zlotvora uvijek kao slabijeg od sebe, pa kao to se nesvetislabom djetetu, nesveti se ni zlotvoru. Jer on nije zlotvor po snazi, nego po slabosti.Tim nainom gomilae snagu u sebe i bie kao more, koje se ne izlijeva da potopi svakogaderana, to se u nj baca kamenom.Briljantno SIMEROko nije sito gledanja, niti je uho sito sluanja. Svijet je ovaj u celinikao jedna briljantnaimera, no on je sama alost u pojedinostima; ispolinska hrabrost u cjelini, a miiji strah upojedinostima; nepobedni zamah ivota u cjelini, a oajno umiranje u pojedinostima.I sva ova briljantna imera ne moe zasititi nijedno oko, niti i jedno uho, jo manje moezagasiti e tjelesnih elja, a najmanje moe ona zasititi e duhovnu. Jer kao to jedna kap vodepadne na vreo jezik oednelogputnika i napoji ga, tako i cijela ova vasiona - jedna vrela kap - pada naedniduh i ne samo ne napaja ga, no upravo ta jedna vrela kap - vasiona - i stvarae i razgorijeva edo bezumlja.Zaista, svijet je i postao da stvori e kod ovjeka, no ne i da je ugasi.DUA VIDINae oi, same po sebi, vide onoliko koliko i nae naoale. Naeui, same po sebi, ujuonoliko koliko i metalna slualica na njima. Na jezik, sam po sebi, govori onoliko koliko iklatno u zvonu.No, zato to naa dua vidi, oi nae vide. I zato to dua uje, ui uju. I zato to duanosi smisao, jezik govori smisleno.Da su oi nae kao jezero, bez due one bi vidjele kao i jezero to vidi. Da su ui nae kaoPeine, bez due bi one ule koliko i peine uju. Da je jezik na zvuan kao klatno u zvona, bezdue on bi govorio koliko i klatnogovori.INTERVJUJedini iskren intervju znanstvenika s prirodom jeste:- Prirodo, kai mi tko si ti, da bih znao tko sam ja? Jedini iskren intervju istorika s povijeujeste:- Povijest, kai mi tko si ti, da bih znao tko sam ja? Jedini iskrenintervju svetitelja s Bogom jest:- Boe, kai mi tko si ti, da bih znao tko sam ja? Nepogrean odgovor u sva tri sluaja jeste:- ovjee, nai mene u sebi!DOBITAK GUBITAKKad se dobitak gleda izbliza, vidi se kao dobitak. Kad se dobitak gledaizdaleka, vidi se kaogubitak.Kad se gubitak gleda izbliza, vidi se kao gubitak. Kad se gubitak gledaizdaleka, vidi se kaodobitak.Dobivanje Boga jedini je dobitak, koji je dobitak i izbliza i izdaleka.IeznueNajvei e biti onda, kada sebe milju pretvori u nita;kada se duhom uzdigne do Duha beskrajnoga i bezdanoga i posmatrasebe iz visine, iz daljine,kao jedan objekt, isto onako objektivno kao tosada, iz tijela promatra sve ostale objekte oko sebe;kada iz te visine, daljine, pogleda na sebe kao na umrla, kao u prahrazvejana iezla iosjeti sva ostala tijela - sva i svaija - kao i svoja;kada se uivi u Besmrtnost i ivot, te sagleda nitavni i uzaludni posao smrti isagleda samu smrt u prolosti, velim u prolosti, no bezsadanjosti i budunosti.Tada e ti smrt, to neprestano prijeti da ti odnese tijelo, biti ne viestrana od vjetra, toprijeti da ti odnese eir.Jer e tada znati, da dua tvoja moe biti bez tijela kao i glava bez eira.OPET TO MALO DRUKIJESvaka vrlina prouzrokuje samozaborav. Svaka vrlina u punoj mjeri svojoj prouzrokujesamoieznue. Vrhovna vrlina, ljubav, oznaava najpotpuniji samozaborav i najpotpunijesamoieznue.Samozaborav prelazi u samoieznue, samoieznue prelazi u veniivot.Kroz ono to je dugo mi poznajemo ono to je kratko, a kroz ono to jekratko mi poznajemo onoto je dugo. Kroz duge godine truda, dosade isamoljublja, mi poznajemo ovu kratku vremenost, a krozkratke trenutke vrline mi poznajemo neizmjernu vjenost.PEHAR SLASTIKad bi ti ponudili zlatan pehar sa najboljim vinom u svijetu i rekli: Pij, no znaj, da je na dnuskorpija - da li bi pio?U svakom peharu slasti zemaljske nalazi na dnu skorpija. I uz to, naalost, pehari su ovitako plitki, da je skorpija uvijek blizu usana.__

SMRTIzmeu utnje neba i zemlje ogoreno se prepiru mudraci: "to je materija" i "to je duh"?A smrt na groblju sjedi i odluno odgovara: "Materija je tijesto, duh jekvasac, vi ste kruhovi, a jagost ".NAD MRTVIM SINOMMajka sprema sinu postelju od kamirske vune i baldahin od mongolskesvile.Jedna no i dvije, a tree sin lei u postelji od ilovae sa lane zakopanim mrcom, lei bezslasti, gorine i sna.Dolaze pobedioci zemlje; dolaze pobedioci mora; dolaze pobedioci zraka i donose majci,radi utjehe i svoje suze.- Gdje su vae slavljene pobjede, kad mi donosite ono to jake imaju i suvie?SMRT Sunji- Kultura i progres! - Hvali se suanj ivota sunju ivota.- Hoe rei: ienje i osvjetljenje tamnice? No, tko e nam probiti zid tamnice.- Suanj pita sunja.I dvije rijei, s dva srca rone u podrum tamnice.GDJE JE GOSPODAR GOZBA?Na grudima leine konjske orao stoji i jede. Na grudima orla vremestoji i jede. Na grudimavremena vjenost stoji i jede.Tisue promatraa - sa svojim orlom na grudima - gledaju i vide deoslike; jedva deset odtisue vide drugi dio; a jedva jedanod deset vidi trei dio. Meu tisue ah i jaoh je uti najrjeiusklik vidovitog: Eno, nad vjenou, gospodara gozbe!SMRT IZNENADAU banci bankar radosno broji, koliko tisua dana jo moe jesti. Agladan grobar sa grobljapromatra grad i misli: iz ijih li zuba sutra ispastihleb?NE PONIJETI SE MudrouNe ponesi se mudrou.Ni tuom, jer nije tvoja.Ni svojom, jer im si se ponio, znai da je nema mnogo.Nijedna lampa ne gori dok se ne dolijeva.Sve se lampe mogu napuniti, a lampa mudrosti nikada.LOPOV I MOLJACAko si bogat samo onim, to lopovi mogu ukrasti i moljci pojesti, saima e ostati akolopovi zbilja ukradu, i moljci pojedu?PUSTINJA ZNANJA"Znanje je svjetlost", govore oholi znalci, bez radosti i milosti. No, gle, Sahara ima najviesvjetlosti, no zato je ona uvijek usijan kadaver.ISTINA SE OTKRIVA LJUBAVITraiti istinu, znai traiti predmet ljubavi.Traiti pak, istinu kao oruje, ili traiti je radi uporabe, znaitraiti istinu radipreljube. Ko tako trai istinu, tome istina bacakost, koju trai, ali sama se skriva od njega izazidova od tri svijeta. Iza zidova, duo, od tri svijeta!ISTINA JE najblii srodnikAko trai istinu s ljubavlju, i radi ljubavi, ona e ti se pokazati uonolikom sjaju lica svog,koliko trai ponijeti, a da ne izgori.I donijet e ti u miraz sve to ti je na potrebu. No, ti e mahnuti rukompreko svega, jer eosjetiti da ti je sve nepotrebno izvan sjaja i slatkog licaistine.Pa kad u tumult svijeta izgubi za as iz vida lice istine, osetie setuan ak i meunajbliim srodnicima i najboljim prijateljima. Kao dijete upunoj sobi brae i sestara, no u odsutnostimajke! Blii je srodnik djetetu odsutna majka, od sve prisutne brae i sestara. Tako e i ti osjetitida ti jenajblii srodnik istina i za tri svijeta, nego braa i prijatelji s kojima veera za istomtrpezom.TO GOD TKA, vezuju konce ZA NEBOSva djela tvoja, koja uini, ne u ime neba i bez dozvole neba, donijee gorak plod, jer ih nebonee obliti svojom blagodatnom kiom ni obasjati svojom ivotvorno svjetlou.to god namjerava, osluni savjet neba.to god tka, vezuj konce za nebo.U DRUTVU I U SAMOIUkoliko se god mudriji pokazujemo pred ljudima, utoliko se lui osjeamo pred samim sobom.Ukoliko god vie istiemo pred ljudima svoje vrline, utoliko se jae istiu pred nama samimaodgovarajue slabosti i poroci.Jedan vojnik ispovjedio je svom prijatelju, da kad god je u drutvu isticao i opisivao svojejunatvo u ratu, u njegovu svijest neodoljivo su se tiskaleslike sviju njegovih poraza i kukaviluka uivotu.POHVALA I pokudaU ovome svijetu mi smo kao roba iznijeta na pazar. Jedni trgovci diu namcenu do nebesa, drugi jeobaraju do nita.Pohvala ili pokuda, koja nam od ljudi dolazi, uvijek dijeli nau duu nadvoje; jednom polovicomdue mi se radujemo pohvali, a drugom alostimo ijednom polovicom due mi se alostimo zbogpokude, a drugom radujemo. Jeroseamo u tajanstvenim dubinama vlastitog saznanja, da ni samapohvala nisama pokuda nije kazala sve o nama.Budi oprezan prema krajnjim pohvalama i krajnjim pokudama, i smatrajda si od prvih manji, aod drugih vei. Da ne bi poletio bez krila i da se ne biponitio bez nadede.ISTINA JE BIEIstina nije misao, nije rije, nije odnos predmeta, nije zakon. Istina Jebi.Istina je sila ivotodapna, to ivot daje svemu; istina je bie, kojeproima sva bia.Istina je kao zrak - no nije zrak - u kome plivaju sva bia; kao svjetlost - no, nije svjetlost -kojom sijaju sva bia na nebu i na zemlji.Istina je Bie. Malo koji jezik u svijetu ima tako dobru i izrazitu rije zaone to jeste kaosrpske (slovenski) jezik. Istina je ono, to je uvijek isto. Nita nije uvijek isto i nepromjenljivo iravno samo sebi osim istine.STRAH OD SEBEKo se nikad nije uplaio sebe samog, taj ne zna za strah. Jer sva udovita vanjska, kojih seovjek strai, nalaze se unutra u njemu i to u nerazblaenoj esenciji.Postoji nekakva bezdan u nama, nad koju kada se ovjek jednom nadneseostaje do smrti zadivljen iustraen. Svi svjetovi mogu stati u tu bezdan i neispuniti je. I sa svima naim imenovanjima tabezdan - dua, um, volja, osjeaji, efekti, strasti, unutranji ovjek, slovesnost - bezdna ostajeneiskazana, neopredijeljena i bezimena.ovjek se prostire donde dokle se njegova glad prostire. Prostiranje jednog divljaka ide dokle ipogled njegovih oiju. Prostiranje jednog viegduhovnog ovjeka ide daleko iz granica vaskolikogsvijeta. Neka se sva vasionapretvori u jednu trpezu i svi njezini darovi iznesu na tu trpezu, jedan viiduhovni ovjek ustae iza trpeze. Jer ona je kao i "bogodeljna" za ubojake duhovne, cijela ova kitnjasta,svadbena vasiona. Ona i ne postoji za to, da zasitiglad, nego da stvori glad. Kako moe ona zasititiglad jednog vieg ovjeka? Kako moe ona zasititi onoga, kome je ona i stvorila glad?POGLEDOi su toka susreta dua, kazao je jedan mudrac. Pogledom se duaupija u duu. Pogled je kaolampa, s kojom mi ulazimo u tuu duu, da je ispitamo i poznamo.Kad pogledamo slijepcu u lice, mi uzalud trimo toku susreta, i oseamopri tom neku misteriju,koja nas mori kao kad ujemo ubor rijeke ponornicepod nogama, ili kao kad vidimo kuu bez prozora.Pogled je vrlo jak konop, kojim priroda vezuje ovjeka za sebe. ulnomoveku sva se prirodapredstavlja jedino u formama. On se zaustavlja kod svakog predmeta i njegovo uenje pada na svakuformu. Duhovan ovjek pak, rastapa ognjem svoga uma sve forme u nekakav prvobitni element i udi senad timjedinim elementom. No i ovo je samo poetak duhovnosti.OD VIDIKA ZAVISI MIRto ui vidik, to vei nemir. to iri vidik, to manji nemir. Najiri vidik, boanskimir. to ui vidik, to vea cijena sebi. to iri vidik, to manja cijena sebi. Najiri vidik, najmanjacijena sebi.Kad bi ohola aba iz bunara stala pokraj oceana, izgubila bi svojuoholost.SASTAV OVOGA IVOTAOvaj ivot ne bi se mogao zamisliti bez troga: Sree, nesree i smrti. Neto sree, netonesree i smrt omoguavaju ovaj ivot.Moralna kemija ovoga svijeta jo je udnija od fizike kemije.Srea je dar Boji, nesrea doputenje Boje, a smrt pobjeda Boja.Stalna srea, bez primjesa nesree, postala bi bezbojna i dosadna. Stalna nesrea, bez smrti,uinila bi ovaj ivot paklom bez izlaza. U srei ljudinee-hoe da se sjete Boga; u nesrei hoe-needa se sjete Boga, au smrti morajuda se sjete Boga.BEDNOA I PRAZNINAto vee bogatstvo izvan Boga, to vea bednoa. to vee znanje izvanBoga, to vea praznina.Bog jedini ini bogatim i mudrim. Svijet bez Boga stvara prosjake i glupake.TKANJE i osipanjeAko danju tka, a nou osipa, nikada nee satkati. Ako danju Zida, a nou rui, nikadanee sagraditi. Ako se dakle moli Bogu, a ini ono to je zlo pred Bogom, nikadanee moisvoju duu ni satkati ni sazidati__

EXO SVOJE DUECijela priroda lii na jedan klavir, na kome su stvorenja u stvari dirke. Koje se god dirke ovjekdotakne, uje eho svoje due.LJEPOTA PRIRODESva ljepota prirode dolazi od tajanstvenosti tajanstvenog. Bez ove tajanstvenostiTajanstvenoga priroda ne bi mogla ni za trenutak zadrati onutihu i ednu ljepotu, koja kroz njuprosijava.Sva stvorena priroda je oblak, koji zadrava silnu svjetlost i umeravaplamen Boanstva.Tankost ili debelost tog oblaka ovisi od naeg duhovnog vida. Zaprefinjeneduhove taj oblakje tanak i prozraan, za grube debeo i taman.ULA, RAZUM I UMRazum ima na slubi pet osjetila, um ima jedno ulo. ulo uma jeste razum.Razumni su oni ljudi, kod kojih razum gospodari ulima.Umni su ljudi vii od razumnih, kao to su razumni ljudi vii od ulnih.Umni su oni ljudi, kod kojih um potpuno gospodari razumom, to jest kodkojih um samo primaiskustvo, koje mu donosi razum, kao sirov materijal, kojion pretvara u neto sasvim drugo, to i nelii na razumom doneseno mu iskustvo. Kao to stomak prima izvana hranu i pretvara je u krv, to jest unetoto i ne lii na primljenu hranu!Ljudi pak, kod kojih razum prevladava umom i iskustvo razuma ostanejedini - neprobavljeni -sadraj uma, postaju bezumni. Kao to se govori o pokvarenom trbuhu i nesvarenoj hrani, tako semoe govoriti o pokvarenom umu inesvarenom - neivotvorenom - iskustvu. I kao to jedanorganizam mora dapropadne pri ogromnoj koliini hrane, no bez moi svarivanja, tako i um morase pomrai pri ogromnoj koliini iskustva i znanja, kad izgubi mo kontrole opseg i mopreobraanja ovoga u neto sasvim neslino.IME se hvalis?ime se hvali?Zlatom? To isto zlato drala je planina u sebi i nije se hvalila.Odijelom? Tu istu svilu nosila je gusjenica u sebi i nije se hvalila.Zdravljem? Jo bolje zdravlje ima vuk u gori, no ne hvali se.Apetitom? Mravojed s apetitom jede mrave do smrti, a potom mravinjega jedu.Sreom? Gle, lisica je nepoverljivija prema srei. I kad stoti put uspeda uhvati koko, ona ustrahu oslukuje s koje e strane pui puka.Konjima? Kako moe visoko misliti o svojim konjima, kad oni ne misle visoko ni o sebi,niti - o tebi?NE VERUJ SREIU bogatstvu misli, kako e s dostojanstvom snositi siromatinu. U srei misli, kako e sdostojanstvom snositi nesrecu. Kada te ljudi hvale misli, kako e s dostojanstvom snositi njihoveporuge.A cijeloga ivota misli, kako e s dostojanstvom umrijeti.SKRIVATI SEBE - slabiti SEBEPoneki ovjek skriva svoje slabosti od onih koji ga vole da ga se ne bizgnuali. I skriva sebeod onih, koji ga hvale, da ga ne bi naruili.Dvojako se grijei. Prvo, jer ne zna da, kad bi otkrio svoje slabosti, oni koji ga vole i hvale nebi ga manje voljeli i hvalili. Otkriju li pak ovi saminjegove slabosti, onda e neminovno doignuanje i poruga, kojih se on toliko boji.Drugo, jer zaboravlja da jedno Oko sve vidi, sve zna i sve prokazuje.Bolje, dakle, otkriti svoje slabosti ranije nego ostaviti ih da narastui same se otkrijudocnije. Jer je lake podnijeti stid u mladosti, nego u starosti.Proetaj MISLI PO NEBUMisli tvoje, koje se po nebu ne proetaju, ostaju krljave i bolesne. Rijei tvoje, koje ne udare onebo, ostae bez eha i bie kao kotrljanje kamena, koje zada strah okolini i ne donese nikakvublagodat dolini.VERA I VERAto god vie nevjerovanja u neverujuih to jaa vjera u vjerujuih.Izgnavi dobru vjeru iz sebe neverujui ostaju sa zlom vjerom. Izgnanapak dobra vjera iz njihnevidljivim putevima prethodi u vjerujue.Izgnavi zlu vjeru iz sebe vjerujui ostaju samo s dobrom vjerom. Izgnana pak zla vjera iz njihnevidljivim putevima prethodi u vjerujue.to god zla vjera dobiva u mnoini to dobra vjera dobiva u jaini. Iobratno.I tako od uvijek do uvijek ista je mjera vjere u svijetu.Ne boj se, dakle, za vjeru u Boga. Nikad se ne boj onoga ega se Bog ne boji.UDODobro djelo je udo, koje dva srca ini sretnim. Zlo djelo je odsustvo uda, koje dva srca sui.Gle, nitko ne govori o udu, kada se trava sui, a svi govore o udu, kadatrava raste.BOG I PRIRODABog stvara, priroda gradi.Bog stvara i majstore i materijal, i majstori su jedan drugom materijal. No, ni majstori nimaterijal ne mogu nita sagraditi bez neprestane, sveprisutnepomoi Tvorca.Pitati: Gdje je Bog vie prisutan u prirodi, izvana ili iznutra, znaikoliko i pitati: Gdje jevoda vie mokra, izvana ili iznutra? Ili, gdje je so vie slana, izvana ili iznutra? Ili, gdje je medvie sladak, izvana ili iznutra?DIMENZIJE OVJEKANije ono ovjek, to se moe smjestiti u jedan grob, no ono to se ne moe smjestiti ni uvasionu.Misli nae u istini znaju se onolikoj daljini na koliko se pruaju.Osjeaje naa rasprostiru se i objavljuju u onolikim biima i svjetovima, na koliko suupuena.Naa dobra volja, ako dosee do angelskih krugova, stvara oko nas krugod vasione, tako da sveto je u tom krugu osjea je.Ako ne svjesno, a ono podsvjesno dua svih bia osjea nae misli, naaoseanja i nau dobruvolju, u veoj ili manjoj mjeri, to zavisi i od tih bia od nas samih.Vaistinu, nije ono ovjek, to se moe smjestiti u jedan grob, no ono tose ne moe smjestitini u vasionu.OPET TO MALO DRUKIJENe moe poznati dio, dok ne pozna cjelinu.Ko ne zna kola, ne moe znati ni toak. Ko poznaje kola, znat i kota.Ko ne zna kola, pa nae kota u polju, pobrinut se da pozna kota. On emeriti kota, brojati musastojke, probati mu osobine, u leanju iu pokretui uditi se nad njim. On moe ispitati kota boljei detaljnije nego i sam vozar kola, ali on ne moe poznati kota, ako nikad nije vidio kola. A vozar es manje ispitivanja toka, poznati kota na prvi pogled. Jer vozar poznajekola.Ne moe poznati bubreg, dok ne pozna cijelu ovcu.Ne moe poznati ni ogradu oko svoje kue, dok ne pozna svijet.Kako li e tek poznati ovjeka, dok ne pozna jednu cjelinu vie odsveta, jednu cjelinu, prekokoje ni misli ovjekove ne mogu ii dalje? Jer doklese god prostiru misli ovjekove, dotle se prostireovjek.Ne preskau li i tvoje misli, Anatole, svaki dan i svaki as sve granice i ograde vasione?RAJ I PAKAODa li moe uiniti dobro ono to ne postoji?Gle, koliko je dobra uinio ovjeanstvu Pakao! Koliko je zlikovacaobratio u pokajnike!Koliko grenika u svetitelje! Koliko zloumiljaja zadrao od ostvarenja!Da li moe uiniti neko dobro ono to ne postoji?Gle, koliko je dobra uinio ovjeanstvu Raj! Koliko je plemenitih djela inspirirao! Kolikoalosti pretvorio u radost! Koliko suza izbrisao! Koliko plemenitih uzdaha izvukao! Kolikoboanskih sjeanja osvijetlio i boanskih tenji zaegao!Filemonu, da li ono to ne postoji moe uiniti neko dobro?IZMIRENJE sa sudbomto znai "izmiriti se sa sudbom"?Prvo znaenje: kao vo, bespomono i bezprotestno ii na klaonicu smrti.Drugo znaenje: kao izmuen sin uriti radosno preko smrti, kaoposlednje prepreke u narujeocu.SUJETAKao to trenja ne donosi ploda prije nego otrese cvijet, tako ni ovjek nemoe donijeti plodaduhovnog dok ne otrese sa sebe tjelesnu sujetu i spoljanje kinurenje.OD BOGA SE NE PobezeAko bega od Boga, on te nee juriti, ali e te ekati.Kojim god putem hodi, sree Boga. No, ako ne bude poznao Bogapri susretu, tvojeputovanje pratie amotinja, kao putovanje ka groblju.Na koja god vrata kuca, Bog e ti otvoriti. Ako ti Bog ne otvori, nijedna ti se vrata neeotvoriti.Poznanje ivoga Boga ima kao prvu grandioznu posljedicu, nadmo ivota nad smru.Nepriznanje Boga ima kao prvu stranu posljedicu nadmosmrti nad ivotom. U prvom sluaju moese rei: sve ovo svjetlucanje ivotakroz tamu smrti zavrie se jednim velianstvenim poaromivota, u komee smrt sagorjeti. U drugom sluaju moe se rei: sva ova nasilja smrti nad nejakimiskrama ivota zavrie se nepokretnom tamom i tiinom, u kojoj ese smrt vjeno odmarati.Ako izbrie Boga iz vasione, izbrisao si razliku izmeu ivota ismrti, i predao si se smrtidefinitivno unitenje sve i sva od obale do obale vremena i prostranstva.Zalud bega od Boga, ne moe se sakriti. On te istina nee goniti, ali e te ekati. No, on tenee ekati samo na mjestu gdje si ga ti ostavio, on ete ekati na svim linijama i kutovima svijeta.Lake e protrati ispod mjeseca nego mimo Boga. Zaista, lake epobei od zraka, nego odBoga.PILAT PRAVDAO kakvoj pravdi to govori? Ne zaduuje li Bog nas svaki dan vie nego to mi moemoplatiti? Pa ipak se Bog ne ali na nevraanje.O kakvim zakonima ti govori? Ko nije u stanju ispuniti i onaj minimum dunosti, to od njega

zakoni trae, ne moe se nazvati ni graaninom, jo manje herojem, a najmanje svetiteljem.Jeruzalemska klika, na elu s Pilatom, nee odgovarati zaneispunjenje dravnih zakona, alie odgovarati za raspee Boga.Kad ovjek ispuni sve zakone, onda moe rei: Dostigao sam ivotinju. Jer ivotinja preciznoivi po odreenom joj zakonu. Ko nije dostigaoivotinju, kako e dostii Boga?PET IMPULSAIma pet glavnih impulsa, kojim se rukovode ljudi u svojim djelima:- Osobna dobit- Rodbinska ili krvna veza- Zakoni zajednice- Savjest, i- Osjeaj prisustva ivoga Boga.Prva tri impulsa postoje i kod ivotinja, pretposlednji kod mnogihljudi, a posljednji kodnekih ljudi.Da se izrazimo vojnikim jezikom:Peti impuls je kao prva borbena linija, koju kad ovjek izgubi odstupa i pada u drugu borbenuliniju (odnosno na etvrti impuls), koju kad ovekizgubi, odstupa i pada u treu borbenu liniju(Odnosno na trei impuls), koju kad ovjek izgubi odstupa i pada u etvrtu borbenu liniju (odnosno nadrugiimpuls), koju kad ovjek izgubi odstupa i pada u petu borbenu liniju (odnosnou prvi impuls).Tako ide dekadenca ovjeka, dekadenca i propast. Velimo i propast, jerovek moe izgubiti iposljednju borbenu liniju (odnosno i prvi impuls) i onda mu nita ne preostaje do tupogindiferentizma prema svemu, oajanja i-samoubojstva.VRIJEDNOSTIKad netko odbaci Boga kao glavnu vrijednost, onda mu priroda postajeglavna vrijednost.Kad netko odbaci prirodu kao glavnu vrijednost, onda mu kultura postajeglavna vrijednost.Kad netko odbaci kulturu kao glavnu vrijednost, onda mu pojedine grupeljudi ili predmeta ilipojedini ljudi i pojedine stvari postaju glavna vrijednost.No, odbaciti Boga kao glavnu vrijednost i istai potom djela Boja ilidela ljudska kao glavnevrijednosti, znai isto toliko koliko i usitniti jedanzlatnik u srebro i zavoljeti srebro vie negoiezli zlatnik; i usitnitisrebro u bakar i zavoljeti bakar vie nego iezlo srebro.DIJETE I FILOZOFDijete ivi u sezoni koja jeste, filozof ivi u sezoni koja e nastupiti.Zarumenila se behar-evtelija i ljepotom svojom privukla pogled i djeteta i filozofa. Dijete gledai raduje se onome to mu oko vidi. Filozof gleda mislima udrugusezonu i na mjestu behar-evtelije stugom promatra suhiskeleton njen, po komene zuje pele no jesenja kuknjava vjetra.to moe razagnati oblak s ela filozofa? ta - ako ne produenamu misao do iza svih naihznanih sezona daleko, daleko, u sezonu vjenog proljea? __

NIJE SVE LA"Ovaj svijet je la"! - Nije istina.Ako je u ovom svijetu lisica la, lav nije la. ako je zmija la, vo - zar je?Ako je u ovom svijetu majmun gad, konj nije gad. Ako je skorpija gad, slavuj Zarje?Ako smatra ovjeanstvo menaerija, ipak e imati izbora.Ako ne eli la, imae drutva; ako prezire gad, nikad nee biti sam.RAZUM I SRCEKad sam razum pravi raun, srce se pretvara u plaljiv spuva i brie. Kad samo srce praviraun, razum se pretvara u plaljiv spuva i brie. A crna tabla due udno eka sve novo i novopisanje u strahu, da ne poe u drugi svijet - bez rauna.RAZNI LJUDIPitam ulnog ovjeka: Tko si ti? A on odgovara: Ja sam ja. - I misli nasvoju tijelo.Pitam misaonog ovjeka: Tko si ti? A on odgovara: Dva stranca vidim usebi, i ja se probijamizmeu njih, gostujui as u jednom as u drugom. - I misli na instinktivnu i svjesnu duu svoju.Pitam duhovnog ovjeka: Tko si ti? A on odgovara: Ima neko u dnu duemoje, pruam ruke da gadohvatim, no vidim, da bi mi stoga trebale ruke dueod vasione. Pitaj njega tko sam ja?.Prepirka DVEJU KOLASva prepirka dviju kola sastoji se u tome: Koje su oi slijepe-vanjske ili unutarnje?A vjeiti Vid odgovara: I jedne i druge su slijepe van Mene. A i jedne idruge vide, kad Ja gledamkroz njih i kad one gledaju kroz Mene.Prepirka TRIJU KOLADeist, teist ili panteista?Za verujueg ove rijei ne znae drugo do mjesto sastanka sa Bogom. I za Tobas one malo znae zanjega, poto je on uvjeren, da gdje god on odredi Bogu rendez - vous, Bog je tu.KLETVA I BLAGOSLOVStaraj se initi ljudima ono, za to e te u poetku i proklinjati no nakraju krajevablagosiljati, a nikad ono, zato e te u poetku blagosiljati, no na kraju krajeva proklinjati.Car Neron je u poetku blagoslivljao svoju majku, koja ga je hrabrila naputu poroka, no, na krajukrajeva, kad ga je porok doveo do bespovratnog ambisa, on ju je proklinjao.Dijete u sanjkama na ledu bie ti blagodarno, ako ga pogura s lea, nokad se okliza u propastsmatrat tebe za uzronika svoje nesree iproklinjae te.Grenici e te obasipati pohvalama, ako bude pravdao njihove grijehe, no ne idi im ni blizusamrtniki postelje, kada budu bili na izdisaju.LJUDI IMAJU ZDRAVO SUENJELjudi ne vjeruju u vjeru, koju propovijedaju malovjerni.Ljudi s nepovjerenjem smotre na znanje, koje ue ohole neznalice.Ljudi se bunta protiv bogatstva, kad je u rukama tvrdice.Ljudi preziru vlast, kad je nosi ovjek bez dostojanstva.Bolesnici nerado pozivaju u pomo jehtiave lijenike.Imaju ipak ljudi zdrav smisao i poteno suenje. Umoran putnik ljuti na krmara, koji mu nemoe ponuditi ni veeru ni postelju i pita ga: Zato si se nazvao krmar?IVOT I POEZIJAStavi svoj ivot u stihove.I opet ti kaem: stavi svoj ivot u stihove, ako hoe da osjeti ivotuniverzalni, i da budes ovim u vezi i harmoniji.Moe biti analitiar pjesme, no ne zaboravi pjevati pjesmu. Pesnikikritiari ive u miru, apjesnici samo ive.Analiza umrtvljuje, pjesma oivljava. Samo poezija moe vaskrsnutiprozu. Poezija je nikla izdrveta ivota, a proza iz drveta poznanja.Svi govorimo: La je malotrajna, a istina je vjena. Zato poezija dueivi od proze, ako ne zatoto je ona blia istini, blia ivotu? I tako, ako stavi svoj ivot u stihove, bie bliiistini, blii ivotu.OSMEHNad ljudskim smijehom od sree i kuknjavom od nesree nosi se jedan tajanstveni osmijeh, to grije, ane pali. Taj osmijeh je savreno neslian osmehucinika i preziratelji, to ledi.Osmijeh majke nad razdraganim ili bolnim djetetom i osmijeh svetiteljanad monim i slabim, liina taj tajanstveni, uzvieni osmijeh.ta znai taj osmijeh ako ne suut u radosti radosnih i tuzi tunih?ta kae taj osmijeh ako ne, da e se pretjerana radost na zemlji uskoroumeriti alou i da e sepretjerana alost na zemlji uskoro umerit radou?Muno da dvije ivotinje na zemlji jasnije izraavaju sumaedstvije ovjeka kao majmun i hijena. -Staraj se, da se to vie uzdrzavas od luake grimase majmuna i luake hipohondrije hijene.Sjeti se uvijek tajanstvenog i milokrvnog osmijeha slinog osmijehu majke isvetitelja - osmijeha toizraava normalnost, zdravlje, mudrost, milost ivenost. I vjenost - jer smijeh i pla su prolazni,dok je osmijeh trajan.Sebinost i heroizamBudi nepovjerljiv prema teorijama i razgovorima o zakonu sebinosti. Ne postoji nikakav zakonsebinosti. Bog je prisutan u svemiru i ljudi su Boiji soj.ovjek koji skoi u vodu da spase davljenika, jednim potezom unitavateorije takve i uutkujetakve razgovore.PRIRODA OGLEDALO OVJEKATeorije o sebinosti ne mogu se opravdati prirodom. Ljudi su vrlo brzi da za svoje zlo krivedrugoga.Priroda se ravna prema ljudima. Prema udi ovjeka i priroda udeavasvoju ud. Dok je Adam biopokoran Bogu i priroda je bila njemu pokorna. Kada se on zbuntovao protiv Boga i priroda sezbuntovala protiv ovjeka.Kao to jedna odreena i jaka misao, ili elja, ili strast, dejstvuje nacelo tijelo ovjekovo i nanerve ovjekove do u same vrhove ovih, tako i ud, raspoloenje, vjera i moral ovjekov dejstvuje na svuprirodu s kraja u kraj.Zloba ovjekova moe ispuniti cijelu prirodu zlobom, i milost ovjekova moe preobraziti cijeluprirodu milou.Kod nas na Balkanu i danas narod vjeruje, da kie, sue, gradobiti, plodne i neplodne godine,zdravlje i pomori ovise od moralne istote naroda. Ovo je najstarija i najupornija vjera svih narodana zemlji.Prema svetim ljudima priroda je milostiva, prema nesvetim i neistima osvetljiva.Priroda je, dakle, ogledalo ovjeka. Kakav je ovjek, onakvoga gaprirodasobom i prikazuje.Ne postoji nijedan zakon sebinosti u prirodi. No, ljudi sebini, uvremenu plimesebinosti, ogledaju svoje unakaeno lice u ogledalu prirode i pripisuju svoju rugobu ogledalu.Kad je ogledalo bilo odgovorno za rugobno lice, koje ono mora vernoprikazati?SVETITELJASvetitelj je najvei pobedilac: pred njegovim nogama lei svijet mrtav.Kada se gusjenica pretvori u leptira, leptir pobjedonosno stoji na praznoj ahuri.Od svih duana djetetu je najmiliji duan igraaka. Od svih duana ugradu, odraslom ovjeku jenajdosadniji duan djejih igraaka.to je svijet lutaka i slika za dijete, to je ovaj fiziki svijet za svetitelja uas kada dua njegovauzraste u svijet moralni i duhovni.Otkrivena samoobmana za duhovna ovjeka oznaava toku, kojom zavrava jedan svijet i poinjedrugi.PRIRODA JE RTVAPriroda je rtva ovjeku.Koliko se ljudi rtvovalo za prirodu? A priroda se, po pravilu, svartvuje za ovjeka.Priroda je stvorena, da naui ovjeka, da ga probudi, da ga prikae usvim pojedinostima, da gaosvijesti i - da se izgubi.Sva je priroda u ovjeku, sva, bez iznimke. Ona se nalazi u ovjeku kao cijela, a van ovjeka kaoodlomci rijei, glasovi, slova te pjesme. Ona je u ovjeku kaopunoa ivota, a van ovjeka kao krici isimboli ivota.FAKTA, ZAKONI I ISTINADjeca doseu do fakata, obini ljudi do zakona, duhovni ljudi jedinidoseu do Istine.Fakt se da izmjeriti, zakon se da opisati, Istina se ne da ni izmeritini opisati.Onaj tko stoji u Istini, moe Istinu osjetiti, no ne moe je rijeima saoptiti onima, koji stojevan Istine, u krugu fakata i zakona.Fakta i zakoni skrivaju i ograniavaju Istinu i ne dozvoljavaju da se oIstini govori drukijenego kroz njih. Zato se duhovni ljudi sputaju na razinu djece i obinih ljudi, kada govore o Istini.GDJE E Zakopat Ubijenog?Svejedno je, da li e me ubiti mikrobi ili ljudi. Samo mikrobi neeodgovarati za ubojstvo, aljudi hoe.Neka te poui primjer pele. Pecanje ovjeka pela plaa svojim ivotom.Svi ubijeni od tvoje ruke imaju dvije vjene kue, jednu u onom svijetu, a drugu u tvojoj savjesti.Zakopaj ubijenog gdje hoe, on e se dii u ponoi usred tvoje due i zadavae ti pitanja, na kojae ti s mukom i znojem do zore odgovarati.KORISTAN OVEKNije uvijek najkorisniji narodu onaj ovjek koji je najvieniji i kome savnarod oslukuje, no estoonaj, koji skriven kao savjest, moli se Bogu za narodi kome Bog oslukuje.utljivi SLUBA BOGAKoliko i koliko ima ljudi, koji rade svoj posao pri sunevoj svetlostiod jutra do mraka, ai nepogledaju u Sunce, ne osjete Sunce, ne pomisle nijednom milju na Sunce!Koliko i koliko ima ljudi, koji provode svoj vijek pri svjetlosti, moi ipomoi Bojoj, a i nepogledaju u Boga, ne pomisle nijednom milju na Boga!I Sunce uti bez gnjeva i produuje svijetliti bez prestanka. I Bog utibez gnjeva i produujepomagati bez prestanka.No kada nastane tama, kada padne magla, kada zatipa mraz, tada seljudi sjeaju Sunca, obziru sena Sunce, hvale Sunce, uzdiu za Suncem.Tako i kada nastanu stradanja, oskudice, muke becpomone i tesnacibezizlazni, ljudi se sjeajuBoga, obziru se na Boga, hvale Boga, uzdiu za Bogom.BOG I GREHBog i grijeh lee na dvije protivpolone strane.Nitko ne moe okrenuti lice k Bogu, dok prvo ne okrene lea grijehu. Nitko ne moe zavoljeti Bogadok prvo ne omrzne grijeh.Lea ne vide, te i onaj, tko je okrenut licem ka grijehu, ne moe vidjeti Boga.I na duh i na glob, ima dva antipoda: istok i zapad, svjetlost isenku, sinovstvo islugarstvo, blagodat i zakon.No ljubav, kog duhovnog ovjeka, brie antipod i sve ini svjetlou, sinovstva i milou.OVJEK OVEKU SLIKANeka ti svi ljudi koje sretne, budu ive slike onoga dobra i zla, kojeje u tebi.Zadravaj se mislima i ljubavlju stalno na dobrim slikama, da bi i tipostao slikom dobra zabrau svoju.ProvidnostiProvienje se pokazuje iu pravilima iu izuzecima. No za ljude ono izgleda oitije uizuzecima.U vrijeme jednog pira cara Valtazara, kada gosti pili vino, i hvaljahubogove zlatne i srebrne imjedene i drvene i kamene, pojavi se ruka i napisa nazida tri sudbonosne rijei: Mene, Tekel, Ufarsin.Iste noi bi ubijen Baltazar, car kaldejski (Dan. 5).Prorok Danijel bi baen u jamu lavovsku i prenoi s lavovima. I sutradan ga iva izvadie inetaknuta.U izuzetno sretnim iu izuzetno nesretnim sluajevima ljudi oseajuodsutnu akciju providnostionda akcijy pravde, onda akcijy milosti.Zrak je uvijek oko nas i uvijek u akciji. No, mi jako osjeamo zrak samokad vjetar dune, i tadanajvie govorimo o zraku.Kao to jehtiav ovjek pak stalno misli o zraku tako i ovjek, svjestan svoje grenosti, stalnomisli o Bogu. Jer, gle i jedan i drugi prinuenisu da misle neprestano o lijeku i lijeniku.BEZ BOGA KAO BEZ ZRAKAKao to bi tica, kad bi naila na bezvazduni prostor, brzo se okrenula ka zraku, tako i tibrzo se okreni i bjei od drutva neverujuih, jermeu njima nee se moi odrati na krilima, nomorae pasti.Ovo ti jo jedanput ponavljam:Kao to bi tica, kad bi naila na bezvazduni prostor brzo se okrenula ka zraku, tako i tibrzo se okreni i bjei od drutva neverujuih, jermeu njima nee se moi odrati na krilima, nomorae pasti.Bog je zrak tvoje due. Van tog zraka dua tvoja mora pasti u prainu i kao zmija puziti popraini.CARSTVAJedno nie carstvo ima pravu realnost u jednom viem carstvu.Carstvo prirodno ima svoju realnost u carstvu moralnom. Carstvo moralno ima svoju realnost ucarstvu duhovnom. Carstvo duhovno ima svoju vjeitu realnost u Onome, koji nema koga ni ta da vidiiznad sebe.Svako vie carstvo je utljivo, i moe nai izraza sebe u jednom carstvu niem od sebe. Otuda semoe rei, da je svako nie carstvo pria o carstvu iznad sebe. Ili: svako nie carstvo je rije, kojoj jesmisao skriven u jednom viem carstvu. I kao to je smisao i duh jedne rijei uvijek prostraniji odsvakog carstva nieg.Nijedno carstvo ne moe imati adekvatnog izraza sebe nigdje van sebe. Otuda jedno nie carstvojeste perfektan ali ne i adekvatan izraz jednog vieg carstva.TRAGEDIJA LJUDSKOG RAZUMATragedija ljudskog razuma sastoji se iz dva ina. Prvi in se moe nazvati bukvalnost, a drugivratolomnost.Bukvalnost je, kada razum shvati jedan nii svijet prostranijim od svihviih svjetova tako dasmatra sve vie svjetove zbijene i potpuno sadrane utome niem svijetu.Vratolomnost je, kada razum previdi jedan svijet, te vezuje onda prvi satreim, ili drugi saetvrtim, bez srednjeg beoug.Bukvalisti i vratolomisti su najvee tetoine u ovjeanstvu.Prvi su stesnila sve vie svjetove u svijet prirodni i tako pokualiidentifikovati rije ismisao rijei. Prema njihovom shvaanju carstvo moralno i carstvo duhovno i carstvo nebesno i sam Bog- Sve se sadri potpuno ucarstvu prirodnom. Priroda je, prema tome i rije i objekt rijei i znak i duh.Sljedstveno, nije duh rijei realnost rijei, no rije je realnost duha. Ako si i tibukvalista, onda je tvojrazum nepismen. Onda ti, pri itanju prirode, liina dijete, koje srie strane rijei bez znanja smislatih rijei.Vratolomisti su oni, koji, recimo preskoe carstvo moralno, a priznaju carstvo prirode icarstvo duhovno; ili pak, preskoe sva carstva izmeu carstva prirodnog Boga. Pri ovom fatalnomskoku razum se spotie irazbija dva ogledala, zemaljsko i nebesno. Tada po razbijenim ogledaluzemaljskom igraju sjene nemoralnih bogova i duhova, a po razbijenom nebesnom ogledalu igrajunemoralni ljudi i ivotinje.Ako si i vratolomista, onda je tvoj razum razrok. Pomijeao si rijei izraznih jezika i slaepriu koju i sam ne razumije. Prosuo si nebo po Zemljite razvejao zemlju po nebu, i po tom oblaku odpraine tancuje sa ivom tanceri, krade vatru od bogova sa Prometejem, i sa Budom Gautamespasavabogove!Ovo su dva glavna ina tragedije razuma ljudskog, uz bezbrojne ostalescene i slike.OBLACILjudi, koji su sasvim blizu Boga, "hode s Bogom" kao Henok, ne osjeaju sesposobnim da izraze Bogani rijeima, ni znacima, ni formama.Ljudi, koji su malo dalje od Boga nego oni prvi, osjeaju, da mogu izraziti Boga u rijeima, u znacimai formama.Ljudi, koji su daleko od Boga, ne mogu vjerovati u Boga, dok ga ne poznaduizraena u rijeima,znacima i formama.Bog je milostiv prema svima i kupa svojom ljubavlju i ove posljednje kaoi one prve. On je postaviomjesec da svijetli onim stvorenjima, koja bi sagorelaod neposredne svjetlosti Sunca.Putnie na uskoj stazi, koraaj oprezno, od gueg oblaka ka tanjem; oprezno, drei se uvijeklijevom rukom za oblak, koji postavlja i desnom zaoblak, koji sreta. Da te oganj u tankom oblaku nesagori! Dri ovo, no ne pusti ni ono!ISTINA I DOBROIstina ne moe postojati bez dobra, niti dobro bez istine, niti obadvoje bez svoga ploda.Ovo je boanski peat, kojim je zapeaena svaka tvar i svako bie usvim svjetovima.Dok se cijeli peat ne otvori, nemogue je poznati ma koju tvar i ma kojebie, od najmanjeg donajveeg.Svojim trudom ljudi mogu podii samo jednu treinu tajanstvenog peata. Jedini onaj koji jezapeatio, moe sasvim i otpeatiti.Njeguj neprestano istotu srca, da bi ti se otvorio peat ma i jedne tajne u svijetu. Jer je istinasvake stvari kao nikad nezamagljeno ogledalo, u komemoe da vidi svoju nebesnu krasotu.NESREANesrea, koju Bog poputa na nas, bolja je od sree, koju mi sami sebi gradimo.Na svoje vjerne Bog uvijek pravovremeno poputa nesreu. To je glasprijatelja, koji u ponoi viezaspalim: Poar!Mudar ostavlja zapaljenu kuu da gori, a on bjei sa ivotom.

A lud kuka usred ognja i eka, da ion izgori u plamenu kue.SREAKada ti srea svije gnijezdo, za tebe i djecu tvoju, ne misli, da e te ona dugo milovati, ni tebe nidjecu tvoju.Protiv svake nae sree na zemlji kuje se neka nevidljiva zavjera.im se u gnijezdu sree dobro nastani i utopli, najedanput se krozgnezdo pomalja glava zmije.To je ona ista srea, koju je zmija obeala Evi i evo, pomalja se ona istazmija pokazati tvrtkutvoje sree.Naricae jadna majka nad dvoje umrle djece- Boe, zar nemade saaljenja prema ova dva crvia? A boanski odgovor doe joj kroz jednogduhovnika:- Imade Bog saaljenja prema tvoja dva crvia, majko, zato ih i uze. Zatebe su oni crvii, a zaBoga oni e biti Anelii. Imade Bog saaljenja iprema tebi i ba iz tog saaljenja i uze ti djecu. Jerti si se suvie bila s djecom utopila u gnijezdo sree, a nisi smotriu glavu zmije nad gnijezdom.TORBA SREETorba nae zemaljske sree uvijek je proderana. to vie u tu torbu trpa, to se vie iz njeprosipa.Najneiskusniji u boanskoj mudrosti nose najvee torbe, a mudraci hode bez torbe.Ako se raduje, to kod tebe nije ovaj sluaj, te to tvoja torba ne izgleda proderana, a tiosluni naredbu smrti, jedan, dva, tri - i ti e seosetiti na rubu groba, u kome e tepritiskivati, ne samo zemlja i tvoja prepuna torba sree, koja udvostruava tamu i teinu groba__

BOG Razgon NEZNANJEto se vie iri krug znanja, to se vie iri i krug neznanja.to se vie poveava broj elja zadovoljenih, to se vie poveava ibroj elja nezadovoljenih.Jedini Bog u razmjeru nae dobrote i istote, moe ograniiti krugneznanja i smanjiti brojelja nezadovoljenih.Koliko i koliko je svetih ljudi uzviknulo: Od kada tebe poznadoh, Gospode, iezava mrakneznanja moga i ugasi se plamen elja mojih!DNEVNE NOVOSTIDnevne novosti:Ljudi ubili cara u Rusiji, da bi im bilo bolje;Ljudi ubili predsjednika u Poljskoj, da bi im bilo bolje;Ljudi ubili est ministara u Grkoj, da bi im bilo bolje.Medicina je za posljednja stoljea uinila slab napredak prema kirurgiji. I politika kirurgijaizmakla je daleko od politike medicine. Verujes u amputaciju i amputacija se bezobzirno vri, nokrv lipti iz preostalogorganizma i ne moe se zaustaviti.U ovome sluaju, kao i obino, sve ubojice prevarene su u raunu. Ubijeniproduuju igrati uloguu drutvu ne manju nego to su igrali prije smrti. To svi vide, to svi osjeaju, i svi se trude da zaustavelipteu krv iz drutvenog organizma, no istovremeno svi misle i govore o novim amputacijama, onovom rezanju.PLEMENITI I neplemenitoNeplemenito se lako odomauju na ovom svijetu. Plemeniti su se uvijek osjeali u ovome svijetu kaostranci i prolaznici.Neplemenito trae - i kau, nalaze - svoje porijeklo u bunjitu i oboruoko kue zato, sravnjujuiono iz ega su i ono to su, postaju gordi zbog svogoveanskog lika i obraza.Plemeniti trae i nalaze svoje porijeklo daleko nad zvjezdanim plamenovima u razumu nedostinomi svetosti neiskazanoj, zato postaju smireni i alosni, jer se vide vrlo udaljeni od lika i obrazaBojeg. Plemenitom ne zadaje mnogo muke pitanje: Tko me je stvorio? Za njega bimogla postojati samo jednaalternativa: ili Bog ili ja. Jer sve ostalo on gleda oko sebe kao nerazumnije i od Boga i od sebe samog.Pa kako on zna, da onsam sebe nije stvorio, to ne preostaje nitko, ne samo u ovoj vasioni nego iu stotineovakvih vasiona, ko bi se mogao nazvati stvoriteljem njega, osim Boga jedinoga.A neplemenito zavru i uvijanje pitanje i trae svoje porijeklo u bunjitui oboru oko kue, samo dase ne bi imali koga bojati ili koga stidjeti, i da bise imali ime hvaliti.ZNANJE I VLADANJEVie zna jedan neuk seljak nego to to uen varoanin moe pretpostaviti. Bog ga ui. Manje znajedan uen varoanin nego to jedan neuk seljakmoe pretpostaviti. Oholost smanjuje njegovo znanje.Ui ta hoe i znaj to moe, ali jedno ne smije ne znati: da je uvekdragocenije dobrovladanje nego mnogo znanje.Mnogoznalica u robijakim gunju izaziva prezrenje, a neznalica u robijakim gunju izazivasaaljenje.Kad se uje o nekom uenom ovjeku, da je uinio neko zlo djelo, na svimusnama lebdi isto pitanje:Kako je taj mogao znati bezbroj stvari, a dvije glavnenije mogao nauiti: Bojati se Boga i estvovatiljude?Ui to hoe i znaj to moe, ali jedno ne smije nauiti: Na zloupotrijebiti svoje znanje.Koliko je i koliko puta reeno: Bolje i neznati negoznati pa zloupotrijebiti!OI I RAZUMCijeli jedan svijet moe se smjestiti u jedno oko, a tri svijeta u jedan razum. Dva oka vide isto to ijedno. I tisue oiju vide isto to i jedno.Oko je oko za jedan svijet, razum je oko za tri svijeta. Oko je svjedok fakata, razum je svjedok fakata,zakona i istine. Kada dva oka vide isto to i jednooko, zato se dva razuma svaaju oko jedne istine?Zato to je razumnesravnjeno osjetljivije ogledalo nego oko, te kada se i najmanje zamagli unjemu sejedva vie ta da ogledati nego u oku tjelesnom. U zamagljenom ogledalu razuma - zamagljenom od zlobe igrijeha - mogu se ogledati samo fakta kaoi u oku tjelesnom. No zamagljen razum moe prevui maglom ioko tjelesno. Tada se fakta predstavljaju krivim u oba ta oka iu razumu i oku, kao krivimogledalima.KADA SE OVJEK MORA SETITI BOGA?I najgori ovjek mora se tri puta u ivotu sjetiti Boga:- Kada vidi pravednika da strada zbog njegove krivnje;- Kad on sam strada zbog tue krivnje, i- Kada mu doe as smrti.Tri puta u ivotu mora se zaplakati i najtvri grenik:- Kada ga, gonjena od ljudi kao divljeg zvera, pomiluje majina ruka;- Kada ga bolesna i osamljena posjeti njegov protivnik, donosei mu darove i oprotaj, i- Kada mu na samrti sveenik kae: Ne boj se, Boja milost je vea odtvojih grijehova!Tri puta ovjek slii sam sebi na Boga:- Kada mu se rodi sin;- Kada shvati i usvoji Krista i- Kada se pomiri sa svojim stradanjem za pravdu.SRCE I EVANELJEOd blata je i tvoje srce, od blata je i papir, na kome je ispisanoJevanelje. Po jednom i podrugom blatu pisao je Duh ivotvorni. Zato jednopismo korespondira drugom, jedno lomi peate nadrugom, jedno tumai drugo. Kada svijet jedno sagori svojom strau i drugo je u opasnosti od poara.LA DELIODBOGAOd Boga nas ne dvoji istina nego la, i samo la. Rei, da nas istinadvoji od Boga znai istoto i rei, da nas Bog dvoji od Boga.Lane misli i lane rijei, lani osjeaji i lana hotenje - to je sumalai, koja nas vodi kanebia, iluziji i bogoodreenju. Sa tvoga puta, rasputa, avaj, nema povrata bez velikog potresa uivotu ovjekovom, kada ovjek pada slijep na zemlju, kao Savao i kada ga Bog podie iz praine i nemoi iotvara mu oi za obratni put.FIGURA OD PRAINE I DIMAU asu kad se ovjek odree Boga svjesno ozbiljno i zlobno - a svakoozbiljno bogoodreenje jezlobno - on prestaje biti ovjek, prestaje bitiivotinja i postaje jedan bezimeni fenomen prirodnibez kategorije. Jer boanski duh, koji je Bog udahnuo u njegovu figuru od zemlje, ostavlja ga.Kakav je ovjek, tada? To je tada prazan praporac, koji se kotrlja i odkotrljanja zvei.Bog je uzeo svoj dah sebi. to je preostalo? Jedna figura od praine idimo, koja stoji izvanstvorenog svijeta.Ako ikada ta figura od praine i dima ponovo postane ovjekovom, tojest ponovno primi u sebedah Boji, to je ponovno stvaranje ovjeka. Bukvalno-ponovljeno udo stvaranja!MRNJAKomrzi cijeli svijet, taj ne moe voljeti ni sebe.Komrzi cijeli svijet, taj prezire samog sebe. I baca samome sebi dnevnauivanja kao to bacakomade psu.Ko mrzi cijeli svijet, taj oglaava rat cijelom svijetu. Na strani svijeta stajaei Bog.Takvome bi bolje bilo da kae planini: Lezi na mene!KRAJNJA POBEDA DOBRASve vodenice melju u Boju korist.Grijeh na jednoj strani budi dobrodetelj na drugoj. Pritupljenakradljivost na jednoj, nesebiniheroizam na drugoj. Bolesna fantazija na jednoj, boanska vidovitost na drugoj.Bog ne stvara iz zla dobro, nego probuenim zlom budi uspavano dobro.Nikakvo zlo ne moe uiniti, to nee, bilo tebi samom, bilo nekomdrugom, otvoriti oi zaodgovarajue dobro.Pa kako je drama ovoga svijeta poela grijehom i kako svakom dobru prethodi zlo, znai, da e sedrama svijeta zavriti dobrom.Kada zlo izbaci i posljednju kartu, dobro e drati jo jednu u rukama.I dobro e onda zgrnuti svu dobit, a zlo e ostati prazno i - bankrot.JEDNAKOSTBog nije Bog jednakosti, no Bog ljubavi.Jednakost bi iskljuila svu pravdu i svu ljubav - iskljuila bi sav moral. Ljubi li mu enu svojuzbog jednakosti? I majka ljubi li svoje dijete zbog jednakosti? I prijatelj ljubi li prijatelja zbogjednakosti? Nejednakost je osnova pravde i podstreka ljubavi. Dok traje ljubav, nitko ne zna zajednakost. Dok caruje pravda, nitko ne govori o jednakosti. Kad se izgubi ljubav, ljudi govore o pravdii misle o jednakosti. Kad s ljubavlju iezne i pravda, ljudi govore o jednakosti i misle onemoralu.To jest, kad iezne moral zamjenjuje ga nemoral.Iz groba ljubavi nie pravda, iz groba pravde nie jednakost.TRANSKad se ovjek uzdigne do Boga, on je u transu. Kad se Bog spusti u svijet, onje u transu.U svome transu ovjek je pasivan. U svome transu Bog je aktivan. Ono jenajpotpunija pasivnostovjekova, ovo je najpotpunija aktivnost Boja.U Isusu Kristu pokazan je individualiziran trans Boga u svijetu i svijetao Bogu.Skupocen SUD SA JEFTINIM SADRAJEMZdrav si, mlad si, okupan si, bogat si, nakien si.No kakav uas, ako je tvoj dan ono to je izvana, a tvoja no ono to jeiznutra!Kakva alost, ako su tvoja usta puna neistih misli i srce tvoje punoneistih elja i strasti!Tada sva tvoja vanjska rasko slui poveanju efekta tvoje unutarnje siromatina; i tvojavanjska ljepota slui poveanju efekta tvojeunutranje rugobe; i tvoja vanjska istota sluipoveanju efekta tvojeunutranje neistoe.Ne zaboravi, da ljudi osjeaju jae smrad od neistoe iz skupocjenog suda nego iz jeftinog.LJUBAV, I OSTALOKada ljubav sustane, dunost je zamjenjuje.Kada dunost sustane, zakon je zamjenjuje.Dokle majka gori ljubavlju prema svome djetetu, ona ini vie nego todunost i zakon nalau.Kada majina ljubav prema djetetu ohladi, majka ini samo svoju dunost, to jest ini manje negoto ljubav moe, a vie nego to zakon nalae.Kada majka omrzne svoje dijete, ona ini samo koliko po zakonu mora Dainu, to jest manje negoto ljubav moe i dunost nalae.Ljubav dolazi od Boga kroz duu.Dunost dolazi od due kroz razum.Zakon dolazi od razuma kroz rijei.Ko priznaje zakone kao sumu svega morala, taj poznaje samo koriceknjige o moralu.A tko priznaje ljubav kao sumu morala, taj vidi i ita i poznaje duh i ivot morala.Ko priznaje duu kao prauzrok svijeta, taj vidi i ita samo slova uknjizi o svijetu.A tko priznaje ivoga Boga kao prauzrok svijeta, taj vidi, ita i poznajeduh i ivot svijeta.Ljubav je slobodna od svih zakona, ljudskih i prirodnih i uzvienijaod svih dunosti.Ne znajui propise zakona niti imena dunosti, ljubav ih ispunjava iprevazilazi kao tosunev sjaj prevazilazi reflektivni sjaj kamenja i zvijezda.SAM SEBI GROBZa aljenje je grbav ovjek i za aljenje je slijep ovjek. Ali nitko nije visez aljenje od dva ovjeka:onoga tko se uvijek trudi da opravda svoje grijehove, ionoga tko se uvijek trudi da utvrdi sebe u nevjeri.to moe rei o ovoj dvojici osim da oni od roenja do smrti praveod samih sebe sami sebigrob!TO VIE VEREU nekim bolestima lijenici preporuuju to veu dozu lijeka, kao na primjer: Pij vode to viemoe!Vjera je siguran lijek naoj dui samo kada se uzima u najvei dozi. Verujto vie moe!LJUBAV IZNAD SVEGARezonovanjem o Bogu mi drimo Boga na izvjesnom rastojanju od sebe. Kontemplacijom Boga miskraujemo to rastojanje. Molitvom skraujemo torastojanje na minimum. A sjedinjenjem s Bogom uljubavi razmak sasvimprekrauje, as tim i rijei i misli.ObrazloenjeRezonovanjem o Bogu stvaraju se sekte. Kontemplacija smanjuje broj sekti. Molitva razgorijevaelju za jedinstvom s Bogom. A ljubav plamena premaBogu je cement za svu crkvu Boju i vojujui itrijumfujui.Rezonovanje je poetna stepenica u dizanju ovjeka ka Bogu. Ljudi, koji suse popeli na viustepenicu, nerado se sputaju dolje. I oni, koji su se sjedinili s Bogom kroz ljubav, nerado, vrlonerado se uputaju u rezonovanje obogate.No postepenost je neizbjena. Orao mora se zatri preko polja prenego to poleti.DRATI SVA VJEBANJAKapetan strae na Golgoti rezonovao je o Kristu - "Zaista ovaj bejaeSin Boji"; pokajanirazbojnik na kriu za as je kontemplirala i za as semolio, a Presveta Majka je grlila noge raspetogsina, rukama i ljubavlju, Idus bila i sama raspeta na istom kriu.Ne reci: vjebanje u jednom dovoljno je. Upotrebi sva vjebanja i jedvae postii cilj. Ispituj,razmiljaj, gledaj duhom, moli se - da bi se razgorio ljubav u tebi, koja otkriva sve i daje sve. Jednodrvo teko se razgorevasamo, dva jedno uz drugo lake, a tri jo lake.ANALIZAAnaliza ubija ljubav.Zato je znanost tako hladna.I zato se i ne govori o ljepoti znanja no samo o korisnosti znanja.Zaljubljen ovjek ne pita ni za rod, ni za godine, ni za bogatstvo svojeljubljene. I oduhovljenidua, to jest dua u ljubavnom plamenu prema Bogu, vrlo se nerado uputa u analizu Boga.Ljubav otputa intelekt kao nepotrebnog pijuna. Ali zato sjedinjujetri lua u jedno - um, srcei duu - i pali ih u jedan plamen.UDALJENOSTUdaljenost neprijatelja od neprijatelja poveava mrnju meuneprijateljima.Udaljenost prijatelja od prijatelja poveava simpatiju meu prijateljima.Udaljenost majke od djeteta poveava ljubav i majke i djeteta.Naa udaljenost od Boga poveava ljubav Boijuprema nama. Kad ovoosetimo tada nas pee stidkao vrelo eljezo, pa se vraamo Bogu brim koracima nego to smo pobjegli od njega. Povijest due kodveine ljudi nije stalno blizina Bogu niti stalna udaljenost od Boga nego naizmjenino udaljenje odBoga i vraanje ka Bogu.O da bi bar zadnji nai dani na zemlji bili, ne u udaljenosti od Boga, nego u Bojojneposrednoj blizini!VOJNIKA ROKMa koliko izgledalo udno ipak je istina da mi dolazimo u ovaj svijet, neda u njemu ivimo, negoda se od njega spasiti. Kao to ljudi ne idu u rat da senaslauju ratom nego da se spase od rata!Radi veeg blaga od rata ljudi idu u rat; radi veeg blaga od ovog ivota mi dolazimo u ovajivot. Radi trajnijeg i boljeg ivota mi dolazimo uovaj ivot.Pravi krani nikada nisu smatrali ovaj ivot drukije nego kaovojniku slubu. Svakivojnik ima da odslui svoj rok, i ii kui. I kaoto vojnici broje dane svoje slube i s radoumisle na povratak domu, takoi krani neprestano misle o kraju ovoga ivota i o povratku domusvom.SADRINA IVOTAKada ivot ovjeka nije ispunjen Bogom, nije ispunjen ni biem i liina jednu oajnu prazninu.Dui su sati ispunjeni Bogom nego vjekovi bez Boga.Sve su stvari praznina - vakyym - ako nisu ispunjene Bogom.Sve su due praznina, ako nisu ispunjene Bogom.Ljudi su u onoliko bitni u koliko su ispunjeni Bogom. Jer je samo Bog bie.Zato je iluzija misliti, da su svi ljudi podjednako bitni. Ima ljudibitnijih i nebitnijih. Toovisi od mjere Boga, od mjere bia, koju oni nose usebi.Sa strahom ti kaem: Ima i nebitnih ljudi. Oni su kao i da nisu. I razlikuju se oni od ljudi smnogo bitnosti kao to se razlikuju predmeti u snuod predmeta na javi. No oni ipak jo postoje, oninebitni ljudi, rei e? Da, jer i kada se sasvim ugasi oganj, zadnji dim se vije nad vatritem__

TekovineSvaka tekovina, bilo u znanju ili u imanju, steena tranjem i trudom, mimo Boga, poveava e zasteevinom. Ma i trudom steena, no mimo Boga takva je tekovina grijeh. A svaki grijeh pojaava elju zanovim grijehom.Ono to se stee kroz Boga, ono ini ovjeka zadovoljnim; ono gasi e.Otkriva TAJNINisu pametni ljudi svojom pameu otkrili mnoge tajne nego samo svojom eljom i trudom sukucali na vrata tajni i Bog im je otvorio.Ljudi su eljeli poznanje stvari i zakona i Bog im je otkrio to, premanjihovoj elji i njihovomtrudu. Da su pametni ljudi sa istom takvom eljom itrudom traili poznanje Boga, Bog bi im otkriosebe onako isto kao to imje otkrio radij i gravitaciju.Veliki otkrivai tajni stvorene prirode snebivali su se pred pohvalamaljudskim, jer su osjealida je sva njihova zasluga sastojala se u tipkanju na vratatajni, a da je vrata otkljuao Onaj, koji i drikljueve svih tajni neba izemlje (Luka 11,5-8).Zato, kad si uspjean, reci: Gospodine, meni pripada samo trud, a tebi uspjeh.Postupi li inae zanesen pohvalom znaj da e nebo postupiti s tobomisto kao to i zemljapostupa s lopovom.PROSTE DUEKod nas na Balkanu jo se nalazi po planinskim selima prostih dua stoliki bogatstvomdobrote i ednosti, da kada bi ih bacili u glavnu ulicuma koju od pet i pet prijestolnica, vi bi senehotino sjetili prie o blagu zarivenim pod zemlju.- to bi tek bilo od ovih prostih dua, ispunjenih dobrotom i ednou, da su prostudiralisedamdeset i sedam varokih filozofija i teologija?Bilo bi nesumnjivo ono isto to i sa zdravim ovjekom, koji bi progutao sedamdeset i sedampilula, odreenih za bolesna ovjeka.Ubolestio bi se.Filozofije i teologije mnoe se tamo gdje se mnoi duhovna zatupelost. Tamo gdje je bolest, tamoje i medicina.Odnos vjere prema sustavima filozofije i teologije slian je odnosuhigijene prema medicini.ZLI RAZGOVORIKoje su dvije zle stvari, o kojima ljudi najradije razgovaraju? Tui grijeh i svoja pobjeda.U IME BOIJESve to se izgubi radi Boga, sauvao si; sve to si sauvao radi sebe, izgubio si.Sve to si dao u ime Boje, dao si pod interes; sve to si dao u imesvoje slave i sujete, baciosi u vodu.Sve to si primio od ljudi kao od Boga, donijelo ti je radost; sve to siprimio od ljudi kao odljudi, donijelo ti je brigu.ODNOS PREMA BOGUU jednom vremenu kada se ljudi stave u laan odnos prema Bogu, kao jedinoj stvarnosti i vrijednosti,svi njihovi odnosi automatski postaju lani. Stvarnost i vrijednost prenose se tada sa Boga na san isanja, i ivot postajekao bitka senki kada se Sunce sakrije za oblak.Lane teorije o Bogu povlae sa sobom neminovno lane teorije znanstvene, politike, drutvene ibrane i obiteljske. Jedna la raa se iz druge; jedna se poziva na drugu; jedna drugu vie u pomo.Vjetina se tada cijeni iznad karaktera i mnoina iznad kvalitete.I svi se ljudi tada osjeaju da se gue u lai i svi viu: Sve je la! Noniko se ne vraa istini.Kao kada se plivai udalje od obale pa se ponu daviti i hvatati jedan drugog. Svi oni vide da su u istojopasnosti, ali ipak viujedan drugog u pomo.BITNOST I VRIJEDNOSTBitnost i vrijednost je jedno isto.Samo ono to je bitno ima vrijednost. Ostalo je sve pria o bitnosti ivrednosti.No bitnou se ne moe nazvati ono to as jeste, as nije, no samo onoto stalno jeste.U riznici ovoga svijeta nema nieg to stalno jeste. No ova riznica papirnog novca ukazuje naneku bogatu riznicu pravih i trajnih vrijednosti.Bog je ta bogata riznica. On je sva bitnost i sva vrijednost u isto vrijeme. Ali i mnogi duhovidue, u nekoliko svjetova, imaju od Boga pozajmljenustvarnost i posuenu vrijednost. Bog je posudioovjeku od svoje bitnosti ivrednosti, a ovjek je pozajmio prirodi od svoje posuene bitnosti ivrijednosti.Avaj ovjeku, koji svu svoju bitnost i vrijednost prepie na prirodu ipred prirodi. Jer prirodutime nee obogatiti, a sebe e upropastiti. I bie niiji san, iz koga nema ko da se probudi i koganema ko da ispria.UNUTRANJA krasota STVARIO kada bi mogao vidjeti unutarnju krasotu stvari!O kada bi mogao vidjeti unutarnju svjetlost stvari - ocean svjetlosti, ukome su postavljenestvari! Mrtvi i ivi podjednako se kupaju u tom oceanu i razlike meu njimanema. Trava to danascvjeta kao i ona to je juer uvela podjednako su lijepe imirisne u toj svjetlosti.O kada bi samo mogao vidjeti to! Zaista, suze bi ti zamijenile sve rijei iljubavi boanska sveostalo.PRIRODA JE PRIJATELJPriroda je prijatelj, a ne neprijatelj. Ona je stvorena da bude drug i pomonik ovjeku, a ne rob ikrvnik.Ljudi, koji prirodu ine robom, ine je neprijateljem i krvnikom.Kod nas na Balkanu jo je preostalo neto od starog potovanja prirode i milosti premaprirodi. Jo dotrajava obiaj - nedavno opi na Balkanu - da kada seljak hoe da sijee drva, ilikosi travu, ili kolje stoku, on seprekrsti i kae: Prosti Boe!Narodi, koji su oglasili rat prirodi na ivot ili smrt i koji su izmislili i nepotednoprimijenili brutalnu devizu "eksploatacija prirode", navukli su i navlae na sebe bezbrojna zla. Jer tkoraskine svoje prijateljske odnose s prirodom, raskida ih neminovno i sa Bogom.Nejednaka ZASLUGADva ovjeka ne mogu nikada biti podjednako zasluni za isto djelo.Dva ovjeka ne mogu nikada biti podjednako odgovorna za isti grijeh.Kada jedan uenik Boijeg zakona i jedan uitelj Boijeg zakona uineisto dobro djelo, prvi jezasluniji od drugog.A kada jedan uenik Boijeg zakona i jedan uitelj Bojeg zakona uineisti grijeh, drugi jeodgovorniji od prvog.No, ipak Bog zna bolje od ljudi i sudi pravednije od ljudi. Mojsije je svojom rukom ubio ovjeka, aJuda nije svojim rukom ubio ovjeka, nego samo izdao. Pa ipak koliko straniji je grijeh i stranijakazna drugoga!TRAJANJE STRADANJA

Voar kree voe, da bi bre i pravilnije raslo. No, ako preko mereskree grane i stablodrvo e se osuiti. Veruj da tvoje stradanje nikad nemoe prijei mjeru.Bog bdije nad svakim ovjekom paljivije i milosrdniji nego li ma kojivoar nad svojim voem.Divno govori Nil Sorski: "Kada lonar zna, koliko treba drati lonac u ognju, da se ispee, ada ne prsne, kako ne bi Bog znao mjeru naihstradanja "?Vjeruj, da Bog ima vie rasuivanja nego ovjek.SVIJET NAS PLAI, ISTINA HRABRITko ide za Suncem i vidi samo ono to mu Sunce pokazuje, taj nije ni koraka kroio u unutranjikrug bia, no zagledavi se u Kariatide pred muzejom zaboravio je ui u muzej.Ko za Suncem hodi i nasmijan cijeli dan se hvata od rue za ruu, taj e Seppo zalasku Sunca vraatiuplakan hvatajui se od trna za trn.Sunce nam otkriva slova; um nas ui itanju rijei, a jedini Bog je vezameu rijeima i smisaonjihov. ivot nas ui prolaznosti, smrt potvruje lekciju ivota, a Bog odbacuje obje lekcije.ivot nas broji svaki dan u fakta; smrt nas svaki dan strai kosom zakona, a Istina nas svakidan hrabri: "Ne bojte se! Ja sam vam spremila poasnomesto nad faktima, i slomila sam kosu zakona ".VLADANJE SOBOMLjudi, koji ne mogu vladati svojim srcem, jo manje mogu vladati svojimjezikom.Ljudi, koji ne mogu zavesti mir u srcu svom, jo manje mogu zavesti miru dravi.Ljudi, koji ne mogu vidjeti svijet u sebi, jo manje mogu vidjeti sebe u svijetu.Ljudi, koji ne mogu sudjelovati u tuem bolu, jo manje mogu uestvovatiu tuoj radosti.RazmakDri sve stvari na odgovarajuem razmaku, samo duu pribliuj tovie Bogu.Ako prospe vodu na vatru, nee imati ni vode ni vatre.Ako poeli tue, omrznue svoje i oboje e izgubiti.Ako se priblii slukinji koliko i eni, nee imati ni slukinje ni ene.Ako esto pije za tue zdravlje, izgubie svoje.Ako neprestano broji tue novce, sve e manje imati svoje. Ako neprestano broji tue grijehetvoji e se mnoiti.Ako progoni i stigne lisicu, vratie koko, no ako progoni i stignemedveda nee se vratitini konica ni - ti.SMETNJA VRLINEMnogim ljudima se uvijek ini, da kada bi bili u drugim prilikama bilibi bolji ljudi.Bogatau se ini, da je bogatstvo smetnja vrlini, siromahu siromatvo, znalcu znanje, prostakuprostota, bolesnome bolest, zdravome zdravlje, starome starost, a mladome mladost.To je samo iluzija i priznanje svog moralnog poraza. Kao kada bi se jedan lo vojnik pravdao: naovome mjestu moram biti pobijeen, neka mi se ponudi drugo mjesto, i ja u biti hrabar! Pravi vojnik jeuvijek hrabar, bilo da seodri na svome mjestu bilo da pogine.Da je car Lazar utekao s Kosova, smatrao bi se pobijeenim, no kako jeostao do kraja na svomemjestu i poginuo, on se smatra pobediocem.Adam u Raju izgubio je vjeru, Jov na gnojitu utvrdi vjeru.Prorok Ilija nikad ne ree: Glad mi smeta da budem posluan Bogu! Niti kralj David ree:Kruna mi smeta da budem posluan Bogu!VERA - TEMELJ LJUBAVIVjera je temelj ljubavi.Bde neprestano, da dri vjeru, i bde neprestano sjeme ljubavi, kojevera nosi u sebi, poraste idonese ti radost. Jer sama vjera bez ljubavi, ostalabi hladna i bezradosna. No i kad ljubav u tebi ohladi,te ne poraste i ne donese plod radosti, dri vjeru i ekaj.Dri vjeru poto poto. I ekaj, ma i godinama, dok ljubav iz vjere nenikne. Izgubi li ljubav,izgubio si mnogo, no izgubi li i vjeru, izgubio Sisvete. Izgubi li ljubav, izgubio si plod s drveta, noizgubi li vjeru, posekaosi drvo.Kada jedne godine njiva ne rodi, strpljiv domain obrauje njivu sadvostrukim trudom, da bidruge godine rodila. Govore mu susjedi da njivu prodati, a on uti i radi. Kad i druge godine njiva ne rodi,Strpljiv domain obrauje njivu sa trostrukim trudom. Jo jae mu susjedi viu da njivu prodati, a onuti i radi. Pa kad njiva rodi tree godine, trostruka je radost domaina. Tada njegovi susjedi ute, aon se raduje. A da je prodao njivu prve godine, emubi se radovao?PRIRODNI ZAKONINikada se nije toliko govorilo o prirodnim zakonima kao u modernovreme i nikada se ljudinisu osjeali toliko robovi tih zakona kao u modernovreme. este revolucije i ratovi - dokaz reenog -jesu kao provaljeni irevipod pritiskom elinih obrua. este revolucije i ratovi i zloini isamoubojstva, najjasniji su demant svih modernih oracija o slobodi i napretku.Nikad se nije toliko propovijedalo potovanje prirodnih zakona kao umoderno doba. No zatose nitko ne usudi propovijedati ljubav prema prirodnim zakonima? Zato, to bi svi ljudi osjealiodvratnost prema takvoj propovijedi. A duhovni ljudi znaju, da su prirodni zakoni samo sluge vjeiteljubavi, i da je ovjek vii od prirodnih zakona.Ma koliko da se potovanje smatra vrlinom, ono je ipak vrlina niaod ljubavi. Pa kada se ovania vrlina zahtjeva za jedan tako veliki predmetkao to su zakoni prirode, onda gdje je i koliki litek predmet najvie vrline, ljubavi? Predmet ljubavi je tamo gdje zakoni gube svoju mo i odakledobivaju svoju mo.RIJE LJUBAVIBog je dao ljudima rije ljubav, da tom rijeju imenuju svoju vezu s njim.Kada ljudi zlouporabe tu rije i njenu namjenu, pa ponu njom imenovatisvoju vezu sa zemljom,onda ta rije slabi u odnosu prema Bogu.Rijei gube svoju maginu i boansku mo, kada se zloupotrebe i postajukao mrtve. Isto kao jednosjeverno drvo, presaeno na jug, to svene i osui se.Otimanje od PRIRODEKada ljudi edno otimaju zlato od prirode, priroda im daje otrov podvidovi zlata.Kada ljudi edno otimaju znanje od prirode, priroda im daje igrakumesto pravog znanja.A kada ljudi krotko, iu Boje ime, u ime Domaina prirode, trae onoto im je potrebno,priroda im daje ono to trae.Mudra majka daje djetetu sve to dijete, po potrebi od nje trai. A kadadete zatrai neto izpuste znatielje, majka mu daje neku igraku (surogat) u zamjenu za ono to ite.Tako postupa i Mudrost Boja s ljudima.OPTIMIZAMOvaj svijet je gori od sviju svjetova, koje ovjek kao ovjek moe podnijeti. Jo gori svijet od ovoga nijeza ljude nego za demone.Svi ljudi osjeaju, no bjee od tog svog osjeaja kao to nevjet pliva, uplaen od dubinemorske, okree lea moru i pliva ka obali.Svi ljudi ovo osjeaju, zato svi podozrevaju lake optimiste u arlatanstvo. I zaista, vie jearlatanstva no pravog optimizma kod onih koji veselo gledaju u ovaj svijet, a meutim smatraju smrttokom naeg ivota.Jedini optimist, bez arlatanstva jeste onaj, tko ima hrabrosti priznati svu strahotu ovogivota, no i pronicljivost, da vidi smrt ne kao toku, no kao zapeta naeg ivota - zarez, nakon kojee nam se dati ist list, pokom se nee vie pisati krvlju i suzama no zlatnim zrakama boanskesvjetlosti i radosti.NAD AMBISKao to bezbrina djeca i ne slute surovu borbu ivota, u kojoj se nalazi svijet oko njih, tako imnogi odrasli ljudi i ne slute, kao IDEC, stranu duhovnu borbu, koju Krist, sa svojom angelskom isvetiteljskim vojskom vodiprotiv tamnih sila u svijetu.Samo za duhovna ovjeka moe se rei da je izaao iz doba djetinjstva, makoliko da je on veliko dijeteu drugom jednom smislu. Zato duhovni ovjek gledajui vidi ovjeanstvo - kao majka nerazumno dijete -okrueno stranom opasnou.I kao to su djetetu esto nepojamno savjeti i opomene roditelja, kojibudnim okom prate dijete uopasnosti, tako su mnogim i mnogim ljudima nepojamno savjeti i opomene duhovnih ljudi. Jer za mnogeostaju za vazda nevidljivei nevjerojatne vizije, koje imaju duhovni ljudi i nevidljiv ambis, nad kojimspavaju.OPTIMIZAM I PESIMIZAMSamo optimistiko rjeenje zagonetki ivota moe zadovoljiti duuovekovu.Svaki gladan pas ima pesimistinu filozofiju. A gladni isposnicihrianski drali su sepozitivnih i optimistinih rjeenja zagonetki ivota.Dostojanstvo ovjeka i jeste u tome, da se stalno dri optimizma bez obzira na svoje stanje u ovomesvijetu. Dan za danom, i no za noi demantiraju optimizam, no tajanstveni zraci iz onog svijeta potiu gai razgorevaju.Optimizam ili pesimizam jednoga ovjeka ne zavisi od njegove sitostiili gladi, no od broja ikakvoe svjetova koje on dosee svojom vizijom.Tko vidi samo materijalni svijet i nijedan vie, on mora biti pesimista. Ko pak vidi jo viesvjetova, boljih od ovoga, taj ne moe biti optimista, bio on sit ili gladan.IntelektualnostIntelektualno razvie jednog ovjeka je najlake, najbre i - ako jeodvojeno od istovremenoguzvienja uma, oienja srca i due - najopasnije.Ono je najlake zato, to zavisi samo od mnoine ulnih utisaka i razumne klasifikacijekombinacije istih. Za razvie svoga intelekta mi imamo pet ula, a za razvie ostale tri etvrtiovjeka imamo etiri Evanelja. Da bi postali intelektualci, za to nam slue tisue uitelja, a da bipostali potpuni ljudi, za to nam stoji na usluzi samo - Krist.Rei: Ja sam intelektualac - znai isto to i rei: Ja sam etvrtinaoveka.Otuda je naziv "intelektualac" jedno neljudsko ime i jedna optuba sebe samog__

JEDAN BOLJI SVIJETBog je velik bogata, koji u ovome svijetu igra ulogu velikog siromaha. On doputa svim svojimstvorenjima da se bogate onim to ele i da tako izgledaju bogatiji od njega.No ljudi duhovni, iji je duh probuen za viziju svjetova boljih, oseajuse siromano sa svimbogatstvom ovoga svijeta i znaju pouzdano da ih eka jedno dragocjenije i trajnije bogatstvo u tim viimi boljim svjetovima, gdje seBog vidi kao veliki bogata.Toliko je Stvoritelj milostiv i ovekoljubiv da u sluaju i da on banije stvorio u poetkujedan bolji svijet od ovog, on bi ga stvorio sada zbog plamene elje milijuna ljudskih bia, koja suplatila i plaaju cijenu toga svijeta.No najvii duhovi, najplemenitiji ljubitelji Boga, ne eznu ni za jednim stvorenim svijetom no zaOnim, koji stvara svjetove.Njegujte BESMRTNOSTINjegujte deco, besmrtnost u sebi. Jer besmrtnost nije neto to ima tekpoeti, no neto tostalno jeste u nama i to se ima na kraju samo objelodaniti u svoj krasoti svojoj.Smrt e doi da sagori, ne besmrtnost nau no smrtnost.

Smrt neprestano stee za guu smrtnost nau, dokle ne uspije da je sasvim udavi.Nijedan atom besmrtnog bia i ivota u nama ne podlijeu smrti nikadza nikad. Ne podlijeesmrti nae bie i na ivot, ali se moe od nas uzeti, ako ga nedostojno nosimo. Kao to voda proekroz kreana breg ne mogui dase zadri u njemu!Zato njegujte, deco, briljivo besmrtnost u sebi, i radujte se. Jo samotrenutak - dva i vi ete senai na njenoj vjeitoj i slatkoj njezi.ENTUZIJAZAM i fanatizamI entuzijazam je oganj, i fanatizam je oganj. No prvo je oganj bez dima, drugo je gorenje sa dimom.Entuzijazam znai: cijeli ovjek sabran i upuen na jednu stranu, bez osvrtanja. Kad um prosudi isrce zavoli i dua zahoe, onda se ovjek ujedinjuje ikao ujedinjena sila polazi na veliko djelo. Asabran i ujedinjen ovjek je velika sila u ovome svijetu, zaista vea nego to i on sam o sebi misli.Entuzijast je ovekoljubiv. im se u entuzijazmu jednoga ovjeka krijemrnja protiv izvjesnihljudi, to nije entuzijazam no fanatizam. Kad u proljee gori gomila smea, ispod smea se izvlaiprobuena zmija. Takav jefanatizam.Entuzijazam je uvijek sila, koja zida i stvara. Sve velike drutvene organizacije, svu velikuumjetnost, svu uzvienu poeziju, sve spasonosne i istehumane pokrete - sve je to stvorenoentuzijazmom. Ne treba nikada zaboraviti, da entuzijazma bez ovjekoljublja nema.Fanatizam se pokazuje u najveoj sili svojoj u tri sluaja: u partijskojpolitici, u revoluciji iu ratovima.Kao dan od noi tako se razlikuje entuzijazam od fanatizma. Prvi serukovodi ljubavlju i zida;drugi se rukovodi mrnjom i rui. Prvi je saboran, katolian, drugi je iskljuiv, sektantan.Fanatiku uvijek nedostaje neto, as um, as srce. Entuzijasta je uvijek ceoovek.uvaj se duo, da se ne okrnji, te da se tvoj entuzijazam ne iskrivi ufanatizam.KADA CRKVA GOVORI.Kada svi govore, crkva ne moe doi do rijei. Kada se namrti sudbai zavee sve jezike, ondacrkva dolazi do rijei; onda jedina crkva smije i moeda govori.VERA U IVOTPosvednevno ljudi ive i ope meu sobom vie vjerom nego iim drugim.U gostionici ovjek rua s vjerom, da u jelu nije otrov; spava u postelji sveram, da pod jastukomnisu skorpije; prima na pijaci banknotu s vjerom, danije lana; kupuje u duanu ibicu s vjerom, danije vlana; najmljuje koije sveram, da e ga koija odvesti tamo kuda treba; putuje eljeznicom svjerom, da je vozovoa normalan ovjek te da ne misli na samoubojstvo. Teak sije zitos vjerom, da e sjemenii. obanin goni stado u panjak s vjerom, da trava unjemu nije preko noi usahla. ena uri skragom na izvor s vjerom, da iznjega jo voda tee. kola poiva na vjeri uenika u uitelja. Dravapoivana vjeri graana u graane i vlast. Brak postoji na vjeri u dobronamernostiobe strane.Prijateljstvo postoji na vjeri u iskrenosti obje strane.Preko 50% naeg zemaljskog ivota i openja s ljudima i s prirodom, osnovano je na vjeri. 50%naeg najpozitivnijeg znanja jeste ista vjera.SLOBODAHoe li slobodu, onda pokuaj prvo osloboditi se sebe samog. Ako jeu pogledu znanja vailokao vrhovno pravilo: poznaj sebe samog-to u pogledumorala vrijedi kao vrhovno pravilo: oslobodi sesebe samog!Hoe li da doe do slobode revolucijom, onda podigni revolucijuprvo protiv sebe samog iuvidee da su sve druge revolucije izline.Hoe li da doe do slobode ratom, onda povedi prvo rat protiv sebesamog, pa ako ovaj ratuspjeno okona, uvidee da su svi drugi ratovi suvini.Veli da hoe slobodu? Onda mora stati uz Boga protiv sebe i protiv svijeta. Prvo protiv sebe,jer u tebi je i glavno bojite protiv svijeta. Akopobedi svijet tu, u sebi, na glavnom bojitu, pobijediosi ga na svim linijama. Ako ga pak pobijedi na svim linijama, a ne pobijedi ga u sebi, on e ostatinepobeen u svojoj glavnoj tvravi.Ako ne pobijedi sebe, ti e svima ostalim naporima uspjeti jedino dauskae iz jedne tamniceu drugu, iz jednog kaveza u drugi. Sloboda drutvena i sloboda nacionalna, i sloboda dravna isloboda internacionalna, bezosloboenja od sebe samog, samo su zavodljiva i laljiva imena raznihtamnica, raznolikih kaveza.Oslobodi se sebe samog i bie van svih tamnica i svih kaveza.SADRAJ ISTORIJEGlavni sadraj povijesti ovjeanstva jeste ispravljanje i ureenje odnosaljudi prema Bogu. Sveostalo su epizode i atiranja glavnog izgleda.Periodi povijesti ovjeanstva predstavljaju ili plimu ili oseku urastojanju ovjeka i Boga. Kadaje bivala plima, onda su veliki umjetnici nalazili inspiraciju u Bogu; kada je bivala oseka, onda suvelikiumetnici nalazili inspiraciju u prirodi. To se moe nazvati umjetnost iz prve rukeumjetnost iz druge ruke. Prva umjetnost vie je muenstvena i dramatina, drugavie enstvena ilirini. Kada je otac odsutan, onda majka doekuje goste.Svaka oseka, tj.. padanje od divljenja Bogu na divljenje prirodi, oznaavapodetinjenje ljudi. Plimaje zdravlje duhovno, oseka je nezdravlje duhovno. Normalno je za zreo ovjek naputa sladunjavuprivlanost prirode i Zuriko uzvienom regionu nadnaravnog, realnog kraljevstva Bojega. Kao tovelijedan perzijski poet:"Mladenac malen i nejakdri se skuta matere svoje.No kad omuz i porasteon hodi barabar sa ocem svojim.I ti se, gle, tako dri matere:prirodnih tijela i elemenatadokle, porastao, ne udruiesesa Ocem svojim Svevinjim ".Treba se sjetiti dogaaja s dvanaestogodinjim Isusom, kada ga je majka nala u hramu nakondueg lutanja i traenja.- Zato ste me traili? - Upita Isus. Zar ne znate da meni treba u onomebiti to je Oca mojega?POVJERENJEPovjerenje vie vrijedi nego kapital. Veli trgovac. Povjerenje u polarnu zvijezdu vie vrijedi negoznanje puta. Veli moreplovac. S povjerenjem i ti daje meni ruku, prijatelju, i ja te donekle vodim.Noovek moe asom umrijeti i trgovac tetovati. Polarna zvijezda moe se asomsakriti za crnioblak, i moreplovac zalutati. A ja sam prijatelju pregrtpraine koju vjetar smrti moe asomrazvejati.Ko e te povesti dalje od stanice moga groba? Kome e putovoa tadapokloniti povjerenje?Pokloni ga i tada i sada Isusu koji je razvejao smrt kao aku praine. On je prijatelj, koji neumire, i na koga nikakav crn oblak ne smije naie.SLUBA BOGU I LJUDIMASluba Bogu jeste u isto vrijeme sluba ljudima; sluba ljudima jeste uisto vrijeme sluba Bogu.Mi ne moemo istinski sluiti Bogu, a da kroz to ne sluimo ljudima; niti moemo istinskisluiti ljudima, a da kroz to ne sluimo Bogu.Kada gorimo pred Bogom kao rtvena svijea, mi i tada svetlimoljudima; a kada gorimo utamnici i svijetlimo sunjima kao lojane svijea, mismo i tada rtvena svjetlost pred Bogom.SAMOAZato su svi veliki duhovi voljeli samou? Zato to su voljeli drugovanje s Bogom, nesmetanodrugovanje sa veim od sebe.U samoi navaljuju na ovjeka svi veliki problemi ivota, ija baza obuhvaa svu zemlju i ijise vrhovi gube u magli vjenosti i beskrajnosti. Pa, mada ih ovjek ne moe rijeiti, ipak osjea onneko jezivo zadovoljstvo stojimeu nepobjedivim dinovima. Rijeene probleme i otkrivene tajneljudi preziru kao to preziru i pobijeene neprijatelje. Zato veliki duh trai samou, tojest traidrutvo veih od sebe, drutvo neotkrivenih tajni, nereenihproblema, drutvo svih dinovskihmisterija, koje se sve, grupiraju oko misterije Svevinjega.UTANJEutanje su voljeli svi veliki duhovi, jer su duboko osjeali istinitostone narodne izreke:Govor je srebro utnja je zlato. Svaki misaon ovjek iskusio je na sebi, da on nije ono to kae osebi no ono to preuti. Ne onoto preuti hotimino, no ono to preuti po nudi, jer ne moeda iskae.Nai razgovori u drutvu jesu kao sitna moneta, kojom sebe otkupljujemo, dok krupna monetaostaje u nama, ne pokazana. Ili, mi se predstavljamodrutvu u letiminim fotografijama, dok naportret ostaje u nama, ne pokazan.Uostalom sve velike stihije su najvie utljive, a sam Bog utljivijiod sviju, dok su sve maletvari govorljiv. Kakvo je udo, dakle, da su svi veliki duhovi utljivi?EVA I MARIJAEva i Marija praktino znae za nas tjelesnu mudrost i duhovnu mudrost. U crkvenim pjesmamapjeva se: "ena bi priina stradanja, ena i priina spasenja".Eva je zaeljela vie nego to su joj mu i Bog smjeli dati bez opasnostipo nju. I ona je, s avolom,skoila u ambis i povukla sa sobom cijeli Raj. Taj ambis je povijest. Usred tog ambisa bukteih strasti, gdjese drvo iskuenja bilorazmnoilo kao crv, Marija je uzdigla svoju duu visoko iznad povijesti iobruio se Duhu Svetom.Plod Evinog zaigravanja sa avolom bio je njen prvijenac - ovjek krvnik. A plod Marijinogobruenja sa Duhom Svetim bio je njen prvijenac - ovekBog.Eva je otkotrljala kota ivota nanie, Marija ga upravila navie.Sva drama Eve i Marije ne bi za mene i tebe, prijatelju, bila dovoljnoznaajna kad ona ne bibila najistinitije predstavljena drama nae vlastite due.IZMEU OVJEKA I BOGAto je ovjek blii Bogu, to mu se Bog ini veim, a ovjek manjim; toje ovjek dalje od Boga, tomu se ovjek ini veim, a Bog manjim.Postoji jedna razdaljina izmeu ovjeka i Boga na kojoj se ovjek gubi, aBog ostaje; i postoji drugajedna razdaljina, na kojoj se Bog gubi, a ovjek ostaje.Odricanje Boga ne dokazuje savreno nita o Bogu nego pokazuje duinu razdaljine izmeuodricatelja i Boga. Kada jedan odricatelj Boga poverujeponovo u Boga time pokazuje samo da je duljinaudaljenosti izmeu njega i Bogaskraena.Da bi jedan ovjek doao do saznanja o piramidama egipatskim, moraili povjerovati onima, kojisu bili u neposrednoj blizini piramida, ili mora sam doi u neposrednu blizinu piramida. Treegnaina nema.Tako i svaki ovjek moe doi do spoznaje Boga ili vjerujui onima, koji su stajali i stoje uneposrednoj blizini Boga, ili mora se potruditi dasam doe u neposrednu blizinu Bogu.Tebi izgleda smijean i alostan onaj, tko odrie postojanje piramide natom osnovu, to on osobnonije vidio piramide? Jo smjeniji i alosnije izgleda onaj tko odrie Boga na tom temelju. Smjenijii alosnije izgleda ovajdrugi od onog prvog jer:Prvo, jer piramide se mogu osobno poznati samo na jednom mjestu u celomsvetu, dok se Bog moeosobno poznati na svakom mjestu irom cijelog svijeta idrugo, jer tisue i tisue puta vei je broj onihsvjedoka koji su osobno poznali Boga, od broja onih koji su osobno poznali piramide.VIZIJA BOGAU neposrednoj blizini Boijoj pri intenzivnoj viziji Boga, kao sve usvemu, ovaj svijet iezavakao nepostojei. Ovo su osjetili i nekoliki moniduhovi iu drugim religijama, kao: Patandali iankara u Indiji, muslimanski Sufi u Perziji, Plotin meu Rimljanima i drugi. U kranstvu jebroj ovakvih dua u transu ogroman. U Zapadnoj crkvi karakteristini suprimeri ove vrste SvetiFranja, Sveta Tereza i Madam Gijon.Kako bi se mogla opisati ova vizija Boga, ovo vienje Boga kroz svepredmete u vasioni? Kaogledanje Sunca kroz staklo, pri emu staklo ostajenevieno.Pri intenzivnoj viziji Boga ustraeni - najprije ustraeni - jedan ovjek pita Boga: Kuda bihotiao od duha Tvojega, i od lica Tvojega kuda bihutekao? (Psalam 0,139). __

BITI MIRAN KAO DUBINA MORSKANeka se talasa ivot oko tebe kao uzburkano more, ti se staraj biti miran duom kao dubinamorska. Jedan vojskovoa promatrao je hladno svoju vojsku u borbi, kako se nijaas naprijed as nazad. Kadasu mu preplaeni autanti priopili potpun poraz, on se ni najmanje nije promijenio. "Kako to?" Pitalisu ga docnije. A on odgovori: "Kada me je majka rodila, ja nisam znao ni za poraz ni za pobjedu. Zatokao zreo ovjek ne bi mogao imati dranje koje sam imao kao mladenac? "Ili, ona slina rije pravednogJova: "Go sam izaao iz utrobe majke svoje, Gocu se i vratiti" (Jov, 1,21).Jedna majka korea sina, to je tri godine putovao po svijetu. "Ostaviosi svoj dom, pa si otiaoda luta! "-" Vara se majko, odgovori sin, moje noge i oi su lutale po svijetu, no ja sam sve tri godineproveo s tobom pod ovimkrovom. "Moe vjetar kolebati jedan hrast koliko hoe, korijen hrasta ostae miran. Hrast je duboko urastaou korijen u zemlju, i to je to ga spasava od svih vjetrova. Tako i ti mora duom, korijenom svoje due, duboko urasti u Boga i tote jedino moe spasiti od svih opasnih talasanja i kolebanja.KO moe osvijetliti GROB?Sva svjetlost u svemiru da se slije u jedno Sunce, ne bi mogla osvetlititajnu jednog groba.Naprotiv, to vie svjetlosti oko nas, to vie raskoi prirodne ikulturne, to vie smijehai cvijea, to nam se grob ini mranijim. Najvei pesimizam u svijetu pojavio se, ne u siromanojPalestini ili u Grkoj, nego u Indiji, u zemlji najvee prirodne raskoi.Sve ono, to ovaj ivot ini ugodnijim, svjetlijim i slaim, sve to pootrava alac smrti. Krozprozor lije se na nas svjetlost Sunca, a kroz vrataiba nas hladan vjetar. Takav je ovaj ivot u kome sekroz otvor izlivana nas zaprepaujui blesak prirode, a kroz drugi iba nas hladan vjetarsmrti. Ide vesela druina drumom i sva nakiena nasmijana vasiona, rekaobi, sudjeluje u njenomveselju. Najedanput pojavljuje se pred veselom druinom-svje grob ukraj druma! Sladi se ovjeknajslaem ribom i ini mu se danjeg slast preobraava slau sve ljude i stvari unaokolo.Najedanput kost u grlu!Da li je bio i da li postoji netko tko moe ui s lampom u grob, a ne izgubiti osmijeh ivota? Netko,ko moe ono to sva ova smrtna vasiona ne moe? Sva druga pitanja sustiu se u ovom voru.Obziri se koliko hoe na mudre ljude i na one koji su bili i one kojisada jesu, nitko ti od njihne moe pomoi da zaviri u grob i sauva ivotni osmijeh osim - Krista.Muenitvo HRISTOVOTrostruko je bilo muenitvo Kristovo za ivota njegova na zemlji, trostruko je muenitvonjegovo i kroz svu povijest.Jedno je muenitvo njegove osobnosti, drugo je muenitvo njegovih djela, tree je muenitvonjegove nauke.On je ubijen kao "varalica" i "bezbonik" - i stotine tisua njegovihsledbenika mueni su iubijani kao takvi kroz stoljea i povijest. Kroz ove jeHristos ponovo muen i ubijan.Njegova djela su ili odrian kao nepostojea ili osuivana kao maioniarska. Tako je bilo zanjegova ivota na zemlji, tako se evo, do u sami dvadeseti vijek njegova djela od raznih ljudi i raznih skupinakao takva kvalificiraju iosuuju.Njegova nauka je osuena u Jeruzalemu ili kao zanesenjaka, ili kao izlina jer ve sadrana ustaroj mudrosti i starim zakonima ili pak kaotetna.I sve je to bilo i biva "kako je pisano". "Neka se ne uplae srca vaa". "Krist ne bi bioKrist, kada ne bi mirno i sigurno mogao hoditi po burnome moru, nego dijete, koje se vozi u zdjelici pomirnoj vodi.Tako je moralo biti, no teko onima kroz koje je to bivalo. Oni su skakali u oganj, da ga ugase, nooganj ih je gutao i sve se vema razgorevao. Da e se tosve desiti - "tako je pisano" unaprijed.esto se baca snijeg u vatru, da se vatra vema razgori.BITI OVJEK TO JE MALOUini dobro i zakopaj pod kamen, ono e od kamena nainiti sebi jeziki objaviti se.Ako si u tamnici zbog pravde, sve zvijezde e sjati nad tvojom tamnicomi raditi za tvoju slobodu.Ako si na vjealima zbog pravde, sva nebesa uskomeae se i radie datvoju smrt obrate uivot.Budi ovjek, to je malo reeno.Budite bogovi, veli Sveto Pismo.Budi ovjek, to je kratak program.Budite bogovi, to je najvii program.Ogladneli, nijedan vas program nee nasititi osim najviega.Oednila, nijedan vas program nee napojiti osim najviega.Oni, koji vam rumore u ui: Budite ljudi - ustvari rumore vam: Buditeto to jeste malodrukije.A Bog vam, s vjerom u vas ape najviu i najmiliju tajnu: Budite bogovi!I vie od ovoga nita se ne moe rei. Iznad ovoga rijei se gube iutanje postaje rjeito.Jakovljev HRVANJE S BOGOMAko si ovjek, mora se u ovome ivotu hrvati s Bogom kao to se i Jakov hrvao. Blago tebi, akoBog odnese pobjedu nad tobom. Teko tebi, ako tiBoga pobijedi i ostane - sam na megdanu. Jer u tomsluaju nisi ti pobedionego smrt.GROM I GROMOVNIKKada voda ispari i kao para postane nevidljiva, tada izgleda najnemonija. No ba tada stvaragromove.Tako i Krist. Kada je bio poloen u grob i uniten za oi ljudske izgledao je najnemoniji. No,ba tada je on postao grom i gromovnik za povijest svijeta.MALA I VELIKA UTEHANe postoji nekrunisana glava na zemlji.Zvjezdano nebo visi kao dragocjena kruna nad svakom ljudskom glavom. No, jedna rije - Oena-donosi srcu vie utjehe nego ta kruna. Gle, ta ista kruna kruni i glave magaraca, no ona rije nedonosi srcu magaraca nikakvuutehu.OdblesakSunce rasipa svoj sunani sjaj podjednako obilno i po istom i pomiriljavom kamenju, priemu samo isto kamenje odsjajuje.I Bog rasipa svoj boanski sjaj podjednako obilno i po istim i pomiriljavim duama, priemu samo iste due odsjajuje.NEISTOA DUEI najgnusnija neistoa tijela je sitnica prema neistoi uprljane due. Neto vode i netosapuna i sva neistoa tijela biva smivena: i blato ismrad i vai i gad. Ali neistoa due ne moese smiti nikakvim sredstvom, dokle se dua ne obnovi.Neist patos se pere, no ne mora uvijek da se zamjenjuje novim, da bi bioist. Ali neist zraksobi ne moe se niim oprati, niim oistiti - onse mora izgnati iz sobe i zamijeniti istimzrakom. Tako je is duom. Uprljana dua mora se obnoviti, preporoditi, da bi postala ista.Kad ima prozor na sobi, lako je neist zrak oistiti i svjeim ga zamijeniti. No, kako e seneist zrak oistiti u prostorijama bez prozora?ija dua ima prozor prema Bogu, lako e se osvjeiti, oistiti, obnoviti, preporoditi. No kakoe se oistiti neista dua u onoga, tko nema nikakva otvora prema Bogu, kao izvoru duevne svjeinei podmlaivanja?Megdandija NA DRUMUKo najvie napada, najmanje osvaja.Ko najmanje otpora daje, najmanje biva napadan.Alcan i edan slave i bogatstva najvema napada ovaj svijet, zato i osvajanajmanje vrijednosti ovogasvijeta, a pritom svoju vlastitu vrijednost gubi.Smiren ovjek najmanje otpora daje, zato najmanje biva napadan.Priroda ne voli uzbune meu ljudima i kanjava ih pomorom i glau.Megdandija na drumu ima za neprijatelje ne samo ljude no i prirodu. Iako ga promai strijela izbuna, nee ga promaiti grom iz neba.NAJDOSADNIJA DRUGDrugovanje duhovna i tjelesna ovjeka jedva je to ugodnije i dugotrajnije od drugovanja ovce iakala. Ako si duhovan ovjek, nitko ti ne moe biti dosadniji drug od ovjeka koji najvie voligovori o stjecanju bogatstva i tjelesnim uivanjima.Ako si bogata i najvie voli da govori o bogatstvu i telesnimuivanjima, niko ti nemoe biti dosadniji drug od ovjeka duhovna, koji govori o Bogu i dui.Duhovni ovjek nikada, ni u ivotu ni na samrti, nee poeljeti drutvo tjelesnog ovjeka, nitie se ikad pokajati to nije sledovao savetimaovoga. A tjelesan ovjek poeljet, ako ne prije, a ono nasamrti drutvo duhovnog ovjeka i pokajae se to nije sledovao savjetima ovoga.Bogata i BOGATSTVOVeliko bogatstvo samo po sebi nije ni zlo ni dobro.Veliko znanje samo po sebi nije ni zlo ni dobro.No u rukama zla ovjeka bogatstvo postaje zlo, au rukama dobra ovekabogatstvo postaje dobro.Isto tako, u glavi pokvarena ovjeka znanje postaje otrov, au glavi dobra ovjeka znanje postajelijek.PRIJATELJSTVO I NEPRIJATELJSTVOovjek nikada ne moe mrziti neprijatelja neznalicu, kolikoneprijatelja razvratnika.Neprijatelj iz neznanja nikad nije toliko odvratan koliko neprijateljiz pokvarenosti.Mi postajemo neprijatelji jednome ovjeku, kada poznamo njegove zleosobine, a ne poznamonjegove dobre osobine. I mi postajemo prijatelji jednome ovjeku, kada uoimo njegove dobre osobine, aprevidimo njegove zle osobine.Jakost naeg prijateljstva i neprijateljstva prema ljudima, dakle, nezavisimo od tih ljudi negonas samih - od naeg poznanja i nae uoljivosti.DUH ProtivljenjeKo god se protivi Bojem zakonu, taj e se ubrzo poeti protiviti prirodnom i drutvenomzakonu. Ko god se protivi volji Bojoj, taj e se uskoro poeti protiviti svaijoj volji.Ko god se protivi vlasti Boijoj, taj e se uskoro poeti protiviti svakoj vlasti.Ko god se protivi ljubavi Bojoj, taj e se uskoro poeti protiviti iljubavi majke, ene, djecei prijatelja. Ljubav takvog stvorenja pretvorit se usamoljublje, samoljublje u oajanje, a oajanje jenajkrai put ka samoubojstvu.SAMOUBISTVOSamoubojstvo nije skraenje muka, no produenje.Pela, koja prebjegne iz jedne konice u drugu, postaje nemila na dvestrane: nemila u konici izkoje je odbjegla, i nemila u konici u koju je dobegla.Samoubojstvo je pokuaj bijega iz ovog carstva ivota. No begunacani jedno carstvo ne primarado.Ubojstvo je indirektan atentat na ivot, samoubojstvo je direktan atentat na ivot. Ubojstvoizraz djelominog prezrenje ivota, samoubojstvo jeizraz krajnjeg i potpunog prezrenje ivota.Ubojstvo je ve samo sobom jedna vrsta samoubojstva, poto je ivot tvoji tvoga susjeda jedan ivot.Ali ubojstvom ti hoe da ubije dio ivota, kojise moe braniti od tebe, dok samoubojstvom ti hoeda ubije dio ivota koji se od tebe ne moe braniti. Gle, ivot u tvome susjedu moe se braniti odtebe, no ivot u tebi savreno je bez obrane prema tebi. A ubojstvo onogato se ne brani povlaisobom kaznu i mue