voda i zrak - inet1.ffst.hrinet1.ffst.hr/_download/repository/2._voda_i_zrak_-_uvjeti_zivota.pdf ·...
TRANSCRIPT
Voda i zrak –
uvjeti života dr. sc. Ivana Restović
Filozofski fakultet Split
Učiteljski studij
Vodikova veza
• Termodinamička svojstva:
– voda u tekućem stanju
(T = 100 ˚C i T = 0 ˚C)
- visoka toplina isparavanja
– visoka
toplina fuzije
v t
Kap – oblik sfere
99% vode na Zemlji – tekuće stanje
• Anomalija vode
Fizikalna svojstva vode:
- Voda je najgušća na 4 C. 0
Život ispod zaleđene površine vode.
Santa leda
Voda – medij za život
• Prvi život
• Organizmi koji ne
žive u vodi:
– tvari potrebne za
život u otopljenom
stanju,
– sudjeluje u
regulaciji
temperature.
Voda – medij za život
• Organizmi koji žive
u vodi:
– Velike tjelesne
mase
– Arhimedov zakon
– Kitovi, morski psi,
vodenkonji, goleme
rakovice
Voda omogućava:
• Odvijanje oplodnje
• Lebdenje
• Prijanjalke -
tekućice
VODA I VLAŽNOST
• Količina oborina,
vlažnost zraka i tla.
• Oborine različito
raspoređene na
Zemlji.
• Izrazito vlažni
predjeli – kišne
tropske šume.
• Izrazito sušni
predjeli – pustinje.
Prema potrebi za
vodom životinje se
dijele na:
• Kserofilne,
• Mezofilne,
• Higrofilne.
KSEROFILNE VRSTE
• Životinje sušnih područja – pustinjske životinje.
• Razvile fiziološke prilagodbe za minimalni gubitak vode iz tijela.
• Štede vodu smanjenim izlučivanjem.
• Pustinjski miš – koncentrira mokraću, nema žlijezda znojnica.
• Kaktusi – bodlje.
MEZOFILNE VRSTE
• Prijelazna skupina,
• većina kopnenih organizama,
• gubitak vode nadoknađuju pijenjem vode i konzumiranjem hrane bogate vodom.
• Gubitak vode iz tijela (od ukupne količine vode u tijelu): – 1 do 2%
• uzrokuje žeđ i nagon za pijenjem vode,
– 5 do10% • uzrokuje teške
poremećaje u tijelu,
– 15 do 20% • smrtonosan za
većinu mezofilnih vrsta.
HIGROFILNE VRSTE • Vodeni organizmi koji ne
mogu živjeti bez vode ili bez dovoljne vlažnosti,
• nisu razvili fiziološke mehanizme za štednju vode,
• vodozemci (npr. žaba), puževi golaći, gujavice,…
• vodene biljke – žabnjaci, šaševi.
Sezonske selidbe:
• U proljeće polažu jaja.
• Početkom ljeta sele u vlažne šume.
• U jesen se vraćaju u močvaru.
• Prezimljuju u mulju.
Što je zrak?
• Smjesa plinova,
• tvore Zemljinu
atmosferu.
• Jedan je od
osnovnih životnih
uvjeta,
• omogućuje disanje
i gorenje,
• bez boje, mirisa i
okusa.
• Dnevno udahnemo
20 000 puta,
• 12 000 l zraka ulazi
u naša pluća.
Sastav zraka
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
Dušik Kisik Ugljikov dioksid
Plemeniti plinovi
78,10%
20,93%
0,03% 0,94%
Volumni udio
Zemljina
atmosfera
Sloj plinova koji okružuju planet Zemlju,
zadržava ih Zemljina gravitacija.
Zrakoprazan prostor visina od 100-500
km.
Tlak zraka pada s
porastom nadmorske
visine.
Gustoća zraka ovisi o tlaku i temperaturi.
Normalni tlak zraka 1013 hPa.
Sastav atmosfere
• Troposfera:
– od površine do 20 km
• Stratosfera:
– od 20 km do 50 km,
• Mezosfera:
– od 50 km do 85 km,
• Termosfera:
– od 85 km do 650 km,
• Egzosfera:
– iznad 650 km.
Troposfera
• Najniži dio zemljine atmosfere,
• od 10 km do 15 km iznad površine,
• oko 80% sveukupne mase atmosfere,
• sadrži gotovo svu vodenu paru,
• događaju se vremenske promjene,
• vidljive sve meteorološke pojave.
Svojstva zraka • Lako se zagrijava,
• vrući zrak
– lakši,
– izdiže se povrh
hladnog.
• Baloni na vrući
zrak.
Dječji baloni:
• pune se helijem,
• lakši od zraka,
• lebde.
Dušik
• 78% u sastavu zraka.
• Bezbojan plin,
• bez mirisa,
• lakši od zraka.
• Slabo topljiv u vodi,
• kemijski inertan.
• Dobivanje:
– frakcijska destilacija
tekućeg zraka.
Koristi se za:
• održavanje
svježine u raznim
prehrambenim
proizvodima (npr.
čipsu),
• tekući dušik:
– biološki uzorci.
Dušik
Ugljikov dioksid
• 0,o4% u sastavu zraka.
• Bezbojni plin, bez okusa i mirisa,
– ne gori,
– teži od zraka.
• Produkt staničnog disanja,
• biljke – fotosinteza,
• „suhi led”.
Kisik
• 21% u sastavu zraka.
• Na sobnoj temperaturi -bezbojan plin, bez
mirisa i okusa.
• Teži od zraka,
• ne gori, ali podržava gorenje,
• kemijski vrlo aktivan,
• otapa se u vodi.
• Neophodan za život!
Ozon
Ozonski sloj:
• nastao početkom
arhaika,
• troatomna molekula
kisik,
• vrlo djelotvoran filter
za visoko energetsko
ultraljubičasto
zračenje,
• štiti donji dio
atmosfere
(troposferu),
• apsorbira UV-
zračenje valnih duljina
200-300 nm,
• najviše ga nastaje
iznad tropskih
krajeva,
• najveće stanjenje na
Antartici.
Zaštita ozonskog omotača
• Uništavaju ga:
– klorovodici ili freoni
(halogenirani
ugljikovodici) i
brom,
• Bečka konvencija o
zaštiti ozonskog
omotača, 1986.g.
• Montrealski protokol,
1987.g.
• Hrvatska zemlja
potpisnica, 1991.g.
16. rujna –
Dan zaštite ozonskog omotača
Literatura
• Delić A., Vijtiuk N. Prirodoslovlje. Školska
knjiga Zagreb, 2004. • 1. Atomi, molekule i živa tvar
– str. 29 - 31
• Vježba 1 – Voda i svojstva vode
• Vježba 2 – Zrak i svojstva zraka
• Vježba 3 – Dokazi ugljikovog dioksida