voda_seminarski rad iz kemije
TRANSCRIPT
![Page 1: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/1.jpg)
Seminarski rad iz kemije
Mentor: prof.Mirjana Jakopčević Čakovec, 06.03.2011
Gimnazija Čakovec
![Page 2: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/2.jpg)
• Voda općenito
• Svojstva vode
• Kružni tok vode
• Otpadne vode
• Pročišćavanje otpadnih voda
• Zagađivanje
• Termalno zagađivanje
• Tvrdoća
• Omekšavanje
• Zanimljivosti
![Page 3: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/3.jpg)
VODA OPĆENITO
• Zemlja = “vodeni planet”• Glavni sastojak svih živih tvari • 70,8 % zemljine površine• Slana (mora, oceani)• Slatka – 0,6 % • Najdragocjeniji i sve rjeđi prirodni izvor
![Page 4: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/4.jpg)
PRISUTNOST
• Oko 1,4 milijarde km³ vode se nalazi na
Zemlji
• Čini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% mišića
• Čini 50 - 90 % mase živih tvari
![Page 5: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/5.jpg)
SVOJSTVA
• Tekućina bez boje, okusa i mirisa
• ledište - na 0ºC (273K)
• vrelište - na 100ºC (373K)
• U sva tri agregatna stanja
• Najgušća na 4°C anomalija vode
• Postupak dobivanja: sintezom H2 i O2
![Page 6: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/6.jpg)
• Služi kao najpoznatije otapalo, prenositelj hranjivih tvari i kao okružje u kojem se odvijaju biokemijske reakcije
• Ima ključnu ulogu u metaboličkim reakcijama u tijelu koje se stalno nanovo odvijaju u stanicama
• Vrlo reaktivni spoj
![Page 7: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/7.jpg)
Kemijski spoj dva atoma vodika i jednog atoma kisika = H2O
• Jednaka količina vodikovih iona (H+ ) i iona hidroksida (OH-) = neutralna voda s pH vrijednosti 7.0
• Veća količina vodikovih iona (H+ ) nego iona hidroksida (OH- ) = kisela voda
• Količina vodikovih iona (H+ ) manja = lužnata voda
![Page 8: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/8.jpg)
• sastavni dio većine stanica u našem tijelu • najveći dio naših krvnih i limfnih sustava te ujedno
prenosi hranu i kisik u stanice, a iznosi štetne tvari • pomaže u pročišćavanju bubrega kako bi se riješili
toksičnih tvari • pomaže u uravnoteživanju naših elektrolita koji
pomažu u kontroliranju krvnog tlaka • ovlažuje oči, usta i nazalne putove • osvježava naše tijelo kada je vruće i izolira ga od
hladnoće • apsorbira šok kako bi se zaštitili tjelesni organi • pomaže u podmazivanju zglobova i dio je naše
krvi, znoja, suza i sline • može pružiti mnoge od minerala prisutnih u
tragovima koji su potrebni našem tijelu
![Page 9: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/9.jpg)
CIKLUS VODE
• Jedina tvar koja se pri uobičajenim
temperaturama pojavljuje u sva tri
agregatna stanja:
kruto stanje � led
tekuće stanje � kiša i rosa
plinovito stanje� para
![Page 10: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/10.jpg)
![Page 11: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/11.jpg)
KRUŽNI TOK VODE
• U prirodi stalno kruži.
• Kruženje se ponavlja 42 puta tijekom godine.
• Čovjek stvara svoj kružni tok vode – korištenjem u različite svrhe.
• Prirodna voda nikad nije potpuno čista – otopljene različite mineralne tvari, organski spojevi, plinovi.
![Page 12: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/12.jpg)
VRSTE VODE
• PRIRODNE VODE: – Oborinske - kiša, snijeg, magla,...– Površinske - mora, jezera i rijeke– Podzemne - izvorske vode
![Page 13: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/13.jpg)
VODA ZA PIĆE
• Slatke vode
• Bistra, bezbojna i bez mirisa; ne smije
sadržavati tvari koje mogu trunuti niti
patogene organizme
• pH – između 6.9 i 8.2
• Ne smije sadržavati soli mangana, željeza, nitratne ione ni amonijak
![Page 14: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/14.jpg)
PRIPREMA VODE ZA PIĆE• Obrađuje se klorom ili ozonom
• PROČIŠĆAVANJE VODE ZA PIĆE: – taloženje – koagulacija ili zgrušavanje – filtracija – aeracija ili prozračivanje - kroz vodu se
propušta jaka zračna struja, čime se povećava udio kisika u vodi
– sterilizacija
![Page 15: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/15.jpg)
![Page 16: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/16.jpg)
INDUSTRIJSKE VODE:
• voda je sirovina u tehnološkom procesu i ulazi u sastav gotovog proizvoda
• voda služi kao energent
![Page 17: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/17.jpg)
OTPADNE VODE
• otpadne tvari koje se pojavljuju u tekućem obliku :– kućanske– industrijske– atmosferske– poljoprivredne - umjetna gnojiva i pesticidi
![Page 18: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/18.jpg)
KUĆANSKE OTPADNE VODE:
• BIOLOŠKA RAZGRADIVOST - osnovno svojstvo
• prema stupnju biološke razgradivosti: – svježe otpadne vode – odstajale vode – trule vode
![Page 19: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/19.jpg)
INDUSTRIJSKE OTPADNE VODE:
• biološki razgradive - prehrambena ind.
• biološki nerazgradive - kemijske i metalne ind.
![Page 20: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/20.jpg)
PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA
![Page 21: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/21.jpg)
• Pročišćavanje otpadnih voda - pročišćavanjem otpadnih voda smanjuje se koncentracija tvari koje onečišćuju vodu do takvih vrijednosti kod kojih su vode, ispuštene u prirodne vodotokove, neopasne za život i ljudsko zdravlja i ne izazivaju neželjene promjene u okolišu.
![Page 22: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/22.jpg)
![Page 23: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/23.jpg)
Pročišćavanje se sastoji od:• 1. mehaničkog čišćenja - filtracije i bistrenja
taloženjem kroz rešetke, filtere i slično• 2. fizikalno - kemijskog čišćenja koje obuhvaća:
– a) taloženje u taložnicama– b) neutralizaciju kiselih voda s natrijevom ili
kalcijevom lužinom, a bazičnih sa sumpornom kiselinom
– c) koagulaciju dodatkom aluminijevih ili željezovih soli (Al2(SO4)3), AlCl3, Fe2(SO4)3
![Page 24: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/24.jpg)
ZAGAĐIVANJE VODE
• Onečišćenje voda - unošenje tvari ili energije u vodne sustave.
• Promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari utjecajem energije ili drugih uzročnika.
• U količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda.
![Page 25: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/25.jpg)
• Zagađenje voda - onećiščenje većeg intenziteta koje nastaje unošenjem, ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari energije ili drugih uzročnika u količinama,odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti.
![Page 26: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/26.jpg)
• Dovode se u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti poremećaji u gospodarstvu ili drugim područjima.
• Zagađenjem vode smatra se i svaka promjena kakvoće vode kojom se pogoršava vrsta vode određena klasifikacijom voda.
![Page 27: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/27.jpg)
![Page 28: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/28.jpg)
Najčešći uzroci onečišćenja pitke vode su slijedeći:
• Otpadna voda naselja (kanalizacije, odlagališta otpada) koja se nepročišćena ispušta u podzemne ili površinske vode.
• Intenzivna poljoprivreda
• Otpadne vode prometnica (mineralna ulja)
• Utjecaj zagađenja iz atmosfere (kisele kiše).
• Korištenje kemikalija u procesu obrade voda.
![Page 29: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/29.jpg)
Termalno zagađenje voda
• Povećanje temperature prirodnih voda nastalo ispuštanjem vrućih otpadnih voda iz tvornica ili elektrana.
• Malo povišenje temperature (1 do 2°C) odražava se na život u vodi i sposobnost samopročišćavanja.
![Page 30: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/30.jpg)
• Količina otopljenog kisika važan pokazatelj kakvoće vode (Henryev zakon).
• Povišena temperatura vodenim životinjama ubrzava se metabolizam potreba za većom količinom kisika kojeg je pri površini (zbog povišene temperature) sve manje.
![Page 31: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/31.jpg)
![Page 32: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/32.jpg)
• Uzrok: 1) korištenje vode kao reznog ulja u elektranama i industrijskim tvornicama
2) korištenje vode kao rashladno sredstvo
![Page 33: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/33.jpg)
TVRDOĆA
• Stupanj tvrdoće vode je odnos količine otopljenih minerala, posebno kalcija i magnezija u vodi
• Izražava se količinom kalcijeva karbonata CaCO3
• PROLAZNA - Mg(HCO3)2, Ca(HCO3)2
• STALNA - CaCO3, MgCO3
• UKUPNA - zbroj prolazne i stalne
![Page 34: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/34.jpg)
• Mjeri se u ppm (partpermilion), kH (karbonatna tvrdoća) i dH (stupnjevi tvrdoće) ili gH (ukupna tvrdoća).
• Meka (ima malo otopljenih minerala) ili tvrda (ima mnogo otopljnih minerala).
vrlo meka 0 do 70 ppm 0 do 4 gH (dH)
meka 70 do 135 ppm 4 do 8 gH (dH)
srednje tvrda
135 do 200 ppm 8 do 12 gH (dH)
tvrda 200 do 350 ppm 12 do 20 gH (dH)
vrlo tvrda preko 350 ppm preko 20 gH (dH)
![Page 35: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/35.jpg)
• Karbonatna tvrdoća (kH): Karbonatna tvrdoća se ne koristi često kao mjera za tvrdoću vode.
• Ona uključuje pristunost minerala i slobodnih iona, drugih nego Ca i Mg, koji su otopljeni u vodi.
![Page 36: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/36.jpg)
OMEKŠAVANJE VODE:
Termički postupci:
• Ovim postupkom se zagrijavanjem vode Ovim postupkom se zagrijavanjem vode uklanja samo prolazna tvrdoćauklanja samo prolazna tvrdoća::– Ca(HCO3)2 CaCO3 + CO2 + H2O
– Mg(HCOMg(HCO33))22 MgCO MgCO33 + CO + CO22 + H + H22OO
• Termičko omekšavanje praćeno je i Termičko omekšavanje praćeno je i uklanjanjem kisika i ugljikuklanjanjem kisika i ugljik--dioksida.dioksida.
![Page 37: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/37.jpg)
Kemijski (taložni) postupci• Kao taložna sredstva koriste se gašeno vapno Kao taložna sredstva koriste se gašeno vapno
(Ca(OH)(Ca(OH)22) i soda bikarbona () i soda bikarbona (Na2CO3)
– Ca(HCO3)2 + Ca(OH)2 2CaCO3 + 2H2O
– CaSO4 + Na2CO3 CaCO3 + Na2SO4
– Mg(HCO3)2+2Ca(OH)22CaCO3+Mg(OH)2+2H2O
– FeSO4 + Ca(OH)2 CaSO4 + Fe(OH)2
• Nastali talog Fe(OH)2 pod uticajem kisika Nastali talog Fe(OH)2 pod uticajem kisika prelazi u Fe(OH)prelazi u Fe(OH)33 : :
• 4Fe(OH)4Fe(OH)22 + O + O22 + 2H + 2H22O O 4Fe(OH)4Fe(OH)33
![Page 38: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/38.jpg)
• Reakcije vapna:Reakcije vapna:– MgSO4 + Ca(OH)2 CaSO4 + Mg(OH)
– MgCl2 + Ca(OH)2 CaCl2 + Mg(OH)2
– MgCO3 + Ca(OH)2 CaCO3 + Mg(OH)2
• Reakcije sodeReakcije sode::– CaSO4 + Na2CO3 CaCO3 + Na2SO4
– CaCl2 + Na2CO3 CaCO3 + 2NaCl
![Page 39: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/39.jpg)
Omekšavanje vode fosfatnim postupkom:• Obzirom da se kemijskim postupcima s Obzirom da se kemijskim postupcima s
vapnom i sodom ne može izvršiti potpuno vapnom i sodom ne može izvršiti potpuno omekšavanje vode, mora se obaviti omekšavanje vode, mora se obaviti do do omekšavanjeomekšavanje
• Ono se vrši dodatkom natrij-fosfata NaOno se vrši dodatkom natrij-fosfata Na33POPO44
jer on sa zaostalom tvrdoćom gradi jer on sa zaostalom tvrdoćom gradi netopljive fosfate koji se istalože.netopljive fosfate koji se istalože.
![Page 40: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/40.jpg)
– 3Ca(HCO3)2 + 2Na3PO4 Ca3(PO4)2 + NaHCO3
– 3CaSO4 + 2Na3PO4 Ca3(PO4)2 + 3Na2SO4
– Mg(HCO3)2 + 2Na3PO4 Mg3(PO4)2 + 6NaHCO3
– 3MgSO4 + 2Na3PO4 Mg3(PO4)2 + 3Na2SO4
![Page 41: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/41.jpg)
• Pomoću ionskih izmjenjivača– Tvari koje u svojoj strukturi sadrže slabo
vezane kisele ili alkalne radikale (ione) koji se lako zamjenjuju s pozitivnim ili negativnim ionima iz tekućina s kojima su u kontaktu.
• Dijele se na: – anionske – kationske
![Page 42: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/42.jpg)
• Kod Kod anionskih izmjenjivačaanionskih izmjenjivača aktivan je OH aktivan je OH-- ion ion koji se zamjenjuje anioima prisutnim u vodi.koji se zamjenjuje anioima prisutnim u vodi.
• Regeneriranje anionskih izmjenjivača izvodi se Regeneriranje anionskih izmjenjivača izvodi se pomoću otopine NaOHpomoću otopine NaOH
• Omekšavanje kationskim ionskimOmekšavanje kationskim ionskim izmjenjivačima izvodi se tako da se voda izmjenjivačima izvodi se tako da se voda propušta kroz sloj izmjenjivača, pri čemu se propušta kroz sloj izmjenjivača, pri čemu se CaCa2+2+ i Mg i Mg2+2+ ioni iz vode, vežu za izmjenjivač, a ioni iz vode, vežu za izmjenjivač, a NaNa++ i H i H++ ioni iz izmjenjača prelaze u vodu ioni iz izmjenjača prelaze u vodu
• Kada se sloj iona izmenjivačke mase zasiti, vrši se njena regeneracija, propuštanjem otopina mineralnih kiselina ili propuštanjem otopina NaCl.
![Page 43: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/43.jpg)
• Vode s mineralnih i termalnih izvora obiluju kalcijem i magnezijem i uvijek imaju visoki stupanj tvrdoće.
• Kada govorimo o konzumnoj vodi, problem se ne zove tvrda voda nego kamenac (posljedica transporta kroz vodovodne instalacije i promjene pritiska i temperature tijekom njezina iskorištavanja).
• Omekšana voda potrebna je u mnogim proizvodnim procesima (npr. kod bojanja), ali nije pogodna za ljudsko zdravlje.
![Page 44: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/44.jpg)
ZANIMLJIVOSTI• U tijelu novorođenčeta maseni udio vode je
75%. Odrasle osobe oko 65% i starije osobe oko 46%.
• Godišnji utrošak vode po stan.u Hrvatskoj je oko 5600 m3
• Osoba u prosjeku treba konzumirati između 1,5 i 2,5 litre vode svakog dana.
• Ako tijelo ima samo 1% manje vode od uobičajenih vrijednosti, osjećat ćete vrlo veliku žeđ; ako ima 5% manje vode, osjećat ćete laganu groznicu, a ako ima 10% manje vode, poplavit ćete i nećete moći hodati.
![Page 45: Voda_seminarski Rad Iz Kemije](https://reader031.vdocuments.pub/reader031/viewer/2022012403/5517b62749795942228b4c75/html5/thumbnails/45.jpg)
IZRADILE:
• Katja Turk
• Sandra Trstenjak
• Ela Megla
• Marina Horvat
3.d