vodic dobre higijenske prakse

VODI DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE U PROIZVODNJI MLIJEKA

VODI DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE U PROIZVODNJI MLIJEKA PROJEKTA

Nakladnik KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA U OKVIRU PROJEKTA MLEKO HIGIJENA MLIJEKA OD KRAVE DO TRITA, UZ SUFINANCIRANJE EUROPSKE UNIJE PROGRAM PHARE CBC/INTERREG IIIA

Autori Vesna Tome-uranec, dr. vet. med. Nina Krnjak, dipl. ing. agr. Suautori Igor Tumpej, dipl. ing. zoot. Mr. sc. Ana Daki, dipl. ing. agr. Dr. sc. Vinko Pinti, dipl. ing. agr. Mr. sc. Draen ukli, dipl. ing. agr. Dr. sc. Tatjana Jelen, dipl. ing. agr. Nataa Pinti Pukec, dr. vet. med. Mirano Bori, ing. agr. Danijela Strui, dipl. ing. agr. Davorka Blaek, dipl. ing. agr. Tatjana Horvat, ing. sto. Ivica Grgiin, ing. sto. Zora urii, polj. tehn.

Vodi uredili PORA RAZVOJNA AGENCIJA PODRAVINE I PRIGORJA

VODI DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE U PROIZVODNJI MLIJEKA

Studeni, 2008.

PROJEKT PROVODI

Koprivniko-krievaka upanija U SURADNJI S

I PARTNERIMA U PROJEKTU

KMETIJSKO GOZDARSKI ZAVOD PTUJ

Projekt sufinancira Europska unija PHARE CBC/INTERREG IIIA

SadrajUvodna rije....................................................................................................9 o projektU .................................................................................................... 11 Zahtjevi U proiZvodnji mlijeka ...................................................................... 12 Zakonska podloga ........................................................................... 13 propisi eU o proiZvodnji mlijeka na farmi ...................................................... 24 imbenici koji utjeu na kvalitetu mlijenih proizvoda ............... 32 mlijeko......................................................................................................... 33 mlijena lijeZda vime ............................................................................... 36 laktacija ..................................................................................................... 41 Moe li krava zadovoljiti te zahtjeve? ........................................... 43 Kako se taj proces regulira? ............................................................ 44 mUnja ......................................................................................................... 46 Otputanje mlijeka .......................................................................... 46 Stimulacija prije munje.................................................................. 47 Stimulacija nakon munje............................................................... 47 Efikasno izmuzivanje ...................................................................... 48 Intervali munje............................................................................... 48 Rutina munje ................................................................................. 49 ienje i pranje sisa ....................................................................... 49 Higijena muzaa .............................................................................. 51 Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka ................................................ 52 Mlijeko s utvrenim nepravilnostima ............................................ 53 Zavrna dezinfekcija........................................................................ 53 Ponaanje krava............................................................................... 53 Metode munje ............................................................................... 55 iZvori kontaminacije mlijeka ......................................................................... 56 Kljuni izvori kontaminacije .......................................................... 56 Kako reducirati rizike kontaminacije mlijeka? .............................. 58 ivotinje i smjetaj ....................................................................................... 59 Upravljanje istoom ...................................................................... 60 Ope zdravlje ................................................................................... 61 Smjetaj ivotinja u stajama sa slobodnim nainom dranja ....... 61 Prolazi ............................................................................................... 62

prostor Za mUnjU iZmUZite ..................................................................... 63 Struktura ......................................................................................... 63 Upravljanje izmuzitem .................................................................. 64 Automatski sustav munje (ASM) ................................................ 64 mUZna oprema.............................................................................................. 65 Deterdenti i dezinficijensi ............................................................ 65 Dnevni postupci ............................................................................. 66 Preporueni sustav ienja............................................................ 68 Uspjenost ienja ......................................................................... 69 Odravanje ....................................................................................... 69 hlaenje mlijeka i tankovi Za skladitenje ................................................... 70 Smjetaj tankova ............................................................................. 70 prostor Za skladitenje mlijeka .................................................................... 72 Smjetaj i struktura ......................................................................... 72 Upravljanje ....................................................................................... 74 ope preporUke ............................................................................................ 75 Opskrba vodom ............................................................................... 75 tetoine i ostale ivotinje ............................................................. 76 Veterinarski nadzor mlijenih farmi ............................................... 77 Jedinice za izolaciju ......................................................................... 78 Osoblje ............................................................................................ 78 Higijena mlijeka ............................................................................... 78 mastitis i kontrola mastitisa........................................................................ 80 Uzronici mastitisa .......................................................................... 81 Razvoj mastitisa .............................................................................. 83 Oblici mastitisa ................................................................................ 84 Tijek infekcije................................................................................... 86 Obrana organizma od infekcije ...................................................... 89 otkrivanje mastitisa ..................................................................................... 91 Somatske stanice ........................................................................... 91 Zato odreujemo broj somatskih stanica u mlijeku? .................. 93 Na koji nain se odreuje broj somatskih stanica u mlijeku? ...... 94 lijeenje mastitisa ........................................................................................ 97 principi kontrole mastitisa ........................................................................... 99 GUbici UZrokovani mastitisom .....................................................................102 projekt mleko - hiGijena mlijeka od krave do trita kroZ fotoGrafije .....103 8Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

Uvodna rijePotovani itatelju,Vodi dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka rezultat je projekta MLEKO - Higijena mlijeka od krave do trita kojeg provodi Koprivnikokrievaka upanija u suradnji s POROM Razvojnom agencijom Podravine i Prigorja te partnerima Hrvatskim stoarskim centrom, Visokim gospodarskim uilitem u Krievcima i Kmetijsko gozdarskim zavodom Ptuj. Projekt financiraju Europska komisija iz Programa za susjedstvo Slovenija Maarska - Hrvatska Phare CBC/INTERREG IIIA 2004-2006 s 55,37%, Koprivniko-krievaka upanija s 25%, Hrvatski stoarski centar s 15,53% te Visoko gospodarsko uilite u Krievcima s 4,10%. Predvieni proraun projekta je 105.151,18 eura. Projektom je obuhvaeno 120 mlijenih farmi s 2297 krava s podruja Koprivniko-krievake upanije. Jedan od ciljeva projekta je ukljuivanje farmera u proces cjeloivotnog obrazovanja s naglaskom na edukaciju farmera o dobroj higijenskoj praksi u proizvodnji kravljeg mlijeka. Globalizacija odnosa u svim segmentima ivota prisiljava i podruje poljoprivrede i proizvodnju mlijeka nunim postupcima proizvodne i higijensko-zdravstvene standardizacije, tako da je dobra higijenska praksa u proizvodnji mlijeka uz zakonske odredbe postala standard kojega mora zadovoljiti svatko tko se bavi proizvodnjom mlijeka za trite. Ovaj Vodi doprinos je strunog tima koji je provodio projekt u kojem je izneseno vienje dobre higijenske prakse u proizvodnji kravljeg mlijeka. Naglasili smo prije svega zakonske okvire Republike Hrvatske koji reguliraju podruje proizvodnje mlijeka, kao i osnovne smjernice Europske Unije i Republike Slovenije kao primjere koje emo vjerojatno slijediti u budunosti s obzirom na injenicu naeg skorog lanstva u EU. Naveli smo i itav niz strunih tema koje su obraivane na radionicama projekta, a mogu pogorati ili poboljati higijensku i zdravstvenu kvalitetu mlijeka te zdravlje krava. Nismo mogli obraditi sve aspekte proizvodnje mlijeka jer se Hrvatska nalazi u fazi pregovora s EU pa e se i mnogi zakonodavni aspekti nakon prego-

Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

9

vora promijeniti, meutim smatramo da su higijenski i zdravstveni aspekti u proizvodnji mlijeka neto to je konstanta i nee se puno mijenjati. Farmere proizvoae mlijeka u budunosti eka vjerojatno sigurnije i organiziranije trite mlijeka, ali i obaveza stalnog cjeloivotnog uenja i tehnolokog unapreivanja proizvodnih procesa, vea potreba voenja raznih evidencija, te vee koritenje laboratorijskih analiza uzoraka mlijeka nego do sada, jer e na taj nain poboljati trnost i zdravstvenu ispravnost mlijeka svojih krava, te popraviti ekonominost svoje proizvodnje. Vjerujem da e svakom tko se bavi proizvodnjom mlijeka, kao i struci koja prati tu proizvodnju ovaj Vodi biti od koristiti. Voditelj projekta Ivica opar, dr. vet. med.

10


O projektuProizvodnja mlijeka jedna je od glavnih poljoprivrednih aktivnosti Koprivniko-krievake upanije pa je opravdano odabrana kao podruje provedbe projekta. Neophodno je poboljati ukupnu kvalitetu mlijeka (poboljanje kemijskog sastava, smanjenje broja somatskih stanica i mikroorganizama u mlijeku) na farmama. Poboljanjem kvalitete mlijeka poboljava se i financijska isplativost proizvodnje, jer zbog loe kvalitete proizvoai imaju niske prihode. Osnova ovog Projekta su rezultati analiza broja somatskih stanica i ukupnog broja bakterija, a ispitivanja su se obavljala u Sredinjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Krievcima (SLKM). Ovim Projektom obuhvaeno je 120 obiteljskih domainstava proizvoaa mlijeka s podruja Koprivniko-krievake upanije. U 7.920 uzoraka mlijeka utvren je broj somatskih stanica, a u 1.200 uzoraka mlijeka utvren je ukupni broj bakterija. U okviru Projekta organizirane su tri strune ekskurzije svih proizvoaa ukljuenih u Projekt i strunog tima, osam animacijskih (prezentacijskih) radionica i zavrna konferencija za uesnike i zainteresirane za Projekt. Za vrijeme trajanja Projekta uzgajivai su educirani o higijenskim aspektima proizvodnje mlijeka - o broju somatskih stanica, ukupnom broju bakterija u mlijeku, zdravlju vimena i pojavi mastitisa, okolinim utjecajima na pojavu mastitisa i proizvodnju mlijeka itd. Ovim Projektom bila je namjera poboljati prekograninu suradnju na podruju proizvodnje mlijeka, razmijeniti iskustva i profesionalna miljenja, a jedan od ciljeva bila je i uspostava prekogranine suradnje u obrazovanju i savjetodavnim institucijama u podruju poljoprivrede. Kao rezultat Projekta izraen je Struni prirunik i Vodi dobre higijenske prakse u proizvodnji mlijeka. Ciljne skupine bile su stoarske farme koje proizvode mlijeko za trite, a indirektni korisnici su kupci i preraivai mlijeka.


11

Zahtjevi u proizvodnji mlijekaSva hrana (ukljuujui mlijeko i mlijene proizvode) moe postati potencijalni uzrok ili sredstvo prijenosa bolesti (alimentarne intoksikacije toksini), ili posrednik u prijenosu samih uzronika bolesti. ivotinje koje proizvode mlijeko mogu biti prijenosnici patogenih mikroorganizama opasnih za ljude (zoonoze - zajednike bolesti ljudi i ivotinja, npr. tuberkuloza, bedrenica, bruceloza - prijenos sa ivotinje na ovjeka). Patogeni mikroorganizmi prisutni u mlijeku mogu poveati rizik od pojavljivanja bolesti koje se mogu prenijeti hranom. Postupci munje kao i postupci skladitenja mlijeka nose rizik daljnje kontaminacije (muza, okoli i rast prisutnih mikrorganizama). Sastav mlijeka i mlijenih proizvoda vrlo je pogodan medij za rast patogenih mikroorganizama (mikroorganizmi imaju sve potrebno za razvoj, rast i razmnoavanje - idealne uvjete ivota, mlijenu mast, proteine, laktozu ili mlijeni eer, vitamine i minerale, vodu te vrlo pogodnu temperaturu). Osim prisutnosti mikroorganizama (patogenih i apatogenih), postoji i mogunost kontaminacije mlijeka reziduima veterinarskih lijekova, sredstvima za zatitu bilja i ostalim kemijskim zagaivaima (sredstva za pranje pribora, kiseline, luine, dezinficijensi). Iz tih razloga potrebno je primjenjivati adekvatne mjere u kontroli higijene mlijeka i mlijenih proizvoda kroz cijeli prehrambeni lanac (od polja do stola), kako bi se osigurala sljedivost i prikladnost hrane tj. mlijeka za ljudsku potronju. Cilj ovog Vodia je to bolje upoznavanje proizvoaa mlijeka s vanou primjene dobre higijenske prakse u proizvodnji i postupanju s mlijekom, jer mlijeko zajedno s mlijenim proizvodima predstavlja velik udio u prehrani potroaa, posebno dojenadi, djece, trudnica i dojilja, te starije populacije. Konzumiranjem mlijeka i mlijenih proizvoda u organizam se unosi malo kalorija, a puno korisnih tvari. Konzumiranje kravljeg mlijeka i mlijenih proizvoda znaajno doprinosi ouvanju zdravlja tijekom cijelog ivotnog vijeka. Primjena dobre proizvodne i higijenske prakse treba pridonijeti osiguranju sigurnosti mlijeka i mlijenih proizvoda, kao i prikladnosti njihove upotrebe. Higijenska praksa u proizvodnji i preradi mlijeka treba biti primjenjena unutar konteksta HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Points). 12Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

Kako postoje odreena ogranienja u primjeni HACCP-a na razini primarne proizvodnje, tamo gdje se ne mogu primjeniti naela HACCP-a u potpunosti, primjenjuju se naela dobre proizvoake, poljoprivredne i veterinarske prakse. Svatko je odgovoran osigurati sigurnu hranu, ukljuujui Vladu, uzgajivae, preraivae, trgovce hranom i potroae, a time i sigurnost mlijeka kao namirnice koja slui za ljudsku ishranu i njezinu prikladnost za potronju. U dananje vrijeme pred proizvoae mlijeka stavljaju se mnogobrojni zahtjevi kojima moraju udovoljiti ukoliko ele proizvoditi mlijeko za trite. Veina je tih zahtjeva i zakonski regulirana.

Zakonska podlogaMlijeko za prehranu ljudi mora udovoljavati odredbama Pravilnika u pogledu kemijskog sastava i higijenske kakvoe. Kemijski sastav i higijenska kvaliteta mlijeka od presudnog su znaaja za javno zdravstvo, tehnologiju prerade i kvalitetu mlijenih proizvoda. Zbog vanosti Pravilnika u nastavku donosimo cijeli tekst objavljen u Narodnim novinama broj 102/2000:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I UMARSTVANa temelju lanka 38. stavka 4. Zakona o stoarstvu (Narodne novine 70/97. i 36/98.) ministar poljoprivrede i umarstva, uz suglasnost ravnatelja Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo, donosi

PRAVILNIK O KAKVOI SVJEEG SIROVOG MLIJEKA1. TEMELJNE ODREDBE lanak 1. Ovim se Pravilnikom propisuju zahtjevi kojima u pogledu kakvoe mora udovoljavati svjee sirovo mlijeko (u daljnjem tekstu: sirovo mlijeko) pri otkupu, nain ispitivanja njegove kakvoe i uvjeti koje mora ispunjavati ovlateni i referentni laboratorij za ispitivanje kakvoe sirovog mlijeka.Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

13

lanak 2. Otkupljivati se moe sirovo mlijeko kojem je utvrena kakvoa. Smatra se da je utvrena kakvoa sirovog mlijeka ako je ispitivanje obavio ovlateni laboratorij na propisanom broju uzoraka sukladno lanku 12. ovog Pravilnika. 2. TEMELJNI ZAHTJEVI KAKVOE MLIJEKA lanak 3. Sirovo mlijeko jest prirodni sekret mlijene lijezde, dobiveno redovnom i neprekidnom munjom jedne ili vie zdravih muznih ivotinja, pravilno hranjenih i dranih, kojem nije nita dodano niti oduzeto i nije zagrijavano na temperaturu viu od 40C. Sirovo mlijeko mora potjecati od muznih ivotinja kod kojih je do poroda najmanje 30 dana ili je od poroda prolo vie od osam dana. Sirovo mlijeko se zavisno od vrste muznih ivotinja od kojih je dobiveno razvrstava kao kravlje (u daljnjem tekstu: mlijeko), ovje i kozje. lanak 4. Sirovo mlijeko mora imati svojstven izgled, boju, miris i okus. Sirovo mlijeko mora najkasnije dva sata nakon munje biti ohlaeno na temperaturu do najvie 6C. lanak 5. Mlijeko mora udovoljavati sljedeim zahtjevima kakvoe: - da sadri najmanje 3,2% mlijene masti; - da sadri najmanje 3,0% bjelanevina; - da sadri najmanje 8,5% suhe tvari bez masti; - da mu je gustoa od 1,028 do 1,034 g/cm na temperaturi od 20C; - da mu je kiselinski stupanj od 6,6 do 6,8 SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,7; - da mu toka ledita nije via od -0,517C; - da mu je rezultat alkoholne probe sa 72% etilnim alkoholom negativan. lanak 6. Ovje mlijeko mora udovoljavati sljedeim zahtjevima kakvoe: - da sadri najmanje 4,0% mlijene masti; - da sadri najmanje 3,8% bjelanevina; 14Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

- da sadri najmanje 9,5% suhe tvari bez masti; - da mu je gustoa od 1,034 do 1,042 g/cm na temperaturi od 20C; - da mu je kiselinski stupanj 8,0 do 12,0SH, a pH vrijednost od 6,5 do 6,8; - da mu toka ledita nije via od -0,56C. lanak 7. Kozje mlijeko mora udovoljavati sljedeim zahtjevima kakvoe: - da sadri najmanje 2,8% mlijene masti; - da sadri najmanje 2,5% bjelanevina; - da sadri najmanje 7,5% suhe tvari bez masti; - da mu je gustoa 1,024 do 1,040 g/cm na temperaturi od 200C; - da mu je kiselinski stupanj 6,5 do 8,0SH, a pH vrijednost od 6,4 do 6,7; - da mu toka ledita nije via od -0,54C. lanak 8. Sirovo mlijeko ne smije sadravati rezidue iznad dozvoljene koliine koje imaju farmakoloko ili hormonalno djelovanje te antibiotike, pesticide, detergente i druge tetne tvari koje mijenjaju organoleptika svojstva mlijeka. Dozvoljene koliine rezidua i tetnih tvari propisane su posebnim veterinarsko-zdravstvenim propisima. Sirovo mlijeko ne smije sadravati mehanike neistoe. Sirovo mlijeko ne smije sadravati dodane koliine vode. lanak 9. Smatra se da je sirovo mlijeko koje e se pri daljnjoj preradi toplinski obraivati standardne kakvoe glede broja mikroorganizama i somatskih stanica ako udovoljava sljedeim zahtjevima: VRSTA MLIJEKA Mlijeko Ovje i kozje mlijeko GEOMETRIJSKI PROSJEK # 100.000 # 1.500.000 # 400.000

3. UZIMANJE UZORAKA ZA ISPITIVANJE KAKVOE SIROVOG MLIJEKA lanak 10. Uzimanje uzoraka za ispitivanje kakvoe sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: uzimanje uzoraka) obavlja za to osposobljena osoba.Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

15

Osposobljavanje osoba iz stavka 1. ovoga lanka provodi ovlateni laboratorij (u daljnjem tekstu: laboratorij). Uzimanje uzoraka za ispitivanje pojave rezidua moe obavljati osim osposobljene osobe iz stavka 1. ovoga lanka i ovlatena osoba mljekare. lanak 11. Uzimanje uzoraka i postupak s njima mora biti u suglasju s hrvatskom normom: Mlijeko i mlijeni proizvodi Poduka za uzorkovanje (HRN EN ISO 707:1999.). lanak 12. Uzimanje uzoraka obavlja se svaki mjesec metodom sluajnog izbora kod najmanje sljedeeg broja uzoraka: 1. dva za utvrivanje udjela mlijene masti; 2. dva za utvrivanje udjela bjelanevina; 3. jedan za utvrivanje broja mikroorganizama; 4. jedan za utvrivanje broja somatskih stanica; 5. jedan za utvrivanje toke ledita; 6. jedan za utvrivanje pojave rezidua. Otkupljiva mlijeka moe prigodom otkupa ispitivati pojavu rezidua u otkupljenom sirovom mlijeku, mjestima otkupa te kod proizvoaa. Ako se ispitivanjem utvrdi pojava rezidua u mlijeku, prije isporuke u mljekaru otkupljiva mlijeka uzet e uzorak iz svih rashladnih ureaja na otkupnim mjestima i farmama gdje je mlijeko sabirano, te nakon toga kod svih proizvoaa koji su isporuili mlijeko u rashladne ureaje u kojima je utvrena pozitivna reakcija na rezidue. 4. ISPITIVANJE KAKVOE SIROVOG MLIJEKA lanak 13. Ispitivanje kakvoe sirovog mlijeka (u daljnjem tekstu: ispitivanje) obavlja se referentnim, standardnim i rutinskim metodama. Referentna metoda ispitivanja koristi se u referentnom laboratoriju za provjeru rezultata ispitivanja koja su obavljena standardnim ili rutinskim metodama. Standardna metoda ispitivanja koristi odobrene mjerne ureaje za ispitivanje. Rutinska metoda ispitivanja koristi se u sluajevima kada nije na raspolaganju odobreni ureaj za ispitivanje, te se stoga ispitivanje ne moe organizirati standardnim metodama. 16Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

lanak 14. Ispitivanje obavlja laboratorij mjernim ureajima koji su ovjereni ili umjereni i imaju sljedivost do dravnog etalona. Mjerni ureaji iz stavka 1. ovog lanka podlijeu odredbama posebnog propisa o mjeriteljskoj djelatnosti. Tonost obavljenih ispitivanja iz stavka 1. ovoga lanka provjerava se referentnim metodama u referentnom laboratoriju. lanak 15. Pojedinani i prosjeni rezultati ispitivanja sadraja mlijene masti i bjelanevina utvruju se postotnim vrijednostima, a objavljuju se na razini tonosti od dva decimalna mjesta. Iz pojedinanih rezultata dobivenih analizom izraunava se za svaki mjesec, koristei aritmetiku sredinu, prosjeni sadraj mlijene masti i bjelanevina u sirovom mlijeku. Iz pojedinanih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja dva mjeseca izraunava se koristei geometrijsku sredinu prosjeni broj mikroorganizama. Iz pojedinanih rezultata dobivenih ispitivanjem tijekom zadnja tri mjeseca izraunava se koristei geometrijsku sredinu prosjeni broj somatskih stanica. Toka ledita odreuje se vrijednou koja se izraava u C. lanak 16. Laboratorij dostavlja svaki mjesec proizvoau i otkupljivau izraunate pojedinane rezultate ispitivanja, te njihove prosjene vrijednosti. lanak 17. Ako se ispitivanje zbog opravdanih razloga ne moe obaviti na broju uzoraka propisanom u lanku 12. ovog Pravilnika, prosjena vrijednost izraunat e se koristei raspoloive podatke dva prethodna ispitivanja. lanak 18. Ako se ispitivanjem broja mikroorganizma i somatskih stanica utvrde prosjene vrijednosti vie od onih propisanih lankom 9., laboratorij izvjetava o tome proizvoaa i otkupljivaa sirovog mlijeka, te nadleni Veterinarski ured.


17

Ako otkupljiva ispitivanjem utvrdi pojavu rezidua o tome e izvijestiti laboratorij, te mu dostaviti uzorke mlijeka za sve proizvoae kod kojih je utvrena pojava rezidua. Laboratorij izvjetava nadleni Veterinarski ured ukoliko utvrdi pojavu rezidua u sirovom mlijeku. Sirovo mlijeko kod kojeg je utvrena pojava rezidua via od propisanih lankom 8. stavkom 2. ovoga Pravilnika ne smije se dalje otkupljivati. Proizvoau e biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka kada potvrdom izdanom od strane nadlenog Veterinarskog ureda dokae da sirovo mlijeko ne sadri rezidue. lanak 19. Ako se ispitivanjem utvrdi da je sirovom mlijeku dodana voda, sirovo se mlijeko ne smije otkupljivati. Proizvoau e biti dozvoljena ponovna isporuka sirovog mlijeka nakon 15 dana od dana kada je prestao otkup. Ako se ispitivanjem posumnja da je sirovom mlijeku dodana voda, uzet e se novi skupni uzorak u staji neposredno nakon munje. Ako se ispitivanjem iz stavka 3. ovoga lanka utvrdi da sirovom mlijeku nije dodana voda, a sadraj mlijene masti i bjelanevina je ispod temeljnih zahtjeva, mlijeko se moe preuzeti za preradu. lanak 20. Laboratorij je duan voditi evidenciju o datumu uzimanja uzorka, konzerviranja, metodi i datumu ispitivanja te o dobivenim rezultatima. Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka uva se dvije godine te se na zahtjev nadlenog tijela mora predoiti na uvid. 5. RAZVRSTAVANJE SIROVOG MLIJEKA lanak 21. Laboratorij razvrstava mlijeko zavisno od prosjenog broja mikroorganizama u klase, i to: KLASA E I II III 18 BROJ MIKROORGANIZAMA/ml # 50.000 51.000 100.000 101.000 400.000 > 400.000Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

lanak 22. Laboratorij razvrstava ovje i kozje mlijeko zavisno od prosjenog broja mikroorganizama u klase i to: KLASA I II III BROJ MIKROORGANIZAMA/ml # 1.000.00 1.001.000 1.500.000 > 1.500.000

6. UVJETI ZA OVLAIVANJE LABORATORIJA lanak 23. Ovlatenje za obavljanje ispitivanja daje se laboratoriju koji je registriran za obavljanje te djelatnosti kod nadlenog suda ili je u sastavu pravne osobe registrirane za obavljanje takve djelatnosti, a ispunjava i ostale uvjete propisane ovim Pravilnikom. lanak 24. Laboratorij mora imati posebne radne prostorije za: 1. preuzimanje i valjanu pohranu uzoraka; 2. smjetaj ureaja i instrumenata za ispitivanje; 3. smjetaj kemikalija, laboratorijske opreme i sua; 4. pranje i suenje laboratorijskog sua i opreme; 5. obradu rezultata i pripremu izvjea. lanak 25. Laboratorij mora osigurati sustav uzimanja uzoraka mlijeka propisan u lanku 11. ovoga Pravilnika, te raspolagati mjernim ureajima iz lanka 14., instrumentima i drugom opremom za ispitivanje koja je u suglasju s odnosnim stanjem znanosti i tehnike. lanak 26. Laboratorij mora imati pisane upute za provoenje ispitivanja, te za uporabu i rad svih mjernih ureaja i instrumenata koji se koriste za pripremu uzoraka i ispitivanje. lanak 27. Laboratorij mora imati u radnom odnosu struno osposobljene zaposlenike i to:


19

a) najmanje jednog zaposlenika sa zavrenim dodiplomskim studijem poljoprivrednog, veterinarskog, tehnolokog ili kemijskog podruja i dvije godine radnog iskustva; b) zaposlenike etvrtog (IV) stupnja obrazovanja, poljoprivredni, veterinarski ili kemijski tehniari, osposobljene za rad na odgovarajuim poslovima broj zaposlenika primjeren opsegu rada laboratorija; c) PKV/NKV pomono osoblje prema opsegu rada laboratorija. Nalaze ispitivanja potpisuje ovlatena osoba - voditelj laboratorija. lanak 28. Laboratorij podnosi Ministarstvu poljoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zahtjev za dobivanje ovlatenja, uz koji prilae: 1. izvadak iz registra Trgovakog suda; 2. dokaz o prostornim uvjetima smjetaja; 3. dokaz o valjanom sustavu uzimanja uzoraka; 4. popis mjernih ureaja, instrumenata i tehnike opreme; 5. dokaz o strunoj osposobljenosti i broju zaposlenika; 6. dokaz o osiguranju nepristranosti i neovisnosti. lanak 29. Ispunjavanje propisanih uvjeta za dobivanje ovlatenja utvruje struno povjerenstvo (u daljnjem tekstu: povjerenstvo) koje imenuje ministar poljoprivrede i umarstva (u daljnjem tekstu: ministar). Povjerenstvo se sastoji od tri lana. Povjerenstvo obavlja oevid, nakon ega sastavlja zapisnik s prijedlogom o ovlaivanju. Na temelju zapisnika i prijedloga povjerenstva, uz suglasnost Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo (u daljnjem tekstu: Dravni zavod), Ministarstvo izdaje rjeenje o ovlaivanju. Ministarstvo moe, uz suglasnost Dravnog zavoda izdati rjeenje o ovlaivanju laboratorija koji ne udovoljava uvjete propisane ovim Pravilnikom, ako se na odreenom podruju ne moe organizirati ispitivanje sukladno ovom Pravilniku. Rjeenje iz stavka 5. ovog lanka izdaje se na rok od jedne godine. Popis ovlatenih laboratorija objavljuje se u Narodnim novinama.

20


lanak 30. Provjeru rada laboratorija obavlja referentni laboratorij koji je ovlaten na temelju rjeenja Ministarstva. Ministarstvo e uz suglasnost Dravnog zavoda izdati rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka ako referentni laboratorij udovoljava uvjete Hrvatske norme: Opi uvjeti za rad ispitnih laboratorija (HRN EN 45001:1996.). Naziv referentnog laboratorija objavljuje se u Narodnim novinama. lanak 31. Referentni laboratorij mora udovoljavati sljedeim uvjetima: 1. raspolagati dostatnim brojem strunih osoba osposobljenih za koritenje mjernih ureaja, instrumenata i tehnike opreme za ispitivanje; 2. raspolagati mjernim ureajima, instrumentima i tehnikom opremom koja osigurava valjano ispitivanje, a u suglasju je s danim stanjem znanosti i tehnike; 3. imati odgovarajuu administrativnu infrastrukturu; 4. imati dostatno znanje o meunarodnim standardima i praksi; 5. imati valjane podatke o raspoloivim tvarima koje se koriste u laboratoriju te o proizvoaima tih tvari. lanak 32. Referentni laboratorij zaduen je za: - upoznavanje laboratorija s detaljima provoenja postupaka ispitivanja i organizacijom usporednih testiranja; - koordiniranje i primjenu referentnih metoda za provjeru tonosti ispitivanja te organiziranje usporednih ispitivanja; - istraivanje i uvoenje novih postupaka ispitivanja; - organiziranje i provedbu teajeva za zaposlenike laboratorija; - provjeru nasuminih ispitivanja. lanak 33. Laboratorij je duan referentnom laboratoriju omoguiti nesmetano obavljanje nadzora iz lanka 14. stavka 3. ovog Pravilnika. Ako referentni laboratorij utvrdi da laboratorij ne ispunjava neke od propisanih uvjeta iz ovog Pravilnika, utvrdit e nedostatke i o tome izvijestiti Ministarstvo. Ministarstvo e odrediti rok u kojem se ti nedostaci moraju otkloniti, odnosno rok u kojem se moraju ispuniti propisani uvjeti.Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

21

Ako laboratorij u odreenom roku ne postupi u suglasju s odredbama iz stavka 2. ovoga lanka Ministarstvo e rjeenjem oduzeti ovlatenje i brisati ga s popisa ovlatenih. lanak 34. Ako laboratorij odnosno referentni laboratorij ne ispunjava uvjete propisane ovim Pravilnikom, Ministarstvo e rjeenjem oduzeti ovlatenje i brisati ga s popisa ovlatenih odnosno referentnih laboratorija. 7. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 35. Danom poetka primjene ovog Pravilnika prestaju vaiti odredbe lanka 11., 12., 13. i 14. Pravilnika o kakvoi mlijeka, mlijenih proizvoda, sirila i istih kultura (Narodne novine, br. 53/91.). lanak 36. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. sijenja 2001. godine. Klasa: 011-02/00-01/121 Urbroj: 525-01-00-01 Zagreb, 10. listopada 2000. Ministar mr. sc. Boidar Pankreti, v. r. Dana 16. lipnja 2008. godine donesene su izmjene i dopune Pravilnika o kakvoi svjeeg sirovog mlijeka koje su objavljene u Narodnim novinama 74/2008:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJANa temelju lanka 38., stavka 4. Zakona o stoarstvu (Narodne novine br. 70/97., 36/98., 156/03. i 132/06.) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

22


PRAVILNIK O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O KAKVOI SVJEEG SIROVOG MLIJEKAlanak 1. U Pravilniku o kakvoi svjeeg sirovog mlijeka (Narodne novine br. 102/00. i 111/00.) u lanku 2. iza stavka l. dodaje se novi stavak koji glasi: Pri otkupu mlijeka, u svrhu izrauna njegove novane vrijednosti, koliina preuzetog mlijeka izraena u volumnim jedinicama (litre) obraunava se u teinske jedinice (kg) koritenjem faktora korekcije koji iznosi za: kravlje i kozje mlijeko 1,030 ovje mlijeko 1.036. Postojei stavak 2. postaje stavak 3. lanak 2. U lanku 12. u toki 3. rije: jedan zamjenjuje se rijeju: dva. lanak 3. U lanku 15. stavak 1. mijenja se i glasi: Pojedinani i prosjeni rezultati ispitivanja sadraja mlijene masti i bjelanevina utvruju se u gramima svakog sastojka u 100 grama mlijeka, a prikazuju se kao postotne vrijednosti teinskih udjela sadraja masti i bjelanevina na razini tonosti od dva decimalna mjesta. U stavku 2. iza rijei: prosjeni dodaje se rije: teinski. lanak 4. Poglavlje 5. i lanci 21. i 22. briu se. Poglavlja 6. i 7. postaju poglavlja 5. i 6. lanak 5. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Klasa: 011-02/08-01/12 Urbroj: 525-2-08-1 Zagreb, 16. lipnja 2008. Ministar mr. sc. Boidar Pankreti, v. r.


23

PROPISI EU O PROIZVODNJI MLIJEKA NA FARMIIgor Tumpej, dipl. ing. zootehnike Uredba Komisije (EZ) br. 1662/2006 od dana 6. studenog 2006. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice ivotinjskog porijekla Odreuje da mlijeko sadri: - broj klica do

vodic dobre higijenske prakse

Documents