vodoopskrbni sustav split-solin-kaštela-trogir

7/24/2019 vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir

1/11

UDK 628.12.001.7 Primljeno 12. 2. 2004.

GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 329

Vodoopskrbni sustavSplit-Solin-Katela-TrogirDragutin Miheli, Rodoljub Lali

Kljune rijei

vodoopskrbni sustav

Split-Solin--Katela-Trogir,

poboljanje,dogradnja,prva etapa

D. Miheli, R. Lali Struni rad

Vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir

Opisuje se projekt poboljanja i dogradnje vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Katela-Trogir prvaetapa kao dijela integralnog ekolokog projekta Eko Katelanski zaljev. Predstavljeni su objekti I.

etape koji sadre devet funkcionalnih cjelina. Dani su podaci o raspoloivim koliinama i kakvoi vode.Opisana je koncepcija cijelog sustava vodoopskrbe, prikazani su glavni objekti sustava i nain

realizacije I. etape izgradnje. Posebno su detaljnije prikazani najznaajniji objekti.

Key words

water supply system

Split - Solin --Katela - Trogir,

upgrade,extension,

first stage

D. Miheli, R. Lali Professional paper

Water supply system Split - Solin - Katela - TrogirThe first stage of the project aimed at upgrading and extending the current water supply system Split -Solin - Katela - Trogir, and forming an integral part of the ECO - Katela Bay environmental project,

is described. First-stage structures, consisting of nine functional units, are presented. Data aboutavailable quantity and quality of water are given. The concept of the entire water supply system isdescribed and its main components are presented. The way in which the first stage will be realized is

also described. Major structures are presented in full detail.

Mots cls

systme d'alimentation

en eau pour Split, Solin,Katela et Trogir,

ramnagement,agrandissement,premire phase

D. Miheli, R. Lali Ouvrage professionel

Systme d'alimentation en eau pour Split, Solin, Katela et TrogirLa premire phase du projet de ramnagement et d'agrandissement du systme actuel d'alimentationen eau des villes de Split, Solin, Katela et Trogir, faisant partie du projet cologique PAC - baie deKatela, est dcrite. Les ouvrages raliser dans la premire phase, consistant en neuf units

fonctionnelles, sont prsents. Les donnes sur la quantit et la qualit d'eau sont fournies. Le conceptdu systme entier d'alimentation en eau est dcrit et ses composantes principales sont prsentes. La

mthode de ralisation de la premire phase est galement dcrite. Les ouvrages principaux sontprsents en plus de dtail.

----,

,,

I. -

. , .

--- --- I. ,

- . I. , . , ,

. , I. .

.

Schlsselworte

Wasserversorgungssystem

Split-Solin-Katela-Trogir,

Verbesserung,Anbau,

erste Etappe

D. Miheli, R. Lali Fachbericht

Wasserversorgungssystem Split-Solin-Katela-TrogirBeschrieben ist das Projekt der Verbesserung und des Anbaus des Wasserversorgungssystems Split-Solin-Katela-Trogir - erste Etappe, als Teils des integralen kologischen Projekts Eko - Katelanski

zaljev. Dargestellt sind die Bauwerke der I. Etappe die neun funktionelle Einheiten enthalten. Vorgelegtsind Angaben ber die verfgbaren Mengen und die Qualitt des Wassers. Beschrieben ist dieKonzeption des ganzen Wasserversorgungssystems, die hauptschlichen Bauwerke des Systems und die

Art und Weise der Realisation der I. Etappe des Ausbaus. Besonders sind detailliert die wichtigstenBauwerke dargestellt.

Autori: Dragutin Miheli, dipl. ing. gra., Hidroprojekt-Ing, Zagreb; Rodoljub Lali, dipl. ing. gra.,Projektni biro Split, Split


2/11

Vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir D. Miheli, R. Lali

330 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 329-339

1 Uvod

Izgradnja objekata za poboljanje i dogradnju vodoops-krbnog sustava Split-Solin-Katela-Trogir I. etapa sas-tavni je dio integralnog Projekta Eko-Katelanski zaljev(slika 1.).

Projektom poboljanja i dogradnje vodoopskrbnog sus-tava Split-Solin-Katela-Trogir - I. etapa, realizira se iz-gradnja prioritetnih objekata kojima se omoguuje pove-anje kapaciteta sustava i dovoenje na istu razinu kori-tenje vodom na podruju cijeloga vodoopskrbnog sus-tava.

Objekti I. etape izgradnje poboljanja i dogradnje vodo-opskrbnog sustava Split-Solin-Katela-Trogir podijelje-ni su na sljedee funkcionalne cjeline:

a) Grupa objekata na lokaciji Kuneva Greda koja

obuhvaa: zahvatnu graevinu sa dovodnim cjevovodom

crpnu stanicu Kuneva Greda

vodospremnik Sutikva-nova

tlani i opskrbni cjevovod

b) Crpna stanica Ravne Njive

c) Glavni cjevovod kroz Katela

d) Podsustav Solin

prikljuni cjevovod novi vodoopskrbni cjevovod

e) Podsustav Sv. Kajokoji obuhvaa: crpnu stanicu Sv. Kajo

vodospremnik Sv.Kajo

trafostanicu Marusinac

dovodni tlani i opskrbni cjevovod.

f) Podsustav Katel Suurackoji obuhvaa: prilagodbu crpne stanice Katel Suurac

vodospremnik Katel Suurac

dovodne i opskrbne cjevovode.g) Podsustav Katel Luki - Radun koji obuhvaa:

crpnu stanicu Katel Luki

vodospremu Katel Luki

dovodni tlani i vodoopskrbni cjevovod.

Slika 1. Situacijski poloaj vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Katela-Trogir


3/11

D. Miheli, R. Lali Vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir

GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 331

h) Podsustav Katel tafili koji obuhvaa: prilagodbu crpne stanice Katel tafili.

i) Dogradnja i rekonstrukcija glavnih cjevovoda napodruju Solina, Katela i Trogira

2 Vodoopskrbni sustav prije poboljanja idogradnje

2.1 Zahvat vode na izvoritu Jadra

Vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir opskr-bljuje se vodom s izvora rijeke Jadro, koji izvire na koti34,60 m n.m. i na udaljenosti 4 km od centra Solina.

Prirodni uvjeti, koji se oituju u postojanju jednog izvo-ra velike izdanosti koji izbija u centru podruja, omoguilisu da se voda distribuira na relativno velike udaljenostiod samog izvora, pa stoga vodoopskrbni sustav Split-Solin-Katela-Trogir obuhvaa podruje Splita sgravitirajuom opinom Podstrana, Solina s gravitiraju-om opinom Klis, Katela i Trogira s gravitirajuimopinama Seget i Okrug.

Izvor je kaptiran jo u doba cara Dioklecijana, prije 1700godina, kada je izgraen i stari Dioklecijanov kanal za

potrebe opskrbe vodom stare Salone i Dioklecijanovepalae.

Zahvatna je graevina zatiena betonskim svodom i e-linim reetkama od uruavanja tronih stijena u okoliniizvora. Od zahvatne graevine voda se gravitacijski od-

vodi u smjerovima Splita, Solina, Katela i Trogira pu-tem starog Dioklecijanova i novoga Splitskog kanala.

2.2 Raspoloive koliine i kakvoa vode

Prema raspoloivim podacima, srednji godinji protokrijeke Jadra kree se oko 9,5 m3/s, a srednji je protok ukolovozu, kada je izdanost najmanja, otprilike 4,5 m3/s.Danas izveden Novi splitski kanal s pripadajuim zahva-tom dimenzioniran je i izgraen za kapacitet Q = 2,0 m3/s.Izvor rijeke Jadro (slika 2.) nalazi se u podruju kra zakoje su znakovite tzv. krke forme to su najee pred-

stavljene brojnim pukotinama, kanalima, galerijama, u-pljinama, odnosno podzemnim prostorima i rezervoari-ma vode. Takva obiljeja kra glavni su problem pri od-reivanju razvodnica slivova pa je gotovo nemogue tono

odrediti slivna podruja pojedinih izvorita.Granica sliva izvora Jadra i rnovnice, koja predstavlja

preljev vodama Jadra utvrena je na temelju hidrogeo-loke studije i topografskih karakteristika a pretpostavljase da su povrine za sliv Jadro 260 - 300 km2, a za slivrnovnice 50 - 70 km2.

Ocjena kakvoe vode izvora Jadro provedana je premaPravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie(NN46/94) kojim se propisuje zdravstvena ispravnost vodekoja slui za javnu vodoopskrbu kao voda za pie ili za

proizvodnju namirnica i pripremu hrane.

Voda izvora Jadra jest voda kalcijsko - hidrogen bikarbo-natnog tipa. Sadri relativno mali isparni ostatak, male

je mineralizacije.

Temperatura vode izvora Jadro kree se u granicama od10 - 15oC, a srednja godinja temperatura je 12,6oC. Tase temperatura moe smatrati optimalnom. PH vrijed-nost vode kree se od 7,7 - 8,2 i nalazi se u doputenimgranicama (6,5 - 8,5).

U sunom dijelu godine voda sadri vie klorida odtipinih krkih voda no jo uvijek s 13 - 22 mg/ldalekoispod doputene granice od 200 mg/l.

Prema geometrijskoj srednjoj vrijednosti broja bakterijau 100 ml., voda Jadra pripada I. razredu kakvoe.

Voda izvora Jadra zamuuje se iznad 10oSiO2,8,2 - 13,5%

dana na godinu. Do zamuivanja dolazi za velikih obori-na i obino traje relativno kratko. Glede bakteriolokogzagaenja, voda izvora kloriranjem se dovodi u higijen-ski ispravno stanje prije ulaska u vodoopskrbni sustav.Mutnoa izvora Jadro rijetko prelazi 40oSiO2, a njezinouklanjanje predvia se u II. etapi realizacije poboljanjai dogradnje vodoopskrbnog sustava.

2.3 Vodoopskrbni sustav grada Splita

Sredinje mjesto u podruju vodoopskrbe s izvora Jadraima Split kao najvea gradska aglomeracija, a time i naj-vei potroa vode. U Split se voda doprema kroz stariDioklecijanov i novi Splitski kanal koji na podruju Me-teriza prelazi u cjevovod. Crpne stanice Ravne Njive iKopilica prihvaaju vodu i tlae je u pripadajue glavnegradske vodospreme.

Crpne stanice

Crpna stanica Ravne Njiveima kapacitet 900 l/s, (slika 3.)opskrbljuje noviji dio grada, i puni vodospreme Visoka

I, Visoka II i Visoka III, ukupnog kapaciteta 18500 m

3

Slika 2. Izvorite rijeke Jadro


4/11


332 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 329-339

(tablica 1.). Ona je originalno bila izgraena za potrebepoljoprivrede i vodoopskrbu tada nove bolnice. Uskoroje dobila i dodatni AC dovod 1000 mm te je u vie na-vrata rekonstruirana i poveana, ali uvijek kao privremenorjeenje da se zadovolje rastue potrebe. Stanje crpnestanice bilo je ve odavno nezadovoljavajue. Crpni ag-regati su preoptereeni i smjeteni u neadekvatnom, skue-nom prostoru. Provizorno izvedeni cijevni spojevi i arma-ture zastarjeli su i bez mogunosti daljinskog upravlja-nja. Napajanje elektrinom energijom preko postojeihtrafostanica je nepouzdano, a transformatorske jedinicesu preoptereene.

Tablica 1. Vodospreme grada SplitaVodospreme Volumen m3 Kota dna m n.m.Visoka I 1000 89,55Visoka II 7500 110,0Visoka III 10000 73,3Gripe 780 59,0Marjan I 10000 59,0

UKUPNO: 29280

Crpna stanica Kopilica ima kapacitet 980 l/s i manome-tarsku visinu 55 m. Ona obuhvaa stariji dio grada i pu-ni vodospreme Gripe i Marjan I, ukupnog kapaciteta1078 m3.

2.4 Vodoopskrbni sustav Solina

Sustav podruja Solina obuhvaa grad Solin, osim nase-lja Vranjic, te opinu Klis. Vodospreme grada Solina

prikazane su u tablici 2.

Tablica 2. Vodospreme grada Solina

Vodospreme Volumen m3 Kota dna m n.m.Voljak 246 139,6Mravinci 900 173,2Kuine 80 216,8Sutikva 1500 75,0

UKUPNO: 2726

Podruje Solina rasprostire se po padinama planine Kozjakpa se stoga dijeli na visinske zone. Via zona obuhvaavisoku zonu grada Solina te mjesta Rupotine i Sv. Kajo.Ona vodu dobiva direktnim prikljukom na Katelanski

betonski kanal na kojem crpna stanice Solin tlai vodu uvodospremu Voljak. Vodosprema Voljak u svom sklopuima i crpnu stanicu, u koju su ugraeni agregati s kapa-citetom od 67 l/s i visinom dizanja 131 m, koja tlai vo-du u sustav visoke zone Rupotine. Ona se sastoji od tla-nog cjevovoda, vodospreme Rupotine i opskrbne mree.

Niska zona grada Solina prikljuena je na stari Diokleci-janov kanal na lokacijama Kuneva Greda i Meterize.

Mjesta Mravinci i Kuine opskrbljuju se iz ogranka sta-rog Dioklecijanova cjevovoda na kojem je izgraena crpnastanica Mravinci, koja vodu tlai u vodospreme Mravin-

ci i Kuine (V = 80 m

3

, k.d. = 216,8 m n.m.). Ova nase-lja e takoer dobivati vodu preko izgraene CS Sutikvai tlanog cjevovoda koji je privremeno spojen na glavnicjevovod za Mravince. U konanici e se izgraditi jovodosprema Spile, CS Kuine i tlani cjevovod do pos-tojee vodospreme Kuine.

2.5 Vodoopskrbni sustav Katela i Trogira

Katela se opskrbljuju vodom katelanskim betonskimkanalom koji dovodi vodu sve do crpne stanice Kateltafili. Ova je crpna stanica sredinja je toka katelan-skog i trogirskoga vodoopskrbnog sustava a ujedno je i

razdjelna toka ovog sustava.Vodospreme sustava Katela i Trogira prikazane su utablici 3.

Tablica 3. Vodospreme grada Trogira

Vodospreme Volumen m3 Kota dna m n.m.Pantana 4000 74,0Seget 2000 57,0Slatina 500 35,0Balan 1000 32,0

UKUPNO 4500

Crpna stanica tlai vodu za Katela kroz cjevovod pro-mjera 300, 275 i 250 mm ukupne duine 9000 m, koji jepoloen du stare katelanske ceste i obuhvaa sva ka-telanska naselja. Budui da na podruju Katelanske ri-vijere nema vodosprema, ovaj cjevovod ima karakteropskrbnog to stvara velike probleme u opskrbi vodomosobito u razdoblju najvee potronje.

Vodoopskrbni sustav Trogir/iovo prua se na zapad uodnosu na crpnu stanicu Katel trafili iz koje se vodatlai u mreu i vodospremnik Pantana (slika 4.). U samom

pogonu, osobito pri veoj potronji u ljetnim mjesecima,na podruju Trogira i iova stvaraju se veliki problemi

zbog neadekvatnih koliina i tlakova te su este vrlo ne-

Slika 3. Dio crpne stanice Ravne Njive, u upotrebi do svibnja 2004. g.


5/11


GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 333

popularne redukcije vode. Sve to bit e rijeeno izgrad-njom 1. faze poboljanja i dogradnje vodoopskrbnogsustava Split-Solin-Katela-Trogir.

3 Koncepcija vodoopskrbnog sustava

3.1 Dugorono rjeenje vodoopskrbnog sustava

Split-Solin-Katela-Trogir

3.1.1 Ciljevi

Sustav vodoopskrbe Split, Solin, Katela i Trogir imaprvenstvenu zadau da dopremi kvalitetnu pitku vodu, iu dovoljnim koliinama, s izvorita rijeke Jadro do pot-roaa u gradovima Splitu, Solinu, Katelima i Trogiru.Ukupno potrebne srednje dnevne koliine vode u danunajvee potronje na podruju vodoopskrbnog sustavaSplit-Solin-Katela-Trogir na kraju planskog razdobljaiznosit e: Sustav Split 1.620 l/s Sustav Solin 280 l/s Sustav Katela 525 l/s Sustav Trogir 370 l/s

Ukupno 2.795 l/s

Na ove je koliine potrebno dimenzionirati sve graevi-ne globalnog sustava koje dopremaju pitku vodu do lo-kalnih vodospremnika.

Vodoopskrba razmatranoga podruja bazira se na izvorurijeke Jadro kao osnovnom resursu. Prethodno su izneseniraspoloivi podaci o izdanosti izvora rijeke Jadro, kojiu mjesecu kolovozu ima srednji kapacitet od 4540 l/s.Osim s izvora rijeke Jadro, razmatrano podruje moe

se opskrbiti i s izvora rijeke rnovnice, a predradnje zaukljuivanje izvora rijeke rnovnice u vodoopskrbnisustav grada Splita su u tijeku.

3.1.2. Koncept zahvata, dovoda i raspodjele potrebnihkoliina vode

Dugoronim rjeenjem predvieno je postojei gravita-cijski dovod vode, koji ine Dioklecijanov i Novi splits-ki kanal i koji se prua od izvora rijeke Jadro do Splita,zamijeniti tlanim dovodima. Kanalsko se zahvaanjevode s izvora definitivno naputa. Na takav nain uspo-stavlja se potpuna kontrola i regulacija oduzetih i raspo-

dijeljenih koliina.

Slika 4. Radovi na rekonstrukciji vodospreme Pantana


6/11


334 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 329-339

Jedina iznimka u kanalskom zahvaanju jest opskrbakatelanske industrije u predvienoj koliini sirovomvodom, koja e se u budunosti obavljati kontroliranimodvajanjem vode s novog tlanog dovoda u Katelanski

kanal.Radi osiguranja ivota rijeke, predvia se mjerenje i re-gulacija zahvaene vode. Isputanje biolokog minimu-ma predvieno je kroz cijev ugraenu na samom izvoru.Sva mjerenja i regulacija zahvaene i raspodijeljene vo-de predvieni su ugradnjom odgovarajuih vodomjerilai regulacijskih ureaja.

Na lokaciji Kuneva Greda predvien je, u dugoronomrjeenju ureaj za kondicioniranje vode iz kojeg e se

proiena voda dalje odvajati u pojedinim smjerovimaprema Splitu i prema Solinu, Katelima i Trogiru.

Tlani dovod od zahvata na izvoru rijeke Jadro do Kun-eve grede dimenzioniran je na kapacitet od 3000 l/s, au nastavku, prema Splitu, na 2000 l/s. Trasa cjevovodaod izvora do Splita je unaprijed zadana pojasom zemljitaoko postojeih kanala, koje je dijelom u vlasnitvu Vo-dovoda i kanalizacije, te injenicom da se tijekom izgra-dnje buduih cjevovoda postojei dovodi zadravaju ra-di osiguranja kontinuirane vodoopskrbe.

3.1.3. Vodoopskrba Splita

Dovod vode za pravac Split (odnosno do crpne staniceRavne Njive) bit e gravitacijski, kao i do sada, ali kroznovi cjevovod.

Postojee crpne stanice Ravne Njive i Kopilica zamjenjujuse novom crpnom stanicom Ravne Njive, ukupnogkapaciteta Q = 2000 l/s.

Nova crpna stanica ima tri smjera tlaenja - u vodosprem-nik Visoka (dananja Visoka II), u vodospremnik Niska(dananja Visoka III) i u vodospremnike Gripe i MarjanI koje e definirati podruje triju vodoopskrbnih splits-kih zona.

3.1.4. Vodoopskrba Solina, Katela i Trogira

Opskrba ovih gradova temelji se na crpnoj stanici Kun-

eva Greda (slika 5.) i vodospremnicima za gradove So-lin te Katela i Trogir.

Prethodnim analizama ustanovljeno je da se vodoopskr-ba svih triju gradova moe rijeiti minimalizacijom bro-ja vodospremnika i tlanih cjevovoda, te je kao konaanprijedlog projektirano rjeenje koje se sastoji od izgrad-nje jedinstvene crpne stanice Kuneva Greda, tlanogcjevovoda do vodospremnika Sutikva-nova i vodosprem-nika Sutikva-nova, s kotom dna 60,0 m n.m. Osim crpnestanice Kuneva Greda, procrpnica i vodospremnika, zaovaj vodoopskrbni pravac okosnica sustava je glavni

cjevovod kroz Katela promjera 800/700 mm. Novi

glavni cjevovod spaja se na postojei azbestcementnicjevovod, promjera 800/700 mm, na podruju Sv. Kaje.

Sustav grada Solina podijeljen je u tri visinske zone. Prvaje visinska zona formirana na temelju tlakova iz vodo-spremnika Sutikva-nova, kote dna 60,0 m n.m. Na glav-ni opskrbni vod iz vodospremnika Sutikva-nova, na cestiuz crpnu stanicu Kuneva Greda, predvien je odvojakza crpnu stanicu Jadro, kako bi se omoguio transportvode u podruje opine Klis-Kosa (slika 6.).

Solinski vodospremnici Sutikva-nova, Sutikva, Sv. Kajo,Voljak i Rupotine, kao i Mravince i Kuine, odreivate podruja vodoopskrbnih zona grada Solina.

Katela e se opskrbljivati novim vodospremnicima KatelSuurac, Katel Luki i Rudine koji definiraju katelanskezone opskrbe.

Vodospremnici Voljak, Sv. Kajo, Katel Suurac i Ka-tel Luki prikljuuju se na glavni cjevovod kroz Kate-la procrpnim stanicama Solin, Sv. Kajo, Katel Suuraci Katel Luki.

Crpna stanica Katel tafili postaje procrpnica kojatlai vodu u vodospremnik Pantana iz kojeg se opskrbljuje

podruje Trogira

Slika 5. Zahvatna graevina crpne stanice Kuneva Greda

Slika 6. Vodosprema Sutikva


7/11


GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 335

Tlani cjevovod vodospremnik Sutikva nova - Kateltafili - Pantana i crpne stanice Kuneva Greda, Solin,Sv. Kajo, Katel Suurac, Katel Luki, Katel tafilii Rudine trebaju propustiti najvei srednji dnevni protok,

dok se varijacija dnevne potronje predvia izravnavativodospremnicima Sutikva-nova, Voljak, Sv. Kajo, Ka-tel Suurac, Katel Luki, Rudine, Pantana i Seget.

3.1.5. Glavni objekti sustava

Postojei objekti

U sklopu dugoronog rjeenja, kao dio cjelokupnog sus-tava, rabit e se i odreeni postojei objekti.

Na podruu grada Splita u sustavu e se zadrati svigradski vodospremnici, izuzev Visoke I. Dakle, u susta-vu ostaju vodospremnici Visoka II, Visoka III, Marjan Ii Gripe.

Na podruju grada Solina, rabit e se svi postojei vodo-spremnici i crpne stanice, izuzev dotrajale crpne staniceSolin.

Na podruju grada Katela, u sustavu ostaje dio Katelan-skog kanala, za potrebe transporta vode za industriju, tegraevinski dio crpnih stanica Katel Suurac i Kateltafili te crpna stanica Rudine.

Na podruju grada Trogira u sustavu ostaju svi objekti.

Planirani objektiU sklopu dugoronog rjeenja, planirani glavni objektivodoopskrbnog sustava su slijedei:

A/ Cjevovodi

Dovod izvor-Kuneva Greda 2000 1800 21200 2300Dovod Kuneva Greda-Ravne Njive 1800 3270Tlani c. cs Kuneva Greda-v Sutikva 800 485Opskrbni c. v Sutikva-mrea Solin 600 485 400 582Dovod Kuneva Greda-cs Jadro 200 2000

Glavni cjevovod kroz Katela 800 9110 700 2310Dovodni/Tlani spoj c. - cs Solin 2200 2165Tlani c. - podsustav Sv.Kajo 250 930Opskrbni c. - podsustav Sv.Kajo 300 360Tlani c. - podsustav K. Suurac 500 685Opskrbni c. - podsustav K. Suurac 600 695Tlani c. - podsustav K. Luki 500 1220Opskrbni c. - podsustav K. Luki 600 1580Tlani c. cs K. tafili-v Pantana 700 750 500 4400

600800

B/ Vodospremnici

Sutikva-novaVoljak (razlika)Sv. KajoK. SuuracLukiTrogir

5000250

1000300045008000

UKUPNO: 21 750

C/ Crpne stanice

Ravne Njive (nova) Q = 2000 l/sKuneva Greda (nova) Q = 1039l/sSolin (nova) Q = 28l/sSv. Kajo Q = 42l/sK. Suurac (oprema) Q = 150l/sLuki Q = 244l/s

tafili (oprema) Q = 370l/sOsim prethodno opisanih objekata, dugoronim rjee-njem jo se predviaju slijedee aktivnosti na dogradnjisustava:

rekonstrukcija zahvata vode na izvoru rijeke Jadro susvojenom radnom kotom 34,55 m n.m.

ureaj za proiavanje sirove vode ukupnog kapaci-teta 3000 l/s

4. Prva etapa izgradnje

Objekti I. etape izgradnje, imaju za cilj dopremiti dovoljne

koliine vode do potroaa u sustavu Split-Solin-Katela-Trogir, u skladu s potrebama, i rijeiti odreene znaaj-ne tehnike tekoe koje se javljaju u sadanjem radusustava (nedovoljna kapacitiranost dovoda, dotrajalostopreme, visoki tlakovi u mrei i dr.).

U nastavku se opisuje koncepcija tehnikog rjeenja sus-tava nakon I. etape, ija je izgradnja pred dovretkom.

4.1. Vodoopskrba Splita

Na kraju I. etape izgradnje, dovod vode u pravcu Splitaobavljat e se jo uvijek gravitacijskim kanalom dovod-

nog cjevovoda do Ravnih Njiva. Postojee crpne staniceRavne Njive i Kopilica zamjenjuju se novom crpnomstanicom Ravne Njive.

Nova crpna stanica ima tri smjera tlaenja - u vodosprem-nik Visoka (dananja Visoka II), u vodospremnik Niska(dananja Visoka III) i u vodospremnike Gripe i Marjan I,ime e se definirati podruja triju vodoopskrbnih splitskihzona.

Nova crpna stanica Ravne Njive dimenzionirana je nanajvei dovod postojeih kanala od Q = 2000 l/s, sa slje-deom raspodjelom na tri vodoopskrbne zone, to e za-

dovoljiti i dugorono rjeenje:


8/11


336 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 329-339

zona Marjan-Gripe Q = 700 l/s

zona Visoka Q =7 50 l/s

zona Niska Q = 550 l/s

4.2. Vodoopskrba Solina, Katela i Trogira

Dovod vode u pravcu Solina, Katela i Trogira dijelome se jo uvijek obavljati Novim kanalom, i to na potezuizvor-Vidovica Most, gdje je izvedena nova zahvatnagraevina na Novom kanalu, neposredno prije postojeezahvatne graevine za Katelanski kanal.

Nova zahvatna graevina ima zadatak regulirano preu-smjeravati potrebne koliine vode za gradove Solin, Ka-tela i Trogir prema Kunevoj Gredi novim dovodom.Unutar zahvatne graevine regulirat e se i uputanje

potrebnih koliina vode za industriju u Katelanski ka-nal, tako da e postojea zahvatna graevina biti isklju-ena iz sustava.

Osim zahvatne graevine i dovoda, na lokaciji KunevaGreda pri kraju graenja je i nova crpna stanica, tlanicjevovod do vodospremnika Sutikva-nova i vodosprem-nik Sutikva-nova, te opskrbni cjevovod vodospremnikSutikva-nova - mrea niske zone Solina.

Odreenim zahvatima u mrei Solina odvojit e se zonekoje definiraju vodospremnici Sutikva-postojea i Suti-kva-nova, Sveti Kajo i Voljak.

Novi tlani cjevovod u crpnoj stanici Kuneva Gredagrana se na zrani cjevovod za vodospremu Sutikva itlani cjevovod za Katela, koji se spaja na postojeicjevovod profila 800/700. Kroz takozvani glavni cjevo-vod kroz Katela, sve do crpne stanice Katel tafili,dopremat e se dovoljne koliine vode. Takav e glavnicjevovod u cijelosti predstavljati tlani provod na kojie se novim procrpnicama Solin, Sv. Kajo, Katel Suu-rac i Katel Luki puniti postojei vodospremnici Vo-ljak i Rupotine te novi vodospremnici Sv. Kajo, KatelSuurac i Katel Luki.

Novi podsustav Sv. Kajo, s vodospremnikom na koti

104,0 m n.m, rjeenje je za previsoke tlakove u dijelumree Solina, koja se danas opskrbljuje iz vodospremni-ka Voljak, ime e se definirati nova tzv. srednja zonaSolina. Podruje visoke zone Solina tada e se opskrb-ljivati iskljuivo iz vodospremnika Voljak i Rupotine,to e uvjetovati odreene zahvate na postojeoj mrei usmislu prekida toka vode na granici srednje i visoke zo-ne te srednje i niske zone.

Dakle nakon svretka izgradnje objekata I. etape, solins-ki novi vodospremnici Sutikva-nova i Sv. Kajo, te postoje-ih Sutikva, Voljak i Rupotine, kao i Mravince i Kuine,odreivat e podruja vodoopskrbnih zona grada Solina.

Katela e se opskrbljivati preko novim vodospremnici-

ma Katel Suurac i Katel Luki, koji e definirati dvijebudue katelanske opskrbne zone. U tom smislu potre-bno je prespojiti donji katelanski cjevovod s pripadaju-om mreom, u koji se danas voda tlai crpnom stanicom

K. tafili.Katelanski gravitacijski kanal se iskljuuje iz sustavavodoopskrbe za sve potrebe izuzev industrijske, a protokkroz kanal regulirat e se u novoj zahvatnoj graevinina Vidovica Mostu.

Postojea crpna stanica Katel tafili prilagodit e se uI. etapi na procrpni pogon, i puniti vodospremnik Pantanaiz kojeg se opskrbljuje vodom podruje Trogira.

4.3 Najznaajniji objekti I. etape

Najznaajniji su objekti na lokacijama Kuneva Greda iRavne Njive pa e oni biti detaljnije prikazani.

4.3.1 Grupa objekata na lokaciji Kuneva Greda

Grupa objekata na lokaciji Kuneva Greda sastoji se od:crpne stanice Kuneva Greda, zahvatne graevine, vodo-spreme Sutikva-nova i cjevovodnog sustava.

Nova crpna stanica kljuni je objekt vodoopskrbnogsustava Solina, Katela i Trogira (slika 7.).

Slika 7. Zavrna faza radova na crpnoj stanici Kuneva Greda

Iz crpne stanice voda se tlai u vodospremnik Sutikva-nova, kapaciteta 5000m3, odakle je poloen opskrbni

cjevovod za vodoopskrbnu mreu Solina. Iz crpne sta-nice direktno e se tlaiti cjevovodom u smjeru preosta-log dijela Solina, Katela i Trogira tlanim cjevovodomKuneva Greda-Solin-Katela.

Nova crpna stanica smjetena je paralelno sa starom, ta-ko da se meuprostor izmeu njih upotrebljava na pod-zemnom dijelu kao galerija cjevovoda, a na prizemnomdijelu kao prostorija upravljake opreme. Galerija cjevo-voda fiziki je odvojena od strojarnice u kojoj su smje-teni crpni agregati i pripadajua oprema.

Na razini kolnog pristupa je komanda CS koja je izve-dena tako da je iz nje omoguen i vizualni nadzor crpnih


9/11


GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 337

agregata. Ulaz u crpnu stanicu je iz komandne prostorije,a na montanom platou predviena su vrata koja omo-guavaju ulaz vozila i unoenje teke opreme.

Pristup galeriji cjevovoda mogu je iz strojarnice, a pred-vien je i otvor za unos opreme i cijevi u galeriju.Dovod vode do crpne stanice predvien je elinim cje-vovodom promjera DN 1200 mm (1220 x 10 mm), iznove zahvatne graevine.

Svi cjevovodi vode u crpnoj stanici su iz nehrajuegaustenitnog elika. Radi to vee povoljnosti za zavari-vanje, odabran je titanom stabilizirani niskougljini aus-tenitni nehrajui elik, s dodatkom molibdena radi po-

boljanja mehanikih svojstava.

Hidrauliki prorauni i modeliranja vodoopskrbnog sus-tava Solin, Katela, Trogir, zajedno s zahtjevima u pog-

ledu raspoloivosti, pouzdanosti i pogodnosti odrava-nja, rezultirali su izborom veliine, broja i tipa crpnihagregata u crpnoj stanici Kuneva Greda.

U crpnoj stanici Kuneva Greda ugraeno je 5 crpnihagregata, ime se postie velika fleksibilnost u radu uzstupanj djelovanja crpki > 80% kod svih oekivanihreima rada. Reimi rada odreeni su posebnim susta-vom regulacije i zatite.

Ugraeni su crpni agregati sljedeih karakteristika:

nem = 1490 (o/min)

Q = 720 (m3/h)=200 (l/s)

H = 32.2 (mVS)

= 86,1%

Odabrane su jednousisne, jednostupanjske centrifugalnecrpke sa spiralnim kuitem.

Crpke su agregatirane trofaznim asinkronim elektromo-torima s nominalnim brojem okretaja 1490 (o/min) i sreguliranim uputanjem.

Zatita od prekoraenja tlaka kod hidraulikog udara ba-

zirana je na tlaim posudama efektivnog volumena 4 msvaka.

Ventilacija strojarnice crpne stanice predviena je radiodvoenja topline koja se stvara u prostoru strojarnice teodravanja potrebnih mikroklimatskih uvjeta.

Za potrebe montae opreme i instalacija te remontnihaktivnosti, u strojarnici crpne stanice i u galeriji cjevo-voda predviena je ugradnja mosnih dizalica.

Mosna je dizalica u strojarnici nosivosti 32 kN, visinedizanja 9 m i raspona 5,7 m.

Mosna dizalica u galeriji cjevovoda je nosivosti 32 kN,visine dizanja 6 m i raspona 8,6 m.

Crpna stanica Kuneva Greda opremljena je najsuvreme-nijom elektrostrojarskom opremom.

Sustav nadzora i upravljanja crpnom stanicom KunevaGreda u biti predstavlja sustav kompletnog upravljanja

podsustavima Katela-Trogir. Sustav prikuplja informa-cije iz svih crpnih stanica i vodosprema Katela-Trogir ina osnovi tih podataka odreuje rad crpne stanice KunevaGreda. Upravljanje sustavom mogue je automatski izkomande crpne stanice ili iz dispeerskog centra Vo-dovoda i kanalizacije Split.

4.3.2 Grupa objekata na lokaciji Ravne Njive

Nova crpna stanica Ravne Njive (slika 9.), koja e vodu

tlaiti u tri opskrbne zone grada Splita: Marjan-Gripe,Niska i Visoka, Crpna stanica Ravne Njive smjetena jeu industrijsko-servisnoj zoni grada Splita, na lokacijiomeenoj ulicama Zagorskog puta i Domovinskog rata.Predstavlja centralni objekt vodoopskrbnog sustava gra-da Splita, te e u potpunosti zamijeniti postojee crpnestanice Kopilica i Ravne Njive, a svojim kapacitetom itehnolokom razinom omoguiti pouzdanu vodoopskrbuvodom grada Splita za dugorono razdoblje.

Crpna stanica Ravne Njive projektirana je tlocrtno kaoesnaesterokut, promjera 40,10 m, s jednom podzemnom i

jednom nadzemnom etaom. Konstrukcija podzemnog

dijela izvedena je kao monolitna, a nadzemni dio projekti-ran je i izveden kao montani.

Osnovna konstrukcija objekta je okvirna. Okviri su radi-jalno smjeteni po opsegu tlocrta.

Glavni stupovi su dimenzija 70/50 cm. Visina unutra-njeg stupa je 15,2 m, a vanjski je stup nii, visok je 11,4m i u poprenom smjeru preko krovne grede vezuje seza unutranji stup.

Fasadu objekta ine armiranobetonski paneli visine 8,95m, debljine 20 cm. Ulaz u crpnu stanicu konstruktivno

je i oblikovno izdvojeni segment esnaesterokuta (2 polja)

u kojem su smjeteni u prizemlju pomoni pogoni (trans-Slika 8. Ugradnja opreme u crpnoj stanici Kuneva Ggreda


10/11


338 GRAEVINAR 56 (2004) 6, 329-339

formatori i elije 10/0,4 kV) a na katu komandna prosto-rija sa svojim prateim sadrajima.

Svi su cjevovodi postavljeni nadzemno. Cjevovodi unu-tar crpne stanice izvedeni su od nehrajuega austenitnogelika.

Odabran je titanom stabilizirani niskougljini austenitninerajui elik, s dodatkom molibdena radi poboljanjamehanikih svojstava.

Iz crpne stanice Ravne Njive voda se crpi u opskrbnezone Visoka-visoka, Visoka-niska i Marjan-Gripe.

Broj crpki za svaki pojedini sustav odabran je u skladu s

hidraulikim proraunom i modeliranjem za crpnu stani-cu Ravne Njive te iz razloga sigurnosti, racionalnosti itrokova odravanja.

Odabrane su jednousisne, jednostupanjske centrifugalnecrpke sa spiralnim kuitem. Crpke su agregatirane tro-faznim asinkronim elektromotorima s nominalnim bro-

jem okretaja 1490 (o/min).

Karakteristike crpki pojedinog podsustava su:

1. Visoka-visoka, ugraeno 5 crpkin = 1490 o/minQ = 732 m3/h (203 l/s)

H = 88,1 m VS

= 83,6%2. Visoka-niska, ugraene 3 crpke

n = 1490 o/minQ = 785 m3/h (218 l/s)H = 50,7 mVS = 82,1%

3. Marjan-Gripe, ugraene 4 crpken = 1490 o/minQ = 630 m3/h (175 l/s)H = 50 mVS = 82,3%

Osnovu sustava za zatitu od prekoraenja tlaka pri hid-raulikom udaru predstavljaju tlane posude koje su po-stavljene na tlanim cjevovodima pojedinog podsustava.

Na tlanom cjevovodu Marjan ugraene su etiri tlaneposude efektivnog volumena po 8 m3, na tlanom cjevo-vodu Niska dvije posude efektivnog volumena po 4m3

svaka, isto kao i za podsustav Visoka.

S obzirom na trajanje prijelaznog stanja u sluaju hidra-ulikog udara, te s tim u vezi trajanja perioda osciliranjarazine vode u tlanim posudama, predvieno je vremen-sko zatezanje komandi regulacije razine u trajanju od

oko 300 s.

Slika 9. Crpna stanica Ravne Njive


11/11


GRAEVINAR 56(2004) 6, 329-339 339

Ventilacija strojarnice crpne stanice osigurava odvod to-pline generirane radom elektromotora, prolazom el. strujekroz kabele, radom kompresora i insolacijom prostorastrojarnice.

Za potrebe montae i remontnih aktivnosti u strojarnicicrpne stanice predviena je ugradnja mosne dizalice no-sivosti 50 kN, visine dizanja 6 m i raspona 14,90 m.

Dizaline staze su eline, krunog oblika, poloene naarmiranobetonskim gredama, unutarnjeg polumjera 0,605m i vanjskog polumjera 2,095 m.

Crpna stanica Ravne Njive opremljena je najsuvremeni-jom elektrostrojarskom opremom.

Crpna stanica je u potpunosti automatizirana i bit e spo-jena na cjelovit sustav daljinskog nadzora i upravljanjasvih objekata splitskog vodovoda.

Predviena su tri nivoa upravljanja sustavom crpne sta-nice Ravne Njive: daljinski iz centra, daljinski iz komandecrpne stanice i, prema potrebi, lokalno za svaki pojediniagregat.

5 Zakljuak

Radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava Split-Solin-Katela-Trogir su pri kraju. Izgradnja ovako velikog

sustava bila je poticaj da se nizom daljih aktivnosti naokosnicu sustava izgradi i cijeli sklop sekundarnemree, to nije dio projekta EKO Katelanski zaljev, alise na njega bitno naslanja. Iskustva u graenju ovakosloenog objekta upuuju na niz prethodnih radnji kojetreba obaviti. U svakom sluaju, osim graditeljskog,zahtjevan je posao bio onaj iz imovinsko-pravnoga

podruja, koji je zahtijevao strpljiv rad i duge procese.Pokazalo se da je za dobivanje potrebne dokumentacije

bolje raditi sustave takvoga tipa etapno, padokumentaciju za graenje dobivati segmentarno, imese postie potrebna brzina graenja. U svakom sluaju

postignut je najvaniji cilj-cijelo podruje na kojem sesustav nalazi imat e osigurane dovoljne koliine pitkevode, najmanje za iduih 50 godina, uz uvjet da seodrava, dograuje i planski iskoritava.

vodoopskrbni sustav split-solin-kaštela-trogir

Documents