vojni dizajn.pptx

8/16/2019 Vojni dizajn.pptx

1/90

Vojni dizajn

Oružje oblici i fnkcije


2/90

Odkad su ljudiprapovijesnog dobabili kadri proizvoditipredmete, zamišljalisu i oružje kako bi

obranili svojepodručje ili prisvojili


3/90

Sjekire neolitika


4/90

Ta posebna porodica

predmeta sastavni jedio kulture jednog

naroda jednako kao ipredmeti namjenjeni

slavljenju nekog obredaili obavljanju

poljoprivrednih


5/90

ostatno je pro!i

galerijama muzeja"uvra i vidjeti da su

egipatski, grčki i rimskiumjetnici ili slikari od

renesanse do #arstva uizobilju prikazivali

vojnu stranu svojih


6/90


7/90

$od oružja kao i kod drugi

tehničkih predmeta, ista se%unkcija od jedne do drugekulture može zaodjenuti u

jednake oblike, iako snažnoobilježene osobnš!u skupine, a&ndr' "oroi()ourhan potvrđuje

da je jedan od najsnažnijihprimjera *bodež+posebnonamjenjen probijanju žičanih

petlji ili spojeva oklopa.


8/90

$ako bi odgovaralo toj svrsi,oružje mora imat oštricu od

trideset ili četrdeset

centimetara,koja je vrlošiljasta. Taj %unkcionalni idealpostignut je između -/ i -/stolje!a u 0uropi, na 1liskom

istoku i u 2apanu.


9/90


10/90

/ojska je osim interesa zanacionalnu obranu zemlje ,institucija koja je oduvijek

izlazila na scenu da zaplašisvoje mogu!e neprijatelje, daprobudi moral svojih trupa i

zadivi narod.


11/90

osada smo spominjali oružjesamo u kontekstu zanatskogtehničkog sustava i vidimo da

su u takvu sustavu oblici oružjakompromisi između %unkcije ikulturne pripadnosti koja se

očituje 3gurativnom estetikom.


12/90

4ekadašnje kao i danšnjeindustrije oružja smještene su upolitičko(gospodarski kontekst

hitnosti. Taj poseban položajtumači zašto je vojni materijalčesto ispred civilnog materijala

svoga vremena.


13/90

ndustrijalac koji radi za vojno

područje često je suočen s jednim kupcem koji zna što želii koji je stoga sposoban

razraditi cjelovite i anbiciozneuvjete poslovanja. /ojni kupacima i sredstva za pla!anje po

posebnoj cijeni prijekopotrebnog istraživanja primjene

novih materijala i za

provođenje nužnih pokusa prije


14/90

ndustriju takve metode potiču,

a najzanimljiviji učinci na civilnisektor često su posredni. Timeželimo re!i da se industrijalac

koji radi za vojsku navikaopridavati ve!u važnostistraživanju , što mu omogu!uje

raspolaganje pričuvominovacija koje se mogu posebno

iskoristiti.


15/90

Tako su razvoj zračnogprijevoza, telekomunikacija i

korištenje tranzistora umikroin%ormatici rezultatprijenosa tehnologije iz vojnog

sektora u civilni . 2ednako je uprimjeni vrhunskih materijala.


16/90

S druge strane, oblici mnogih

vojnih objekata, zrakoplova,raketa, podmornica, različitihvozila, izvor su svakodnevnog

nadahnu!a za proizvođačeigračaka, autore špijunskih ili

znanstveno(%antastičnih

romana, 3lmske radnike i crtačestripova itd. /ojno je vrlo često

meta%ora u kolektivnom

imaginariju.


17/90

5arketing, reklama i izgled

koriste se na jednak način kaoza civilne proizvode.


18/90

6bog svih navedenih razloga,nužno je govoriti o vojnomdizajnu kako bi se dobila

potpuna slika razvoja oblika unašem društvu.7otkrijepit !emo to primjerima

razvoja lovačkih zrakoplova,raketa podmornica i tenkova.


19/90

"ovački zrakoplovi


20/90

8 početku rata 9:9;(9:9rancuska je proizvela =9

?;? zrakoplova a 4jemačka


21/90

7osljednih mjesci rata, 9


22/90

6a vrijeme rugog svijetskog

rat proizvedeno je BA= ???zrakoplovaD turboreaktor iraketa bili su dodani seriji .

1rzina prelazi A?? kmEh,prijeđena udaljenost C??? km, a

vosina B ??? metara. Tim

brojkama valja dodati napredaknavigacijskih instrumenata i

svega što doprinosi sigurnosti

putnika.


23/90

4a oblikovnom planu, uspjesi

aerodinamike nametnuli setakozvani *moderni *oblik,

daju!i prednost krilima

monoplana i uključenju dvihelemenata pod najjednostavniju

aerodinamičku karoseriju.


24/90

7rihva!anje mlaznog pogona

krajem rata pridonijeti !eučvrš!enju oblika koji !e

prihvatiti civilno zrakoplovstvo.


25/90

$ao primjer evolucije oblika u

vojnom zrakoplovstvu odabralismo razvoj programa tvrtke

5arcela assaulta zbog

strogosti , učinkovitosti icjelovitosti postupaka. Sam

5alrcel essault sudjelovao je u

oblikovanju svojih zrakoplova.Običavao je govoriti+a bi

dobro letio, zrkoplov mora bitili e .+


26/90

Od Ouragana do Fa%aela G9:;:(

9:;


27/90

Ouragan Gprvi let 9:;:H odlikuje

se jednostavnoš!u iograničenom težinom. Taj je

lovac niskolovac vrlo snažan i

raspolaže odličnom plat%ormomza gađanjeDnapravljeno ih je

@C?. Ouragan !e biti prvi

aeronautički proizvod koji seizvozi nakon rata, a u rukamaizraelskih pilota pokazat !e se

kao strašan zrako lov za


28/90

5Istere Gprvi let9:=?H,prvi %rancuski

vojni nadzvučnizrakoplov. 7rvi je

probio zvučni zidobrušavanjem.


29/90

5Istere / Gprvi let

9:=CH. 4a prvipogled dosta sličan

5Istereu , alipotpuno

preoblikovan unajsitnijim

pojedinostima to je


30/90

Super 5Istere 1 G9:==Hzrakoplov je s jače naglašenom

strijelom luka. 7rvi zrakoplov koji jedostigao nadzvučnu brzinu u niskom

horizontalnom letu.


31/90

5irage G9:=BH G5achC,@H s krilima delta,

raketni bacač.Graketezrak(zrak, radariH.


32/90

5irage >9 G9:BBH Fiječ je o polivalentnomkompromisnom zrakoplovu. 4apuštaju se kriladelta i vra!a se klasičnoj %ormuli streličastog

krila s krilcima.


33/90

5irage C??? G9:A


34/90

Fa%aele G9:


35/90

*stealth+D neprimjetan, neupadljiv

" kh d G9:A? H


36/90

"ockheed G9:A?.H

Od 9:A? &merikanci su pojačali istraživanja u području


37/90

Od 9:A?. &merikanci su pojačali istraživanja u područjusmanjivanja neupadljivosti . Stabilnost i kormilo

budu!ih aparata bit !e osigurani usmjerivačem mlaza,a veza između krila i trupa posti!i !e se površinama

male zakrivljenosti


38/90

>9=


39/90

-C:


40/90)rumman(JC:


41/90

7rojektili

Exocet AM39


42/90

7rva djelatnaprimjena

projektilazabilježena je u

napoleonskimratovima.


43/90

1ritanska je Kota9


44/90

L a s s e r % a l l

9:@A. 8 7eenemMndeu,na 1altiku, izgrađena

raketna baza.Tamo jeNernher von 1raun

razvio istraživačkiprogram koji je doveodo industrijske

proizvodnje krstare!ihprojektila /9, balističkih

projektila i raketa /iš j k k t d l k d t b b


45/90

5ica 5a tra

/išenamjenska raketa dalekog dometa za borbe uzraku ve!e od C9 km.

7rojektili prve generacije su ispodzvučni i njihova relativna


46/90

0-O#0T 55;?

sporost je bila nepoželjna jer stvaraju slabosti koje moguiskoristiti pomorska sredstva za proturaketnu borbu.


47/90

7rojektili nove

generacije mogu bitinadzvučni zahvaljuju!i

napretku ostvarenomu području propulzije.

d i


48/90

odmornice

tip -- 8(boat

Sve moderne


49/90

Sve modernepodmornice

nasljednice su

njemačkog 8(boattipa iz 9:;;.


50/90

Ta je podmornica rezultat

istraživanja koja je od 9:@C.provodio mladi inžinjer elmut

Nalter.

Fiječ je o podmornici vrlo brzoj podvdom GC= čvorovaH, što joj

omogu!ava napade kad je potpuno

potopljena, brzo izranjanje napovršinu i ponovno uranjanje bezupotrebe svoje pritege GbalastaH.


51/90

Nalter je primjenio načelo

propulzije parne turbinezatvorenog kruga na mazut soksidansom i tako izbjegao

korištenje atmos%erskog kisika.Nalterov je sustav upotrebljavaokoncetraciju vodikova peroksida

koji se rastvara i sgorijeva smazutom stvaraju!i mješavinuplina i vodene pare koja pokre!eturbinuD razijao je mnogo ve!u

sna u od električno motora.

*&lbacore+ trup u obliku kapi vode rep u obliku


52/90

&lbacore trup u obliku kapi vode, rep u oblikukriža i jednim propulzorom postigao brzinu od

@@,= čvorova , mogao se okrenuti za @,C ̊ u sekundiGdanas je taj broj ve! nadmašenH.

Sovjetska nuklearna


53/90

Sovjetska nuklearnapodmornica TIphoon S4"0

9:


54/90

&merička podmornicaOmaha

&merička podmornica 1irmingham


55/90

&merička podmornica 1irmingham


56/90

>rancuska

podmornica Saphir


57/90

/rlo nepostojano gorivo, zvano

ingolin, nametalo je problemskladištenja. Nalter je stoganacrtao nov oklop u obliku obrnute

osmice i tako dobio korisnu

površinu, mali valjak za čuvanjegoriva.

Sjajan hidrodinamički dizajn tipa

tip -- napustio je klasični toranj ukorist neke vrste pro3lirane peraje.

4jegov je trup pažljivo ispitan u

tunelim i podnio je minimum


58/90

8 to su vrijeme 4ijemci ispitivali i

unutarnju oplatu na bazi kaučuka kakobi ublažili odjeke &S#(a. a bi dobilina vremenu tijekom bitaka, tipovi --

raspolagali su sustavom punjenja

torpeda. 7rve nuklearne podmornicepreuzele su načelo tipa --,

zamjenjuju!i Nalterovu komoru zasagorjevanje nuklearnim grijačima. Trup

oblika obrnute osmice napušten je ukorist valjkastog, šireg presjeka,

jednostavnije konstrukcije, što suomogu!ili otporniji materijali, ako je

trup više cjevast a bokovi dobro ocrtani.

4akon tipa -- tek je pedesetih


59/90

4akon tipa --, tek je pedesetihgodina značajno poboljšanjepreobrazilo op!e koncepcije

hidrodinamike.8.S.S. &lbacore, s trupom oblikakapi vode, repom u obliku križa, i

jednim propulzorom, postigao jepod vodom brzinu @@,= čvorova.&lbacore je nadahnut oblikom

engleskog dirižabla F 9?9 ili )ra%a6eppelna. 8brzo je uočeno da sepostižu jednako dobri rezultati, a

kostrukcija postaje jednostavnija i


60/90

&lbacore je imao još jednu zanimljivuodliku pokretljivost. 5ogao se orenuti

za @,CP u sekundi Gdanas je taj broj ve!nadmašenH.

Sovjeti mogu izgraditi vrlo velikepodmornice jer su dobro ovladali

tehnilogijom materijala kao što je titan.Oni imaju dugotrajne programe razvoja i

želju za standardizacijom.

$oncepcija modernih podmornicanapredovala je do kraja rugogsvjetskog rata te je danas potpuno

napuštena podmornica krstarica koja je

bila loš kompromis i, suočena s


61/90

Type XXI !boat"


62/90

Type XXI !boat"

8SS Albacore GSubmari


63/90

8SS Albacore GSubmarineH

8SS Albacore GSubmari


64/90

8SS Albacore GSubmarineH


65/90

Moderne po$or"ke "na%e op"krbljene "ud&a$a tipo&i$a nuklearni' pod$ornica(

nuklearne pod$ornice lan"eri projektila)*+,+-+E+.+ Te &elike pod$ornice $orajubiti /to je $o%u0e nepri$jetnije i biti

"po"obne za lan"iranje projektila "nuklearno$ %la&o$ )M+I+1+V+. na cilje&ena ze$lji udaljene ti"u0e kilo$etara+,ji'o&a i$ zada0a nalaže izbje%a&anje

"&i' dodira "a "trani$ ele$enti$a+Mo%u lan"irati bali"ti2ke i kr"tare0erakete+


66/90

Omaha GSS4(B:CH


67/90

A$erikanci "u 94+ i 945+ u"a&r/ili pr&e

d&ije pod$ornice kla"e O'io )dužine 67$etara " 58 lan"irne cije&i. %odine 949+kad bude proiz&edena de&eta pod$ornicato% tipa )kon"trukcija :eneral ;yna$ic"a.

bit 0e ju $o%u0e opre$iti projektilo$ Trident II do$et 6< 77 k$ koji 0e $o0ii"paliti 7 do < neo&i"ni' $odula+ *&aki0e $odul no"iti nuklearne %la&e tipa =46 "

inercijalni$ &o>enje$+ 1aketa 0e kori"titikruti proper%ol i $o0i 0e "e natjecati "najbolji$ bali"ti2ki$ projektili$a+


68/90

*o&jet"ke pod$ornice kla"e Tajfun

naj&e0e "u na "&ijetu+ ;u%a2ke "u47 $etara /iroke 53 i i"ti"kuju 5


69/90

Sovjetska podmornica klase Ta%un jenajve!a na svijetu. ugačka 9


70/90

A$eri2ko $ini"tar"t&o obrane " razlo%o$

drži da *o&jeti %rade no&u pod$ornicu jo/ nepoznatu budu0e kla"e ;elta IVopre$ljenu no&i$ ja2i$ projektilo$**,X53+

,i apad ni *o&jeti unato2 i"traži&anji$ani"u u"pjeli koncipirati Binteli%entnoCoružje "po"obno lokalizirati i precizno"lijediti "trate/ke pod$ornice+ *+,+-+E+i$aju autono$iju koja i$ ako jepotrebno o$o%u0a&a da &i/e puta obi>uze$alj"ku ku%lu bez izranjanja+

,uklearne pod$ornice za napad


71/90

,uklearne pod$ornice za napad)*+,+A+.

Drze "u pokretlji&e nepri$jetne iop0enito i$aju 2etiri na$jene(

rotupod$orni2ki lo&ci i otkri&anje

*+,+-+A+F ,apad na no"a2e zrakoplo&a i rano

prepozna&anjeF

a/tita Gota i kon&ojaF I"krca&anje ko$ando"a za "pecijalne

zada0e po"ta&ljanje $ina+

2


72/90

;izajneri "tru2njaci za kon"trukcijupod$ornica drže da je rije2 o

naj"loženije$ po"lu koji po"toji ali i jedno$ od najpri&la2niji' zbo% &elikeraznoliko"ti para$etara o koji$a &alja&oditi ra2una+

*redina u kojoj "e raz&ija pod$ornicazbo% "&oje %u"to0e 'o$o%eno"ti iraznoliko"ti na$e0e $no%o &i/eo%rani2enja ne%o zrak "a "&ojii$ izra&ni$

Bfeed!backo$C u2inci$a+ od$ornica "e$ože &idjeti kao zrakoplo&F njezin "e oblikodje&a tajno$ koja budi $a/tu+


73/90

Tenko&i Tri "u te$eljna kriterija koncepcije

oklopni' &ozila( &atrena $o0pokretlji&o"t i "ta&ljanje u oklop+ ,a

te$elju ti' $jerila tenk "e raz&ijao od98+ do dana"+

Oblik oklopno% &ozila koji proizilazi iz

ti' o%rani2enja potpuno "e razlikujeod oblika prije raz$atrani' proiz&oda+


74/90

Tenko&i i"tinu raketni zrakoplo&i i pod$ornice

"tro%o "u podložni zakoni$a aerodina$ikei 'idrodina$ike a i$aju oblike do"ta

jedno"ta&ni' %eo$etrij"ki' tijela+ Od "$i' po2etaka tenk u"troja&a oklopljen&olu$en koji leži na %u"jenica$apreuzeti$a od a$eri2ki' poljopri&redni'

traktora " po2etka "tolje0a koji nad&i"ujekupola /to "adrža&a top i &atreno oružje+

r i borbeni tenko i poja ljuju "e


75/90

r&i borbeni tenko&i poja&ljuju "e9?++ 1ije2 je o britan"ko$ tenku

Mark i 1enaulto&u HT 6++ To "u"troje&i jo/ u za2etku bez to2nekoncepcije na$jenjeni jedinouz&ra0anju &atre i prekidu nepokretno%ro&o&"ko% rata+

Oklop "e "a"toji od zako&ani' 2eli2ni'plo2a /to tenku daje oblik $rt&a2ko%

"anduka+ a ,ije$ce tenk po"taje 987+ o"lonac

rata na ze$lji+


76/90

5ark


77/90

Fenault >T


78/90

anzer III i IV proiz&edeni "u u &elikoj"eriji a razli2iti para$etri koji i'"a2inja&aju ura&noteženi "u+ Titenko&i ra"polažu "red"t&i$a za radioko$unikaciju i &rlo u2inko&iti$

topo$ od 36 i 6< $$+ %odine 983+Herdinand orc'e za$i/lja lo&a2kitenk BTi%arC teži od ?7 tona+

,ije$ci "u podcjenili "o&jet"ke$o%u0no"ti koncepcije i proiz&odnjetenko&a+


79/90

,o&i "o&jet"ki T38 kori"tio je zna2ajno

na%nut i &rlo u2inko&it oklop koji jena"tao za'&aljuju0i o&lada&anjuindu"trij"ki$ za&ari&anje$ uindu"trij"koj proiz&odnji+

Tenk AMX -eclerc koji$ 0e "eopre$ati Hrancu"ka &oj"ka od 99+&rlo je nizak ali oklop je od kera$ike i

&ertikalan( doi"ta tek kada jekera$ika po"ta&ljena oko$itonajotpornija je na udarce+


80/90

Tenk anzer -@ II li%'t tank 94+

Tenk ET -ui" 1enault li%'t tank


81/90

Tenk ET -ui" 1enault li%'t tank96+ Hrancu"ka

Tenk ET -ui" 1enault 96+


82/90

Tenk ET -ui" 1enault 96+Hrancu"ka

Tank AMX 37 -eclerc Hrancu"ka


83/90

Tank AMX 37 -eclerc Hrancu"ka9


84/90

r&i tenk koji "e udaljio od tradicionalne

ar'itekture bio je izrael"ki Merka&a iz966++ ,je%o& $otor "prijeda pridono"iza/titi a kupola po"taje plo"natija+Merka&a ra"polaže &rati$a na"tražnje$ dijelu /to $u o"i%ura&a&eliku pokretlji&o"t u djelo&anju+

&e>ani prou2a&aju tenk no&e

%eneracije( E;E* 9++ Taj tenk i$a&anj"ki top+ tak&u 0e tenku bezkupole tro2lana po"ada "jediti iza$otora i"pred ekrana za &izualizaciju+


85/90

5erkava


86/90

;a bi no&a koncepcija bila $o%u0a

&alja rije/iti jo/ nekoliko proble$a+ Jo/"e nezna na2initi okretni opti2kiz%lob a &izualizacija na te$elju "like

ne zado&olja&a jer njezino odre>enjenije do"ta to2no za otkri&anjeproti&ni2ki' cilje&a po%la&ito no0u+

;ru%i je proble$ koji "e nado&ezujena pret'odni ne"nalaženje po"adekoja &i/e ne$a upori/ne to2ke zaorjentaciju+


87/90

@ona2no "u&re$eni borbeni tenk

"u&i/e je "nižen u u"poredbi "pret'odni$ zbo% priti"ka zraka u"lu2aju nuklearno% "ukoba+

,apredak robotike u"$jerio je nekai"traži&anja pre$a konceptu potpunoauto$atizirano% tenka " daljin"ki$upra&ljanje$ ali 2ini da &ojni "tožerini"u "pre$ni na napu/tanjedana/nje% tenka+

2


88/90

;izajneri tenka $oraju &oditi ra2una ootporno"ti po"ade na prezat&oren pro"tor

zbo% klau"trofobije+ I"ti2e "e i &ažno"tparada+ apo&jednik tenka bilo naKr&eno$ tr%u ili na K'a$p"!Ely"Le" $ora$o0i iz&u0i "&oje popr"je iz "troja "i$bola

$o0i i razaranja+ O&aj kratak pre%led nije ni izdaleka i"crpio

"a& "&ijet oblika &ojno% proiz&oda+ Izabrali"$o "a$o nekoliko pri$jera kako bi"$opokazali bo%at"t&o dizajna u to$ podru2jui nje%o& nepo"redan ili po"reda$n utjecajna $aterijalnu kulturu raz&ijeni' dru/ta&a+

*a$ono"e0i raketni "u"ta& A;AT* na$jenjen za/titik i' b ji/ i i d 2 d


89/90

kopneni' "na%a na boji/nici od zra2no% napada+;izajn Martin ,arietta+ 94?+


90/90

Jocelyn de ,oblet ;IAJ, Internet

MMXVI

vojni dizajn.pptx

Documents