vremeplov dogodilo se u avgustu - serbianmirror.com · bode” na va{ington ~uveni govor pod...
TRANSCRIPT
21www.serbianmirror.comAvgust 2013.
V R E M E P L O V
Priprema: Aleksandra Miti}
1. avgusta 1806. – Na Mi{arskom poljukod [apca srpski ustanici pobedili Turke.To je bila najve}a pobeda Karadjordjevevojske u Prvom srpskom ustanku.
2. avgusta 1876. – Rodjen srpski lingvistaAleksandar Beli}, predsednik Srpske kral-
jevske akademije i Srpske akademije naukai umetnosti, osniva~ moderne dijalektologi-je, autor “Pravopisa srpskohrvatskog jezi-ka”.
3. avgusta 2002. – Predsednik Vlade SrbijeZoran Djindji} primio je u Pragu (^e{ka)nagradu Fondacije Vaclav Polak za dopri-nos razvoju demokratije u Srbiji.
4. avgusta 2000. – Britanska kraljica majkaElizabeta proslavila u Londonu 100. rod-jendan, kao prva li~nost iz kraljevskeporodice koja je pro`ivela ceo vek. Ona jesa balkona Bakingemske palate pozdravilaokupljene gradjane.
5. avgusta 1984. – Umro britanskipozori{ni i filmski glumac Ri~ard Barton,koji se proslavio u pozori{tu u kreacijama[ekspirovih likova, a potom i na filmu.
6. avgusta 1807. – Srpski prosvetiteljDositej Obradovi} pre{ao iz Zemuna uustani~ku Srbiju, gde je kao prviKaradjordjev ministar prosvete ostao dokraja `ivota, 1811.
7. avgusta 1999. – U Br~kom, u Bosni iHercegovini, odr`an je “Rok maraton 99”na kojem su se prvi put od raspada biv{eSFRJ i time uzrokovanog rata, okupile rok
grupe iz biv{ih jugoslovenskih republika.Koncert je najavljen kao “skup visokogrizika”, ali incidenata nije bilo.
8. avgusta 1974. – Predsednik SAD Ri~ardNikson objavio, obra}aju}i se naciji prekotelevizije, da podnosi ostavku zbogume{anosti u aferu “Votergejt”.
9. avgusta 1969. – Glumica [eron Tejt,`ena filmskog reditelja Romana Polanskog,i jo{ ~etiri osobe brutalno su ubijeni unjenoj ku}i na Beverli Hilsu.
10. avgusta 1878. – Srpski knez MilanObrenovi} izdao je ukaz o “ustrojstvuVojnog muzeja” radi prikupljanja i ~uvanjatrofeja iz ratne istorije. Muzej sme{ten uprepravljenu d`amiju na platou Gornjeggrada Beogradske tvrdjave na Kalemegdanu.
11. avgusta 1919. – Umro ameri~ki indus-trijalac {kotskog porekla Endru Karnegi,koji je veliko bogatstvo ulo`io udobrotvorne svrhe, naj~e{}e u osnivanjejavnih biblioteka u SAD i Velikoj Britaniji.Karnegijeva zadu`bina 1926. sa 100.000
dolara pomogla izgradnju Univerzitetskebiblioteke u Beogradu.
12. avgusta 1914.- Po~ela Cerska bitka,zavr{ena 20. avgusta pobedom srpskevojske nad austrougarskom. To je bila prvasrpska i prva savezni~ka pobeda u Prvomsvetskom ratu.
13. avgusta 1899. – Rodjen je engleskifilmski re`iser Alfred D`ozef Hi~kok.Proslavio se kriminalisti~kim filmovima ifilmovima strave, koji su postali klasika u
tom `anru (“Ptice”, “Psiho”, “39 stepeni-ca”, “Sever-severozapad”).
14. avgusta 1941. – Britanski premijerVinston ^er~il i predsednik SAD FrenklinRuzvelt potpisali “Atlantsku povelju”,kojom su se zalo`ili za pravo svakog nar-oda da izabere vlast u svojoj zemlji i da seizja{njava o teritorijalnim promenama. Tapovelja kasnije uklju~ena u PoveljuUjedinjenih nacija.
15. avgusta 2000. – Predsednik SAD BilKlinton sve~ano predao rukovode}u funkci-ju u Demokratskoj partiji potpredsednikuAlu Goru.
16. avgusta 1858. – Predsednik SADD`ejms Bjukenen (James Buchanan) i bri-tanska kraljica Viktorija (Victoria) razme-
nili su telegrafom ~estitke povodompu{tanja u rad prekookeanskog telegrafskogkabla. To su bile prve poruke poslatetelegrafom preko okeana.
17. avgust 1962. – ^uvari Berlinskog zidaranili su 18-godi{njeg Petera Fehtera (PeterFechter) kada je poku{ao da pobegne prekoBerlinskog zida i pustili ga da umre od
gubitka krvi. Taj slu~aj postao je simboltragedije do koje je dovelo podizanje zidaizmedu Isto~ne i Zapadne Nema~ke, a dvo-jica ~uvara optu`eni su u julu 1996. zaubistvo bez predumi{ljaja.
18. avgusta 1960. – U Ilinoisu u SAD natr`i{te plasirana prva oralna pilula za kon-tracepciju “Enovid 10”.
19. avgusta 1871. – Rodjen ameri~ki piloti konstruktor aviona Orvil Rajt, koji je1903. s bratom Vilburom, u avionu njihoveizrade, izveo prvi let u istoriji vazduho-plovstva.
20. avgusta 1901. – Rodjen je italijanskipesnik Salvatore Kvazimodo (Quasimodo),dobitnik Nobelove nagrade za knji`evnost1959. (“Vode i zemlje”, “Dati i imati”,“Miris eukaliptusa”, “@ivot nije san”).
21. avgusta 1780. – Rodjen slovena~kislavista Jernej Bartol Kopitar. Za srpskukulturu zna~ajan kao pomaga~ i za{titnikVuka Stefanovi}a Karad`i}a kog je pod-stakao da sakuplja narodne umotvorine i danapi{e gramatiku i re~nik srpskog jezika.
22. avgusta 2001. Umro britanski astronomi matemati~ar Fred Hojl, jedan od najve}ihnau~nika 20. veka. S Tomasom Goldom iHermanom Bandijem postavio teoriju o
konstantnoj gusto}i svemira. Pored nau~nihdela namenjenih popularizaciji astronomije,pisao je i romane nau~ne fantastike.
23. avgusta 1962. – Ameri~ki telekomu-nikacioni satelit “Telstar” emitovao prvitelevizijski prenos izmedju SAD i Evrope.
24. avusta 1572. – Dogodio se masovni
pokolj hugenota inpsirisan katoli~komreakcijom u Francuskoj, poznat u istorijikao Bartolomejska no}.
25. avgusta 1718. – Francuski iseljenici uAmerici, u Luizijani su osnovali grad NjuOrleans, po francuskom vojvodi odOrleana.
26. avgusta 1899. – Rodjen srpski pisacRadojko Jovanovi}, poznat kao RadeDrainac, boem, buntovni anarhoindividual-ista, ve~iti putnik zaljubljen u daleke hori-zonte, autor neposrednih lirskih ispovesti.
27. avgusta 1908. – Rodjen je ameri~kidr`avnik Lindon Bejnz D`onson (LyndonBaines Johnson), potpredsednik SAD od1960, predsednik od 1963, nakon ubistva
D`ona Kenedija (John Kennedy). Naizborima 1964. ponovo je izabran zapredsednika, po{to je pobedio republikancaBarija Morisa Goldvotera (Barry MorrisGoldwater).
28. avgust 1963. – Borac za ljudska pravaMartin Luter King (Luther) odr`ao je pred200.000 u~esnika protestnog “Mar{a slo-bode” na Va{ington ~uveni govor podnazivom “I have a dream”.
29. avgusta 1915. – Rodjena svedska glu-
mica Ingrid Bergman, svetsku slavu steklafilmovima snimljenim u SAD. Dobitnik 3Oskara za filmove “Plinsko svetlo”,“Anastasija” i “Kazablanka”.
30. avgusta 1963. – Izmedju sedi{ta vladaSSSR i SAD, Kremlja i Bele ku}e, lideriNikita Hru{~ov i D`on Kenedi uspostavilisu posle kubanske krize, koja je zapretilaop{tim nuklearnim sukobom, direktnu tele-fonsku vezu, poznatu kao “crveni telefon”.
31. avgusta 1920. – Prve radio vesti emi-tovane su na stanici 8MK u Detroitu uMi~igenu.
DOGODILO SE U AVGUSTU
22 Avgust 2013.
K N J I @ E V N O S T
Kada je po~etkom septembra pro{le godine svetobi{la vest da je Fidel Kastro umro, jedanMakedonac, mr Ivan \or|iev je sa njim na Kubi
ispijao ~aj. Obojica su se slatko nasmejala novinarskojpatki. Vo|a kubanske revolucije sa zadovoljstvomprepri~ava da ga je u te{kim danima najgoregspasavao, niko drugi do Ivan \or|iev iz Novog Selakod Strumice, koji je pre tridesetak godina prona{aosavr{enu formulu i na biljnoj bazi napravio lek protivraka, koji je nazvao “varumin”.
Sa svojim preparatom \or|iev je od raka dojkeizle~io Miru Markovi}, produ`io je `ivot FranjiTu|manu koji je bolovao od raka na `elucu i na jetri.Dok su mediji pisalida je Tu|man te{kobolestan, \or|iev jesa njim na Brionimaigrao tenis. Tu|manje do`iveo jo{ dvamandata.
Ivan \or|iev jezavr{io fakultet atom-istike u Vin~i. Po{tose od detinjstva interesovao za biljke i njihovalekovita svojstva, u Skoplju je diplomirao naPoljoprivrednom fakultetu, a potom magistrirao uLjubljani na ekstrakciji lekovitog bilja.
-Oduvek me je interesovala samo priroda, a pon-ajvi{e biljni svet. Po{to sam se rodio i `iveo na selubilo je normalno da poma`em roditeljima okopoljoprivrednih radova, ali sam to nevoljno ~inio –ka`e \or|iev.
Ljubav prema biljkama dovela je brzo i do prvogbiljnog preparata.
- Napravili smo i herbalni lek “varupotent” koji
deluje kao vijagra, s tom razlikom {to podjednakopoma`e i mu{karcima i `enama koji imaju problemasa libidom. Ovaj preparat nema nikakvih kon-traindikacija, naprotiv, pove}ava cirkulaciju,produ`ava ja~inu i trajanje erekcije, a deluje i protivfrigidnosti kod `ena. U nekim slu~ajevima le~i isterilitet kod mu{karaca, a poma`e i kodklimakteri~nih tegoba kod `ena. Dejstvo leka se osetiposle dva-tri dana. Proizvodimo i lek “varuflu”, kaododatak standardima terapijama u le~enju hepatitisaC, raznih oblika gripa i herpes simpleksa virus tipa 1– ka`e \or|jev.
U po~etku je on od lekovitog bilja i trava praviosamo ~ajeve imeleme, a potom jenabavio ma{ine zaekstrakciju. Lek“varumin” je predesetak godina odMinistarstva zdravljaMakedonije dobioregistraciju kaopomo}no lekovito
sredstvo, a potom i kao lek. Po njega uglavnomdolaze ljudi u poslednjem stadijumu, oni koji su ve}otpisani. Sre}om, bez obzira na to gde imaju rak, bilona mozgu, plu}ima, jetri, pankreasu, kod svih jedelotvoran.
- Po mene su u Makedoniju dolazili politi~ari,diplomate, ugledni zvani~nici. Hosnija Mubaraka,biv{eg predsednika Egipta, svojevremeno samizle~io od raka kostiju. U Bugarskoj smo le~ili jednoggenerala avijacije, u Gr~koj gradona~elnika Soluna imnoge druge poznate i nepoznate ljude – ka`e Ivan\or|iev.
KLINI^KE STUDIJE“Varumin” je ekstrakt u te~nom stanju kombinacije
velikog broja lekovitih biljaka. Ispitane su sve aktivne kom-ponente leka i zaklju~eno je da on ne izaziva nikakve nus-pojave, niti ne`eljene efekte. Napravljene su i tri klini~kestudije, od kojih je jednu radio dr Sibin Ili}, ekspert Svetskezdravstvene organicacije za onkologiju i ginekologiju istru~njak UN.
^uveni Makedonac svojim lekom na biljnoj
bazi izle~io je i Miru Markovi} od raka dojke, a
Franju Tu|mana od kancera na `elucu i jetri.
Me|u pacijentima mu je bio i Fidel Kastro.
Javite nam se na 00389 70 259 222 ili nam pišite na [email protected] ili [email protected]
Novo izdanjen a j pozna t i j e gromana Vladimira
Tasi}a Opro{tajni darupravo je objavljeno uizdanju Arhipelaga. Timeje ovaj izdava~ zapo~eodugoro~nu saradnju saVladimirom Tasi}em iobjavljivanje novih i rani-jih pi{~evih knjiga.
Po~inju}i kaoroman o porodi~nom`ivotu u poreme}enom istorijskom okvirudevedesetih godina, Opro{tajni dar prerasta uuzbudljivo i sna`no pripovedanje odramati~noj potrazi za bratom i o iskustvunove emigracije. Posle nestanka brata za kogaje dubinski vezan, Tasi}ev junak odlazi izNovog Sada, u ~ijoj mitologiji i svakodneviciovaj roman nalazi jedno od svojih plodonos-nih sredi{ta, da bi tek u Kanadi, u svomsasvim novom `ivotu koji nipo{to nije oslo-
bodjen iskustava `ivota kojije napu{ten, saznao pravuistinu o bratu i njegovomnestanku. Opro{tajni darkoji nepogre{ivo sti`e nanjegovu kanadsku adresusuo~i}e Tasi}evog junakasa sudbonosnim isku{enjemi s potresnim saznanjem.Sugestivna i vrtlo`na pri~au romanu Opro{tajni darotkriva pisca izuzetne snagei nesvakida{nje imaginacije
i kulture. Za kratko vreme ovaj romanVladimira Tasi}a prepoznat je kao jedno odklju~nih dela nove srpske knji`evnosti i kaoknjiga koja prevazilazi okvire trenutka u komeje objavljena i svoje prvobitne recepcije.Stalno interesovanje ~italaca i nova izdanjaovog romana to nesumnjivo potvrdjuju.
Tasi}ev Opro{tajni dar je, ponepodeljenom mi{ljenju kritike, jedan odnajboljih srpskih romana napisanih posle 2000.
godine. Za ovaj roman, objavljen prvobitno2001. godine, Tasi} je dobio Nagradu RadioBeograda za knjigu godine na srpskom jeziku.Opro{tajni dar je uvr{}en medju deset najboljihsrpskih romana napisanih poslepada Berlinskog zida.
U medjuvremenu,roman je objavljen na fran-cuskom, nema~kom,engleskom, slova~kom i slove-na~kom jeziku. U svim zemlja-ma u kojima se pojavio nai{aoje na odli~an prijem kod kritikei publike. Povodom francuskogizdanja ovog romana kriti~arLiberasiona uzviknuo je:„Bravo!” nagla{avaju}i da sepo dubini ti{ine koja sledi posle ~itanja ovogromana „mo`e izmeriti majstorstvo koje jepokazano u njemu”. Kriti~ar Observatera ka`eda je Tasi}evo pripovedanje „iznenaduju}e,barokno i sudbonosno”, dok poznati francuskikriti~ar Pjer Tibo isti~e: „Opro{tajni dar nam
nudi trenutak intenzivne spoznaje i zadovoljst-va.” Kritika, kako u Francuskoj, tako i udrugim zemljama u kojima je roman objavl-jen, posebno je nagla{avala Tasi}evo ume}e da
~itaoca vodi od pri~e do mita iod duboko li~nog do nesumnjivouniverzalnog.
Arhipelag je nedavnopotpisao ugovor za italijansko imakedonsko izdanje ovogromana za koji su zainteresovanii izdava~i iz SAD, Turske,^e{ke i Madjarske.
Pored romanaOpro{tajni dar, Vladimir Tasi} jenapisao i romane Ki{a i hartija,za koji je dobio NIN-ovu
nagradu za roman godine, i Stakleni zid,knjige pri~a Pseudologija fantastika i Radostbrodolomnika, kao i nekoliko knjiga eseja.
Vladimir Tasi} od 1988. godine `iviu Kanadi, gde na Univerzitetu Nju Bransvikpredaje matematiku.
Vladimir Tasi}
VLADIMIR TASI] U ARHIPELAGU www.arhipelag.rs
K U L T U R A
23www.serbianmirror.comAvgust 2013.
U~ast Milanskog edikta, u Ni{u, na
Vidovdan, na letnjoj pozornici u
Tvrdjavi, izvedena je Verdijeva
opera “Trubadur”, ansambla Narodnog
pozori{ta iz Beograda, pod dirigentskom pal-
icom Vahtanga Macavarijanija. Jednu od
najpoznatijih opera slavnog italijanskog kom-
pozitora, videlo je vi{e od tri hiljade ljudi. U
ulozi Leonore, nastupila je Cvetelina
Vasileva, bugarska primadona i svetska oper-
ska diva. Te{ku dramsku ulogu ciganke
Acu~ene, igrala je prvakinja Beogradske
opera, mecosopran Dragana Del Monako, a
zahvaljuju}i podr{ci Italijanskog instituta za
kulturu u Beogradu, u Ni{u su nastupile i dve
italijanske operske zvezde. Bariton Domeniko
Balcani i tenor Stefano La Kola, koji su se u
Verdijevoj operi predstavili u glavnim
mu{kim ulogama, Manrika i grofa Lune. To
je deo doprinosa Italijanskog instituta za kul-
turu proslavi Milanskog edikta u Ni{u.
Stefano La Kola je veliki tenor, koji je ulogu
trubadura tuma~io na mnogobrojnim evrop-
skim operskim scenama, kao i u Tokiju i
Seulu. Domeniko Balcani, koji je tuma~io
ulogu grofa Lune u naslovnoj operi, tokom
svoje karijere radio je sa velikim dirigentima,
poput Klaudija Abada. Dragana Del Monako
je izjavila da je sa ljubiteljima sceneske
operske umetnosti u`ivala u ovom
Verdijevom delu na Tvrdjavi, pod vedrim
nebom, u scenografiji koja podse}a na origi-
nalnu iz teksta opere.
Za izvodjenje opere “Trubadur”,
potro{eno je ~etiri miliona dinara, od ~ega je
dva miliona i trista hiljada finansirala
Italijanska ambasada, a milion i sedamsto hil-
jada dinara Ministarstvo kulture i informisan-
ja iz bud`eta za Milanski edikt. Scena letnje
pozornice u Tvrdjavi je idealna za ovakav
muzi~ko scenski dogadjaj, a celokupan ambi-
jent je bio izvanredno osmi{ljen. Na samom
ulazu u Tvrdjavu sa obe strane stajale su
devojke u rimskim odorama, sa bakljama u
rukama, a bilo ih je i medju publikom na
samoj letnjoj pozornici. Svojom pojavom su
do~aravale atmosferu starog Rima i izgledale
nestvarno. Da bi se izbeglo podizanje i
spu{tanje zavese tokom izvodjenja opere,
promene scenografije re{ene su brzom rotaci-
jom rekvizita. Deo publike, dakle oni koji
nisu uspeli da dodju do ulaznica, u`ivali su
u Verdijevoj operi i u interpretaciji vrhunskih
umetnika sa oboda Tvrdave. Na operi nije
bilo prethodno najavljivanih poseta najvi{ih
dr`avnih zvani~nika.
Operi je prisustvovao gradona~elnik
Ni{a, gospodin Zoran Peri{i}, kao i Njegova
Ekselencija ambasador Republike Italije u
Srbiji, gospodin Djuzepe Manco (Giuseppe
Manzo), koji je bio doma}in sve~anosti.
Gradona~elnik Ni{a je na pitanje novinara
povodom izvodjenja ove opere u ~ast
Milanskog edikta izjavio da je Ni{ ponovo
prestonica kulture i da je obele`avanje ovog
jubileja najbolja prilika za punu afirmaciju
tog grada.
Aleksandra Mitic
MILANSKI EDIKT – NI[(313. – 2013.)Opera “Trubadur”, Djuzepe Verdi
NAME: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ADDRESS: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------
CITY: ----------------------------------- STATE: -----------------------------------------------------------------
ZIP: --------------------------- TEL: -------------------------------------------------------------------------------
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom po{aljite na
adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472 Chicago IL 60613
P O Z O R I [ T E
Srpsko pozori{te Mira Srem~evi}pri Srpsko-ameri~kom muzejuSveti Sava u ^ikagu, pro{log
meseca je prvi put imalo i svoju letnjusezonu u kojoj su prikazane dve veomauspe{ne pozori{ne predstave. Bravurozna“@ANKA” Miodraga Ili}a i ~uveni,odli~ni Mro`ekovi “EMIGRANTI”. Ipored toga {to je vreme godi{njih odmo-ra, ljubitelji pozori{ta su se ipak odaz-vali u veoma pristojnom broju. Tako je
ovo jedino Srpsko pozri{te u Americio`ivelo svoju scenu prvi put u letnjimmesecima.
Nakon predstave “@anka”, kojaje bila prodata skoro do poslednjegmesta, publika je ostala do ranih jutarn-jih sati u prijatnom dru`enju sa glumci-ma uz muziku u`ivo. Pored orkestra “LaKampanela” nastupili su i gosti. Tako sesvojom gitarom i pesmom pridru`io iDalibor Tojagi}, a raspolo`enje je
dostiglo kulminaciju kada je i glumacVladimir Mulina preuzeo mikrofon ipored gluma~kog talenta otkrio nam isvoj muzi~ki dar.
Ina~e Srpsko pozori{te MiraSrem~evi}, svremena na vreme, poredpozori{ne predstave u svojoj organizaci-ji napravi prijatna dru`enja sa svojompublikom uz lepu muziku i ve~eri kojese dugo pamte. To je verovatno i razlogza{to se ne samo primetno pro{irio krug
na{ih po{tovalaca ve} i podmladila pub-lika koja prati kulturne dogadjajeovakve vrste u na{em SAM Sveti Sava.[to daje jo{ ve}u snagu i volju za jo{bojim pozori{nim predstavama iuspe{nijim kulturnim zbivanjima.
Sutradan, nakon predstave"@anka" pored ostalih komplimenata zaodli~no odigranu predstavu dobili smo ipismo, koje vam u celosti, uz dozvolupisca ovih redova objavljujemo:
LETNJA SEZONA JEDINOG SRPSKOGPOZORI[TA U AMERICI
Slavice, Vlado i Mi{o,Cestitam! Nisam nikada pisao pozori{ne kritike,
otuda jednostavno `elim samo da ka`em da ste sjajnore`irali i odigrali predstavu @anka. Prilagodili ste scenuprostoru, pri~a je te~no tekla, i uradili ste je profesional-no i sa puno emocija. Uzimaju}i u obzir odli~an tekstove predstave, mene je potupuno op~inilo i impresioni-ralo izvodjenje glumaca na sceni. Superiorna glumaSlavice Petrovi} nam je svima do~arala tragediju posler-atnog perioda u Srbiji, u kojem su nestali intelektualci igradanska klasa na{eg naroda, i dragulji Srbije, poput@anke. Slavicin humoristi~ki ske~ pralje je superiornoizveden, i publika je u`ivala u humoru i igrom re~i.Slavica je pokazala da poseduje vi{e talenta, pored ure-djenja novina ona poseduje i vrhunski talent za glumu, iodli~an glas... sjajno izvodjenje popularne pesme „Oj
Moravo”. Mi{a Petkovi} je dao podr{ku Slavici na scenikoja je profesionalna i iskrena. U ulozi zaljubnjenog nov-inara, Mi{a do~arava osobu koja je obrazovana, intelek-tualno potkovana, i iskreno zaljubljena i koja beskrajnovoli osobu svjih snova. Sa dominantnom visinom, akcen-tom i brkovima, Vlada Mulina je odli~no odigrao svesvoje uloge, i prikazao ograni~enog crnogorskog isledni-ka, @ankine ljubavnike, i solunskog vojnika.
Ujedno, uzimaju}i u obzir limitirane resorsekoje imate za pozori{ne predstave, mislim da je interijerscene u SAMS-u bio odli~an, i nisam se ose}ao da namje prostor i scena uskra}ivala mogu}nost da do`ivimo@anku. Ba{ suprotno, „smrzavao” se pod pogledimaStaljinovog portreta, a kostimi, scena i muzika su nasvratile u 1940-te.
Tokom koktela posle predstave, ~uo sam samo
re~i pohvale o ovoj predstavi i va{oj glumi. Ujednouvideo sam da je publika u ^ikagu „gladna” za ovakvimoblikom kulture. Nadam se da }emo uskoro videti jo{sli~nih ostvarenja u va{oj produkciji.
Jo{ jednom, iskrene ~estitke glumcima, muzejuSAMS, kao i svima koji su pomogli da imamo @anku u^ikagu!
Srda~an pozdrav,Mi{a Ognjanovi}, savetnik za ekonomske
pozlove u konzulatu R Srbije u ^ikaguMi se od srca zahvaljujemo gospodinu Mi{i
Ognjanovi}u, najpre na poseti, a zatim i na lepim re~imapodr{ke. Na{e pozori{te ina~e pored izvodjenja predstavau ^ikagu, upravo je zapo~elo sa pregovorima da krajemove i po~etkom slede}e godine ove predstave prika`emoi u drugim gradovima Amerike i Kanade.
24 Avgust 2013.
Slavica Petrovi}, u ulozi “@anke” i Mi{a Petkovi} Scena iz predstave “@anka” Slavica Petrovi} i Vladimir Mulina
Scena iz predstave ”Emigranti”, Vlatko @drale i Milenko [i{arica Op{te veselje uz bend ”La Kampanela”, Dalibora Tojagi}a, Vladimira Muline i Milenka [i{arice
S P O R T
P i { e : M i l u t i n [ o { k i }
25www.serbianmirror.comAvgust 2013.
@alimo {to ne}emo biti na Mondijaluu Brazilu slede}e godine. Ruku nasrce na{i fudbaleri to i ne zaslu`uju
jer je tamo mesto za najbolje, a u na{ojgrupi bolji su i Belgijanci i Hrvati. Ho}emosvake godine u Ligu [ampiona, sanjamoLigu Evrope, a kada se snovi ne ostvare~udimo se kako su preko no}i napredovaliskoro svi osim nas. Istina je veoma bolnajer Makedonci, Crnogorci, Albanci,Jermeni, Moldavci, Islandjani i ostali izplejade manje talentovanih nacija nisunigde mrdnuli napred, nego srpski fudbalpropada sve dublje u provaliju iz koje jesasvim sigurno da nekolicina vrhunskihigra~a ne mogu da izvuku.
Neki od njih da budemo iskrenine mogu vi{e jer je hemija u~inila svoje.Ona druga polovina je iz nekog samo njimapoznatog razloga uvredjena pa se ne odazi-va na pozive selektora, a kada je tako ondaje normalno da sre}e uop{te ne mo`e biti.
Birali smo selektore i pla}ali ihkoliko su tra`ili, pa ih onda menjali kaokrpe za ~i{}enje. Na kraju smo izabraliselektora orlova, ~oveka ~ije ime je zna~ilo,a i danas zna~i mnogo u svetu Evropskogi Svetskog fudbala. Selektor koga su medi-ji kada su saznali njegovo ime dizalisvakog dana do zvezda. A po{to ~uvenatopovska levica ne mo`e da igra vi{e i nijeznao da od projanog bra{na napravi poga~u{to niko i ne zna, svakodnevno su ga bacaliu ambis, razapinjali na krst srama, nazivaliga totalnom neznalicom. Svako ima pravona svoje mi{ljenje, imaju pravo da ga kri-tikuju, ali da mu ka`u da ne zna, to “nepije vodu”. Pa da li neko poseduje neki~arobni {tapi} pomo}u koga }e podi}iSrpski fudbal iz ovoga trulog stanja.Takvog na vidiku nema i dugo ga ne}e biti,jer nemamo viziju kako iz ovog mra~nogtunela iza}i i pokrenuti bolju budu}nostSrpske bubamare. [ta se tu onda mo`e ura-diti pa da se krene na bolje? Mora dr`avadoneti zakon o sportu i sve se morapromeniti, ako tako ne bude, lo{e nam sepi{e. I sada kad smo do{li u veoma te{kusitiuaciju; kada se ne nazire nada, pitamose: Gde su ti na{i fudbalski dragulji; za{tobar oni ne ponesu breme odgovornostioparavka srpskog fudbala? To pitanje trebapostaviti Fudbalskom Savezu Srbije,klubovima, trenerima koji rade sa mladimaako ih neko uop{te pita. Sportskim nov-inarima koji pi{u bez pokri}a bajke o njimai pune stranice svojih novina, ne bi lipove}ali njihov tira`. Na kraju treba pitatii roditelje te dece koji su mo`da i najve}ikrivci njihovog nestanka. Roditelji `ele posvaku cenu da svoju decu udome u nekiinostrani klub, pa govore da su njihovadeca ve} sada ravna Mesiju i Ronaldu idrugim svetskim asovima. [ta se tu mo`enajbolje u~initi? Ni{ta, jer je nema{tina pri-
tisla pa svoju decu nude na kilo. Razbacujuse milionskim ciframa u dolarima i funta-ma, da bi na kraju rekli vodite ih i dajtekoliko vi mislite da vrede. Evo jednogprmera koji govori sve: Pitam jednog
de~aka koji trenira u privatnom klubu, kakonapreduje? Ka`e: ”Dobro, tu }u da trenirami igram jo{ malo, pa }u pre}i u CrvenuZvezdu da igram jo{ neko vreme, a onda}e me Zvezda ponuditi Liverpulu,Man~esteru, Realu”. Opa bato ba{ njima”!A onda finalno pitanje: Gde }e ta decazavr{iti, kako }e sve to podneti, to niko nezna sem Boga, nek im je on u pomo}i ineka samo ostanu zdrava i normalna.
A sada ne{to jo{ o Srpskimklubovima o njihovoj `elji za LigomEvropskih [ampiona, o snu za plasman uLigu Evrope, o pri~i da na{i klubovi moguravnopravno da se nose sa Evropskimvelikanima, o izjavama trenera i igra~a da
su spremni za velika dela.Na re~ima jesu spremni jer papir
trpi sve, ali kad izadju na teren onda sevidi stvarnost. Zato, za ono {to su prikaza-li igra~i Partizana i Zvezde na poslednjim
utakmicama, mora da se ka`e da je tove~ita bruka. Iako su oba tima pro{la daljesa sramnom igrom protiv nejakih ali bor-benih Jermenaca i Islandjana ne postojere~i hvale ve} samo kritika i re~ “bruka”.
Ali ko to ka`e, ko to la`e da jeSrpski fudbal dodirnuo dno. ^injeni~nostanje ru{i tu teoriju, u dalje takmi~enjeoti{la su tri, od na{a ~etiri kluba, Zvezda,Partizan i Vojvodina, dok se Jagodinaoprostila od takmi~enja na dostojanstvenna~in protiv Ruskog velikana Rubina.Vojvodina je bila sjajna, jer je u oba duelabila bolja od nekada najboljeg kluba nasvetu Honveda, u kome su igrali velikanisvetske fudbalske scene: Pu{ka{, Ko~i{,
Hidekuti, Bo`ik, [andor, ^ibor i mnogidrugi. Danas je od tog ~uvenog Honvedaostalo samo ime koje jo{ uvek `ivotari naosnovu svoje pro{losti. Ne{to sli~no je i sana{im fudbalskim brendovima Crvenom
Zvezdom i Partizanom,jer su danas ostalasamo se}anja na zlatnavremena ova dvakluba. Dodu{e Partizanje {est puta za redomprvak dr`ave, Zvezda{est puta zaredomvice{ampion, ali uEvropskom fudbalu ihnema nigde, dodjeprvo kolo i zbogomEvropo, pa onda sveponovo. Ne mogu sesvake godine prodavatinajbolji igra~i, adovoditi anonimci ive} islu`eni igra~i,mo`e u na{oj tramvajligi, ali u Evropu ne.[ta sada u~initi? Ni{ta,
valjda }e ~elnici Partizana i Crvene Zvezdeprestati da se gadjaju nerazumljivim fosku-lama i obja{njavaju ono {to se objasniti nemo`e. Sve bi to bilo sme{no da nije previ{etu`no, a kad pri~aju da ne mogu da sedoka`u u Evropi, jer drugi imaju vi{e paranamesti im se da igraju sa nekim amateri-ma pa zaborave {ta su prethodno govorili.Uglavnom to je njihov nerad ili veliko nez-nanje, nama je svejedno, jer je svima poz-nato da se najvi{e me{aju u struku, medju-tim to ne amnestira igra~e oba tima koji subili poni`eni u duelima sa Jermenima iIslandjanima. ^uj, Jermeni i Islandjani subili bolji i bli`i trijumfu. Jad i beda. Tuga.Ve~ita bruka.
26 Avgust 2013.
F E L J T O N
Emir Kusturica, najpoznatiji inagradama oven~ani srpski re`iser,ro|en je 1954. godine u Sarajevu.
Otac Murat bio je zaposlen u Ministarstvuinformisanja Bosne i Hercegovine, a majkaSenija bila je doma}ica. Detinjstvo je proveou naselju ispod sarajevskog brda Gorica, gdese dru`io sa Romima, koji su obele`ili nje-gov na~in razmi{ljanja, pogled na svet iumetnost. Prvi susret sa filmom imao je u 18.godini, kada ga je o~ev prijatelj, re`iserHajrudin Krvavac, anga`ovao za epizodnuulogu omladinca u kultnom filmu „Valterbrani Sarajevo” (1972).
Iz Sarajeva odlazi u Prag naFilmsku akademiju i diplomira 1978. kratkimfilmom „Gernika”. Po povratku u rodni graddobija posao na Televiziji Sarajevo, a prvifilm koji je tu snimio zvao se „Nevjestedolaze” (1978), koji je uzbudio bosanskujavnost zbog „eksplicitnog bavljenja seksual-nim tabuima”. Zatim je usledio „BifeTitanik” po motivima Andri}eve pri~e. Zaovo ostvarenje Kusturica dobija prvu nagraduu karijeri za re`iju na nacionalnom televiz-ijskom festivalu u Portoro`u. Po osnivanjuAkademije scenskih umjetnosti u Sarajevupostaje profesor na odseku za glumu. Tekosam godina kasnije Akademija je otvorila iodsek za re`iju. Te 1981. godine, Kusturicasnima jedan od svojih najboljih i najlep{ihfilmova „Sje}a{ li se Doli Bel” po scenarijuAbdulaha Sidrana, u kojem glavne ulogetuma~e Slavko [timac, Slobodan Aligrudi},Ljiljana Blagojevi} i Mira Banjac. Film oljubavi izme|u mladi}a Dina ([timac) i pros-titutke Doli Bel (Blagojevi}) donosi Kusturiciprvog Zlatnog lava na Festivalu u Veneciji iniz drugih nagrada. Zatim je usledio „Otac naslu`benom putu” 1985, jedan od retkih filmo-va koji se bave progonom politi~kih neisto-mi{ljenika posle rezolucije Informbiroa 1948.godine. Re`isersko-scenaristi~ki dvojacKusturica-Sidran jo{ jednom je urodioplodom, {to je prepoznao i `iri Kanskog fes-tivala, koji je Emiru dodelio prvu Zlatnu
palmu za najbolji film te godine, kao i nom-inaciju za Oskara u kategoriji najbolji stranifilm.
Godine 1989. Emir Kusturicanagra|en je u Kanu za najbolju re`iju, film„Dom za ve{anje”, a kroz pri~u o Perhanovojzlehudoj sudbini u maestralnom izvo|enjupokojnog glumca Davora Dujmovi}a po~elaje i saradnja sa scenaristom GordanomMihi}em. Tada je Kusturica udru`io snage isa kompozitorom Goranom Bregovi}em.
Paralelno sa razvojem velikogbalkanskog re`isera, Jugoslavija polako i sig-urno ulazi u rat, a Kusturica napu{ta Sarajevoi otvoreno podr`ava Srbe u sukobu. Uvek jezastupao tezu da su za raspad SFRJ krivi svipodjednako, a pre svega uticaj me|unarodnezajednice, {to je izazvalo gnev njegovihSarajlija.
- Bio sam stavljen u te{ku poziciju:mogao sam da biram izme|u toga dapostanem nacionalni heroj u sredini gdje samro|en, ili da budem omra`en kod jednogdijela svijeta koji je `elio da ~uje od meneklju~nu re~enicu da je Milo{evi} fa{ista i gad,a koju ja nisam izgovorio – pri~ao jeKusturica.
Proslavljeni srpski re`iser zatimodlazi u SAD da oku{a sre}u na trusnomholivudskom terenu, a rezultat je ostvarenje„Arizona Dream” iz 1993. godine. Film poscenariju Pola Etkinsa nije bio dobroprihva}en ni od kritike ni od publike, a ovomostvarenju nije pomogla ni ~injenica da unjemu igraju slavni D`oni Dep, D`eri Luis iFej Danavej. Posle toga, Kusturica vi{e nijesnimao u Americi, ali je iz rada na filmunastalo veliko prijateljstvo izme|u njega imo`da najslavnijeg glumca dana{njiceD`onija Depa. Zahvaljuju}i tome, Dep je jo{1992. godine gostovao na beogradskom Festui svirao gitaru na koncertu „Partibrejkersa”.
Ameri~ka epizoda nije mu uzdr-mala status kultnog re`isera koji je odavnoimao u Evropi. Slede}e Kusturi~ino ost-varenje bio je film „Underground”, po sce-
nariju Du{ana Kova~evi}a, iz 1995. godine,kojim je re`iser na najbolji mogu}i na~inproslavio deceniju od prve velike nagrade usvom `ivotu – dobio je drugu po reduZlatnu palmu u karijeri. Romskoj tematicise vra}a u filmu „Crna ma~ka, beli ma~or”1998, a dve godine kasnije pojavljuje sekao glumac u ostvarenju „Udovica izSen-Pjera”, u kojem igra pored proslavljene@ilijet Bino{. Dokumentarac „Pri~e superos-mice” nastao je 2001. godine i govori odrugoj velikoj Kusturi~inoj strasti – muzici,dok prati njegov bend „Emir Kusturica andNo Smoking Orchestra” na turneji. GrupaEmira i frontmena Neleta Karajli}a do sadaje izdala ~etiri albuma i stekla obo`avaoce{irom sveta, posebno u Ju`noj Americi.Iako postoje od 1999. godine, u Srbiji suimali jedan zapa`en koncert na beograd-skom U{}u u julu 2004. Te godineKusturica zavr{ava i ostvarenje „@ivot je~udo”, koje se bavi poslednjim mirnim dan-ima pred sukob u Bosni i Hercegovini1992. godine, a nagra|en je Cezarom odFrancuske filmske akademije za najboljifilm snimljen u Evropskoj uniji 2005.godine.
Neumorni i svestrani Kusturicazatim snima i dokumentarac o kontroverznomfudbaleru Dijegu Maradoni na lokacijama uArgentini, Italiji, [paniji i Kubi, a 2007.godine pojavljuje se i njegov osmi dugome-tra`ni film „Zavet”. Tog 26. juna u pariskojoperi „Bastilja” premijeru ima „VremeCigana”, po motivima filma „Dom zave{anje”.
Emir Kusturica, na{ najslavnijire`iser, ali i scenarista, muzi~ar, kompozitor,arhitekta i pisac, izgradio je i jedinstvenoetno-selo kod Mokre Gore u op{tini U`ice,koje u svom sklopu ima hotel „Me}avnik”,biblioteku, bioskop i nacionalni restoran.Tako je Kusturica stekao i nagradu iz oblastiarhitekture, koju mu je dodelila briselskafondacija „Filip Rotije”. U Drvengradu seod 2008. odr`ava i filmski festival
Kustendorf.Godine 2010. Kusturica objavljuje
knjigu „Smrt je neprovjerena glasina”, a ovegodine je uz podr{ku vlasti Republike Srpskepo~eo da gradi Andri}grad u Vi{egradupovodom pola veka od dodele Nobelovenagrade za knji`evnost Ivi Andri}u, a najavl-jeno je da }e ovaj projekat biti i scenografi-ja za film po romanu „Na Drini }uprija”.Kusturica priprema i film o Pan~u Vilji, ukojem }e glavne uloge najverovatnije igratiD`oni Dep i Selma Hajek. Kusturica je ubraku sa Majom, s kojom ima sina Striborai }erku Dunju.
O Slobodanu Milo{evi}u:
- S jedne strane, Milo{evi}a sam vidjeo kao ~ovjeka kojilo{im sredstvima, ishitreno, ljuto i nediplomatski poku{avane{to da uradi, ali, s druge strane, stoji ~injenica da brzatranzicija biv{ih socijalisti~kih zemalja slu`i da ljudi u njimaprestanu da budu vlasnici bilo ~ega... Nisam govorio protivnjega zato {to ne vjerujem u slijepu podjelu u kojoj su jednidobri, a drugi lo{i. To je malo slo`enije. Nisam povjerovaou tu podjelu ne zbog pozitivnog odnosa prema Milo{evi}uve} zbog negativnog odnosa prema onome {to veliki, mo}nisvijet radi malim narodima.O svojoj poetici i Holivudu:
- Kao Cigani, koji imaju najve}u mogu}u slobodu u miksan-ju `anrova i po~nu da sviraju Morikonea, pa preko arapskihi turskih motiva do|u do Baha – i jo{ od svega toga napravesklad. Mo`da je `anr zapravo jedna gra|anska izmi{ljotina,a ja kroz tu {kolu nisam pro{ao. Pogledaj kako u svijetustvari stoje sa filmom. S jedne strane, u Kanu nagradu dobi-je film koji priprema kampanju za ameri~kog predsjednika,
dok s druge, Holivud polako pretvara film u video-igru, i vr{ise najgora mogu}a uniformizacija svijeta. Jo{ uvijek posto-je bar petorica ludaka kao {to sam ja, koji vjeruju da takvauniformisana vizija umjetnosti ne mo`e da opstane i koji suuspjeli da se suprotstave Holivudu. Njega karakteri{e potpunoodsustvo utopijske slike svijeta, a tu postoji danas i jednopravilo – a to je da mu filmovi ne valjaju ni{ta.O „crnom talasu”:
- @ika Pavlovi}, koji je, ukupno govore}i, vjerovatno naj-darovitiji ovda{nji autor, ~ovjek koji je uspjevao da progov-ori jednim reduciranim bresonovskim jezikom i napravisavr{ene filmove, imao je jedan mali problem – njegovi fil-movi se nisu ~uli ni vidjeli. Zatim, reditelji „crnog talasa”nisu imali tvrdoglavosti i istrajnosti. Sa{a Petrovi} jenapravio dva savr{ena filma, a onda je po~eo da gubi snaguda izdr`i ono {to je bio film „Tri”, vjerovatno najbolji filmkoji je ovdje ikad snimljen, ili „Skuplja~i perja”, jedanrustikalan, savr{en zamah. To su stra{ni filmovi, a onda pad...Makavejev i ostali veliki autori su u odnosu na komunizam
esejizirali, rugali mu se, ali nisu prepoznavali da je njihovotac, ipak i uprkos svemu, bio – njihov otac. I da je kadaje izgovarao re~enicu „Komunizam }e do}i do 2000.” – onbio drag ~ovjek. Oni su od njega pravili neki zacrnjeni likkojeg ja nisam vidio.Saveti mladim rediteljima:
- Dr`ite se svojih ideja o sopstvenom ̀ ivotu i o svojim egzis-tencijalnim problemima. Ostanite vjerni idejama koje su pre-sudne za va{ identitet usred istorije, dr`ite se va{ih osje}anja,va{ih opsesija, va{eg na~ina na koji vidite stvari, svega {tovas postavlja u sredi{te svijeta. I ne dozvolite da vas zanesetehnologija.- Reditelj Danis Tanovi} je jednom rekao o meni: „Sjajanreditelj, ali lo{ ~ovjek.” Na to sam mu odgovorio: „Danise,ti si fantasti~an ~ovjek, ali si kao reditelj nula.”O Miloradu Dodiku:
- Meni Dodik odgovara po toj svojoj strasti u kojoj ne prezada odgovori ono {to, mo`da, politi~ar ne bi uvijek odgovo-rio.
C I TAT I E M I R A K U S T U R I C E
1954. – Emir Kusturica je ro|en u Sarajevu
24. novembra
1972. – Pojavljuje se u epizodnoj ulozi u
filmu „Valter brani Sarajevo” Hajrudina
Krvavca
1978. – Diplomira re`iju na Filmskoj
akademiji u Pragu. Snima televizijski film
„Nevjeste dolaze”
1979. – Snima televizijski film „Bife Titanik”
1981. – Re`ira prvi celove~ernji film „Sje}a{
li se Doli Bel”, sa kojim osvaja Zlatnog lava u
Veneciji
1985. – Film „Otac na slu`benom putu”
osvaja Zlatnu palmu u Kanu
1989. – Nagrada za najbolju re`iju u Kanu za
film „Dom za ve{anje”
1993. – U Holivudu re`ira „Arizona Dream”
sa D`onijem Depom i Fej Danavej u glavnim
ulogama
1995. – Film „Underground” u saradnji sa
Du{anom Kova~evi}em osvaja Zlatnu palmu
u Kanu
1998. – Film „Crna ma~ka, beli ma~or”
1999. – Kao gitarista, postaje stalni ~lan
benda „Emir Kusturica and No Smoking
Orchestra”
2005. – Izme|u Zlatibora i Tare po sopstven-
om projektu gradi etno-selo Drvengrad
2007. – Film „Zavet”
2008. – Dokumentarni film „Maradona by
Kusturica”
2010. – Objavljuje autobiografiju „Smrt je
neprovjerena glasina”
2011. – Najavljuje snimanje filma o Pan~u
Vilji i gradnju Andri}grada u Vi{egradu u ~ast
srpskog nobelovca Ive Andri}a
Hronologija:
Z A K O N
NASLEDNI^KA IZJAVAOTVARANjE NASLEDJA
Smr}u lica otvara se njegovo
nasledJe.
STICANJE NASLEDJA
Od tog momenta zaostav{tina
prelazi po sili zakona na ostavio~eve nasled-
nike, tako da naslednici istovremeno sti~u
pravo i da se odreknu nasledja.
NASLEDNI^KA IZJAVA
Naslednicima mora biti predo~eno
{ta predstavlja ostavinsku masu, koja su nji-
hova prava, da je jednom data nasledni~ka
izjava neopoziva i ukazati im na zna~aj
nasledni~ke izjave.
Izjava o prijemu/odricanju od
nasledja mo`e se dati pred sudom do
okon~anja prvostepenog postupka za
raspravljanje zaostav{tine i pred DKP RS u
inostranstvu.
Nasledni~ka izjava druga~ijeg
sadr`aja mo`e izmeniti raniju samo ako u
toku ostavinskog postupka nastupe nove
~injenice ili ako se saznalo za postojanje
~injenica za koje se u ~asu davanja nasled-
ni~ke izjave nije znalo.
Ako je neko lice dalo izjavu kao
zakonski naslednik, naknadno se mora izjas-
niti i u vezi sa zave{tanjem.
Ako je u pitanju zave{tajni (testa-
mentalni) naslednik ili legatar, izjavu mo`e
dati samo posle progla{enja zave{tanja.
Kada je u pitanju maloletno lice, u
njegovo ime nasledni~ku izjavu daje roditelj
(zakonski zastupnik).
Nasledni~ku izjavu je mogu}e dati
preko punomo}nika tzv. specijalnog
punomo}ja, u kojem mora biti jasno i ned-
vosmisleno navedeno kakvu je izjavu
punomo}nik ovla{}en da da.
PRIJEM NASLEDJA
– pozitivna nasledni~ka izjava
“Prihvatam se nasledstva koje mi
po zakonu/zave{tanju pripa-
da”
Izjava o prijemu
nasledja je neopoziva, a u
slu~aju da je data pod
uslovom ili rokom smatra}e
se da uslov ili rok ne postoje.
Prijem nasledja ne
mo`e biti delimi~an.
Naslednik koji se
primio nasledja:
1. odgovara za
dugove ostavioca do visine
vrednosti nasledjene imovine
i
2. mo`e zahtevati poni{taj izjave o
prijemu ako je ona posledica prinude, pret-
nje, prevare ili zablude, ali samo u
parni~nom postupku;
Odricanje u koristi odredjenog
naslednika smatra se izjavom o prijemu
nasledja uz istovremeno ustupanje naslednog
dela.
“Odri~em se u korist…….”
ili
“Prihvatam se nasledstva koje mi
po zakonu pripada i istovremeno svoj
zakonski deo ustupam …”
Po prijemu ustupljenog dela na
odnose ustupioca i prijemnika primenjuju se
pravila o poklonu.
“Prihvatam se nasledstva koje mi
po zakonu pripada i ustupljenog dela od …”
Nakon davanja nasledni~ke izjave,
naslednici mogu posti}i sporazum o deobi
zaostav{tine.
27www.serbianmirror.comAvgust 2013.
28 Avgust 2013.
O G L A S I
M A L I O G L A S IPRODAJA
Prodaje se ku}a u Beogradu, Dedinje,ukupno - neto povr{ine 230 m2
bruto povr{ine 300 m2Plac veli~ine 6,5 ari - odnosno 650 m2
Prodaje se vikendica od fasadne cigle na padinama Zlatibora, 63 m2 plus gara`a.
100 borova na placu od 20 ari plus {uma od 80 ari.Telefon: 773-871-7458, Radmila
STAN NA PRODAJUProdajem dvosoban (one bedroom) stan, uknji`en na 49m2 saterasom u strogom centru Beograda - Kosovska 11. Zgrada je
gradjena 1922, vrlo solidno sa 3m plafonske visine.Polovina zgrade je Hotel “Union” sa ulice, a druga polovina
zgrade do koje se dolazi kroz hodnik je stambena, od 3 sprata plus potkrovlje. Stan ima lep raspored prostorija i
mo`e se lako adaptirati. Lokacija - strogi centar - 100m od Terazija.Mo`ete me kontaktirati na : 381113238025
ili mob. : 065 4342172E-mail : [email protected]
----------------------------
APARTMENT FOR RENT2 spav. sobe, drugi sprat, friz, {poret, karpet.
Ne pu{a~e. Posebno grejanje.Irving Park & Kimball
Zovite na broj 773-583-4869
Ru`ica Kralj `iviu Beogradu, a
astro-numerologijomse bavi ve} 27 godi-na, od svoj 16-tegodine. Prema njen-im saznanjima ~oveksvojim rodjenjemdobija li~ni kod,dobija tri svoja brojakojima je kodirankao kompjuter. Prvibroj zna~i duhovnibroj i predstavlja nje-govu li~nost, drugibroj predstavljakarmi~ki broj i imaveze sa pro{lim `ivo-tom. ^ak 90% ljudi odradjuje karmi~kedugove preko svojih roditelja i ispa{ta greheiz pro{losti. Samo 10% je rodjeno podsre}nom zvezdom i sve je u njihovom intere-su i njihovoj slu`bi. Drugi broj mo`e jakoda vam remeti ̀ ivotne puteve kako u ljubavi,tako i u poslu i u mnogim `ivotnim segmen-tima. Pa se ljudi ~esto pitaju za{to su
nesre}ni i za{to imsve te{ko ide u`ivotu. Tre}i brojpredstavlja va{u sud-binu i donosi vamzadatke koje morateda re{ite i kako trebapravilno da `ivite.To istovremeno izna~i da sudbinu nemo`emo menjati i dasu neke stvari ve}zapisane.
Mi mo`e-mo uticati na odred-jene `ivotne okolnos-ti i pote{ko}e iolak{ati sebi da
`ivimo kao sav normalan svet. Godinama seRu`ica Kralj bavi ovim poslom i ima velikoiskustvo kroz razli~ite klijente {irom sveta.Ona tvrdi da smo svi mi rodjeni nazemaljskoj kugli po kazni i imamo jedan`ivot, koji je napravljen kao lavirint iz kogamoramo iza}i sa {to manje problema ipote{ko}a.
PREDSTAVLJAMO VAM
BROJEVIMA DO RU@I^ASTEBUDU]NOSTI
Ako ne mo`ete re{iti sve svoje dileme u poslu, ljubavi i `ivotu obratite
se Ru`ici, ona }e vam pomo}i da pronadjete pravi put.
Ru`ica Kralj
+38163 111 37 53 / +38163 8 222 999
29www.serbianmirror.comAvgust 2013.
^ E S T I T K E I S R P S K I M E D I J I
SSSS RRRR EEEE ]]]] AAAA NNNN RRRR OOOO \\\\ EEEE NNNN DDDD AAAA NNNN
Za ]upriju:Sre}an rodjendan svom
ocu Mirku Maljkovi}u i dug`ivot `eli k}erka Marijana sa
redakcijom.
Za Ni{ku Banju:Sre}an ro|endan
Nastasiji @ivkovi}, dugi bezbri`an `ivot `ele:
Aleksandar Jr i Lejla sa svojima iz
^ikaga i tetka Jelena izMontreala.
Za ]upriju:Sre}an rodjendan svombratancuPetru Maljkovi}u,dug `ivot i bezbri`nodetinjstvo `eli tetka Marijanasa redakcijom.
Sre}an rodjendan svojoj majci Koviljki Maksovi}i dug `ivot `eli Jasmina sa ocem Mi}om.
Iskrenim ~estitkama se pridru`uje Slavica sa redakcijom.
30 Avgust 2013.
V E D R A
NNAA[[ TTEENNIISSKKII RREEPPRREEZZEENNTTAATTIIVVAACC
AAFFOORRIIZZMMII
SSUUDDOOKKUU
Momak u taksiju jede
~okoladu i taksista mu
ka`e: 'De~ko, to }e ti
uni{titi zube.'
Momak odgovara: 'Moj
deda je do`iveo 102
godine.'
'Zato jer je jeo ~okoladu?'
'Ne, nego zato jer je gledao
svoja posla!'
----------------------
Tra`im vra~aru za dobro
pla}en posao. Ona }e znati
gde se
treba
jav-
iti.
------------------------
Sreli se Mujo i Haso u
gradu. Haso ostane izne-
nadjen kad ugleda da Mujo
nosi nau{nice, pa ga pita:
'Mujo, pa od kad ti nosi{
nau{nice?'
Mujo uzdahne: 'Od kad ih
je Fata na{la u autu.'
------------------
'Neverovatno koliko vam je
pas pametan - igra poker s
vama!'
'Ma, nije ba{ toliko
pametan. Kad ima dobre
karte, uvek ma{e repom.'
----------------------
Sedi Perica ispred zgrade i
pla~e.
Prolazi kom{ija pa ga pita:
- Je li, Perice, za{to
pla~e{?
- Tata se udario
~eki}em po prstu.
- Pa za{to ti pla~e{?
- Pa u po~etku sam
se smejao…
Kako Mujo re{ava ukr{tenicu
31www.serbianmirror.comAvgust 2013.
P O R U K E