vrjednovanje postignuĆa uČenika na socioemocionalnom podruČju skupni rad
DESCRIPTION
VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad. ocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave !. kognitivno (akademsko) socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje) - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA UČENIKA NA
SOCIOEMOCIONALNOM SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU PODRUČJU
skupni radskupni rad
- kognitivno (akademsko)
- socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponašanje)
- psihomotoričko
ocjenjivanje, vrjednovanje =
procjenjivanje realizacije ciljevaprocjenjivanje realizacije ciljeva nastave !
Područja:Područja:ravnopravna
obrazovna postignuća
Što su socioemocionalne kompetencije?Što su socioemocionalne kompetencije?
osobine potrebne za uspješno funkcioniranje učenika i osoba u njegovom okruženju
(stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ... ponašanje)
• odnose se na:– način izvršavanja obaveza (odnos prema obavezama)– poštivanje pravila ponašanja i odnos prema drugima– sposobnost suradnje (ponašanje u grupi/skupini)
ciljevi nastave nužno vrjednovanje
• zapadna kultura (i naša) i škole opsjednute akademskom inteligencijom i postignućima u nastavi se zanemaruje emocionalna inteligencija
• u tradicionalnim školama dominira vrjednovanje akademskog područja (kognitivno – pismeni i usmeni ispiti)
• IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na početak 20. st.
• djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i društvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve lošije
Opsjednutost akademskim postignućima Opsjednutost akademskim postignućima
neakademska postignuća - jednako vrijedni ciljevi:
1) složenost proizvodnog procesa nužan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju
2) znanja, stavovi i uvjerenja međusobno povezani
3) za uspjeh u životu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) važnije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih
Važnost socioemocionalnih kompetencijaVažnost socioemocionalnih kompetencija
Kako se razvijaju socioemocionalne Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? kompetencije?
EIEI
• najviše kroz skupinski rad i rad na projektima
• i kroz “tradicionalne” oblike rada
• kroz svakodnevnu komunikaciju
• i rješavanje “malih” problema
Kako se vrjednuju socioemocionalna postignuća?Kako se vrjednuju socioemocionalna postignuća?
što prije napraviti bilješke (zaborav) – instrumenti:- tablice- liste provjere- skale procjene
najpogodnije tijekom najpogodnije tijekom rada u skupinirada u skupinidobro pripremljen dovoljno vremena
PROMATRANJE PROMATRANJE i i
BILJEŽENJE PONAŠANJABILJEŽENJE PONAŠANJA
pomoćno sredstvo (olakšava posao)- vodič kroz promatranje - brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih bilješki
razred:
mjesec:
ODNOS PREMA RADU (Aktivnost i zalaganje)
PONAŠANJE (Kultura međusobnog
komuniciranja)
Prezime Ime
Nap
isao
DZ.
Ima
prib
or.
Rje
šava
zad
atke
.
Ust
raja
n u
radu
Slu
ša.
Poš
tuje
dru
ge.
Pro
blem
e rje
šava
kon
stru
ktiv
no.
Str
pljiv
je.
Pre
uzim
a
odg
ovor
nost
.
1 Anić Ana + + -/+
++ + + 5 5 3 4 3 3 2 3 2 3
TABLICETABLICE
razred:
mjesec: ODNOS
PREMA RADU VLADANJE
Prezime Ime N
apis
ao D
Z.
Akt
ivan
je (r
ješa
va
zada
tke)
.
Slu
ša.
Poš
tuje
dru
ge
(pri
stoj
an je
).
Pre
uzim
a
odg
ovor
nost
.
1 Anić Ana + + -/+ 5 3 4 3 2 3
TABLICETABLICE
sadržaj instrumenta se prilagođava potrebi grupe (ono što treba razvijati)
Kriteriji za vrednovanje postera
Čitljivost postera na udaljenosti od 1 do 2 m. Optimalna količina sadržaja. Naslov. Točnost sadržaja. Prikazani bitni podaci. Tekstualni sadržaj u natuknicama. Napisan jezično točno. Bitno naglašeno bojom, veličinom i/ili grafičkom oznakom. Vizualni sadržaji funkcionalno i sadržajno povezani s tekstom. Navedeni podaci o autorima i godina izrade.
(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
ListaLista (popis ponašanja)
• popis ponašanja koja se promatraju
instrument za jednostavno bilježenje rezultata promatranja
• uz svako ponašanje rubrika za stavljanje oznake (križić, kvačica) je li prisutno ili ne
Skala procjeneSkala procjeneinstrument za procjenu stupnja prisutnosti ponašanja
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI uopće ne rijetko povre
meno veći dio vremena
čitavo vrijeme
Samoinicijativno radi.
Rješava zadatke.
OD
NO
S
PR
EM
A
ZAD
AC
IMA
Ustrajan u radu (dovršava zadatke).
Pažljivo sluša druge.
Dogovara se.
Prihvaća prijedloge.
Pokazuje poštovanje prema drugima.
Pomaže drugima.
OD
NO
S P
RE
MA
D
RU
GIM
A
Prihvaća sve članove skupine.
Preuzima odgovornost.
(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
• slična prethodnoj listi: popisana ponašanja koja se opažaju - kompetencije
• uz ponašanje stupnjevi u kojima može biti izraženo moguće finije praćenje promjena praćenje promjena !!!!!!
Vježba 1Vježba 1Izrada instrumenta - operacionaliziranjeIzrada instrumenta - operacionaliziranje
• u malim skupinama
• prije početka rada pročitati “PONAŠANJE U SKUPINI” iz Tablice za vrjednovanje sposobnosti za rad u skupini
• 1. korak vrjednovanja: UPOZNAVANJE UČENIKA S UPOZNAVANJE UČENIKA S KRITERIJIMAKRITERIJIMA
– prije početka rada
KVALITETA PREDSTAVLJANJA početni stupanj
Predstavljeno je u zadanom vremenu.
Predstavljanje ima odgovarajuću strukturu: uvod, razradu i zaključak.
Govor je optimalno glasan.
Predstavljeni sadržaji su jasni i razumljivi.
Predstavljanje je tečno (bez nepotrebnih zastajanja).
Sadržaj je prezentiran samostalno (tekstualni dio je prepričan - slajd, poster isl. služe kao podsjetnik).
Moguće jezične pogreške u govoru su samostalno ispravljene.
(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
- početi sa “osnovnim” elementima (temeljne vještine)
KVALITETA PREDSTAVLJANJA viši stupanj
Predstavljeno je u zadanom vremenu. Predstavljanje ima odgovarajuću strukturu: uvod, razradu i zaključak. Govor je optimalno glasan. Predstavljeni sadržaji su jasni i razumljivi. Predstavljanje je tečno (bez nepotrebnih zastajanja). Sadržaj je prezentiran samostalno (tekstualni dio je prepričan - slajd, poster isl. služe kao podsjetnik). Moguće jezične pogreške u govoru su samostalno ispravljene. Publici je upućivan pogled.
(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
- kad potpuno savladaju “osnove” – dodati nove elemente
- postepeno usvajanje složenih kompetencija
KVALITETA PREDSTAVLJANJA napredni stupanj
Predstavljeno je u zadanom vremenu. Predstavljanje ima odgovarajuću strukturu: uvod, razradu i zaključak. Predstavljanje je optimalno glasno, jasno i razumljivo. Predstavljanje je tečno i samostalno. Moguće jezične pogreške u govoru su samostalno ispravljene. Neverbalna komunikacija je odgovarajuća (pogled upućivan publici, držanje tijela). Naglašeno je ono što je posebno važno (postavljanjem pitanja i/ili davanjem zadataka slušateljima i/ili sažimanjem). Odgovoreno je na pitanja slušatelja.
(E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
- sažimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno čine “cjelinu” – preglednost i pamtljivost elemenata
4) 4) IIzabere se postupak ili tehnika mjerenja uzabere se postupak ili tehnika mjerenja uččinkainka
- u odnosu na unaprijed utvrđeni ishod učenja (kompetenciju)
- 5-15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta - tijekom nast. sata: 1- 4 učenika (ovisno o vještini
učitelja)
- u poznatim situacijama u kojima je dijete opušteno
- diskretno – dijete ne zna da je promatrano - da ne bi omeli proces učenja- “prirodno” (uobičajeno) ponašanje
- voditi računa o utjecaju na učenje i poučavanje
Promatranje i bilježenje učestalosti ponašanja
cilj vrjednovanja:POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD
(ako pristup negativno djeluje na motivaciju učenika, treba ga mijenjati)
Načini bilježenja Načini bilježenja
Prezime Ime Napisao DZ. Ima pribor.
1 Anić Ana - + + -/+ + + + + + +
- mogućnost nadoknade (učenje, navika ispravljanja grešaka, odgovornost)
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI
Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________
uopće ne rijetko povre
meno veći dio vremena
čitavo vrijeme
Samoinicijativno radi.
Rješava zadatke.
OD
NO
S
PR
EM
A
ZAD
AC
IMA
Ustrajan u radu (dovršava zadatke).
Pažljivo sluša druge.
Dogovara se.
Prihvaća prijedloge.
Pokazuje poštovanje prema drugima.
Pomaže drugima.
OD
NO
S P
RE
MA
D
RU
GIM
A
Prihvaća sve članove skupine.
Preuzima odgovornost.
Učitelj:_____________________________ (E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI
Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________
uopće ne rijetko povre
meno veći dio vremena
čitavo vrijeme
Samoinicijativno radi. 1 2 3 4 5
Rješava zadatke. 1 2 3 4 5
OD
NO
S
PR
EM
A
ZAD
AC
IMA
Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 1 2 3 4 5
Pažljivo sluša druge. 1 2 3 4 5
Dogovara se. 1 2 3 4 5
Prihvaća prijedloge. 1 2 3 4 5
Pokazuje poštovanje prema drugima. 1 2 3 4 5
Pomaže drugima. 1 2 3 4 5
OD
NO
S P
RE
MA
D
RU
GIM
A
Prihvaća sve članove skupine. 1 2 3 4 5
Preuzima odgovornost. 1 2 3 4 5
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 1 2 3 4 5
Učitelj:_____________________________ (E. Nimac, M. Česi, M. Barbaroša-Šikić, 2007.)
brojka = učestalost
““Blaža verzija”Blaža verzija”
Kriteriji za brojčano ocjenjivanje postera:
5 Ostvarene sve komponente.
4 Ostvareno 9 komponenti.
3 Ostvareno 7 ili 8 komponenti
2 Ostvareno 4, 5 ili 6 komponenti.
1 Poster nije predan ili je ostvareno manje od 4 komponente.
Ocjenjivanje/vrjednovanje Ocjenjivanje/vrjednovanje postignuća – rad u skupinipostignuća – rad u skupini
Razlika Razlika grupegrupe,, skupine skupine ii tima tima
• grupagrupa: • više ljudi koji čine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni
odjel)
• skupinaskupina: • skup osoba združenih zajedničkim
ciljem (učenici koji zajedno izrađuju plakat)
• timtim: • skupina stručnjaka i specijalista okupljenih na nekom
projektu ili zadatku (učenici koji zajedno izrađuju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama)
Vladimir Anić “RJEČNIK HRVATSKOG JEZIKA”
Komponente za vrjednovanje rada u skupiniKomponente za vrjednovanje rada u skupiniono što se može vrjednovati (prema Klippert, 2001.)
1)1) skupni procesiskupni procesi2)2) ponašanje ponašanje svakog pojedincapojedinca tijekom rada (doprinos grupnom
uratku, upornost, suradnja, poštivanje pravila ponašanja)3)3) način predstavljanjanačin predstavljanja4)4) kvaliteta skupnog uratkakvaliteta skupnog uratka5)5) akademska postignućaakademska postignuća
• vrjednovanje svih komponenti složen proces složen proces traži vrijeme i koncentraciju
• ograničen kapacitet radne memorije
• vještinu samovrjednovanja graditi korak po korakkorak po korak- tijekom jednoga sata vrjednovati jednu komponentu
(kad postanu vješti, više)
Koraci pri vrjednovanju Koraci pri vrjednovanju 0) upoznavanje s kriterijima0) upoznavanje s kriterijima
- prije skupinskog rada - moraju biti ispred učenika – usmjeravanje ponašanja
1)1) individualno ispunjavanje tablica/listeindividualno ispunjavanje tablica/liste- vodi učenika kroz proces vrjednovanja- u uputi naglasiti važnost iskrenosti – informirati o cilju
(bolji rad skupine)
2)2) uspoređivanje procjena uspoređivanje procjena unutar skupineunutar skupine- svi svoja zapažanja pročitaju ostalim članovima
3)3) rasprava rasprava o procjenama o procjenama - sličnosti i razlike- obrazložiti svoju procjenu
4)4) donošenje donošenje zajedničkog vrijednosnog sudazajedničkog vrijednosnog suda
5)5) plan za poboljšanje plan za poboljšanje rada u skupinirada u skupini
Procjena sposobnosti predstavljanjaProcjena sposobnosti predstavljanja
• osobito poticajno određivanje prezentatora na kraju grupnog rada ždrijebom (znaju da postoji mogućnost da oni budu prezentatori više se trude u pripremi prezentacije)
• pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti “ispred” učenika)
Vrjednovanje skupnog uratkaVrjednovanje skupnog uratka
• moguća 3 načina
1)1) svi članovi istu ocjenusvi članovi istu ocjenu za rezultat zajedničkog rada
- ovisi o kvaliteti rada svakog člana - odgojno djelovanje: potiče sve članove na maksimalan
angažman i suradnju
2)2) svaki član svoju ocjenusvaki član svoju ocjenu- učenici ne doprinose podjednako zajedničkom uratku
3)3) svaki član dobije zajedničku i svoju ocjenusvaki član dobije zajedničku i svoju ocjenu - najpoticajniji način
• Abecednim redom unesite imena svih članova skupine.
Imena članova skupine
Branka Lada Marko Nada Petra PONAŠANJE U SKUPINI
V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N
Samoinicijativno radi. Rješava zadatke. Ustrajan u radu.
• Najprije procijenite svoje ponašanje tijekom rada.
• Dobro razmislite kako ste se ponašali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko često ste se ponašali na opisani način.
• Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena) .
Imena članova skupine
Branka Lada Marko Nada Petra PONAŠANJE U SKUPINI
V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N
Samoinicijativno radi. 3
Rješava zadatke. 5
Ustrajan u radu 5
• Na isti način procijenite ponašanje ostalih članova svoje skupine. Ocjenu upišite u praznu rubriku uz opisano ponašanje u stupcu Č ispod imena svakog člana (Č=članovi grupe) .
Imena članova skupine
Branka Lada Marko Nada Petra PONAŠANJE U SKUPINI
V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N V Č Z N
Samoinicijativno radi. 4 3 5 3 4
Rješava zadatke. 3 5 5 2 4
Ustrajan u radu. 5 5 5 4 4
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI Ime i prezime: Anić Ana_______ Razred: 5. C__ Datum: 15. IX. 2007.__
Ana Marko Ivana Marin Zajednička
Samoinicijativno radi.
Rješava zadatke.
OD
NO
S
PR
EM
A
ZAD
AC
IMA
Ustrajan u radu (dovršava zadatke).
Pažljivo sluša druge.
Dogovara se.
Prihvaća prijedloge.
Pokazuje poštovanje prema drugima.
Pomaže drugima.
OD
NO
S P
RE
MA
DR
UG
IMA
Prihvaća sve članove skupine.
Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške).
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI:
svi članovi skupine dobiju isti protokol upišu svoje ime i imena ostalih članova skupine
““JEDNOSTAVNIJA” VERZIJAJEDNOSTAVNIJA” VERZIJA
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI Ime i prezime: Anić Ana_______ Razred: 5. C__ Datum: 15. IX. 2007.__
Ana Marko Ivana Marin Zajednička
Samoinicijativno radi. 5
Rješava zadatke. 5
OD
NO
S
PR
EM
A
ZAD
AC
IMA
Ustrajan u radu (dovršava zadatke). 5
Pažljivo sluša druge. 5
Dogovara se. 5
Prihvaća prijedloge. 5
Pokazuje poštovanje prema drugima. 5
Pomaže drugima. 5
OD
NO
S P
RE
MA
DR
UG
IMA
Prihvaća sve članove skupine. 5
Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greške). 5
SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: 5
vlasnik protokola upiše uz svako ponašanje “ocjenu” za sebe
mjesec: listopad
Odnos prema radu Odnos prema drugima
Prezime Ime
Sam
oini
cija
tivno
radi
Rje
šava
zad
atke
.
Ust
raja
n u
radu
.
Paž
ljivo
slu
ša d
ruge
.
Dog
ovar
a se
.
Prih
vaća
prij
edlo
ge.
Pok
akzu
je p
ošto
vanj
e pr
ema
drug
ima.
Pom
aže
drug
ima.
Prih
vaća
sve
čla
nove
sk
upin
e.
1 Anić Ana 4 5 3 5 5 5 3
27
unaprijed odrediti 4 učenika (1 skupinu) diskretno promatrati i napraviti odmah zabilješku pred kraj sata pitati svakog učenika kako ocjenjuje svoje
funkcioniranje komponentu po komponentu reći svoju procjenu u slučaju neslaganja tražiti obrazloženje i sam obrazložiti –
pitati i ostale članove skupine (ili razred)
JOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJAJOŠ “JEDNOSTAVNIJA” VERZIJA
unutar svakog predmetaunutar svakog predmeta
- komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJE
- sastavni dio zaključne ocjene iz predmeta
- 20% utječe na zaključnu ocjenu iz predmeta
zajednička za sve predmetezajednička za sve predmete
- posebna rubrika u svjedodžbi
- na temelju usporedbe i rasprave predmetnih učitelja - daju zajedničku ocjenu
Zaključne ocjene za sposobnost rada u skupiniZaključne ocjene za sposobnost rada u skupinimogući pristupi
ODNOS PREMA RADU
Napisao DZ. Ima pribor. Rješava zadatke. Ustrajan u radu. OCJ
- + + -/+ +
IX,X
4 + + + + +
5 10.IX. 15.X.
4 5
5
3 3
3
• na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne “srednja ocjena” osim u slučaju neodlučnosti
• ocjene nisu potpuno objektivne - češća vrjednovanja (najmanje 2 u polugodištu) manja subjektivnost
4