GOD. 19. VRLIKA, 2010. Br. 1. (25.)

VRLIČKVRLIČKKK

LL I S T Ž U P E

GOSPE RUŽARICE

UVODNIK

VRLIČKO KOLO 11

Drugo važno razdoblje iz duhov-nog života župe je korizma. Pobožnost križnoga puta je jako dobro posje ena. Tako da emo slijede u korizmu nasto-jati još više obogatiti. Što se ti e Veli-koga tjedna, on je sam po sebi ispunjen velikim doga ajima vjere, kroz koje je protkana tradicija »grobara«.

Još je važno spomenuti da smo ove godine prvi put slavili sv. Josipa Rad-nika u Ježevi u. Time je ovaj dio naše župe dobio »svoju feštu« kad doma ini

mogu okupiti rodbinu i prijatelje. Iako prvi put, ovaj dan je jako dobro prihva-en od svih Ježevi ana.

Ostala slavlja ne emo ovdje nabraja-ti, o njima možete pro itati u našem listu.

Od materijalnih radova, važno je istaknuti potporni zid oko crkve Gospe

VRLIČK K LVRLIČK K LLIST ŽUPE GOSPE RUŽARICE

GOD. 20. VRLIKA, 2011. Br. 1. (26.)

Poštovani itatelji »Vrli kog kola«, svima nam je drago što je izašao novi broj lista naše župe. Ve punih 20 go-dina »Vrli ko kolo« donosi najvažnije doga aje iz života župe Vrlika. Kako prošli, tako i ovaj najnoviji broj, sažetak je doga anja u našoj župi od prošlogo-dišnje Rožarice.

Od tada u našoj župi bilo je do-sta važnih doga anja. Neka su redo-vita, a neka izvanredna. Prošle godi-ne smo prvi put, da rasteretimo dane poslije Boži a, blagoslov obitelji po eli tjedan dana prije Boži a. U sklopu blagoslova ispovijedili smo i naše bolesnike. Iako je ovo bila novost, ve ina ju je prihvatila kao normalno i zgod-no. Boži ni dani su prilika susreta obitelji i rodbine, stoga ekanje sve enika, nekada može poremetiti takve obiteljske susrete. I ove godine nastavit emo posjetiti bo-lesnike i blagosloviti obitelji u vreme-nu priprave za Boži . Napomenimo i to da je Došaš e (predboži no vrije-me) tako er sastavni dio Boži a.

22 VRLIČKO KOLO

Ružarice. Bio je to prezahtjevan posao, ali su ga naši komunalci uspješno priveli kraju. Naime, na nekoliko mjesta prijeti-la je opasnost da se zid uruši. U sanaciji su zaslužni mnogi ali u istaknuti direk-tora »Usluge« g. Milana Šabi a, majstora na zidu Milu Ivana Uzuna i njegove po-maga e: Jozu Turudi a, Milu Vu emilo-vi a Vrani a, Mladena Plazoni a, Željka Klepu kao i vanjskog suradnika Ozrena Klepu. Nadamo se da je zid na sigurnim temeljima slijede ih stotinjak godina.

Sakristija u Vrlici bila je dotrajala i neugledna. Skupljali smo dragovoljne priloge i uz pomo milostinje uspjeli smo je obnoviti. Radove na unutraš-njem ure enju izvodila je doma a r-ma »Guti gradnja« koja je i sama do-nirala svoj dio u radovima.

Od planova za budu nost imamo velike projekte, ali je neizvjesno što emo uspjeti realizirati. Spomenut u

sanaciju crkava u Ježevi u i na Mao-vicama, kao i restauraciju grobljanske kapele sv. Petra u Vrlici. Ako bude mo-gu e, u planu je i oplo enje dvorišta i

Raspored službe Božje u župi Gospe od Ružarija – VrlikaSvete mise nedjeljom: Maovice – 9 sati, Vrlika – 10.30 sati a Ježevi – 12 sati.Svete mise preko tjedna: svaki dan, osim srijede, nave er u 19 (18 ili 17) sati zavisno o godišnjem dobu.Vjen anja: prema dogovoru.Krštenja: nedjeljom ili po dogovoru.Sprovod: potrebno je sa sve enikom dogovoriti vrijeme pokopa, a zatim se dogovoriti s komunalnim poduze em u Vrlici (ako je na Maovicama, dodatno obavijestiti remetu: Jure Blaževi , 098 1323 19).

Župni ured radi svaki dan prije podne osim srijede.Dobro je nazvati prije na telefon ili mobitel (095 900 58 78).

www.zupa-vrlika.comzupavrlika@gmail.com

pjeskarenje crkve Gospe Ružarice.Nadamo se da e se i naši župljani uklju-iti, prema mogu nostima, u realizaciju

ovih planova. Daleko važnije od materi-jalnih radova je duhovni život naše župe. Kroz nedjeljne mise, vjeronauk, susrete sa sve enicima,... želimo biti bolji. Nije dobro ako uvijek upiremo prstom u tu e grijehe, potrebno je po i od sebe, popraviti svoje mane i tako biti primjer drugima. Uvijek e postojati onih koji se rugaju, koji bagataliziraju lijepe stva-ri i ogovaraju sve i svakoga... potrebno je raditi. A tko radi, taj i pogriješi. Na ogovaranja i podcjenjivanja ne treba se obazirati. Nitko nije savršen, al se trudi-mo biti. Svakako, uvijek moramo imati pred o ima Isusove rije i: »Što želiš da ljudi tebi ine, ini i ti njima«.

Uz iskrene želje da nam Bog po zagovoru Gospe Ružarice, dadne obilje svoga blagoslova u životu i radu esti-tamo vam dan našega grada i naše župe.

Vaši sve enici: Fra Josip Gotovac, župnikFra Leo delaš, župni pomo nik

VRLIČKO KOLO 33

SAKRAMENTIUVOD

Ljudi koriste različite znakove da uđu jedni s dru-gima u odnos. Takvi znakovi su na primjer stisak ruke, kao znak prijateljstva, ruža kao izraz ljubavi, naš jezik i govor, te mnoštvo drugih znakova za koje su se ljudi dogovorili da označavaju neku stvarnost. Znakovi služe da bismo mi imali kvalitetniji život i komu-nikaciju jedni s drugima. I Bog se služi znakovima, on ne želi ostati dalek i nepoznat čovjeku već želi s njim stupiti u odnos, želi komunikaciju s čovjekom, stoga šalje svog Sina kao vidljivi znak nevid-ljive Božje milosti. Isus je posrednik između Boga i čo-vjeka. On je obećao svojim učenicima: »Ja sam s vama u sve dane do svršetka svije-ta!« Dao je svojim učenicima zapovijed da nastave njegovu posredničku ulogu i time je ustanovio sakramente.

znakovi spasenja koje je Krist ustanovio u svojoj Crkvi kao zalog njegove trajne prisut-nosti. Sakramenti su znakovi Božje blizine i obuhvaćaju ci-jelu osobu.

1.2. Sakramentiustanovljeni od Krista

Isus Krist je svojoj Crkvi povjerio sakramente, a on sam je prasakrament. Dok je živio među ljudima, Isus je bio vidljivi znak nevidljivog Boga. Nakon svoje muke i smrti Isus ne želi ostaviti apostole same i preplašene već im obećava poslati Duha Svetoga koji će ih hrabriti i tješiti, te traži od apostola da nastave njegovu posredničku ulogu između Boga i čovjeka putem navje-štaja i sakramenata. Danas je Krist trajno prisutan u Crkvi preko Duha Svetoga, on je prvi i pravi djelitelj sakramena-ta, a službenici Crkve podje-ljuju sakramente u Kristovo ime kao posrednici između Boga i čovjeka. Isus je povje-rio Crkvi sakramente, a njiho-va uloga je spasenje čovjeka.

1.3. Sedam sakramenataCrkva poznaje sedam

svetih sakramenata a to su: krštenje, potvrda, sveta pri-čest, ispovijed, bolesničko pomazanje, svećenički red i ženidba. Broj sedam je sim-boličan, to je broj punine, savršenstva zato govorimo o sedam sakramenata. Sa-kramenti se tiču svih važnih

trenutaka u ljudskom životu. Prva tri sakramenta: kršte-nje, potvrda i sveta pričest zovu se sakramenti kršćan-ske inicijacije ili uvođenja u kršćanski život. Krštenje na poseban način označava pri-padnost Kristovoj Crkvi, njime postajemo Kristovi, ucijeplje-

1.1. Tuma enjei zna enje rije iRiječ sakrament dolazi

od latinske riječi sacramen-tum ili grč. mysterion što zna-či sveti znak ili sveto otajstvo; Sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti. To su

ni u Krista, zato se i zovemo kristjani. Potvrdom primamo puninu Duha Svetoga kojeg nam je Krist obećao. Euhari-stija ili sveta pričest je sakra-ment nad sakramentima i njoj su usmjereni svi drugi sakra-menti. U euharistijskom slav-lju postajemo dionici Kristova života u zajednici.

Pomirenje i bolesničko pomazanje tiču se tijelesnog i duševnog ljudskog zdravlja. Po sakramentu ispovijedi ili pomirenja mirimo se sa Bo-gom i ljudima, a bolesničko pomazanje donosi okrjepu u teškim životnim trenucima kad smo bolesni ili možda pred nekim teškim operativnim zahvatom. Zato se ova dva sakramenta zovu sakramenti ozdravljenja i mogu se primiti više puta u životu, ispovijed

44 VRLIČKO KOLO

kad god osjećamo da smo učinili nešto što nam je teško na duši, a bolesničko poma-zanje kad smo teško bolesni.

Sveti red i ženidba su sakramenti u službi zajednice, bilo kroz obiteljski apostolat, ili izborom svećeničkog poziva. Sakramentom ženidbe zaruč-nici obećavaju ljubav i vjernost i kroz obiteljski život služe u zajednici, a u sakramentu sve-tog reda đakoni, prezbiteri i bi-skupi dobivaju službe u Crkvi.

2.1. Materija i forma sakramenta

Kod primanja sakrame-nata koriste se stvari iz našeg svakodnevnog života, ljudima bliske i poznate. To su voda, koja oživljava i čisti, ulje koje nas liječi i jača, kruh koji zado-voljava našu glad te vino koje razveseljava naše srce. To su oni vidljivi materijalni dijelovi sakramenta uz koje djelitelj izgovara prigodne riječi. Kod sakramenta razlikujemo još i onaj drugi dio koji nije vidljiv a to je milost posvetna koju dobiva primatelj sakramenta. Ta milost Božja je djelotvorna uz uvjet da djelitelj sakramen-ta izriče nakanu crkve, a pri-matelj sakramenta odgovara svojom vjerom u Boga.

2.2. Roditelji kao prvi u itelji sakramentalnog

života svoje djeceRoditelji su primarni od-

gajatelji u pitanjima vjere pa tako imaju i odlučujuću ulo-gu u sakramentalnom životu svoje djece. Prije svega od-

govorni su za sakramentalnu pripremu svoje djece. Rodi-telji riječju i primjerom uče svoju djecu sakramentalnom životu. Ako roditelji pohađaju nedjeljnu svetu misu i djeca to rado prihvate, ako učesta-lo primaju sakrament pomi-renja i svete pričesti, slušaju Riječ Božju, imaju osjećaj za siromahe, žive moralno i ima-ju aktivan život kroz molitvu i rad, djeca to prihvaćaju.

3.1. SAKRAMENTI KRŠ ANSKEINICIJACIJE

Krštenje označava po-četak novog života, potvrda je osnaženje života i prima-nje Duha Svetoga, a euha-ristija hrani vjernika i pritje-lovljuje ga Kristu. Krštenjem postajemo članovi Crkve,

rađamo se na novi život u Kristu, briše nam se istoč-ni grijeh kojeg smo baštinili od naših praroditelja Adama i Eve. Obred krštenja sasto-ji se u polijevanju krštenika svetom vodom uz izgovara-nje riječi: Ja te krstim u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.Krštenje nam donosi ot-puštenje istočnog grijeha i ostavlja neizbrisivi pečat stoga se može primiti samo jednom u životu. U Katoličkoj Crkvi se obično krste djeca, ali i odrasli koji nisu kršteni a to žele mogu se krstiti nakon katekumenata to jest pripra-ve za sakrament krštenja. Redoviti djelitelj krštenja je svećenik, ali u slučaju nuž-de kad prijeti opasnost da će dijete umrijeti, može kr-stiti svatko tko ima nakanu ili namjeru Crkve. Često se postavlja pitanje da li se ljudi mogu spasiti i bez krštenja. Crkva nas poziva da imamo povjerenja u Božje milosrđe i da se molimo za spasenje onih koji umru nekršteni.

Sakrament potvrde ili krizme je sakrament punine Duha Svetoga, jača poveza-nost s Crkvom i utiskuje kao i krštenje neizbrisivi biljeg u našu dušu, stoga je neponov-ljiv. Potvrda se obično podje-ljuje u dobi mladenaštva kad se smatra da je osoba spo-sobna preuzeti odgovornost za svoj kršćanski život. Ovaj sakrament podjeljuje obično biskup ili osoba koju biskup delegira to jest ovlasti za to.

O ZVIJEZDOMALA

O zvijezdo mala, zašto si sama ostala?Gdje sve još nisizasjala?O zvijezdo mala, put u život ti si nam pokazala.Sre u u radost donijela.O zvijezdo mala, svjetlost je nestala, a ja sama ostala.

Nikolina Boduljak, 3. r.

VRLIČKO KOLO 55

Potvrda se podjeljuje ma-zanjem krizmanika svetom krizmom po čelu. Krizma je posvećeno maslinovo ulje. Uz čin pomazanja izgovaraju se riječi: »Primi pečat dara Duha Svetoga«.

Euharistija je središte i vrhunac crkvenog života, ona je posadašnjenje Kristo-ve muke smrti i uskrsnuća. U euharistijskoj gozbi Krist je trajno prisutan sa svojim vjer-nicima. Postoje različiti nazi-vi za ovaj sakrament a to su: Sveta misa, Večera Gospod-nja, Lomljenje kruha. Sama riječ euharistija znači zahva-la. Euharistijsko slavlje je sa-stavljeno od navještaja Riječi Božje, zahvale Ocu za nje-gove darove, posvete kruha i vina i primanje Tijela i Krvi Kristove. Za euharistijsko slavlje je važno da ga pred-

vodi samo valjano zaređeni svećenik, kruh mora biti od žita i vino od loze, uz izgova-ranje posvetnih riječi koje je Isus izgovorio na Posljednjoj večeri: »Ovo je moje tijelo koje će se za vas predati… i Ovo je kalež moje krvi koja će se za vas proliti…« Cr-kva preporuča vjernicima da pristupe svetoj pričesti kod svakog euharistijskog slavlja. Ako je netko u smrtnom gri-jehu, ne smije primati svetu pričest dok se ne ispovijedi.

3.2. SAKRAMENTI OZDRAVLJENJA

Sakrament pokore ili pomirenja posebna mi-lost Božja koju nam je Krist ostavio da se nakon učinje-nog grijeha ponovo možemo pomiriti s njim. Isus je rekao apostolima: »Primite Duha

Svetoga, kojima oprostite grijehe, bit će im oprošteni, a kojima zadržite, bit će im zadržani!« Tim je riječima Isus ustanovio ovaj sakra-ment. Svaki grijeh je u stvari povreda ljubavi prema Bogu, ali prema materiji grijehe di-jelimo na lake i teške. Laki grijesi su oni kojima smo uči-nili zlo u nekoj manjoj stvari, a teški grijesi su oni kojima smo povrijedili Boga ili čo-vjeka u nekoj teškoj stvari. Za lake grijehe nije nužno ići na ispovijed već je do-voljno iskreno pokajanje, ali je dobro i njih kazati u sve-toj ispovijedi. Teški grijesi se obvezno trebaju ispovjediti, crkvena zapovijed nalaže barem jednom godišnje. Sakramentom pokore po-novno primamo milost Božju koja grijehom biva narušena, mir i spokoj savjesti i duhov-nu snagu u borbi protiv zla, ozdravljenje duše. Ispovijed provodi jedino svećenik koji ima za to dozvolu od Crkve i on predlaže u pokoru ili za-dovoljštinu kako bi se popra-vila šteta učinjena grijehom.

Bolesničko poma-zanje ima svoj začetak u Jakovljevoj poslanici po ri-ječima: »Boluje li tko među vama, neka pozove starje-šine Crkve! Oni neka mole nad njim mažući ga uljem u ime Gospodnje, pa će moli-tva učinjena s vjerom spasiti nemoćnika; Gospodin će ga podići, i ako je sagrije-šio, oprostit će mu se.« (Jak 5,14-15). Ovaj sakrament

se udjeljuje vjernicima koji se zbog bolesti ili starosti nađu u pogibeljnoj situaciji i može se primiti više puta u životu. Bolesničko pomazanje po-djeljuje svećenik tako da bo-lesnika pomazuje blagoslov-ljenim uljem po čelu i rukama uz molitvu: Neka te Gospodin oslobođena od grijeha spasi i milostivo podigne! Svrha bo-lesničkog pomazanja je za-jedništvo bolesnika s kristo-vom mukom, mir i snaga da kršćanski podnosi patnju te priprava na život u vječnosti.

3.3. SAKRAMENTI NA SLUŽBU ZAJEDNICE

Sveti red je sakrament kojim svećenici kao službe-nici Crkve imaju dioništvo u Kristovu poslanju, služe u zajednici u ime i u osobi Isu-sa Krista. Oni služe narodu preko naučavanja, bogo-štovlja i upravljanja. I u Crkvi postoji hijerarhija zaređenih službenika. Na vrhu je papa kao vrhovni poglavar Katolič-ke Crkve, zatim biskupi koji upravljaju mjesnom Crkvom, te prezbiteri koji imaju odgo-vornost za pojedinu župsku zajednicu. Đakoni su poslu-žitelji u crkvi, u službi Riječi i bogoštovlju. Sakrament sve-tog reda podjeljuje biskup polaganjem ruku i svečanom posvetnom molitvom. Sve-ćenici su pozvani na život u celibatu (beženstvu) i trajno nose neizbrisivi biljeg sakra-menta svetog reda.

Sakrament ženidbe je savez kojim muškarac i

žena ulaze u zajedništvo lju-bavi i zajedničkog života. Sv. Pavao kaže: »Muževi, ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu…« (Ef 5,25). Upravo ove riječi sv. Pavla označavaju uzvišenost sa-kramenta ženidbe kao vezu ljubavi između Krista i Cr-kve. Da bi ženidba bila va-ljana potreban je slobodni pristanak muškarca i žene. Bitne oznake ženidbenog saveza su jedinstvo, nera-zrješivost i otvorenost rađa-nju djece. Zato Crkva ističe neraskidivost bračne veze: »Što Bog združi, čovjek neka ne rastavlja!« Sretna obiteljska zajednica temelj je zdravog društva, zato treba puno raditi na obitelj-skom pastoralu kako bi se prenijele istinske vrijednosti sa roditelja na djecu.

4. Sakramentaliili blagoslovineSam Isus je isticao važ-

nost znakova i gesta u svojim postupcima dok je blagosliv-ljao djecu i ozdravljao bole-

sne dodirujući njihov oboljeli dio tijela. I nas Isus uči da bla-goslivljamo jedni druge, čak i one koji nas mrze i progone. Zato u Crkvi uz sakramente postoje i sakramentali. Oni su ustanovljeni da bi se posvetili određeni trenuci u ljudskom životu. Posvećuju se određe-ni predmeti uz molitvu praće-nu nekim znakom, na primjer škropljenje blagoslovljenom vodom. Posvećuju se osobe ili predmeti koji će imati bo-goštovnu uporabu kao na pri-mjer oltar, crkva, zvono. Bla-goslivljaju se stvari i ljudi koje želimo povjeriti Božjoj zaštiti.

Zaklju ak:Jako je teško u današ-

njem društvu odgojiti dijete da prepoznaje istinske i prave vri-jednosti. Suvremeni svijet nudi obilje svakakvih stvari što truju dušu i tijelo i nude se mladima kao nešto što se pošto poto treba imati, oprobati ili vidjeti jer inače nisu u skladu s vre-menom u kojem žive,a izgleda da je danas jako važno biti u skladu s vremenom. Upravo sakramentalni život pomaže roditeljima i djeci da prebrode sve krize koje donosi suvreme-ni svijet. Svakodnevna molitva i primanje sakramenata jedina su sredstva koja nam mogu pomoći da savladamo sve poteškoće na koje nailazimo i preko njih nam Bog obilno daje svoju milost i ulijeva nam nadu da ćemo u konačnici do-seći vječni život u raju s Njim.

Mirjana Mandarić,vjeroučiteljica

66 VRLIČKO KOLO

BOŽJE ZAPOVIJEDI U NAŠEM VREMENU

VRLIČKO KOLO 77

svajanja ne ega što ti ne pripada i time ošte uješ drugoga. Možda je prekršaj ove Božje zapovijed najrasprostranjeniji u svijetu. Ako peta Božja zapovijed (Ne ubij) štiti ljudski život, to sedma zapovi-jed (Ne ukradi) štiti vlasništvo. Ova se zapovijed najviše kršila kroz povijest o-vje anstva. Kolike kra e, napadi na ban-ke i nov ane institucije, prevare i mal-verzacije na svim podru jima života. Zar nije kra a kad se tako besramno neke banke bogate na tu i ra un stalno podi-

»Prošla su stara vremena«, esto u-jemo taj izraz u našim razgovorima bez obzira o emu se radi: bilo o obi nom životu ili o vjeri, politici, ponašanju…

Budu i da su nam danas posred-stvom medija dostupni svi krajevi kugle zemaljski i sva se doga anja šire mu-njevitom brzinom. Preko interneta smo povezani s najnovijim zbivanjima u svi-jetu. To je zapravo blagodat. Me utim možemo li vjerovati u istinitost onima koji nam šalju vijesti i biraju doga a-je kojima emo se pozabaviti? Nažalost tu ima puno manipuli-ranja i namjernog zavaravanja. Zbog toga je velika zbrka u svi-jetu i u životu ljudi.

Po naravi mi želimo istinu i da se sve zbiva u istini. Na-žalost, vidimo da to nije tako. Svjedoci smo tolikih laži i za-varavanja. Sve se više gubi po-vjerenje u sve i svakoga. Zašto? Jedan od razloga je sigurno i to da se izgubila odgovornost i sa-vjest tj. ne obazire se više ni na Božji ni na prirodni zakon i za-povijedi. Povratak prema Deka-logu tj. prema Deset Božjih zapovijedi bila bi obnova poštenja, ljudskosti i po-vratak istini i povjerenju. Mnogi danas misle da su tih Deset Božjih zapovijedi zastarjele i nadživljene. To je obmana i varka. Te Božje zapovijedi su zapisane u dubini duše svakoga ovjeka i one su uvijek norme djelovanja i vladanja.

Ovdje bih se želio osvrnuti na sed-mu Božju zapovijed: Ne ukradi. Kra a je i danas kao i uvijek in uzimanja i pri-

žu i kamate? Zar nije velika kra a kad se druge iskorištava na radnom mjestu samo time što im se ne ispla uje zaslu-žena pla a? Zar do neba ne vapije grijeh kra e tolikih koji na ra un drugih žive u bogatstvu, bogatim vilama, skupim jahtama i autima, a pored njih skapava-ju ljudi od gladi i bijede? Zar nije kra a kad se uništava tu i »dobri glas«. Koliko li laži svakodnevno u našim novinama! Kolike izmišljene afere samo zato da se

88 VRLIČKO KOLO

novine prodaju i da netko ima zaradu. A što se drugoga ošteti i na neki na in ubije kao da to nikoga nije briga. Ubojita sred-stva klevetanja i širenja laži o drugima je kra a koja ruši sve oko sebe.

Prekršaj ove sedme Božje zapovi-jedi nanosi silne štete ne samo u materi-jalnom ve i u duhovnom pogledu. Ve su u Starom zavjetu proroci navješ ivali sud Božji nad onima koji su iskorištava-li tu u nevolju. Današnje kamatarenje je tipi an primjer suvremene velike kra e koja je u sebi ogavna. I državne institu-cije su odgovorne što to dopuštaju.

Ja bih u kra u uvrstio i igra e au-tomate, koji gutaju silan novac naivnih igra a u nadi da e dobiti veliki novac. Pa ako se i dobije, zar i to nije kra a za malo novaca dobiti puno. A iji je to novac? Danas je i u Hrvatskoj sve više ovisnika o ovim igrama koje su proši-rene gotovo u svakom uglu Domovine. Susretao sam ljude koji su sve izgubili igraju i na »sre u«. ak ne mali broj po-ini samoubojstvo ili ubije drugoga da

bi nadoknadio gubitak na igrama.

Strašna je ovisnost o tim igrama!

Postoje mnogi oblici kra e kojim smo svi izloženi. Kra a ispita kako bi

se moglo upisati na studij, kra a tu ih znanstvenih radova i knjiga i pripisiva-nje sebi je danas ne tako rijedak slu aj. Neki se na tu i ra un okite i titulom doktorata ili znanstvenika.

Zar nije kra a kad u besposli enju »Bogu krademo dane«? Koliko nam je Bog dao dobrih svojstava i sposobnosti a mi ih »ukradosmo« time što ih nismo iskoristili ni za sebe ni za drugoga.

I na kraju jedna pouka. Jednom sam doživio u razgovoru gdje se neki ovjek hvali, kako je lijepo biti krš a-

nin. Možeš initi što te volja: krasti, la-gati, psovati i sve drugo. Do eš u crkvu, ispovjediš se i sve je riješeno. Kakvo shva anje Božjih zapovijedi, vjere, Cr-kve i ispovijedi! Prije nego netko dobije oproštenje za po injenu štetu ili grijeh, treba se pokajati i popraviti u injeno. Ispovijed ne vrijedi, ako se ukradeno ne povrati. Tu a je stvar uvije tu a. Opro-štenja nema bez nadoknade štete.

Svi smo u napasti svakodnevno da nešto ukrademo. No, trebamo se suprot-staviti i imati na umu: Ne ukradi. Ukra-deno nikada nikome ne donosi ni sre u ni blagoslov!

Fra Leo Delaš

O BETLEME, BETLEMEO Betleme, Betleme,Šta se zgodi od tebe.U sred zime studene,Da ne tražiš konake.Sve od jutra do mrakaDa ne bude Joispa,Pravednoga ovikaMorao bi propasti

Na studenu ostati.Tu Marija gazilaDok štalicu spazila,Tu Marija no ilaSpasitelja rodila,Tu se edo rodiloTu se nebo stvorilo.Doletiše an eli

Slatku pismu pivali:Moj preslatki, Isuse,Daj da s tobom budemoI u tvojim dvorimaI u rajskim korima. Zapisao prema predaji

Božo Kosor i

VRLIČKO KOLO 99

VODAVoda je nau estalija i naj-

rasprostranija materija na zemlji. Ona prožima sve što je živo. Život u njoj ima svoj za etak, i ona je pre-sudna za održavanje života. Život u maj inoj utrobi za-po inje u vodi, u njoj se ra-zvija i živi do poroda. Voda u sebi nosi oznaku života.

Odakle je voda došla na naš planet? Zašto druge, nama poznate planete, ne-maju vode? Po vodi, zemlja je jedinstvena u cijelom svemiru. Koli ine vode na zemlji, od po etka do da-nas, su iste. Ona nepresta-no mijenja agregatna stanja ( as je para, as teku ina, a as opet kruta – led).

Prve rije i Biblije go-vore o vodi. Stvoritelj ju je stvorio kao preduvjet života. Ta voda je više od obi ne teku ine. Ona u sebi nosi pogodno okruženje za živi svijet.

Iako je voda svepristut-na, malo o njoj razmišljamo i gotovo da ništa bitno ne znamo o njezinom ponaša-nju. Nijedan znan-stvenik ne može objasniti zašto se volumen vode po-ve ava na niskim temperaturama, a

na visokim smanjuje, razli-ito od drugih materija. Još

nije razjašnjeno što je to što vlat trave tjera pritiskom od oko 400 atmosfera te ona s lako om probija asfalt; koje pumpe tjeraju vodu do vr-hova gorostasnih stabala... Zašto voda, od svih teku i-na, ima najve e površinsko naprezanje...

Napravit emo veli-ki korak, ako shvatimo da o vodi gotovo ništa ili vrlo malo znamo. To e nas tjera-ti na pronalaženje odgovora i novih shva anja o vodi.

Puno je nerazjaš-njenih pojava vezanih uz vodu. Iako joj je kemijski sastav prili no jednostavan (H2O), njezino djelovanje je veoma razli ito. Navest emo primjer iz Jugoisto -

ne Azije iz 1956. godine, kada se iza zatvorenih vra-ta razgovaralo o naje ka-snijem biološkom oružju za masovno uništenje. Taj sastanak bio je protkan go-

vorom protiv života, o ubi-janju, nasilju.... Neo ekiva-no je sastanak prekinut. Svi sudionici su završili u bol-nici sa simptomima jakog trovanja hranom. Odmah je po elo istraživanje u kojem je zaklju eno da sudionici sastanka nisu konzumira-li ništa osim obi ne vode. Provjeravala se voda i uvr-eno je da joj je kemijski

sastav jednak svakoj dru-goj vodi (H2O). Zaklju ak je bio da su se otrovali obi nom vodom.

Znanstvenici su došli do zaklju ka da voda ima pam enje. Voda upija i pam-ti sve što se oko nje doga a. Ona je u dodiru sa svim ma-terijama i pamti sve: boju, raspoloženje, zvuk...

Takva voda, koja je »napunjena« informacija-ma, prenosi te informacije u onoga tko ju pije, na cvije-e koje njome zalijevamo...

Vodom, direktno iz slavine, nije preporu ljivo zalijevati

cvije e, preporu-uje se da voda

odstoji neko vrije-me u prostoriji za-jedno s cvije em.

Iako je ke-mijski sastav uvi-jek isti, ali ona nema uvijek ista

1010 VRLIČKO KOLO

svojstva. Puno je važnija struktura nego kemijski sastav. Struktura ozna a-va organiziranje molekula. Znanstvenicima je vidlji-vo u labaratorijima kako se molekule organiziraju u grupe, a te grupe zovu kla-steri. Pretpostavlja se da su klasteri elije za pam enje pomo u kojih voda, poput

emocije, zvuk, slika...., ali ne mogu dati odgovor zašto se to doga a.

Voda ini, zavisno o dobi i uzrastu, preko 70% našega tijela. Zato je jako bitno kakva je voda koju unosimo u svoje tijelo.

Izvorska voda te e kroz prirodno okruženje. Ona je slobodna, razlije-

Možda e nam slijede-e zvu ati nestvarno i ud-

no, ali znanstvenici potvr-uju da ako se vodi obra-amo lijepo, ako pozitivno

mislimo, ako ju blagosliv-ljamo, ako joj se zahvalju-jemo,..., njezina kvaliteta e rasti, te e pozitivno dje-

lovati na onoga tko ju pije ili biljku koju njom zalije-vamo. Vodena struktura o-vjeka identi na je strukturi vode mjesta gdje se rodio. Zbog toga se veza s mje-stom ro enja uva tijekom cijeloga života. Iz toga slijedi da shva anje do-movine (domoljublje) nije samo poetski pojam, nego potpuno konkretni zi ki sadržaj. Nigdje na svijetu voda nije ista. Probijaju i se na površinu sa sobom nosi minerale, putuju i niz planinu upija informacije zemljišta i stijena, pamti cijelo biološko okruženje i magnetska zra enja...

Najve i dio vjerskih ina obilježen je vodom. Na

ulazu u crkvu eka nas bla-goslovljena voda koju stav-ljamo na sebe. Prvi sakra-ment (krštenje) je vodom. Blagoslovne ine usko prati blagoslovljena voda kojom škropimo ljude, životinje ili stvari. Cilj takvih obreda je podsjetiti da nas je nanovo oživjela obi na voda, ali s

magnetofonske vrpce zapi-suje sve što uje, vidi i osje-a. Ljudi nisu ni svjesni da

kad upalimo svijetlo voda se mijenja u strukturi, a ke-mijski sastav uvijek ostaje isti... Voda je kao abece-da. Imamo slova od kojih slažemo rije i. Tko ne zna slova ne može razumijeti rije i. Molekularna struktu-ra su slova vode – abeceda, kojom ona piše rije i.

Znanost danas po-tvr uje da se voda udno ponaša, da na nju djeluju

va se, mekana je, žubori, protje e kroz razli ite kra-jolike i na koncu ju unosi-mo u svoje tijelo. Nasuprot takvoj, postoji voda koju crpimo iz zemlje, jakim pumpama stvaramo velike pritiske i tjeramo ju tisu a-ma kilometara kroz metal-ne cijevi, gdje mnoštvo ko-ljena naglo mijenjaju nje-zin smijer... Takva voda je »umrtvljena«, trula, jer nije uspjela pokupiti dovoljno pozitivnog utjecaja. Doži-vjela je samo nasilje.

VRLIČKO KOLO 1111

druga ijim svojstvima, za neovozemaljske vredno-te. Voda krštenja povezana je s rije ju Tajna. Tajna – zato jer je djelovanje vode na ovjeka skriveno našim o ima, a to je iš enje od Isto noga grijeha.

Sami in blagoslova vode prati izgovaranje mo-litava. Tako voda prima in-formacije: rije i i emocija te postaje blagotvorna. Osim toga, vjerujemo da voda prima blagoslov i od samo-ga Stvoritelja koji preko nje djeluje na osobe ili stvari

koje škropimo ili polijeva-mo blagoslovljenom vodom. Vjernik koji upotrebljava blagoslovljenu vodu unosi u nju informaciju vlastite vjere. Isus je rekao: »...Ako budete imali vjeru koliko je zrno goruši ino te reknete ovoj gori: Pomakni se odav-de tamo!, premjestit e se i ništa vam ne e biti nemo-gu e« (Mt17, 20). Ovdje je planina metafora. Ova izjava želi re i kolika je snaga vje-re. Iako kemi ari i zi ari ne mogu razumijeti, blagoslov-ljena voda ima iscjeliteljska svojstva i može lije iti.

Najve i dio ljudi jed-nostavno podrazumijeva postojanje vodu koja nas okružuje. No, što bi bilo kad bi se voda povukla u dubinu zemlje? Tko e nam dati vodu ako je ona dubo-ko ispod površine? Povla-enjem vode dolazi smrt.

Zbog toga želimo posvjestiti važnost vode i brigu za nje-zino o uvanje. Ne ohrabruje

nas injenica što se svijet razvija nesukla eno s gra-nicom održivosti, pa vode trujemo razli itim kemikali-jama, atomskim otpadom,... Time sije emo granu na ko-joj sijedimo. Danas više od milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi. Zbog toga go-dišnje umre više od 5 miliju-na ljudi, od kojih su polovica djeca. To je deset puta više nego što pogine u ratovima. Ako se problem raspodijele vode, o uvanja i dostupnosti ne riješi pravedno, možemo o ekivati ratove za vodu.

Svaka naša rije je kao kapljica vode, ona nosi mi-sli i informacije. Za tu ka-pljicu smo dužni zahvaliti Stvoritelju. Voda u našoj aši postoji od Iskona. Mi

pijemo istu vodu koju su pili naši preci i koju e piti naši praunuci. Ona je jedin-stvena linija u kojoj Sve-mogu i Bog stvara život.

Pripremio: fra Josip

Perzijanska legenda govori kako je jedan mudrac pretskazao da će doći vrijeme kada će sva voda, osim one koja bude saku-pljena u bunare, nestati. Umijesto te vode pojavit će se nova voda od koje će svi, koji ju budu pili, poludjeti. Samo je jedan čovjek ozbiljno shvatio proročanstvo i počeo je skupljati vodu.

Došao je predskazani dan: svi izvori su na neko vrijeme presu-šili. Malo zatim voda se opet po-javila, ali ona drugačija od koje su svi koji su je pili poludjeli. Samo onaj čovjek koji je poslušao mu-draca, pio je zdravu i »pametnu« vodu. Bio je on jedini pametan među ludima. Tada su ga ludi pro-glasili »ludim«. Kad je to vidio onaj zdravoga razuma, ražalošćen je razbio svoje bunare i razlio vodu. Nastavio je piti onu vodu koju su pili svi ostali te je i on ostao bez razuma, a luđaci su zaključili da je i on stekao »razum« i vratili su ga među »pametne«.

1212 VRLIČKO KOLO

Sličice iz povijesti Vrlike

Naša Vrlika u kolovozuNaša Vrlika u kolovozuMjesec kolovoz u našoj je

memoriji utkan kroz povi-jest našeg mjesta silnim stra-danjima, progonstvom, ali na kraju i bitkom svih bitaka, kao i pobijedom. Zato se svi sku-pa prisjetimo i ispunimo po-nosom na sve što smo kroz povijest prošli.

Sjetimo se naših junač-kih predaka i slavimo Kolovoz. Kolovoz 1715.godine najveće je stradanje na našoj gradini kada je u čudnim okolnosti-ma pobijen narod i branitelji Vrlike, koji nikada nisu izgubili boj s Turcima, ali u okolnosti-ma izdaje i »nevire« tada su iz-gubili. Jesmo li se mi, njihovi potomci, do danas poklonili Vrličkim mučenicima iz 1715.,

koji su pali za Dom i sveti križ? Sjećamo li ih se?

Kolovoz 1990 – 1991. Vrličani opet ustaju, uzimaju oružje u ruke prvi, nakon prve barikade u Civljanima, jer zna-ju da ih čeka uvijek ista bitka za Dom, obitelj i vjeru. 25. kolovoza 1991., nakon bitke za Vrliku, Vrličani odlaze u progonstvo do 1995. Isto je to progonstvo kao i iz Vrh Rike početkom 16. stoljeća, kada naši preci sa fratrom Cetinskim odlaze na Olib, a naši velikaši Berislavići u Mlaku u središnjoj Hrvatskoj. Jedan dio naših predaka tada je iz Vrha Rike, sa izvora Cetine, došao pod našu utvrdu Prozor, današnju gradinu, i osnovao naselje i dao mu ime Vrlika.

Vrh Rika nije nestala. Mi smo sačuvali ime i ona živi danas u nama. Kroz mnoga stoljeća, do današnjeg dana, sačuvali smo naše prasvetište Svetoga Spasa, usprkos ne-daćama koje su nas pratile. Uvijek se hodočastilo Svetom Spasu i našim pokojnicima koji počivaju u njegovom groblju.

Kako vidimo, naša sud-bina su progoni: sa Vrha Rike, 1715. i 1991. sa naših ognjišta, samo zato jer smo branili svoje. Jesu li to bile kušnje za nas i jesmo li svje-sni biblijskih veličina u tim na-šim proginima?

Nakon svih patnji, pro-gonstava kroz povijest, na-pokon je došao 5. kolovo-za 1995. godine. Tada se odigrala »bitka svih bitaka«, kada smo oslobodili zemlju od neprijatelja, kada smo se mi Vrličani vratili u Vrliku na-kon progonstva. Nakon dugih stoljeća ostvario se san naših predaka: napokon slobodna naša Hrvatska, za koju se gi-nilo i molilo – naša država.

Jesmo li se mi, današ-nji Vrličani, na pravi način odužili svim palim za Dom, imamo li dan slave, sjećanja i zahvalnosti?

Naša je obveza kao i na-šega potomstva da 5. kolovoza slavimo svetom misom na na-šoj Gradini, najvećem stratištu

Nekada i sada

VRLIČKO KOLO 1313

Vrličana. Dužnost nam je tog dana sjetiti se našega župa-na Gastike, naših Berislavića, našeg mučenika fra Filipa Gra-bića Grabovca, naših domolju-ba i mučenika palih u drugom svjetskom ratu kao i naših pa-lih branitelja tijekom Domovin-skog rata (1991.-1995.).

Mi Vrličani imamo se čega sjećati, imamo što slaviti i imamo se komu zahvaljivati. Ubuduće s velikom radošću

slavimo 5. kolovoza, »Dan po-bjede i Domovinske zahvalno-sti« i hrvatskih branitelja, jer su u tom danu svi naši Kolo-vozi kroz prošlost (naša pro-gonstva, ali i naša pobjeda).

2015. godine je tristota obljetnica stradanja naših mu-čenika na Gradini. Odužimo se njima kao i svima palima za Domovinu. Na tom mje-stu stradanja postavimo križ i obnovimo kapelu sv. Marka

unutar zidova naše Gradine. Ovim bi djelima mi živi Vrli-čani, nakon dugih stoljeća, ispunili svetu obvezu prema svojim precima.

Gospe od krunice, na-ša zaštitnice, uvijek nas pra-ti, moli za nas, pomozi nam na našem putu da uvijek branimo Dom, obitelj i vjeru; da budemo dostojni svojih predaka.

Ante Tonći Turudić

Dok sam, brate, ja na selu bila, svugdi sam Boga vidila; iako smo gladni bili, uvik smo

pivali. Radosni smo bili i uvik jedni drugima pomagali. Boga smo molili i ljude volili, orali i kopali, drva i vodu nosili, sijeno i ditalinu kosili, kukuruze komušali, pisme pivali i kolo igrali, preli pređu i košulje šili... Dok smo starinsku robu nosili, bili smo sritni. Žene su se natjecale čiji će muž lipšu robu ima-ti, tako se ulipšavala naša narodna noš-nja. S njom smo se ponosili i nigdi take robe lipe nema ka u selu nešem.

Iako kuća ni-smo imali, svi su se ženili i udavali; u po-jatama i štalama spa-vali i zadovoljni bili. Nismo se rastavljali jer smo Boga i muža poštovali, starijih smo se bojali jer smo po Božjim zapovidima živili.

Rano smo ustajali, a kasno ligali. Za cursku dotu spremali smo se zajedno i za-jedno bi joj pomagali spremiti dar. Svi smo se radovali i blago na vazdan na pašu go-nili, a uza se komad kruva nosili. U brdu bi se skupa sastali i suvi kruv jili i svi sritni bili.

Pivali smo i kolo igrali, a rukama uvik nešto radili. Besposleni nikad nismo bili...

Danas je jednako na selu i gradu, mla-di i stari slabo radu. Oni koji bi i radili nemaju posla pa lutaju, opijaju se i drogiraju... Rodi-telje se ne poštiva. Oni ne smiju jače zavikati na dite, a kamo li ga udariti, jer dica policiju zovu. Roditelji dicu tribaju ranit i oblačit, a ne smiju ih pameti učiti? Šiba je iz raja izašla

i ko šiba dicu svoju taj ih voli i uču da budu bolji da se za njih ne stide, a nijedan roditelj ne će tući dicu toliko da dite pati, samo će ga opomenit šibom. Tribali bi se mladi više Boga bojati i njemu se moliti.

Mladi nemojte se drogirati ni opijati. Starije i roditelje trebate poštivati, u crkvu hoditi, Boga moliti... Sve vas voli Mara Biuk

1414 VRLIČKO KOLO

Kao i u svakom dosadašnjem broju Vrli kog kola i u ovom iznosimo

najvažnija doga anja koja su se zbila u našem gradu a koja su u djelokrugu rada Gradske uprave.

je vrijednost 800 tisu a kuna a u emu Fond sudjeluje sa 67% sredstava.

U tijeku su i radovi na ure enju mrt-va nice u groblju sv. Jure u Maovicama. Vrijednost investicije je 270 tisu a kuna a radove izvodi tvtka »Elmont« Vinali .

U proteklom razdoblju su završe-ni radovi na ure enju ceste do tvr ave »Prozor«. Ovo ljeto su nastavljeni rado-vi na ure enju vodotoka Zduš.

Nastavljene su i aktivnosti na izni-mno važnom projektu katastarske iz-mjere KO Vrlika koja se da podsjetimo nancira u omjeru 60% GradaVrlika a

40% Država Geodetska uprava.

Grad Vrlika je apliciraju i projekte kod predpristupnih fondova Europske unije, kroz IPA program dobio 100 ti-su a eura za projekt ure enja tematskih staza uz rijeku Cetinu i postavljanje tu-risti ke signalizacije. Nositelj projekta bila je županijska Razvojna agencija dok je Grad bio partner. U drugom pro-jektu prekograni ne suradnje u kojem je Grad bio nositelj a op ina Prozor-Rama partner odobreno je 290 tisu a eura za izgradnju pristupne ceste i pontona koji su nužni za planiranu izgradnju vesla -kog kampa na lokaciji »Tabela«.

Od društvenih doga anja izdva-jamo nastavak provo enja programa Pomo u ku i starijim i nemo nim osobama za što je Grad sa Ministar-stvom obitelji potpisalo Ugovor i za ovu prora unsku godinu. Kao i do sada Grad nizom mjera i subvencija nastoji olakšati školovanje naših u enika bilo subvencijom prijevoza u enika sred-

IZ RADA GRADSKE UPRAVE

Od važnijih projekata isti emo iz-vo enje radova na sanaciji deponija »Po-ljanak« ukupne vrijednosti 7,8 milijuna kuna a koje izvodi našekomunalno po-duze e »Usluga«. Važno je ista i da na-vedenu investiciju sa 80% iznosa nan-cira Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost a preosalih 20% Grad Vrli-ka. Dobra suradnja sa Fondom vidljiva je i u nabavci kamiona za odvoz sme a ija

VRLIČKO KOLO 1515

njih škola koje je iznosila 50% cijene mjese ne karte bilo kupnjom knjiga u enicima osnovne škole za koje je i ove godine Grad nancirao kupnju

osnovne škole ne koštaju njihove rodi-telje niti jednu kunu.

Od kulturnih doga anja kao naj-važniji doga aj izdvajamo Vrli ko ljeto koje je i ove godine obilovalo nizom kulturnih i zabavnih doga anja koja su bila iznimno posje ena. Zapo elo je na-stupom poznatog ansambla »LADO« te prekrasnom folklornom ve eri na kojoj je nastupilo desetak društava i folklornih skupina. Središnji doga aj bila je Opera Ero s onoga svijeta u izvedbi HNK Split koja svake godine pobu uje interes sve-ve eg broja ljubitelja ove najizvo enije naše opere. Završnom ve eri u organi-zaciji HVIDR-e uz zabavni program i prigodnu gastro ponudu obilježen je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Koristimo ovu prigodu da svim Vrli ankama i Vrli anima estitamo Dan grada Vrlike i neka nas sve uva naša zaštitnica Gospa od Ružarja.

Ivan ori , gradona elnik

svih udžbenika i radnih bilježnica koji su nedostajali nakon razmjene postoje-ih knjiga a za što je izdvojeno 63 ti-

su e kuna. Sa zadovoljstvom možemo ista i da je postignut zadani cilj a to je da ovogodišnji udžbenici za u enike

1616 VRLIČKO KOLO

Dragi itatelji Vrli kog kola!Veselimo se što emo vam opet

pokazati što smo to od prošlog susreta radili, tko nam je bio u posjeti i uop-e kako nam je protekla prošla godina.

Ukratko, bilo nam je lijepo kao i do sada, mnogo smo vidjeli, nau ili i su-sreli mnogo dragih ljudi.

POSJETA STOTINJAKAMERI KIH MARINACA

28. 07. 2010. u posjet su nam došli pripadnici ameri ke mornarice, oko sto-tinjak marinaca. Potrudili smo se da bu-demo dobri doma ini te smo goste pri-mili otvorena srca, što je njih posebno ganulo i nisu skrivali svoje oduševljenje našim druženjem. Razgledali su našu ustanovu i upoznali naš na in života i rada. Bili su zadovoljni i veoma iznena-eni radovima korisnika, ostvarenih po

postoje im programima psihosocijalne rehabilitacije i radne terapije. Druženje sa korisnicima i radnicima nastavljeno je do 14 sati kada su ustanovi darovali poklone za naše korisnike.

LJETOVANJE U ROGOZNICI

Ve duži niz godina u rujnu mjesecu organiziramo ljetovanje za naše korisni-ke u Rogoznici. Obi no vodimo oko dva-desetak korisnika s kojima realiziramo unaprijed pripremljeni program: obuka u plivanju, natjecanje u plivanju, sun anje i kupanje, te kratke šetnje u ve ernjim sati-ma po mjestu. Kulturno zabavne sadržaje smo realizirali u krugu odmarališta, uz sudjelovanje naših korisnika kao i drugih gostiju / lanovi udruge »GOLUBOVI«

iz Županje te gosti iz Centra za odgoj iz Ljubljane./ Organizirali smo »pidžama party«, izbor misice i mistera odmarali-šta, natjecanje u pjevanju »karaoke«.

Na ljetovanju je bilo i šest radnika naše ustanove koji su svojim zalaganjem doprinijeli da ljetovanje bude dobro orga-nizirano i da ne nedostaje zabave i druže-nja i op enito lijepih trenutaka. Unato do-brom raspoloženju rastanak je bio dirljiv i emotivan uz obe anje jedni drugima da emo se i dogodine sresti na istom mjestu.

DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE

Ovogodišnja sve anost obilježava-nja Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje održana je u našoj ustanovi 15. 10. 2010. godine

U goste su nam pristigli naša Os-novna škola »Milan Begovi « Vrlika koji su sudjelovali u priredbi sa škol-skim zborom koje je predvodio dugogo-dišnji nastavnik glazbenog odgoja gos-podin Mario Bav evi , a izveli su dvije vrlo lijepe etno pjesme i slavno »Vrli ko kolo«. Nadalje naši nezaobilazni gosti iz Dje jeg vrti a »Zvon i « na elu sa tetom i ravnateljicom gospo om Mandi-com Jakeli i tetom Zoranom Plazoni , prigodno obu eni izveli su lijepi igrokaz koji nas je nasmijao do suza.

Centar za odgoj i obrazovanje »Sla-va Raškaj« Split, izveli su lijepi igrokaz pod nazivom »Stari obi aji«. Centar za odgoj i obrazovanje »Juraj Bona i« - Dnevni centar »Firule« Split izveli su Igrokaz »Fešta od peke«, što nas je ui-stinu dobro zabavilo. Centar za odgoj i

≈Fra Ante Sekelez« - Vrlika

VRLIČKO KOLO 1717

obrazovanje »Šubi evac« Šibenik izveli su igrokaz »Cvr ak i mrav« te naš Cen-tar za rehabilitaciju »Fra Ante Sekelez« - Vrlika izveo je igrokaz »Lisi ina pe-karnica«.

Posebno je lijepa bila izložba kruš-nih proizvoda i plodova zemlje te fol-klornih i etnografskih izložaka koje je uistinu bilo vrijedno vidjeti.

Na naš poziv odazvao nam se i novi župnik fra Josip Gotovac i naš dušebriž-nik fra Leo Delaš koji su blagoslovili krušne proizvode i plodove zemlje nakon ega se odvijao gore spomenuti program,

a zatim uz pjesmu i ples nastavljeno je druženje uz degustaciju ponu enih kruš-nih proizvoda. Proteklo je još jedno ne-zaboravno druženje naših korisnika i go-stiju, sa nadom i obe anjem da emo se i dogodine ponovo sresti u Centru za odgoj i obrazovanje »Šubi evac« u Šibeniku.

POSJET DJE JEM VRTI U »MASLA AK« U SINJU SA

IZVEDBOM IGROKAZA »JEŽEVA KU ICA« 29. 10. 2010.

Igrokaz su izveli: Sadiha Nadarevi , Brankica Mihalinec, Tomo Baši , Emin Baši , Ljubiša akovi uz pratnju naše glazboterapeutkinje teta Tine Modri , likovne terapeutkinje teta Branke Vuco Mari i drugih. U dvije izvedbe igrokaza pogledalo ga je oko stotinjak djece iz ne-koliko sinjskih vrti a. Zbog velikog inte-resa i brojnosti predstavu su odigrali dva puta, tako da su zadivili kako mališane tako i njihove tete jer se na kraju svaki put uo dugotrajan pljesak prisutnih i na kra-

ju pohvale i molbe »do ite nam opet«.

Istog dana ali u ve ernjim satima 29. 10. 2010. grupa korisnika je prisu-stvovala predstavi Sinjskog kazališta a u povodu humanitarne akcije, pokrenu-te za prikupljanje sredstava za lije enje

1818 VRLIČKO KOLO

Žane Lelas, djevoj ice ija mama radi u našem Centru. Predstavu je gledalo 10 korisnika uz pratnju radnika

OBILJEŽAVANJE SV. NIKOLE

Gradsko kazalište lutaka iz Splita odigralo je predstavu »Pipo i prijatelji«. U goste su nam došli i djeca iz vrli kog vrti a tako da je dvorana bila prepuna. Poslije je došao Sv. Nikola i podijelio darove kako djeci iz vrti a tako i našim korisnicima. Program su dobro popratili svi nazo ni u dvorani, ali vrhunac je ipak bio kad se pojavio Sv. Nikola s darovima.

PRIGODNI BOŽI NI POSJETI

Nedjelja, 12. 12. 2010., u goste su nam je došle lanice Katoli ke udruge me-dicinskih sestara i njihovi prijatelji iz Sinja koje su napravile veliku akciju u Gradu Sinju i donijele mnogo lijepih i korisnih poklona kao što su: radio sa CD -om, stol-ni nogomet, te mnogo slatkiša, sokova i doma ih kola a, higijenskih potrepština i drugih stvari. Druženje je proteklo uz pje-smu, igru, ples i prijateljstvo s mnogima

Dana 13. 12. 2010. u goste nam je došla mladež župe Sv. Josipa s Mertoja-ka - Split. Druženje je proteklo uz gro-moglasnu pjesmu i ples kako gostiju tako i naših korisnika. Donirali su slatki-še i školski materijal za crtanje. Rastali smo se uz obe anje da e ponovo do i ali u mnogo ve em broju jer ih se dojmi-lo druženje s našim korisnicima.

Dana 21. 12. 2010. u posjet su nam došli »BAJKERI« iz Sinja i darovali nam poklone a još važnije je druženje s njima uz igru, ples i naravno vožnju na motorima. Isti dan su nas posjetili i Klapa DRNIŠ, koja nam je uljepšala dan klapskim pjesama.

Posjetili su nas i »Patrioti« brani-teljska zadruga i donijeli nam vrijedne darove: kameru, mnogo kola a, slatkiša i drugih stvari.

Uz poklone, pjesmu i druženje ostat e kao jedan od nezaboravnih dana u

2010. godini.PRODAJNE IZLOŽBE

Prodajna izložba u Splitu na Rivi povodom Boži nih blagdana. Prodavali Irena Toki i Marika Vuji , sa korisnici-ma: Perkovi Diko, Tomo Baši i Sadiha Nadarevi . (20. 12. 2010.)

Prodajna izložba u Sinju je organi-zirana 21. 12. 2010. Tina Modri , Bran-ka Mari i Mladen Mori su poveli i ko-risnike: Nada Kašali , Stevan ugura, Ivan Maleš.

VRLIČKO KOLO 1919

22. 12. 2011. bila je prodajna izlož-ba u Kninu.

Taj dan nas je posjetio i dožupan Splitsko-dalmatinske županije.

24. 12. 2010. održana je priredba u povodu Boži nih i Novogodišnjih blagda-na. Naši korisnici su izveli prigodni igro-kaz. Podijeljeni pokloni svim korisnicima

VALENTINOVO

14. 02. 2011. Ples srca i skromni domjenak uz mnogo pjesme i glazbe. Korisnici su bili jako zadovoljni prosla-vom dana zaljubljenih

Posjet FRAME iz Sinja 6. 03. 2011. Dvadesetak lanova je posjetilo naš Cen-tar u popodnevnim satima. Druženje po odjelima i obilazak zgrade rehabilitacije. Darovali su naše korisnike slatkišima. Isti dan ali u jutarnjim satima posjetili su nas lanovi mladeži Frame iz Sinja. Njih dvadesetak je obišlo našu ustanovu i družilo se sa našim korisnicima.

6. 04. 2011. u gostima su nam bili pripadnici molitvene zajednice Sv. Vin-ko iz Sinja, s djecom iz osnovne škole iz Otoka kraj Sinja. Posjet su obavili u popodnevnim satima kad su obišli našu ustanovu i družili se s našim korisnici-ma. Donirali su i neke potrepštine za naše korisnike.

POSJETA ŽENA IZ UDRUGE »HRVATSKO SRCE«

Dana 22. 04. 2011. posjetila nas je Organizacija žena Hrvatske selja ke stranke Hrvatsko srce Zagreba ke župa-nije, koje su organizirale humanitarnu akciju prikupljanja razli itih potrepština za naše korisnike. Njih 25 su obišle našu Ustanovu kojom su bile jako oduševlje-

ne, a posebno u neposrednom druženju sa našim korisnicima na skromnom do-mjenku. Spontanost druženja je dosegla vrhunac i mnogo se plesalo i pjevalo. Nakon dvosatnog druženja uz ples i pje-smu, rastali smo se s nadom da emo se ponovo sresti.

Današnje druženje je bilo u povodu nadolaze ih Uskršnjih blagdana.

SPORTSKA NATJECANJAI BICIKLIJADA

Dana 04. i 05. svibnja ove godine smo po drugi put organizirali Prvenstvo Hrvatske u biciklizmu za osobe sa inte-lektualnim teško ama na kojemu je na-stupilo 7 Centara iz cijele RH. Kroz na-tjecanje smo se lijepo družili sa srodnim

ustanovama dva cijela dana, tako da smo razmijenili i mnogo iskustava u radu.

Uop e u sportskom dijelu doga a-nja korisnici su u ovoj godini nastupili na Prvenstvima Hrvatske u plivanju i bowlingu. Najzapaženije rezultate ostva-rili su Mario Selak u plivanju s osvoje-nim 3. mjestom, Stevan ugalj – Pišta u bowlingu s osvojenim 2. mjestom i To-mislav Baši u biciklizmu sa osvojenim

2020 VRLIČKO KOLO

3. mjestom. Ponosni smo na naše spor-taše i njihove rezultate te emo svaka-ko nastaviti sa organizacijom sportskih natjecanja kao i što emo odlaziti na sportska natjecanja koja se organiziraju u drugim mjestima.

Nadalje se doga alo sve uobi ajeno od proslave Dana obitelji 20. 05. 2011. godine, kada se družimo sa obiteljima naših korisnika. F=M Festivala jednakih mogu nosti od 15. – 20. 05. 2011 u Za-grebu, gdje smo i ovaj put pokazali naša umije a u likovnom i glazbeno-scen-skom izri aju na Trgu Bana Josipa Jela-i a, cjelodnevnog izleta na otok Bra ,

gdje smo se tako er nezaboravno prove-li sve do naše manifestacije »Mikrofon je vaš« kada se skupa sa Osnovnom ško-lom Milana Begovi a oprostimo od pro-

I proteklu godinu smo mnogo radili na kvaliteti pružanja naših usluga što je posebno vidljivo kroz kontinuirano ure-enje naših interijera i exterijera.

POTKOVA DOBROTE

I još se dogodila jedna važna stvar a to je humanitarna akcija »Potkova dobrote« s kojom ste preko medija ve upoznati i u kojoj ste nadam se i sudje-lovali, a ako imate želju i mogu nost još uvijek to možete. Naime naš Centar ima veliku potrebu nabaviti specijalno pri-lago eno kombi vozilo namijenjeno za prijevoz tjelesnih invalida.

Spontano se dogodilo na poticaj našega župnika fra Josipa Gotovca. Ni-kola Mihaljevi i Latica Ivkovi , naši dragi prijatelji, snimili su promotivni spot i organizirali humanitarnu akciju »Potkova dobrote«. Akcija se provodi-la od 15. 07. do 07. 08. 2011. godine kad nam je prigodno na dan održava-nja Sinjske alke u Alkarskim dvorima dodijeljen ek sa prikupljenim sred-stvima. Akcija se provodila tako da su Sportska Televizija, 24 sata (tele-

tekle školske godine. Prvu nagradu fe-stivala osvojila je Ana Marija Markioli, drugu nagradu dobila je Petra Milkovi , dok je tre e mjesto zauzela naša Rosa Lui . Tom prigodom svim izvo a ima kao i voditeljima programa podijeljeni su prigodni pokloni i priznanja.

VRLIČKO KOLO 2121

vizija, tisak i portal), Vox TV, Clasik TV, Ve ernji list, Radio Riva, Radio Split, Radio Knin, Hit radio Sinj, Fe-rata i drugi emitirali spot i objavljivali oglase i tekstove, sve u cilju senzibi-liziranja javnosti da zovu na broj tele-fona 0609015 i tako doniraju 6,15 kn sve za kupnju specijalno prilago enog kombi vozila. Nažalost, opisanom ak-cijom nismo uspjeli prikupiti dovoljno nov anih sredstava za kupnju vozila, ali smo se obogatili novim prijateljstvi-ma. Promovirali smo naš Centar, što je svakako velika stvar, ali važno je i to da nismo odustali od planirane kupnje vozila te našu akciju na jesen nastavlja-mo s još ve im žarom.

Rado bih ovdje, ako mi dopustite, izdvojila i objavila prekrasan izvorni tekst novinara 24 sata Igora Zovka o našim korisnicima u povodu humani-tarne akcije »Potkova dobrote«:

Djeca koja ne stare trebaju našu pomo

Vole se kupati u moru, kao i ve i-na djece. Vole se igrati, smijati, maziti, igrati igra kama, imati prijatelje, voziti bicikle. Vole okoladu. Vole i sladoled, toliko da im ga zna biti i po obrazima. Oni su djeca kao i svaka druga. Ipak, posebni su jer nikad ne e odrasti. Oni e uvijek imati jednu, tri, etiri ili se-

dam godina života. Oni svijet ne gleda-ju i ne razumiju kao odrasli.

Oni ne poznaju zlo. Oni su iste, dobre i drage i iskrene duše prema svi-ma. Neke od njih su zbog ošte enja koja imaju ostavili njihovi roditelji. Oni im to ne uzimaju za zlo. Oni se ne ljute na život, jer su im roditelji umrli

i više im ne mogu biti oslonac. Oni se ne ljute jer ne mogu hodati, ne mogu vidjeti, ne mogu riješiti drugima jedno-stavnu matemati ku jednadžbu.

Oni su šti enici Centra za reha-bilitaciju »Fra Ante Sekelez« u Vrlici. Ondje ih je 176. Svi imaju teško e u razvoju i višestruka ošte enja. Ima ih svih dobnih skupina obaju spolova. I svi su presretni ako im netko do e u posjet. Presretni su ako oni nekomu odu u posjet. Oni ne znaju da ljudi u Centru koji su im posvetili svoj život moraju prona i novo vozilo kako bi im olakšali prijevoz iz Vrlike do lije nika, do mora ili planine.

Ali, za to su saznali u redakciji prve nacionalne emisije o konji kom sportu »Potkova« koja se emitira na Sportskoj televiziji. Producent emisije Nikola Mihaljevi , lanica uredni kog kolegija Latica Ivkovi , ravnateljica Centra Ivana Klari -Kukuz i župnik u Vrlici Fra Josip Gotovac pokrenuli su akciju prikupljanja novca za novo, si-gurnije vozilo. Vje na djeca u Vrlici ne sumnjaju da e im odrasli to omogu-iti. A sve što trebaju je jedan telefon-

ski poziv na broj 060 90 15 (poziv je 6,15 kn sa PDV-om) ili izravnu uplatu na žiro-ra un: 2390001-1100024957. Samo djeca mogu u initi da odraslima izrastu krila i da postanu njihovi an e-li- uvari.

Eto bilo je to ukratko od nas i ove godine svim vrli anima estitamo Dan Grada i neka vas uva i prati naša i vaša Gospa od Ružarja.

Korisnici, radnici i ravnateljica Centra za rehabilitaciju

»Fra Ante Sekelez« - Vrlika

2222 VRLIČKO KOLO

OŠ Milana Begovića - VrlikaŠkolska godina 2010.

/2011. god. zapo ela je u ponedjeljak, 06. 09. 2010. god. priredbom pri-re enom za do ek u enika prvog razreda a pripremili

su je: nastavnik glazbene kulture Mario Bav evi , u itelj Špiro Šarac i rav-nateljica Dunja Turudi

U prvi razred upisano je 14 u enika a u itelj im

U itelj Špiro Šarac i u enici prvog razreda generacije 2010./2011. god.

je Špiro Šarac: Ivo Baturi-na, An ela Blaževi , Filip Blaževi , Marko ori , Maja Draži , Petar Kaselj, Ivan Kuduz, Katarina Ljulj, Antonija Maras, Hrvoje Ri-stovski, Gabriel Mihael Sa-bli , Petra Škalic, Ante Tu-rudi i Anamarija Vuleti .

Uz blagoslov fra Jo-sipa Gotovca, u enike je pozdravio i gosp. Jure Pla-zoni poželio u enicima uspješnu novu školsku go-dinu. Školske knjige kao i prethodnih godina za u e-nike škole kupio je grad Vrlika na emu su im za-hvalni u enici i roditelji.

10. 09. 2010. - Hrvatski olimpijski dan –

natjecanje u skoku u vis

Ve godinama u eni-ci škole raznim sportskim natjecanjima obilježavaju Hrvatski olimpijski dan. Zbog kiše nismo bili u mogu nosti taj dan obi-lježiti na sportskim tereni-ma. U sali za tjelesni svi u enici škole ogledali su se u skoku vis.

02. 10. 2010. – 11. uli na utrka

Memorijal Stipe Ercega

Za Dan Grada ove godine po 11. put održa-va se uli na utrka Memo-rijal Stipe Ercega, na ko-joj u estvuju mnogi atle-ti ari diljem Hrvatske. Uz trka e ve par godina na utrci sudjeluju i trka i duatlona.

Medalje su osvojili:1. i 2. razred u enici1. Luka Šimundža 2. Stipan Maras3. Ante Batovanja

1. i 2. razred u enice1. Ana Erceg2. Mila Malo a3. Mihaela Samardži

VRLIČKO KOLO 2323

3. i 4. razred – u enici1. Ivan Blaževi2. Stipe Vuji3. Hrvoje Erceg

3. i 4. – u enice1. Petra Turudi2. Tanja Maras3. Ivana Perkovi

5. i 6. razred – u enici1. Ivo Malo a2. Luka Vici3. Mario Romi

5. i 6. razred u enice1. Katarina Klepo2. Ela Vu emilovi Grgi3. Božena Vu emilovi V.

7. i 8. razred – u enici1. Ante ori2. Luka Vuji3. Ante Škalic

7. i 8. razred – u enice1. Magdalena Varnica2. Petra Milkovi3. Iris Vlaj evi

SV. LUKA – OTOK

Ve tradicionalno u enici naše škole odlaze u Otok gdje se povodom proslave Oto kog zaštit-nika Sv. Luke organizira utrka i za u enike osnov-nih škola. Ku i smo se vratili s bezbroj osvoje-nih medalja.

U enici koji su osvojili medalje

Najmla i u esnici utrke

14. 10. 2010. DANI KRUHA

Dani kruha i plodo-ve zemlje obilježili smo 14. 10. 2011. god. u pro-storijama škole. Izložbu je blagoslovio fra Josip Gotovac. U enici su se zaista potrudili i pred-stavili svoje krušne pro-izvode a na kraju nastave ih i pojeli.

Plodove zemlje blagoslovio je fra Josip GotovacPlodovi zemlje

2424 VRLIČKO KOLO

ZADRUGA

Mladi zadrugari a i malo stariji na vrijeme su krenuli usje i vrbove gra-ne kako bi ih pripremili za izradu korpi.

Grgo Plazoni

U Splitu Zadruga se predstavila 09. 05. 2011. kada su lanice zadru-ge na splitskoj rivi pekle uštipke, tkale i izra ivali korpe baš onako kako su to radili i naši stari.

Stare obi aje uz vr-li ko kolo predstavile su lanice Zadruge i u Tro-

giru, kada su naš štand posjetili brojni vrli ani koji danas žive u Trogiru

VRLIČKO KOLO 2525

i okolici Trogira. Osjetili su miris uštipaka a srce im nije moglo odoljeti da ne do u konzumirati ih.

Boži 2010. god.U školi se svake go-

dine za Boži sve ano okiti škola, ukrasi jelka i urede jasle.

U Školskoj zadruzi »Zvrk« mladezadrugarke vrijedno tkaju - Megi Rubi

U eni ke zadruge »Zvrk« u Trogirusu odigrali Vrli ko kolo

19. 01. 2011. Obilje-žen je Dan škole, kad su u enici u radionicama pri-premali materijal za prvi Školski list.

Postire, 21. svibnja 2011. god.

Povodom 135 go-dina ro enja Vladimira

Nazora i Milana Begovi-a u Postirama je organi-

zirana Prosvjetno kultur-na manifestacija Nazo-rovi dani 2011. godine. Proslavi su se priklju ili i u enici naše škole te prigodnim programom koji je inspiriran operom »Ero s onoga svijeta« te recitacijama Milana Be-govi a i pjesmama koje su skladali u enici naše škole u petnaest minut-nom programu pjesmom, recitacijom i plesom pri-kazana je Vrlika.

Program pripremili nastavnik glazbenog Ma-rio Bav evi i ravnatelji-ca Dunja Turudi .

2626 VRLIČKO KOLO

Lidrano – ve je ustaljeno da u enici naše škole skoro svake godine dobivaju nagrade za svo-je literarne uratke. Ove školske godine pohvale i knjige za nagradu, dobile su u enice Sara Bariši i Ana Marija Markioli. Mentor nastavnica hrvat-skog jezika Manda Vidi .

Imotski – Prva pomo

U suradnji s Crvenim križem iz Vrlike godina-ma u enici naše škole su-djeluju na natjecanjima iz Prve pomo i. Ove godi-ne Županijsko natjecanje održano je u Imotskom a uz Tomislava Žeravi-cu u enice je obu ila i vodila nastavnica tjele-sno-zdravstvene kulture Jela Klepo. Na natjecanju sudjelovale su sljede e u enice naše škole: Ana Marija Markioli, Petra

Milkovi , Ivana Batali , Sara Bariši i Ana Plazo-ni , Sve su one bila i na ljetovanju u kampu Crve-nog križa u Okrugu.

Tijekom godine or-ganizirani su jednodnev-ni izleti, školska natjeca-nja iz geogra je, kemije, biologije, matematike, vjeronauka….

Dunja Turudi ,ravnateljica

U enice naše škole: Petra Milkovi i Ana Marija Markioli te vjerou itelj Branimir Poljak i ravnateljica škole Dunja Turudi u Zagrebu su po drugi put preuzeli zelenu zastavu

i tako produžili status Eko škole

Svakom prilikom u enici škole zaigraju kolo u Cetini ispred crkve Sv. Spasa

OŠ »Milan Begovi «

Vrlika

VRLIČKO KOLO 2727

KUD Milan BegovićOd Rožarice 2010. do Rožarice 2011. godine

20. 09. 2010. god. lanovi KUD Milan Be-govi a u sastavu: Ivan Toti , Marina Turudi , Ivica Milkovi , Jure Klepo, Natali Guti , Go-rana Stoji , Katarina Milkovi , Katja Turudi , Katarina Milkovi , Branimir Turudi , Antonija Vran i , Ivan Turudi , Stipana Vran i , Josip Milkovi , Nikolina Maras, Matej Milkovi , Ante ori , Katarina Markioli, Kristina Škori , Josipa Biuk, Megi Rubi , Sara Bariši , Petra Milkovi , Valentina Stoji , Ana Marija Marki-

oli, Mara Kojundži , Ivan Kojundži , Ana Reži , Marinka Vu-leti , Mara Draži , Olga Stoji , Mla-denka Rora, Božo Kojundži , Stipan

ori , Jakov Re-ži , Stipe Blaževi , Božo Reži i Tona Blaževi na esmi su snimali za HRT.

Za vrijeme snimanja trebalo je na-praviti pauzu, jer mali Ante uželio se nahraniti baš onako kako su se

hranili i naši stari.

2828 VRLIČKO KOLO

Otok – 16. 10. 2010. Proslava Sv. Luke

Prvi put nastupamo u Otoku. Li-jepo smo primljeni, kao i drugim mje-stima ugoš eni, i nadamo se da emo nastaviti suradnju. Sreli smo i neke koji su se školovali u Vrlici i baš lijepo što su nam se javili.

Uskrs 2011. god.

Nakon mise pokraj crkve zapjeva se i zaigra kolo. Povedu lanovi udru-ge a lijepo je kada im se pridruže i oni koji do u u stari kraj uveli ati prosla-vu Gospe od Ružarija te zaigraju ili zapjevaju. Samo da se ne zaborave stari obi aji.

VRLIČKO KOLO 2929

esma – Vrli ko ljeto, 22. 07. 2011. god.Na ve er ojkalice i plesa u goste su nam došli:Etno udruga »Petrovo Polje« iz Petrova PoljaKUD » Primorski dolac« iz Primorskog DocaKUD » Ban Neori « Sutina i NeoriD.F.A. » Zvon i i« – Kralj Zvonimir – KninH.K.D. » Napredak« – Knin

Uz goste nastupali su KUD »Milan Begovi « i Dje ja folklorna skupina »Dunja«

04. 08. 2011. Knin

3030 VRLIČKO KOLO

06. 08. 2011. god. pjeva i ojkavice KUD Milan Begovi sudjelovali su na1. festivalu »OJKAVICE« – Miljevci

07. 08. 2011. god. – Koprno

Uz mimohod oko crkve a nakon svete mise na kraju je uslijedio bogat program pjesme i plesa, a vrli ani su još jednom pokazali svu ljepotu nošnje, kola i pjesme.

U Koprnu je bila prava do-ma a atmosfera.

Dunja Turudi

Nastup u Koprni

VRLIČKO KOLO 3131

DJEČJI VRTIĆ »ZVONČIĆ«Pedagoška godina 2010./

2011. po ela je 6. rujna 2010.godine za 30 nestr-pljivih mališana. Djeca su bila raspore ena u dvije odgojno-obrazovne skupi-ne koje su mješovitog ka-raktera. To zna i da svaka skupina obuhva a djecu od tre e do šeste godine života. Tijekom zimskog perioda dolazi do sma-njenja broja djece. U tom periodu djeca borave sva u jednoj skupini. Djeca koja su odradila program pripreme za školu i bila uklju ena u vrti :

1. Bakovi Tomislav 2. Blaževi Andrea 3. Blaževi Juliana 4. urak Boško 5. Guti David

Vrti a. Rad s djecom je prožet zabavom, igrom, planiranim aktivnostima, nenametljivim usmjera-vanjem djece na sadržaje koji pridonose njihovom rastu i razvoju. U Vrti u se, obavezno, obilježavaju svi važni datumi tijekom cijele godine, koji se od-nose na dje je ro endane, proslave Boži a, Uskrsa, Valentinova i sl. Vrti rado otvara svoja vrata gostima kao što su razli ita dje ija kazališta ili djeca iz dru-gih vrti a.

Posebna pozornost se pridaje suradnji s rodite-ljima koja se odvija sva-kodnevnim individualnim kontaktima, roditeljskim sastancima, te zajedni -

Predškolci koji odlaze u prvi razred

6. Kuduz Frano 7. Lelas Pavao 8. Mandari Božica 9. Rebi Marko10. Romi Matej11. Samardži Antonija12. Turudi Ana13. Turudi Klara14. Turudi An elka15. Varnica Tomislav16. Vu emilovi -Juri Petra

Vrti svoja vrata ima otvorena od po etka rujna, pa do kraja lipnja. Radno vrijeme je prilago eno potrebama djece i zapo-slenim roditeljima.

Odgojno-obrazovni rad odvija se prema Go-dišnjem planu i programu rada koje svake godine usvaja Upravno vije e

Maskirana povorka

3232 VRLIČKO KOLO

kim druženjima roditelja i djece za vrijeme proslave blagdana.

Ve tradicionalno 4 godine naš Vrti sudjeluje na Dje jem olimpijskom festivalu koji se krajem mjeseca svibnja održava u Sinju. Ove godine sudje-lovalo je 12 vrti a Cetin-ske krajine.

I ove godine nismo ostali bez medalja. Meda-lje su osvojili: tr anje na 50 m Ana Turudi - sre-bro, bacanje loptice Tomi-slav Bakovi - srebro, no-gomet: An elka Turudi , Petra Vu emilovi Juri , Antonija Samardži , Iva Šimundža, Božica Man-dari - zlato.

Plan i program rada sa djecom realizira se kroz posjete razli itim ustano-vama kao što su vatrogas-ci, ambulanta, pekarnica, Centar fra Ante Sekelez.

Završna priredba, druženje s roditeljima i opraštanje s predškolcima je prire eno 31. 05. 2011. godine. Djeci predškolci-ma su podijeljene prigod-ne diplome i uspomene na boravak u Vrti u.

Mandica Jakeli

Tomo sa srebrenom medaljom

PET SPORTSKIH DJEVOJČICE DJEČACIDISCIPLINA

Trčanje na 50 m 1 1

Šatafeta 4x25 2 2

Bacanje loptice u dalj 1 1

Skok u dalj 1 1

Mali nogomet 5 5

UKUPNO 10 10

Ana sa srebrenom medaljom

VRLIČKO KOLO 3333

Naše slavne nogometašice

U posjet vatrogascima Priprema za posjet ambulanti

3434 VRLIČKO KOLO

SVE ŠTO TREBAM ZNATI: KAKO ŽIVJETI, ŠTO INITI I KAKAV BITI NAU IO SAM

JOŠ U VRTI U.

SVA MUDROST VELIKOG SVIJETA BIJAŠE SKRIVENA

U LIJEPIM RIJE IMA NAŠIH TETA I DRUŽENJUS PRIJATELJIMA.

OVO SAM NAU IO/NAU ILA U VRTI U:

- BUDI VRIJEDAN U ENIK, U I I RAZMIŠLJAJ, ALI NI-KAD NE ZABORAVI DA JE DJECI IGRA NAJVAŽNIJA,

- SVE PODIJELI S DRUGIMA,

- POŠTUJ PRAVILA IGRE,

- SVAKU STVAR VRATI GDJE SI JE NAŠAO,

- PO ISTI ZA SOBOM,

- NE UZIMAJ ŠTO NIJE TVOJE,

- KAD NEKOG DRUGOGPOVRIJEDIŠ, ISPRI AJ SE,

- PERI RUKE PRIJE JELA,

- SVAKOG POSLIJEPODNEVA ODSPAVAJ,

- KAD IZI EŠ U SVIJET, BUDI OPREZAN U PROMETU,

- NE ZABORAVI DA UDO POSTOJI.

D.V. »ZVON I «

VRLIKA, 31. 05. 2011.god.

VRLIČKO KOLO 3535

Lovačka udruga »SVILAJA«

Lova ka udruga »SVILAJA« - Vr-lika osnovana je prije 64 godine. Pred-sjednik udruge je Zlatko Ivan Žeravica. Udruga broji 156 lanova.

Udruga gospodari sa dva lovišta i to županijskim lovištem«VRLIKA« i dr-žavnim lovištem »DINARA – CRVENE GREDE«. Divlja svinja, divokoza, srne-a divlja , lisica, vuk, medvjed, jarebica

kamenjarka i poljska jarebica, šljuka, fazan, zec, prepelica, patka divlja …dio su ukupne divlja i koja nesmetano živi u prostranstvima dinarskog gorja.

Radovima u lovištu stvoreni su op-timalni uvjeti za uzgoj, zaštitu i razmno-

žavanje divlja i (hranilišta, pojilišta, solišta, kaljužišta) kao i uvjeti za lov i propisan odstrel divlja i.

Vrli ani su ponosni na o uvanje prirode, biološke i krajobrazne razno-likosti kojoj su umnogome pridonijeli i lanovi udruge.

Prekrasni krajolici u svako doba go-dine oduševljavaju namjernike i slu ajne prolaznike, a zadnjih godina i goste iz mnogih europskih država, koji posredniš-tvom turisti kih agencija dolaze u lov te se time razvija i lovni turizam ovoga kraja.

Zlatko Ivan Žeravica

3636 VRLIČKO KOLO

Sa polja se viče, dovikuje:Daj ponesi vode, petreulje.Snig pokrio Rginu glavicuU bilini zove svoju dicu.Kada kreneš priko DžemarušaPutom dođeš do bunara Zduša.Jarugom si moga do KovačaTu divojka i junak korača.Kupina je i granje sa straneTu prolazi i ovca i janje.I suviše konji i magarciDica školom i poneki starci.Spomenimo pod Glavicom poljeOd Skorupa nema ništa bolje.Kiseline, taloge i pureMožeš isti svake druge ure.

Iz moje dušeGusle moje, draga davorioJesam li vam davno govorioDa pivate pisme od junakaOd junaka, lipi divojaka.O Hrvatskoj zemlji, od lipote,O prirodi dostojnoj lipote.De pomozi, Isus i Divica,Zapivati pismu od Mavicam.Poslušajte, moja braćo draga,Pismu našu, našeg kućnog praga.Sa Lemeša sve do LađovacaPasu krave, još više ovaca.Svilaja je s naše desne stranePo njoj rastu sve borove grane.Od pišteta do poviše kosaHodala je naša noga bosa.

S Bilobriga uvik vitar puše,Od Kruščica sve do Brkašuše.Na Piscima do Šiškove jarePlodno polje i zidine stare.Cesta vodi od grada Drniša,Narod petog na pazar je iša.Priko Ždanja niz zeleno PlećeTko je proda, bio bolje sreće.Konji vukli, a mago nosioU antrešanj ko je lagan bio.Štikovački bori, puni čvara,Predvodnica bila tetka Mara.Radnje, Vinac i naše DrpicePovezuje kamen, kamenice.Uz Dragu je kamen do kamenaSve do Kuka, klisura stamena.Uz Priviju sve noge uz noguTurudići išli kako mogu.

Put do Vignja s bukovi kućaPuno granja i drinova pruća.A sa Vignja niz strmovu stranuNe mo’š proći da ne makneš granu.Donja gumna, Golobrdo našeMalo trave, puno više praške.Putovi su do Donjih MavicaŠljivik, njive, ostalo ravnica.Od Kuline do Roka KovačaVino piju, rakija je jača.Nasrid sela gostiona sodeIgraju se karte i balote.Sa Ma’vica lipi pogled pucaPod Dinarom jezero svitluca.Orlovača nadvila se gordoNad njom nebo tamno je i modro.U jesen se prilivaju bojeŽuto, smeđe, to je lišće moje.

VRLIČKO KOLO 3737

Sniže bili, kada dođe zimaU Kašunim svakog miljka ima.Lavež pasa, momci će na preloOjkajući neka čuje selo.Noć je hladna, dani su ugodniLipe cure, a momci su zgodni.Sveti Jure, dragi zaštitničeNarod moli, dragom Bogu kliče.Pramaliće svak mu se veseliLjudi, ptice i janjčići bi’eli.U polju je raži i pšeniceA u kući gologlave dice.Kuliševac, Križić, BukovicaTu je leglo zečeva i tica.U Klištini kukavica kukaOdjekuje Svilaja do kuka.A Gradina iznad MilkovićaTražili smo gnizda od tičića.

Žito ženji a onda ga vršiPosla puno nikad ga dovršit.Maovice, ljubav si mi tvrdaOd Lemeša sve do Golobrda.Kad se dođe na pomak VrlikeMili Bože, ljubavi velike.Drag je miris kresanoga grmaŽenske grudi i po njima srma.Maovčani u crkvi su prviTo je nama u srcu i krvi.Sveti Jure, Gospe Ružarice,Daj nam zdravlja, a i puno dice.Nek čuvaju običaje našeO Uskrsnu Krista pričuvaše.Ala, ala, milom Bogu falaSastala se braća kod astala.Bilo mi je zapivati lipoNeka čuje malo i veliko.

Ma

te K

ujun

dži

ćHrastovina uokolo svudaGrabovina grijala ko luda.Na izvodu naše TrnovačePilo blago kad su zime jače.Pankovac je uvik zemlju žuljaIzvirući na veselje Ljulja.Cera, Gošta, Belezova jaraReljan’ doci do Barin’ bunara.U čatrnji vode do policeLiti suša nabora nam lice.Vučija je na leđima bilaŽdanj daleko žena je nosila.Na Lokvini tikve i kumpiriOkolo su hrastovi i žiri.Jabučice, kruške i drinjineVoće milo jagode, kupine.Ograde i šume, a i njiveU vršidbi i žita i plive.

Lipo li je nama kod kominaVatra grije, puca grabovina.Kvasac, brašno ‘šenice i ražiIspod peke, kruše nam najdraži.Pršuta je i mesa sa straneKisel’ kupus, a mirišu sarme.Društvo pije svakojaka vinaSpominje se oklajska žutina.Ja opivah selo MaoviceŠume, polja, kamen i glavice.I suviše naše običajeFala Bogu, neka samo traje.Oj Božiću, svak ti se veseli,A ja tebi, moj golube bi’eli.Nek je sriće u očima redomSvima vama i pod ovom Gredom.Nek se od vas razvijaju graneKa od bora na sve četri strane.

3838 VRLIČKO KOLO

Od prošlogodišnje Ružarice do rujna 2011. u našoj župi smo, prema mo-

gu nostima ulagali znatan dio sredsta-va u održavanje vjerskih obekata. Nad sakristijom Gospine crkve stavili smo krovište, a zatim smo uredili interijer.

podršku ovakvim radovima, ali nikada materijalno ne smije i i na štetu duhov-noga rada u župi. I dalje emo prema mogu nostima i prioritetima održavati naše vjerske objekte, ali i nastaviti du-hovnu skrb.

Materijalni radovi

Oko crkve u Vrlici, sanirali smo potpor-ni zid. U Ježevi u smo stavili rozete na otvore na zvoniku da se smanji prodor vlage u crkvu, a o ekujemo sanaciju i drugih djelova crkve. Na Maovicama smo zatvorili groblje i poravnali prilaz crkvi kod zvonika. Ekonomsko i pa-storalno vije e naše župe daje potpunu

Što se ti e materijalnih radova, svje-sni smo teškog materijalnog stanja. Sto-ga, ako netko ima nekoga u rodu ili pri-jatelja, koji je voljan pomo i našoj župi, neka se javi župniku.

Za interijer crkava nemojte samo-voljno kupovati kipove, slike, ..... Uvijek prije pitajte savjet sve enika.

STARINSKA MOLITVAOj nediljo, blagi danče, ne da duši grijehe splesti.U grijehu je čovjek gubav, njega tvoja triba ljubav.Ne meći se, jadan čovče, što te onamo nešto čeka,crna peča šarovita koja Bogu nije mila.

Ode duša od tog tila.Ajme moje, jadno tilo, što si sa mnom skoro bilo.Nisi tilo Boga molit, nisi tilo posta postit.Dobro ilo, dobro pilo, na nozdrve merišalo, sa svakim se podrugalo...

Pogledaj de tilo doli, dino oganj živi gori, ondje ću te ostaviti, nit ćeš moći izgoriti, niti Bogu pomoliti. Amene

Kazivala:Ana Vrančić

VRLIČKO KOLO 3939

Gospa Ružarica

U nedjelju, 3. listopada (prva nedjelja u listopadu) u župi

Vrlika proslavljen je zaštitnik župe Gospa od Ružarija. Jutar-nju tihu svetu misu u 8.30 sati predvodio je fra Leo Delaš, ka-pelan u Vrlici. Svečano misno slavlje započelo je u 10.30 sati svečanom procesijom u kojoj su sudjelovali svi vjernici. Ljepotu procesiji dali su mla-di i stariji obučeni u naradne nošnje vrličkoga kraja. Misno slavlje predvodio je fra Marko Duran, bivši župnik Vrlike.

U propovijedi je fra Mar-ko naglasio važnost Gospine krunice u povijesti ljudskog roda, kao i u našem vremenu, te pozvao mlade da se čuvaju poroka i neurednog života koji vodi u propast.

Na završetku misnoga slavlja fra Josip, župnik, bla-goslovio je vitraje na prozo-rima crkve, rad akademskog slikara + Ante Kuduza. Poslije toga slavlje se nastavilo po obiteljskim kućama.

Večernja misa u 18 sati bila je posvećena djeci. Po-slije mise, bio je blagoslov djece i roditelja. Hvala Bogu na današnjem danu i neka sve vrličane i njihove prijatelje čuva Gospa Ružarica.

Sveti Luka u ŠtikovuDana 18. listopada 2010. oko male

crkvice sv. Luke u Štikovu okupilo se 50-tak vjernika. Iako je danas selo Štiko-vo iselilo u različite krajeve, za ovaj dan se mnogi vrate na svoje ognjište, pomole se u crkvi, a zatim dočekuju svoje goste.

Misno slavlje započelo je u 10.30 sati, a predvodio je fra Josip, župnik. Fra Leo, župni pomoćnik, brinuo se da pje-vanje »na suho« bude lijepo i skladno.

Svečanost su uzveličali nekoliko Maovčana obučenih u narodne nošnje.

Dogovoreno je da slijedeći sv. Luka bude još svečani-ji, da se i druge potakne da hodočaste u Štikovo.

Nakon misnoga slavlja, domaćini su ispred crkve organizirali lijepi domijenak uz pršut, sir, uštipke i čaši-cu žutine.... Ni pjesme nije nedostajalo...

Sveti Luka, moli za nas!

Vujević

4040 VRLIČKO KOLO

Zajednica »Mondo nuovo«

temeljene na pripremama ovisnika za ulazak u terapij-sku zajednicu, te provedbu tretmana u istoj. Program u terapijskoj zajednici se sastoji od radne terapije, grupne te-rapije (sastanci cijele terapij-ske zajednice) i individualnog rada prema potrebi. Program traje 3 godine, od kojih se samo jedan manji dio provodi u terapijskoj zajednici u Nuni-ću, a ostali u drugim terapij-skim zajednicama Komunite Mondo Nuovo u Italiji. S ovi-snicima u terapijskoj zajednici rade bivši ovisnici, uz supervi-ziju voditeljice projekta.

Zajednica je vjerski usmjerena (rimo-katolička crkva) i molitva je sastavni dio tretmana. Ukoliko neki ovisnik nije katolik on je ob-vezan prisustvovati molitvi, ali nije nužno da moli i nje-mu se također omogućava slavljenje njegovih vjerskih običaja.

Kriteriji ulaska: dolazak u savjetovalište, ispunjava-nje upitnika, upoznavanje s programom, kolokviji s ovi-snikom i članovima obitelji i testiranje na zarazne bolesti.

Način financiranja: sa-mofinanciranje iz radno-oku-pacijskih aktivnosti i pomoć županije, grada, Ureda za suzbijanje zlouporabe opoj-nih droga i drugih donatora.

Predviđeno vrijeme bo-ravka u zajednici 3 godine.

U nedjelju 6. ožujka u Gos-pinoj crkvi u Vrlici, poslije

župne mise, svoje svjedo-čanstvo su dali mladi koji su na rehabilitaciji u Nuniću, članovi zajednice »Mondo nuovo«. Njihovo svjedoče-nje možemo sažeti u neko-liko riječi: osjećali smo se beskorisni, život je izgubio smisao, nismo bili voljeni, raspustili smo se,... i život nas je odnio na stramputi-cu. Počeli smo se drogirati i došli smo do dna života. Uz pomoć prijatelja ili članova obitelji, smogli smo snage ustati. Sada se u terapijskoj zajednici »Muondo nuovo« liječimo od ovisnosti.

Terapijska zajednica »Mondo Nuovo« djeluje na području Republike Hrvat-ske od 1999. godine, a regi-strirana je kao strana udruga 2001. godine. Imaju jednu terapijsku kuću u Nuniću kod Kistanja kapaciteta za 50 osoba, koja prima samo muške ovisnike.

Unutar zajednice provodi se radna terapija, psihosoci-jalna rehabilitacija, savjetova-nje obitelji i pomoć pri upući-vanju u terapijske zajednice u inozemstvo.

Djelovanje udruge i sve ostale aktivnosti zapravo su

COMUNITA »MONDO NUOVO«Nunić, tel.: 022/785 85 85

Sjedište:Zadar, Josipa Jovića 1tel.: 023/311 623

VRLIČKO KOLO 4141

Milosno korizmeno vrijeme započeli smo blagdanom Pepelnice ili »čiste srijede«,

9. ožujka 2011. Toga dana smo na večernjoj misi blagoslovili pepeo s kojim su vjernici, u znak pokorničkog vremena i želje za obraće-njem, posuli svoje glave. Slijedećih 40-tak dana naš kršćanski život obilježit će odricanje od tjelsnih poroka, a na duhovnu dobrobit.

Osim pepela, korizmeno vrijeme obi-lježeno je pobožnošću promatranja Isusove muke i smrti na križu (križni put). Svaki ko-rizmeni petak u Gospinoj crkvi imali smo po-božnost križnoga puta, prije večernje mise. Odaziv vjernika je bio veoma dobar, crkva je uvijek bila dupkom popunjena. Promatranje Isusove muke najbolja je osobna priprema za najveći blagdan kršćanske vjere – Uskrs.

»očistilo« od svojih grijeha u sakramentu po-mirenja. Oni koji nisu uspjeli ovaj dan ispovi-jediti se, imali su priliku na večernjim misama od Velikog ponedjeljka do Velike srijede.

Kao uvod u najsvetije uskrsno vrijeme, na nedjelju Cvijetnice, blagoslovili smo masli-nove grančice, u spomen na Isusov svečani ulazak u grad svoje muke – Jeruzalem. Tada su mu svi klicali radosno uz pjesmu, ali su mu za nekoliko dana »spleli trnovu krunu« i urlikali da ga se razapne na križ. Blagoslov maslino-vih grančica pratio je svečani ulazak u crkvu u procesiji. Svatko je u ruci imao »grančicu mira«. Po dolasku u crkvu započeli smo sve-čanu službu Božju. Župnik fra Josip pjevao je Evanđeoski izvještaj o Isusovoj Mucu, koji je ove godine bio po apostolu Mateju. Isusove

Tijekom križnog puta, dvojica ministranata bi nosili zapaljene svijeće uz svećenika. Od postaje do postaje pjevali smo Gospinu pje-smu »Puna tuge Majka staše...«. Pred kraj korizmenog vremena nismo zaboravili naše bolesnike. Njih smo pohodili, ispovijedili i pri-čestili u tjednu prije Cvijetnice. U subotu pred Cvjetnicu organizirali smo zajedniču ispovijed po crkvama naše župe. Dosta se vjernika

riječi pjevao je fra Leo, Pilata i apostole pjevao je Ivan Uzun, a zbor je pjevao riječi svijetine.

Svi dani Velikoga tijedna u našoj župi posebno su obilježeni i protkani dubokom pobožnošću. Malo koje mijesto može se podičiti ovakvom skladnom isprepletenošću tradicijskih običaja i vjerskih liturgijskih čina.

Na dan Velikog četvrtka, u poslijepod-nevnim satima, kod župne kuće, okupili su

KORIZMA I USKRS 2011.

4242 VRLIČKO KOLO

se »Grobari« na svetu ispovijed, a zatim su imali posljednji dogovor i podijelu službi. Misa Večere Gospodnje na Veliki četvrtak započela je svečanim ulaskom »Grobara«, koje je u družinu okupio arambaša Jakov Režić. Kad su se smjestili oko oltara, zapo-čela je sveta misa na kojoj su koncelebrirali fra Leo Delaš i don Tomislav Zečević.

Nakon što smo zapjevali »Slava Bogu na visini«, svečano su zazvonila crkvena zvona, a nakon toga su zašutjela do »Slave Uskrsnuća«. Propovijedao je don Tomislav Zečević, koji je naglasio tijesnu povezanost Euharistije i svećeniškog reda, što nam je Isus ostavio na svojoj posljednjoj večeri. Gospodin Isus nas poziva na međusobno služenje i poštovanje. Svojim primjerom je pokazao da onaj koji želi biti glavni, da mora najprije biti poslužitelj... U znak služenja, po uzoru na Isusa Krista, župnik fra Josip je dvanaestorici »Grobara« oprao noge i obri-sao ih ubrusom, a za to vrijeme zbor, pod ravnanjem fra Lea, pjevao je pjesmu »Gdje je ljubav prijateljstvo, ondje je i Bog...«

Poslije misnog slavlja, posvećene ho-stije prenijeli smo iz svetohraništa u pokrajno mjesto iznad »Isusova groba« kod kojega su

»grobari« organizirali čuvanje straže. Dok su se straže čuvara groba mijenjale, cijela crkva pjevala je »Gospin plač«. Na kraju su se svi razišli svojim kućama, kako i priliči, u tišini.

Sutradan, na Veliki petak, prije obre-da u crkvi, formirali smo svečanu procesiju kroz grad. Na čelu je išao križonoša i dvo-jica grobara. Iza njih je išao dio okupljenih vjernika, zatim zbor, ministranti, svećenici, pa »grobari« koji su nosili masivni drveni križ u znak ljubavi prema Isusu koji je nosio svoj križ. Iza njih je išao drugi dio okupljenih vjer-nika. U procesiji se izmjenjivalo pjevanje i razmatranje na temu Isusove muke.

Kad se procesija vratila u crkvu, počeli smo obrede Velikoga petka, dana Isusove smrti na križu i pokopa. Tijekom ljubljenja Isusova križa, svi okupljeni su dolazili pred oltar, poljubili križ i kroz sakristiju izlazili van i vraćali se ponovno u crkvu. Obredi su te-kli iznimno mirno i pobožno, kako i priliči. Za cijelo vrijeme »grobari« su čuvali stražu i bdijeli kod Isusova groba.

Običaj je da za Uskrsno jutro svaki član obitelji pojede posebno blagoslovljeno jelo (jaje, pogaču,....). Ta jela smo blago-slovili na Veliku subotu prijepodne. Tako su

obredi navečer bili slo-bodni od nošenja jela u crkvu, a time smo mogli pobožnije sudje-lovati na misi Isusova uskrsnuća. Obrede na-večer počeli smo u 23 sata ispred crkve bla-goslovom vatre (ognja) s koje smo zapalili ve-liku uskrsnu svijeću. Tu svijeću je župnik s ministrantima unio u tamnu crkvu pjevajući »Svijetlo Kristovo«, na što su svi odgovarali »Bogu hvala«. Na treći

VRLIČKO KOLO 4343

nova, »grobari« su se polako okupljali na »Česmi« na zajednički doručak, na kojem im se pridružio i župnik. Odatle su se u do-govoreno vrijeme zaputili prema crkvi, gdje smo s mnoštvom okupljenih vjernika slavili nedjelju Isusova uskrsnuća. Poslije mise, ispred crkve, mladi su igrali vrličko kolo, stariji su pjevali, diplili,... a ostali su uživali u zajedničkom veselju.

Čuvar Kristova Groba

zaziv uključili smo i druga svijetla u crkvu i započeli hvalospjev uskrsnoj svijeći... Sli-jedila je služba čitanja Riječi Božje. U pola noći svečano je odjeknula »Slava Bogu na visini«, na što su »grobari« preplašeni po-bjegli iz crkve. Ispred crkve su pjevali i pu-cali kao znak Isusove pobjede nad smrću...

Nastavili smo misno slavlje puni rado-sti i usana ispunjenih pjesmom. Uz prve zrake sunca na dan uskrsnuća Gospodi-

Ministrantska tombola

Ministranti naše župe i djeca koja pjeva-ju u župnom zboru, igrali su tombolu

u prostorijama župnog ureda, 8.siječnja 2011. Tombola je počela u 11 sati. Susret je započeo molitvom, a zatim je slijedila »igra živaca«. Uvijek je nedostajao jedan ili dva broja... Igralo je 30-tak djece.

Iako je igra u velikoj neizvjesnosti i napetosti, djeca su strpljivo čekala »svoj sretni broj«. Ukupno je bilo 8 cinkvina i 8 tombola, a završna nagrada (tombolon) je bio i najvrijedniji. Oni, koje sreća nije pra-tila tijekom izvlačenja brojeva, pa nisu do-bili ni jednu cinkvinu ni tombolu, dobili su »utješnu« nagradu na kraju.

Poslije tombole sva su djeca s fra Jo-sipom išla na »Česmu« na pizzu. Tu smo nastavili druženje uz opušteni razgovor i

pjesmu. Poslije toga smo se razišli svojim kućama sa željom da slijedeća tombola bude još bolja.

Čestitamo »srećkovićima«, a onima drugima više sreće drugi put.

Sudionik tombole

4444 VRLIČKO KOLO

Krizma je sakrament krš anske zrelo-sti. U njoj nam Bog po rukama bi-

skupa »urezuje« pe at vjernosti na elo. Poslije krizme nismo više djeca, nego odrasli i punoljetni krš ani.

Sakrament krizme slavili smo u župi Vrlika u nedjelju, 15. svibnja 2011.godine u 10.30 sati. Ove godine smo po aš eni dolaskom našeg nadbiskupa mons. dr. Marina Bariši a, koji nije mo-gao sakriti radost što je našao vremena pohoditi i biti dionik slavlja svete kriz-me u Vrlici. Naša nadbiskupija ima 184 župe i nemogu e je da u svaku od njih do e o. nadbiskup za vrijeme sv. Kriz-me. U svom rasporedu krizmi nastoji obi i centralne župe, ali ne zaboravlja ni male župe, koje su itekako vrijedne.

Ove godine svetu krizmu primilo je 17 mladi a i djevojaka iz župe Vrlika. Oni su se tijekom protekle dvije školske godine spremali za krizmu na župnom vjeronauku.

Poredani u procesiju pokraj crkve, ulazili smo na glavna vrata u crkvu, pra-eni našim kumovima i kumama. Kad

smo se smjestili, u ime krizmanika, sve prisutne vjernike, roditelje, kumove i nadbiskupa pozdravio je Ante Ristovski. Svetopisamska itanja itali su Josip

ori i Ana Reži ...U svojoj propovijedi o. nadbiskup

je poru io mladima da se ne boje biti prepoznatljivi po dobroti, poštenju, vje-ri. Krizma je poput velikog koraka u životu. Postajemo odgovorni krš ani i Krist od nas o ekuje da budemo druga-iji i bolji...

Na kraju je krizmanica Antea Klepo zahvalila o. nadbiskupu Marinu predav-ši mu buket cvije a. Poslije blagoslo-va ovjekovje ili smo dan svoje krizme ispred oltara na zajedni koj fotogra ji. Nakon slavlja u crkvi nastavili smo sla-viti u našim obiteljima.

Krizmanik

KRIZMA

4545

Prva pričest djece u našoj župi bila je 8. svibnja 2011. Četrnaestero djece nestr-

pljivo je čekalo ovaj dan. Proteklu školsku godinu marljivo su se spremali kroz školski i župni vjeronauk.

Ove godine, po prvi put, sva djeca su bila obučena u iste bijele haljine. Dječaci su imali plavi pojas, a djevojčice rozi i vijen-čić na glavi. Kad su se pojavili, izgledali su poput anđela. Cijela crkva dijelila je njiho-vu radost i uzbuđenje.

Tijekom mise djeca su nastupala u pozdravima, recitacijama, pjevanju, čita-nju, zahvaljivanju,...

Svečanost je počela ispred crkve, kod kipa fra Filipa Grabovca. Tu su prvopri-česnici s ministrantima i župnikom formirali procesiju kroz glavna vrata crkve do oltara. Tu su se smjestili u klupe i pažljivo pratili svetu misu.

Najsvečaniji dio prve pričesti svakako je sam čin primanja posvećene hostije. Ti trenuci ovjekovječeni su na fotografijama i na videu. Poslije mise napravili smo zajed-ničku fotografiju sa učiteljicom i ravnatelji-com škole u Vrlici.

Poslije misnog slavlja svatko je nasta-vio veselje kod svoje kuće.

Moja prva sveta pri estPrije pričesti me hvatala trema, ali to je zapra-

vo bilo veselje i uzbuđenje. U crkvi sam bio sretan i divno sam se osjećao. Prvopričesnici su sjedili u prvim redovima klupa. Svi smo bili obučeni u bijele haljine. Svatko je recitirao svoju recitaciju. Poslije sam se fotografirao sa svojom rodbinom i išao kući, gdje smo nastavili slavlje za obiteljskim stolom.

Ivan Blažević, Ivan Ristovski, Marko Romić, Petar Grizelj i Stipe Vujić

Kad sam se probudila na dan svoje prve priče-sti, bila sam jako sretna. Došle su mi tete. Jedna je teta čuvala brata, a druga mi je pravila frizuru. Prije ulaska u crkvu dobili smo svijeće i fra Leo je foto-grafirao nas prvopričesnike. Sve je prošlo lijepo. Na kraju smo mi prvopričesnici zapjevali pjesmu: »Naša srca vatrom gore«. Poslije toga smo se zajedno foto-grafirali. Dan prve pričesti mi je bio jako lijep.

Ana Gutić, Andrea Vicić,Antonela Tarle i Antonija Mandarić

Odbrojavala sam dane. Napokon je došao dan prve svete pričesti. Prije polaska u crkvu sredila sam se, a mama mi je obukla haljinu. U sebi sam bila jako uzbuđena u iščekivanju trenutka kad ću primiti Isusa u maloj, bijeloj hostiji. Nakon što smo se poredali ispred crkve, čuli smo zvuk orgulja i krenuli smo u procesiji kroz glavna vrata, kroz crkvu do svojih klu-pa. Dok sam recitirala, osjećala sam se presretno. Došao je trenutak primanja svete pričesti. Bio je to vrhunac moje sreće... Poslije mise ručali smo i igrali se kod naše kuće. Sve je bilo savršeno.

Ivana Žeravica, Lucija Blažević,Matea Baković, Petra Turudić i Tamara Turudić

PRVA PRIČEST

4646 VRLIČKO KOLO

Sveti Jure na MaovicamaBlagdan sv. Jure u crkvi

slavi se 23. travnja. Ove godine, zbog Velike subo-te, preba en je u subotu poslije Uskrsa, 30. travnja. Sveti Jure zaštitnik je sela Maovice. Od davnine su ga Maov ani astili i zazi-vali njegov zagovor u po-vijesnim neda ama u borbi protiv zla. Sveti Jure uvi-jek je pomagao i danas štiti ponosne Maovice.

Ve u ranim jutarnjim satima selo se popunjavalo automobilima i ljudima iz Splita, Kaštela, Solina, Za-greba, Rijeke i drugih mje-sta kamo su se Maov ani raselili. Odseljenici su se veselili ponovnom susretu sa svojim rodnim krajem, a doma ini su se trudili da svima bude lijepo i ugodno.

Nakon obiteljskoga doru ka, cijelo selo, Gornje i Donje Maovice uputilo se prema crkvi odakle se razli-jegao zvuk zvona sa viso-kog zvonika. Osim Maov a-na, oko crkve su se okupili i drugi vjernici župe Vrlika.

Misno slavlje pred-vodio je fra Josip Juki , župnik u Lišanima, a kon-celebriralo je nekoliko sve-enika. Pjevanje je predvo-

dio maovi ki zbor pod rav-

nanjem Tomislave Reži . Sve ana proslava zapo ela je procesijom s kipom sv. Jure oko groblja, gdje smo blagoslovili zvona i zvonik, kao i naše polje da nam Bog dadne blagoslov usjevima koje smo posadili u zemlju. Slavlje su uzveli ali Maov-ani obu eni u narodne noš-

nje, djeca, djevojke, mladi-i, djedovi, o evi...

Fra Josip Juki je u propovijedi naglasio vje itu suprostavljenost dobra i zla. Sveti Jure je branitelj dobra. On nas je uvao kroz povi-jest, on nas uva i danas... Na kraju je pozvao sve da budu ponosni na svoje pret-ke i obi aje i da to prenesu na mlade naraštaje...

Poslije misnoga slav-lja nastavljeno je bratsko druženje ispred crkve uz ašicu osvježenja, a nakon

toga slavlje se nastavilo po obiteljima uz bogatu trpe-zu i veselu pjesmu.

Bla Ževi

VRLIČKO KOLO 4747

Sveti Josip Radnik u JeževićuDugo godina se razmišljalo o

ideji da se u Ježeviću uvede blagdan sv. Josipa Radnika kao glavnog sveca zaštitnika Ježevi-ća. Naime, kad se nije moglo u Cetinu, zbog policijske zabrane i zbog negodovanja lokalnog stanovništva koje je često bilo agresivno prema vrličkim oku-pljanjima oko prasvetišta Sve-toga Spasa, u Ježeviću je podi-gnuta crkva Sv. Spasa, koja je bila »zamijena« za onu prastaru u Cetini.

Dolaskom slobode više nitko ne priječi hodočašće u Cetinu Sv. Spasu, a niti će ubuduće priječiti. Time je iz-gubila na važnosti proslava sv. Spasa u Ježeviću. Zbog toga smo ove godine prvi put u Ježeviću slavili sv. Josipa, kao zaštitnika sela.

U pripremi su sudjelovali svi mještani, puni oduševlje-nja i iščekivanja toga dana. Grad Vrlika osigurao je sred-stva za uređenje procesij-skog puta i parkirališta. Mje-štani Ježevića su organizirali prigodni domijenak.

Zvona su veselim zvuko-vima pozivala vjernike sa svih strana. Mnogi su se odazvali. Poseban svečani ton davali su mladi iz Ježevića obučeni u narodne nošnje, a podršku su im dali i Maovčani s Ja-kovom Režićem, »aramba-šom«, na čelu.

Ove 2011.godine navr-šila se dvadeseta godišnjica od zadnje procesije (1991.). U svima je tinjala radost zbog

obnavljanja toga lijepog obi-čaja. Sve je bilo spremno, ali je Svemogući odlučio drugačije. S neba je pustio svoj blagoslov u kiši koja je natapala zemlju i tako uslišao naše molitve za blagoslov polja i usijeva. Nismo održali procesiju, ali time radost Je-ževićana nije umanjena.

Prije mise župnik je blago-slovio nove kipove sv. Josipa

Radnika i Kraljice mira, koji su smješteni u crkvi pokraj oltara s lijeve i desne strane.

Misno slavlje predvodio je župnik fra Josip, a kod oltara je pomagao fra Božo Mandarić, đakon i ministran-ti. Za lijepo i skladno pjevanje pobrinuo se fra Leo Delaš, župni pomoćnik. U propovi-jedi je fra Josip naglasio važ-nost ljudskog rada po kojem zarađujemo ovozemaljski kruh, ali i upozorio na neodr-živo ponižavanje radnika jer im se dovoljno ne vrednuje njihov rad... Sveti Josip je primjer svim radnicima i oče-vima koji radom priskrbljuju kruh svojim obiteljima.

Poslije misnoga, nasta-vilo se bratsko slavlje ispred crkve uz uštipke, pršut, vino i ostale blagodati. Uz veselje duha i okrijepu tijela svi smo se sretni vratili svojim kućama uz obećanje da će slijedeće godine biti još svečanije.

Sudionik

4848 VRLIČKO KOLO

Papa Benedikt XVI. pohodio je Re-publiku Hrvatsku 4. i 5. lipnja 2011.

godine. Osim što je ovaj posjet imao politi ku ulogu, on je daleko više bio pastirski posjet katolicima u RH i su-sjednim državama.

Papa se zauzeo da RH bude pri-mljena u lanstvo u EU, ali je u isto vrijeme iznio i kritike na ra un EU naglasivši kako je Europska zajedni-ca esto puta »birokratska i pretjerano centralizirana i racionalizirana te da ponekad zanemaruje povijesne razlike i nacionalne kulture«.

Hrvati su papu do ekali kao malo koji narod. Nije udno da ga se to i jako dojmilo. Oduševljenje mu se vidjelo na

Papa Benedikt XVI. u Republici Hrvatskoj

licu. U svom obra anju javnosti nagla-sio je da uvamo zajedništvo obitelj-skoga života, što spada u tradicionalne krš anske vrednote, uklju uju i protiv-ljenje poba aju. Obiteljska zajednica nema alternativu, ona nije samo zajed-ni ki život, nego je daleko više duhov-no zajedništvo.

Na centralnoj misi na hipodromu u Zagrebu okupilo se oko pola milijuna vjernika iz svih krajeva RH kao i su-sjednih država.

U misi na Hipodromu sudjelovali su i vjernici iz Vrlike, koji su putovali organizirano jednim autobusom.

Nadati se da e posjet pape Be-nedikta XVI. biti plodonosan u životu vjernika.

VRLIČKO KOLO 4949

Dana 28. svibnja 2011. godine u Cetini (župa Vrlika) proslavljen je Sveti Spas. Dan

Sv. Spasa ujedno je i dan općine Civljane. Na svečano misno slavlje okupilo se oko 400 vjernika, a predvodio je dr. fra Luka Tomaše-vić, profesor na KBF u Splitu u koncelebrira-ciji 14 svećenika.

Na početku sve prisutne pozdravio je žu-pnik fra Josip naglasivši važnost hodočašća u Cetinu za Vrličane, ali i za vjernike iz drugih krajeva. Crkva Sv. Spasa, kao i groblje oko nje, bude strahopoštovanje. Tu se još u 9. stoljeću, kad je i sagrađena crkva, Spasite-lju uzdiže miris tamjana i molitva. Ova crkva sagrađena je zalaganjem župana Gastike koji ju je napravio iz zavjeta prema Spasitelju, a za spas »svoje duše i duše svoje majke Nemire i svojih sinova...«.

Pred naletom Turaka, stanovništvo je po-bjeglo u sigurniji kraj oko tvrđave Prozor, ali je sa sobom ponijelo ime, naziv svoga sela: Vrh Rika i čuva ga do danas. Vrličani tradicionalno hodočaste u svoje »prasvetište« za svetkovinu Svetoga Spasa i tu imaju blagoslov polja.

Liturgiju je uzveličao zbor župe Gospe od Zdravlja iz Splita pod ravnanjem fra Stipice Grgata. U nadahnutoj propovijedi fra Luka je istaknuo kako moderni čovjek »luta« i ne na-lazi odgovor na životna pitanja. Mnogi »bježe« u shoping centre tražeći utjehu u kupovanju i blještavilu zamamne ponude... Sve nas to za-vodi na stranputicu da se okrenemo isključivo materijalnom svijetu...

Jedini odgovor na životna pitanja čovjeka je Isus Krist Spasitelj. Svatko od nas treba u sebi odgovoriti na pitanje: »gdje si«. Ne mo-žemo se sakriti od Boga. Pred njim moramo

biti iskreni i bez glume. Bez Boga nema radosti ni budućnosti. Samo ljudi koji poznaju žrtvu znaju osmi-sliti budućnost. Vjera treba biti naša kultura, naš stil života... Ljubav Isu-sa Krista na križu prerasla je u život vječni. Jedini Spasitelj čovjeka je Isus Krist.

Na kraju misnoga slavlja, sve-mogućem Bogu i svima koji su dopri-nijeli oko organizacije ovoga slavlja, zahvalio se župnik. Općini Civljane i načelniku g. Jakovu Gutiću, česti-tao je dan općine... Nakon blago-

slova pozdravili smo Domovinu himnom »Lijepa naša...«, a nakon toga je nastavljeno druženje uz bogatu trpezu pokraj hladne vode rijeke Cetine...

Neka vas sve čuva Sv. Spas s Vrha Rike Cetine!

M. Modrić

Proslava Sv. Spasa u Cetini

Na čelu procesije oko groblja išao je križ kojega su nosili folkloraši, kojih je bilo 10-tak obučenih u, nadaleko prepoznatljive, vrličke narodne nošnje. Na sredini procesijskoga puta blagoslovili smo polje da nam Bog da dobar urod i blagoslovi naš trud.

5050 VRLIČKO KOLO

»Svetac svega svijeta« sv. AnteNema mjesta u katoli -

kom svijetu gdje se ne slavi sveti Ante. Nje-gova svetost ide izvan granica katoli ke vjere.

aste ga pravoslavci, a i muslimani. On se stoga s pravom zove »svetac svega svijeta«.

Sveci se ne ra aju, svecem se postaje. Kako? Vrlo jednostavno: živi ta-kvim životom da ljudi osjete tvoju dobrotu, voli Boga, ovjeka, stvoreni svijet,... Upravo je takav bio sveti Ante. Nije on u io za sveca, nego je živio jednostavnim živo-tom u ljubavi prema svi-ma i svemu.

U našoj župi je obi-aj da se sveti Ante slavi

u prvu nedjelju iza njego-

va blagdana (13. lipnja). Tako je bilo i ove godine. U nedjelju 19. lipnja misa za cijelu župu na ast sv. Ante, održana je u župnoj crkvi u Vrlici. U ostalim crkvama naše župe nije bilo svetih misa. Sve a-nost je zapo ela procesi-jom kroz grad u kojoj su mladi (imenjaci sv. Ante) nosili njegov kip.

Po povratku u crkvu nastavili smo slaviti Boga svetom misom. Misno slavlje predvodio je žu-pnik fra Josip, a zbornim pjevanjem ravnao je fra Leo. Za orguljama je naša »maestra« Antonija Duv-njak. Sviranje i pjevanje bilo je preljepo i potaklo je okupljene vjernike na još žar e slavljenje Boga po zagovoru sv. Ante.

Na kraju mise, župnik je blagoslovio ljiljane i djecu. Bio je to iš ekivani trenutak kad se mališani raduju kapljici svete vode na svom elu.

Uz estitku imenja-cima sv. Ante, završilo je slavlje u našoj crkvi, a nastavilo se slaviti po obi-teljima. Sveti Ante, uvaj naše obitelje i naš narod.

Imenjak

VRLIČKO KOLO 5151

Hodočašće Brdo križeva - MeđugorjeU ponedjeljak, 5. rujna u

našu župu stigli su ho-do asnici iz Litve. Grupa ima 30-tak lanova koji su na put dug 2.300 km krenuli pješke. Iz svoje domovine Litve krenuli su 26. lipnja 2011., a u odredište (Me-ugorje) planiraju sti i 11.

rujna 2011. Na hodo aš u su prešli Poljsku, Slova -

laziti i ostavljajti križeve. Unato zabrani, broj kri-ževa se pove avao. Komu-nisti ke vlasti su odlu ile poravnati brdo i uništiti sve križeve. Svoj naum su sproveli u djelo, križeve su »o istili«, a brdo jednim dijelom poravnali.

Nakon uspostavljanja nezavisnost, Brdo križeva

hvala Bogu i Gospi za pri-mljena dobra, moliti se za mir me u narodima, za du-hovni preporod Europe, za jedinstvo kriš ana, za sve-enike i vjernike laike, za

obitelji, djecu i mladež...

Odmah po dolasku u Vrliku, hodo asnici su ušli u Gospinu crkvu kratko se pomoliti. Tu su ostavili »na

ku, Ma arsku, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Brdo križeva smje-šteno je na ravnini, 12 km od grada Šiaulai (Litva). 1850. na brdu je bilo 20-tak križeva, a 1888. go-dine ure en je put križa s 14 postaja. Broj križeva se pove avao. Tako je 1923. g na brdu bilo preko 400 križeva.

Za vrijeme Sovjetske vladavine i komunizma na brdo je bilo zabranjeno do-

postalo je mjesto nacional-nog hodo aš a Litvanaca. Na tom mjestu hodo astio je i molio blagopokoj-ni Ivan Pavao II. 7. rujna 1993. godine.

Danas na ovom brdu ima preko 200.000 križeva.

Cilj hodo aš a ove grupe Litvanaca u Me u-gorje je povezati Marijino svetište u Litvi (Šiluva) i Me ugorje, jer na osobit na in Litvanci štuju Bl. Dj. Mariju. Njihov hod je za-

no enju« križ kojeg nose tijekom cijeloga putovanja. Poslije toga su ve erali na

esmi. Nakon spavanja u školskoj dvorani, ustali su i slavili svetu misu u Gos-pinoj crkvu u 7 sati. Nakon mise su doru kovali u ško-li i krenuli dalje na svoje hodo asni ko putovanje preko Sinja u Me ugorje. Doru kom ih je po astila pekara »Marija«, a poslu-žili su ih osoblje OŠ Mila-na Begovi a. Hvala!

GARJAKIJADA, 16. srpnja 2011.

Dana, 16. srpnja 2011. održan je susret Garja ana iz Garjaka, Vrlike i iz drugih mjesta gdje ih je život odnio. Ovo je ve tradicionalno okupljanje koje zapo inje svetom misom za sve pokojne pretke, a nastavlja se uz bratski stol u Garjaku, uz Peru ko jezero.

Ove godine susretu se odazvalo 40-tak garja ana. Lijepo je susresti se i družiti uz prepri avanje pri a iz djetinjstva, dobru tr-

pezu i ašicu hladnoga piva… Neka ovakvih susreta bude još i više.

5252 VRLIČKO KOLO

GVERIJADAVe tradicionalno prezimenjaci Gveri i održavaju zajedni ki susret po et-

kom kolovoza. Tada se skupe s raznih strana, pomole za svoje pokojne, popiju kavicu i nazdrave, a zatim se nastave družiti u »starim ku ama« u Vinali u.

Tako je bilo i ove godine, 6. kolovoza. Svetu misu za sve pokojne Gveri e slavili smo u Gospinoj crkvi u 9 sati. Poslije mise je bilo druženje u ka u uz kavu i osvježenje, a poslije su se svi našli za obiteljskim stolom u Vinali u kod stare Matine ku e, u hladovini. Osim blagovanja, pala je i pjesma i prepri ava-nje dogodovština iz djetinjstva.

Ovim lijepim obi ajem stariji prenose vrednote na mla e. Dao Bog da bude još više ovakvih susreta i ostalih prezimenjaka naše župe.

VRLIČKO KOLO 5353

Kršteni od prošle Ružarice

Statistika za 2010. godinu - župa VrlikaKrštenja - 17 • Prvopri esnici - 19

• Krizmanici - 17 • Vjen anja - 7 • Sprovod – 41

Rujan 2010.26. Marina Ćurak, Joško i Marija

Listopad 2010.3. Luna Vučemilović Grgić, Marko i Nela

Studeni 2010.14. Karlo Kaselj, Stipe i Ana

Prosinac 2010.12. Filip Kaselj, Marko i Renata

19. Josipa Vuletić, Ante i Jadranka

Veljača 2011.13. Lena Marie Karin, Kristijan i Antje

Ožujak 2011.6. Katarina Oklopčić, Ante i Ivana

Travanj 2011.30. Fran Varnica, Branislav i Slađana

Svibanj 2011.8. Ivan Tarle, Ante i Nataša

Dioniz Blažević, Stipe i Milena

Srpanj 2011.3. Roko Vučemilović Jurić, Ante i Sanja

17. Roko Baković, Petar i Tanja31. Ante Šimundža, Stijepan i Kristina

Kolovoz 2011.7. Lana Batovanja, Željko i Ivana

Mia Dijaković, Petar i Marina21. Lovro Varnica, Filip i Ivana

Nada – Marija Perković, Ivan i Gordana28. Toma Tarle, Mladen i Natalia

Rujan 2011.4. Jakov Blažević, Ozren i Slavica

Prvopričesnici 2011. 1. Ana Guti 2. Andrea Vici 3. Antonela Tarle 4. Antonija Mandari 5. Ivan Blaževi 6. Ivan Ristovski 7. Ivana Žeravica 8. Lucija Blaževi 9. Marko Romi10. Matea Bakovi11. Petar Grizelj12. Petra Turudi13. Stipe Vuji14. Tamara Turudi

Krizmanici 2011. 1. Ana Ljulj 2. Ana Reži 3. Ana Turudi 4. Andrea Vuleti 5. Ante Perkovi 6. Ante Ristovski 7. Antea Klepo 8. Antonio Vici 9. Branimir Maras10. Ivan Škalic11. Ivan Turudi12. Ivana Mu alo13. Josip ori14. Marko Vu emilovi - Vranji15. Nikolina Kuduz16. Petar Gveri17. Stipe Maras

5454 VRLIČKO KOLO

UmrliOd 19. rujna 2010. do 12. rujna 2011.

VjenčaniOd 11. rujna 2010. do 11. rujna 2011.

2010.19. 9. Ana Boduljak1. 11. Ana Skorup

17. 11. Pera Milkovi17. 11. Slavko Baturina

20. 11. Mara Kaselj13. 12. Josip (Joko) Uzun

2011.4. 1. Ana Lelas

7. 1. Frano Turudi13. 1. Ljuba Vu emilovi Grgi

14. 1. Ana Milkovi18. 1. Pera Batali

29. 1. Jozo (Jokac) Blaževi3. 2. Ana Maras

8. 2. Filip Ze evi21. 2. Mihovil Reži22. 2. Ana Božinovi25. 2. Niko Božinovi

9. 3. Kata Markioli26. 3. Boja Klepo1. 4. Stipe Turudi4. 4. Milan Rebi

2010.25. 9. Mate Kaćunko i Jelena Lelas

20. 11. Željko Batovanja i Ivana Ristovski

2011.22. 1. Milan Grabić i Jadranka Gutić

29. 1. Petar Djaković i Marina Turudić

19. 2. Tonći Vuletić i Monika Totić

26. 2. Mario Bilokapić i Anita Gverić

25. 6. Branimir Ćorić i Kristina Mučalo

25. 6. Josip Duvnjak i Martina Puškarić

23. 7. Ivica Milković i Adrijana Perković

13. 8. Mario Uzun i Anamarija Denić

9. 4. Nikola Milkovi18. 4. Ana Grabi

21. 4. Ante Milkovi21. 4. Boja Budiša3. 5. Tomica Reži

3. 5. Marija Batovanja10. 6. Marko Vu emilovi Šimunovi

30. 6. Ana Erceg1. 7. Luca Radni2. 7. Mara Lisi ar5. 7. Kata Kaselj9. 7. Pilip Škalic

10. 7. Božica Boja Turudi10. 7. Maša Forli

15. 7. Ivan Blaževi18. 7. Marija Bakovi18. 7. Matija (ž) Škalic

25. 7. Kata Tarle24. 8. Marija Blaževi

25. 8. Ivan Toti30. 8. Milan Klepo

6. 9. Kata Deni8. 9. Boja Milkovi

VRLIČKO KOLO 5555

Svećeničko ređenje i »Mlada misa«Svi znamo što zna i na-

slov ovoga kratkog teksta. Ako netko ne zna, u nekoliko rije i razjasnit emo. Sve eni ki red je

jedan od sedam svetih sakramenata. Sve eni ki red ustanovio je Isus na posljednjoj ve eri kad je rekao svojim apostolima »ovo inite meni na uspo-menu«. Time ih je ovlastio da oni predvode uspome-nu na njegovu posljednju ve eru – svetu misu.

Kad netko postane sve enik, obi aj je da ubr-zo nakon re enja u svome mjestu proslavi prvu misu

(mladu misu). Tim slavljem rodna župa se raduje s onim tko je »ostavio sve i pošao za Kristom«. Slavlje mlade mise ima dva dijela, kao i slavlje ženidbe. Prvio dio je u crkvi – mladomisnik pred-vodi svetu misu s okuplje-

nom zajednicom, a poslije toga slijedi drugo slavlje za obiteljskim stolom.

Naša župa Vrlika ra-duje se jer ove godine ima mladomisnika. Sve eni ko re enje bit e u Splitu na nedjelju Krista Kralja, 27. studenoga 2011., a mlada misa u Vrlici, najvjerovat-nije, u nedjelju poslije. O tome ete biti pravovreme-no obaviješteni.

Naš ovogodišnji mla-domisnik je fra Božo Mandari . Neka ga na njegovom životnom putu prate naše molitve i zago-vor Gospe Ružarice.

2010.24. rujna – početak devetnice Gospi od

Ružarja. Krunica u 17.30, a misa u 18 sati.30. rujna – iz tiska izašlo «Vrličko kolo».2. listopada – polaganje vijenaca kod spo-

men križa u groblju za sve naše pokojnike, 10.30 – svečana sjednica gradskog vijeća Vrlike, a u 12 sati – otvaranje ceste prema tvrđavi «Prozor». Istoga dana je održan memorijal «Stipe Erceg».

3. listopada – Gospa Ružarica, predvodio fra Marko Duran.

8. listopada – blagdan Nezavisnosti. Na ve-černjoj misi molili smo za Domovinu, sve poginule i umrle koji su zaslužni za njezino uspostavljanje.

14. listopada – u OŠ Milana Begovića, pre-ko velikog odmora, obilježeni dani kruha.

15. listopada – dani kruha obilježeni u cen-tru «Fra Ante Sekelez».

17. listopada – misijska nedjelja i «Dani kru-ha i zahvalnosti za plodove zemlje».

1. studenoga – spomen na Sve Svete. Mnogi su danas pohodili grobove svojih pokojni-ka, jer je danas neradni dan (državni praznik).

2. studenoga – vrijeme je bilo kišno. Ras-pored misa je bio kao i nedjeljom, osim što je za Vrliku misa u crkvici sv. Petra u groblju. Poslije mise «odriješenje» za sve pokojnike.

3. studenoga – sveti Hubert. Misa za lovce u Gospinoj crkvi u 9.30 sati.

18. prosinca – osvanuo veliki snijeg. Danas je bila najavljane božićna ispovijed po crkvama, ali zbog snijega, nije mogla biti održana.

≈SMS« VIJESTI

5656 VRLIČKO KOLO

19. prosinca – početak blagoslova obitelji.24. prosinca – misa Isusova rođenja u Ma-

ovicama slavljena je u 21 sat, u Ježeviću u 22 sata, a u Vrlici u 24 sata.

31. prosinca – misa zahvalnica za primljena dobra tijekom protekle godine u Vrlici u 17 sati.

2011.10. siječnja – završetak Božićnog vreme-

na i raspremanje crkve od ukrasa kojima smo je ukrasili za posebne dane Božića.

2. veljače – Prikazanje Gospodinovo u hra-mu – na večernjoj misi okupilo se 80–tak vjerni-ka. Blagoslovili smo svijeće, koje su vjernici nosili svojim kućama.

3. veljače – sveti Blaž – ma misi na Maovi-cama okupilo se oko 40 vjenika, a na večernjoj u Vrlici oko 120.

9. ožujka – pepelnica – na večernjoj misi u Vrlici blagoslovili smo pepeo, kojim smo na zavr-šetku posuli svoje glave kao znak pokore i želje za obraćenjem.

15. travnja – Uskrsna ispovijed u Vinaliću u 16 sati

16. travnja – Uskrsna ispovijed na Maovica-ma u 9, u Ježeviću u 9, a u Vrlici u 18 sati. Istoga dana svećenici iz Vrlike pomagali su ispovijedati u župi Hrvace.

18. travnja – ispomoć ispovijedanja u župi Potravlje.

23. travnja – Blagoslov uskrsnih jela: Ma-ovice 9, Štikovo 9.30, Vrlika 10, Vinalić 10.30, Ježević 11, a u zavodu »Fra Ante Sekelez« u 11.30 sati.

25. travnja – Uskrsni ponedjeljak. Mise po slijedećem rasporedu: Maovice 9, Štikovo 10.30, Vrlika (groblje) 10.30 i Ježević u 12 sati.

14. svibnja – ispovijed krizmanika i susret s o. Nadbiskupom u 14.30 sati u Gospinoj crkvi

1. lipnja – u crkvi Gospe Sinjske obilježena 20. godišnjica osnivanja 2. bojne 4. brigade. Na misnom slavlju sudjelovao i župnik Vrlike.

4. lipnja – papa Benedikt XVI. u dvodnev-nom pasotralnom posjetu Republici Hrvatskoj.

Na centralnoj misi na hipodromu proslavljen na-cionalni dan obitelji.

27. lipnja – unutrašnje uređenje sakristije Gospine crkve. Stavljena vanjska vrata, obrađeni unutrašnji zidovi, pod i spojena voda.

29. lipnja – sveti Petar u vrličkom groblju služena sveta misa na čast sv. Petra. Ova lijepa crkvica bila je nekada župna crkva Vrlike (dok se nije napravila Gospina crkva).

1. srpnja –zbog zagušenosti terminima i ne-mogućnošću da se spomenemo svojih pokojnika u svetoj misi na dan kad nam se poklapa godišnji-ca ili druga prigoda uveli smo svete mise za više pokojnika. Tako će biti ubuduće svaka subota u 9 sati u Vrlici. Mise na Maovicama i u Ježeviću na kojima se mogu spomenuti imena više pokojnika su nedjeljom, prema rasporedu.

2. kolovoza – Gospa od Anđela – vjernici Vrlike hodočastili na Visovac. Na misnom slavlju bili i svećenici fra Josip i fra Leo, koji su ujedno pripomagali u ispovijedanju hodočasnika. Misno slavlje predvodio je mons. Josip Bozanić, nadbi-skup zagrebački.

5. kolovoza – Dan pobjede i Domovin-ske zahvalnosti – u Vrlici smo proslavili svetom misom za Domovinu i molitvom za sve pokojne i umrle koji su zaslužni za stvaranje slobodne i neovisne RH.

15. kolovoza – Velika Gospa – mnoštvo vjernika Vrlike i drugih krajeva ovoga dijela naše Domovine, kao i susjedne BiH, pohodilo je jedno od najvećih Gospinih svetišta Sinj. Tijekom cije-loga dana, u Sinj se slivalo nebrojeno mnoštvo. Misno slavlje predvodio je mons. Marin Barišić. Vrlički svećenici fra Josip i fra Leo su cijeli dan pomagali u svetištu ispovijedajući hodočasnike.

25. kolovoza – dan napada na Vrliku i pro-tjerivanje hrvatskog stanovništva vrličkog kraja u progonstvo. Na večernjoj misi molili smo za sve žrtve iz Vrlike.

12. rujna – počela nova školska godina. Veseli sat u 8 sati u OŠ Milana Begovića.

18.rujna – misa za početak nove školske godine.

VRLIČKK