Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0339/2017

30.10.2017

IZVJEŠĆEo provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(2017/2127(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Helga Stevens

RR\1138289HR.docx PE608.029v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA.................................................3

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE.........27

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE.................................................36

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA..............................45

MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE...........................................................................71

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU............................................80

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU..................................................................................................................................81

PE608.029v02-00 2/78 RR\1138289HR.docx

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(2017/2127(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članke 2., 9., 10., 19., 168. i članak 216. stavak 2. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

– uzimajući u obzir članke 3., 15., 21., 23., 25 i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i činjenicu da je u EU-u stupila na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice1,

– uzimajući u obzir Kodeks ponašanja između Vijeća, država članica i Komisije kojim se određuju interni mehanizmi provedbe u Europskoj uniji Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i zastupanja EU-a u vezi s tom Konvencijom,

– uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom od 2. listopada 2015. o početnom izvješću Europske unije2,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Serija ugovora Vijeća Europe br. 5, 1950.) i njezine protokole,

– uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju (Serija ugovora Vijeća Europe br. 35, 1961., revidirano 1996., Serija ugovora Vijeća Europe br. 163),

– uzimajući u obzir Preporuku Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja i Preporuku CM/Rec(2007)17 o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova,

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979. i njezin Fakultativni protokol od 6. listopada 1999.,

– uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima i Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima,

– uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ3,

1 SL L 23, 27.1.2010., str. 35.2 UNCRPD/C/EU/CO/1.3 SL L 94, 28.3.2014., str. 65.

RR\1138289HR.docx 3/78 PE608.029v02-00

HR

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja1,

– uzimajući u obzir Prijedlog Komisije od 2. prosinca 2015. za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615),

– uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji se sastaju u Vijeću, Europskog parlamenta i Europske komisije o novom Europskom konsenzusu o razvoju „Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost” i u njoj sadržanu obvezu da se pri razvojnoj suradnji u obzir uzmu posebne potrebe osoba s invaliditetom,

– uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 2. veljače 2017. naslovljen „Izvješće o napretku o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.” (SWD(2017)0029),

– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. studenoga 2010. naslovljenu „Europska strategija za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020.: obnovljena obveza za Europu bez zapreka” (COM(2010)0636),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2015. godini2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2016. o primjeni Direktive Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju”)3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2015. o popisu pitanja koja je usvojio Odbor Ujedinjenih naroda za prava osoba s invaliditetom u odnosu na početno izvješće Europske unije5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o mobilnosti i uključivanju osoba s invaliditetom te Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. svibnja 2009. o aktivnom uključivanju osoba isključenih s tržišta rada7,

– uzimajući u obzir brifing Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljen „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020.”,

1 SL L 303, 2.12.2000., str. 16.2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0360.4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0318.5 SL C 353, 27.9.2016., str. 41.6 SL C 131 E, 8.5.2013., str. 9.7 SL C 212 E, 5.8.2010., str. 23.

PE608.029v02-00 4/78 RR\1138289HR.docx

HR

– uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije naslovljenu „Diskriminacija generirana na rodnom aspektu i invaliditetu”,

– uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030.,

– uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog ombudsmana za 2016. godinu,

– uzimajući u obzir izvješća o temeljnim pravima Agencije Europske unije za temeljna prava za 2016. i 2017. godinu,

– uzimajući u obzir tematska izvješća Agencije Europske unije za temeljna prava,

– uzimajući u obzir statističke podatke Eurostata za 2014. o pristupu osoba s invaliditetom tržištu rada, obrazovanju i osposobljavanju te o siromaštvu i nejednakim prihodima,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća naslovljene „Održiva europska budućnost: odgovor EU-a na Program održivog razvoja do 2030.” od 20. lipnja 2017.,

– uzimajući u obzir dobrovoljni Europski okvir za kvalitetu socijalnih usluga (SPC/2010/10/8),

– uzimajući u obzir Novi program za gradove (A/RES/71/256),

– uzimajući u obzir Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

– uzimajući u obzir Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju (2015. – 2019.),

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za kulturu i obrazovanje, stajališta u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za predstavke (A8-0339/2017),

A. budući da, kao punopravni građani1, sve osobe s invaliditetom imaju jednaka prava u svim područjima života i pripada im pravo na neotuđivo dostojanstvo, jednako postupanje, neovisan život, autonomnost i potpuno sudjelovanje u društvu;

B. budući da se procjenjuje da u Europskoj uniji živi 80 milijuna ljudi s invaliditetom, od čega su 46 milijuna žene;

C. budući da se u okviru UFEU-a od Unije zahtijeva da pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti bude usmjerena na borbu protiv diskriminacije na temelju invaliditeta (članak 10.) te da joj se daje ovlast za donošenje zakonodavstva u cilju borbe protiv takve diskriminacije (članak 19.);

1 U kontekstu ovog izvješća, izraz „punopravni građanin” trebalo bi tumačiti u smislu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, prema kojoj bi sve osobe s invaliditetom trebale moći u potpunosti uživati sva ljudska prava.

RR\1138289HR.docx 5/78 PE608.029v02-00

HR

D. budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se predviđa jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu;

E. budući da je Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) prvi međunarodni ugovor o ljudskim pravima koji je ratificirao EU i koji je potpisalo svih 28 država članica EU-a, a ratificiralo njih 27; budući da je EU najveći svjetski donator razvojne pomoći i jedan od najutjecajnijih dionika na međunarodnoj razini;

F. budući da EU predano radi na provedbi Programa održivog razvoja i ciljeva održivog razvoja unutar EU-a te u sklopu razvojne suradnje s partnerskim zemljama;

G. budući da se u UNCRPD-u navodi da su osobe s invaliditetom „one koje imaju dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s ostalima”; posebno ističe članak 9. UNCRPD-a;

H. budući da sudska praksa Suda Europske unije potvrđuje činjenicu da je UNCRPD obvezujući za EU i njegove države članice pri provedbi prava EU-a, kao i u okviru instrumenata sekundarnog prava1; budući da je nužno ojačati postojeće pravne i političke instrumente EU-a kako bi se povećala stopa provedbe UNCRPD-a;

I. budući da osobe s invaliditetom čine raznoliku skupinu i da se žene, djeca, starije osobe, pojedinci sa složenim potrebama za potporom i osobe s privremenim ili nevidljivim invaliditetom suočavaju s dodatnim preprekama i višestrukim oblicima diskriminacije;

J. budući da osobe s invaliditetom imaju dodatne troškove i niže prihode te se suočavaju s višim stopama nezaposlenosti; budući da bi se naknade povezane s invaliditetom trebale smatrati državnim potporama kojima će se pojedincima pomoći pri uklanjanju prepreka koje im onemogućuju puno sudjelovanje u društvu, među ostalim i preko zapošljavanja;

K. budući da djeca s invaliditetom imaju pravo živjeti sa svojom obitelji ili u obiteljskom okruženju u skladu s njihovim najboljim interesima; budući da članovi obitelji često moraju smanjiti ili prekinuti svoje profesionalne aktivnosti kako bi skrbili za članove obitelji s invaliditetom;

L. budući da načela UNCRPD-a nadilaze diskriminaciju i pokazuju kojim putem treba ići kako bi, u uključivom društvu, sve osobe s invaliditetom i njihove obitelji u potpunosti uživale ljudska prava;

M. budući da se i dalje donosi novo i revidirano zakonodavstvo u kojem se ne upućuje na UNCRPD ni na pristupačnost; budući da je pristupačnost preduvjet za sudjelovanje; budući da je Unija kao potpisnica te konvencije dužna osigurati punu uključenost i aktivno sudjelovanje osoba s invaliditetom i njihovih predstavničkih organizacija u razvoju i provedbi zakonodavstva i politika, uz poštovanje različitih koncepata

1 Presuda Suda od 11. travnja 2013., HK Danmark, spojeni predmeti C-335/11 i C-337/11, ECLI:EU:C:2013:222, stavci 29.–30.; presuda Suda od 18. ožujka 2014., Z, C-363/12, ECLI:EU:C:2014:159, stavak 73.; presuda Suda od 22. svibnja 2014., Glatzel, C-356/12, ECLI:EU:C:2014:350, stavak 68.

PE608.029v02-00 6/78 RR\1138289HR.docx

HR

invaliditeta;

N. budući da su stereotipi, pogrešne predodžbe i predrasude neki od temeljnih uzroka diskriminacije, uključujući višestruku diskriminaciju, stigmatizaciju i neravnopravnost;

O. budući da osobama s invaliditetom često nedostaju podrška, zaštita, komunikacija i informacije u vezi s uslugama i pravima u području zdravstvene skrbi, zaštite od nasilja i skrbi o djeci te imaju ograničen pristup, ili da uopće nemaju, takvim uslugama i informacijama; budući da bi zdravstveni djelatnici trebali biti primjereno osposobljeni u pogledu posebnih potreba osoba s invaliditetom;

P. budući da znatan udio od četiri milijuna osoba godišnje koje žive kao beskućnici ima neki oblik invaliditeta te da se ta skupina nije posebno uzela u obzir kao ciljna skupina UNCRPD-a i strategije EU-a za osobe s invaliditetom;

Q. budući da, unatoč brojnim međunarodnim konvencijama, europskom i nacionalnom zakonodavstvu i strategijama, osobe s invaliditetom i dalje ne sudjeluju potpuno u društvu i ne ostvaruju u potpunosti svoja prava; budući da se u skladu s člankom 29. UNCRPD-a sudjelovanje osoba s invaliditetom može postići samo ako su one uključene u politički i javni život, gdje su često nedovoljno zastupljene;

R. budući da izvješće Komisije o napretku ukazuje na očigledno kašnjenje u provedbi obveza koje proizlaze iz UNCRPD-a, i na razini EU-a i na razini država članica; budući da i dalje postoje izazovi i nedostaci u okviru strategije i da je potrebna dugoročna perspektiva radi usklađivanja politika, zakona i programa EU-a s UNCRPD-om;

S. budući da model neovisnog života, kako je istaknuto u UNCRPD-u, štiti najvišu moguću razinu pristupačnosti; budući da je pristup drugim uslugama kao što su pristupačan prijevoz te aktivnosti u području kulture i razonode također sastavni element kvalitetnog načina života te može doprinijeti integraciji osoba s invaliditetom;

T. budući da je nužno imati uključiv i aktivan pristup tržištu jer je to jedno od glavnih sredstava za promicanje neovisnosti osoba s invaliditetom; budući da pristup tržištu rada trenutačno iznosi 58,5 %, u usporedbi s 80,5 % u slučaju osoba bez invaliditeta, pri čemu se neke skupine suočavaju s dodatnom diskriminacijom na temelju vrste invaliditeta; budući da socijalna ekonomija pruža brojne mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom;

U. budući da bi strože smjernice na europskoj razini i odgovarajući resursi te osposobljavanje u pogledu pitanja invaliditeta mogli ojačati djelotvornost i neovisnost tijela za pitanja ravnopravnosti na nacionalnoj razini;

V. budući da je jedan od četiriju prioriteta koje je Komisija utvrdila nakon Pariške deklaracije o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja „poticanje obrazovanja djece i mladih u nepovoljnom položaju jamčenjem toga da se u našim sustavima obrazovanja i osposobljavanja vodi računa o njihovim potrebama”;

W. budući da je ukupni trošak zadržavanja osoba s invaliditetom izvan tržišta rada viši od troška njihova uključivanja na tržište rada; budući da to osobito vrijedi u slučaju osoba s

RR\1138289HR.docx 7/78 PE608.029v02-00

HR

višestrukim potrebama u pogledu potpore gdje postoji mogućnost da članovi obitelj budu prisiljeni postati njegovatelji;

X. budući da je broj zaposlenih osoba s invaliditetom možda manji nego što podaci pokazuju, s obzirom na to da mnogi spadaju u kategoriju „nezapošljivih”, rade u zaštićenom sektoru ili zaštićenijim okruženjima ili nemaju status zaposlenika te stoga nisu vidljivi u službenim podacima i statistikama;

Y. budući da je potrebno podupirati i poticati poslodavce kako bi se osiguralo osnaživanje osoba s invaliditetom od obrazovanja do zapošljavanja; budući da je stoga podizanje razine osviještenosti među poslodavcima jedan od načina borbe protiv diskriminacije u zapošljavanju osoba s invaliditetom;

Z. budući da je poduzimanje mjera na radnom mjestu ključno za promicanje pozitivnog psihičkog zdravlja i prevenciju psihičkih bolesti i psihosocijalnog invaliditeta;

AA. budući da je EU najveći donator razvojne pomoći i ima vodeću ulogu u programima usmjerenima na uključivanje osoba s invaliditetom;

AB. budući da diskriminacija pri zapošljavanju nije izoliran problem; budući da jednak problem predstavlja i diskriminacija u području obrazovanja, stručnog osposobljavanja, stanovanja i nedostatka pristupa prijevozu;

AC. budući da u EU-u 75 % osoba s teškim invaliditetom nema mogućnost u potpunosti sudjelovati na tržištu rada; budući da nedovoljna razina zaposlenosti i nezaposlenost mogu predstavljati problem posebno za osobe s poremećajima iz spektra autizma, gluhe ili nagluhe osobe te za slijepe ili gluhoslijepe osobe;

AD. budući da ciljevi održivog razvoja i stup socijalnih prava mogu biti potencijalni instrumenti za provedbu UNCRPD-a;

AE. budući da je manjak pravne sposobnosti znatna prepreka za ostvarivanje biračkog prava, među ostalim i na europskim izborima;

AF. budući da je 34 % žena sa zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetom tijekom svojeg života doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera;

AG. budući da su u skladu s člankom 168. stavkom 7. UFEU-a države članice odgovorne za utvrđivanje svojih zdravstvenih politika i pružanje zdravstvenih usluga, što pokazuje ključnu važnost savjetovanja i suradnje s državama članicama za uspjeh Europske strategije za osobe s invaliditetom;

AH. budući da se člankom 25. UNCRPD-a podupire pravo osoba s invaliditetom na najviše moguće standarde zdravstvene zaštite bez diskriminacije;

AI. budući da su osobe s invaliditetom posebno osjetljive na nedostatne usluge zdravstvene skrbi, što vodi rizičnom ponašanju u pogledu zdravlja i višim stopama prerane smrti;

Ključna područja djelovanja

Pristupačnost

PE608.029v02-00 8/78 RR\1138289HR.docx

HR

1. uviđa važnost sveobuhvatne definicije i primjene pristupačnosti te njezine vrijednosti kao osnove potrebne da bi osobe s invaliditetom uživale jednake mogućnosti te da bi bile istinski socijalno uključene i sudjelovale u društvu, kako je prepoznato u UNCRPD-u te u skladu s Općom napomenom UNCRPD-a br. 2, uzimajući u obzir različitost potreba osoba s invaliditetom i promičući sve veću važnost univerzalnog dizajna kao jednog od načela EU-a;

2. podsjeća Komisiju na njezinu obvezu uključivanja aspekta invaliditeta u svoje politike te promicanja pristupačnosti u svim područjima politika, i u javnom i u privatnom sektoru, te preporučuje da se u sklopu hijerarhije Komisije uspostave odjeli s iskustvom u području pristupačnosti koji bi provjeravali izvršavanje te obveze;

3. poziva Komisiju da utvrdi obvezne zahtjeve u pogledu pristupačnosti javnih prostora, a posebno izgrađenog okruženja;

4. poziva države članice da u potpunosti provedu i kontinuirano prate sve zakonodavstvo povezano s pristupačnošću, uključujući Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama, telekomunikacijski paket i Direktivu o pristupačnosti interneta, kao i relevantne propise povezane s prijevozom i pravima putnika; u tom kontekstu poziva EU da koordinira i prati tu provedbu te da promiče ratifikaciju UNCRPD-a unutar Unije i izvan nje;

5. nada se da će zakonodavci EU-a bez odgode usvojiti Europski akt o pristupačnosti; preporučuje da bi se, kako bi se u potpunosti proveo UNCRPD, u sklopu završnog teksta trebala poboljšati pristupačnost proizvoda i usluga za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću; ističe da su potrebna sveobuhvatna europska pravila o pristupačnosti javnih prostora i izgrađenog okruženja, kao i o pristupu svim vrstama prijevoza;

6. zabrinut je da se praćenje nekih zakonodavnih akata, poput Direktive o pristupačnosti interneta1 ili Uredbe o pristupačnosti željeznica2, temelji na samoprocjeni predmetnih sektora i država članica, a da ga ne provodi nezavisno tijelo; stoga preporučuje Komisiji da poboljša svoje ocjenjivanje sukladnosti i da razmotri izradu zakonodavstva za praćenje kako bi se osiguralo poštovanje prava osoba s invaliditetom, među ostalim i u provedbi Uredbe (EZ) 261/20043;

7. podsjeća da su za provedbu svih obveza u vezi s pristupačnošću potrebna dostatna financijska sredstva na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini; poziva EU da osigura dostupnost svih programa financiranja te da se pobrine za to da se u sklopu njih prati pristup univerzalnog dizajna i da ti programi sadrže posebnu proračunsku liniju za pristupačnost; poziva države članice da potiču javna ulaganja kako bi se osobama s invaliditetom zajamčila pristupačnost fizičkog i digitalnog okruženja;

1 Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora, SL L 327, 2.12.2016., str. 1.2 Uredba Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću, SL L 356, 12.12.2014., str. 110.3 Uredba (EZ) br. 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 2004. o utvrđivanju općih pravila odštete i pomoći putnicima u slučaju uskraćenog ukrcaja i otkazivanja ili dužeg kašnjenja leta u polasku te o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 295/91, SL L 46, 17.2.2004., str. 1.

RR\1138289HR.docx 9/78 PE608.029v02-00

HR

8. poziva Komisiju i države članice da povećaju pristupačnost kroz potporu razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija i podržavanjem svih inicijativa, uključujući i novoosnovana poduzeća („start-ups”) koja djeluju u području sigurnosti osoba s invaliditetom;

9. podržava proučavanje i upotrebu najboljih praksi u vezi sa samostalnim životom u EU-u;

10. poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo da je telefonski broj hitne službe u potpunosti dostupan osobama sa svim vrstama invaliditeta i da su svi aspekti politika i programa za smanjenje rizika od katastrofa uključivi i pristupačni svim osobama s invaliditetom;

11. zabrinut je zbog toga što se na nacionalnoj razini u nedovoljnoj mjeri provodi ex ante uvjet u javnim natječajima kojim se zahtjeva poštovanje pristupačnosti pri kupovini prije potpisivanja ugovora o javnoj nabavi; stoga preporučuje da se uspostavi portal, po uzoru na zelenu javnu nabavu, koji će sadržavati sve smjernice u pogledu pristupačnosti;

12. snažno preporučuje osiguranje pune pristupačnosti postupaka podnošenja pritužbi u vezi s pravima putnika i njihove prilagođenosti osobama s invaliditetom te davanje većeg broja jednako važnih izvršnih ovlasti nacionalnim provedbenim tijelima;

13. posebno ističe da je pristupačnost temeljno načelo UNCRPD-a i preduvjet za ostvarivanje drugih prava sadržanih u toj konvenciji; ističe da europski građani kontinuirano podnose predstavke zbog nedovoljne pristupačnosti ili postojanja arhitektonskih prepreka; ističe da se pravo na pristupačnost utvrđeno u članku 9. UNCRPD-a mora ostvarivati na sveobuhvatan način kako bi se osobama s invaliditetom osigurao pristup njihovu okruženju, prijevozu, javnim objektima i uslugama te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; poziva Komisiju i države članice da zajamče da je pristupačnost prioritet i da je bolje integrirana u sva područja politike povezana s invaliditetom;

14. napominje da bi se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta trebala provesti tako da se osobama s invaliditetom osigura potpuni pristup svim njegovim aspektima;

Sudjelovanje

15. pozdravlja projekt iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom; poziva Komisiju i države članice da uključe sve zemlje u buduću dugoročnu inicijativu kako bi ta kartica imala jednak doseg kao i europska parkirna karta te da se njome obuhvati pristup uslugama kojima se omogućuje sudjelovanje u kulturnom životu i turizmu;

16. zabrinut je zbog kontinuirane upotrebe medicinskog modela invaliditeta koji je usredotočen na medicinske dijagnoze osoba s invaliditetom, a ne na prepreke u okolišu s kojima se te osobe suočavaju; potiče Komisiju da pokrene reviziju tog pristupa, posebno u području prikupljanja podataka; poziva države članice da razmisle o tome kako bi se moglo napredovati prema uspostavi opće definicije invaliditeta;

17. pozdravlja napredak postignut u vezi s Ugovorom iz Marakeša; ističe da je Sud

PE608.029v02-00 10/78 RR\1138289HR.docx

HR

Europske unije u svom mišljenju od 14. veljače 2017. naveo da sklapanje Ugovora iz Marakeša ulazi u isključivu nadležnost EU-a jer su obveze iz spomenutog Ugovora unutar područja koje je u velikoj mjeri obuhvaćeno zajedničkim pravilima EU-a; preporučuje EU-u i državama članicama da uspostave akcijski plan kako bi se osigurala njegova potpuna provedba; poziva EU da ne ratificira opciju povezanu s ekonomskim opterećenjem;

18. smatra da europski strukturni i investicijski fondovi, naročito u predstojećem programskom razdoblju, moraju biti u skladu s UNCRPD-om te da bi se u sklopu njih trebala i dalje poticati deinstitucionalizacija kao prioritet i, osim toga, financirati usluge podrške kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da ostvare svoje pravo na samostalan život u zajednici; smatra da bi Komisija trebala pomno nadzirati način na koji države članice provode ex ante uvjete u pogledu prijelaza s institucijskih usluga na usluge temeljene na zajednici, koji mora biti konkretan i čija se kvaliteta mora ocjenjivati na kontinuiran i transparentan način; smatra da bi se u okviru prijedloga za projekte koje financira EU, uključujući one koji se kreditiraju s pomoću Europskog fonda za strateška ulaganja i Europske investicijske banke, trebala poštovati pravila o pristupačnosti koja slijede pristup univerzalnog dizajna; smatra da se za postizanje tih ciljeva nije moguće osloniti isključivo na financijske instrumente;

19. naglašava da je potrebno osigurati slobodan pristup komunikaciji prilagođenoj vrsti invaliditeta te ističe da je to iznimno važno kad je riječ o građanskom sudjelovanju osoba s invaliditetom;

20. zabrinut je zbog prepreka u pogledu sudjelovanja s kojima se suočavaju osobe u režimu skrbništva i osobe koje žive u ustanovama diljem Europe te poziva Komisiju da se pobrine za to da osobe kojima je uskraćena njihova pravna sposobnost mogu ostvarivati sva prava utvrđena u ugovorima i zakonodavstvu Europske unije; poziva države članice da potiču sudjelovanje ubrzavanjem postupka deinstitucionalizacije i prijelazom sa zamjenskog odlučivanja na odlučivanje uz podršku;

21. poziva Komisiju da, u sklopu svojeg niza redovnih izvješća o provedbi direktiva Vijeća 93/109/EZ1 i 94/80/EZ2, ocijene tumače li se te direktive sukladno članku 29. UNCRPD-a;

22. ističe činjenicu da su žene i djevojčice s invaliditetom izložene dvostrukoj diskriminaciji zbog kombinacije spola i invaliditeta i da često mogu biti izložene čak i višestrukoj diskriminaciji koja proizlazi iz kombinacije spola, invaliditeta te seksualne orijentacije, dobi, religije ili etničke pripadnosti;

23. ponavlja da su žene s invaliditetom često u nepovoljnijem položaju nego muškarci s invaliditetom te su više izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti;

24. smatra da bi Europski institut za jednakost spolova trebao pružiti smjernice na

1 Direktiva Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani, SL L 329, 30.12.1993., str. 34.2 Direktiva Vijeća 94/80/EZ od 19. prosinca 1994. o utvrđivanju detaljnih aranžmana za ostvarivanje aktivnog i pasivnog biračkog prava na lokalnim izborima za građane Unije koji borave u državi članici čiji nisu državljani, SL L 368, 31.12.1994., str. 38.

RR\1138289HR.docx 11/78 PE608.029v02-00

HR

europskoj razini i na razini država članica u pogledu specifične situacije žena i djevojčica s invaliditetom te da bi trebao aktivno zagovarati osiguranje jednakih prava i borbu protiv diskriminacije;

25. podsjeća da je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti među osobama s invaliditetom usko povezana s pitanjem poboljšanja uvjeta za članove obitelji koji često djeluju kao neplaćeni njegovatelji i koji se ne smatraju zaposlenim osobama; stoga potiče države članice da predstave nacionalne strategije za potporu neformalnim njegovateljima, a to su u većini slučajeva članice obitelji osoba s invaliditetom;

26. naglašava da broj starijih osoba raste i da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije žene češće imaju neki oblik invaliditeta i da su one posebno pogođene tom pojavom jer imaju duži očekivani životni vijek; ističe da će stoga broj žena s invaliditetom proporcionalno porasti;

27. naglašava vrijednost mikrofinancijskih instrumenata za otvaranje radnih mjesta i rast; poziva države članice da takve instrumente učine lakše dostupnima za žene s invaliditetom;

28. ističe da je, kako bi se osobama s invaliditetom zajamčio samostalan život, potrebno podržavati istraživanje i inovacije u pogledu razvoja proizvoda namijenjenih za pomoć osobama s invaliditetom u njihovim svakodnevnim aktivnostima;

Ravnopravnost

29. naglašava da su ravnopravnost i nediskriminacija temelj strategije za osobe s invaliditetom;

30. poziva Komisiju da se u svojem Strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016. – 2019. osvrne na pitanje invaliditeta;

31. duboko žali zbog dugotrajnog zastoja u Europskom vijeću u postizanju napretka u pogledu direktive za borbu protiv diskriminacije te poziva države članice da doprinesu usvajanju horizontalne direktive protiv diskriminacije1, kako bi se primaklo pragmatičnom rješenju koje bi trebalo obuhvaćati zaštitu od diskriminacije osoba s invaliditetom u svim područjima života, uključujući prepoznavanje uskraćivanja razumne prilagodbe kao oblika diskriminacije te višestruke i višedimenzionalne diskriminacije;

32. zgrožen je postojećim podacima o diskriminaciji i zlostavljanju osoba s invaliditetom; i dalje je zabrinut zbog neprijavljivanja prouzročenog nepristupačnošću mehanizama za podnošenje pritužbi i izvješćivanje te nedostatkom povjerenja i osviještenosti o pravima; ustraje u tome da bi trebalo prikupiti podatke razvrstane po spolu i u tom pogledu preporučuje razvoj nove metode za prikupljanje podataka, naročito kad je riječ o slučajevima uskraćivanja ukrcaja ili nedostupnosti pomoći;

33. poziva države članice da zajamče da sva nacionalna tijela za pitanja ravnopravnosti imaju mandat u području invaliditeta, da imaju odgovarajuće resurse i da su neovisna u

1 Prijedlog direktive Vijeća o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeru ili uvjerenje, invaliditet, dob ili spolnu opredijeljenost, COM(2008)426.

PE608.029v02-00 12/78 RR\1138289HR.docx

HR

pružanju potrebne podrške žrtvama diskriminacije te da se pobrinu za to da je svako produženje njihova mandata popraćeno povećanjem ljudskih resursa;

34. poziva EU i države članice da financiraju i razviju modele dobre prakse namijenjene osobama s invaliditetom, njihovim organizacijama, sindikatima, savezima poslodavaca, tijelima za pitanja ravnopravnosti, civilnim službenicima, kao i dobrih praksi koje ti subjekti provode, u vezi s načelom nediskriminacije, uključujući višestruku i višedimenzionalnu diskriminaciju te razumnu prilagodbu;

35. poziva EU da razvije istraživačke programe u kojima će se voditi računa o načelima ravnopravnosti pri izradi okvira za istraživanje i razvoj nakon programa Obzor 2020.;

Zapošljavanje

36. naglašava da je pristup tržištu rada sveobuhvatno pitanje koje zahtijeva provedbu mjera potpore koje će donijeti korist i pojedincu i poslodavcu, jamčeći tako socijalnu uključenost, i koje bi trebale uključivati pristupačne postupke zapošljavanja, pristupačan prijevoz do radnog mjesta i natrag, napredovanje u karijeri te kontinuirano osposobljavanje, kao i razumnu prilagodbu te pristupačna mjesta rada; poziva Komisiju da ažurira zbirku dobrih praksi o zapošljavanju uz podršku za osobe s invaliditetom u EU-u te u zemljama članicama EFTA-e i EGP-a;

37. potiče donošenje mjera pozitivne diskriminacije, uključujući utvrđivanje minimalnih postotaka za zapošljavanje osoba s invaliditetom u javnom i privatnom sektoru;

38. žali zbog toga što uskraćivanje razumne prilagodbe ne predstavlja diskriminaciju u okviru Direktive o jednakom postupanju pri zapošljavanju1, na što se kritički osvrnuo i Odbor UN-a za prava osoba s invaliditetom; podsjeća na to da se u prvom članku Direktive o jednakom postupanju pri zapošljavanju zabranjuje svaki oblik diskriminacije na temelju invaliditeta;

39. poziva države članice da se pobrinu za to da zamke socijalnih naknada ne budu prepreka sudjelovanju na tržištu rada te poziva na odvajanje naknada povezanih s invaliditetom od potpore dohotku, uzimajući u obzir potrebe u vezi s dodatnom skrbi i druge potrebe koje mogu imati osobe s invaliditetom, kako bi im se zajamčio dostojanstven život i pristup tržištu rada; u tom pogledu poziva države članice da se pobrinu za to da se naknade povezane s invaliditetom ne oduzimaju na temelju zaposlenja;

40. poziva Komisiju da podrži socijalna poduzeća u skladu s načelima navedenima u Deklaraciji iz Bratislave i Madridskoj deklaraciji o socijalnom gospodarstvu, kao važan izvor mogućnosti zapošljavanja za osobe s invaliditetom;

41. poziva države članice da u skladu s UNCRPD-om uklone sve pravne prepreke za zapošljivost, kao što su zakoni o skrbništvu ili zakoni kojima se ograničava pravna sposobnost osoba s invaliditetom, čime im se onemogućuje potpisivanje ugovora o radu, otvaranje bankovnog računa i pristup njihovu novcu te ih se tako financijski isključuje, ili pak nacionalne klauzule kojima se određene kategorije osoba s invaliditetom proglašavaju „nesposobnima za rad”;

1 Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, SL L 303, 2.12.2000., str. 16.

RR\1138289HR.docx 13/78 PE608.029v02-00

HR

42. ističe važnost djelotvorne reintegracije i rehabilitacije, kao i mjere aktivacije i zadržavanja u društvu koje stari, koje omogućuju pojedincima da se vrate na posao ili da ostanu zaposleni nakon bolesti ili pak fizičkih, psihičkih ili emocionalnih poteškoća;

43. podsjeća na to da se opterećivanjem osoba s invaliditetom i njihovih partnera troškovima pomoći smanjuju ne samo njihovi tekući prihodi, nego i njihovi izgledi za zapošljavanje i budući prihodi u starijoj dobi;

44. uviđa da bi mjere za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, uključujući dobrovoljna fleksibilna i uključiva radna rješenja kao što su pametan rad, rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme mogli biti korisni za osobe s invaliditetom i pozitivni za psihičko zdravlje, jamčeći sigurnost i stabilnost za sve, no zabrinut je da bi digitalna radna okruženja mogla stvoriti nove prepreke ako ne budu pristupačna i ako se ne osigura razumna prilagodba;

45. poziva Komisiju da u buduća izvješća uključi primjere dobre i loše prakse kako bi se poslodavcima omogućilo da na djelotvoran način provedu zakonodavstvo povezano s invaliditetom;

46. zabrinut je zbog toga što u nekim državama članicama osobe s invaliditetom koje rade u zaštićenim radionicama pred zakonom nisu formalno priznate kao radnici, zarađuju manje od iznosa minimalne plaće i nemaju pravo na jednake socijalne povlastice kao redovni radnici;

47. izražava posebnu zabrinutost za mlade osobe s invaliditetom i osobe s invaliditetom koje su već duže vrijeme nezaposlene; poziva države članice da rad na uključivanju mladih osoba s invaliditetom na tržište rada zacrtaju kao prioritet, primjerice uspostavom posebnih centara za savjetovanje o karijeri kako bi se studentima i nezaposlenim mladim osobama pružili savjeti o njihovim budućim karijerama ili u sklopu programa Garancija za mlade;

48. poziva Komisiju i države članice da nastave promicati raznolikost kao poslovnu prednost te da potiču povelje o raznolikosti u kojima se zagovara dodana vrijednost osoba s invaliditetom na radnom mjestu;

49. poziva EU da se pobrine za to da se prava osoba s invaliditetom i njihovih obitelji uključe u predloženi paket mjera o ravnoteži između poslovnog i privatnog života;

Obrazovanje i osposobljavanje

50. zabrinut je što su u raznim državama članicama EU-a mnoga djeca s invaliditetom i dalje isključena iz kvalitetnog uključivog obrazovanja na primjer zbog politika segregacije i arhitektonskih prepreka, što predstavlja oblik diskriminacije djece i mladih s invaliditetom;

51. naglašava da su obrazovanje i stručno osposobljavanje ključni za zapošljivost osoba s invaliditetom te da bi poslodavci trebali biti uključeni u taj proces kako bi se u obzir uzele potrebe osoba s invaliditetom, među ostalim, ali ne isključivo, vodeći računa o mogućim prednostima novih tehnologija u područjima kao što su traženje posla, osobni razvoj i veća neovisnost;

PE608.029v02-00 14/78 RR\1138289HR.docx

HR

52. poziva Komisiju i države članice da uklone pravne, fizičke i organizacijske prepreke za sve osobe s invaliditetom kako bi se osigurao uključiv sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja;

53. poziva institucije EU-a i države članice da osiguraju razumnu prilagodbu za stažiste i traži da postupci prijave za stažiranje budu dostupni i da se osobama s invaliditetom nude posebna stažiranja, uključujući stažiranje s poticajima za poslodavce;

54. poziva institucije EU-a i države članice da zajamče da su program Erasmus + i drugi programi za mlade poput programa Jamstvo za mlade i Europske snage solidarnosti u potpunosti dostupni osobama s invaliditetom s pomoću individualizirane razumne prilagodbe i da informacije o njihovoj pristupačnosti budu dostupne osobama s invaliditetom kako bi se potaknulo njihovo sudjelovanje; u tu svrhu preporučuje da se maksimalno iskoriste postojeći alati, kao na primjer alati predviđeni platformom za uključivu mobilnost MappED!;

55. žali zbog toga što novi program vještina ne sadrži zaseban cilj za osobe s invaliditetom; naglašava da je trenutačna nedovoljna zaposlenost osoba s invaliditetom i njihova diskriminacija na tržištu rada također traćenje vrijednih vještina; stoga poziva Komisiju da u svim budućim inicijativama povezanim s vještinama u obzir uzme potrebe osoba s invaliditetom;

56. apelira na države članice da na temelju preporuka Odbora Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom razrade učinkovite mjere za borbu protiv segregacije i odbijanja učenika s invaliditetom u školama i obrazovnom okružju te da u tom kontekstu izrade nacionalne programe za prijelaz kako bi se osiguralo kvalitetno uključivo formalno i neformalno obrazovanje i stručno osposobljavanje, među ostalim i za osobe s invaliditetom kojima je potrebna visoka razina potpore;

57. ističe važnost osposobljavanja i prekvalifikacije djelatnika u obrazovanju, osobito u cilju potpore osobama sa složenim potrebama;

58. preporučuje bolje korištenje Europske agencije za posebne potrebe i uključivo obrazovanje kako bi se maksimalno iskoristio njezin postojeći mandat;

59. ističe da je ključno nastavnike i voditelje programa osposobljavanja pripremiti za rad s djecom s invaliditetom i pružiti im primjerenu podršku; potiče države članice da osmisle uključivo obrazovanje, osposobljavanje i stalno stručno usavršavanje nastavnika i voditelja programa osposobljavanja, uz doprinos raznih dionika, posebno organizacija koje zastupaju osobe s invaliditetom i stručnjaka s invaliditetom;

60. poziva na to da se dodatno istraže mogućnosti koje nudi cjeloživotno učenje i pruže privlačne alternative, s obzirom na to da je među mladima s invaliditetom i/ili posebnim obrazovnim potrebama velik broj onih koji rano napuštaju školovanje; smatra da je promicanje programa cjeloživotnog učenja za osobe s invaliditetom ključan dio Europske strategije za osobe s invaliditetom;

61. potiče na razmjenu najboljih praksi u području uključivog obrazovanja i cjeloživotnog učenja među nastavnicima, osobljem, upravnim tijelima, studentima i učenicima s invaliditetom;

RR\1138289HR.docx 15/78 PE608.029v02-00

HR

62. izražava zabrinutost zbog toga što, unatoč poboljšanjima, osobama s invaliditetom i dalje prijeti velika opasnost od nezaposlenosti i što ih je manje od 30 % završilo fakultetsko ili jednakovrijedno obrazovanje, u usporedbi s oko 40 % osoba bez invaliditeta; stoga poziva države članice i Komisiju da posebnu pozornost posvete poteškoćama s kojima se susreću mladi s invaliditetom i/ili posebnim potrebama u obrazovanju pri prijelazu iz srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja na tržište rada;

63. potiče javne ustanove i poduzeća EU-a da provode politike raznolikosti i nacionalne povelje o raznolikosti;

64. naglašava da mladi s invaliditetom manje sudjeluju u tjelesnim aktivnostima od svojih vršnjaka bez invaliditeta te da škole imaju važnu ulogu u usvajanju zdravog načina života; stoga naglašava da je važno poticati mlade s invaliditetom na veće sudjelovanje u tjelesnim aktivnostima; poziva države članice da bez odgode uklone sve postojeće prepreke koje sprečavaju sudjelovanje osoba s invaliditetom ili osoba s posebnim potrebama u sportskim aktivnostima;

65. podsjeća na to da je potrebno premostiti digitalni jaz i osigurati da osobe s invaliditetom u potpunosti iskoriste prednosti digitalne unije; u tom kontekstu naglašava važnost poboljšanja digitalnih vještina i sposobnosti osoba s invaliditetom, posebno u okviru projekata koji se financiraju iz programa Erasmus +, te poziva države članice da učinkovitim mjerama protiv govora mržnje, zlostavljanja i svih oblika diskriminacije na internetu osiguraju zaštitu ranjivih građana, uključujući osobe s invaliditetom, i da organiziraju više obrazovnih aktivnosti o digitalnoj i medijskoj pismenosti kao dio neformalnog i formalnog obrazovanja; povrh toga, poziva države članice da djeci s invaliditetom osiguraju besplatan pristup odgovarajućim tehničkim obrazovnim alatima kako bi im se omogućilo potpuno sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju;

Socijalna zaštita

66. poziva Komisiju da osigura da će u strategiju EU-a za osobe s invaliditetom do 2030. biti uključene posebne mjere za poticanje uključivih sustava socijalne zaštite diljem EU-a, čime bi se jamčio pristup pogodnostima i uslugama za osobe s invaliditetom tijekom cijelog životnog ciklusa; poziva države članice da utvrde minimalnu razinu socijalne zaštite za osobe s invaliditetom koja bi im jamčila primjeren životni standard;

67. poziva suzakonodavce da razmotre uključivanje osoba s invaliditetom kao posebne ciljne skupine u Uredbu o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti1;

68. apelira na države članice da pri procjeni i utvrđivanju invaliditeta primjene načelo uzajamnog priznavanja, pri čemu bi se trebao slijediti i ne potkopavati model invaliditeta iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom koji se zasniva na poštovanju ljudskih prava, uzimajući u obzir ekološke i društvene prepreke s kojima se pojedinac susreće te uključujući sve relevantne dionike kako bi se zajamčilo da životni standard osoba s invaliditetom nije ugrožen, na primjer programima ekonomske prilagodbe;

69. poziva Komisiju da osigura uvrštavanje invaliditeta u sve aspekte europskog stupa 1 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, SL L 200, 7.6.2004., str. 1.

PE608.029v02-00 16/78 RR\1138289HR.docx

HR

socijalnih prava;

70. preporučuje da se Europski socijalni fond (ESF), Europski program za zapošljavanje i socijalnu inovaciju (EaSI) i budući socijalni fondovi EU-a ne koriste samo za mjere za poticanje zapošljavanja već i za socijalnu uključenost; naglašava važnost rehabilitacije kao sredstva socijalne uključenosti kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom ostanu aktivne u zajednici;

71. preporučuje da države članice poduzmu konkretne mjere, poput pružanja financijske pomoći i privremene skrbi, za poticanje uključivih sustava socijalne zaštite diljem EU-a kojima se osigurava primjeren životni standard, prednosti i pristup uslugama za sve osobe s invaliditetom tijekom cijelog životnog ciklusa;

72. apelira na države članice da osiguraju da deinstitucionalizacija ne dovodi do toga da osobe s invaliditetom postaju beskućnici zbog nepostojanja odgovarajućeg i/ili dostupnog smještaja za pružanje skrbi u zajednici;

Zdravlje

73. poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi iz 2011.1; preporučuje da Komisija u prijenos Direktive uvrsti snažnu komponentu invaliditeta kako bi se osigurao pristup cjenovno dostupnoj i kvalitetnoj prekograničnoj zdravstvenoj skrbi za osobe s invaliditetom; s tim u vezi poziva Komisiju da provede procjenu učinka Direktive u cilju njezine revizije kako bi bila u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te da na razini EU-a pripremi smjernice o uključivanju invaliditeta u rad nacionalnih kontaktnih točaka sa zajedničkim kriterijima uspješnosti, uključujući posebne preporuke za invaliditet; potiče države članice da pruže odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje djelatnika u području zdravstvene skrbi o posebnim potrebama pacijenata s invaliditetom;

74. zabrinut je zbog kršenja, među ostalim kršenja ljudskih prava, u području mentalnog zdravlja i usluga skrbi, što u mnogim slučajevima znatno utječe na kvalitetu pruženih usluga, i ističe da te usluge moraju biti usmjerene na oporavak, financirane na odgovarajući način i pružene u skladu s modelom koji se temelji na ljudskim pravima;

75. poziva države članice da zajamče da se u okviru usluga skrbi za mentalno zdravlje poštuje pravna sposobnost te da informirani pristanak za liječenje i hospitalizaciju mora dati osoba s invaliditetom, a ne donositelj odluke kao njezin zamjenik, također uzimajući u obzir mjere za pomoć pri donošenju odluke;

76. poziva Komisiju da se pobrine za to da su e-zdravstvo, zdravstvene usluge i usluge skrbi u potpunosti dostupne i sigurne za sve osobe s invaliditetom koje imaju intelektualne teškoće i složene potrebe te za članove njihovih obitelji;

77. skreće pozornost na hitnu potrebu da se reagira na opći nedostatak pristupa multidisciplinarnoj specijalističkoj skrbi za osobe s invaliditetom i, tamo gdje on postoji, na duga čekanja na koja su prisiljeni pacijenti kao veliku prepreku jednakom

1 Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, SL L 88, 4.4.2011., str. 45.

RR\1138289HR.docx 17/78 PE608.029v02-00

HR

pristupu zdravstvenoj prevenciji i liječenju, što često rezultira pogoršanjem stanja pacijenta s invaliditetom i teretom za zdravstvene sustave koji se mogao izbjeći;

78. ističe da bi se sustavima zdravstvene skrbi trebalo osigurati otkrivanje, prijavljivanje i sprečavanje seksualnog nasilja i/ili zlostavljanja;

79. potiče države članice da povećaju broj usluga multidisciplinarne procjene i ponovne procjene za odrasle osobe s invaliditetom radi izrade planova po mjeri koji se mogu provesti s pomoću teritorijalnih resursa (poput usluga kućne njege, dnevne skrbi i stanovanja) koji ispunjavaju potrebne biopsihosocijalne zahtjeve;

80. potiče Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste okvir europskih referentnih mreža kako bi razvile multidisciplinarnu i specijaliziranu zdravstvenu skrb za osobe s invaliditetom općenito, a posebno za osobe s rijetkim invaliditetom, i da prošire pristup takvoj skrbi;

81. ističe da Komisija u akcijskom planu za zdravstvene djelatnike u EU-u i u planu EU-a za učinkovite, pristupačne i otporne zdravstvene sustave ne posvećuje pozornost invaliditetu jer se ni u jednom od tih dvaju tekstova izričito ne bavi tom temom;

82. naglašava uspjeh druge Zajedničke akcije o demenciji te se u međuvremenu nada da će u narednom trogodišnjem razdoblju farmaceutske kuće koje sudjeluju u Inicijativi za inovativne lijekove osigurati dodatna sredstva;

83. poziva Komisiju da predstavi strategiju za pomoć osobama s teškim invaliditetom u slučaju smrti rodbine koja je bila zadužena za njihovu svakodnevnu skrb (poput nedavno donesenog talijanskog zakona dopo di noi, odnosno „nakon nas”);

84. poziva Komisiju da provede temeljitu analizu razlika između zaključnih opažanja Ujedinjenih naroda i vlastitog izvješća o napretku, posebno u pogledu područja prioriteta zdravstva u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom;

85. traži dosljedno promicanje lokalne porodničke skrbi kao javne usluge u državama članicama kako bi se smanjio broj slučajeva invaliditeta zbog komplikacija pri porodu te majkama i djeci zajamčio siguran porod, u skladu s kontrolnim popisom Svjetske zdravstvene organizacije za siguran porod;

86. ohrabren je napretkom postignutim u sektoru europske telemedicine koja može iz temelja promijeniti sposobnost osoba s invaliditetom da pristupaju uslugama; nadalje smatra da će uvođenje 4G tehnologije te napredak 5G tehnologije i širenje interneta stvari dovesti do poboljšanja u pružanju zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom; poziva Komisiju da se pobrine za to da europski sektor zdravstvene tehnologije ne bude opterećen prekomjernom regulativom i da ima odgovarajući pristup financijskim sredstvima;

Vanjsko djelovanje

87. poziva da se vanjsko djelovanje EU-a potpuno uskladi s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

PE608.029v02-00 18/78 RR\1138289HR.docx

HR

88. poziva EU da se pobrine za to da razvojna suradnja i humanitarno djelovanje budu potpuno dostupni i uključivi za osobe s invaliditetom;

89. poziva EU da u službeno izvješćivanje o razvojnoj pomoći uvede pokazatelj za prava osoba s invaliditetom;

90. poziva EU da osigura da ima ključnu ulogu u tome da osobe s invaliditetom ne budu zapostavljene u razvojnoj suradnji i humanitarnoj pomoći, što je u skladu s njegovom obvezom iz Europskog konsenzusa o razvoju, te da suzbija višestruku diskriminaciju s kojom se suočavaju ranjive osobe i marginalizirane skupine;

91. poziva Komisiju da neovisno o novoj Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom bude predvodnik u provedbi ciljeva održivog razvoja u vanjskom djelovanju na način kojim se uključuje aspekt invaliditeta donošenjem jasnog, transparentnog i uključivog plana za postizanje tih ciljeva;

92. žali zbog toga što pokazatelj ciljeva održivog razvoja EU-a nije raščlanjen prema invaliditetu; poziva EU da u suradnji s partnerskim zemljama potiče raščlanjivanje podataka prema vrsti invaliditeta;

93. poziva EU i njegove partnere da osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupanju uključe u sve faze oblikovanja politika i izrade projekata, među ostalim i na terenu u partnerskim zemljama uz aktivno sudjelovanje organizacija osoba s invaliditetom;

94. ponavlja da se žene s invaliditetom često suočavaju s još većim izazovima i opasnostima u zemljama i zonama u kojima vladaju sukobi; stoga ističe da je potrebno zaštititi žene s invaliditetom u okviru vanjskih politika EU-a;

Obveze unutar institucija EU-a

95. potiče institucije EU-a da učine pristupačnim funkcije, sadržaj, dokumente, videozapise i internetske usluge svojih internih i vanjskih internetskih stranica, uključujući javna savjetovanja, te javna izvješća o sukladnosti i usklađenosti sa smjernicama i obvezama za dostupnost na internetu;

96. žali zbog toga što se još ne provodi projekt INSIN koji gluhim i nagluhim osobama omogućuje neovisno komuniciranje s institucijama EU-a tako što ih povezuje s prevoditeljima za znakovni jezik i sustavima podnaslovljavanja u državama članicama iako je Komisija financirala razvoj prototipa uslužne platforme, koji je 2014. uspješno testiran u Europskom parlamentu;

97. poziva institucije EU-a da na jednostavan zahtjev omogući pristup svim svojim javnim sjednicama, među ostalim prevođenjem na znakovni jezik, pretvaranjem govora u tekst i dokumentima na Brailleovu pismu kao i ostalim augmentativnim i alternativnim metodama komunikacije i fizičkom pristupačnosti svojih zgrada; uviđa poteškoće pri podnaslovljavanju svih internetskih prijenosa uživo i videozapisa sjednica; no poziva institucije da nastave pratiti tehnološki razvoj u tom području kako bi se poboljšala pristupačnost u budućnosti;

98. preporučuje europskim institucijama da u skladu s politikom višejezičnosti EU-a

RR\1138289HR.docx 19/78 PE608.029v02-00

HR

prednost daju prevođenju s nacionalnih znakovnih jezika i na te jezike, a ne međunarodnom znakovnom jeziku;

99. potiče države članice da zajamče pristupačnost izbora za Europski parlament i uključivanje osoba koje trenutno žive u ustanovama i/ili pod skrbništvom;

100. uviđa da na razini EU-a i država članica ne postoji dostupan i uključiv izborni postupak za osobe s invaliditetom, osobito za osobe s mentalnim invaliditetom ili intelektualnim teškoćama; apelira na Europski parlament da zajamči potpunu dostupnost svojeg komunikacijskog materijala o izborima za Europski parlament;

101. poziva europske škole, vrtiće i centre za boravak nakon nastave da svoj djeci zaposlenika u institucijama EU-a pruže kvalitetno uključivo obrazovanje te obrazovanje u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, među ostalim i djeci sa složenim potrebama ili djeci kojoj je potrebna visoka razina potpore;

102. poziva EU da olakša pružanje razumne prilagodbe i drugih oblika potpore za zapošljavanje, poput pametnog rada za zaposlenike, među ostalim i za akreditirane parlamentarne asistente s invaliditetom u institucijama EU-a;

103. poziva Komisiju da revidira zajednička pravila, provedbene odredbe, područje primjene, zastupljenost osoba s invaliditetom, pristupačnost i prakse svog Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja kako bi ga uskladila s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

104. traži od svih institucija, agencija i tijela EU-a da uspostave kontaktne točke te ističe da je između glavnih uprava i institucija EU-a potreban horizontalni međuinstitucionalni mehanizam koordinacije; poziva na provođenje potrebnih prilagodbi za postizanje tog cilja u okviru strategije za provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

105. apelira na institucije da u skladu s člankom 5. Direktive 2000/78/EZ donesu sveobuhvatne politike zapošljavanja, zadržavanja i napredovanja, među ostalim privremene pozitivne mjere, radi aktivnog i znatnog povećanja broja dužnosnika ili zaposlenika i stažista s invaliditetom, uključujući osobe sa psihosocijalnim invaliditetom i intelektualnim teškoćama;

106. podsjeća na ulogu Međugrupe za osobe s invaliditetom pri Europskom parlamentu za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom, u skladu s Konvencijom UN-a, kao platforme koja okuplja zastupnike u Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima te predstavnike organizacija i civilnog društva, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini; napominje da je Međugrupa osobito prikladan forum za poticanje diskusija i rasprava kako bi se osigurala provedba strategije;

107. poziva europske institucije da se u potpunosti savjetuju sa svojim osobljem i zastupnicima s invaliditetom i da ga stvarno uključe u formuliranje, provedbu i praćenje svojih internih pravila, politika i praksi, uključujući Pravilnik o osoblju te odredbe o razumnoj prilagodbi i pristupačnosti;

Raskorak između izvješća o napretku i zaključnih zapažanja

PE608.029v02-00 20/78 RR\1138289HR.docx

HR

108. žali zbog toga što internetske stranice institucija EU-a nisu na razini AAA standarda pristupačnosti; poziva institucije da što je prije moguće postignu tu razinu;

109. žali zbog toga što zakonodavstvo EU-a i država članica u području prometa još nije potpuno provedeno na nacionalnoj razini; u tu svrhu preporučuje da se u svakoj državi članici osnuju nacionalna tijela zadužena za njegovu provedbu;

110. prima na znanje napredak postignut u pogledu pristupačnosti željeznica; traži da se za sve ostale vrste prijevoza, uključujući zračni prijevoz, uvedu slični propisi o pristupačnosti kako bi se uklonio raskorak između sigurnosti i pristupačnosti;

111. napominje da se u svojem izvješću o napretku Komisija ne bavi horizontalnom direktivom o jednakom postupanju;

112. izražava žaljenje zbog toga što je ostvaren slab napredak u pogledu ratifikacije Fakultativnog protokola priloženog Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske unije;

113. napominje da Komisija dosad nije poduzela međusektorsku, sveobuhvatnu reviziju svojeg zakonodavstva kako bi se zajamčila potpuna sukladnost s odredbama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

114. pozdravlja ažurirani popis instrumenata, uključujući nedavno donesene instrumente, no žali zbog toga što izjava o nadležnostima još nije revidirana i što taj popis ne obuhvaća instrumente koji se ne odnose isključivo na osobe s invaliditetom, ali su ipak za njih važni;

115. žali zbog toga što Komisija nije postigla napredak u uključivanju prava žena i djevojčica s invaliditetom u sve svoje politike i programe za jednakost spolova te u uključivanju rodne perspektive u svoje strategije za osobe s invaliditetom;

116. pozdravlja potpisivanje Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) od strane EU-a te poziva Vijeće da je bez odgode ratificira;

117. žali zbog toga što se aktualnim politikama o pravima djeteta u dovoljnoj mjeri ne obuhvaća sveobuhvatna strategija za dječake i djevojčice s invaliditetom utemeljena na pravima ili mjere za zaštitu njihovih prava te što se strategije za osobe s invaliditetom ne bave i uključuju dovoljno prava dječaka i djevojčica s invaliditetom; poziva Komisiju da u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta (UNCRC) posebnu pozornost posveti djeci s invaliditetom; osobito ističe da je ženama i djevojčicama s invaliditetom potreban uzor;

118. napominje da EU nije organizirao sveobuhvatnu kampanju za podizanje razine osviještenosti o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i za borbu protiv predrasuda prema osobama s invaliditetom;

Prema sveobuhvatnoj i učinkovitoj strategiji za osobe s invaliditetom do 2030.

Horizontalna pitanja

RR\1138289HR.docx 21/78 PE608.029v02-00

HR

119. poziva Komisiju da se pobrine za to da je buduća strategija za osobe s invaliditetom usmjerena na potpunu provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u svim područjima politike EU-a i na uključivanje pristupačnosti, sudjelovanja, nediskriminacije i jednakosti te da obuhvaća sve članke Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i ima odgovarajući proračun, vremenski okvir za provedbu i mehanizam za praćenje te jednaku pravnu vrijednost kao i aktualna strategija; svjestan je da je strategija može biti uspješna samo ako sudjeluju svi dionici, uključujući civilno društvo;

120. naglašava da bi se strategija za razdoblje 2020. – 2030. trebala temeljiti na međusektorskoj sveobuhvatnoj reviziji zakonodavstva i politike EU-a kako bi se zajamčila potpuna sukladnost s odredbama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom te da bi trebala obuhvaćati revidiranu izjavu o nadležnostima;

121. poziva Komisiju da potiče mjere povezane s učinkovitom reintegracijom i rehabilitacijom kako bi se smanjili ili uklonili učinci bolesti ili tjelesnog, mentalnog ili emocionalnog invaliditeta na sposobnost osobe za zarađivanje;

122. preporučuje da Komisija zajamči da sve buduće strategije i s njima povezani postupci savjetovanja budu transparentni, razumljivi i potpuno dostupni te da obuhvaćaju jasne pokazatelje i mjerila;

123. napominje da u skup pokazatelja za ciljeve održivog razvoja nisu uključene osobe s invaliditetom, i to kad je riječ o cilju br. 4 (obrazovanje), cilju br. 5 (rodna ravnopravnost) i cilju br. 8 (dostojanstven rad i gospodarski rast); poziva na korištenje globalnih pokazatelja za ciljeve održivog razvoja radi praćenja provedbe glavnih djelovanja i politika EU-a u području zapošljavanja;

124. naglašava da je važno zajamčiti da buduća strategija za osobe s invaliditetom bude usklađena s ostalim inicijativama i strategijama EU-a kako bi se poticalo zapošljavanje i uključivanje osoba s invaliditetom, osobito žena;

125. preporučuje da strategija za razdoblje nakon 2020. uključuje javnu nabavu i normizaciju kao horizontalna pitanja kako bi se povećala zapošljivost osoba s invaliditetom te omogućilo prikupljanje i razmjena dobrih praksi među državama članicama;

126. apelira na Komisiju da zajamči da su projekti koje financira EU u skladu s pristupom utemeljenom na ljudskim pravima iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom tako da financira isključivo projekte čiji su rezultati pristupačni, koji ne isključuju osobe s invaliditetom ili koji su u skladu sa standardima pristupačnosti;

127. poziva Komisiju da predloži alat za ocjenu pristupačnosti uz stalno praćenje, uključujući posebne pokazatelje i konkretne ciljeve;

128. poziva EU i države članice da nakon što EU ratificira Istanbulsku konvenciju donesu posebne mjere za borbu protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom;

129. poziva EU da u cijelo zakonodavstvo EU-a i proces europskog semestra uvrsti strategiju za osobe s invaliditetom; s tim u vezi poziva na istinski strukturirani dijalog između EU-a i organizacija koje zastupaju osobe s invaliditetom radi sastavljanja strategije za

PE608.029v02-00 22/78 RR\1138289HR.docx

HR

razdoblje nakon 2020.;

130. preporučuje da se u budućoj strategiji u obzir uzme ključna uloga usluga podrške za ostvarivanje ljudskih prava osoba s invaliditetom;

131. preporučuje da buduća strategija obuhvaća pitanja povezana s osposobljavanjem osoblja, što je od ključne važnosti ako se podrška pruža u skladu s načelima Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

Dodatna područja djelovanja

132. poziva na to da se u sva područja buduće strategije uključe jednakost, ravnopravnost spolova i nediskriminacija, uključujući primjerice pripadnike zajednice LGBTQI s invaliditetom koji su izloženi višestrukoj diskriminaciji; poziva Komisiju i države članice da promiču kampanje i tečajeve za osposobljavanje za podizanje razine osviještenosti o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom i potrebi poštovanja raznolikosti radi borbe protiv diskriminacije, stigmatiziranja i predrasuda prema osobama s invaliditetom, osoba s psihosocijalnim poteškoćama, poteškoćama u učenju ili autizmom;

133. naglašava da je potrebno uložiti veće napore za prevladavanje stereotipa i predrasuda o invaliditetu u medijima kako bi se promijenile prevladavajuće isključujuće društvene norme; poziva Komisiju i države članice da ulažu u inicijative za podizanje razine osviještenosti javnosti kako bi se osiguralo da se prikazivanjem osoba s invaliditetom kao ravnopravnih građana suzbijaju stereotipi o invaliditetu;

134. skreće pozornost na poveznicu između spolnih pitanja i invaliditeta, osobito kad je riječ o informiranom pristanku za upotrebu kontracepcije, prisilnoj sterilizaciji i pristupu reproduktivnim pravima; poziva države članice da razmotre potrebu za ocjenjivanjem svojeg zakonodavstva u tom kontekstu;

135. apelira na EU da uvrsti prava djece s invaliditetom u sva područja buduće strategije;

136. utvrđuje da je pravna sposobnost jedan od preduvjeta za ostvarivanje ljudskih prava, uključujući pravo glasa, i da se u svakoj novoj strategiji mora težiti tome da se na temelju invaliditeta nikome ne uskraćuje pravna sposobnost ni u jednom području života; u tu svrhu ističe da bi EU trebao donijeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da sve osobe s invaliditetom mogu ostvarivati sva prava sadržana u Ugovorima i zakonodavstvu Europske unije, kao što su pristup pravosuđu, robi i uslugama, među ostalim bankarskim, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi te glasovanje na europskim izborima i prava potrošača u skladu s Konvencijom te poticati nezadiruće mjere i donošenje odluka uz podršku u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

137. snažno apelira na Komisiju da u novu strategiju uključi sve moguće mjere kako bi se osigurala sloboda i sigurnost svih osoba sa svim vrstama invaliditeta u skladu s Konvencijom i Odborom Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

138. snažno potiče Komisiju da u budućim propisima o financiranju zadrži načelo partnerstva i da zajamči da se ono u potpunosti poštuje;

RR\1138289HR.docx 23/78 PE608.029v02-00

HR

139. poziva Komisiju da promiče strukturno sudjelovanje osoba s invaliditetom i organizacija koje ih zastupaju u svim postupcima donošenja odluka na nacionalnoj razini i na razini EU-a te da financira izgradnju kapaciteta organizacija osoba s invaliditetom kako bi se osobama s invaliditetom omogućilo da se na strukturirani način sudjeluju u svim odlukama koje se na njih odnose; poziva države članice da nastave s osposobljavanjem u vezi s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom kako bi se zajamčilo da su osobe s invaliditetom svjesne svojih prava i da bi se mogla spriječiti diskriminacija;

140. podsjeća na to da je Odbor Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom izrazio duboku zabrinutost zbog neizvjesne situacije osoba s invaliditetom u aktualnoj migracijskoj krizi u EU-u; snažno apelira na Komisiju da u svoje politike povezane s migracijom i izbjeglicama uključi invaliditet i da zajamči da su sva sredstva EU-a usmjerena na rješavanje humanitarne krize na način kojim se uključuju osobe s invaliditetom;

141. odlučno potiče države članice da raščlanjuju podatke po vrstama invaliditeta te da usko surađuju s Eurostatom radi prikupljanja usporedivih podataka o invaliditetu u različitim područjima, što obuhvaća i osobe koje žive u ustanovama, te da istodobno strategiju za osobe s invaliditetom povežu s procesom ciljeva održivog razvoja i Programom održivog razvoja do 2030.;

142. ističe potrebu za mjerljivim i usporedivim kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima, među ostalim o pristupačnosti, jednakosti, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti, zdravlju, obrazovnim rezultatima i broju učenika u uključivom obrazovanju kako bi se ocijenila provedba Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom od strane EU-a i država članica te snažno potiče prikupljanje tih podataka kako bi se pomoglo u primjeni tih pokazatelja;

143. apelira na EU da u suradnji s osobama s invaliditetom i organizacijama koje ih zastupaju razvije sustav pokazatelja utemeljen na ljudskim pravima te sustav za prikupljanje usporedivih i sveobuhvatnih podataka, koji su raščlanjeni po spolu, dobi, ruralnom ili urbanom stanovništvu i vrsti invaliditeta;

144. prepoznaje da su osobe s intelektualnim teškoćama osobito izložene diskriminaciji i zlostavljanju te su često smještene u ustanovama, bez pristupa obrazovanju i bez samoodređenja;

145. snažno apelira na Komisiju i države članice da poduzmu dodatne mjere kako bi se doprijelo do najranjivijih građana kao što su osobe s invaliditetom koje su beskućnici;

146. ističe da je potrebno stalno pratiti provedbu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u skladu s njezinim člankom 33. i uz savjetovanje s organizacijama osoba s invaliditetom;

147. poziva Komisiju da se pobrine za to da su u rad skupine Europske unije na visokoj razini za borbu protiv rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije u vezi s poboljšanjem evidentiranja i prikupljanja podataka o zločinima iz mržnje u potpunosti uključeni zločini iz mržnje prema osobama s invaliditetom;

PE608.029v02-00 24/78 RR\1138289HR.docx

HR

148. apelira na države članice da dodijele dovoljno stabilnih financijskih i ljudskih resursa za okvire za praćenje uspostavljene u skladu s člankom 33. stavkom 2. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kako bi neovisno mogli obavljati svoje zadaće;

149. apelira na Komisiju da osigura primjerene resurse za okvir EU-a za praćenje kako bi im se omogućilo da svoje dužnosti obavljaju neovisno i na odgovarajući način;

150. podsjeća na to da Odbor za predstavke (PETI) svake godine zaprimi znatan broj predstavki o poteškoćama s kojima se susreću osobe s invaliditetom diljem EU-a u sklopu svakodnevnih aktivnosti povezanih s osam glavnih područja djelovanja utvrđenih u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom i drugim pitanjima pristupačnosti, kao što su pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju i osposobljavanju, tržištu rada, izgrađenom okruženju i prijevozu, robi i uslugama, informacijama i komunikacijama, te sudjelovanje u političkom, javnom i kulturnom životu;

151. poziva sve države članice da ratificiraju Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i da potpišu njezin Fakultativni protokol;

152. ističe zaštitnu ulogu koju Odbor za predstavke ima zahvaljujući postupku podnošenja predstavki (zajedno s Europskim ombudsmanom, imenovanim kako bi zaštitio građane u slučaju nepravilnosti) u kontekstu okvira EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koji podnositeljima predstavki omogućuje da ulože pritužbu na kršenje njihovih prava od strane europskih, nacionalnih i lokalnih vlasti; ističe da predstavke koje Odbor zaprima odražavaju potrebu za usvajanjem učinkovitog, horizontalnog, nediskriminirajućeg pristupa politikama za osobe s invaliditetom, koji se temelji na ljudskim pravima; ističe ulogu Agencije Europske unije za temeljna prava u jačanju temeljnih prava osoba s invaliditetom u EU-u i potpori koju EU-u pruža u provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

153. ističe da se većina predstavki koje su podnijeli europski građani odnosi na teškoće u postupcima podnošenja zahtjeva i priznavanju i invaliditeta te teškoće u vezi sa zakašnjelim plaćanjima invalidskih mirovina od strane relevantnih administrativnih službi; naglašava da bi se u okviru provedbe Europske strategije za osobe s invaliditetom i njezinih mjera u području socijalne zaštite posebna pozornost trebala posvetiti tim pitanjima, u skladu s člankom 28. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom o primjerenom životnom standardu i socijalnoj zaštiti;

°

° °

154. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

RR\1138289HR.docx 25/78 PE608.029v02-00

HR

12.10.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA OKOLIŠ, JAVNO ZDRAVLJE I SIGURNOST HRANE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o Izvješću o napretku o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom (2010. – 2020.)(2017/0000(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Nessa Childers

PRIJEDLOZI

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da je jedan od ciljeva u pogledu dobrog zdravlja i dobrobiti iz Programa održivog razvoja do 2030. postizanje univerzalnog zdravstvenog osiguranja, uključujući zaštitu od financijskog rizika, te sigurnih, djelotvornih i cjenovno pristupačnih lijekova i cjepiva dobre kvalitete za sve; budući da države članice prečesto režu socijalne naknade i zdravstvene usluge povezane s invaliditetom, čime se dovodi u pitanje Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom te se dodatno povećava razina siromaštva i socijalne isključenosti;

B. budući da prema članku 168. stavku 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije države članice imaju odgovornost za utvrđivanje svojih zdravstvenih politika i pružanje zdravstvenih usluga; stoga prepoznaje ključnu važnost savjetovanja i angažmana s državama članicama kako bi Europska strategija za osobe s invaliditetom uspjela;

C. budući da, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO)1, osobe s invaliditetom imaju manje pristupa uslugama zdravstvene skrbi te im nisu ispunjene potrebe u pogledu zdravstvene skrbi jer je promicanje zdravlja rijetko usmjereno na osobe s invaliditetom (primjerice, žene s invaliditetom ne pregledavaju se jednako često za rak dojke kao žene bez invaliditeta, a adolescenti s invaliditetom češće su isključeni iz programa spolnog odgoja);

D. budući da se člankom 25. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom podupire pravo osoba s invaliditetom na najviše moguće standarde zdravstvene zaštite bez diskriminacije;

1 Informativni članak o invaliditetu i zdravlju, studeni 2016.

PE608.029v02-00 26/78 RR\1138289HR.docx

HR

E. budući da EU ima vodeću ulogu u ratifikaciji ljudskih prava; budući da se člancima 21. i 26. Povelje EU-a o temeljnim pravima potvrđuje načelo nediskriminacije, a člankom 35. pravo na zdravstvenu zaštitu; budući da bi sve države članice trebale ratificirati Konvenciju i potpisati Protokol;

F. budući da sve osobe s invaliditetom imaju jednaka prava te pravo na neotuđivo dostojanstvo, jednako postupanje i potpuno sudjelovanje u društvu;

G. budući da se očekuje da će se učestalost invaliditeta, koja je u Europi veća među ženama, povećati u kontekstu stanovništva koje stari;

H. budući da je osam područja strategije blisko povezano;

I. budući da su osobe s invaliditetom posebno osjetljive na nedostatne usluge zdravstvene skrbi, što vodi rizičnom ponašanju u pogledu zdravlja i višim stopama prerane smrti;

J. budući da se osobe s invaliditetom susreću s nizom prepreka kada pokušavaju pristupiti uslugama zdravstvene skrbi, među ostalim s previsokim troškovima, ograničenom dostupnošću usluga, fizičkim preprekama i neadekvatnim vještinama i znanjem zdravstvenih radnika;

1. smatra da je pristup politikama u području invaliditeta temeljen na ljudskim pravima ključan za postizanje najvišeg mogućeg standarda zdravlja kao temeljnog prava; uviđa da se raširenošću medicinskog modela invaliditeta u utvrđivanju politika podcjenjuje učinak društvenih i fizičkih barijera na cjelokupno zdravlje i dobrobit osoba s invaliditetom;

2. ističe da se osobe s invaliditetom i dalje susreću s trajnim preprekama kojima se negira njihovo pravo na jednak pristup uslugama zdravstvene skrbi, uključujući izostanak pristupačnih informacija o pravima u sklopu zdravstvenog osiguranja, diskriminirajuće postupanje osiguravatelja privatnog zdravstvenog osiguranja, nepristupačne ustanove za zdravstvenu skrb i nerijetko nižu razinu skrbi koja nije prilagođena potrebama pojedinca, usprkos tome što je pristup najvišem dostižnom standardu zdravstvene skrbi bez diskriminacije na temelju invaliditeta predstavlja temeljno pravo; i dalje smatra da nemogućnost pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama ima negativan učinak na sposobnost osoba s invaliditetom da žive samostalno, uključeni u društvo i ravnopravno s drugima;

3. ističe da bi trebalo pružiti potrebnu socijalnu podršku kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom, posebice osobe s psihosocijalnim invaliditetom, mogu iskoristiti svoja prava i uživati punu autonomiju; poziva na izbjegavanje institucionalizacije takvih osoba i poduzimanje koraka kako one ne bi bile podvrgnute liječenju bez pristanka;

4. vrlo je zabrinut što mnoge djevojčice i žene nemaju pristup svojim seksualnim i reproduktivnim pravima te poziva države članice da hitno usvoje smjernice kako bi osigurale da obrazovanje, informiranje, zdravstvena skrb i usluge u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja budu u potpunosti dostupni i da se informacije pružaju u formatima prilagođenim dobnim skupinama; vjeruje da bi se informiranim pristankom za korištenje kontracepcije i medicinske postupke trebalo podupirati pravo žena s invaliditetom na izbor i samoopredjeljenje u seksualnom i reproduktivnom životu;

RR\1138289HR.docx 27/78 PE608.029v02-00

HR

5. skreće pozornost na hitnu potrebu da se odgovori na općeniti nedostatak pristupa multidisciplinarnoj specijalističkoj skrbi za osobe s invaliditetom i, tamo gdje on postoji, na duga čekanja na koja su prisiljeni pacijenti, kao veliku prepreku jednakom pristupu zdravstvenoj prevenciji i liječenju, što često rezultira pogoršanjem stanja pacijenta s invaliditetom i teretom za zdravstvene sustave koji se mogao izbjeći;

6. podsjeća na to da su reproduktivna prava utvrđena u Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, kojom je obuhvaćen pristup sveobuhvatnoj reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući planiranje obitelji i zdravstvene usluge za rodilje te informacije i pravo na davanje informiranog pristanka za sve zdravstvene postupke, uključujući sterilizaciju i pobačaj te pravo na zadržavanje plodnosti na jednakoj osnovi kao i drugi;

7. ističe da bi se sustavima zdravstvene skrbi trebalo osigurati otkrivanje, prijavljivanje i sprečavanje seksualnog nasilja i/ili zlostavljanja;

8. ističe da pristup zdravstvenoj skrbi ostaje ključan problem u pogledu osiguravanja optimalne kvalitete zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom, uključujući osobe s narušenim mentalnim zdravljem; prepoznaje da se mora učiniti više u području promicanja zdravstvenih i preventivnih aktivnosti usmjerenih na osobe s invaliditetom poput kampanja za povećavanje osviještenosti o važnosti ranog otkrivanja određenih vrsta raka, uključujući rak dojke i rak grlića maternice;

9. potiče države članice da povećaju broj usluga multidisciplinarne procjene i ponovne procjene za odrasle građane s invaliditetom, u cilju izrađivanja planova po mjeri koji se mogu provesti pomoću teritorijalnih resursa (poput usluga kućne njege, dnevne skrbi i stanovanja) koji ispunjavaju potrebne biopsihosocijalne zahtjeve;

10. ponavlja svoju zabrinutost za ranjive pacijente, poput osoba s psihosocijalnim i intelektualnim poteškoćama; poziva države članice da zajamče da se pravo pacijenta na informirani pristanak za liječenje ne uskraćuje neopravdano; ističe potrebu za tim da se politikom EU-a u području invaliditeta osobito zajamči zaštita onih osoba koje su izložene većem riziku od isključenja iz sustava zdravstvene skrbi i koje često ne mogu dati slobodan i informirani pristanak na zdravstvenu skrb;

11. izražava zabrinutost što je pravna zaštita od višestrukih i višedimenzionalnih oblika diskriminacije često neadekvatna; traži od Komisije i država članica da štite jednak pristup zdravstvenoj skrbi, neovisno o invaliditetu, dobi, rodu, seksualnoj orijentaciji, rasi ili etničkoj pripadnosti pacijenta;

12. poziva Komisiju i države članice da što brže provedu Europsku strategiju za osobe s invaliditetom;

13. ističe da su osobe s fizičkim invaliditetom također suočene s problemima na tržištu digitalizirane mobilnosti; poziva na olakšavanje pristupa za osobe s različitim vrstama invaliditeta, pomoću jezika, formata i tehnologija potrebnih za različite vrste invaliditeta, uključujući znakovni jezik, Brailleovo pismo, augmentativne i alternativne sustave komunikacije te ostala pristupačna sredstva, načine i formate komunikacije po njihovu izboru, uključujući lako razumljiv jezik, podnaslove i personalizirane tekstualne poruke, posebice za zdravstvene informacije dostupne, uz korištenje više od jednog osjetila;

PE608.029v02-00 28/78 RR\1138289HR.docx

HR

14. ističe da je potrebno da sustavi zdravstvenog osiguranja ne diskriminiraju osobe s invaliditetom;

15. pozdravlja pilot-projekt uvođenja iskaznice EU-a za osobe s invaliditetom i potiče države članice da se pridruže toj inicijativi; poziva Komisiju da po potrebi mobilizira potrebna sredstva za razvoj tog projekta diljem EU-a;

16. poziva Komisiju i države članice da osobama s invaliditetom u cijeloj Europi zajamče lak pristup telefonskom broju 112 za hitne slučajeve;

17. ističe potrebu da se preispitaju trajno niske razine osviještenosti među pacijentima s invaliditetom u pogledu odredbi Direktive 2011/24/EU o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (Direktiva o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) i trajno niske razine primjene tih odredbi te da se odgovori na te probleme; ističe hitnu potrebu da se tu direktivu uskladi s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom kako bi se zajamčio pristup cjenovno pristupačnoj i kvalitetnoj prekograničnoj zdravstvenoj skrbi; potiče države članice da nastave s provedbom te direktive, među ostalim na način da posvete osobitu pozornost pravima osoba s invaliditetom;

18. ističe činjenicu da nemogućnost pacijenata s invaliditetom da koriste prekograničnu zdravstvenu skrb jer nisu u stanju platiti dodatne troškove koji su posljedica njihova invaliditeta sprečava te osobe da koriste svoja prava na jednak način kao i svi drugi; potiče Komisiju i države članice da zajamče nediskriminirajuću primjenu Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi;

19. pozdravlja primjenu Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, kojom se u teoriji olakšao pristup zdravstvenoj skrbi pacijenata s invaliditetom; međutim žali zbog nedovoljne osviještenosti o tom instrumentu što je znatno ograničilo njegov objektivni potencijal; u tom pogledu smatra da bi bilo poželjno poboljšati obuku za liječnike opće prakse tako da oni mogu pružati korisne savjete o mogućnostima koje nudi ta direktiva. osim toga, nada se da se nacionalne kontaktne točke uspostavljene kao poveznica između korisnika i pružatelja zdravstvene skrbi mogu ojačati kako bi se građanima, koji prema podacima Eurobarometra ne znaju da te kontaktne točke postoje, pružale jasne i transparentne informacije o standardima kvalitete i sigurnosti nacionalne zdravstvene službe i kako bi ih se pratilo u zdravstvenim odlukama koje moraju donijeti.

20. poziva na procjenu učinka Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi na osobe s invaliditetom;

21. preporučuje da Komisija i države članice surađuju s organizacijama pacijenata s invaliditetom kako bi se osiguralo da nacionalne kontaktne točke pružaju i šire informacije o pravima pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi u pristupačnim formatima;

22. poziva Komisiju da se u svojim aktivnostima sakupljanja dokaza i donošenja politika vodi pristupom utemeljenim na ljudskim pravima kako bi se pomaknuo fokus s individualnih invaliditeta i u potpunosti uzele u obzir prepreke s kojima su suočene osobe s invaliditetom kada su njihovi fizički, mentalni, intelektualni ili osjetilni

RR\1138289HR.docx 29/78 PE608.029v02-00

HR

invaliditeti u interakciji s vanjskim okruženjem;

23. poziva države članice da omoguće usvajanje horizontalne direktive o jednakom postupanju kako bi se proširila zaštita od diskriminacije na temelju invaliditeta u pristupanju zdravstvenoj skrbi i tako suzbila višestruka diskriminacija;

24. potiče Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste okvir europskih referentnih mreža kako bi razvile multidisciplinarnu i specijaliziranu zdravstvenu skrb za osobe s invaliditetom općenito, a posebno za one s rijetkim invaliditetom, i da prošire pristup takvoj skrbi;

25. poziva Komisiju da počne raditi na europskoj strategiji za osobe s invaliditetom za razdoblje poslije 2020. uz puno savjetovanje s državama članicama, Parlamentom i širom javnosti; smatra da je angažman posebno važan s obzirom na činjenicu da Europska strategija za osobe s invaliditetom u razdoblju od 2010. do 2020. neće proći kroz značajnu reviziju; skreće pozornost Komisije osobito na Rezoluciju Europskog parlamenta od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i rezultate projekta vulnerABLE koji je financirao Europski parlament;

26. ističe da Komisija u akcijskom planu za zdravstvene djelatnike u EU-u i u planu EU-a za učinkovite, pristupačne i otporne zdravstvene sustave ne posvećuje pozornost invaliditetu, koji nije konkretno spomenut ni u jednom od ta dva dokumenta;

27. poziva države članice da se suzdrže od rezova u socijalnim naknadama, uslugama koje se pružaju u zajednici, zdravstvenim uslugama te programima osposobljavanja i obrazovanja u vezi s invaliditetom jer bi se tim mjerama dovela u pitanje Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom i dodatno povećala razina siromaštva i socijalne isključenosti;

28. potiče da se preko okvirnih programa za istraživanje i drugih financijskih instrumenata donesu pilot projekti poput telemedicine, čiji je cilj pojednostavniti pacijentima s invaliditetom pristup potrebnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući hitnu službu;

29. nada se da će države članice, u skladu sa strateškim okvirom EU-a ozdravlja i sigurnosti na radu 2014. – 2020., koristiti Europski socijalni fond i druge europske strukturne i investicijske fondove za financiranje svih mjera koje mogu pomoću u očuvanju zdravlja osoba s invaliditetom preko integriranih i personaliziranih usluga potpore i savjetovanja, dajući im smjernice u pogledu zdravstvenih i socijalnih usluga;

30. poziva Komisiju da poduzme mjere na temelju prijedloga o mobilizaciji strukturnih fondova kako bi se djelatnike u zdravstvu obučilo u pogledu osviještenosti o invaliditetu i u pogledu konkretnih nedostataka u njihovom znanju o stanjima povezanima s invaliditetom;

31. preporučuje da se europski strukturni fondovi za zdravstvo i druge usluge sustavno usmjeravaju prema promicanju deinstitucionalizacije i samostalnog života u zajednici te suradnje i savjetovanja s organizacijama pacijenata;

32. naglašava uspjeh druge Zajedničke akcije o demenciji te se u međuvremenu nada da će u narednom trogodišnjem razdoblju farmaceutske kuće koje sudjeluju u Inicijativi za

PE608.029v02-00 30/78 RR\1138289HR.docx

HR

inovativne lijekove osigurati dodatna sredstva.

33. naglašava da su neovisni život i život u zajednici ključni faktori osnaživanja i da osobe s invaliditetom imaju pravo kontrolirati svoj život; stoga potiče Komisiju i države članice da provedu mjere koje će zajamčiti kvalitetnu i personaliziranu podršku za neovisan život;

34. poziva Komisiju da predstavi strategiju za pomoć ljudima s teškim vrstama invaliditeta u slučaju smrti rodbine koja se brinula za njihovu svakodnevnu skrb (poput nedavno donesenog talijanskog zakona „dopo di noi”, odnosno „nakon nas”);

35. poziva Komisiju i države članice da povećaju osviještenost o problemima povezanima s invaliditetom i da promiču uključivanje invaliditeta u nacionalne zdravstvene politike i programe;

36. podsjeća Komisiju na krizu povezanu s mentalnim zdravljem koja trenutno zahvaća Europu; prima na znanje procjenu Svjetske zdravstvene organizacije da će 25% ljudi za života barem jednom imati probleme povezane s mentalnim zdravljem; vjeruje da bi se za te probleme trebalo tražiti rješenje jednako kao i za probleme s fizičkim zdravljem; napominje da je to posebice važno jer se Zajednička akcija za mentalno zdravlje i dobrobit prestala provoditi 2016.; ukazuje na važnost Kompasa EU-a za djelovanje u pogledu mentalnog zdravlja i dobrobiti za rješavanje mentalnih problema na razini cijele Europe;

37. poziva Komisiju i države članice da promiču strategije kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom budu informirane o svojim zdravstvenim uvjetima, da pruže podršku zdravstvenom osoblju te da štite prava i dostojanstvo osoba s invaliditetom;

38. poziva Komisiju da provede temeljitu analizu neusklađenosti između zaključnih opažanja Ujedinjenih naroda i vlastitog izvješća o napretku, posebno u odnosu na područje prioriteta zdravstva u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom;

39. primjećuje poteškoće u pogledu prepoznavanja konkretnih koristi i ishoda Europske strategije za osobe s invaliditetom; razočaran je što se Europski socijalni fond nije koristio za promicanje osposobljavanja zdravstvenih djelatnika o pitanjima invaliditeta; poziva Komisiju da preispita to konkretno područje kako bi se pronašao način za postizanje napretka;

40. traži dosljedno promicanje lokalne porodničke skrbi kao javne usluge u državama članicama kako bi se smanjio broj slučajeva komplikacija pri porodu te majkama i djeci zajamčio siguran porod, u skladu s kontrolnim popisom SZO-a za siguran porod;

41. ohrabren je napretkom postignutim u sektoru europske telemedicine koja može iz temelja promijeniti sposobnost osoba s invaliditetom da pristupaju uslugama; nadalje smatra da će uvođenje 4G tehnologije te napredak 5G tehnologije i širenje interneta stvari dovesti do napretka u pružanju zdravstvene skrbi za osobe s invaliditetom; poziva Komisiju da se pobrine za to da europski sektor zdravstvene tehnologije ne bude opterećen prekomjernom regulativom i da ima pristup dovoljnim financijskim sredstvima.

RR\1138289HR.docx 31/78 PE608.029v02-00

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 12.10.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

6001

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Marco Affronte, Pilar Ayuso, Zoltán Balczó, Catherine Bearder, Ivo Belet, Simona Bonafè, Biljana Borzan, Lynn Boylan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Birgit Collin-Langen, Miriam Dalli, Seb Dance, Mark Demesmaeker, Stefan Eck, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Gerben-Jan Gerbrandy, Arne Gericke, Jens Gieseke, Julie Girling, Sylvie Goddyn, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Jytte Guteland, Benedek Jávor, Karin Kadenbach, Kateřina Konečná, Urszula Krupa, Jo Leinen, Peter Liese, Norbert Lins, Rupert Matthews, Valentinas Mazuronis, Susanne Melior, Miroslav Mikolášik, Gilles Pargneaux, Piernicola Pedicini, Bolesław G. Piecha, Julia Reid, Daciana Octavia Sârbu, Annie Schreijer-Pierik, Renate Sommer, Ivica Tolić, Nils Torvalds, Adina-Ioana Vălean, Jadwiga Wiśniewska, Damiano Zoffoli

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Herbert Dorfmann, Luke Ming Flanagan, Elena Gentile, Merja Kyllönen, Ulrike Müller, Christel Schaldemose, Bart Staes, Keith Taylor

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Howarth, Răzvan Popa

PE608.029v02-00 32/78 RR\1138289HR.docx

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

60 +ALDE Catherine Bearder, Gerben-Jan Gerbrandy, Valentinas Mazuronis, Ulrike Müller, Nils

Torvalds

ECR Mark Demesmaeker, Arne Gericke, Julie Girling, Urszula Krupa, Rupert Matthews, Bolesław G. Piecha, Jadwiga Wiśniewska

EFDD Piernicola Pedicini, Julia Reid

ENF Sylvie Goddyn

GUE/NGL Lynn Boylan, Stefan Eck, Luke Ming Flanagan, Kateřina Konečná, Merja Kyllönen

NI Zoltán Balczó

PPE Pilar Ayuso, Ivo Belet, Birgit Collin-Langen, Herbert Dorfmann, José Inácio Faria, Karl-Heinz Florenz, Francesc Gambús, Elisabetta Gardini, Jens Gieseke, Françoise Grossetête, Andrzej Grzyb, Peter Liese, Norbert Lins, Annie Schreijer-Pierik, Sven Schulze, Renate Sommer, Ivica Tolić, Adina-Ioana Vălean

S&D Biljana Borzan, Paul Brannen, Soledad Cabezón Ruiz, Nessa Childers, Miriam Dalli, Seb Dance, Elena Gentile, Jytte Guteland, John Howarth, Karin Kadenbach, Jo Leinen, Susanne Melior, Gilles Pargneaux, Răzvan Popa, Christel Schaldemose, Daciana Octavia Sârbu, Damiano Zoffoli

VERTS/ALE Marco Affronte, Benedek Jávor, Bart Staes, Keith Taylor

0 -

1 0PPE Miroslav Mikolášik

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

RR\1138289HR.docx 33/78 PE608.029v02-00

HR

13.10.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA KULTURU I OBRAZOVANJE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(2017/2127(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Julie Ward

PRIJEDLOZI

Odbor za kulturu i obrazovanje poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. smatra da je u rješavanju pitanja invaliditeta u svim područjima politike nužno zadržati pristup temeljen na pravima;

2. poziva Komisiju da pruži veću podršku nastojanjima država članica da uklone pravne i organizacijske prepreke i da osobama s invaliditetom osiguraju jednak pristup uključivom obrazovanju i osposobljavanju, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje i obrazovanje odraslih, kulturi, turizmu i sportu; naglašava važnost osiguravanja raspoloživosti, dostupnosti i pristupačnosti individualiziranih usluga podrške za osobe s invaliditetom;

3. poziva države članice da zajamče da su obrazovanje i osposobljavanje organizirani na način da uključuju djecu i odrasle s fizičkim ili psihičkim invaliditetom, osiguravajući istovremeno savjetovanja, pomoć i individualna podučavanja;

4. poziva države članice da osiguraju pristup kvalitetnom i uključivom predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju i socijalnoj skrbi, da uspostave odgovarajuće strukture i učinkovite mjere za mlađu djecu s invaliditetom i/ili posebnim obrazovnim potrebama i pruže pojedinačnu potporu u najboljem interesu djeteta, uključujući djecu migrante i djecu koja pate zbog višestruke diskriminacije, da odgovore na specifične i različite potrebe te da olakšaju uspješno uključivanje migranata i manjina u redovno obrazovanje;

5. poziva države članice da osiguraju sva potrebna sredstva, uključujući dovoljno financijskih sredstava, za odgovarajuću potporu učenicima i studentima s invaliditetom, kao i osposobljavanje zaposlenika u ustanovama obrazovanja i cjeloživotnog učenja;

PE608.029v02-00 34/78 RR\1138289HR.docx

HR

6. ističe da je ključno nastavnike i voditelje programa osposobljavanja pripremiti za rad s djecom s invaliditetom i pružiti im primjerenu podršku; potiče države članice da osmisle uključivo obrazovanje, osposobljavanje i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika i voditelja programa osposobljavanja, uz doprinos raznih dionika, posebno organizacija koje zastupaju osobe s invaliditetom i stručnjaka s invaliditetom;

7. žali zbog postupnih rezova u javnom financiranju obrazovanja koji su rezultat gospodarske krize u Europi; ističe da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo i javno dobro;

8. poziva, s obzirom na to da je među mladima s invaliditetom i/ili posebnim obrazovnim potrebama velik broj onih koji rano napuštaju školovanje, na daljnje istraživanje mogućnosti koje nudi cjeloživotno učenje i na pružanje privlačnih alternativa; smatra da su programi cjeloživotnog učenja za osobe s invaliditetom ključan dio Europske strategije za osobe s invaliditetom;

9. potiče na razmjenu primjera najbolje prakse u području uključivog obrazovanja i cjeloživotnog učenja među nastavnicima, osobljem, upravnim tijelima i studentima odnosno učenicima s invaliditetom;

10. preporučuje da se na sveučilištima, u centrima za zapošljavanje i u okviru drugih službi i inicijativa za zapošljavanje zaposle posebni savjetnici kako bi studente s invaliditetom savjetovali o mogućnostima zapošljavanja;

11. poziva Komisiju da zajedno s državama članicama postavi ciljeve za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju te za smanjenje siromaštva i zapošljavanje osoba s invaliditetom i osoba s posebnim potrebama te da pomno prati i ocjenjuje njihovu situaciju na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini;

12. izražava zabrinutost zbog toga što, unatoč poboljšanjima, osobama s invaliditetom i dalje prijeti velika opasnost od nezaposlenosti i da ih je manje od 30 % završilo fakultetsko ili ekvivalentno obrazovanje, u usporedbi s oko 40 % osoba bez invaliditeta; stoga poziva države članice i Komisiju da posebnu pozornost posvete poteškoćama s kojima se susreću mladi s invaliditetom i/ili posebnim potrebama u obrazovanju pri prijelazu iz srednjoškolskog ili fakultetskog obrazovanja i/ili strukovnog osposobljavanja na tržište rada te da u tu svrhu iskoriste sve postojeće instrumente i inicijative u područjima zapošljavanja, politike za mlade, kulture i obrazovanja, kao što su Jamstvo za mlade, Mladi u pokretu, Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), Europski socijalni fond (ESF)i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR); nadalje, poziva da se relevantne udruge, obitelji osoba s invaliditetom i osobe s invaliditetom uključi u cijeli postupak donošenja odluka;

13. poziva da se proširi ponuda kvalitetnih pripravništva dostupnih i pristupačnih mladima s invaliditetom;

14. kada je riječ o zapošljavanju, ističe da je stavljanje osobnog asistenta na raspolaganje tijekom radnih sati u mnogim slučajevima jedini način na koji osobe s invaliditetom mogu raditi, biti dio tima i izbjeći nametanje rada od kuće; poziva države članice da usvoje i potaknu sve potrebne mjere za osiguranje pristupačnosti i uključivosti radnih mjesta;

15. ističe da su niži stupanj obrazovanja, pojava ranog napuštanja školovanja, nedostatak

RR\1138289HR.docx 35/78 PE608.029v02-00

HR

prilagođenih programa, diskriminacija, manjak vještina i potpore za zapošljavanje, kao i dostupnost radnih mjesta i dalje glavne prepreke za uključivanje u tržište rada;

16. žali zbog činjenice da je stopa zaposlenosti žena s invaliditetom manja od 50 %, što je brojka koja ističe dvostruku diskriminaciju s kojom se suočavaju, zbog čega im je otežano imati punu ulogu u društvu;

17. potiče javne ustanove EU-a i poduzeća da provedu politike raznolikosti i nacionalne povelje o raznolikosti;

18. smatra da je od ključne važnosti promicati učinkovit pristup mobilnosti, uključujući uvođenjem u svim državama članicama EU-a iskaznice za osobe s invaliditetom, sustava međusobnog priznavanja koji EU trenutačno razvija kako bi se osigurao jednak pristup određenim posebnim povlasticama, uglavnom u području kulture, zabave, sporta i prijevoza – i izvannastavnim aktivnostima, kao što su kazalište, ples, glazba, umjetnost, poboljšati informiranost osoba s invaliditetom o mogućnostima za mobilnost, pružiti im potrebne smjernice i pomoć i doprinijeti rješenju problema s kojima se suočavaju, uključujući pravilno osposobljavanje osoblja u nacionalnim agencijama i institucijama domaćinima;

19. podsjeća na to da, unatoč naporima da programi Erasmus+ i druge inicijative u području mobilnosti postanu uključiviji, nedovoljna usklađenost između nacionalnih socijalnih sustava i prenosivosti prava predstavljaju velike prepreke za mobilnost osoba s invaliditetom; stoga poziva Komisiju i države članice da pojačaju suradnju u tom području s ciljem olakšavanja mobilnosti osoba s invaliditetom i sprečavanja diskriminatornih praksi u postupcima odabira za programe mobilnosti, kao što je utvrđivanje gornje granice proračuna o primanju studenata s invaliditetom, posebice u okviru programa Erasmus +; općenito preporučuje da se prilikom sastavljanju proračuna za programe mobilnosti u obzir uzmu financijske potrebe mladih s invaliditetom kako bi se izbjegla diskriminacija;

20. pozdravlja stalna nastojanja da se odredbe o pristupu uvrste u programe i inicijative Unije te poziva na daljnje uvrštavanje zahtjeva za pristupačnost u kulturne politike Unije, među ostalim primjenom Ugovora iz Marakeša te revizijom Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, inicijative „Europske prijestolnice kulture” i programa „Kreativna Europa”; podsjeća, međutim, da je potrebno donijeti Europski akt o pristupačnosti kako bi se osigurao globalni transverzalni pristup u pogledu dostupnosti svim uslugama;

21. smatra da se trenutnom modernizacijom u kulturnom i kreativnom sektoru može pomoći osigurati pristupačnost usluga; stoga poziva Komisiju i države članice da osiguraju da relevantne organizacije svoje usluge učine dostupnima i da donesu mjere za proširenje pristupa kulturi za osobe s invaliditetom, ne samo kao gledatelja, već i kao aktera i protagonista koji bez ikakve diskriminacije mogu djelovati i intervenirati u kulturnom svijetu;

22. pozdravlja nastojanja za podizanje razine osviještenosti o pitanjima koja se odnose na osobe s invaliditetom; naglašava, nadalje, da mediji mogu biti važan instrument u podizanju razine osviještenosti, borbi protiv stigme i pogrešnih informacija, kao i u promjeni pogrešne predodžbe o osobama s invaliditetom i osobama s posebnim potrebama; naglašava, nadalje, da podizanjem razine osviještenosti i razumijevanja u vezi s pitanjima o invaliditetu i raznolikosti osoba s invaliditetom i njihovih situacija, mediji

PE608.029v02-00 36/78 RR\1138289HR.docx

HR

mogu aktivno doprinijeti učinkovitoj i uspješnoj integraciji osoba s invaliditetom u sve aspekte društvenog života; također ističe važnost obrazovanja građana o pitanjima u vezi sa skrivenim/nevidljivim invaliditetom kako bi se takve osobe zaštitilo od zlostavljanja;

23. naglašava da mladi s invaliditetom manje sudjeluju u tjelesnim aktivnostima od svojih vršnjaka bez invaliditeta te da škole imaju važnu ulogu u usvajanju zdravog načina života; stoga naglašava važnost poticanja većeg sudjelovanja mladih s invaliditetom u tjelesnim aktivnostima; poziva države članice da bez odlaganja uklone sve postojeće prepreke koje ometaju sudjelovanje osoba s invaliditetom ili osoba s posebnim potrebama u sportskim aktivnostima;

24. pozdravlja veću potporu za pristup sportu za osobe s invaliditetom u okviru programa Erasmus+ i poziva na pružanje odgovarajuće podrške inicijativama kojima se želi povećati pristupačnost i sudjelovanje u sportu na svim razinama, uključujući osobe s privremenim oštećenjima;

25. podsjeća na to da je potrebno premostiti digitalni jaz i osigurati da osobe s invaliditetom u potpunosti iskoriste digitalnu uniju; naglašava u tom kontekstu važnost poboljšanja digitalnih vještina i sposobnosti osoba s invaliditetom, posebno u okviru projekata koji se financiraju iz programa Erasmus +, te poziva države članice da učinkovitim mjerama protiv govora mržnje, zlostavljanja i svih oblika diskriminacije na internetu osiguraju zaštitu ranjivih građana, uključujući osobe s invaliditetom i da organiziraju više obrazovnih aktivnosti o digitalnoj i medijskoj pismenosti kao dijelu neformalnog i formalnog obrazovanja; usto poziva države članice da djeci s invaliditetom osiguraju odgovarajuće tehničke obrazovne alate kako bi im se omogućilo da u potpunosti prate obrazovne aktivnosti i aktivnosti osposobljavanja;

26. poziva na veću uporabu digitalnih alata i digitalizacije kao sredstva potpore pristupu osoba s invaliditetom radu na puno radno vrijeme u područjima kao što je industrija IT-a;

27. poziva države članice da prenesu, bez odlaganja, Direktivu (EU) 2016/2102 o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora1, kako bi se osiguralo da svatko može uživati pravo na informaciju i sudjelovanje u demokratskim procesima; poziva institucije EU-a da se, u tom kontekstu, usklade sa zahtjevima i obvezama utvrđenima tom Direktivom u pogledu pristupačnosti internetskih stranica EU-a i da pojačaju svoje napore kako bi se olakšala uporaba znakovnog jezika u komunikaciji i funkcioniranje institucija EU-a te kako bi se poboljšale prilike za interakciju s građanima s invaliditetom;

28. potvrđuje, u kontekstu europskog stupa socijalnih prava, da je u građanskom dijalogu, uz socijalne partnere, potrebno osigurati sudjelovanje civilnog društva i predstavnika osoba s invaliditetom;

29. smatra da bi obrazovanje za aktivno građanstvo trebalo biti usmjereno na prilike za osobe s invaliditetom koje se nerazmjerno suočavaju s više prepreka, uključujući fizičke, u pogledu pristupa građanskom sudjelovanju; podsjeća na to da svi građani imaju pravo glasa i poziva države članice da poduzmu potrebne mjere kako bi se osiguralo da se, kada je riječ o osobama s invaliditetom, to pravo poštuje;

1 SL L 327, 2.12.2016., str. 1.

RR\1138289HR.docx 37/78 PE608.029v02-00

HR

30. sa zabrinutošću primjećuje da se izbjeglice i tražitelji azila s invaliditetom suočavaju s višestrukim izazovima, kao što su nedostatak pristupa pomoći i obrazovanju te nedovoljan pristup pomoćnoj tehnologiji koja može olakšati komunikaciju i integraciju; stoga poziva Komisiju da zajedno s državama članicama i u suradnji s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), promiče i štiti prava osoba s invaliditetom među izbjeglicama i tražiteljima azila i potiče države članice da osiguraju jednak pristup obrazovanju za sve, posebno kroz posebne programe i mjere za migrante i izbjeglice s invaliditetom, kao i da razmjenjuju dobre prakse o inovativnim i uspješnim programima za izbjeglice s invaliditetom, osobito u područjima uključivog obrazovanja i obrazovanja osoba s posebnim potrebama, strukovnog osposobljavanja i razvoja vještina;

31. ističe ključnu ulogu njegovatelja i, posebno, članova obitelji, koji često gotovo u potpunosti zadovoljavaju potrebe osoba s invaliditetom kada je riječ o skrbi i pružanju pomoći; naglašava hitnu potrebu za oblikovanjem europskih i nacionalnih politika i naknadnih zakonodavnih inicijativa za potporu obitelji, uzimajući u obzir da u gotovo svim slučajevima majke snose teret organizacije u pogledu invaliditeta te su prisiljene smanjiti ili obustaviti svoju profesionalnu djelatnost kako bi pomogle članu obitelji s invaliditetom, posebice kada je riječ o mladim i starijim osobama; poziva države članice da donesu relevantne i odgovarajuće mjere potpore za obitelji i njegovatelje te da razviju niz regulatornih instrumenata i usluga koje omogućuju roditeljima ili rodbini djece s invaliditetom dopust i/ili pravo na izbivanje s posla kako bi im se omogućilo da uspostave ravnotežu između svojih radnih i njegovateljskih dužnosti;

32. naglašava da će se, kako bi se osiguralo da zakonodavstvo EU-a bude postupno usklađeno s mjerama utvrđenima u Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, Direktivu o Europskom aktu o pristupačnosti morati donijeti brže i sve države članice tražiti da potpišu i ratificiraju Fakultativni protokol uz Konvenciju i da provedu preporuke Odbora UN-a, s obzirom na članak 24., tako da se EU može opremiti potrebnim resursima i svima omogućiti lakši pristup uključivom i kvalitetnom obrazovanju;

33. podsjeća na obveze iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je Europska unija ratificirala, kao i na članke 21. i 26. Povelje o temeljnim pravima Europske unije, u kojima se navodi da su neovisnost, integracija i pristup uključivom obrazovnom sustavu i sustavu osposobljavanja, građanskom i kulturnom životu, slobodnim aktivnostima te sportu zajamčena prava i da je bilo kakav oblik diskriminacije na temelju invaliditeta zabranjen; poziva Komisiju i države članice da povećaju svoje napore kako bi u potpunosti provele te obveze, posebno donošenjem zakonodavnih mjera u skladu s tim pravima jer u suprotnom možda neće ostvari ciljeve za 2020. utvrđene u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom;

34. smatra da je potrebna veća sinergija između Europske strategije za osobe s invaliditetom i ciljeva održivog razvoja, osobito u područjima obrazovanja i osposobljavanja gdje bi je trebalo povećati;

35. poziva na primjereno financiranje i podršku kad je riječ o praćenju napretka i nadzoru nad postojećim i budućim pravnim aktima Unije u pogledu obveza iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

36. ističe da je za bolju procjenu provedbe i rezultata Europske strategije za osobe s invaliditetom potrebno poboljšati prikupljanje podataka, statističkih podataka i nadzora;

PE608.029v02-00 38/78 RR\1138289HR.docx

HR

žali zbog toga što, na primjer, jedan od pokazatelja ciljeva održivog razvoja koji se odnosi na obrazovanje nije raščlanjen prema invaliditetu; ističe da bi Europska strategija za osobe s invaliditetom trebala biti usmjerena na premošćivanje jaza u prikupljanju podataka o pristupu osoba s invaliditetom obrazovanju; stoga poziva države članice i Komisiju da osiguraju učinkovit sustav prikupljanja podataka s pomoću jasnih pokazatelja o dostupnosti obrazovanja za osobe s invaliditetom, posebno onih koji se odnose na osobe s visokim stupnjem ovisnosti o drugima; smatra da bi bilo korisno u izradu programa uključiti rodnu perspektivu i prikupiti rodno razvrstane podatke o položaju osoba s invaliditetom i o politikama i mjerama praćenja u tom području, kao i intersekcijske podatke o ranjivim osobama i onima koje su suočene s višestrukom diskriminacijom;

37. poziva države članice i Komisiju da na razini EU-a podupru mrežu i suradnju između nacionalnih i europskih udruga za osobe s invaliditetom u cilju promicanja razmjene iskustava i najbolje prakse.

RR\1138289HR.docx 39/78 PE608.029v02-00

HR

PRILOG: POPIS SUBJEKATA ILI OSOBAOD KOJIH JE IZVJESTITELJICA PRIMILA INFORMACIJE

Sljedeći popis sastavljen je na isključivo dobrovoljnoj osnovi pod izričitom odgovornošću izvjestiteljice. Izvjestiteljica je primila informacije od sljedećih subjekata ili osoba tijekom pripreme izvješća do njegova usvajanja u odboru:

Subjekt i/ili osobaEuropska agencija za posebne potrebe i uključivo obrazovanjeEuropskom forum za osobe s invaliditetom

PE608.029v02-00 40/78 RR\1138289HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 10.10.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2601

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Isabella Adinolfi, Dominique Bilde, Andrea Bocskor, Nikolaos Chountis, Silvia Costa, Mircea Diaconu, Damian Drăghici, Angel Dzhambazki, María Teresa Giménez Barbat, Svetoslav Hristov Malinov, Curzio Maltese, Rupert Matthews, Morten Messerschmidt, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Michaela Šojdrová, Helga Trüpel, Sabine Verheyen, Julie Ward, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Krystyna Łybacka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michel Reimon, Remo Sernagiotto

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Miltiadis Kyrkos, Jarosław Wałęsa, Patricija Šulin

RR\1138289HR.docx 41/78 PE608.029v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26 +ALDE Mircea Diaconu, María Teresa Giménez Barbat

ECR Angel Dzhambazki, Rupert Matthews, Morten Messerschmidt, Remo Sernagiotto

EFDD Isabella Adinolfi

GUE/NGL Nikolaos Chountis, Curzio Maltese

PPE Andrea Bocskor, Svetoslav Hristov Malinov, Sabine Verheyen, Jarosław Wałęsa, Theodoros Zagorakis, Bogdan Andrzej Zdrojewski, Michaela Šojdrová, Patricija Šulin

S&D Silvia Costa, Damian Drăghici, Miltiadis Kyrkos, Luigi Morgano, Momchil Nekov, Julie Ward, Krystyna Łybacka

Verts/ALE Michel Reimon, Helga Trüpel

0 -

1 0ENF Dominique Bilde

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

PE608.029v02-00 42/78 RR\1138289HR.docx

HR

12.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanjao provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(2017/2127(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje Rosa Estaràs Ferragut

AMANDMANI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor uzme u obzir sljedeće amandmane:

Amandman 1

Prijedlog rezolucijePozivanje 5.a (novo)

Prijedlog rezolucije Izmjena

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Serija ugovora Vijeća Europe br. 5, 1950.) i njezine protokole,

Amandman 2

Prijedlog rezolucijePozivanje 5.b (novo)

Prijedlog rezolucije Izmjena

– uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju (Serija ugovora Vijeća Europe br. 35, 1961., revidirano 1996., Serija ugovora Vijeća Europe br. 163),

RR\1138289HR.docx 43/78 PE608.029v02-00

HR

Amandman 3

Prijedlog rezolucijePozivanje 5.c (novo)

Prijedlog rezolucije Izmjena

– uzimajući u obzir Preporuku Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama Vijeća Europe o zaštiti žena od nasilja i Preporuku CM/Rec(2007)17 o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova,

Amandman 4

Prijedlog rezolucijePozivanje 5.d (novo)

Prijedlog rezolucije Izmjena

– uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW, 1979.) i njezin fakultativni protokol (1999.),

Amandman 5

Prijedlog rezolucijePozivanje 17.a (novo)

Prijedlog rezolucije Izmjena

– uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku Unije naslovljenu „Diskriminacija generirana na rodnom aspektu i invaliditetu”,

Amandman 6

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Aa (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Aa budući da u EU-u živi više od

PE608.029v02-00 44/78 RR\1138289HR.docx

HR

80 milijuna osoba s invaliditetom, kojima je hitno potrebno pristupačno okruženje bez predrasuda; budući da četvrtina Europljana ima člana obitelji s invaliditetom; budući da u EU-u živi oko 46 milijuna žena i djevojčica s invaliditetom, koje čine otprilike 16 % ukupnog broja ženskog stanovništva EU-a;

Amandman 7

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Ca (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Ca budući da je višestruka diskriminacija različitih oblika i pojavnosti na temelju spola i invaliditeta i dalje prisutna te dovodi do društvene isključenosti (kao što su nisko samopoštovanje, ekonomska ovisnost i društvena izolacija), obrazovne isključenosti (na primjer visoke stope nepismenosti, niža razina obrazovanja osobito žena) te isključenosti s tržišta rada (manja razina sudjelovanja na tržištu rada, sklonost zaposlenja na slabo plaćenim, privremenim ili nesigurnim radnim mjestima), što prouzročuje dodatni stres i psihološko opterećenje za osobe s invaliditetom, njihove obitelji i osobe koje o njima skrbe;

Amandman 8

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cb (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cb budući da se člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCPRD) prepoznaje potreba za poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se osiguralo da se osobe s invaliditetom, a posebno

RR\1138289HR.docx 45/78 PE608.029v02-00

HR

djevojčice i žene, mogu koristiti stvarnim pristupom fizičkom okruženju, prometnoj infrastrukturi, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u gradskim i u ruralnim područjima;

Amandman 9

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cc (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cc budući da osobe s invaliditetom, a posebno žene s invaliditetom, imaju niže prihode i često nemaju vlastito vozilo; budući da žene žive dulje od svojih muških partnera i da postoji povećana potreba za promicanjem blizine susjeda, pješačkih zona i prilagodbi u pogledu zgrada i stanovanja kako bi se smanjio broj čimbenika koji pridonose njihovu isključivanju iz socioekonomskog života, obrazovanja i poslovnog svijeta; budući da bi dobro osmišljeno izgrađeno okruženje za sve aktivnosti i usluge u javnom prostoru potaklo žene, a posebice žene s invaliditetom, da sudjeluju u socioekonomskom životu i omogućilo im to;

Amandman 10

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cd (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cd budući da broj putnica nadmašuje broj putnika u javnom prijevozu, jer žene često imaju složenije obrasce putovanja s obzirom na to da mnoge od njih skrbe za uzdržavane članove obitelji; budući da bi pristup prijevozu te uslugama i

PE608.029v02-00 46/78 RR\1138289HR.docx

HR

proizvodima povezanima s prijevozom trebali biti lako dostupni osobama s invaliditetom kako bi se osiguralo da mogu uživati u neovisnom kretanju;

Amandman 11

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Ce (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Ce budući da žene i djevojčice s invaliditetom često imaju slab pristup informacijama, da su njihova seksualna i reproduktivna prava slabo zaštićena te da one imaju ograničen pristup, ili ga uopće nemaju, uslugama i proizvodima koji bi im omogućili da u potpunosti uživaju u tim pravima;

Amandman 12

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cf (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cf budući da bi usluge potpore, zaštite, komunikacije, skrbi i zdravstvene njege, kao što su one koje su povezane s primarnim zdravstvom, nasiljem nad ženama, brigom o djeci, majčinstvom, ženskim seksualnim i reproduktivnim pravima, trebale biti u potpunosti dostupne svim ženama, a posebice ženama i djevojčicama s invaliditetom, na svim jezicima, u svim oblicima i formatima;

Amandman 13

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cg (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cg budući da bi zdravstveni djelatnici trebali biti primjereno osposobljeni u

RR\1138289HR.docx 47/78 PE608.029v02-00

HR

pogledu osjetljivih pitanja povezanih s invaliditetom kako bi mogli bolje zadovoljiti potrebe osoba s invaliditetom; budući da će zapošljavanje osoba s invaliditetom u jedinicama za pružanje zdravstvenih usluga omogućiti pacijentima s invaliditetom da se osjećaju ugodnije te da osjećaju da ih netko može razumjeti i zadovoljiti njihove potrebe; budući da bi i zapošljavanje osoba s invaliditetom u javnim službama, kao što su službe za pružanje zdravstvene skrbi, služilo kao motivacija osobama s invaliditetom;

Amandman 14

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Ch (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Ch budući da je u skladu s člankom 29. UNCPRD-a potrebno poduzeti dodatne korake u cilju rješavanja pitanja sudjelovanja osoba s invaliditetom, a posebno žena, u političkom i javnom životu, gdje su često nedovoljno zastupljene;

Amandman 15

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Ci (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Ci budući da, unatoč brojnim međunarodnim konvencijama i odredbama europskog prava, uključujući postojeću Europsku strategiju za osobe s invaliditetom, osobe s invaliditetom i dalje ne ostvaruju u potpunosti svoja građanska i socijalna prava, jer na primjer nemaju pravedne i jednake mogućnosti za sudjelovanje u političkom, društvenom i gospodarskom životu; budući da žene i djevojčice s invaliditetom ostaju na

PE608.029v02-00 48/78 RR\1138289HR.docx

HR

marginama pri donošenju odluka i napretku u području rodne ravnopravnosti;

Amandman 16

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cj (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cj budući da rodna ravnopravnost nije horizontalno uključena u Europsku strategiju za osobe s invaliditetom za razdoblje 2010. – 2020.; budući da se u okviru UFEU-a od Unije zahtijeva da pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti bude usmjerena na borbu protiv diskriminacije na temelju invaliditeta (članak 10.) te da joj se daje ovlast za donošenje zakonodavstva u cilju borbe protiv takve diskriminacije (članak 19.); budući da se člancima 21. i 26. Povelje Europske unije o temeljnim pravima izričito zabranjuje diskriminacija na osnovi invaliditeta te se poziva na jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu; budući da se jednako postupanje može osigurati primjenom pozitivnih mjera i politika za žene s invaliditetom i majke djece s invaliditetom; budući da će se uključivanjem rodne dimenzije u predviđenu Europsku strategiju za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. doprinijeti integriranom pristupu za uklanjanje diskriminacije žena i djevojčica s invaliditetom;

Amandman 17

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Ck (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Ck budući da 75 % osoba s teškim invaliditetom nema mogućnost u potpunosti sudjelovati na europskom

RR\1138289HR.docx 49/78 PE608.029v02-00

HR

tržištu rada; budući da je udio zaposlenih žena u EU-28 s dugogodišnjim zdravstvenim problemima i/ili poteškoćama s osnovnim aktivnostima koje su navele da su se koristile određenom vrstom pomoći na poslu veći od jednakovrijednog udjela za muškarce; budući da su žene s invaliditetom više izložene riziku od siromaštva i stoga je hitno potrebno ukloniti prepreke njihovu uključivanju na tržište rada, u obrazovne programe i društveni život te njihovu sudjelovanju u tim područjima;

Amandman 18

Prijedlog rezolucijeUvodna izjava Cl (nova)

Prijedlog rezolucije Izmjena

Cl budući da je 34 % žena sa zdravstvenim poteškoćama ili invaliditetom tijekom svog života doživjelo fizičko ili seksualno nasilje od strane partnera;

Amandman 19

Prijedlog rezolucijeStavak 9 a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.a naglašava važnost optimizacije strukturnih fondova EU-a, kako bi se promicala pristupačnost i nediskriminacija u pogledu osoba s invaliditetom, uz posvećivanje posebne pozornosti ženama, kao i rada na povećanju vidljivosti mogućnosti financiranja;

Amandman 20

Prijedlog rezolucijeStavak 9.b (novi)

PE608.029v02-00 50/78 RR\1138289HR.docx

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.b ističe činjenicu da su žene i djevojčice s invaliditetom izložene dvostrukoj diskriminaciji zbog kombinacije spola i invaliditeta i da često mogu biti izložene čak i višestrukoj diskriminaciji koja proizlazi iz kombinacije spola, invaliditeta te seksualne orijentacije, dobi, religije ili etničke pripadnosti;

Amandman 21

Prijedlog rezolucijeStavak 9.c (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.c izražava žaljenje zbog toga što postojeća Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. nije dovela do usvajanja efektivnih zakonodavnih akata, mjera i politika kako bi se riješio problem segregacije i odbijanja žena s invaliditetom na tržištu rada, u političkom životu, školama i obrazovnim okruženjima;

Amandman 22

Prijedlog rezolucijeStavak 9.d (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.d ponavlja da bi sve osobe s invaliditetom trebale moći u potpunosti uživati u svojim pravima na temelju uključenosti i sudjelovanja u društvu;

Amandman 23

Prijedlog rezolucijeStavak 9.e (novi)

RR\1138289HR.docx 51/78 PE608.029v02-00

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.e za zabrinutošću ističe da je za žene i djevojčice vjerojatnije da će postati žrtve rodno uvjetovanog nasilja, a posebno nasilja u obitelji i seksualnog iskorištavanja; ističe da se to odnosi i na prisilnu sterilizaciju i pobačaj; naglašava da je potrebno poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi se izbjegli svi oblici zlostavljanja i kako bi se osigurala kvalitetna, pristupačna i prilagođena podrška žrtvama nasilja;

Amandman 24

Prijedlog rezolucijeStavak 9.f (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.f naglašava činjenicu da je uključivanje osoba s invaliditetom pitanje temeljnih ljudskih prava koje se mora na primjeren način riješiti na europskoj razini;

Amandman 25

Prijedlog rezolucijeStavak 9.g (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.g ponavlja da su žene s invaliditetom često u nepovoljnijem položaju nego muškarci s invaliditetom te su više izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti;

Amandman 26

Prijedlog rezolucijeStavak 9.h (novi)

PE608.029v02-00 52/78 RR\1138289HR.docx

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.h poziva Komisiju i države članice da uvedu politike kojima bi se omogućilo i poticalo sudjelovanje žena i djevojčica s invaliditetom u javnom, društvenom, gospodarskom i političkom životu; ističe da bi se trebalo detaljno savjetovati sa ženama i djevojčicama s invaliditetom, preko njihovih predstavničkih organizacija, te bi one trebale aktivno sudjelovati u razvoju i provedbi zakonodavstva i politika za osiguravanje nediskriminacije i jednakih mogućnosti; poziva na istinski strukturirani dijalog između EU-a i organizacija koje predstavljaju osobe s invaliditetom radi sastavljanja Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020.;

Amandman 27

Prijedlog rezolucijeStavak 9.i (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.i ustraje u tome da bi u sve politike invaliditeta trebala biti uključena rodna perspektiva;

Amandman 28

Prijedlog rezolucijeStavak 9.j (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.j ističe da bi Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. trebala obuhvaćati integriranu rodnu perspektivu ili posebno poglavlje o politikama invalidnosti s obzirom na spol;

Amandman 29

RR\1138289HR.docx 53/78 PE608.029v02-00

HR

Prijedlog rezolucijeStavak 9.k (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.k ističe važnost uključivanja invaliditeta u rodne politike i programe;

Amandman 30

Prijedlog rezolucijeStavak 9.l (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.l naglašava da su ženama i djevojčicama s invaliditetom potrebni uzori, koji uključuju mentorstvo i mreže za podršku;

Amandman 31

Prijedlog rezolucijeStavak 9.m (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.m ističe da žene s invaliditetom moraju uživati pravo na obrazovanje, zdravstvenu skrb, zapošljavanje, mobilnost, obiteljski život, spolne odnose, brak i majčinstvo, kao i zaštitne mjere koje jamče ta prava;

Amandman 32

Prijedlog rezolucijeStavak 9.n (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.n naglašava da je potrebno uložiti veće napore u nadilaženje stereotipa i predrasuda o invaliditetu i da je potrebno osigurati veću vidljivost žena i djevojčica s invaliditetom u medijima, kako bi se promijenile prevladavajuće isključujuće društvene norme; poziva Komisiju i

PE608.029v02-00 54/78 RR\1138289HR.docx

HR

države članice da u tom pogledu ulažu u inicijative za podizanje razine osviještenosti u javnosti;

Amandman 33

Prijedlog rezolucijeStavak 9.o (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.o ističe da treba pružiti veće priznanje i podršku osobama sa skrivenim ili neuočljivim poteškoćama, a posebno ženama i djevojčicama, koje mogu biti izložene specifičnim izazovima i preprekama;

Amandman 34

Prijedlog rezolucijeStavak 9.p (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.p ponovno ističe nerazmjeran utjecaj politika gospodarske štednje i proračunskih rezova u javnom sektoru na osobe s invaliditetom, a posebno na žene i djevojčice, što često ugrožava njihovu dobrobit, zdravlje, pa čak i živote;

Amandman 35

Prijedlog rezolucijeStavak 9.q (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.q poziva na konkretne političke mjere za rješavanje nasilja i zlostavljanja s kojima se susreću osobe s invaliditetom i poteškoćama u učenju, osobito žene i djevojčice, uključujući internetsko zastrašivanje, vršnjačko nasilje, kao i uznemiravanje i nasilje u kontekstu formalne i neformalne skrbi;

RR\1138289HR.docx 55/78 PE608.029v02-00

HR

Amandman 36

Prijedlog rezolucijeStavak 9.r (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.r naglašava ulogu sindikata, udruga poslodavaca i organizacija za osposobljavanje i cjeloživotno učenje u rješavanju problema višestruke diskriminacije s kojima se suočavaju žene i djevojčice te prepreka njihovu uključivanju;

Amandman 37

Prijedlog rezolucijeStavak 9.s (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.s poziva Komisiju i države članice da uključe rodno osviještenu politiku u sva relevantna područja politike za zaštitu osoba s invaliditetom;

Amandman 38

Prijedlog rezolucijeStavak 9.t (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.t naglašava da žene i djevojčice s invaliditetom moraju biti obaviještene o svojim pravima i uslugama za građane koje su im dostupne (obrazovanje, zdravstvo, pravosuđe, prijevoz, odnosi s javnim tijelima itd.); ističe da te informacije moraju biti dostupne na jednostavan i siguran način, uzimajući u obzir različite komunikacijske metode, medije i formate koje te osobe odaberu i, ako je primjenjivo, njihov stupanj mentalnog invaliditeta, kako bi mogle donositi samostalne odluke;

PE608.029v02-00 56/78 RR\1138289HR.docx

HR

Amandman 39

Prijedlog rezolucijeStavak 9.u (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.u smatra da bi Europski institut za jednakost spolova trebao pružiti smjernice na europskoj razini i na razini država članica u pogledu specifične situacije žena i djevojčica s invaliditetom te da bi trebao aktivno zagovarati osiguranje jednakih prava i borbu protiv diskriminacije;

Amandman 40

Prijedlog rezolucijeStavak 9.v (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.v naglašava da je nužno osigurati da žene i djevojčice s invaliditetom mogu samostalno živjeti i u potpunosti sudjelovati u svim područjima života ravnopravno s ostalima, a posebno ravnopravno s referentnom populacijom; stoga je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se djevojčice i žene s invaliditetom mogu koristiti stvarnim pristupom fizičkom okruženju, prijevozu, informacijama i komunikacijama, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije te drugim uslugama i prostorima otvorenima ili namijenjenima javnosti, i u gradskim i u ruralnim područjima; naglašava da je, kako bi se rodna perspektiva na primjeren način uključila u mjere, planiranje, projekte, programe i izvještaje povezane s osobama s invaliditetom, potrebno uspostaviti zaštitne mjere kojima će se osigurati da žene s invaliditetom mogu sudjelovati u takvim postupcima u okviru relevantnih organa ili tijela, po mogućnosti kao konzultantice, savjetnice ili stručnjakinje,

RR\1138289HR.docx 57/78 PE608.029v02-00

HR

kako bi se zajamčilo da su pri osmišljavanju okruženja, robe i usluga u obzir uzete posebne potrebe i zahtjevi ženskog stanovništva s invaliditetom;

Amandman 41

Prijedlog rezolucijeStavak 9.w (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.w ponavlja svoj poziv Komisiji da podnese sveobuhvatnu europsku strategiju za borbu protiv nasilja nad ženama, koja će sadržavati zakonodavni instrument za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i borbu protiv njega, uz posvećivanje posebne pozornosti ženama i djevojčicama s invaliditetom;

Amandman 42

Prijedlog rezolucijeStavak 9.x (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.x potiče države članice da donesu mjere kojima će se zajamčiti da žene i djevojčice s invaliditetom mogu uživati svoja prava na seksualno i reproduktivno zdravlje, uključujući spolni odgoj koji je po potrebi prilagođen intelektualnim sposobnostima određene žene ili djevojčice s invaliditetom, na temelju slobodnog i informiranog pristanka predmetnih pojedinaca i uz vođenje računa o njihovu tjelesnom integritetu, slobodi izbora i samoodređenju;

Amandman 43

Prijedlog rezolucijeStavak 9.y (novi)

PE608.029v02-00 58/78 RR\1138289HR.docx

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.y podsjeća da je borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti među osobama s invaliditetom usko povezana s pitanjem osiguranja boljih uvjeta za članove obitelji koji često djeluju kao neplaćeni njegovatelji i koji se ne smatraju zaposlenim osobama; stoga potiče države članice da predstave nacionalne strategije za potporu neformalnim njegovateljima, a to su u većini slučajeva članice obitelji osoba s invaliditetom;

Amandman 44

Prijedlog rezolucijeStavak 9.z (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.z naglašava vrijednost mikrofinancijskih instrumenata za otvaranje radnih mjesta i rast; poziva države članice da takve instrumente učine lakše dostupnima za žene s invaliditetom;

Amandman 45

Prijedlog rezolucijeStavak 9.aa (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.aa ističe važnost samostalnog života osoba s invaliditetom; poziva Komisiju da predstavi sveobuhvatnu europsku strategiju za deinstitucionalizaciju i da pritom vodi računa o posebnim potrebama žena s invaliditetom;

Amandman 46

Prijedlog rezolucijeStavak 9.ab (novi)

RR\1138289HR.docx 59/78 PE608.029v02-00

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.ab ističe da je, kako bi se osobama s invaliditetom zajamčio neovisan život, potrebno podržavati istraživanje i inovacije u pogledu razvoja proizvoda namijenjenih za pomoć osobama s invaliditetom u njihovim svakodnevnim aktivnostima;

Amandman 47

Prijedlog rezolucijeStavak 9.ac (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.ac naglašava da broj starijih osoba raste i da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije žene češće imaju neki oblik invaliditeta i da su one posebno pogođene tom pojavom jer imaju duži očekivani životni vijek; ističe da će stoga broj žena s invaliditetom proporcionalno porasti;

Amandman 48

Prijedlog rezolucijeStavak 9.ad (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.ad ponavlja da je hitno potrebno riješiti problem nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom u javnom, privatnom i institucionalnom okruženju; pozdravlja odluku Vijeća o pristupanju EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), kao važan korak u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama s invaliditetom; žali zbog toga što je Vijeće ograničilo pristupanje na samo dva područja, točnije na suradnju u sudskim pitanjima i na pitanja izbjeglica i tražitelja

PE608.029v02-00 60/78 RR\1138289HR.docx

HR

azila te zabrane prisilnog vraćanja;

Amandman 49

Prijedlog rezolucijeStavak 9.ae (novi)

Prijedlog rezolucije 9.ae

9 ae. naglašava da su žene i djevojčice s invaliditetom, uključujući one iz marginaliziranih i ranjivih skupina kao što su izbjeglice, migrantice i tražiteljice azila ili Romkinje, kao i LBTI osobe, izložene višestrukoj diskriminaciji te ih je stoga potrebno osnažiti i omogućiti im sudjelovanje u političkom životu i postupku odlučivanja kako bi se zajamčilo izražavanje njihovih interesa te podržavanje i zaštita njihovih prava, čime bi se osigurala istinska rodna perspektiva počevši od najnižih razina; poziva države članice da osiguraju primjereno prilagođene usluge i infrastrukturu kojima bi se osiguralo osnaživanje tih osoba u cilju postizanja njihove aktivne uključenosti i sudjelovanja; također ih poziva da ulažu u asistivnu i prilagodljivu tehnologiju i e-uključenost;

Amandman 50

Prijedlog rezolucijeStavak 9.af (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

9.af ističe da je u kontekstu ostvarivanja autonomnog i samostalnog života osoba s invaliditetom, a posebno žena, pojedinačna i osobna potpora primjereno sredstvo kojim se njima i njihovim obiteljima može pružiti podrška i kojim im se može omogućiti pristup radnom mjestu, obrazovnim institucijama ili institucijama za osposobljavanje te pružiti podrška u slučaju trudnoće ili majčinstva;

RR\1138289HR.docx 61/78 PE608.029v02-00

HR

Amandman 51

Prijedlog rezolucijeStavak 10.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

10.a poziva Komisiju da se u svojem Strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016. – 2019. osvrne na pitanje invaliditeta;

Amandman 52

Prijedlog rezolucijeStavak 11 a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

11.a osuđuje činjenicu da Vijeće još nije usvojilo Prijedlog direktive iz 2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijed ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; ponovno poziva Vijeće da to što prije napravi;

Amandman 53

Prijedlog rezolucijeStavak 12.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

12.a ustraje u tome da je potrebno prikupljati podatke razvrstane po spolu kako bi se utvrdili oblici međusektorske višestruke diskriminacije s kojom se susreću žene i djevojčice s invaliditetom u svim područjima obuhvaćenima Istanbulskom konvencijom i kad god je to relevantno;

Amandman 54

Prijedlog rezolucijeStavak 18.a (novi)

PE608.029v02-00 62/78 RR\1138289HR.docx

HR

Prijedlog rezolucije Izmjena

18.a naglašava važnost uključivanja žena s invaliditetom u standardni obrazovni sustav i sustav zapošljavanja;

26 a 55

Prijedlog rezolucijeStavak 26.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

26.a smatra da žene i djevojčice s invaliditetom moraju imati puni pristup zdravstvenoj skrbi koja odgovara njihovim posebnim potrebama, uključujući ginekološko savjetovanje, liječničke preglede, planiranje obitelji i prilagođenu podršku tijekom trudnoće; potiče države članice da osiguraju da njihovi javni sustavi zdravstvenog osiguranja uključuju besplatan pristup tim uslugama;

Amandman 56

Prijedlog rezolucijeStavak 26.b (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

26.b skreće pozornost na nedostatke (npr. nedostupnost objekata za otkrivanje raka za žene u invalidskim kolicima, nedostatak informativnih materijala prilagođenih osobama s invaliditetom) koji i dalje postoje u pružanju zdravstvene skrbi osobama s invaliditetom; potiče države članice da osiguraju odgovarajuće obrazovanje i osposobljavanje zdravstvenih djelatnika u pogledu posebnih potreba pacijenata s invaliditetom;

Amandman 57

RR\1138289HR.docx 63/78 PE608.029v02-00

HR

Prijedlog rezolucijeStavak 26.c (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

26.c ističe da je potrebno u svim državama članicama osigurati pristupačne usluge zdravstvene skrbi i njege, kao i potporu koja je potrebna osobama s invaliditetom, kako bi se olakšalo njihovo socijalno uključivanje; također ističe da se jednake mogućnosti mogu postići samo ako se zajamči pravo na uključenost i sudjelovanje u životu na svim razinama i u svim oblicima;

Amandman 58

Prijedlog rezolucijeStavak 34 a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

34.a ponavlja da se žene s invaliditetom često suočavaju s još većim izazovima i opasnostima u zemljama i zonama u kojima vladaju sukobi; stoga ističe da je potrebno zaštititi žene s invaliditetom u okviru vanjskih politika EU-a;

Amandman 59

Prijedlog rezolucijeStavak 35.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

35.a traži od institucija EU-a da se pobrinu za to da sadržaj njihovih internetskih stranica i aplikacija, uključujući sve ključne dokumente i audiovizualne sadržaje, bude pristupačan te da istovremeno osiguraju fizičku pristupačnost svojih zgrada;

Amandman 60

PE608.029v02-00 64/78 RR\1138289HR.docx

HR

Prijedlog rezolucijeStavak 35.b (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

35.b ističe da je osobama s invaliditetom potrebno omogućiti stvarno sudjelovanje i slobodu izražavanja u kontekstu javnih događanja ili sastanaka koji se održavaju u institucijama EU-a ili koji su u organizaciji tih institucija, upotrebom podnaslova, tumačenjem na znakovni jezik te dokumentima na Brailleovu pismu i u lako razumljivim formatima;

Amandman 61

Prijedlog rezolucijeStavak 44.a (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

44.a poziva Komisiju da predstavi prijedlog Europske strategije za osobe s invaliditetom 2020. –2030., u sklopu kojeg će se u potpunosti uključiti odredbe UNCRPD-a u buduće zakonodavstvo i politike EU-a i koji će biti u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta i Strateškim djelovanjem za ravnopravnost spolova 2016. – 2019., kako bi se zajamčilo da žene i djevojčice s invaliditetom mogu u potpunosti uživati svoja prava kao i sve druge osobe;

Amandman 62

Prijedlog rezolucijeStavak 44.b (novi)

Prijedlog rezolucije Izmjena

44.b poziva Komisiju da predstavi konsolidirani prijedlog u okviru Europske strategije za osobe s invaliditetom za razdoblje nakon 2020. i da donese djelotvorne mjere za sprečavanje nasilja nad ženama i djecom s invaliditetom, koje

RR\1138289HR.docx 65/78 PE608.029v02-00

HR

će biti usmjerene na obitelji, zajednice, stručnjake i ustanove; ističe važnu ulogu obrazovnih ustanova, kao što su škole, u promicanju socijalne uključenosti i ističe potrebu za donošenjem obrazovne politike u koju je uključena rodna perspektiva u svim državama članicama;

PE608.029v02-00 66/78 RR\1138289HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 4.9.2017

RR\1138289HR.docx 67/78 PE608.029v02-00

HR

11.9.2017

MIŠLJENJE ODBORA ZA PREDSTAVKE

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom(2017/2127(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Cecilia Wikström

PRIJEDLOZI

Odbor za predstavke poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

1. podsjeća na to da Odbor za predstavke (PETI) svake godine zaprimi znatan broj predstavki o poteškoćama s kojima se susreću osobe s invaliditetom diljem EU-a u sklopu svakodnevnih aktivnosti povezanih s osam glavnih područja djelovanja utvrđenih u Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom i drugim pitanjima pristupačnosti, kao što su pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, obrazovanju i osposobljavanju, tržištu rada, izgrađenom okruženju i prijevozu, robi i uslugama, informacijama i komunikacijama, te sudjelovanje u političkom, javnom i kulturnom životu; ističe izazove utvrđene u izvješću o napretku o provedbi Europske strategije za osobe s invaliditetom (2010. – 2020.) kad je riječ o pristupu prijevozu i izgrađenom okruženju te poziva na brzo donošenje i provedbu budućih zahtjeva EU-a u pogledu pristupačnosti; naglašava da diskriminacija predstavlja jednu od glavnih prepreka za učinkovitu provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom;

2. napominje da EU ima vodeću ulogu u ratifikaciji ugovora o ljudskim pravima te da se u člancima 21. i 26. Povelje EU-a o temeljnim pravima snažno naglašava načelo nediskriminacije; poziva sve države članice da ratificiraju Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) te da potpišu njezin Protokol;

3. naglašava središnju ulogu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao alata za zaštitu ljudskih prava, osobito za osobe s invaliditetom koje predstavljaju posebno osjetljivu kategoriju;

4. poziva Komisiju da posebnu pozornost obrati djeci s invaliditetom u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom te u skladu s Konvencijom UN-a o

PE608.029v02-00 68/78 RR\1138289HR.docx

HR

pravima djeteta;

5. ističe zaštitnu ulogu koju Odbor za predstavke ima zahvaljujući postupku podnošenja predstavki (zajedno s Europskim ombudsmanom, imenovanim kako bi zaštitio građane u slučaju nepravilnosti) u kontekstu okvira EU-a za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, te omogućuje podnositeljima predstavki da ulože pritužbu na kršenje njihovih prava od strane europskih, nacionalnih i lokalnih vlasti; ističe da predstavke koje Odbor zaprima odražavaju potrebu za usvajanjem učinkovitog, horizontalnog, nediskriminirajućeg pristupa politikama za osobe s invaliditetom, koji se temelji na ljudskim pravima; ističe ulogu Agencije Europske unije za temeljna prava u jačanju temeljnih prava osoba s invaliditetom u EU-u i potpori koju EU-u pruža u provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

6. ističe da predstavke kojima je dana najveća pozornost često imaju potporu organizacija civilnog društva koje predstavljaju osobe s invaliditetom i da je stoga potrebno promicati zaštitnu ulogu i djelotvornost predstavki koje se temelje na povredi tih prava i širiti informacije o tome; pohvaljuje ulogu koju te organizacije imaju u promicanju socijalne uključenosti i poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom te smatra da bi javne institucije trebale dodatno podupirati tu zadaću;

7. prepoznaje ulogu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom kao instrumenta za jamčenje ljudskih prava sa socijalnom dimenzijom, kojim se nastoji osigurati da osobe s invaliditetom uživaju sva ljudska i temeljna prava koja se tako često krše i koja treba bolje zaštititi;

8. poziva Komisiju da, u skladu s preporukama prve UN-ove procjene Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uspostavi neovisan instrument za nadzor i reviziju Konvencije kao i mehanizam za međuinstitucijsku suradnju te da u svakoj državi članici potiče osnivanje stalnih lokalnih informacijskih centara i agencija;

9. posebno ističe da je pristupačnost temeljno načelo Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i preduvjet za ostvarivanje drugih prava sadržanih u toj Konvenciji; ističe da se broj predstavki koji europski građani podnose zbog nedovoljne pristupačnosti ili postojanja arhitektonskih prepreka ne mijenja; ističe da se pravo na pristupačnost, utvrđeno u članku 9. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, mora ostvarivati na sveobuhvatan način kako bi se osobama s invaliditetom osigurao pristup njihovu okruženju, prijevozu, javnim objektima i uslugama te informacijskim i komunikacijskim tehnologijama; poziva Komisiju i države članice da zajamče da je pristupačnost prioritet i da je bolje integrirana u sva područja politike povezana s invaliditetom;

10. podsjeća da je Odbor Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u svojim zaključnim napomenama naveo da su mjere štednje koje su usvojili EU i njegove države članice pogoršale životni standard osoba s invaliditetom, što je dovelo do većeg siromaštva i viših razina socijalne isključenosti kao i do rezova u socijalnim uslugama i uslugama koje se pružaju u zajednici te u potpori obiteljima;

11. napominje da bi, s obzirom na članak 4. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, trebalo uložiti napore za izmjenu europskog zakonodavstva i zakonodavstva država članica kako bi se osigurala potpuna usklađenost u svim

RR\1138289HR.docx 69/78 PE608.029v02-00

HR

područjima te poziva na stvarno uključivanje predstavnika organizacija osoba s invaliditetom u taj proces;

12. poziva Komisiju da osigura da se u europskim školama od najranije dobi provodi kvalitetno uključivo obrazovanje uz primjenu preventivnog pristupa i vizije invaliditeta, u skladu sa zahtjevima iz Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom o multidisciplinarnoj procjeni individualnih potreba, neisključivanju djece s invaliditetom i osiguravanju odgovarajuće i razumne prilagodbe;

13. potiče EU i države članice da donesu potrebno zakonodavstvo radi potpune i dosljedne sukladnosti s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom, kojim će se, među ostalim, zajamčiti odgovarajuće razine naknada povezanih s invaliditetom, usluge koje se pružaju u zajednici i zdravstvene usluge te visokokvalitetni programi obrazovanja i osposobljavanja;

14. ističe da je Sud Europske unije u svom mišljenju od 14. veljače 2017. naveo da sklapanje Ugovora iz Marakeša o olakšanju pristupa objavljenim djelima za osobe koje su slijepe, koje imaju oštećenje vida ili imaju drugih poteškoća u korištenju tiskanim materijalima ulazi u isključivu nadležnost Europske unije jer su obveze iz spomenutog Ugovora unutar područja koje je u velikoj mjeri obuhvaćeno zajedničkim pravilima EU-a;

15. napominje da bi u skladu s preporukama UN-a organizacije osoba s invaliditetom trebale biti uključene u svaku fazu postupka donošenja odluka; podsjeća na to da bi trebalo uspostaviti strukturirani dijalog s osobama s invaliditetom;

16. poziva Komisiju da sastavi izvješće o učinku glavnih politika EU-a i investicijskih fondova na osobe s invaliditetom te da zajamči sudjelovanje organizacija osoba s invaliditetom u njihovu oblikovanju, osobito kad je riječ o strukturnim fondovima;

17. podsjeća na to da se Odbor za predstavke od 2011. zalaže za sklapanje obvezujućeg ugovora u vezi s pristupom slijepih i slabovidnih osoba objavljenim djelima; pozdravlja međuinstitucijski sporazum postignut kako bi se u zakonodavstvo EU-a o autorskom pravu uvrstio Ugovor iz Marakeša i ponavlja svoj poziv da EU i države članice brzo ratificiraju taj Ugovor;

18. napominje da Odbor za predstavke redovito prima pitanja o pravu osoba s invaliditetom na samostalan život, kako je navedeno u članku 19. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, te potiče razvoj uključivijih zajednica i sustava institucionalizacije, gdje su oni potrebni, tako da u oba slučaja osobe s invaliditetom mogu dobiti odgovarajuću potporu i pomoć u cijelom EU-u, čime se potiče veća autonomija u okviru mogućnosti svakog pojedinca; podsjeća da je odbor PETI u rujnu 2016. u Slovačkoj proveo misiju u svrhu utvrđivanja činjenica kako bi se dobile informacije o upotrebi europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) pri olakšavanju prelaska osoba s invaliditetom s institucijske skrbi na usluge koje se pružaju u zajednici;

19. osobama s invaliditetom moraju se pružiti informacije o njihovim pravima te im se treba omogućiti puno sudjelovanje u svim politikama i mjerama koje bi na njih mogle utjecati, uključujući žalbene mehanizme, a prioritet bi trebao biti sudjelovanje djece s invaliditetom i, ako postoje, organizacija za osobe s invaliditetom;

PE608.029v02-00 70/78 RR\1138289HR.docx

HR

20. napominje da u Europi 30 % osoba s invaliditetom prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost te da postoji neto razlika između stopa zaposlenosti osoba s invaliditetom (48,7 %) i ostalih osoba (72,5 %); u svjetlu navedenog naglašava važnost opće strategije za rad i zapošljavanje;

21. naglašava da se djeca s invaliditetom susreću sa specifičnim problemima te da bi trebalo poduzeti napore za uklanjanje svih vrsta prepreka, čime će im se omogućiti postizanje pune autonomije i uživanje jednakih mogućnosti; stoga smatra ključnim da ona budu uključena u oblikovanje politika koje na njih utječu; u tu svrhu potiče usvajanje instrumenata s pomoću kojih će djeca s invaliditetom moći prenijeti svoje stavove te koji će omogućiti njihovu uključenost;

22. naglašava da se osobama s invaliditetom mora pružiti odgovarajuća socijalna potpora te da bi u središtu takvog djelovanja trebali biti pristup pravosuđu, primjerena skrb i zdravstvena zaštita;

23. podsjeća na to da se osobama s invaliditetom kojima je uskraćena njihova pravna sposobnost moraju osigurati prava utvrđena u Ugovorima i pravu EU-a, na primjer pristup pravosuđu, robi i uslugama, među ostalim bankarskim uslugama i zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i pravu na glasovanje; napominje da bi trebalo poduzeti napore za poticanje prikupljanja podataka, razmjenu dobrih praksi i savjetovanje s predstavnicima organizacija osoba s invaliditetom u skladu s člankom 12. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; naglašava da je potrebno preispitati restriktivna tumačenja zaštitnih odredbi u zakonodavstvu država članica u vezi s pravom na glasovanje ako se na temelju takvih tumačenja osobe s psihosocijalnim poteškoćama sprečava u ostvarivanju tog prava u skladu s člankom 29. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

24. istuče da bi slaba razina obrazovanja mogla biti izvor socijalne isključenosti te da samo 27,8 % osoba s invaliditetom ima završeno visoko obrazovanje; podsjeća na to da pravo na studij, dobru razinu obrazovanja te pristup školama i sveučilištima ne bi smjelo biti predmet diskriminacije te da bi se trebalo na primjeren način zajamčiti i promicati;

25. naglašava da bi europske institucije trebale osigurati i provoditi pristupačnost dokumenata i informatičkih usluga osobama s invaliditetom;

26. naglašava da bi javne uprave država članica, a osobito lokalne vlasti koje su bliže građanima i njihovim dnevnim potrebama, osobama s invaliditetom trebale osigurati maksimalnu pristupačnost svojih usluga, dokumenata i praksi; ističe da bi takve mjere trebale obuhvaćati i usluge koje se pružaju preko interneta i internetskih stranica;

27. ističe da pravo svih osoba s invaliditetom na neovisan život ima središnju ulogu te poziva Komisiju da poveća optimalnu upotrebu europskih strukturnih i investicijskih fondova u državama članicama kako bi se razvile visokokvalitetne socijalne usluge za osobe s invaliditetom, proveo postupak deinstitucionalizacije, podigla razina osviještenosti o pitanjima invaliditeta te potaknule jednake mogućnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a; naglašava da bi trebalo poduzeti mjere za promicanje pristupa strukturnim fondovima za usluge za pomoć osobama s invaliditetom, posebno one koje su namijenjene djeci i obiteljima te one za sprečavanje institucionalizacije;

RR\1138289HR.docx 71/78 PE608.029v02-00

HR

28. napominje da slobodno kretanje europskih građana treba zajamčiti i osobama s invaliditetom zbog čega države članice moraju osigurati međusobno priznavanje njihova statusa i socijalnih prava u skladu s člankom 18. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; ističe da bi osobe s invaliditetom trebale moći putovati izvan granica vlastite države i uživati prednosti koje pruža pristup kulturi, prijevozu i sportu; napominje da bi trebalo ispitati ostale prednosti te poticati njihovo međusobno priznavanje;

29. podsjeća na ulogu Međugrupe za osobe s invaliditetom pri Europskom parlamentu za provedbu Europske strategije za osobe s invaliditetom, u skladu s Konvencijom UN-a, kao platforme koja okuplja zastupnike u Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima te predstavnike organizacija i civilnog društva, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini; napominje da je Međugrupa povlašten forum za poticanje diskusija i rasprava kako bi se osigurala provedba strategije;

30. naglašava da bi osobama s invaliditetom trebalo omogućiti slobodan pristup pravosuđu te da njihova ekonomska situacija stoga ne bi trebala biti prepreka takvom pristupu;

31. poziva na snažnije kanale za političko sudjelovanje organizacija osoba s invaliditetom kako bi u potpunosti sudjelovale u donošenju odluka;

32. ističe središnju ulogu maksimalne mobilnosti i pristupačnosti kao smjernica koje treba provesti i slijediti u okviru provedbe Europske strategije za osobe s invaliditetom;

33. napominje da bi se strategija jedinstvenog digitalnog tržišta trebala provesti tako da se osobama s invaliditetom osigura potpuni pristup svim njegovim aspektima;

34. napominje da su zbog svoje transverzalne prirode mobilnost i pristupačnost neophodni za potpuno uživanje širokog raspona sloboda i prava poput mogućnosti putovanja i preseljenja u druge države članice, prava na kulturu i prava na sport;

35. poziva europske institucije da se pobrinu da su sve njihove internetske stranice i dokumenti dostupni osobama s oštećenjem osjetila;

36. naglašava da je poslovna sposobnost ključna za održavanje vlastite autonomije te da se svako njezino ograničavanje ili prenošenje na skrbnike mora temeljiti na jasnim kriterijima koji su usklađeni na razini EU-a, pri čemu je potrebno redovito preispitivati nužnost takvog dugoročnog zastupanja i prikladnost dotičnog skrbnika;

37. smatra da znatan broj osoba s invaliditetom nije potpuno svjestan svojih prava i načina na koji ih mogu ostvariti; poziva Komisiju da kao prvi korak pokrene opsežnu informativnu kampanju o pravima osoba s invaliditetom kako bi se poticalo potpuno poznavanje te tematike te osviještenost o njoj;

38. ističe da se većina predstavki koje su podnijeli europski građani odnosi na teškoće u postupcima podnošenja zahtjeva i priznavanju i invaliditeta te teškoće u vezi sa zakašnjelim plaćanjima invalidskih mirovina od strane relevantnih administrativnih službi; naglašava da bi se u okviru provedbe Europske strategije za osobe s invaliditetom i njezinih mjera u području socijalne zaštite posebna pozornost trebala posvetiti tim pitanjima, u skladu s člankom 28. Konvencije UN-a o pravima osoba s

PE608.029v02-00 72/78 RR\1138289HR.docx

HR

invaliditetom o primjerenom životnom standardu i socijalnoj zaštiti;

39. ističe da treba pružiti potrebnu socijalnu potporu kako bi se osiguralo da osobe s invaliditetom, osobito osobe s psihosocijalnim poteškoćama, mogu ostvariti svoja prava i uživati potpunu autonomiju; u tom pogledu napominje da bi se trebala izbjeći institucionalizacija takvih osoba i poduzeti koraci kako one ne bi bile podvrgnute liječenju bez njihova pristanka;

40. naglašava da se osobama s invaliditetom mora zajamčiti nediskriminirajući pristup zdravstvenom sustavu i uslugama skrbi, pri čemu se posebna pozornost treba posvetiti poteškoćama do kojih može doći pri liječenju takvih pacijenata; osobito naglašava da se mora osigurati nediskriminirajući pristup u vezi sa spolnim i reproduktivnim zdravljem te da se ni pod okolnostima ne bi smjela nametati sterilizacija ili pobačaj protiv njihove volje; napominje da bi sustavi zdravstvene skrbi, povrh toga, trebali osigurati otkrivanje, prijavljivanje i sprečavanje seksualnog nasilja i/ili zlostavljanja;

41. poziva Komisiju da izradi politike i programe posebno namijenjene za djecu s invaliditetom; naglašava da se u tim politikama naglasak ne bi smio staviti samo na uklanjanje arhitektonskih prepreka mobilnosti, nego i na borbu protiv socijalne isključenosti kao i na promicanje i jamčenje jednakih mogućnosti;

42. ističe da se za sve medicinske postupke za koje je informirani pristanak potreban, on mora tražiti i od osoba s invaliditetom te da stoga moraju biti provedene sve potrebne mjere kako bi se zajamčilo da te osobe imaju pristup relevantnim informacijama i da ih razumiju; naglašava da se taj pristanak mora dati osobno, unaprijed i uz potpuno poznavanje činjenica, a pritom treba uspostaviti sve potrebne mehanizme kako bi se zajamčilo poštovanje tih načela; napominje da se slične odgovarajuće mjere moraju poduzeti i u pogledu osoba s psihosocijalnim poteškoćama;

43. poziva Komisiju da se u okviru svojih programa i politika snažnije zalaže za roditelje i njegovatelje osoba s invaliditetom; ističe da je potreban europski pravni okvir kako bi se pojasnio status tih osoba te zajamčila zaštita njihovih prava i pristup normalnom životu;

44. napominje da se u sustavima zdravstvenog osiguranja ne smiju diskriminirati osobe s invaliditetom;

45. napominje da bi trebalo napraviti procjenu učinka Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi na osobe s invaliditetom;

46. ističe da je nejednakost osobito očita u području zapošljavanja jer je u EU-u zaposleno 48 % osoba s invaliditetom, a samo njih 27,8 % ima završeno visoko obrazovanje, što znači da osobama s invaliditetom prijeti veći rizik od života u siromaštvu; poziva Komisiju da provede horizontalnu procjenu učinka svih svojih politika, osobito europske politike zapošljavanja, na zapošljavanje osoba s invaliditetom;

47. napominje da je potrebno preispitati propise o zračnom i pomorskom prijevozu kako bi se isključila mogućnost svakog oblika fizičke ili ekonomske diskriminacije putnika s invaliditetom te kako bi se s tim u vezi uklonile sve prepreke;

48. ističe da preporuke UN-a o potrebi da se u svim politikama o invaliditetu, osobito u

RR\1138289HR.docx 73/78 PE608.029v02-00

HR

politikama za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, vodi računa o rodnoj perspektivi; poziva na ciljane mjere za promicanje osnaživanja žena s invaliditetom kao i na razvoj specifičnih rodnih strategija za žene s invaliditetom.

PE608.029v02-00 74/78 RR\1138289HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 7.9.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

2600

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Margrete Auken, Beatriz Becerra Basterrechea, Pál Csáky, Eleonora Evi, Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Peter Jahr, Rikke Karlsson, Jude Kirton-Darling, Svetoslav Hristov Malinov, Notis Marias, Roberta Metsola, Marlene Mizzi, Gabriele Preuß, Virginie Rozière, Sofia Sakorafa, Jarosław Wałęsa, Cecilia Wikström, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Michela Giuffrida, Anne-Marie Mineur, Demetris Papadakis, Julia Pitera, Rainer Wieland

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Frank Engel, Monika Hohlmeier, Maria Lidia Senra Rodríguez

RR\1138289HR.docx 75/78 PE608.029v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

26 +ALDE

GUE/NGL

ECR

EFDD

PPE

S&D

VERTS/ALE

Beatriz Becerra Basterrechea; Cecilia Wikström

Anne-Marie Mineur, Maria Lidia Senra Rodríguez, Sofia Sakorafa,

Rikke Karlsson, Notis Marias,

Eleonora Evi

Pál Csáky, Peter Jahr, Svetoslav Hristov Malinov, Roberta Metsola, Jarosław Wałęsa, Monika Hohlmeier, Frank Engel, Julia Pitera, Rainer Wieland

Lidia Joanna Geringer de Oedenberg, Jude Kirton-Darling, Marlene Mizzi, Gabriele Preuß, Virginie Rozière, Michela Giuffrida, Demetris Papadakis,

Margrete Auken, Tatjana Ždanoka

0 -- -

0 0- -

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

PE608.029v02-00 76/78 RR\1138289HR.docx

HR

INFORMACIJE O USVAJANJU U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 19.10.2017

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

3902

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Guillaume Balas, Vilija Blinkevičiūtė, Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Lampros Fountoulis, Arne Gericke, Marian Harkin, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Jan Keller, Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Jérôme Lavrilleux, Patrick Le Hyaric, Javi López, Thomas Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, Elisabeth Morin-Chartier, Georgi Pirinski, Marek Plura, Dennis Radtke, Sofia Ribeiro, Robert Rochefort, Jutta Steinruck, Yana Toom, Marita Ulvskog, Tatjana Ždanoka

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Georges Bach, Mircea Diaconu, Jasenko Selimovic, Helga Stevens, Tom Vandenkendelaere, Flavio Zanonato

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

José Blanco López, Gilles Lebreton, Jens Nilsson, Wim van de Camp, Igor Šoltes

RR\1138289HR.docx 77/78 PE608.029v02-00

HR

KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU

39 +ALDE Enrique Calvet Chambon, Mircea Diaconu, Marian Harkin, Robert Rochefort, Jasenko

Selimovic, Yana Toom

ECR Arne Gericke, Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Helga Stevens

GUE/NGL Patrick Le Hyaric

NI Lampros Fountoulis

PPE Georges Bach, David Casa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Ádám Kósa, Jérôme Lavrilleux, Thomas Mann, Elisabeth Morin-Chartier, Marek Plura, Dennis Radtke, Sofia Ribeiro, Tom Vandenkendelaere, Wim van de Camp

S&D Guillaume Balas, José Blanco López, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López, Jens Nilsson, Georgi Pirinski, Jutta Steinruck, Marita Ulvskog, Flavio Zanonato

VERTS/ALE Jean Lambert, Igor Šoltes, Tatjana Ždanoka

0 -

2 0ENF Gilles Lebreton, Dominique Martin

Korišteni znakovi:+ : za- : protiv0 : suzdržani

PE608.029v02-00 78/78 RR\1138289HR.docx

HR