REPUBLIKA HRVATSKADUBROVAČKO NERETVANSKA ŽUPANIJA

Upravni odjel za financije

UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE

ZA RAZDOBLJE 2018. – 2020.

Dubrovnik, rujan 2017.

1

SADRŽAJ

1. ZAKONSKI OKVIR .......................................................................................................... 3

2. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE)SAMOUPRAVE .............................................................................................................. 4

2.1. Slabosti i nepravilnosti uočene u procesu planiranja .............................................. 42.2. Uključivanje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka svih proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ...........................

6

2.3. Planiranje viškova / manjkova iz prethodnih godina u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ...................................................................... 72.4. Dostava proračuna i odluke o izvršavanju proračuna Ministarstvu financija .......... 72.5. Unos podataka iz proračuna jedinica u web aplikaciju za statističke potrebe ......... 82.6. Primjena načela transparentnosti .......................................................................... 9

2.7. Zaduživanje i davanje jamstva i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ..........................................................................................................

9

2.8. Plan razvojnih programa........................................................................................ 9

3. PROMJENE I NOVOSTI KOJE DONOSI NOVI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ........... 11

4. PLANIRANJE RASHODA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SKLOPU DECENTRALIZIRANIHFUNKCIJA .....................................................................................................................

14

5. ODREDNICE PRIHODA I RASHODA PRORAČUNA ŽUPANIJE ........................................... 15

5.1. Projekcija na razini županije .................................................................................. 15 5.2. Projekcija proračuna županije ............................................................................... 15

5.3. Proračunski / izvanproračunski korisnici ............................................................... 205.4. Planiranje rashoda proračunskih korisnika u sklopu decentraliziranih funkcija ..... 245.5. Obrazloženje financijskog plana ........................................................................... 25

6. TERMINSKI PLAN ZA IZRADU PRORAČUNA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE 2018. - 2020. ............................................................................................................... 27

2

1. ZAKONSKI OKVIR

Ministarstvo financija dostavilo je Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2018. – 2020. u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2020. i u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, 87/08, 136/12 i 15/15) i podzakonskim aktima (Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu).

Upute su dostavljene svim županijama, gradovima i općinama kako bi mogle izraditi svoje upute i dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.Upute s pripadajućim obrascima objavljene su na web stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr (Proračun / Lokalni proračun).

Svi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni su kod izrade svojih financijskih planova pridržavati se Uputa Ministarstva financija, Uputa za izradu proračuna Dubrovačko-neretvanske županije 2017. – 2019., Zakona o proračunu, Zakona o fiskalnoj odgovornosti, Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila, Pravilnika o proračunskim klasifikacijama, Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i ostalih propisa koji reguliraju ovo područje.

Važnost procesa planiranja prepoznata je i u kontekstu davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornosti i Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Tako da je dio Upitnika o fiskalnoj odgovornosti i područje planiranja proračuna JLP(R)S / izrade financijskog plana temeljem kojih se provodi samoprocjena rada sustava i ispunjavanja obveza utvrđenih propisima vezanima za proces planiranja proračuna / izrade financijskog plana.

Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran je za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom odnosno financijskim planom utvrđenih sredstava.

Upute za izradu Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2018. – 2020. sadrže: Zakonski okvir Metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Promjene i novosti koje donosi novi Nacrt Prijedloga Zakona o financiranju jedinica

lokalne ipodručne (regionalne) samouprave, Planiranje rashoda proračunskih korisnika u sklopu decentraliziranih funkcija, Odrednice prihoda i rashoda Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje

2018. – 2020. Terminski plan za izradu Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za razdoblje 2018.-

2020.

3

2. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Metodologija izrade proračuna propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima: Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama (NN, 26/10 i 120/13), Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, 124/14, 115/15 i

87/16 ).

Izuzev posljednjih izmjena i dopuna ekonomske klasifikacije iz 2016. godine, zakonski i podzakonski akti koji određuju izgled i sadržaj proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskih planova njihovih korisnika nisu se mijenjali.

2.1. Slabosti i nepravilnosti uočene u procesu planiranja

Analizom Izjava o fiskalnoj odgovornosti i Upitnika o fiskalnoj odgovornosti za 2016. godinu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u području planiranja utvrđeno je 121 slabosti i nepravilnosti što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2015. godinu kada ih je utvrđeno 178.

Negativni odgovori dani su na slijedeća pitanja:

Upravno tijelo nadležno za financije županije/grada/općine nije nakon primitka uputa za izradu proračuna od Ministarstva financija izradilo je i dostavilo proračunskim i izvanproračunskim korisnicima iz nadležnosti upute za izradu proračuna s limitima raspoređenim na visinu sredstava za provedbu postojećih te za uvođenje novih programa odnosno aktivnosti (1 županija, 3 grada i 11 općina),

Prijedlog proračuna i projekcija nije dostavljen predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku (1 županija 12 gradova i 29 općina),

Proračun te izmjene i dopune proračuna i odluka o izvršavanju proračuna nisu dostavljeni Ministarstvu financija u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu (6 gradova i 19 općina).

Na slabosti i nedostatke u procesu planiranja ukazuje i Državni ured za reviziju, posebice na problem nerealnog planiranja prihoda i rashoda. Prilikom planiranja proračuna, odnosno financijskog plana ne uzimaju se u obzir cjeloviti podaci o preuzetim ugovornim obvezama, kao ni podaci o potencijalnim obvezama. Iako jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi korisnici najčešće imaju ustrojene evidencije potpisanih ugovora i ugovorenih obveza, Državni ured za reviziju ukazuje da evidencije kod pojedinih subjekata nisu centrelizirane ili informacijski povezane da postoji značajan rizik da se u proračun, odnosno financijski plan ne uključuju cjelokupne obveze koje dospijevaju u godini za koju se proračun, odnosno financijski plan sastavlja. Pored navedenog, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i korisnik proračuna još uvijek ne evidentira potencijalne obveze u izvanbilančnoj evidenciji.

4

Dodatni problem na koji upozorava Državni ured za reviziju je da proračuni pojedinih jedinica nisu uravnoteženi. Pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu donijele plan razvojnih programa, a neke nisu donijele izmjene plana. Iako se izmjenama proračuna mijenjala visina sredstava planirana za ulaganja iz razvojnih programa. Neke jedinice nisu planovima utvrdile ciljeve i prirotete razvoja niti pokazatelje rezultata.

Uz navedeno, dio jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije u proračun uključio, sukladno odredbama Zakona o proračunu i prethodnim Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionelne) samouprave, sve vlastite i namjenske prihode i primitke proračunskih korisnika iz svoje nadležnosti.

U proračunima pojedinih jedinica nije ispravno definirana organizacijska klasifikacija, odnosno pogrešno su iskazani razdjeli i glave. Često u okviru razdjela nije utvrđena niti jedna glava, što nije moguće. Naime, Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama propisano je slijedeće: „Razdjel je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji se od jedne ili više glava“ i dalje: „kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju proračunske korisnike, glava je istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske korisnike jedna od glava može biti istovjetna razdjelu“. Nadalje, u proračunima velikog broja jedinica najčešće se brojčana oznaka glave sastoji od dvoznamenkastog broja i stoga nije vidljivo kojem razdjelu pripada, iako je Pravilnikom propisano: „brojčana oznaka sastoji se od troznamenkasnog broja za razdjel te peteroznamenkasnog broja za glavu; prve tri znamenke označavaju pripadnost razdjelu, a četvrta i peta znamenka označavaju glavu unutar razdjela“.

Nadalje, sukladno Pravilniku o proračunskim klasifikacijama, programska klasifikacija se uspostavlja definiranjem programa, aktivnosti i projekata. Program se sastoji od jedne ili više aktivnosti (ili projekata), a aktivnost i projekt pripadaju samo jednom programu. Kod određenog broja jedinica uočeno je da je pojedina aktivnost (ili projekt) s istom brojčanom oznakom te istim nazivom utvrđena unutar različitih programa. Također, ističemo kako dva različita programa ne smiju imati istu brojčanu oznaku. Isto tako, dvije aktivnosti (ili projekti) ne smiju imati istu brojčanu oznaku.

Pojedine jedinice utvrđuju glavne programe, čija je obveza definiranja u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave brisana Izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama iz 2013. godine.

Izvori financiranja iskazani u proračunu nekih jedinica nisu u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama. Često izvori financiranja nisu jasno vidljivi, ili se pogrešno iskazuju, primjerice „izvor 2.1. Tekuće pomoći“ i slično.

Ekonomska klasifikacija prikaz je prihoda i primitaka po prirodnim vrstama te rashoda i izdataka prema ekonomskoj namjeni kojoj službe. Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu utvrđene su brojčane oznake i nazivi skupina/podskupina/računa, međutim, u proračunima pojedinih jedinica nazivi nisu u skladu s Računskim planom. Najčešće su proizvoljno definirani nazivi računa, odnosno prilagođeni evidencijama jedinice.

5

S obzirom da predstavničko tijelo jedinice donosi proračun za iduću godinu s projekcijama za naredne dvije godine, potrebno je plan za 2018. i projekcije za 2019. i 2020. prikazati u jednom dokumentu, a ne odvojeno, kao što je slučaj u proračunima pojedinih jednica za razdoblje 2017. – 2019.

2.2. Uključivanje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka svih proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Proračunski korisnici u obvezi su uključiti sve prihode i primitke, rashode i izdatke u Proračun sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji te izvorima financiranja.Sve vlastite i namjenske prihode ustanova u zdravstvu u vlasništvu jedinica, uključujući i prihode ostvarene od Hrvatskoj zavoda za zdravstveno osiguranje, potrebno je planirati u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i vlastite te namjenske prihode škola, izuzev plaća i ostalih rashoda za zaposlene. Dakle, plaće i ostale rashode za zaposlene osnovnih i srednjih škola koji se u državnom proračunu iskazuju po prirodnoj vrsti troška, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne iskazuju u proračunu za iduće trogodišnje razdoblje.Za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice mora se pridržavati nekoliko važnih preduvjeta:

Utvrditi vrste poslovnih događaja i transakcija koje evidentiraju proračunski korisnici i preispitati ispravnost njihovih evidencija. To znači, primjerice da sve škole jedne županije isti poslovni događaj moraju evidentirati na isti način i istom računu računskog plana.

Napraviti vezne tablice u kojima će se povezati vrsta prihoda sa izvorom financiranja. Iz Pravilnika o proračunskim klasifikacijama proizlaze neke od poveznica, međutim dio ovisi i o uputama i specifičnostima same jedinice. Primjerice, kamate koje proračunski korisnici ostvaruju na svojim računima mogu se vezati uz više izvora financiranja. Najčešće je to izvor financiranja: vlastiti prihodi, ali ovisno o različitim okolnostima mogu biti i drugi izvori financiranja. Primjer veznih tablica izrađenih za proračunske korisnike državno proračuna za koje se prikupljanje i potrošnja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka prati izvještajno, raspoložive su na internetskoj stranici:http://www.mfin.hr/hr/upute-obrascizahtjeva-suglasnost.

Definirati programsku klasifikaciju (aktivnosti i projekte) za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti budući da se uključivanjem vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka korisnika može ukazati potreba za novim aktivnostima i projektima od onih koji su do sada bili sadržani u proračunu.

Utvrditi način praćenja ostvarivanja vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka, kao i njihova trošenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlukama o izvršavanju proračuna propišu izuzeće od obveze uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka korisnika u proračun, moraju osigurati izvještajno praćenje. Ovi podaci moraju biti uključeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

6

2.3. Planiranje viškova/manjkova iz prethodnih godina u proračunu jednice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Kako su financijski planovi korisnika sastavni dio posebnog dijela proračuna jedinice Uputama Ministarstva financija obrazlaže se način i mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja pokrića manjka iz prethodne(ih) godine, kao i korištenja kumuliranog viška, ali za proračunske i izvanproračunske korisnike.

Ovakav način pokrića manjkova i korištenja viškova iz prethodnih godina, kroz trogodišnje razdoblje, utjecat će i na izgled samog proračuna. S druge strane, i predstavničko tijelo jedinice treba usvojiti dokument kojima se obrazlaže ovakvo postupanje.Jasno, i sama jedinica može se naći u situaciji da joj preneseni manjak čini značajan dio ukupnog proračuna, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne može realno pokriti u jednoj godini (a da istodobno nastavlja pružati javna dobra i usluge zadovoljavajuće količine i kvalitete). U takvim situacijama moguće je iznimno sukcesivno pokriće manjka kroz godine. Važno je pri tome da se i uz proračun jedinice donese akt koji će sadržavati:

Analizu i ocjenu postojećeg financijskog stanja jedinice,

Prijedlog mjera za oklanjanja utvrđenih uzroka nastanka negativnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanja visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, nova organizacijska struktura, promjene u razini zapošljavanja i sl.

U Uputama Ministarstva financija dat je prijedlog Financijskog plana: Primjer Financijskog plana prenesenog manjka iz prethodne godine koji se namjerava

pokriti u 2018. godini, Primjer Financijskog plana prenesenog manjka iz prethodne godine koji se planira pokriti

u razdoblju 2018. – 2020. Primjer Financijskog plana prenesenog viška iz prethodne godine koji se planira

rasporediti u 2018. godini, Primjer Financijskog plana prenesenog viška iz prethodne godine koji se planira

rasporediti u razdoblju 2018. – 2020.

2.4. Dostava proračuna i odluke o izvršavanju proračuna Ministarstvu financija

Člankom 40. Zakona o proračunu, čelnik jedinice je obvezan dostaviti Ministarstvu financija proračun i projekcije, odluku o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu i to na e mail adresu Ministarstva financija: lokalni.proracuni@mfin.hr poslati link na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu i to u formatu pogodnom za daljnju obradu (word i excel).

7

Sukladno članku 12. Zakona o proračunu, proračun i projekcije, izmjene i dopune proračuna, odluka o izvršavanju proračuna objavljuju se u službenom glasilu županije.

Sukladno članku 112. Zakona o proračunu godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavlja se Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 15 dana nakon što ga donese predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iznimno, ako predstavničko tijelo ne donese izvještaj, isti se dostavlja Ministarstvu financija i Državnom uredu za reviziju u roku od 60 dana od dana podnošenja predstavničkom tijelu.

I godišnje izvještaje o izvršenju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, počevši s izvještajem za 2017. godinu, nije potrebno više dostavljati u papirnatom obliku putem pošte Ministarstvu financija, kao niti Državnom uredu za reviziju.Ministarstvu financija je potrebno na e mail adresu lokalni.proracuni@mfin.hr dostaviti isključivo link na internetsku stranicu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj je izvještaj objavljen.Državnom uredu za reviziju je podatak o linku potrebno dostaviti na e mail područnog ureda Državno ureda za reviziju na čijem području je sjednište jedinice. Sve e mail adrese su objavljene na mrežnoj stranici Državnog ureda za reviziju, http://www.revizija.hr/hr/kontakt/.

2.5. Unos podataka iz proračuna jedinica u web aplikaciju za statističke potrebe

Za potrebe statističkog praćenja, a radi učinkovitosti korištenja podataka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave unosile su podatke po ekonomskoj klasifikaciji počevši od proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu, kao i za naredna trogodišnja razdoblja, u posebnu web aplikaciju Ministarstva financija „Financijski planovi JLP(R)S (raspoloživu na stranici: https://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/webjlprs(LogIN). Ažurirane upute za pristup i korištenje aplikacije bit će dostupne na mrežnoj stranici Ministarstva financija, na adresi Hhttp:// www.mfin.hr/hr/elektronička-dostava-planova:proračuna-jlprs-upute . Nova verzija aplikacije uključivat će određena poboljšanja u odnosu na dosadašnju.

U istu aplikaciju i na isti način unosit će se podaci iz dokumenata: Proračuna za 2018. i projekcija za 2019. i 2020. Privremenog financiranja za 2018. (u slučaju donošenja odluke o privremenom

financiranju), i Svih izmjena i dopuna proračuna za 2018. godinu.

Napominjemo da je u međuvremenu u web aplikaciju potrebno unositi sve eventualne izmjene i dopune proračuna za 2017. godinu. Dakle, podatke u aplikaciju treba unositi kontinuirano, najkasnije 15 dana od dana stupanja na snagu svakog pojedinog dokumenta planiranja.

8

2.6. Primjena načela transparentnosti

Da bi se osiguralo ostvarenje načela transparentrnosti slobodan pristup informacijama kao i njihovo povezivanje, preuzimanje i ponovno korištenje, preporuka je da se svi navedeni materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u formatu pogodnom za daljnju obradu (word i excel).Nadalje se predlaže pri izradi proračuna za razdoblje 2018. – 2020. uključivanje vremenske serije podataka od pet godina koja će sadržavati podatke o izvršenju proračuna za 2016., plan proračuna za 2017. te proračuna za 2018. i projekcija za 2019. i 2020.

2.7. Zaduživanje i davanje jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakonom o proračunu i Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave („NN“, br 55/09 i 139/10) propisan je postupak davanja suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: općina, grad županija), davanja jamstva županije i davanja suglasnosti općine, grada i županije, obvezni sastojci zahtjeva, obvezni prilozi i dokumentacija, te način izvještavanja o zaduživanju, danim jamstvima i suglasnostima.

U postupku zaduživanja /davanja jamstva potrebno je u odluci predstavničkog tijela o zaduživanju jedinice navesti točnu brojčanu oznaku i naziv projekta istovjetno onom iskazanom o proračunu za koji se jedinica zadužuje. Ukolko je unutar jednog projekta planirano više slučnih projekata, a zaduživanje se provodi samo za jednu od njih, u odluci o zaduživanju potrebno je navesti ispravnu brojčanu oznaku i naziv projekta na način iskazan u usvojenom proračunu te namjenu samog zadžuživanja.

Zakonom o proračunu propisana je obveza i rok dostave ugovora o zaduživanju te izvješća o zaduženju, danim jamstvima i suglasnostima putem Obrasca IZJS Ministarstvu financija.Skenirani ugovori i Obrasci IZJS (potpis župana/gradonačelnik/ načelnika i pečat) dostavljaju se na e mail adresu Ministarstva financija (lokalni.proracuni@mfin.hr) u propisanom roku.

2.8. Plan razvojnih programa

U skladu sa Zakonom o proračunu, člankom 16., sastavni dio proračuna je i plan razvojnih programa. Člankom 33. i 34. istog Zakona, upravna tijela u suradnji s upravnim tijelom za financije kao koordinatorom, a na temelju strateških dokumenata namijenjenih razvoju Županije, izrađuju ovaj plan u koji uključuju i proračunske i izvanproračunske korisnike iz svoje nadležnosti.

Plan razvojnih programa sadrži ciljeve i prioritete razvoja Županije povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna, te predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Plan razvojnih programa važan je i u kontekstu priprema Županije

9

za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima Županije, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.

Plan razvojnih programa stoji se od: 1. ciljeva razvoja, 2. mjera, 3. veze sa programskom klasifikacijom, 4. veze sa proračunom, 5. pokazatelja rezultata,6. veze sa organizacijskom klasifikacijom.

Razvojnom strategijom Županije utvrđeni su ciljevi razvoja i mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti, te ih je moguće preuzeti kod izrade plana razvojnih programa. Ciljevi razvoja predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Mjere obuhvaćaju niz specifičnih aktivnosti, čija je provedba usmjerena postizanju određenog cilja razvoja, a njihov redoslijed ukazuje na prioritete razvoja i prioritete pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju.

Ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni i takvi da doprinose razvoju Županije. Kako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje razdoblje, ciljevi, kao i mjere, ukazuju na prioritete Županije u dužem vremenskom razdoblju, te jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni duži niz godina, iako su uvijek moguće određene korekcije s obzirom na razvojnu politiku.

Nakon utvrđivanja mjera, aktivnosti, odnosno projekata iz proračuna Županije, ovisno o svom doprinosu, povezuju se s jednom od utvrđenih mjera. Na ovaj način se ciljevi razvoja Županije reflektiraju u njenom proračunu i tako omogućavajući praćenje izdvajanja sredstava za provedbu pojedinog cilja.

Kako bi se uopće moglo pratiti doprinose li uistinu aktivnosti/projekti i koliko ostvarenju mjere s kojom su povezani, utvrđuju se pokazatelji rezultata. Pokazatelji rezultata utvrđuju se na razini aktivnosti/projekta i moraju direktno mjeriti uspješnost provedbe te aktivnosti/projekta. Kako bi se pratila uspješnost provedbe aktivnosti/projekta, za svaki od pokazatelja rezultata utvrđuje se polazna i ciljane vrijednosti.

Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se izrađuje proračun i plan razvojnih programa, dok se ciljane vrijednosti utvrđuju za naredno trogodišnje razdoblje. Sa svrhom povećanja odgovornosti pročelnika pojedinih organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito trošenje sredstava, u planu razvojnih programa svaka aktivnost/projekt povezuje se s organizacijskom jedinicom u čijoj je nadležnosti.

Za izradu Plana razvojnih programa u privitku se dostavlja obrazac kao ogledni primjerak koji treba koristiti kod izrade plana za naredno srednjoročno razdoblje.

10

3. PROMJENE I NOVOSTI KOJE DONOSI NOVI NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Na nacrt prijedloga novog Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave provedena je javna rasprava do kraja kolovoza 2017. godine.

Jedna od ključnih izmjena koju donosi predloženi model o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je prepuštanje cjelokupnog prihoda od poreza na dohodak jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Navedeno se postiže kroz jedinstvenu raspodjelu prihoda od poreza na dohodak koja se primjenjuje na sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Nova raspodjela prihoda od poreza na dohodak:

Raspodjela prihoda od poreza na dohodak Udio

Općine / gradovi 60% Županije 17%

Financiranje decentraliziranih funkcija 6%Fiskalno izravnanje 17%

Ukupno 100%

Slijedom navedenoga, prihod od poreza na dohodak po osnovi kamata na štednju u cjelosti se prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Udio pozicije za pomoći za projekte sufinancirane iz sredstava EU (1,5) u prihodima od poreza na dohodak se ukida. Sredstva za financiranje projekata održivog razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, projekata kojima se potiče korištenje sredstava iz fondova EU te razvoj potpomognutih područja, osigurat će se u državnom proračunu.

Isto tako, ukida se i udio pozicije za pomoći za financiranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj općine, odnosno grada na brdsko-planinskom području (10%) i na području otoka (16%), a sredstva za navedena namjene također se osiguravaju u državnom proračunu.

Slijedeća novina koju donosi Nacrt prijedloga Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je da se sredstva za pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije u prihodima od poreza na dohodak, sada financiraju iz sredstava državnog proračuna. Slijedom navedenoga, navedeni udio pozicije za pomoć izravnanja za decentralizirane funkcije (16%) porezu na dohodak se ukida i prepušta jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave kao nenamjenski prihod.

11

Izravni udio u prihodima od poreza na dohodak za decentralizirane funkcije ostaje nepromijenjen te iznosi 6%.

Kako bi se u konačnici postigao sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, uz sve navedene promjene, odnosno novosti. Nacrtom prijedloga Zakona je definiran i potpuno novi model fiskalnog izravnanja. Cilj fiskalnog izravnanja je ujednačavanje fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok će se u okviru drugih zakonskih propisa povesti i računa o dodatnim resursima poticanja regionalnog razvoja te demografske obnove jedinica. U svrhu postizanja navedenoga, postojeći sustav dodjele pomoći temeljem indeksa razvijenosti propisivan zakonima o izvršavanju državnog proračuna za pojedinu godinu, prestaje se primjenjivati i isplaćivati s pozicija Ministarstva financija.

Model fiskalnog izravnanja koji se predlaže navedenim Nacrtom prijedloga zakona, temelji se na kapacitetu ostvarenih poreznih prihoda, referentnoj vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda te sredstvima prikupljenima iz udjela u porezu na dohodak za fiskalno izravnanje po stopi od 17%.

Za potrebe izračuna i raspodjele sredstava fiskalnog izravnanja, važna su dva parametra: Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda. Zakon posebno definira Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda za gradove i općine, a posebno za županije. Zakonom su također zasebno definirane Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove, za općine i za županije.

Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda općine, odnosno grada definiran je kao petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području pojedine općine, odnosno grada i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku te jedinice.

Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda županije definiran je kao petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak (bez prireza) ostvarenih na području pojedine županije po njenom stanovniku. Pri tome se petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak množi s udjelom od 17% koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane ovim Nacrtom prijedloga Zakona. Navedeno proizlazi iz činjenice što županije ostvaruju prihod od poreza na dohodak koji ostvaruju stanovnici općina i gradova koji se nalaze na podučju županija.

Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih pihoda za gradove utvrđuje se kao petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku za gradove ukupno.

Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine utvrđuje se kao petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina i prihoda ostvarivih od najviše zakonom propisane stope prireza po stanovniku za općine

12

ukupno. Tako dobivena referentna vrijednost uvećava se za 50% svoje vrijednosti kako bi se s jedne strane smanjila iznimno velika razlika između referentne vrijednosti za općine i referentne vrijenosti za gradove uzimajući u obzir zakonom propisane obveze općina i gradova te javne usluge koje pružaju, a s druge strane, ipak kroz različite referentne vrijednosti prepoznale posebnost općina odnosno gradova.

Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za županije utvrđuje se kao petogodišnji prosjek ostvarenih prihoda od poreza na dohodak u propisanom udjelu za županije po stanovniku za županije ukupno.

Iz izračuna Referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove i za županije, izuzet je Grad Zagreb koji bi zbog svoje veličine fiskalnog kapacieta narušio sliku prosječne vrijednosti fiskalnog kapaciteta gradova i županije, odnosno jer bi njegovo uključivanje zbog eličine fiskalnog kapaciteta u odnosu na sve ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prouzročilo nerealnost izračuna za te jedinice.

Razlika Kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda općine, grada i županije i Referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za općine, za rad i za županije, pomožena s ukupnim brojem stanovnika pojedine jedinice čini iznos sredstava potreban za fiskalno izravnanje do pune referentne vrijenosti za svaku općinu, grad i županiju.

Sredstva fiskalnog izravnanja koja će se na dnevnoj bazi raspodjeljivati općini, gradu i županiji ovise o ukupno raspoloživim sredstvima prikupljenima iz udjela za fiskalno izravnanje (17%) i o udjelu potrebnih sredstava općine, grada i županije u ukupnim potrebnim sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu za sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Udio općine, grada i županije u sredstvima fiskalnog izravnanja u punom iznosu za sve općine, gradove i županije, kao i kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda, utvrđuju seza svaku proračunsku godinu.

Osnovna raspodjela sredstava prihoda od poreza na dohodak smanjit će nejednakost fiskalog kapaciteta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što će omogućiti ravnomjerno osiguravanje prihoda za obavljanje njihovih zakonom propisanih poslova.

Na to ukazuje i Ginijev koeficijent koji je mjera koja se koristi za prikaz fiskalne nejednakosti, a kreće se u rasponu od 0 do 1, pri čemu 0 označava potpunu jednakost, a 1 potpunu nejednakost. Temeljem sadašnje raspodjele prihoda od poreza na dohodak i pomoći koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobivaju temeljem članka 39. i 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu. Ginijev koeficijent za oćine iznosi 0,38, za gradove 0,61, a za županije 0,41.

Provedbom ovoga Nacrta prijedloga zakona očekuje se ujednačeniji fiskalni kapacitet jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno procjenjuje se da će Ginijev koeficijent za općine iznositi 0,35, za gradove 0,56 te za županije 0,35.

13

U prilog realnom očekivanju smanjenja fiskalne nejednakosti među jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, govori i usporedba rezultata odnosa između maksimalnih i minimalnih iznosa raspodijeljenih prihoda od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku na temelju postojećeg sustava financiranja i na temelju predložeg sustava financiranja posebno na razini općina, na razini gradova i na razini županija. Odnos maksimalnih i minimalnih raspodijeljenih prihoda od poreza na dohodak i tekućih pomoći po stanovniku na temelju postojećeg sustava financiranja među općinama iznosi 28,79, među gradovima iznosi 5,5, a među županijama 3,56. Prema predloženom sustavu financiranja odnos između maksimalnih i minimalnih prihoda od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku među općinama iznosi 3,19, među gradovima 2,40, a među županijama iznosi 1,98.

Budući da je odnos maksimalnih i minimalnih prihoda od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku prema predloženom sustavu financiranja među općinama, gradovima i županijama manji od istog odnosa prema sadašnjoj raspodjeli, može se zaključiti da predloženi sustav u usporedbi s postojećim bolje ublažava razlike u raspoloživim prihodima od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja po stanovniku među općinama, gradovima i županijama.

Konačan fiskalni učinak predloženog zakona razlikovat će se među pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Predloženi Zakon stupit će na snagu 1. siječnja 2018. 4. PLANIRANJE RASHODA PRORAČUNSKIH KORISNIKA U SKLOPU

DECENTRALIZIRANIH FUNKCIJA

Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava) u 2018. godini se planiraju uvećana za najviše 4% u odnosu na prethodnu 2017. godinu.

Tijela državne uprave koja su nadležna za decentralizirane funkcije, u suradnji s nositeljima decentraliziranih funkcija te u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova) određuju raspodjelu sredstava županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju.

Sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, kao i 2017. godine, bit će osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu tijela (ministarstva i druga tijela državne uprave) nadležnog za određenu decentraliziranu funkciju. Radi se o sredstvima namijenima jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje iz namjenskog udjela poreza na dohodak ostvare manje sredstava nego im je potrebno za dostizanje minimalnih financijskih standarda te imaju pravo na pomoć izravnanja.

14

5. ODREDNICE PRIHODA I RASHODA PRORAČUNA ŽUPANIJE

5.1. Projekcija na razini županije

Upravni odjel za financije u sklopu ovih Uputa izrađuje procjenu prihoda i primitaka za plansko razdoblje.

Najvažniji prihod Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije je prihod od poreza na dohodak za ostale namjene – županijski dio.Svaka izmjena i dopuna zakonskog propisa u svezi ovog prihoda ima veliki utjecaj na fiskalnu snagu županije od koje ovisi i provedba programa rashodovne strane proračuna.

Dakle, najznačajniji županijski prihodi su porezni prihodi:

Prihod od poreza na dohodak (70% izvornih prihoda proračuna) procjenjuje se na temelju ostvarenih prihoda u prethodnom i tekućem razdoblju i procjeni za plansko razdoblje.Prihod od poreza na cestovna motorna vozila procjenjuje se na temelju dinamike uplate tekuće godine i činjenice da se sredstva uplaćuju u trenutku registracije vozila, te evidentiranih dugova iz ranijih godina po izvješću Porezne uprave.Ostali županijski porezi (prihod od poreza na plovne objekte, automate i nasljedstva na darove prema dostavljenim procjenjenim podacima Porezne uprave.

Županija je na temelju vlastitih specifičnosti, saznanjima i informacijama drugih upravnih odjela izradila projekcije prihoda i rashoda.Uzimajući u obzir vlastite gospodarske i društvene specifičnosti, u suradnji sa nadležnim odjelima, pridržavajući se Zakona o proračunu i Zakonu o fiskalnoj odgovornosti izrađen je plan rashoda i izdataka.

U tom smislu, ponovno se skreće pozornost da je čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno proračunskog i izvanproračunskog korisnika odgovoran, osim za zakonito planiranje i izvršavanje proračuna odnosno financijskog plana, i za svrhovitost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima odnosno sredstvima financijskog plana.

5.2. Projekcija proračuna županije

Projekcija proračuna županije za razdoblje 2018. – 2020. svedena je u okvir proračunskih mogućnosti sukladno vlastitim procjenama, raspoloživim informacijama nadležnih upravnih tijela.

Projekcija sadrži elemente uravnoteženja, korekcije prihoda i iznose rashoda prema utvrđenim prioritetima županije, uzimajući u obzir vlastite gospodarske i društvene specifičnosti.Upravni odjel za financije u suradnji sa nadležnim upravnim tijelima izradio je okvirni prijedloga financijskog plana za svako upravno tijelo Županije.

15

16

Tablica 1. - Projekcija proračuna Dubrovačko-neretvanske županije 2018. – 2020.

PROJEKCIJA PRIHODA2018. – 2020. u 000 kuna

Izvršenje2016

Procjena2017

Prijedlog Projekcija

2018 2019 20200 1 2 3 4 5

Porez na dohodak – županijski dio 48.696 47.600 49.000 103,0 49.000 100,0 49.000 100,0

Drugi prihodi od poreza 8.493 7.500 7.500 100,0 7.500 100,0 7.500 100,0

Administrativne pristojbe 4.761 4.040 4.040 100,0 4.040 100,0 4.040 100,0

Pomoći unutar opće države (bez DF) 14.220 58.819 57.405 97,6 50.152 87,4 49.444 98,6

Prihodi od imovine 7.792 8.600 8.200 95,3 8.200 106,7 8.200 100,0

Ostali prihodi (don. sponz. i dr.) 264 300 300 100,0 300 100,0 300 100,0

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 63 1 - - - - - -

Primici od finan. imovine i zaduživanja 559 1.516 120 8,0 120 80,0 120 100,0

Prenesena sredstva 25.692 23.266 23.300 100,0 - - - -

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 110.540 151.642 149.865 98,8 119.312 79,6 118.604 99,4Decentralizirane funkcije 59.883 60.444 62.862 104,0 62.862 100,0 62.862 100,0

SVEUKUPNO 170.423 212.086 212.727 100,3 182.174 86,6 181.466 99,6

PROJEKCIJA RASHODA2019. – 2020. u 000 kuna

Izvršenje2016

Procjena2017

Prijedlog 2018 Projekcija 2019 Projekcija 2020

OsnovniLimit

DodatniLimit

UkupniLimit

Indeks

OsnovniLimit

DodatniLimit

UkupniLimit

OsnovniLimit

Dodatni Limit

Ukupni Limit

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 111. UO za poslove Župana i ŽS 24.431 55.756 53.221 2.623 55.844 100,1 47.171 211 47.382 47.171 - 47.171Glava 1. Predstavničko i izvršno tijelo Predstavničko i izvršno tijelo 3.569 3.705 3.705 - 3.705 100,0 3.700 - 3.700 3.700 - 3.700 Izbori - 2.430 - - - - 211 211

17

Glava 2. Vijeća nacionalnih manjina Vijeća nacionalnih manjina 132 132 132 - 132 100,0 131 - 131 131 - 131Glava 3. Stručna služba ŽŽS Međunarodna. i međupan. suradnja 250 410 410 - 410 100,0 400 - 400 400 - 400 Fond za pripremu i provedbu projekata - 3.648 3.600 2.623 6.223 170,6 1.300 - 1.300 1.300 - 1.300 EU projekti 18.716 43.557 43.500 - 43.500 99,9 40.000 40.000 40.000 - 40.000 posebne funkcije 1.764 1.874 1.874 - 1.874 100,0 1.640 - 1.640 1.640 - 1.6402. Zajedničke službe 7.021 7.914 7.314 400 7.714 97,5 7.700 - 7.700 7.700 - 7.700Glava 1. Zajedničke službe Izdaci upravnih tijela 7.021 7.314 7.314 400 7.714 105,5 7.700 - 7.700 7.700 - 7.700Plan širokopojasnog pristupa na pod.DNŽ - 600 - - - -

3. Obrazov. kultura znanost šport 13.471 14.182 14.182 - 14.182 100,0 13.645 - 13.645 13.645 - 13.645Glava 1. Obr., kul., znan., šport Kultura 2.866 2.945 2.945 - 2.945 100,0 2.945 - 2.945 2.945 - 2.945 Šport 2.000 2.000 2.000 - 2.000 100,0 2.000 - 2.000 2.000 - 2.000 Odgoj i obrazovanje 6.900 7.510 7.510 - 7.510 100,0 7.500 - 7.500 7.500 - 7.500 Školstvo – iznad standarda 1.461 1.727 1.727 - 1.727 100,0 1.200 - 1.200 1.200 - 1.200 Zajednički programi proračuna 244 - - - - - - - - - - -4. Zdravstvo i socijalna skrb 3.954 5.469 5.469 - 5.469 100,0 5.469 - 5.469 5.469 5.469Glava 1. Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvo – iznad standarda 1.635 1.746 1.746 - 1.746 100,0 1.746 - 1.746 1.746 - 1.746 Socijalna skrb – iznad standarda 410 380 380 - 380 100,0 380 - 380 380 - 380 Ustanove zdravstva – iznad standarda 1.859 3.163 3.163 - 3.163 100,0 3.163 - 3.163 3.163 - 3.163 Ustanove socijalne skrbi – iznad stand. 50 180 180 - 180 100,0 180 - 180 180 - 1805. MS branitelji obitelj 3.561 5.040 5.040 - 5.040 100,0 5.040 - 5.040 5.040 - 5.040Glava 1. MS branitelji obiteljMS i obitelj 2.747 3.918 3.918 - 3.918 100,0 3.918 - 3.918 3.918 - 3.918Branitelji 800 1.045 1.045 - 1.045 100,0 1.045 - 1.045 1.045 - 1.045Promicanje ljudskih prava 14 77 77 - 77 100,0 77 - 77 77 - 77

18

6. Turizam more poduzet. energet. 4.868 12.974 11.579 - 11.579 89,2 8.550 - 8.550 8.550 - 8.550Glava 1. Turiz. more poduzet. energet.Poticanje razvoja poduzetništva 1.091 3.615 2.220 - 2.220 61,4 2.000 - 2.000 2.000 - 2.000Razvoj turističkog sektora 852 2.004 2.004 - 2.004 100,0 2.000 . 2.000 2.000 - 2.000Obnovljivi i drugi izvori energije 433 450 450 - 450 100,0 500 - 500 500 - 500Projekti europske unije - 150 150 - 150 100,0 50 - 50 50 - 50Upravljanje pomorskim dobrvom 108 4.745 4.745 - 4.745 100,0 2.000 - 2.000 2.000 - 2.000Razvojna agencija 2.384 2.010 2.010 - 2.010 100,0 2.000 - 2.000 2.000 - 2.0007. Ruralni razvoj i poljoprivreda 854 3.621 3.621 - 3.621 100,0 3.577 - 3.577 3.577 - 3.577Glava 1. Rural. razvoj i poljopriv. Razvoj poljoprivrede i agroturizma 585 1.021 1.021 - 1.021 100,0 1.000 - 1.000 1.000 - 1.000 Unapređivanje proizvodnje 122 1.838 1.838 - 1.838 100,0 1.800 1.800 1.800 - 1.800 Projekti navodnjavanja - 200 200 - 200 100,0 200 - 200 200 - 200 Lovstvo i marikultura 142 397 397 - 397 100,0 467 - 467 467 - 467 Kreditir. polj. programa i subvenc. 5 165 165 - 165 100,0 110 - 110 110 - 1108. Prostorno uređenje i gradnja 3.199 3.750 3.350 - 3.350 89,3 3.200 - 3.200 3.200 - 3.200Glava 1. PU i gradnjaProstorno uređenje 1.233 1.510 1.110 - 1.110 73,5 1.000 - 1.000 1.000 - 1.000Glava 2. Zavod za prostorno uređenje Zavod za prostorno uređenje 1.966 2.240 2.240 - 2.240 100,0 2.200 - 2.200 2.200 - 2.2009. Komunalni poslovi promet i veze 1.409 1.884 1.884 130 2.014 106,9 1.500 - 1.500 1.500 - 1.500Glava 1. Kom.pos. promet i vezeKomunalna djeatnost 550 800 800 - 800 100,0 500 - 500 500 - 500Agencija za otpad 859 1.084 1.084 130 1.214 112,0 1.000 - 1.000 1.000 - 1.00010. Financije 16.082 19.349 19.349 - 19.349 100,0 18.862 - 18.862 18.682 - 18.682Glava 1. Financije Zajednički rashodi tijela uprave 14.105 17.606 18.106 - 18.106 102,8 16.841 - 16.841 17.482 - 17.482 Ostali rashodi i proračunska zaliha 1.977 1.743 1.243 - 1.243 71,3 2.021 - 2.021 1.200 - 1.20011. Zaštita okoliša i prirode 3.239 5.053 5.053 - 5.053 100,0 4.387 - 4.387 4.070 - 4.070Glava 1. Zaštita okoliša i prirode Zaštita okoliša 1.343 2.460 2.460 - 2.460 100,0 2.010 - 2.010 1.700 - 1.700

19

Glava 2. JU za zaštićene prirodne vrijed.JU za zaštićene prirodne vrijednosti 1.896 2.593 2.593 - 2.593 100,0 2.377 - 2.377 2.370 - 2.37012. Obveze 5.185 16.650 16.650 - 16.650 100,0 - - -

Svega 1-11: 87.274 151.642 146.712 3.153 149.865 98,8 119.101 211 119.312 118.604 - 118.604

12. Decentralizirane funkcije 59.883 60.444 62.862 - 62.862 104,0 62.862 - 62.862 62.862 - 62.862 Osnovno školstvo 19.810 19.396 20.172 - 20.172 104,0 20.172 - 20.172 20.172 - 20.172 Srednje školstvo 13.411 14.051 14.613 - 14.613 104,0 14.613 - 14.613 14.613 - 14.613 Zdravstvo 15.031 15.047 15.649 - 15.649 104,0 15.649 - 15.649 15.649 - 15.649 Centri za SS 2.076 2.106 2.190 - 2.190 104,0 2.190 - 2.190 2.190 - 2.190 Domovi za starije i nemoćne osobe 9.555 9.844 10.238 - 10.238 104,0 10.238 - 10.238 10.238 - 10.238

UKUPNO RASHODI / IZDACI 147.157 212.086 209.574 3.153 212.727 100,3 181.963 211 182.174 181.466 - 181.466

20

Upravna tijela i proračunski korisnici (koje za njih odrede nadležni upravni odjeli, a do visine utvrđenog limita pojedine funkcije) dužni su se pridržavati zadanih limita, koji će se u tijeku pripreme i izrade financijskih planova i proračuna dodatno usklađivati i revidirati ovisno o procjenama o ostvarenju prihoda i primitaka te saznanjima upravnih tijela i stupnju pripremljenosti dokumentacije kod planiranja pojedinih proračunskih aktivnosti / programa.

*** *** ***Iako će proračunski korisnici Odlukom o izvršavanju Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. biti izuzeti od uplate vlastitih i namjenskih prihoda u županijski proračun isti će se, temeljem njihovih financijskih planova iskazati u Proračunu 2018. – 2020. U županijski proračun za 2017. visina vlastitih i namjenskih prihoda proračunskih korisnika iznosi 431,0 mil.kuna (nije uključen rezultat poslovanja Opće bolnice Dubrovnik).

*** *** ***Napominjemo, proračunski korisnici svoje prijedloge financijskog plana sa obrazloženjima dostavljaju isključivo nadležnom upravnom tijelu.

5.3. Proračunski / Izvanproračunski korisnici

Proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici (upravni odjeli i korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu, Pravilnika o poračunskom računovodstvu i Računskom planu i pridržavati se ovih uputa.

Proračunski korisnici svoje financijske planove s obrazloženjem dostavljaju nadležnom upravnom tijelu županije.

Pravilnikom o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju Registra korisnika proračuna definirani su kriteriji za stjecanje statusa proračunskog korisnika navedeni su svi proračunski i izvanproračunski korisnici.Vijeća nacionalnih manjina, iako nisu pojedinačno navedena u objavljenim podacima, spadaju u proračunske korisnike. Registrom proračunskih korisnika definiran je kao jedini izvanproračunski korisnik Županijska uprava za ceste.Ministarstvo financija na svojim internetskim stranicama objavljuje mjesečno ažurirani popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika.Na proračunske i izvanproračunske korisnike primjenjuju se sve odredbe Zakona o proračunu u pogledu planiranja i raspolaganja proračunskim sredstvima, proračunskog računovodstva i drugih pitanja vezanih uz upravljanje javnim financijama.

U skladu sa navedenim Pravilnikom upravna tijela Županije utvrđuju programe i zajedničke aktivnosti i projekte za proračunske korisnike iz svoje nadležnosti.

Upravna tijela uputama moraju jasno naglasiti proračunskim korisnicima iz svoje nadležnosti koji prema statutu i ostalim internim aktima imaju svoja upravljačka tijela da ista imaju obvezu usvojiti financijski plan proračunskog korisnika do 31. prosinca 2017. godine.

21

Proračunski korisnici Županije obvezni su izraditi cjeloviti financijski plan u skladu s odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se uputa nadležnih upravnih tijela.

Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika za razdoblje 2018. – 2020. u skladu s odredbama Zakona o proračunu sadrži:

1. procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama i izvorima financiranja za 2018. – 2020. godinu;

2. plan rashoda i izdataka za 2018. – 2020. godinu, prema proračunskim klasifikacijama koji se povezuju s izvorima financiranja,

3. obrazloženje prijedloga financijskog plana (sažetak djelokruga rada, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve i programe razvoja, pokazatelje na kojima se zasnivaju izačuni i ocjene potrebnih sredstava za provedbu programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa),

Financijski plan korisnika treba biti uravnotežen.Izuzev prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju primitaka i izdataka) potrebno je u plan uključiti i predviđeni manjak, odnosno višak prihoda te ih s navedenim bilančnim kategorijama postići uravnoteženje.

Proračunski korisnici koji posluju s manjkom trebaju kroz finacijski plan iznaći načina za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokriti ili na teret novih izvora financiranja, odnosno rasta prihoda ili smanjivanjem ukupne rashodovne strane u visini nastalih manjkova.Iznimno, kad proračunski korisnici dođu u situaciju da im preneseni manjak čini značajan dio ukupnog financijskog plana, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokriti u jednoj godini (a da istodobno nastave pružati javnu uslugu zadovoljavajuće kvalitete) moguće je sukcesivno planirati pokriće manjka kroz godine. To je moguće jedino pod uvjetom da se uz financijski plan donese i akt koji će sadržavati:

analizu i ocjenu postojećeg financijskog stanja institucije, prijedlog mjera za otklanjanje utvrđenih uzroka nastanka negativnog poslovanja te mjera

za stabilno održivo poslovanje, akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom

provedbe, imenom i prezimenom odgovorne osobe) s očekivanim financijskim i ekonomskim učinkom.

Dakle, takav dokument donosi tijelo koje usvaja i sam financijski plan – upravno viječe, školski odbor ili drugo upravljačko tijelo.Primjeri sukcesivnog pokrivanja manka iz prethodne(ih) godina u narednom trogodišnjem razdoblju dani u Uputama Ministarstva financija.

Primljenjujući sličnu logiku,proračunski korisnici mogu iznimno sukcesivno planirati trošenje kumuliranog viška iz prethodne godine. Međutim, i u tom slučaju upravljačko tijelo mora potvrditi tako potupanje. Akt koji uz financijski plan donosi upravljačko tijelo svakako treba odgovoriti na pitanja nastanka tako značajnog viška, stvaranja mogućnosti za smanjenje ili

22

ukidanje određenih naknada koje se naplaćuju za usluge koje pružaju proračunski korisnici te načina i svrhe za koju će se upotrijebiti navedeni višak u zadanom trogodišnjem okviru.Primjeri sukcesivnog pokrivanja manjka, sukcesivnog trošenja viška iz prethodne(ih) godina u narednom trogodišnjem razdoblju dani u Uputama Ministarstva financija.

Rezultat poslovanja u računovodstvenim evidencijama iskazan je na podskupni računa 922 Višak/manjak prihoda.Kako je konačan rezultat poslovanja poznat tek u siječnju godine za koju se donosi financijski plan pa se zbog toga prilikom planiranja tj. Izrade financijskog plana u obzir uzima planirani rezultat poslovanja, odnosno njegova procjena rezultata poslovanja.

Model financijskog plana proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se od Općeg dijela, Plana prihoda i primitaka te Plana rashoda i izdataka.

Tablica 42- Isječak iz prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- OPĆI DIO

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA (proračunski korisnik) ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJA PLANA ZA 2018. I 2019. GODINU

Prijedlog plana za 2017.

Projekcija plana za 2018.

Projekcija plana za 2019.

PRIHODI UKUPNO

Prihodi poslovanja

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

RASHODI UKUPNO

Rashodi poslovanja

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

Razlika - Višak / manjak

Višak/manjak iz prethodne godine

Primici od financijske imovine i zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova

Neto financiranje

Višak / Manjak + Neto financiranje

23

Zakon o proračunu predviđa trogodišnji proračunski okvir. Proračunski korisnik prihode i primitke i rashode i izdatke za 2018. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2019. i 2020. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).Proračun se donosi na trećoj razini Računskog plana, dok se projekcije usvajaju na drugoj razini ekonomske klasifikacije.

Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za razdoblje 2018.-2020. po izvorima financiranja:

Osnovni izvori financiranja su:1.Opći prihodi i primici,3.Vlastiti prihodi4.Prihodi za posebne namjene5.Pomoći6.Donacije7.Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osguranja8.Namjenski prihodi. Postupak izmjena i dopuna financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

S obzirom da se posebni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji od financijskih planova proračunskih korisnika, razvidna je obveza uključivanja svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka svih proračunskih korisnika u proračun, sukladno ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj klasifikaciji te svim izvorima financiranja. Navedeno je u skladu s primjenom načela jedinstva i sveouhvatnosti proračuna.

Prema Zakonu o proračunu te Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez obzira na njihovu uključenost u proračun i sustav riznice i nadalje ostaju prihodi i primici proračunskih korisnika te s tako i evidentiraju. Prihodi su proračunskih korisnika jer korisnici njima raspolažu, odnosno utvrđuju koje će se rashodi podmiriti iz tih izvora.

Suklano Zakonu o proračunu namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi uplaćuju se u proračun. Odlukom o izvršavanju proračuna moguće je odrediti izuzeće od obveze uplate ovih prihoda i primitaka u proračun. Izuzeće od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika ne znači izuzeće od planiranja navedenih prihoda u proračunu. Sukladno navedenom, ostvarivanje spomenutih prihoda i primitaka te trošenje rashoda financiranih iz ovih izvora, a izuzetih od uplate u proračun, mora se pratiti izvještajno na način koja je to utvrdilo nadležni upravni odjel.

Kada je riječ o promjenama u financijskom planu proračunskih korisnika koje su vezane uz financiranje iz izvora općih prihoda i primitaka odnosno iz nadležnog lokalnog proračuna,

24

podrazumijeva se da navedenom nije moguće pristupiti bez suglasnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno preraspodjela ili izmjena i dopuna proračuna.Međutim, promjene u financijskom planu vezane uz „fleksibilne“ izvore (vlastite i namjenske prihode i primitke) moguće je urediti na različite načine. Preporuka je propisati odlukom o izvšavanju proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga su nadležna upravni odjeli za svoje proračunske korisnike (školstvo, zdravstvo, domovi za starije i nemoćne osobe, javne ustanove, vijeća nacionalnih manjina) razraditi proceduru za donošenje izmjena i dopuna financijskih planova svojih proračunskih korisnika. 5.4. Planiranje rashoda proračunskih orisnika u sklopu decentraliziranih funkcija

Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava) u 2018. godini se planiraju uvećana za najviše 4% u odnosu na prethodnu 2017. godinu.

U Tablica 3 - Kretanje indeksa za izračun sredstava za financiranje DF 2018. – 2020.

Vrsta rashodaP r o j e k c i j a

Indeks2018/2017

Indeks2019/2018

Indeks2020/2019

Rashodi za zaposlene 104,0 100,0 100,0Materijalni rashodi 104,0 100,0 100,0Rashodi za nabavu nefinanc.imovine 104,0 100,0 100,0

Tijela državne uprave koja su nadležna za decentralizirane funkcije, u suradnji s nositeljima decentraliziranih funkcija te u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova), određuju raspodjelu sredstaqva županijama, Gradu Zagrebu, gradovima i općinama unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju.

Sredstva pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, kao i 2017. godine, bit će osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu tijela (ministarstva i druga tijela državne uprave) nadležnog za određenu decentraliziranu funkciju. Radi se o sredstvima namijenjima jedinicama lokalne i područne (regionalne) smouprave koje iz namjenskog udjela poreza na dohodak ostvare manje sredstava nego im je potrebno za dostizanje minimalnih financijskih standarda te imaju pravo na pomoć izravnanja.

Ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih financijskih standarda (bilančnih prava) za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju, potrebno je izraditi u skladu s limitima, s time da tijela (ministarstva i druga tijela državne uprave) koja su nadležna za decentralizirane funkcije samostalno odrede strukturu rashoda unutar zadanih limita i u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova).

Nadležna upravna tijela čiji se proračunski korisnici financiraju u sklopu decentraliziranih funkcija u obvezi su koordinirati izradu njihovih financijskih planova te zajedno s njima definirati i uskladiti programe, aktivnosti i projekte koji će se financirati proračunskim sredstvima.

25

Nadležna upravna tijela za svakog proračunskog korisnika u sklopu decentraliziranih funkcija (obrazovanje, socijala, zdravstvo) dužni su odrediti limite po korisniku, a do visine ukupnog financijskog plana u okviru decentralizirane funkcije.

Centri za socijalnu skrb izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom o proračunu i prema modelu prijedloga financijskog plana. Svoje prijedloge financijskih planova dostavljaju nadležnom tijelu županije za socijalnu skrb i nadležnom ministarstvu u rokovima koje utvrdi nadležna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave financijskih planova.

Domovi za starije i nemoćne osobe prijedloge financijskih planova dostavljaju nadležnom upravnom tijelu županije za socijalnu skrb u zadanim rokovima.

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove prijedloge financijskih planova dostavljaju svom osnivaču – nadležnom upavnom tijelu županije za obrazovanje u zadanim rokovima.

Zdravstvene ustanove izrađuju svoje prijedloge financijskih planova u skladu sa Zakonom o proračunom i uputama. Zdravstvene ustanove u izvoru financiranja: opći prihodi i primici odvojeno planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz HZZO-a i iz lokalnog proračuna.Prijedloge financijskih planova dostavljaju nadležnom upravnom tijelu županije za zdravstvo i nadležnom ministarstvu u zadanim rokovima, a zdravstvene ustanove u vlasništvu države pridržavat će se uputa nadležnog ministarstva.

Županijska uprava za ceste (izvanproračunski korisnik) prijedlog financijskog plana dostavlja nadležnom upravnom tijelu (Upravni odjel za komunalne poslove, promet i veze) i Upravnom odjelu za financije u zadanim rokovima.U skladu sa Zakonom o proračunu predstavničko tijelo daje suglasnost na prijedlog financijskog plana zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5.5. Obrazloženje financijskog plana

U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici su dužni uz prijedlog financijskog plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana.

Obrazloženje prijedloga financijskog plana sadrži:

sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za

provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na pokazateljima

uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini, ostala obrazloženja i dokumentaciju.

26

Budući da se financijski plan, odnosno proračun usvaja za trogodišnje razdoblje važno je obrazložiti odstupanja od onog što je prethodne godine projicirano za 2017. i 2018. odnosno što je već usvojeno prethodne godine zbog čega dolazi do razlika u odnosu na projekcije dane prethodne godine.

Prilikom izrade obrazloženja naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima namjeravaju postići i pokazatelje uspješnosti realizacije tih ciljeva.

Obrazloženje cilja nekog programa mora odgovoriti na slijedeća pitanja:

što se programom želi postići kako se nastoji realizirati program tko je korisnik ili primatelj usluge.

Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitosti provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju biti:

Specifični – da zaista mjere ono što treba mjeriti,Mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količineDostupni – u okviru prihvatljivih troškova,Relevantni – u odnosu na definirani cilj iVremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom vremenskom roku.

U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i pokazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti, dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja (npr. postizanje višeg stupnja pismenosti). Ovakve pokazatelje je teže utvrditi zato se za početak preporuča utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu. U nastavku se daju primjeri pokazatelja rezultata za škole:

Tablica 4.: Pokazatelj rezultata – primjer 1.

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)Povećanje broja školskih projekata/ priredbi/ manifestacija

Učenike se potiče na izražavanje kreativnosti, talenata i sposobnosti kroz ovakve aktivnosti

broj 15 škola 16 17 18

Tablica 5.: Pokazatelj rezultata – primjer 2.

27

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

(2016.)

Ciljana vrijednost

(2017.)

Ciljana vrijednost

(2018.)Povećanje broja učenika koji su uključeni u različite školske projekte/priredbe/manifestacije

Učenike se potiče na izražavanje kreativnosti, talenata i sposobnosti kroz ovakve aktivnosti

broj 180 škola 190 200 210

Tablica 6: Pokazatelj rezultata – primjer 3.

Pokazatelj rezultata Definicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor podataka

Ciljana vrijednost(2016.)

Ciljana vrijednost(2017.)

Ciljana vrijednost(2018.)

Povećanje broja osvojenih mjesta (prva tri) na županijskim/ državnim natjecanjima

Uz to što se učenike potiče na izražavanje sposobnosti kroz ovakve aktivnosti testira se i kvaliteta rada nastavnika s nadarenim učenicima

Broj 1 škola 3 4 5

6. TERMINSKI PLAN ZA IZRADU PRORAČUNA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA 2017. – 2019.

Tablica 7. : Terminski plan za izradu Proračuna Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. – 2020.,

Nositelj aktivnosti Aktivnost Rok

Upravna tijelaDostavljaju Upravnom odjelu za financije prijedloge svojeg financijskog plana – razdjela

13.10.2017.(petak)

Upravni odjel za financijeUpravni odjel za financije izrađuje nacrt proračuna za proračunsku godinu i projekciju za slijedeće dvije godine te ih dostavlja Županu

16.10.2017.(ponedjeljak)

ŽupanŽupan utvrđuje pijedlog proračuna i projekcije te ih dostavlja Županijskoj Skupštini na donošenje, objava na web stranici

zakonski rok15.11.2017.

(srijeda)

Županijska skupština Donosi proračun za slijedeću godinu

do kraja godine,primjena proračuna

od 01.01.2018.

Upravni odjel za poslove Župana i Županijske Skupštine

Objava donijetih planskih dokumenata – Proračuna s projekcijama, Plan razvojnih programa, Odluke o izvršavanju proračuna, Financijskog plana ŽUC-a u Službenom glasniku i na web stranici županije.

stupanjem na snagu akata

28

Privitak:1. Opći dio proračuna – prihodi proračuna iz nadležnosti upravnih tijela2. Posebni dio proračuna u excel tablici3. Obrazac za izradu financijskog plana proračunskog / izvanproračunskog korisnika 4. Obrazac obraloženja5. Vezne tablice za proračunske korisnike

Napomena:Svi navedeni obrasci s potrebnim podacima za svako upravno tijelo bit će dostavljeno putem e maila.Upravna tijela ispunjene obrasce, osim u pisanom obliku, dostavljaju Upravnom odjelu za financije na e mail jadranka.putica@dnz.hr i ivana.guljelmovic@dnz.hr.

*** *** ***

29