Sl. 3.1. Jadransko more i okolna topografija prikazana u metrima u horizontalnoj razlučivosti od 2 km. Sive krivulje prikazuju obalnu liniju. Točka P prikazuje položaj Palagruže. Na x i y osi prikazana je zemljopisna dužina, odnosno širina u stupnjevima.

Sl. 3.2. Područje istočnog Jadrana prema Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji (preuzeto iz Penzar i sur., 2001). Značenja pojedinih oznaka u klimatskoj formuli objašnjena su u tablici 3.1.

Tablica 3.1. Značenja pojedinih oznaka u Köppenovoj klimatskoj formuli (Penzar i Makjanić, 1978). U tablici se navode samo one oznake koje se pojavljuju na sl. 3.2.redni broj oznake u klimatskoj formuli i njeno značenje

oznaka objašnjenje

prva oznaka – označava osnovnu vrstu klime

C

D

umjereno topla kišna klima u kojoj je prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca viša od -3C, a niža od 18C

snježno-šumska (borealna) klima u kojoj je prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca niža od -3C

druga oznaka – opisuje oborinski režim

s

f

fs

fw

ljetna suhoća

tijekom godine nema izraženog suhog razdoblja tijekom godine nema izraženog suhog razdoblja, ali se minimum oborine nalazi ljeti

tijekom godine nema izraženog suhog razdoblja, ali se minimum oborine nalazi zimi

treća oznaka – opisuje temperaturni

a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca veća je od 22C

režimb srednja temperatura najtoplijeg mjeseca manja je od

22C, ali bar 4 mjeseca u godini imaju srednju temperaturu iznad 10C

Sl. 3.3. Srednja godišnja temperatura zraka (C) na morskoj razini (prema Penzar i sur., 2001). Temperatura je izračunata na temelju podataka s 40 meteoroloških postaja za razdoblje 1931-1960 uz pretpostavku vertikalnog temperaturnog gradijenta od 6.6C km-1. Izoterme su prikazane crnom bojom za svakih 0.5C. Granice istražnih prostora naznačene su zelenom bojom.

obali, a najmanje na otvorenom moru.

Sl. 3.4. Gore: satne temeprature zraka u Splitu, Komiži i Palagruži u razdoblju 1. veljače – 30. rujna 2006 (prema podacima Klaić i sur., 2009). Dolje: godišnji hod temperature zraka u Rijeci za razdoblje 1. siječnja 2006 – 30. lipnja 2010 (Jelić i Klaić, 2010).

Sl. 3.5. Dnevni hod temperature u Splitu, Komiži i Palagruži u razdoblju 9. - 11. srpnja 2006 (prema podacima Klaić i sur., 2009).

Tablica 3.3. Ekstremi temperature zraka izmjereni na Jadranu i vjerojatnost njihovog događanja. Približne vrijednosti, koje su očitane s grafikona, označene su zvjezdicom (*). Referenca 1 odnosi se na knjigu Penzar i sur. (2001), a 2 na klimatski atlas Hrvatske (Zaninović i sur., 2008).

Maksimalne temperature zrakamjerno mjesto i oznaka najbližeg istražnog prostora

temperatura (C) i mjesec u kojem je

izmjerena

vjerojatnost događanja (%)

povratni period

(godina)

referenca

Crikvenica / SJ 39.0 (srpanj) nema podatka nema podatka 1Mali Lošinj / SJ 35.5* (nema

podatka)2.5* % 40* 2

Zadar / SJ 35.8*(nema podatka) 2.5* % 40* 2Hvar / SrJ 37.7 (kolovoz)

36.2*(nema podatka)nema podatka

2.5* %nema podatka

40*12

Dubrovnik / JJ 36.6* (nema podatka)

2.5* % 40*

Minimalne temperature zrakamjerno mjesto i oznaka najbližeg istražnog prostora

temperatura (C) i mjesec u kojem je

izmjerena

vjerojatnost događanja (%)

povratni period

(godina)Crikvenica / SJ -14.0 (veljača) 1Mali Lošinj / SJ -6.5* (nema podatka) 2.5* % 40* 2Zadar / SJ -9.2* (nema podatka) 2.5* % 40* 2Hvar / SrJ -7.2 (siječanj)

-6.5* (nema podatka)nema podatka

2.5* %nema podatka

40*12

Dubrovnik / JJ -6.8* (nema podatka) 2.5* % 40* 2

Sl. 3.6. Prosječno polje tlaka (hPa) nad Jadranom na srednjoj razini mora u za razdoblje 1931-1960 (Penzar i sur., 2001). Izobare su prikazane crnom bojom za svakih 0.5 hPa, a određene su na temelju podataka sa 70 mjernih postaja. Granice istražnih prostora naznačene su zelenom bojom.

Sl. 3.7. Prosječno polje tlaka (hPa) u siječnju (lijevo) i srpnju (desno) na srednjoj razini mora. Gornje slike prikazuju prosječno polje tlaka nad Europom za razdoblje 1961-1980 (Penzar i sur., 2001), a doljnje prosječno polje tlaka (mm Hg, gdje je 1 mm Hg = 1.3332 hPa, crne krivulje) i strujnice (crveno) nad Sredozemljem (Goldberg, 1954). Područja povišenog tlaka na gornjim slikama naznačena su slovom H, a na donjim slovom V, dok su područja sniženog tlaka naznačena sa L (gornje slike) i N (donje slike).

Sl. 3.8. Godišnji hod srednjeg, maksimalnog i minimalnog tlaka zraka na sjevernom (Mali Lošinj), srednjem (Hvar) i južnom Jadranu (Dubrovnik) za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008).

Sl. 3.10. Godišnji hod srednje (crveno) i srednje maksimalne (crno) brzine vjetra u Splitu za razdoblje 1971-2000. Udari vjetra (najjače trenutne brzine zabilježene u pojedinom mjesecu) prikazane su crvenom bojom (prema podacima Zaninović i sur., 2008).

Sl. 3.11. Prosječni godišnji tlak vodene pare (hPa) nad Jadranom izračunat iz podataka za 1961-1990 i 1981-1996 (Penzar i sur., 2001).

Sl. 3.12. Godišnji tlak vodene pare (hPa). Za Hvar, Palagružu, Rijeku i Split izračuat je za radzolje 1961-1990, dok je za Pag i Pazin određen iz podataka za 1981-1996 (Penzar i sur., 2001).

Sl. 3.13. Godišnji hod apsolutne vlažnosti zraka (g m-3) u Rijeci i na Palagruži u razdoblju 1961-1990. (Penzar i sur., 2001.).

Sl. 3.14. Prosječna godišnja relativna vlažnost zraka nad Jadranom (%, lijevo) te prosječna relativna vlažnost zraka u srpnju (%, desno) izračunata iz podataka za razdoblja 1961-1990 i 1981-1996. (Penzar i sur., 2001.).

Sl. 3.15. Godišnji hod relativne vlažnosti zraka (%) za nekoliko jadranskih postaja izračunat iz podataka za razdoblja 1961-1990 i 1981-1996 (Penzar i sur., 2001).

Dnevni hod relativne vlažnosti ilustriran je je na primjeru Rijeke (sl. 3.16). Uočava se da je dnevni hod relativne vlažnosti suprotan dnevnom hodu temperature. Relativna vlažnost je maksimalna pred izlazak sunca, a minimalna u poslijepodnevnim satima.

Sl. 3.16. Dnevni hod relativne vlažnosti (gore) i temperature (dolje) u Rijeci za razdoblje 1. siječnja 2006 – 30. lipnja 2010 (Jelić i Klaić, 2010).

Sl. 3.17. Kumulonimbus (Cb) nad sjevernim Jadranom 20. srpnja 2012. Pogled iz Senja prema Krku. Vidljiva je tipična tamna donja baza oblaka te jak pljusak kiše na desnoj (sjevernoj) strani. (Snimila ZBK.)

Sl. 3.18. (a) Raspodjela prosječne godišnje naoblake (desetine neba prekrivene oblacima) nad Jadranom za razdoblje 1961-1990, (b) raspodjela naoblake u prosincu i (c) raspodjela naoblake u srpnju (Penzar i sur., 2001).

Sl. 3.19. Raspodjela godišnjeg broja vedrih (a) i oblačnih (b) dana nad Jadranom za razdoblje 1961-1990 (Penzar i sur., 2001).

Srednji godišnji hod količine oborine (mm) u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod maksimalne količine oborine (mm) u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod srednjeg broja dana s maglom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod maksimalnog broja dana s maglom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod srednjeg broja dana s tučom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod maksimalnog broja dana s tučom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod srednjeg broja dana s grmljavinom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.

Godišnji hod maksimalnog broja dana s grmljavinom u Rijeci, Rovinju, Malom Lošinju, Zadru, Splitu, Hvaru i Dubrovniku za razdoblje 1971-2000 (prema podacima Zaninović i sur., 2008). Položaj mjernih mjesta naznačen je plavim kružićem.