vladausk.bavladausk.ba/v4/files/media/pdf/59d20402237d31.10237283... · web viewsigurna kuća za...

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Unsko-sanski kanton

Vlada Unsko-sanskog kantona

A K C I O N I P L A N

za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici za 2017.-2019. godinu na području Unsko-sanskog kantona

April, 2017. godine

1. Uvod

Nasilje u porodici je fenomen koji je prisutan u svim zemljama svijeta i u svim kulturama. Predstavlja jedan je od osnovnih vidova kršenja ljudskih prava i zato međunarodni standardi za zaštitu ljudskih prava zahtijevaju od država da poduzmu odlučne mjere, koje će osigurati odgovornost počinioca i zaštitu žrtve. Obzirom na to da ovo krivično djelo seže u domen porodičnog života, zaštita žrtve tim više predstavlja veći značaj i izazov - iako se to ne odnosi samo na nasilje u porodici.Donesene mjere rezultirale su i većim stepenom šire društvene svijesti o problemu nasilja, te boljim shvatanjem nasilja u porodici kao društvenog, a ne privatnog problema. Prema podacima Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine pokazatelji za žene koje su od svoje 15. godine života iskusili bilo koji oblik nasilja su sljedeći: BiH 52,8 % , F BiH 52,8 % i RS 52,7 %. Najšire je rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri, jer su oni počinioci u 71,5% slučajeva. Mlade su žene više izložene nasilju nego starije (stopa prevalencije kod žena starosti 18–24 godine iznosi 56,38%, a kod starijih od 65 godina 44,2%). Žene slabijeg zdravlja i žene sa invaliditetom nisu pošteđene od nasilja – njihove stope prevalencije su iste kao i kod zdravih žena i žena bez invaliditeta. Podaci o incidenciji nasilja govore da nije riječ o pojedinačnim incidentima, nego o praksama koje se ponavljaju.Međutim , i pored prethodno iskazanih pokazatelja veoma je teško utvrditi obim prisutnosti nasilja nad ženama i porodičnog nasilja u Bosni i Hercegovini. Osnovni razlozi za to prije svega se nalaze u skrivenoj prirodi problema, neprijavljivanju slučajeva nasilja u porodici, nepostojanju jedinstvene statističke evidencije i tretiranju nasilja u porodici i dalje kao “privatnog problema”. Nedostatak relevantnijih podataka nije problem samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za druge zemlje u regionu i svijetu. Najčešće se radi o fizičkom nasilju, zatim psihičkom, ali i seksualnom. Međutim bitno je istaći da je nasilje najčešće kombinovano. Uzrok nasilja u porodici leži u naučenom obrascu ponašanja, odgojnom kontinuitetu kojem doprinose i obrazovni, sociološki, ekonomski, zdravstveni i drugi faktori. Kako nema značajnih razlika u pojavi nasilja u porodici na osnovu životnog standarada, finansijskog stanja i obrazovnog statusa, može se utvrditi da je nasilje u porodici naučen obrazac ponašanja integriran u izgradnju kako individualnih identiteta tako na kraju i društvenog kolektiva koji ovo ponašanje smatra prihvatljivim uz direktnu povezanost sa patrijarhalnim društvom. Prema istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini 90% građana izražava visok stepen svjesnosti o problemu nasilja u porodici, međutim 45% građana na nasilje u porodici još uvijek gleda kao na privatni problem.

2

2. Osnov

Zakon o zaštiti od nasilja u porodici („Službene novine Federacije BiH“, broj 20/13)Član 37. obavezuje kantonalne vlade za donošenja programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici, kojim su obuhvaćene i obaveze na lokalnom nivou. Ovaj program mjera sadrži:

• obaveze kantonalnih i općinskih organa u cilju preventivnog djelovanja, suzbijanja svih oblika nasilja u obitelji i zaštite žrtve nasilja;• mjere neophodne za rad sa nasilnom osobom, uključujući i savjetodavnu podršku svim članovima porodice;• aktivnosti na promociji nenasilničkog ponašanja;.• aktivnosti na edukaciji policijskih službenika, sudija, predstavnika organa starateljstva, zdravstvenih radnika, nastavnika, vaspitača i drugih

subjekata iz oblasti nasilja u porodici;• obavezu vođenja statističkih baza podataka o nasilnim osobama i žrtvama nasilja u porodici, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka;• način osiguranja sredstava za finansiranje programa;• obaveze uspostave koordinacionog tijela koje će koordinirati rad svih nadležnih institucija na provođenju ovog programa mjera i• sve potrebne mjere radi zaštite i sigurnosti žrtava nasilja u sigurnoj kući.

Vlade kantona imaju obavezu donošenja ovog programa mjera u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.Također, prema članu 39. ovog zakona nadležne institucije dužne su za područje jedne ili više općina potpisati protokol o saradnji kojim će biti utvrđena međusobna prava i obaveze u postupku prijavljivanja nasilja u porodici, pružanja zaštite žrtvama nasilja u porodici i u radu sa osobama koje su počinile nasilje u porodici.

Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine- prečišćeni tekst (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, broj 32/10)Član 6., stav 4. propisuje da su nadležne vlasti obavezne preduzeti odgovarajuće mjere radi eliminacije i spriječavanja nasilja po osnovu spola u javnoj i privatnoj sferi života, te osigurati instrumente pružanja zaštite, pomoći i naknade žrtvama. U stavu 5. navedenog člana propisano je da su nadležne vlasti obavezne poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući, ali ne ograničavajući se na oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti i superiornosti bilo kojeg spola kao i na stereotipnim ulogama osoba muškog ili ženskog spola. Ovo uključuje, ali se ne ograničava na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti i na druge načine.U članu 24. ovog zakona propisano je da su organi jedinica lokalne samouprave, u okviru svojih nadležnosti dužni preduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom BiH, uključujući, ali ne ograničavajući se na:

3

a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa odredbama ovog zakona i međunarodnim

standardima za ravnopravnost spolova;c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;

Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) („Službene novine Federacije BiH“, broj 22/13)Dugoročni cilj Strategije je smanjenje nasilja u porodici, uspostava sistema djelovanja i zaštite i ravnomjerna dostupnost sistema djelovanja i zaštite, što se realizuje u okviru pet strateških ciljeva:

• Usklađivanje normativno-pravnog okvira u oblasti nasilja u porodici sa domaćim i međunarodnim standardima iz ove oblasti• Unaprijediti znanje i vještine osoba koje se profesionalno bave pitanjima nasilja u porodici• Unaprijediti metodologiju za prikupljanje podataka o slučajevima nasilja u porodici• Povećana društvena svijest o nasilju u porodici i oblicima nenasilničkog ponašanja• Razvijen multidisciplinarni pristup u lokalnim zajednicama u pružanju odgovarajućih vidova zaštite i tretmana žrtava nasilja u porodici i rada sa

osobama koje su počinile nasilje u porodiciU skladu sa poglavljem 8. Strategije koji se odnosi na monitoring i izvještavanje, a prema modularnom sistemu strateškog planiranja, izrada i implementacija Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici se zasniva na poštovanju nadležnosti različitih nivoa vlasti. Pri tome se koristi prilagođeni model EU "Otvorenog metoda koordinacije" ili OMC, kao okvir za izradu i implementaciju strategije. S tim u vezi Strategija predstavlja okvir djelovanja i obuhvata godišnje akcione planove i izvještaje nosioca aktivnosti na federalnom nivou, dok se akcioni planovi za realizaciju Strategije na kantonalnom nivou donose od strane kantonalnih vlada. Međutim, akcioni plan za realizaciju Strategije na kantonalnom nivou predstavlja Program mjera u skladu sa članom 37. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

4

Grafikon 1: Monitoring i izvještavanje

CAHVIO-Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici („Službeni glasnik BiH“, broj 19/13)Bosna i Hercegovina je u novembru 2013. godine postala 6. zemlja članica Vijeća Evrope koja je ratificirala Konvenciju, koju je do sada ratificiralo 11 zemalja Vijeća Evrope. Ovim se BiH obavezala na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja pravnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava nasilja te kažnjavanje počinitelja nasilja.Ključni ciljevi Konvencije su:

• Zaštita od nasilja, sprečavanje, procesuiranje i eliminiranje svih vidova nasilja nad ženama i nasilja u porodici• Doprinos suzbijanju svih oblika diskriminacije žena, promoviranje suštinske jednakosti žena i muškaraca, uključujući osnaživanje žena• Izrada sveobuhvatnog okvira, politika i mjera zaštite i pomoći svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u porodici• Unapređenje međunarodne saradnje u eliminisanju svih vidova nasilja nad ženama i nasilja u porodici• Pružanje podrške i pomoći svim uključenim organizacijama i organima unutrašnjih poslova radi djelotvornije saradnje i sveobuhvatnog pristupa

pitanju eliminiranja nasilja nad ženama i nasilja u porodici

5

Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2013.-2017. (“Službene novine BiH”, broj 98/13)Ovaj petogodišnji akcioni plan ima tri strateška cilja, a u okviru prvog cilja obuhvaćen je program Sprječavanja i suzbijanje nasilja po osnovu spola, uključujući nasilje u porodici kao i trgovine osobama. Za realizaciju aktivnosti iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine uspostavljen je i finansijski mehanizam za podršku realizaciji planiranih aktivnosti – FIGAP.

Krivični zakon FBiH („Sl. novine Federacije BiH“ , broj 36/03, 21/04 ,69/04, 18/05, 42/10, 42/11, 59/14 i 76/14)Nasilje u porodici je krivično djelo i definisano je u članu 222. ovog zakona.

Ostali dokumenti: Porodični zakon FBiH („Sl. novine Federacije BiH“ broj 35/05 i 41/15) Zakon o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom FBiH (“Službene novine Federacije BiH” broj: 36/99,

54/04, 39/06, 14/09 i 45/16) Zakon o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“, broj 35/05, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07,

53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14) Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku („Službene novine FBiH“, broj 07/14) Zakon o zaštiti ličnih podataka („Sl. glasnik BiH“ broj 49/06, 76/11 i 89/11) Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“ broj 46/10) Državna strategija za borbu protiv nasilja nad djecom 2012-2015 godine BiH Strategija protiv maloljetničkog prijestupništva u Bosni i Hercegovini 2006-2010 (“Službeni glasnik BiH“, broj 14/08) Rezolucije o sprečavanju maloljetničke delikvencije i postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima („Službene novine F BIH“, broj

10/08) Rezolucija o borbi protiv nasilja nad ženama („Službeni glasnik BiH“ broj 15/08) Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o izrečenim zaštitnim mjerama, osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i o nasilnim osobama

kojima su izrečene zaštitne mjere („Službene novine Federacije BiH“, broj 95/13) Pravilnik o načinu provođenja zaštitnih mjera za počinioce nasilja u porodici koje su u nadležnosti policije („Službene novine Federacije BiH“,

broj 12/14) Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinioca nasilja u porodici („Službene novine

Federacije BiH“, broj 60/06)

6

Pravilnik o načinu i mjestu provedbe zaštitne mjere obaveznog liječenja od ovisnosti počinitelja nasilja u porodici („Službene novine Federacije BiH“ broj 99/15)

Akcioni plan za djecu u Bosni i Hercegovini 2015-2018 Akcioni plan za zaštitu djece i spriječavanje nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini 2014-

2015 Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtvava rata i zaštiti porodica s djecom („ Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj 5/00, 7/01 i

11/14) Protokol o postupanju u slučaju nasilja koje uključuje djecu ( „Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“ broj 14/12) Protokol o postupanju nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za općine Unsko-sanskog kantona

3. Analiza stanja

Kada je u pitanju stanje u ovoj oblasti na području Unsko-sanskog kantona, Ministarstvu untrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona u 2016. godini prijavljeno je 209 slučajeva nasilja u porodici, te su ista različito okarkterisana i to: u 141. slučaju kao krivično djelo nasilja u porodici, a što je za 7 slučajeva (ili 5,22 %) više u odnosu na 2015.godinu, 48 slučajeva nasilja u porodici kao prekršaj, a što je za 25 prekršaja (ili 108,6 % ) više u odnosu na 2015.godinu, te 20 slučajeva koji su okarakterisani kao ostali.Krivična djela je počinilo 144 lica, među kojima su 54 povratnika i 2 maloljetnika. Od ukupno 144 nasilnika najčešće su nasilnici muževi- bračni partneri (111 slučajeva), a od 147 žrtava najviše su žrtve žene- bračne partnerice (102 slučaja).Kada je riječ o rasprostranjenosti po općinama, najveći broj prijavljenih slučajeva bio je na području Bihaća ( 38), Cazina (30), Velike Kladuše (25), Bosanske Krupe (16), Sanskog Mosta (14), a nešto je manje izražen na području općina Bužim (7), Ključ (6) i Bosanski Petrovac (5).1

U toku 2016. godine nadležnim sudovima su podnesena 54 zahtjeva za izricanje zaštitinih mjera,a što je u odnosu na 2015.godinu više za 33 slučaja.Sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja u porodici na teritoriji koju pokriva Unsko-sanski kanton je osnovana na inicijativu Udruženja “Žene sa Une” Bihać i počela je sa radom 10.12.2005. godine. Smještajni kapacitet ove sigurne kuće je 16 osoba.Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike svake godine, a uz prethodno pribavljenu saglasnost Vlade Unsko-sanskog kantona potpisuje sa Udruženjem „Žene sa Une“ Bihać ugovor o sufinansiranju smještaja žrtva nasilja u porodici u sigurnu kuću Unsko-sanskom kantonu. Iznos obezbjeđenih sredstava u Budžetu kojim se vrši sufinansiranje smještaja žrtava nije dovoljan da zadovolji sve potrebe koje se obezbjeđuju žrtvi u toku boravka u Sigurnoj kući. Međutim, u posljednje dvije godine ovaj iznos ima tendenciju rasta u odnosu na prethodne, ali su i dalje primjetna 1 Informacija o stanju nasilja u porodici na području Unsko-sanskog kantona u 2016.godini-Ministarstvo unutrašnjih poslova,Uprava policije (februar 2017.godine)

7

velika kašnjenja u realizaciji ovih sredstava.U 2016. godini, odnosno u periodu od 01.01.2016. do 31.12.2016. u Sigurnoj kući Bihać je boravilo 40 osoba, 16 žena i 24 djece sa područja općina: Bihać, Cazin, Velika Kladuša, Ključ, Bužim i Bosanski Petrovac. Najveći broj korisnica bio je sa područja Grada Bihaća (21), zatim općina Cazin (6), Ključ (5), Velika Kladuša (4), Bužim (3) i Bosanski Petrovac (1). 2

Jedan od servisa pomoći žrtvama nasilja u porodici je i SOS linija za pomoć i podršku žrtvama nasilja u porodici, što je često i najbrži način pomoći žrtvama. Na inicijativu Gender Centra Federacije BiH, 2008. godine potpisan je Memorandum o saradnji između Gender Centra Federacije BiH, Centra za socijalni rad Jajce, nevladinih organizacija: „Fondacija lokalne demokratije“ – Sarajevo, Udruženje građana „Vive Žene“ Tuzla, Udruženje „Žene sa Une“ Bihać, Udruženje građana „Medica“ Zenica i Udruženje „Žena BiH“ Mostar. Na ovaj način uspostavljen je jedinstven SOS telefon 1265 za područje Federacije BiH. Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile specijalne edukativne programe za rad sa žrtvama nasilja u porodici. Troškove kratkog koda 1265 prema Regulatornoj agenciji za komunikacije osigurava Gender Centar Federacije BiH, dok naknade za rad operaterki osiguravaju nevladine organizacije, a pozivi prema SOS telefonu su osigurani tokom 24 sata i besplatni. Na godišnjem nivou putem ovog servisa u Unsko-sanskom kantonu registrira se u prosjeku 38 poziva.Važnu ulogu u stvaranju boljeg društvenog okruženja imaju i lokalne zajednice koje mogu dati značajan doprinos u stvaranju boljeg života za njene građane. Lokalne zajednice trebaju planirati odgovarajuća sredstva za rad ustanova i nevladinih organizacija, te planirati aktivnosti u okviru strateških i razvojnih dokumenata. Značajnu ulogu mogu imati i općinska i gradska vijeća, gradonačelnici/načelnici gradova/općina, te institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova, kao što su općinske i kantonalne komisije za ravnopravnost spolova i drugi mehanizmi.Veliki problem u primjeni izrečenih mjera prema počiniocima nasilja u porodici predstavlja i nepostojanje centara za mentalno zdravlje u svim općinama Unsko-sanskog kantona, kao nedostatak stručnog i educiranog kadra za rad sa počiniteljima nasilja u porodici. Jasno definisane procedure oko toga ko treba da izvrši izrečenu mjeru u slučaju dobrovoljnog nepostupanja po izrečenoj mjeri od strane počinioca, kao i neposjedovanje adekvatne medicinske dokumentacije za procjenu stanja počinitelja nasilja u porodici, predstavlja još jedan od značajno izraženih problema u radu svih institucija koje se bave nasiljem u porodici.U toku 2012.godine potpisan je Protokol o postupanju nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za općine Unsko-sanskog kantona . Potpisnici ovog protokola su bili Vlada Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo pravosuđa i uprave i osam općina Unsko-sanskog kantona.U primjeni protokola primjetno je nepostupanje po istom, a obzirom na činjenicu da je isti donijet u skladu sa odredbama starog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici („Sl.novine F BiH“ broj 20/05 i 51/06), potrebno je njegovo usklađivanje prvenstveno sa odredbama novog Zakona o zaštiti od nasilja u porodici („Službene novine F BiH“ broj 20/13), ali i usljed poteškoća u njegovoj primjeni..

2 Izvještaj o radu Sigurne kuće za 2016.godinu

8

4. Akcioni plan za realizaciju Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u porodici u 2017. i 2018. godiniRukovodeći se prvenstveno dugoročnim ciljevima Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (2013-2017) , a to su smanjenje nasilja u porodici, uspostava sistema djelovanja i zaštite i ravnomjerna dostupnost sistema djelovanja i zaštite, aktivnosti iz akcionog plana su definisane posebno za svaki od strateških ciljeva.

Operativni ciljevi su:• Usklađivanje normativno-pravnog okvira u oblasti nasilja u porodici sa domaćim i međunarodnim standardima iz ove oblasti• Unaprijediti znanje i vještine osoba koje se profesionalno bave pitanjima nasilja u porodici• Unaprijediti metodologiju za prikupljanje podataka o slučajevima nasilja u porodici• Povećana društvena svijest o nasilju u porodici i oblicima nenasilničkog ponašanja• Razvijen multidisciplinarni pristup u lokalnim zajednicama u pružanju odgovarajućih vidova zaštite i tretmana žrtava nasilja u porodici i rada sa

osobama koje su počinile nasilje u porodici

1. Normativno pravni okvirAktivnost Kratak opis

aktivnostiNosilac Izlazni indikator Rok Finansijska

sredstvaNapomena

1.1. Donijeti novi Protokol o postupanju nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za općine Unsko-sanskog

Pristupiti izradi novog Protokola o postupanju nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za općine Unsko-sanskog kantona, a radi njegovog usaglašavanja sa

Koordinacioni tim za izradu i praćenje realizacije Protokola o postupanju nadležnih institucija u slučajevima nasilja u porodici za općine Unsko-sanskog kantona ( u daljem tekstu:

Donijet novi Protokol o postupanju nadležnih institucija i nevladinih organizacija u slučajevima nasilja u porodici

Novembar 2017. godine

Nisu potrebna finansijska sredstva

Potpisnici protokola su Vlada Unsko-sanskog kantona, Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Ministarstvo pravosuđa i uprave,

9

kantona Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici

Koordinacioni tim) Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, gradovi/općine Unsko-sanskog kantona mediji i NVO.

1.2. Usklađivanje Kantonalnog Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom

Prepoznavanje žrtve nasilja u porodici kao socijalne kategorije

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike

Žrtve nasilja u porodici uvrštene u Zakon o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom kao socijalne kategorije

Maj 2018. godine

U skladu sa planiranim i osiguranim budžetskim sredstvima

Obaveza definisana članom 31. i 32. Zakona o zaštiti od nasilja u porodici

1.3. Implementacija Pravilnika o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana

Definiranje načina provedbe izrečene zaštitne mjereUnaprijeđenje i usklađivanje načina vođenja evidencije i izvještavanja

Centri za socijalni radCentri za mentalno zdravljeKantonalna bolnica „dr.Irfan Ljubijankić“ BihaćOpća bolnica Sanski Most

Implementiran novi Pravilnik

Po donošenju Pravilnika


Pravilnik je u proceduri, donosi se na federalnoj razini

10

počinilaca nasilja u porodici

2. Edukacija profesionalaca2.1. Multisektorske edukacije policijskih službenika, sudija, tužilaca, predstavnika organa starateljstva, zdravstvenih radnika, nastavnika, odgajatelja i drugih subjekata iz oblasti nasilja u porodici

Edukacije profesionalaca kroz multisektoralni pristup

Koordinacioni tim Broj edukacijaBroj polaznika

Kontinuirano U skladu sa raspoloživim budžetskim i donatorskim sredstvima

2.2. Donošenje plana i programa edukacije policijskih službenika

Implementacija Pravilnika o načinu provođenja zaštitne mjere za počinioca nasilja u porodici koje su u nadležnosti policije i provođenje edukacija policijskih

Ministarstvo unutrašnjih poslova USK

Broj edukacijaBroj polaznika

Kontinuirano Nisu potrebna finansijska sredstva

Edukacije policijskih službenika vrši Ministarstvo unutrašnjih poslova svojim postojećim kadrovskim i materijalnim resursima

11

službenika kroz:-osnovnu obuku-kurs “Nasilja u porodici“-specijalistički kursevi o zaštiti od nasilja u porodici

2.3. Edukacija za provođenje tretmana za rad sa osobama koje su počinile nasilje u porodici

Implementacija Pravilnika o načinu i mjestu provođenja zaštitne mjere obaveznog psihosocijalnog tretmana počinilaca nasilja u porodiciProvođenje edukacija i tretmana prema utvrđenoj metodologiji

Koordinacioni timUdruženje“Žene sa Une“ Bihać

Broj edukacijaBroj educiranih timova


Edukacija bi obuhvatala zdravstvene i socijalne radnike, policijske službenike i službenike pravosudnih institucija

2.4. Izrada Plana i programa edukacije u odgojno obrazovnim ustanovama

Izraditi Plan i program edukacije nastavnika, direktora i stručnih saradnika odgojno-obrazovnih ustanova

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Ministarstvo unutrašnjih poslova

Utvrđen Plan i program edukacije

Juni 2017. godine Nisu potrebna finansijska sredstva

12

Programom edukacije utvrđen broj i struktura učesnika, dinamika realizacije obuke,te obuhvaćene sve značajne teme vezane za prevenciju nasilja u porodici

2.5. Edukacija nastavnog kadra i drugih stručnih profila u odgojno-obrazovnim ustanovama

Educirati nastavnike, direktore i druge stručne profile koji rade s djecom, mladima i njihovim porodicama putem ciljanih seminara, radionica i drugih oblika stručnog usavršavanja.

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

JU Pedagoški zavod USK u partnerstvu s nevladinim organizacijama

Edukacija nastavnog kadra i drugih stručnih profila započela u skladu s Programom i planom obuke

Nastavni kadar i drugi stručni profili uspješno educirani i osposobljeni za kontinuirano djelovanje na prevenciji i sprečavanju nasilja u

Od septembra 2017. godine, kontinuirano

U skladu sa raspoloživim budžetskim seredstvima

13

porodici

2.6. Osnaživanje porodica i pružanje podrške u prevenciji i zaštiti djece od porodičnog nasilja

Osmisliti i provoditi programe obuke roditelja za odgovorno roditeljstvo i unapređivanje kvalitetnog porodičnog okruženja



Kontinuirano provođenje obuka u narednim godinama Izvedeno 30 programa obuke za roditelje djece od predškolskog uzrasta do srednje škole u toku 2017. godine

Od oktobra 2017. godine, kontinuirano


3. Vođenje statsitičkih podataka o nasilnim osobama i žrtvama nasilja u porodici3.1. SOS telefon Korištenje

uspostavljenog jedinstvenog SOS telefon 1265 za područje Federacije BiH,kao, jednog od načina pomoći žrtvama nasilja u porodici

Udurženje „ Žene sa Une“ Bihać

Broj poziva Kontinuirano Nisu potrebna finansijska sredstva

3.2. Razvoj sistema vođenja elektronskih

Informacioni sistem nije dostupan svim ključnim akterima

Koordinacioni timGender centar F BiHOSCE

Dopunjen i dostupan informacioni

Odmah po imenovanju novog


14

evidencija u oblasti nasilja u porodici

centrima za socijalni rad, sigurnim kućamaPotrebno je širiti mrežu korisnika elektronskog načina vođenja evidencija.

sistem ključnim akterima

Koordinacionog tijela

3.3. Usklađivanje vođenja evidencija policije u skladu sa novim pravilnikom i bazom podataka

Implementacija Pravilnika o načinu provođenja zaštitne mjere za počinioca nasilja u porodici koje su u nadležnosti policije


Ažurirana baza podataka u svim policijskim stanicama

Kontinuirano Nisu potrebna finansijska sredstva

3.4. Usklađivanje vođenja evidencija centara za socijalni rad u skladu sa novim pravilnikom

Implementacija Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja evidencije o izrečenim zaštitnim mjerama, osobama koje su štićene zaštitnom mjerom i nasilnim osobama kojima su izrečene zaštitne mjere u Federaciji BiH

Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike

Broj educiranih službenikaFunkcionalna baza podataka

Kontinuirano U skladu sa raspoloživim budžetskim sredstvima

4. Podizanje svijesti i promociija nenasilničkog ponašanja4.1. Obilježavanje Prilog / gostovanje RTV USK-a Bihać Povećana svijest Period od 12-18. Vlastita

15

15.maja- Svjetskog dana porodice

stručnjaka i kratki video spotovi sa ciljem afirmacija porodice i porodičnih vrijednosti, podsticanje jednakosti između žena i muškaraca u okviru porodice, zaštita porodice kao osnovne jedinice društva .Likovne radionice u vrtićima- Kako djeca doživljavaju sretnu porodicu

Ustanove predškolskog odgoja

o značaju porodice za društvo, zdravo odrastanje mladih/ budućih generacija, podizanje svijesti o ravnopravnosti svih članova porodice.

maja ( ukupno sedam dana)

sredstva nositelja aktivnosti (RTV USK-a Bihać)

4.2. Obilježavanje 19. novembra- Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad djecom

Podizanje svijesto o značaju prijavljivanja bilo koje vrste nasilja nad djecom, s obzirom da svako nasilje u ovoj dobi ostavlja dalekosežne posljedice na formiranje ljudske ličnosti

RTV USK-u suradnji sa ustanovama predškolskog odgoja

Video spotovi „Snažniji glas za djecu

Period od 15. do 22. novembra , po preporuci mogućih pokrovitelja i duže

Vlastita sredstva nositelja aktivnosti (RTV USK-a Bihać) i sredstva mogućih donatora

4.3. „16 dana TV kampanja RTV USK-a Provedena Period od 25. Vlastita Pripremne

16

aktivizma“ protiv rodno zasnovanog nasilja

„ Zaustavimo tišinu, nadjačajmo nasilje“Kratka svjedočenja žrtava nasilja o traumi kroz koju su prolazile, sa akcentom na odluci da se nasilju suprostave, da ga prekinu i potraže pomoć i podršku. Stavovi, prepopruke stručnjaka koji se bore protiv rodno zasnovanog nasilja kao i na prevenciji istog.

Udruženje „ Žene sa Une“ BihaćCentri za socijalni rad

kampanja novembra do 10. decembra, po zahtjevu i mogućih pokrovitelja i duže.

sredstva nositelja aktivnosti (RTV USK-a Bihać) i donatorska sredstva

aktivnosti će se započeti odmah po usvajanju Akcionog plana

4. 4 TV projekat “ Nenasilje je oružje jakih“

Višemjesečni projekat koji bi uključio učenike viših razreda osnovnih i učenike srednjih škola. Polazište projekta su edukativne aktivnosti,radionice koje imaju za cilj podizanje svijesti o

RTV USK Osnovne i srednje škole u USK

Radionice održane i emitirane na RTV USK

Višemjesečni projekat, obavezna realizacija tokom školske godine.

Vlastita sredstva nositelja aktivnost (RTV USK-a Bihać) i sredstva pokrovitelja.

17

važnosti društvenih promjena, preventivnim mjerama sa kojima bi se smanjila stopa nasilja, prvenstveno u porodici, a potom u školi. U projekat bi bile uključene stručne osobe.

4.5. „Kampanja „Kada, kome i kako se obratiti za pomoć“

Periodična kampanja, kroz video spotove uputiti žrtve nasilja gdje i na koji način se obratiti za pomoć.

RTV USK-a Provedena kampanja

Polugodišnje Vlastita sredstva nositelja aktivnost (RTV USK-a Bihać) i donatorska sredstva

4.6. Senzibilizacija javnosti o značaju odgovornog roditeljstva

Provesti javnu kampanju usmjerenu na promoviranje odgovornog roditeljstva u zajednici

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike,

RTV USK, nevladine organizacije

Izrada i emitiranje TV spotova, štampanje letaka, organiziranje info-pultova u svim većim mjestima USK



5. Multidisciplinirani pristup zaštiti, tretmanu žrtava i radu sa osobama koje su počinile nasilje u porodici

18

5.1. Razvoj Koordinacionog tima i općinskih multisektorskih timova

Nakon imenovanja novog Koordinacionog tima organizovati redovne radne sastanke ovog tijela, raditi na jačanju i razvoju multisektorske saradnje. Raditi na formiranju i jačanju općinskih multisektorskih timova.Redovno izvještavati Vladu USK i općine

Vlada Unsko-sanskog kantona

Broj sastanaka koordinacionog tima

Broj općinskih multisektorskih timova

Broj sastanaka općinskih multisektorskih timova

Borj izvještaja prema vladi i prema općinama

Maj 2017. godine i kontinuirano


5.2. Formiranje stručnog tima u cilju procjene i pravilnog provođenja zaštitne mjere i predlaganja drugih mjera i radnji radi spriječavanja daljeg nasilja nad žrtvom u porodici

Formirati stručni tim u okviru Sektora kriminalističke policije kao koordinirajućeg tijela sastavljenog od predstavnika policije, organa starateljstva, zdravstvene


Formiran stručni tim

Po usvajanju Akcionog plana


19

ustanove i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima iz oblasti nasilja u porodici

5.3. Pokrenuti nove odgojno- obrazovni programi za predškolsku djecu

Razvijati nove i poboljšati kvalitet postojećih usluga za podršku roditeljima u staranju o djeci (proširenje kapaciteta predškolskih ustanova, pokretanje programa igraonica, pokretnih vrtića u lokalnoj zajednici)



Poboljšan kvalitet usluga

Od januara 2018. godine, kontinuirano

U okviru finansiranja rada predškolskih ustanova

5.4. Osnažiti sve aktere za dosljednu primjenu Protokola o postupanju u slučajevima nasilja u porodici

Razvijati saradnju među relevantnim sektorima (zdravstvena i socijalna zaštita, obrazovanje, policija, pravosuđe,

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike, Ministarstvo

Održavanje zajedničkih sastanaka, usvajanje procedura koordinacije



20

nevladin sektor) u provođenju procedura i postupaka predviđenih Protokolom o postupanju u slučajevima nasilja u porodici

unutrašnjih poslova Održano 5 sastanaka predstavnika nadležnih ministarstava s predstavnicima zdravstvenih i obrazovnih ustanova

5.5. Saradnja sa drugim kantonima i nivoima vlasti

Razmjena iskustava i pozitivnih praksi iz drugih kantona i sa drugih nivoa vlasti

Koordinacioni tim Broj ostvarenih saradnji


Ovo uključuje druge kantone, koordinaciona tijela, Gender centar F BiH, općinske organe, komisije i dr.

5.6. Monitoring i izvještavanje

Jednom godišnje izvještavanje Vlade Unsko-sanskog kantona o implementaciji programa mjera sa preporukama za naredni period.Ovi izvještaji sadrže i ispunjenje indikatora na općinskom nivou.

Koordinacioni timOpćinski multisektorski timovi

Podnijet izvještaj jedanput godišnje

Mart 2018.godineMart 2019.godine


21

5. Osiguranje finansiranja aktivnosti

Kada je u pitanju finansiranje aktivnosti iz Akcionog plana, za jedan dio aktivnosti neće biti potrebno obezbjediti budžetska sredstva, jer će za realizaciju aktivnosti doprinos biti dat kroz rad predstavnika nadležnih institucija. Pojedine aktivnosti će se moći realizirati kroz već dogovorena donatorska sredstva, a nakon usvajanja Akcionog plana od strane Vlade Unsko-sanskog kantona. Također, kroz projekte će se aplicirati za donatorska sredstva koja su potrebna za realizaciju pojedinih aktivnosti. Finansiranje pojedinih aktivnosti utvrđenih akcionim planom, a za koja u Budžetu Unko-sanskog kantona, odnosno nadležnih institucija bude potrebno obezbjediti novčana sredstva, planiranje i realizacija istih vršit će se u skladu sa planiranim i obezbjeđenim budžetskim sredstvima.

6. Monitoring i izvještavanje

Koordinacioni tim održava periodične sastanke (jedanput u tri mjeseca) na kojima razgovara o implementaciji Programa mjera. Koordinacioni tim podnosi Vladi USK godišnje izvještaje o implementaciji Programa mjera, u periodu utvrđenom u Akcionom planu. Ovi izvještaji sadrže i ispunjenje indikatora na općinskom nivou.

22

vladausk.bavladausk.ba/v4/files/media/pdf/59d20402237d31.10237283... · web viewsigurna kuća za...

Documents