poljoprivreda.gov.hr · web viewu odnosu na prethodnu godinu proizvodnja kao i prinos narasli su za...

REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Godišnje izvješćeo stanju poljoprivrede

u 2012. godiniZELENO IZVJEŠĆE

Zagreb, listopad 2013.

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U 2012. GODINI 1

Izdavač: Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

Publisher: Ministry of agriculture, Ulica grada Vukovara 78, ZagrebDirectorate for agriculture and food industry

Telefon / Phone: 01 - 6106 111Telefaks / Fax: 01 - 6109 201Elektronička pošta / E-mail: [email protected] Internetske stranice / Web site: http://www.mps.hr

Za izdavača / For publisher: Tihomir Jakovina, ministar

Glavna urednica / Editor-in-Chief: Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra

Suradnici / Associates: Zdenka Berak Fakin, Krešimir Jakuš, Jasna Putar, Gezim Ramqaj, Miljenko Rakić, Tomislav Makar, Đuka Marić, Gordon Haluška, Sandra Dujmić, Dragomir Đević, Branka Palčić, Krešimir Kralj, Kristijan Jelaković, Biljana Požgaj Rubinić, Mihael Rebić, Ana Tičinović Masnica, Andrea Martonja Hitrec, Mirna Dadić, Juraj Orenda, Antonio Zorić, Sandra Andrlić, Željko Herner, Zdenka Mamić, Nikša Barišić, Ivan Danjek.

Lektura / Language editor: CIKLOPEA

Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo da navedete izvor.When using the data from this publication we kindly request to state the source.

Zagreb, listopad 2013. godineZagreb, October 2013

mailto:[email protected]

http://www.mps.hr/


Sadržaj

Sažetak................................................................................................................................................................3A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU............................................................................6A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske...............................................................................................................................................................6A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi.................................................................................................................6A. 3. Zaposlenost.................................................................................................................................................8A. 4. Plaće...........................................................................................................................................................9A. 5. Indeksi potrošačkih cijena...........................................................................................................................9A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske.........................................................................10B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE.......................................................................................................11B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike...................................................................................................................11B.1.1. Izravna plaćanja......................................................................................................................................11B.1.2. Mjere uređenja tržišta..............................................................................................................................12B.2. Mjere ruralnog razvoja................................................................................................................................13B.2.1. Nacionalne mjere.....................................................................................................................................13B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa.............................................................................................................21B. 3. Mjere zemljišne politike.............................................................................................................................23B.4. Posebna potpora poljoprivredi....................................................................................................................24C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA....................................................................................................................25C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava....................................................................................................25C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva...................................................................................................................25C.1.2. Poljoprivredno zemljište..........................................................................................................................26C.1.3. Ekološka poljoprivreda............................................................................................................................27C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda...........................................................................28C.2.1. Proizvodnja.............................................................................................................................................28C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP)...............................................................................................39C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda....................................................41C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance...................................................................................................................44D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN.........................................................................................47D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH..........................................................................................47D.1.2. Metodologija FADN istraživanja..............................................................................................................47D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja......................................................................................................................48D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013..........................................................................................................49E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI................................................................................................................50E.1. Godišnje izvješće o radu inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini.............................................................50E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u 2012. godini..................................................51E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini..................................................52F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA..............................................................55F.1. EU...............................................................................................................................................................55F.2. WTO...........................................................................................................................................................55F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini.......................................................................................................................56F.4. Bilateralna suradnja....................................................................................................................................56F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijama................................................................................................57F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponenta.................................................................................57F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima..........................................58G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU..............................................................59G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike...................................................................................................................59G.2. Mjere ruralnog razvoja...............................................................................................................................59


Sažetak

Ekonomski pokazatelji hrvatske poljoprivrede

Negativni gospodarski trendovi koji su obilježili gospodarstvo Republike Hrvatske u 2012. godini ostavili su traga i u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna će djelatnost u 2012. godini ostvariti vrijednost proizvodnje od 20,6 milijardi kuna, što je 3,2 % manje nego u prethodnoj 2011. godini, a vrijednosti intermedijarne potrošnje bit će 2,8 % veća nego 2011. godine. Pad vrijednosti proizvodnje uz rast njezinih troškova uzrokovat će smanjenje bruto dodane vrijednosti hrvatske poljoprivrede. Procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede u 2012. godini iznositi 8,7 milijardi kuna te će u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti hrvatskoga gospodarstva sudjelovati s 3,1 %. U usporedbi s 2011. godinom, procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede biti manja za 992 milijuna kuna ili iskazano relativnim pokazateljima za 10,3 %.

Pad gospodarskih aktivnosti uzrokovao je i gubitak radnih mjesta. U 2012. godini prosječna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosila je 18,9 %. U djelatnosti poljoprivrede u Republici Hrvatskoj u 2012. godini bila je zaposlena 49 121 osoba, što je u ukupnom broju zaposlenih 3,5 %. U odnosu prema 2011. godini, u poljoprivredi je zaposlenost manja 3,1%.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Republike Hrvatske u 2012. godini ostvario je vrijednost od 1,6 milijardi američkih dolara i u odnosu na 2011. godinu povećan je za 1,9 %. U 2012. godini u Republiku Hrvatsku uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,6 milijardi američkih dolara, što je 2,1 % manje nego u 2011. godini.

U razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvažniji su hrvatski partneri zemlje članice EU-a i zemlje članice CEFTA-e.

Poljoprivredna proizvodnja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u 2012. godini u odnosu prema 2011. smanjen je 9,9 %. U ukupnoj bruto proizvodnji u 2012. godini biljna

proizvodnja sudjeluje s 55,3 %, a stočna proizvodnja s 44,7 %. Na bruto smanjenje ukupne proizvodnje utjecalo je smanjenje biljne proizvodnje koja je u odnosu na 2011. godinu manja 12,3 %, te smanjenje stočne proizvodnje od 6,8 %.

Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2012. godini iznosila je 7,9 milijarda kuna, od čega je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4,3 milijarde kuna, a vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 3,6 milijarda kuna. U 2012. godini, u usporedbi s 2011. godinom, vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda povećana je 3,3 %, pri čemu je vrijednost otkupa povećana 3,5 %, a vrijednost prodaje povećana 3,3 %. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, u 2012. žitarice su sudjelovale s 23,6 %, sirovo kravlje mlijeko sa 16,8 %, žive svinje s 14 %, živa goveda s 10 %, uljano sjemenje i plodovi s 8,8 %, živa perad sa 6,4 %, vino s 5,4 %, kokošja jaja s 3,4 %, ostalo povrće svježe ili rashlađeno s 2,5 %, šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 2,3 %, ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 2,2 % te neprerađeni duhan s 1,3 %.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini porasle su cijene poljoprivrednih proizvoda te dobara i usluga korištenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu te promatrano na razini prosječnih proizvođačkih cijena, bile su više 9,9 % a cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (input I) u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu bile su 5 % više. Na rast cijena poljoprivrednih proizvoda najviše su utjecale cijene biljnih proizvoda koje su porasle 14,6 % te cijene žive stoke i peradi koje su porasle 7,4 %.

Biljna proizvodnja

U 2012. godini korištena poljoprivredna površina iznosila je 1 330 973 ha. Prema načinu korištenja poljoprivrednim zemljištem, najzastupljenije su oranice i vrtovi, koji čine 67,9 % korištenog poljoprivrednog zemljišta, trajni travnjaci (livade i pašnjaci) koji čine 26 %, dok voćnjaci čine 2,3 %, vinogradi 2,2 % i maslinici 1,4 % korištenog


poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na 2011. godinu površine korištenog poljoprivrednog zemljišta povećane su 0,4 %.

Stočarstvo

U odnosu na 2011. godinu, prirasti goveda i svinja u 2012. godini smanjeni su 13 %. Istodobno je prirast ovaca povećan 27 %, a prirast koza i peradi ostao na istoj razini u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećana je 1 %, proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je 20 %, a proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjena je 50 %. Proizvodnja meda porasla je 21,5 %, dok je proizvodnja jaja smanjena 15 %.

Struktura gospodarstava

U 2010. godini, prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva, u Republici Hrvatskoj djelovalo je 233 280 poljoprivrednih gospodarstava koja su prosječno koristila 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu dok je u EU-u djelovalo 12,01 milijuna poljoprivrednih gospodarstva koja su u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta.

Tržišno-cjenovna politika

Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Tržišno-cjenovna politika odvijala se putem mjera poljoprivredne politike u dva osnovna područja:

izravnim plaćanjima mjerama uređenja tržišta.

Jedan od osnovnih zadataka u 2012. godini bio je daljnja prilagodba sustava izravnih plaćanja onome u EU-u kroz usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU-a i izgradnju administrativnih kapaciteta za njezino puno preuzimanje od 2013. godine. U 2012. godini primjenjivao se sustav izravnih plaćanja koji je u najvećoj mjeri bio usklađen s modelom jedinstvenih izravnih plaćanja za koji se u pregovaračkom procesu Republika Hrvatska opredijelila da će ga primjenjivati od prve godine članstva u EU-u. Za proizvodnu 2012. godinu gornja granica za stvaranje obveza za izravna plaćanja iznosila je 2.825.912.701 kuna, od čega je odobreno za isplatu 1.849.065.040 kuna. Najveći dio isplata za 2012.

godinu isplaćivao se u 2013. godini. Tijekom 2012. godine isplaćivani su poticaji za proizvodnu 2011. godinu, pri čemu su isplate izvršene tri mjeseca prije zakonskog roka kako bi se olakšala financijska situacija poljoprivrednih proizvođača te omogućila neometana proljetna sjetva u 2012. godini.

Tijekom 2012. godine u području uređenja tržišta značajan dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a.Tijekom 2012. godine u sklopu mjera za uređenje tržišta primjenjivale su se interventne mjere u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja u iznosu od 91,1 milijun kuna.

Ruralni razvoj

Politika ruralnog razvoja u RH posljednjih se godina odvijala u sklopu triju definiranih strateških ciljeva:

poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskoga sektora

očuvanja, zaštite i održive uporabe okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog nasljeđa

poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima i proširenja gospodarskog programa ruralnoga gospodarstva.

Navedeni ciljevi nastojali su se ostvariti nizom mjera ruralnog razvoja. Postojale su nacionalne mjere ruralnog razvoja (model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore integriranoj proizvodnji, potpore za teže uvjete gospodarenja, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potpora organizatorima manifestacija) koje su financirane iz proračuna RH i mjere ruralnog razvoja određene IPARD programom (do 2009. godine SAPARD program) koje su sufinancirane iz sredstava pretpristupne pomoći EU-a.

U 2012. godini ukupno isplaćen iznos financijskih sredstava potpore na osnovi svih mjera ruralnog razvoja iznosio je 728.323.657,87 kn. Od toga, 617.275.870,73 kn odnosilo se na nacionalne mjere ruralnog razvoja za 57 069 korisnika, a 111.047.787,14 kn isplaćeno je korisnicima u sklopu mjera IPARD programa.


Sektor inspekcija u poljoprivredi

Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi tijekom 2012. godine bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri čemu je bilo 15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od 15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu. Kad bi ustanovili nepravilnosti, inspektori su donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje nedostataka, povrat potpora te poduzimali mjere odgovornosti. Doneseno je 1 708 prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti. Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21 prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u 2012. godini riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom 2012. godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih inspekcijskih nadzora.

Sektor veterinarske inspekcije

Služba veterinarske inspekcije u sklopu svojih nadležnosti tijekom 2012. godine provela je 25 665 inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480 nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne u iznosu od 11.563.500,00 kuna.

Sektor fitosanitarne inspekcije

U sklopu svih svojih nadležnosti Sektor fitosanitarne inspekcije obavio je u 2012. godini ukupno 34 011 nadzora, od čega 32 286 inspekcijskih i 1 725 ostalih nadzora.Riješeno je ukupno 229 upravnih predmeta.


A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu BDP) u 2012. godini, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu DZS) iznosio je 330,2 milijarde kuna i u odnosu na prethodnu 2011. godinu realno je bio manji 2 %.

Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem potrošnje kućanstava i države te padom bruto investicija u fiksni kapital. Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu potrošnja kućanstava smanjena je 3 %, potrošnja države smanjena je 0,8 %, a bruto investicije u fiksni kapital smanjene su 4,6 %. Smanjena potražnja na domaćem tržištu rezultirala je i padom uvoza, koji je u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjen 2,1 %.

Promatrano s proizvodne strane, bruto dodana vrijednost (u daljnjem tekstu BDV), prema procjeni DZS-a u 2012. godini iznosila je 280,4 milijarde kuna i bila je 2,6 % manja nego u 2011. godini.

Promatrano po djelatnostima gotovo sve djelatnosti osim nekih uslužnih bilježe pad BDV-a. Rast BDV-a bilježimo kod stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i ostalih uslužnih djelatnosti. Najveći pad BDV-a ponovno bilježimo u građevinarstvu. U 2012. godini pad BDV-a u građevinarstvu iznosio je 11,4 %, a u

protekle četiri godine BDV građevinarstva smanjen je 39,6 %.

Bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini u iznosu od 14 milijardi kuna činila je 5 % bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. U odnosu na prethodnu 2011. godinu bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini smanjena je 6,2 %.

Europska unija, gledano sveukupno za 27 zemalja članica, u 2012. godini promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi pad BDP od 0,3 %. Najveći rast BDP-a bilježe baltičke zemlje Latvija (5,6 %), Litva (3,7 %) i Estonija (3,2 %) te Slovačka (2 %) i Poljska (1,9 %) dok najveći pad BDP-a bilježe Grčka (6,4 %), Portugal (3,2 %), Cipar (2,4 %), Italija (2,4 %) i Slovenija (2,3 %).

A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi

Ekonomski računi u poljoprivredi skup su makroekonomskih pokazatelja koji se koriste za analizu proizvodnog procesa i pokazatelj su stvaranja dohotka u poljoprivrednoj djelatnosti.U 2012. godini, prema podacima druge procjene DZS-a, dohodak poljoprivredne djelatnosti promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjen je 10,8 %. Na smanjenje dohotka poljoprivredne djelatnosti utjecalo je smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te rast troškova proizvodnje i naknada za zaposlene.

Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj kvartalno od 2010. do 2012. godine

Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1


Prema podacima druge procjene DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu bila je manja 3,2 %, a troškovi poljoprivredne proizvodnje u istom su razdoblju bili veći 2,8 %. U 2012. godini procjenjuje se da će poljoprivredna djelatnost ostvariti 8,7 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti (u daljnjem tekstu BDV) te time u ukupnom BDP-u RH čini nešto više od 2,6 %. U usporedbi s 2011. godinom procjenjuje se da će BDV poljoprivredne djelatnosti u 2012. godini biti smanjen 10,3 %.

U usporedbi s 27 zemalja članica EU BDV poljoprivrede RH, prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine, činio je 0,94 % BDV-a poljoprivrede EU-a. Prema procjenama Eurostata u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, očekuje se rast BDV-a poljoprivrede EU za 4 %. Pad BDV-a poljoprivrede očekuje se u Rumunjskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 22 %), Slovačkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 13,8 %), Mađarskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 11,3 %), Sloveniji (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 10,1 %), Austriji (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 5,8 %), Grčkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 4,4%), Češkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 4,3 %), Irskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti 2,6 %) te Malti i

Portugalu (za koje se procjenjuje da će BDV poljoprivrede u 2012. godini promatrano u odnosu na 2011. godinu pasti1,2 %).

Vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH u 2012. godini procjenjuje se na 20,6 milijarda kuna. Promatrano po proizvodnim sektorima, u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najveći udio ima biljna proizvodnja. Procjenjuje se da će u 2012. godini u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje vrijednost biljne proizvodnje činiti 58,5 %, a vrijednost stočarske proizvodnje činit će 35,8 %. U usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem udjeli sektora u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nisu značajno promijenjeni. U razdoblju od 2007. do 2011. godine vrijednost biljne proizvodnje u prosjeku činila je 58 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost stočarske proizvodnje u prosjeku je činila 36 %.

U usporedbi s 27 zemalja članica EU, vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH prosječno je u

Bruto dodana vrijednost i međufazna potrošnja u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2012. godini

Usporedba BDV-a poljoprivrede Republike Hrvatske i Europske unije od 2007. do 2012. godine

Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske, prosjek od 2007. do 2011. godine



Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1

1


razdoblju od 2007. do 2011. godine činila 0,80 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a. Prema procjeni Eurostata, u 2012. godini vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a porast će 3,3 %.

Rast cijena osnovnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju uzrok je rastu međufazne potrošnje. Prema procjeni DZS-a, vrijednost međufazne potrošnje u 2012. godini iznosit će 11,9 milijardi kuna, što je 58 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U odnosu na prethodnu 2011. godinu vrijednost međufazne potrošnje porast će 2,8 %. Eurostat procjenjuje da će u 27 zemalja članica EU-a vrijednost međufazne potrošnje u 2012. godini, promatrano u odnosu na 2011. godinu biti veća 3,4 %.

Promatrano kao prosjek razdoblja od 2007. do 2011. godine, međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje RH činila je 52,7 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH. U istom razdoblju međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje u 27 zemalja članica EU-a u prosjeku je činila 59,5 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zemalja članica EU-a.

Uloženi rad u poljoprivredi u RH u razdoblju od 2005. do 2011. godine bilježi stalni pad. Prema podacima druge procjene DZS-a, uloženi rad u poljoprivredi u 2012. godini iznosit će 198 tisuća jedinica godišnjega rada, što je u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjenje za gotovo 2 %. Promatrano u odnosu na 2005. godinu, uloženi rad u poljoprivredu manji je 13,4 %.U usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine uloženi rad u poljoprivredu u RH činio je 1,85 % uloženog rada u poljoprivredu u zemljama članicama EU-a.

A. 3. Zaposlenost

Pad gospodarskih aktivnosti u 2012. godini utjecao je i na tržište rada Republike Hrvatske na kojem nezaposlenost raste četvrtu godinu zaredom. Prosječna stopa nezaposlenosti u 2012. iznosila je 18,9 % dok je anketna stopa nezaposlenosti iznosila 15,8 %. Anketna stopa nezaposlenosti na tržištu rada EU-a u 2012. godini iznosila je 10,5 %. Najveću nezaposlenost na tržištu rada EU-a imale su Španjolska (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 25 %), Grčka (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 24,3 %) i Portugal (anketna stopa nezaposlenosti u 2012. godini iznosila je 15,9 %).

U 2012. godini u RH bilo je zaposleno 1 395 116 osoba. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, broj zaposlenih smanjen je 1,1 %. U 2012. godini u RH u poljoprivredi je bila zaposlena 49 121 osoba, što u ukupnom broju zaposlenih čini 3,5 %. Broj zaposlenih u poljoprivredi već godinama opada. U posljednjih pet godina broj zaposlenih u poljoprivredi smanjen je 15,6 %. U 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, djelatnost poljoprivrede bilježi pad zaposlenost od 3,1 %. U proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda u 2012. godini bilo je zaposleno 52 849 osoba, što je 3,8 % u ukupnom broju zaposlenih.Zaposlenost u prehrambenoj industriji (industrija hrane i pića) u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi pad od 2,1 %. Promatrano u odnosu na 2008. godinu, broj zaposlenih u prehrambenoj industriji smanjen je 8,2 %.

Struktura međufazne potrošnje, prosjek od 2007. do 2011. godine


Stopa anketne nezaposlenosti, usporedba Republike Hrvatske i Europske unije od 2008. do 2012. godine

Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1


U posljednjih pet godina i u duhanskoj industriji broj zaposlenih stalno opada. Broj zaposlenih u duhanskoj industriji u 2012. godini, promatrano u odnosu na 2008. godinu smanjen je 14,2 %, dok je promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu povećan 1,5 %.

A. 4. Plaće

Prema podacima DZS-a, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u 2012. godini iznosila je 5.478 kn. U usporedbi s prosječnom neto isplaćenom plaćom po zaposlenome u 2011. godini, neto plaće u 2012. godini porasle su 0,7 %. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u 2012. godini bila je manja od prosječne neto plaće u RH. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u 2012. godini iznosila je 4.303 kn, što je 79 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH. U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u poljoprivrednoj djelatnosti porasle su 2,7 %.Prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u djelatnostima prerađivačke industrije, promatrano ukupno za sve djelatnosti prerađivačke industrije, također su manje od prosjeka RH.Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 4.733 kn (što je 86 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH). U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u proizvodnji prehrambenih proizvoda bile su veće 1,1 %.Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića u 2012. godini iznosila je 6.211 kn. U odnosu na prosječnu neto isplaćenu plaću po zaposlenome u RH, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića bila je veća 13 %. U odnosu na prethodnu 2011. godinu neto plaće u proizvodnji pića bile su veće 1,2 %.Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda u 2012. godini iznosila je 7.106 kn. U odnosu na prosječnu neto plaću u RH, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda bila je veća 30 %. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, neto isplaćene plaće po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda smanjene su 2,8 %.

A. 5. Indeksi potrošačkih cijena

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih

cijena i u odnosu na prethodnu godinu, u 2012. godini porasle su 3,4 %. U 2012. godini inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je veća od inflacije u 2011. godini kada je iznosila 2,3 %.U zemljama članicama EU-a inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u 2012. godini iznosila je 2,6 %. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su u svim zemljama članicama EU-a. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, 5,7 %, dok je najmanji rast zabilježen u Švedskoj, 0,9 %.U 2012. godini potrošačke cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u RH, u odnosu na 2011. godinu, bile su veće 3,7 %, dok su cijene alkoholnih pića porasle 3,1 % i duhana 4,5 %.Kod prehrambenih proizvoda najviše su porasle cijene voća, 8,5 %, mesa 5,9 %, ostalih prehrambenih proizvoda 5,7 %, povrća 5,5 %, ribe 3,6 %, mlijeka, jaja i sira 3,4 %, kruha i žitarica 1,6 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 1,4 %, a cijene ulja i masti pale su 1,6 %.U zemljama članicama EU-a najviše su porasle cijene mesa, 3,9 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 3,7 %, ribe 3,2 %, voća 3,0 %, ostalih prehrambenih proizvoda 2,9 %, mlijeka, jaja i sira 2,7 %, kruha i žitarica 2,5 %, ulja i masti 1,7 % te povrća 1,6 %. Cijene duhana porasle su 6,2 %, a alkoholnih pića 2,5 %.

A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske

U 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, ukupna vrijednost robne razmjene RH bilježi pad. Izvoz je bio manji 7,4 %, a uvoz 8,3 %.

Stope rasta potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine


1


Iskazano apsolutnim pokazateljima u 2012. godini, vrijednost izvoza ukupne robne razmjene iznosi 12.369 milijuna USD, a vrijednost uvoza ukupne robne razmjene iznosi 20.834,3 milijuna USD. Veća vrijednost uvoza od izvoza rezultirala je deficitom od 8.465,3 milijuna USD.Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, deficit ukupne robne razmjene smanjen je za 885,4 milijuna USD odnosno 9,5 %.Pokrivenost uvoza izvozom ukupne robne razmjene u 2012. godini iznosila je 59,5 % i u odnosu na prethodnu godinu razina pokrivenosti veća je za 0,7 postotnih poena.

Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012. godini čini 12,6 % vrijednosti ukupne robne razmjene RH.

Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske od 2008. do 2012. godine



B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

Mjere poljoprivredne politike jesu ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike, a prema području djelovanja dijele se na:B.1. mjere tržišno-cjenovne politikeB.2. mjere politike ruralnog razvoja B.3. mjere zemljišne politike.

B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike

Mjerama tržišno-cjenovne politike cilj je omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, i to mjerama poljoprivredne politike u dvama osnovnim područjima:

izravnim plaćanjima mjerama uređenja tržišta.

B.1.1. Izravna plaćanja

Sredinom 2010. godine usvojen je novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2011. godine i u kojem je sadržana prilagodba domaćeg sustava potpore potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a radi osiguranja stabilnosti dohotka od poljoprivrede, unapređenja fizičke i socijalne infrastrukture ruralnog prostora, očuvanja ruralnih zajednica i zaštite okoliša. Zakonom su propisane sljedeće vrste potpora:

1. izravna plaćanja 2. mjere ruralnog razvoja 3. posebna potpora poljoprivredi.

Zakon propisuje izravna plaćanja za 2011. i 2012. godinu. U 2012. godini, u odnosu na prethodnu godinu, u toj su se vrsti potpora dogodile neke važne promjene. Započela je primjena modela Jedinstvenih izravnih plaćanja, koji podrazumijeva provedbu programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a, a cijeli teritorij RH smatra se jednom regijom. Poljoprivredno gospodarstvo za ostvarenje proizvodno nevezanih plaćanja mora imati odgovarajući broj dodijeljenih prava na plaćanje.

Definicija poljoprivredne aktivnosti je proširena pa podrazumijeva i održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša. Predviđena je i državna pomoć ('existing state aid') namijenjena za pomoć poljoprivrednicima u posebno osjetljivim sektorima za proizvodno vezana plaćanja za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače do 2015. godine.Definirana je Nacionalna omotnica koja predstavlja zbroj gornjih granica ukupne vrijednosti svih dodijeljenih prava na plaćanja i svih dodijeljenih prava na proizvodno vezana plaćanja.

Nacionalna omotnica dijeli se na:1. sredstva za Jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj površini,2. nacionalnu rezervu,3. proizvodno vezana plaćanja.

Tri su kategorije prava na plaćanja:– pravo na regionalno plaćanje ‒ dodjeljuje se za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost– dodatna prava na plaćanja – kojima se povećava vrijednost regionalnog prava na plaćanja korisnicima u osjetljivim sektorima– posebno pravo na plaćanje za poljoprivredna gospodarstva bez zemljišta ‒ dodjeljuje se korisnicima koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost u sektoru goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, a koji ne posjeduju prihvatljive hektare u prvoj godini primjene Programa jedinstvenih plaćanja uz uvjet da zadrže najmanje 50 % obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih grla iz osnovnog stada u odnosu prema referentnoj godini.

Regionalno plaćanje po osnovnoj poljoprivrednoj površini (za livade i pašnjake te za ostale vrste korištenja zemljišta) više nije uvjetovano poljoprivrednom proizvodnjom, ali je nužno ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (primjena načela dobre poljoprivredne prakse te uvjeta vezanih uza zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja). Osim toga, radi sprečavanja zlouporaba i olakšanja kontrola, ograničena su


sredstva za regionalno plaćanje za livade te ne mogu biti veća od jedne četvrtine sredstava za regionalno plaćanje za ostale vrste korištenja zemljišta. Za osjetljive sektore kao što su mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan predviđena je dodjela prava na plaćanje iz sredstava Nacionalne rezerve, a referentno razdoblje za utvrđivanje visine prava na plaćanje korisnicima u osjetljivim sektorima je 2011. godina. Proizvodno vezana plaćanja zadržana su samo za premije za krave dojilje te za ovce i koze. Ukupan iznos pojedinačnih prava na premije ne može prijeći utvrđene nacionalne gornje granice sukladno iznosima navedenim u dokumentu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

B.1.2. Mjere uređenja tržišta

INTERVENTNE MJERE

Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i 120/12) bio je okvir za primjenu interventnih mjera na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Ovim Zakonom obavljeno je normativno usklađenje s uredbama Europske unije u području uređenje tržišta. U 2012. godini izravne primjene intervencijskih mjera slijedom ovoga zakona nije bilo jer je izgrađivan sustav za primjenu mjera u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tijekom 2012. godine u uređenju tržišta velik dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a u ovom području, te su posebno uređivana područja proizvodnje mlijeka (primjene mliječnog paketa EU-a, mliječne kvote), šećera, vina, voća i povrća te pčelarstva. U provedbi mjera EU-a tijekom 2012. godine prvi je put pokrenuta provedba Nacionalnog programa za pčelarstvo u koji je ugrađen model potpore kakav postoji u Europskoj uniji u ovom sektoru te je za mjere iz ovog programa utrošeno oko 18 milijuna kuna.

U 2012. godini primjenjivale su se intervencijske mjere na tržištu u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA JABUKA I. i II. KLASE I JABUKA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU, BERBA 2012.

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa jabuka I. i II. klase i jabuka za industrijsku preradu, berbe 2012. godine tako da se otkupljivačima za minimalno otkupljenih 1 000 tona isplati:- za jabuke I. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 3,50 kn/kg (cijena bez PDV-a)- za jabuke II. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 2,25 kn/kg (cijena bez PDV-a)- za jabuke za industrijsku preradu 0,55 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 1,20 kn/kg (cijena bez PDV-a).

Sveukupno je otkupljeno 39.572,86 tona jabuka, od kojih je 27.616,32 tona jabuka I. i II. klase te 11.956,54 tona jabuka za industrijsku preradu ukupne vrijednosti 34.192.415,62 kn.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA MANDARINA, BERBA 2012.

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa mandarina, berba 2012. godine, tako da se otkupljivačima isplati 0,80 kn/kg pod uvjetom da ponuđene količine mandarina otkupe po minimalnoj cijeni od 3,00 kn/kg.

Sveukupno je otkupljeno 49.055,64 tone mandarina u vrijednosti od 39.244.514,38 kn.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA MASLINOVOG ULJA PROIZVEDENOG OD DOMAĆIH MASLINA RODA 2012. GODINE

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa maslinovog ulja otkupljivačima u iznosu od 3,00 kn/kg za djevičansko maslinovo ulje i 7,00 kn/kg za ekstra djevičansko maslinovo ulje, pod uvjetom da minimalna otkupna cijena djevičanskog maslinovog ulja iznosi 33,00 kn/kg, a ekstra djevičanskog maslinovog ulja 40,00 kn/kg.

Sveukupna količina otkupljenog maslinovog ulja je 237.313,62 kg ekstra djevičanskog maslinovog ulja te 417,00 kg djevičanskog maslinovog maslinova ulja u ukupnoj vrijednosti subvencije 1.662.446,37 kuna.

SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA GROŽĐA BERBE 2012. GODINE

Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa grožđa otkupljivačima u iznosu od 1,00 kn/kg


pod uvjetom da minimalna otkupna cijena za grožđe sadržaja šećera 83° Oechsla vinskih sorti: Babić, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Graševina, Kerner bijeli, Malvazija istarska, Merlot, Muškati, Maraština, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Plavac, Pošip bijeli, Rajnski rizling, Traminac bijeli, Traminac crveni, Sauvignon, Syrah, Silvanac zeleni, Žlahtina i Grk iznosi 3,50 kn/kg, odnosno da za grožđe sadržaja šećera 83° Oechsla ostalih vinskih sorti iznosi 3,00 kn/kg.

Sveukupno je otkupljeno 16.017.540,41 kg grožđa u ukupnoj vrijednosti subvencije 16.017.540,41 kuna.

B.2. Mjere ruralnog razvoja

B.2.1. Nacionalne mjere

Strategija ruralnog razvoja 2008. – 2013., donesena u svibnju 2008. godine, odredila je strateške ciljeve ruralnog razvoja:

- poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

- očuvanje, zaštitu i održivu uporabu okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa

- poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva

- poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja.

Ciljevi politike ruralnog razvoja od 2007. do 2009. godine ostvarivani su na temelju Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 66/01 i 83/02), SAPARD programom, kao i nacionalnim mjerama ruralnog razvoja koje su uključivale model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te modele operativnih programa razvoja poljoprivredne proizvodnje. Radi izbjegavanja preklapanja s mjerama pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj – IPARD programa – u 2010. godini promijenjena je legislativa koja se odnosi na potpore ruralnom razvoju.

Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) definira mjere ruralnog razvoja s obzirom na razdoblje primjene na koje se odnose. U razdoblju

do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mjere ruralnog razvoja obuhvaćale su: mjere u sklopu IPARD programa, potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (ograničena primjena), potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava, potporu za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu organizatorima manifestacija.

Ovim Zakonom utvrđen je okvir za razdoblje nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji koji će omogućiti financiranje mjera ruralne politike sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

a. Potpora dohotku

Potpora dohotku potpora je nevezana uz proizvodnju, a namijenjena je malim, nekonkurentnim, poljoprivrednim gospodarstvima čiji su članovi starije životne dobi, ali još radno aktivni. Cilj je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg životnog standarda, uza stvaranje pretpostavke za postupno smanjenje njihove aktivnosti u poljoprivredi. Korisnici mjere potpore dohotku razvrstani su u dvije skupine. Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član, u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku, ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce. Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva pripada jednoj od sljedećih kategorija: osoba je korisnik mirovine kao poljoprivrednik, osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce, osoba ima najmanje 65 godina, a ne ostvaruje dohodak na osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada ni mirovinu.

1

1

1


Korisnici potpore dohotku I. i II. skupine u obavljanju poljoprivredne proizvodnje koriste najviše 5 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u sustavu ARKOD, a ukupan je obujam njihove poljoprivredne proizvodnje najmanje tri proizvodne jedinice.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su se prijavila u model potpore dohotku mogla su primiti godišnji utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore dohotku za najviše dvije osobe na gospodarstvu (nositelj i/ili članovi), i to 12.000,00 kuna za korisnike I. skupine i 5.000,00 kuna za korisnike II. skupine koji su u godini podnošenja zahtjeva zadovoljavali uvjete propisane Pravilnikom o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine“, broj 33/12).

Na broj korisnika ove potpore utjecalo je to što je riječ o manjim, staračkim, gospodarstvima koja su ispod praga ekonomske održivosti i postaju socijalna kategorija.

b. Potpora kapitalnim ulaganjima

Potpora kapitalnim ulaganjima investicijska je potpora koja se od 2007. do 2009. godine ostvarivala na temelju Pravilnika o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu („Narodne novine“, broj 73/07 i 66/08).

Ovaj model podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova izgradnje, rekonstrukcije i opremanja objekata, kupovine uzgojno valjanih grla stoke, novih strojeva i mehanizacije te podizanja nasada voćnjaka i maslinika koji su površinom veći od 0,5 ha te za podizanje vinograda koji su površinom veći od 0,25 ha. Sufinancirani su projekti najmanje od 50.000,00 kuna i najviše 10.000.000,00 kuna, a sredstva su isplaćivana iz državnog proračuna RH. Investicijska potpora odobravala se za investicije razvrstane u dvije skupine: za investicije I. skupine (jednostavne investicije) potpora je iznosila do 40 % od ukupne vrijednosti ulaganja, a za investicije II. skupine do 50 % od ukupne vrijednosti ulaganja. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije I. skupine bio je do 500.000,00 kuna, a najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije II. skupine bio je do 3.500.000,00 kuna.

Cilj ove mjere bio je povećanje i modernizacija proizvodnoga kapaciteta te unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava, kao i fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe.

Ukupan novčani iznos isplaćene dohodovne potpore od 2008. do 2012. godine

Udio isplaćenih dohodovnih potpora po županijama u 2012. godini

Ukupan iznos isplaćene potpore kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu od 2008. do 2012. godine

Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede



1


Primjena tog modela potpore kapitalnim ulaganjima prestala je potkraj 2009. godine. Novi Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11), a kojim je izmijenjen i način provedbe ove mjere potpore, usklađen je s IPARD programom tako da ministar odlučuje o raspisivanju natječaja za one sektore i korisnike koji nisu obuhvaćeni IPARD programom, a ovisno o raspoloživim sredstvima državnog proračuna RH.

Međutim, s obzirom na velik iznos obveza na temelju prethodnog modela, isplata ovih potpora obavljala se i u 2010., 2011. i 2012. godini. Za izvršenje svih preostalih obveza bit će nužna isplata i tijekom 2013. i 2014. godine u iznosu od oko 225.000.000,00 kuna.

c. Potpora ruralnom razvoju

Cilj Programa razvitka seoskog prostora bio je održivi razvoj seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa. Program se temeljio na udruživanju novčanih sredstava iz državnog proračuna RH i županija, korisnika te drugih izvora financiranja. Pravilnikom o provedbi programa razvitka seoskog prostora („Narodne novine“, broj 71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08) definirane su mjere, načini i uvjeti provedbe potpore za sljedeće mjere.

Mjera 1. Izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka.

Mjera 2. Školovanje (srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) seoskih stanovnika iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka.

Mjera 3. Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga.

Mjera 4. Osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i školjaka te strojnih prstenova.

Mjera 5. Ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku proizvodnju).

Mjera 6. Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda.

Mjera 7. Pomoć seoskim ženama, mladim poljoprivrednicima te mladim uzgajivačima riba i školjaka u obliku pilot-projekata.

Mjera 8. Obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diversifikacija djelatnosti).

Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma.

Mjera 10. Očuvanje tradicijske etnobaštine i autohtonih proizvodnji.

U sklopu potpore ruralnom razvoju sufinancirani su i Program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te projekt Vlade Republike Hrvatske „Revitalizacija vinograda na položaju Bucavac - Primošten“.

Udio isplaćenih potpora kapitalnim ulaganjima u 2012. godini po županijama


1

1

Izvor: DZS


Primjena ovoga modela potpore prestala je potkraj 2009. godine, kako bi se izbjeglo preklapanje s mjerama IPARD programa. Isplate u 2010., 2011. i 2012. godini rezultat su obveza stvorenih u prethodnom razdoblju. U 2012. godini za to je isplaćeno 6.412.615,73 kune.

d. Potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina

Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 70/97, 36/98 151/03, i 132/06) definira izvorne pasmine kao „pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske“. Njihovim nestajanjem smanjuje se biološka raznolikost u poljodjelstvu, odnosno ukupna biološka raznolikost ekološkog sustava.

Uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja poticaj je oživljavanju dijela ruralnih područja koji lokalnoj populaciji osigurava dodatan prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprečavanje devastacije i sukcesije staništa (biotopa), uključivanje u program ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste. Popisom izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 127/98, 73/03, 39/06, 126/07 i 70/09) utvrđene su izvorne i zaštićene pasmine goveda (istarsko, slavonsko-

srijemski podolac, buša), konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, međimurski konj), magaraca (istarski magarac, primorsko-dinarski magarac, sjevernojadranski magarac), ovaca (cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka, dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca, rapska ovca), koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza), svinja (crna slavonska, turopoljska), peradi (zagorski puran, kokoš hrvatica), pčela (siva pčela).

Pravo na potporu i visina potpore za izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja definirani su Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11), a ostvaruje ga poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i to po odraslom grlu/kljunu/komadu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih grla. Uvjeti i način provedbe mjere propisani su Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12, 51/12 i 121/12)

U sklopu ove mjere potpore, u 2012. godini isplaćeno je 22.818.134,00 kuna. Potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2007. godine, uključujući i 2010. godinu, godišnje rastu. U 2011. i 2012. godini ukupan se iznos smanjio zbog prilagođavanja mogućnostima proračuna.

Mjerom potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina uspjelo se očuvati od gubitka zatečeni fond pasmina domaćih životinja, što je zaštita

Udio isplaćene potpore za mjere ruralnog razvoja po županijama u 2012. godini



Ukupno isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine

1

1


nacionalnog, genetskog i kulturnog naslijeđa u Republici Hrvatskoj. Ipak, sukladno klasifikaciji Svjetske organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), šest je pasmina još kritično ugroženo: međimurski konj, istarski magarac, sjevernojadranski magarac, slavonsko-srijemsko podolsko govedo i turopoljska svinja.

e. Potpora organizatorima manifestacija

Cilj je ove potpore poticanje promicanja domaćih proizvoda, povezivanje proizvođača i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prodaje transferom znanja i u skladu sa svjetskim dostignućima. Dugoročan učinak ovakve mjere ogleda se u

povezivanju proizvođača i unapređenju poljoprivredne proizvodnje te povećanju konkurentnosti i tržnosti hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Mjera potpore definirana je Pravilnikom o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija („Narodne novine“, broj 18/12).

Ovom potporom za organizaciju manifestacija u području poljoprivrede i ruralnog razvoja potiču se znanstveno-stručni skupovi, sajmovi i izložbe vezane uz poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj te lokalno-tradicijske manifestacije vezane uz prezentaciju kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda. Korisnici ove potpore pravne su osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su organizatori manifestacija iz djelokruga rada ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Ministarstvo već godinama objavljuje javne natječaje, a od 2010. godine javni poziv za dodjelu financijske potpore organizatorima manifestacija koji je otvoren cijele godine.

Ukupan iznos isplaćenih potpora za manifestacije od 2008. do 2012. godine

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine po županijama u 2012. godini


Broj korisnika potpore za izvorne i zaštićene pasmine od 2008. do 2012. godine


1

1

1

1


f. Potpora osiguranju od šteta u proizvodnji

Od 2004. godine provodi se sustav potpore osiguranju poljoprivredne proizvodnje na temelju Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12) na temelju kojeg je i ostvarivano pravo na potporu u 2012. godini.

Poljoprivrednim proizvođačima se omogućuje da za osiguranje njihove proizvodnje ministarstvo nadležno za poljoprivredu sudjeluje u pokriću dijela troška premije osiguranja tako da osiguraniku po pojedinoj polici osiguranja plaća potporu od 25 % troška zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno premije po skupnoj polici osiguranja, bez obzira na osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja.

Maksimalan iznos potpore za osiguranje proizvodnje u tijeku jedne godine po pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi, kada je ona osiguranik ili ugovaratelj osiguranja po skupnoj polici, bio je 350.000,00 kuna.

Iako se tijekom godina povećao broj korisnika ove potpore, svijest naših proizvođača o potrebi osiguranja proizvodnje još nije dovoljno razvijena, ali i modeli osiguravajućih kuća nisu najbolje prilagođeni rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji.

Ukupan iznos isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od 2008. do 2012. godine


Broj korisnika potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od 2008. do 2012. godine


Udio isplaćene potpore za manifestacije po županijama u 2012. godini

Udio isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji po županijama u 2012. godini



1

1


g. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11), područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi imaju pravo na viši iznos državne potpore u sklopu određenih poljoprivrednih programa pomoći. Cilj je uvođenja ove mjere potpore nadoknada proizvođačima za umanjeni prinos i povećane troškove proizvodnje uzrokovane prirodnim ograničenjima (tlo, reljef i klima). Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 44/11) definirana su područja s težim uvjetima gospodarenja, a na temelju kriterija:

1. brdsko-planinska područja prema sljedećim kriterijima: prosječna nadmorska visina od najmanje

600 m ili prosječni nagib terena od najmanje 20 % ili prosječna nadmorska visina od 500 do 600

m, uz prosječni nagib terena od najmanje 15 %.

Vrijednosti za katastarske općine koje su dobile status područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi dobivene su temeljem digitalnog modela reljefa Državne geodetske uprave.

2. Otoci i poluotok Pelješac (Zakon o otocima, „Narodne novine“, broj 34/99, 149/99, 32/06 i 33/06) pod posebnom su zaštitom države zbog specifična položaja i važnosti za nacionalni razvoj.

3. Područja od posebne državne skrbi I. i II. skupine primaju posebnu potporu prema Programu posebne državne skrbi, a definirana su Zakonom o područjima posebne državne skrbi („Narodne novine“, broj 86/08 i 57/11).

Isplate na osnovi ove mjere potpore u 2012. godini obavljene su uskladu s Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12).

h. Potpora ekološkoj proizvodnji

Ekološka je proizvodnja sustav poljoprivredne proizvodnje definiran Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda („Narodne novine“, broj 139/10).Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) propisuje mjere državne potpore

Udio isplaćene potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godinigodini

Udio broja korisnika potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u 2012. godini godini



1


poljoprivredi i ruralnom razvoju, a na temelju njega uvjete za ostvarivanje državne potpore i korisnike državne potpore u ekološkoj proizvodnji propisuje Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu („Narodne novine“, broj 25/12). Korisnici ove mjere moraju biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi te posjedovati potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju do kraja tekuće godine.Navedenim Zakonom definirani su i iznosi potpore za pojedine načine korištenja poljoprivrednog zemljišta u ekološkoj proizvodnji, kao i sustav nadzora i kontrole.

Od 2007. do 2012. godine zamjetan je značajan trend rasta broja korisnika potpore za ovu mjeru. U 2012. godini u ekološkoj proizvodnji bilo je 1 528 proizvođača, a ukupna površina pod ekološkom proizvodnjom iznosila je 31 904 ha (prema podacima iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji). Nastavak rasta površina i korisnika potpore za ekološku poljoprivredu u Republici Hrvatskoj očekuje se i u idućim godinama.

i. Potpora integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2011. godini uvedena je nova mjera potpore integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda temelji se na čl. 15. st. 4. Zakona o poljoprivredi („Narodne

novine“, broj 149/09) te je propisana Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 137/12). Integrirana je poljoprivreda sustav poljoprivredne proizvodnje koji predstavlja uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.

Sastavni su dio Pravilnika Tehnološke upute koje se donose svake godine za četiri područja poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i integriranu proizvodnju grožđa. U 2011. godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave za nju prvi put podnesene tijekom 2011. godine. Prve potpore isplaćene su u 2012. godini, i to 15.018.751,67 kuna.

Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja

U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u 2012. godini uvedena je nova mjera potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja koja se temelji na čl. 34. st. 9. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 120/12 i 136/12) te je propisana Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“, broj 145/12).

Udio isplaćene potpore za ekološku proizvodnju po županijama u 2012. godini

Udio isplaćene potpore za integriranu proizvodnju po županijama u 2012. godini



http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_12_145_3104.html




Potporom za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja nastoji se sačuvati domaće vrste i kultivare koji potječu iz domaćih biljnih genetskih izvora i koji nisu bile predmet sustavnog oplemenjivanja, a kulturno su i tradicijsko naslijeđe Republike Hrvatske. U 2012. godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave prvi put podnesene tijekom 2012. godine. Prve potpore korisnicima trebale bi biti isplaćene u 2013. godini.

B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa

IPARD program službeno je odobrila Europska komisija 25. veljače 2008. godine Odlukom EK-a C (2008.) 690 (zadnja promjena ‒ Odluka EK-a C (2012.) 7820 od 6. 11. 2012). Programom su definirana tri strateška prioriteta djelovanja, a za svako su prioritetno područje određeni specifični ciljevi koji će se ostvariti odgovarajućim mjerama:

Prioritet 1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice

Mjera 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

Prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne

infrastrukture Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih

gospodarskih aktivnosti

Na raspolaganju je i Mjera 501. Tehnička pomoć iz čijih se sredstava mogu financirati brojne aktivnosti vezane, u prvom redu, uz promidžbu programa, troškove organiziranja sjednica Odbora za praćenje i drugo.

Radi provedbe IPARD programa prema Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima

za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u sklopu komponente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“, međunarodni ugovori, broj 10/08) uspostavljena je i operativna struktura koju čine Nacionalni fond, IPARD-ova Agencija i Upravna direkcija.

Upravna direkcija IPARD programa za RH jest Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

Operativnu provedbu IPARD programa u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju IPARD-ove Agencije, obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Sektor za poslove Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija tijelo je odgovorno za upravljanje financijskim sredstvima namijenjenim provedbi IPARD programa.

U skladu s obvezama Sektorskog sporazuma, 18. prosinca 2007. godine osnovan je Odbor za praćenje provedbe IPARD programa. Članovi Odbora (s njihovim zamjenama) predstavnici su državnih institucija, nevladinih organizacija, udruga proizvođača i ostalih relevantnih partnera. Od osnutka do 31. prosinca 2012. godine Odbor se sastao jedanaest puta. Uloga je Odbora praćenje učinkovitosti i kvalitete provođenja programa, kao i napredak korištenja alociranim sredstvima, a radi ostvarivanja specifičnih ciljeva IPARD programa. Radi dostizanja ciljeva ili poboljšanja u upravljanju sredstvima javne pomoći, Odbor može predlagati izmjene IPARD programa. Prije slanja Europskoj komisiji Odbor potvrđuje, usklađuje i prihvaća sve predložene izmjene IPARD programa.Odlukom EK-a (2009/871/EC) od 30. studenog 2009. godine dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 i Mjeru 103. Za Mjeru 301 i Mjeru 302 dobiven je prijenos ovlasti Odlukom EK-a (2011/C 85/04), 17. ožujka 2011. godine. Mjere 201, 202 i 501 nisu akreditirane u 2012. godini.Ukupna predviđena sredstva EU-a za IPARD od 2007. do 2012. godine iznose 129.896.938,00 eura. S obzirom na predviđenu dinamiku povlačenja sredstava EU-a i obvezno sudjelovanje RH u ostvarivanju programa IPA – komponenta V. – Ruralni razvoj, što je definirano Sektorskim sporazumom, RH treba osigurati 25 % ukupno odobrenih sredstava Programa.


Do 31. prosinca 2012. godine APPRRR je ukupno proveo 15 natječaja, osam za Mjere 101 i 103, tri za Mjeru 301 i četiri natječaja za Mjeru 302. Isplaćena su javna sredstva od 19.697.181,92 eura, od čega sredstva EU-a iznose ukupno 14.772.886,41 eura, i to u sklopu isplate za ukupno 71 projekt, od čega 47 iz Mjere 101, 19 projekata iz Mjere 103 te 5 projekata iz Mjere 302.

Ukupno je zaprimljeno 710 prijava na svih petnaest natječaja u tri godine provedbe. Po broju zaprimljenih prijava prednjači 2012. godina u kojoj je zaprimljeno 320 prijava. Sve zaprimljene prijave u 2010. godini, tj. 76 prijava, obrađene su, a iz 2011. godine, od ukupno 314 zaprimljenih prijava, još se devet prijava obrađuje. Od ukupno 320 zaprimljenih prijava u 2012. godini, njih 230 još se obrađuje.

Tablica 1.: Isplaćena potpora kroz IPARD program do 31. prosinca 2012.


Mreža za ruralni razvoj

Sukladno Uredbi Vijeća (EZ-a) 1698/2005: čl.66., st. 3.; čl. 67.; čl. 68. i Uredbi Komisije (EU) 1974/2006, a na temelju Strategije ruralnog razvoja RH 2008. − 2013. (Vlada RH 21. svibnja 2008.): pogl. 8., potpogl. 8.4., st. 8.4.2. i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 83/09, 153/09, 60/10 i 124/11): čl. 62., Republika Hrvatska dužna je uspostaviti Mrežu za ruralni razvoj. Mreža će biti uspostavljena radi pomoći ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u provedbi politike ruralnog razvoja i djelovat će na cijelom ruralnom području Republike Hrvatske. U studenom 2009. godine osnovano je povjerenstvo koje je izradilo Pravilnik o Mreži za ruralni razvoj („Narodne novine“, broj 86/11, 114/11 i 96/12).

Mrežu čine članovi, jedinica za potporu Mreži (Tajništvo mreže) i Upravljački odbor.Zadaci Mreže jesu:

promicanje informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji

promidžba mjera programa ruralnog razvoja promicanje partnerstva i suradnje članova

Mreže podizanje svijesti i kapaciteta svih članova

Mreže.Jedinica za potporu Mreži (Tajništvo Mreže) djeluje u Ministarstvu pri Upravi za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju.

Članovi Mreže mogu biti predstavnici tijela državne uprave, stručnih ustanova u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj te ostale fizičke i pravne osobe čije su aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Temeljem Pravilnika ministar je Rješenjem (KLASA: 011-02/09-01/285, URBROJ: 525-12-3-0478/11-78 od 15. studenog 2011. godine) imenovao Upravljački odbor Mreže koji je prvu sjednicu održao 6. prosinca 2011. godine.

Sukladno zahtjevu EK-a, Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je osobe (djelatnici Uprave za ruralni razvoj, EU i međunarodne suradnje) za kontakt i kao promatrače u ime RH u Europskoj mreži za ruralni razvoj.Tijekom 2012. godine osobe koje su imenovane za promatrače u Europskoj mreži za ruralni razvoj sudjelovale su u radnim tijelima Europske mreže za ruralni razvoj.Ministarstvo poljoprivrede u kolovozu 2012. godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za članstvo u Mreži. Do listopada 2012. godine ukupno je pristiglo 196 prijava za članstvo.Kako bi se sredstva za rad i aktivnosti Mreže mogla iskoristiti, izrađen je Akcijski plan Mreže (rad i aktivnosti Mreže financiraju se iz Mjere 501). Tijekom 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede nije dobilo prijenos ovlasti za Mjeru 501 od Europske komisije te se nisu mogla koristiti sredstva iz Mjere 501 za rad i aktivnosti Mreže.

B. 3. Mjere zemljišne politike


Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem

U 2012. godini poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolagalo se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11 ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11).

Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 63/11) stvorena je zakonska pretpostavka da se nadležnost Ministarstva poljoprivrede u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem dugogodišnjeg zakupa prenese na Agenciju za poljoprivredno zemljište.

Na temelju javnih natječaja za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište u 2012. godini sklopila je ugovore o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta na 2.874,11 ha i ugovore o dugogodišnjem zakupu ribnjaka na 2.705,23 ha.

Agencija za poljoprivredno zemljište u 2012. godini raspisala je javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnoj površini od 2 500 ha te javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake u ukupnoj površini od 3.233,04 ha.

Na temelju javnih natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su jedinice lokalne samouprave raspisale do 31. prosinca 2011. godine, Agencija za poljoprivredno zemljište dala je u 2012. godini suglasnost na odluke o izboru najpovoljnijih ponuda na javnim natječajima za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ukupno 16 220 ha poljoprivrednog zemljišta.

Donošenje novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Primjena važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazala je da postoje brojne zapreke koje usporavaju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a putem prodaje,

zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa je Ministarstvo poljoprivrede započelo s izradom novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajalo je od 19. srpnja 2012. do 19. kolovoza 2012. i tijekom toga razdoblja svoja su očitovanja dostavile zainteresirane fizičke i pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave, javne ustanove i organizacije civilnoga društva.

Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je ukidanje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koji su doneseni na temelju važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su donosile programe raspolaganja na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede i raspisivale javne natječaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište. Tako raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi ovisilo o aktivnosti jedinica lokalne samouprave u primjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Predloženo je i ukidanje dosadašnjih oblika raspolaganja: prodaje, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake te raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina, privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, prodaja izravnom pogodbom i davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje bez javnog poziva.

Provedbom ovoga Zakona očekuje se uvođenje veće discipline u prenamjeni poljoprivrednoga zemljišta, osnivanje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivrednih proizvođača s obzirom na zemljišne resurse. Uspostavom informacijskog sustava poboljšalo bi se upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Ubrzavanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske prioritet je koji treba proisteći iz provedbe novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Radom Agencije za poljoprivredno zemljište ubrzali bi se procesi


okrupnjivanja i svi procesi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti okrupnjivanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te obradu do sada ne korištenoga poljoprivrednoga zemljišta. Potkraj 2012. godine Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu upućen je u zakonsku proceduru donošenja.

B.4. Posebna potpora poljoprivredi

Plavi dizel ili plinsko ulje obojeno plavom bojom

Znatne potpore u poljoprivredi poljoprivrednici svake godine ostvaruju i neizravnim mjerama potpore. Jedna je od njih porezna olakšica koju korisnici ostvaruju pri kupovini plinskog ulja obojenog plavom bojom koje služi za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za prijevoz pčela. Takvo namjensko gorivo oslobođeno je plaćanja trošarine.

Do donošenja novog Zakona o trošarinama u 2009. godini sustav potrošnje eurodizel − dizelskoga goriva obojenog plavom bojom nije imao ograničenu individualnu potrošnju niti su uvedene sankcije za prekoračenja potrošnje iznad preporučene količine za pojedine proizvodnje. Zbog toga su otvorene mogućnosti za zlouporabu potrošnje. Stoga su od 2004. godine isporučivane mnogo veće količine plavog dizela, pri čemu sve količine nisu bile registrirane kao legalna potrošnja onih kojima je gorivo bilo namijenjeno. Procijenjene zlouporabe potrošnje od 2004. do 2008. godine dosegle su zabrinjavajuće razmjere i prouzročile velike negativne učinke na proračunske prihode. Izračun iz tablice u prilogu pokazuje da je zbog tih zlouporaba uplaćeno više od 500 milijuna kuna manje u državni proračun za navedeno razdoblje na osnovi subvencija za plavi dizel u poljoprivredi i ribarstvu.

Zbog toga se tijekom 2009. godine pripremao prijedlog za promjenu sustava od 2010. godine. Sredinom 2009. godine umjesto dotadašnjeg Zakona o posebnom porezu na naftne derivate donesen je Zakon o trošarinama („Narodne novine“, broj 83/09 od 15. srpnja 2009.) kojim se uređuje korištenje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i ribarstvu (dotadašnji tzv. plavi dizel). Odredbe tog zakona stupile su na snagu 1. siječnja 2010. godine.

Zakon o trošarinama predviđa kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plavoga plinskog ulja koji je uveden sredinom 2010. godine. Novi sustav definira nove korisnike kojima se izračunavaju limiti potrošnje. Plavo plinsko ulje od 2010. godine upotrebljavaju poljoprivredna gospodarstva koja su korisnici izravnih plaćanja, a svoje pravo ostvaruju na temelju resursa za koje su u prethodnoj godini podnijeli zahtjev za izravna plaćanja.

Osim određivanja individualnih prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom, novi sustav omogućuje praćenje korištenja dodijeljenih prava te utvrđivanje točnog iznosa državne potpore na osnovi poreznog oslobođenja za plinsko ulje koje je korisnik kupio. Porezno oslobođenje u 2012. godini iznosilo je 2,05 kn/l, uvećano za iznos PDV-a (25 %), odnosno 2,5625 kn/l.

Tablica 2.: Izračun proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda) za potrošnju plavog dizela u poljoprivredi i ribarstvu

2012isporučene

količineporezno

oslobođenje

(l) (kn)

poljoprivreda 124.098.759 318.003.069

ribarstvo 25.829.142 66.187.177

ukupno 149.927.901 384.190.246Izvor: FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u poljoprivredi i ribarstvuObrada: Ministarstvo poljoprivrede

U 2011. godini pravni temelj za ovu vrstu potpore u poljoprivredi bili su Zakon o trošarinama („Narodne novine“, broj 83/09 i 111/12) te Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi („Narodne novine“, broj 1/10, 44/10, 65/10, 78/10, 131/10, 144/10, 4/11, 134/11 i 134/12).

1

C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA

C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava

C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva

Prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koje je u 2010. godini proveo DZS, poljoprivredna proizvodnja u RH odvijala se na ukupno 233 280 poljoprivrednih gospodarstava koja su obrađivala 1 316 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prema organizacijskom obliku, od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava 99 % ili 231 070 gospodarstava djeluje kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a samo 1 % ili 2 210 gospodarstava djeluje kao pravna osoba. U 2010. godini jedno poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku je koristilo 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta. U usporedbi s podacima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz 2007. godine, u 2010. godini broj poljoprivrednih gospodarstava uvećan je 29 %, a prosječna je veličina poljoprivrednog gospodarstva veća 0,2 ha, što je iskazano relativnim pokazateljima povećanje od 4 %.

U 2010. godini poljoprivredna aktivnost odvijala se i na 141 403 malih poljoprivrednih gospodarstava koja su ukupno koristila 14 517 ha poljoprivrednog zemljišta. Prema definiciji DZS-a, malo poljoprivredno gospodarstvo svako je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje koristi manje od 0,4 ha poljoprivrednog zemljišta, ima manje od 0,5 stočnih jedinica (uvjetnih grla stoke) i proizvodi uglavnom za vlastite potrebe.

U usporedbi s rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva zemalja članica Europske unije iz 2010. godine, prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva ispod prosjeka EU-a, što znači da jedno poljoprivredno gospodarstvo u RH koristi manje poljoprivrednog zemljišta od prosječnoga gospodarstva u EU-u. U 2010. godini poljoprivredna su gospodarstva u EU-u u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta, a prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva 5,6 ha, što je samo 39,5 % prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva u EU-u.

Prema rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, u starim zemljama članicama (EU 15) prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava u 2010. godini bila je 23,6 ha, dok je u novim zemljama članicama (EU 12) bila 7,1 ha.

Prema podacima ARKOD sustava u 2012. godini, evidentirano je 192 365 poljoprivrednih gospodarstava koja su koristila 1.019 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna je veličina poljoprivrednih gospodarstva evidentiranih u ARKOD sustavu 5,3 ha.

U odnosu na prethodnu godinu, broj gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu smanjen je 1,3 %, a korištene su površine povećane 1,1 %.

Prema organizacijskom obliku poslovanja u 2012. godini, najviše gospodarstava iz ARKOD sustava djelovalo je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Od ukupnog broja gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustav, 96,5 % djelovalo ih je kao OPG, 1,7 % gospodarstava djelovalo je kao obrt, 1,3 % gospodarstava djelovalo je kao trgovačko društvo i 0,3 % gospodarstava djelovalo je kao zadruga. Gledano po županijama, najviše je gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu u Zagrebačkoj županiji, njih 16 681, slijede Osječko-baranjska županija s 15 840 gospodarstava, Splitsko-dalmatinska županija s 15 149 gospodarstava, Bjelovarsko-bilogorska županija s 13 606

Broj poljoprivrednih gospodarstava i korišteno zemljište (ARKOD sustav) 2011. i 2012. godine


1

1

Izvor: DZS

1

gospodarstava, Koprivničko-križevačka županija s 11 921 gospodarstvom, Sisačko-moslavačka županija s 10 351 gospodarstvom, Vukovarsko–srijemska županija s 9 896 gospodarstava i Varaždinska županija s 9 747 gospodarstava. U navedenim županijama bilo je 54 % svih gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu koja su koristila 65 % poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu.

Registar stočarskih farmi temeljna je baza podataka o svim lokacijama na području RH na kojima se drže domaće životinje. U 2012. godini u Registar farmi upisano je 150 497 gospodarstava. Najviše gospodarstava koja drže domaće životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Jedan od pokazatelja optimalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta jest i omjer broja uvjetnih grla stoke (u daljnjem tekstu UG) po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Prema broju UG-a po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta, naša je poljoprivreda srednje intenzivnosti. U 2012. godini na 1 ha korištenoga poljoprivrednog zemljišta dolazi 0,62 UG. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, intenzivnost je ostala nepromijenjena.

Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti i uloženog rada, kao prosjek razdoblja od 2007. do 2011. godine, samo je 50,5 % produktivnosti poljoprivrede EU-a. Promatrano u istom razdoblju, produktivnost hrvatske poljoprivrede je u usporedbi sa starim zemljama članicama, EU 15, još niža te čini 29,2 % produktivnosti poljoprivrede starih zemalja članica, a

u usporedbi s novim zemljama članicama, produktivnost hrvatske poljoprivrede znatno je veća te čini 169,5 % produktivnosti poljoprivrede novih zemalja članica, EU 12.

C.1.2. Poljoprivredno zemljište

Prema podacima DZS-a, u 2012. godini u RH korišteno je 1 330 973 ha poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, hrvatski su poljoprivrednici obrađivali 4 890 ha više poljoprivrednog zemljišta, odnosno, iskazano relativnim pokazateljima, u 2012. godini hrvatski poljoprivrednici koriste 0,4 % više poljoprivrednog zemljišta. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904 tisuće ha (oranice i vrtovi čine 67,9 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), slijede livade i pašnjaci s 346 tisuća ha (livade i pašnjaci čine 26 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), voćnjaci, vinogradi i maslinici sa 78 tisuća ha (voćnjaci, vinogradi i maslinici čine 5,8 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta).

Broj uvjetnih grla stoke i korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj od 2008. do 2012. godine

Izvor: DZS i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Produktivnost poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2008. do 2012. godine


Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta u 2012. godini

1

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini smanjene su površine vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, trajnih travnjaka, rasadnika i košaračke vrbe. Korištene površine vinograda smanjene su za 3 248 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 10 %, korištene površine voćnjaka smanjene su za 1 714 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,3 %, korištene površine povrtnjaka smanjene su za 1 300 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 30,7 %, korištene površine trajnih travnjaka smanjene su za 842 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 0,2 %, korištene površine rasadnika smanjene su za 141 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 36,2 %, dok su korištene površine košaračke vrbe manje za 52 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 8,8 %.

U istom razdoblju povećane su korištene površine oranica i vrtova, i to za 11 287 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 1,3 %, te maslinika za 900 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,2 %.

C.1.3. Ekološka poljoprivreda

I u zemljama članicama EU-a i u RH ekološka poljoprivredna proizvodnja sve je značajnija. Ekološka proizvodnja poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka prirodnim silama i zakonima, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima.

U 2012. godini u RH bilo je registrirano 1 528 poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila ekološke poljoprivredne proizvode. Za ekološku proizvodnju u 2012. korišteno je 31 904 ha poljoprivrednog zemljišta. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u 2012. godini iznosio je 2,4%.

Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, u ekološkoj su proizvodnji najzastupljenije oranice (s udjelom od 56 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom), slijede livade i pašnjaci (s

udjelom od 24 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom) i voćnjaci (s udjelom od 9 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom).

U posljednjih su pet godina površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom utrostručene. U odnosu na 2008. godinu, površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom uvećane su za 21 894 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 219 % dok su površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u odnosu na prethodnu 2011. godinu smanjene za 132 ha, odnosno iskazano relativnim pokazateljima, 0,4 %.

I u 27 zemalja članica EU-a bilježimo trend rasta površina poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom. Prema podacima Eurostata, u 2011. godini u EU-u je bilo 9,6 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, što je 4,7 posto više nego 2010. godine. U 2011. godini površine pod ekološkom proizvodnjom u EU-u činile su 5,4 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina.

Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom, prema podacima za 2011. godinu, imale su Španjolska (1,80 milijuna ha), Italija (1,10 milijuna ha), Njemačka (1,02 milijuna ha), Francuska (0,98 milijuna ha) i Ujedinjena Kraljevina (0,64 milijuna ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, najveći udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,9 %), Švedska (15,7 %), Estonija (14,1 %), Češka (13,1 %) i Latvija (10,1 %).


Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u 2012. godini


1

1

Korištene površine pod ekološkom proizvodnjom u starim zemljama članicama (EU 15) prosječno u razdoblju od 2007. do 2011. godine čine 5,3 % ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta, a u novim zemljama članicama (EU 12) površine pod ekološkom proizvodnjom u posljednjih pet godina u prosjeku čine 3,3 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta.

Površine pod ekološkom proizvodnjom u RH promatrano u istom razdoblju, od 2007. do 2011. godine, prosječno čine samo 1,4 % korištenih poljoprivrednih površina.

U uzgoju stoke na ekološki način u RH u 2012. godini rast proizvodnje bilježi se u svinjogojstvu, pčelarstvu, kozarstvu i ovčarstvu. U odnosu na prethodnu 2011. godinu, broj svinja u ekološkom uzgoju veći je 204 %, broj pčelinjih košnica u ekološkom uzgoju 36 %, broj koza u ekološkom uzgoju veći je 22 %, a broj ovaca u ekološkom uzgoju veći je 19 %. Pad broja stoke u ekološkom uzgoju u 2012. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu, bilježi se u uzgoju kopitara 45 %, u uzgoju goveda 26 % i u uzgoju peradi 8 %.

C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda

C.2.1. Proizvodnja

C.2.1.1. Biljna proizvodnja

Žitarice

Najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji ima proizvodnja žitarica. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto.

Tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine pod žitaricama je bilo prosječno 559 916 hektara, a proizvodilo se prosječno 3 137 702 tona. U strukturi proizvodnje žitarica dominanto mjesto ima kukuruz sa 62,4 %, pšenica s 27,1 %, ječam sa 7,2 %, zob s 2,2 %, pšenoraž s 0,9 % te raž i ostale žitarice s 0,1 %.

Proizvodnja pšenice U Hrvatskoj je u 2012. godini požnjeveno 186 949 hektara na kojima je proizvedeno 999 681 tona pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,3 tone. Ostvarena proizvodnja pšenice u 2012. godini povećana je u odnosu na 2011. godinu za 28%. Godišnja potrošnja i potrebe za pšenicom u Republici Hrvatskoj kreću se od 550 000 do 600 000 tona, a procjenjuje se da se mjesečno potroši oko 50 000 tona pšenice.

Proizvodnja kukuruzaU Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 1 297 590 tona kukuruza. Ostvareni prirod kukuruza u 2012. godini smanjen je u odnosu na 2011. godinu za 25 %. U ukupnoj proizvodnji žitarica na kukuruz otpada najveći udio, s tim da je na godišnjoj razini u 2008. godini zabilježena najveća proizvodnja kukuruza od 2 504 940 tona.

Proizvodnja ječmaU Hrvatskoj je u 2012. godini proizvedeno 235 778 tona ječma, što je u odnosu na 2011. godinu povećanje proizvodnje za 22 %.

Udio poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od 2007. do 2011. godine


Proizvodnja žitarica od 2008. do 2012. godine


1

Proizvodnja ražiŽetvena površina za raž u 2012. godini iznosila je 846 hektara. Prirod po hektaru bio je 2,9 tona, a ukupno je proizvedeno 2 426 tona.

Proizvodnja zobiŽetvena površina za zob u 2012. godini bila je 28 514 hektara, prirod po hektaru 3,3 tone, dok je ukupno proizvedeno 94 542 tona. Ukupna proizvodnja zobi u 2012. godini povećana je u odnosu na 2011. godinu za 22 %.

Prinosi kod svih žitarica variraju iz godine u godinu i u pojedinim su godinama odraz nepovoljnih agroklimatskih prilika koje su bile prisutne posljednjih nekoliko godina. Hrvatska u cjelini ima vrlo dobre uvjete za proizvodnju žitarica.

UljariceU strukturi proizvodnje uljarica dominantno mjesto ima soja (46,8 %), a zatim slijede: suncokret (33,1 %), uljana repica (19 %) i ostale uljarice (1 %). U razdoblju od 2008. godine do 2012. godine uljarice su se u Hrvatskoj prosječno proizvodile na oko 102 500 hektara s prosječnom proizvodnjom od 264 914 t uljarica. U promatranom razdoblju u strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se u prosjeku proizvodila na 49 908 ha dok se suncokret u prosjeku proizvodio na 31 197 ha i uljana repica na 18 978 ha. Sjetvene površine pod uljaricama variraju po godinama. U proteklom razdoblju promjene u proizvodnji uglavnom su odraz potreba tržišta za ovim proizvodima, a manjim dijelom klimatskih uvjeta u promatranom razdoblju te cijena samih uljarica.

Proizvodnja uljane repice Žetvena površina za uljanu repicu u 2012. godini bila je 9 893 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona, dok je ukupna proizvodnja iznosila 26 406 tona. Prirod po hektaru uljane repice u 2012. godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na 2011. godinu. U odnosu na 2011. godinu zabilježeno je smanjenje žetvenih površina za 43,7 %, a ukupna proizvodnja uljane repice smanjena je za 46,6 %.Osim značaja u ishrani stoke i proizvodnji ulja, uljana repica važna je i za proizvodnju biodizela.

Proizvodnja suncokreta Žetvena površina za suncokret u 2012. godini bila je 33 543 hektara, prirod po hektaru 2,7 tona dok je ukupna proizvodnja iznosila 90 019 tona. Prirod po hektaru suncokreta u 2012. godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na 2011. godinu. Žetvene površine povećane su za 11,6 % u odnosu na 2011. godinu, a ukupna proizvodnja suncokreta u 2012. godini povećana je za 6 %. Proizvodnja suncokreta, ovisno o klimatskim uvjetima prvenstveno zbog potreba za toplinom, u vegetaciji može jako oscilirati.Osim za proizvodnju jestivog ulja, nusproizvod prerade suncokreta (suncokretova pogača) koristi se kao kvalitetna stočna hrana za tov junadi.

Proizvodnja soje Žetvena površina za soju u 2012. godini iznosila je 54 109 hektara, prirod po hektaru iznosio je 1,8 tona, a ukupna je proizvodnja bila 96 718 tona. Prirod po hektaru u 2012. godini smanjen je za 28 % u odnosu na 2011. godinu. Ukupna proizvodnja soje u 2012. godini smanjena je za 34,3 %. Značaj soje kao zrnate mahunarke prvenstveno je u proizvodnji sačme, a potom ulja. Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za vlastite potrebe prerađivačke industrije. Prosječni su prinosi upola manji od onih koji bi se suvremenom tehnologijom proizvodnje mogli ostvariti. Postoje značajne mogućnosti za povećanje sjetvenih površina pod uljaricama zbog ukupnih potreba za sirovim uljima, ali i u okviru proizvodnje biodizelskoga goriva. Proizvodnja ulja, uključujući i masti, kreće se na razini od oko 70 000 tona.

PovrćeProizvodnja povrća za tržište u petogodišnjem razdoblju pokazuje oscilacije u proizvodnji. Tako se 2008. godine povrće intenzivno uzgajalo na 12 670 hektara, a ukupno je za tržište proizvedeno 201 585 tona. Proizvodnja povrća s povrtnjaka iznosila je

Proizvodnja uljarica od 2008. do 2012. godine


1 1

106 551 tona pa je stoga ukupna proizvodnja povrća u 2008. godini bila 308 136 tona. Ako se usporedi 2012. s 2011. godinom, površine intenzivnog uzgoja povrća u 2012. godini smanjene su za čak 2 306 hektara. Ukupna proizvodnja povrća u 2012. godini iznosila je 178 854 tone, od čega je za tržište proizvedeno 133 408 tona, a s povrtnjaka 45 446 tona. Najzastupljenije vrste povrća u domaćoj su proizvodnji luk i češnjak, rajčica, bijeli kupus, dinje i lubenice s ukupnom proizvodnjom u 2012. godini od 96 764 tona, a paprike i mrkve proizvedeno je 29 847 tona. Nabrojene vrste povrća čine gotovo 71 % ukupne proizvodnje povrća u 2012. godini.

Povećan je prinos rajčice po jedinici površine, ali su smanjene proizvodne površine, a time i ukupna proizvodnja. Tako su u 2011. godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile 595 hektara, prosječni prinos bio je 39,6 t/ha, a ukupno je proizvedeno 35 798 tona. U 2012. godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile su 448 hektara, prosječni prinos 41,2 t/ha, a ukupno je proizvedeno 25 418 tona.Pozitivne su promjene zabilježene u intenzivnoj proizvodnji mrkve, pa su tako u 2012. godini prema 2011. godini povećane površine intenzivne proizvodnje za 105 hektara te se proizvodnja odvijala na 402 hektara. Povećani su i prinosi za 8,5 t/ha, što je iznosilo 33,7 t/ha te je povećana intenzivna proizvodnja za 6 038 tona. Suprotno tome, u 2012. godini zabilježen je pad proizvodnje mrkve na povrtnjacima za 1 511 tona pa je tako proizvodnja mrkve na povrtnjacima iznosila 1 760 tona, a 2011. godine bila je 3 271 tonu.Ukupna proizvodnja mrkve u 2012. godini iznosila je 15 294 tone.

VoćeU promatranom petogodišnjem razdoblju voćarska proizvodnja oscilira. U 2012. godini zabilježen je značajan pad proizvodnje u odnosu na 2011. godinu što je posljedica elementarnih nepogoda (mraz i suša). Tako se ukupna proizvodnja voća smanjila za 105 654 tone. U 2011. godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na 28 389 hektara i ukupno je proizvedeno 244 619 tona voća. U 2012. godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na 26 886 hektara i ukupno je proizvedeno 138 965 tona.Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom 2012. godine bile su jabuke, mandarine i šljive.

Proizvodnja jabukaTijekom 2012. godine intenzivna proizvodnja jabuka odvijala se na površini od 5 980 hektara, što je 573 hektara manje nego u 2011. godini. Obzirom na velike razmjere elementarnih nepogoda od mraza i suše u 2012. godini, ukupna proizvodnja jabuka iznosila je svega 44 765 tona i bitno je smanjena u odnosu na 2011. godinu kada je iznosila 112 931 tonu.

Proizvodnja mandarina Intenzivna proizvodnja mandarina u 2012. godini odvijala se na ukupno 1 720 hektara, što je 507 hektara više nego u 2008. godini, a 40 hektara manje nego 2011. godine. Uspoređujući prinos u 2012. godini s onim u 2011. godini, vidljiv je rast od 5,7 t/ha. Ukupna proizvodnja u 2012. godini porasla je za 8 705 tona u odnosu na 2011. godinu, u kojoj je proizvodnja iznosila 42 375 tona.Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je 51 080 tona.

Proizvodnja povrća od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja voća od 2008. do 2012. godine


1

1

Proizvodnja maslina i maslinovog ulja

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod maslinama je u 2012. godini bilo 18 100 ha. Prirod maslina u 2012. godini iznosio je 2,8 t po hektaru pa je ukupna proizvodnja ploda maslina bila znatno veća i iznosila je 50 945 tona u odnosu na 2011. godinu kada je prirod maslina po hektaru iznosio 1,8 t uz ukupnu proizvodnja ploda maslina od 31 423 tone. Proizvodnja maslinovog ulja u 2012. godini iznosila je 55 000 hl. Prerada maslinovog ulja postupno se povećava, a hrvatsko maslinovo ulje sve više postaje gospodarski važan potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranske Hrvatske, i to znatno poboljšane kakvoće.

Jedan od bitnih nedostataka u poboljšanju maslinarske proizvodnje i općenito organiziranju sektora maslinarstva izostanak je poslovnog organiziranja poljoprivrednika i neuređenost sektora maslinarske proizvodnje, ali i prodaje i nastupa na tržištu. U tom smislu poželjno je poticati udruživanje maslinara, zajednički marketing i nastup na tržištu.

Vinogradarstvo i vinarstvo

Proizvodnja grožđaAgroekološki uvjeti u Hrvatskoj omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa u različite svrhe, pa i za proizvodnju vina razne kakvoće, od stolnih do vrhunskih vina.Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod vinogradima je u 2012. godini bilo 29 237 hektara, a broj rodnih trsova iznosio je 124 milijuna. Proizvodnja grožđa u 2012. godini iznosila je 187 550 tona.

Proizvodnja vinaPrema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja vina u 2012. godini iznosila je 1 293 000 hektolitara vina, što predstavlja pad za oko 8 % u odnosu na 2011. godinu.

Industrijsko bilje

DuhanU 2012. godini proizvedeno je 11 787 tona duhana na površini od 5 958 hektara što čini prinos od 2 t/ha godišnje. U odnosu na prethodnu godinu proizvodnja kao i prinos narasli su za 11 %, ali treba naglasiti da je prinos u 2011. godini iznosio 1,8 t/ha i kao takav

bio najniži promatrano u razdoblju od 2005. do 2012. godine.Proizvodnja duhana kao i proizvodne površine u porastu su u zadnje tri godine, pa je u 2012. proizvodnja u odnosu na 2010. veća za 39 %. Uz takav porast, proizvodnja još uvijek nije dosegla razinu iz 2009. kad se duhan proizvodio na 6 062 hektara i imao najviši prinos od 2,2 t/ha.U proizvodnji, najzastupljenija sorta duhana je Virginia, a u manjim količinama Burley.

Šećerna repaProizvodnja šećerne repe odvija se uglavnom na području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački kapaciteti.U 2012. godini proizvodnja šećerne repe odvijala se na 23 502 hektara, što je 8 % više u odnosu na prethodnu godinu. Količinski je, međutim, proizvodnja u odnosu na 2011. pala za čak 21 % te 2012. godina sa proizvodnjom od 919 230 tona spada među najniže godišnje proizvodnje u razdoblju od 2008. do 2012. godine. To je vidljivo i na prinosu od svega 39,1 t/ha koji je čak za 32 % niži od onog najvišeg, ostvarenog 2008. godine, odnosno 27 % niži od prinosa ostvarenog u 2011. godini kad se je iznosio 53,8 t/ha.

Proizvodnja duhana od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja šećerne repe od 2008. do 2012. godine


1

1

SUHE MAHUNARKE

U promatranom se razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji suhih mahunarki bilježi veliki pad zasijanih površina. Tako su površine pod suhim mahunarkama od 2005. godine sa 6 924 hektara u 2012. godini smanjene na 1 736 hektara. Proizvodnja suhih mahunarki u istom razdoblju od 2005. do 2012. godine također bilježi veliki pad. Proizvodnja suhih mahunarki 2005. godine iznosila je 6 934 tona, dok je u 2012. godini proizvedeno svega 2 761 tona odnosno 60 % manje u odnosu na 2005. godinu. Najzastupljenije su mahunarke grah i stočni grašak. Bilježi se velik pad površina pod suhim grahom. Kod graška za suho zrno primjećuje se također pad površina u odnosu na prijašnje godine.

Proizvodnja graha za suho zrno U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji graha za suho zrno bilježi se veliki pad zasijanih površina. Ukupna proizvodnja graha za suho zrno 2005. godine odvijala se na 6 477 hektara, dok se 2012. godine odvijala na samo 788 hektara, odnosno bilježi se pad površina za 88 % u odnosu na 2005. godinu. Količina proizvedenog graha za suho zrno također je u velikom padu. U 2005. godini proizvedeno je 6 041 tona suhog graha, dok je 2012. godine proizvedeno 472 tona. Ako se uspoređuju žetvene površine u 2011. godini i 2012. godini, u 2012. se godini bilježi pad od 36 % te je količina proizvedenoga graha za suho zrno u odnosu na 2011. godinu smanjena za 55 %.

Proizvodnja graška za suho zrno U promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine u proizvodnji graška za suho zrno bilježi se pad zasijanih površina od 69 %. U 2012. godini žetvene

površine pod graškom za suho zrno iznosile su 139 hektara, a proizvedeno je 404 tona graška za suho zrno, što je, u odnosu na 2011. godinu za 42 % manje. Prosječni prinos po hektaru u 2012. godini povećan je na rekordnih 2,9 tona u odnosu na sve druge godine u promatranom razdoblju od 2005. do 2012. godine.

KORJENASTI I GOMOLJASTI USJEVI

Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva (krumpir, stočna repa, stočni kelj i bundeva za krmu) u sedmogodišnjem razdoblju ima tendenciju pada zasijanih površina osim u 2007. godini kada se površine u odnosu na 2006. godinu povećavaju s 18 097 hektara na 18 871 hekatra. Također, u 2007.godini porast proizvodnje u odnosu na 2006. iznosi 9,2 %.Nadalje, i u razdoblju od 2007. do 2012. godine zabilježeno je smanjenje zasijanih površina, tako je 2012. godine zasijana površina iznosila 10 960 hektara što je u odnosu na 2011. godinu smanjenje od 835 hektara. Ukupna proizvodnja u 2012. godini iznosila je 158 102 tona, što je u odnosu na 2011. godinu kada je proizvodnja iznosila 182 280 tona smanjenje proizvodnje za 24 178 tone. Najzastupljeniji gomoljasti usjev je krumpir.

Proizvodnja krumpiraUkupna proizvodnja krumpira u 2012. godini odvijala se na 10 232 hektara s prosječnim prinosom od 14,8 t/ha i ukupnom proizvodnjom od 151 278 tone.U odnosu na 2011. godinu, proizvodnja ranog krumpira u 2012. godini bilježi smanjenje proizvodne površine za 461 hektara i smanjenje prinosa za 3,1 t/ha. Proizvodnja kasnog i sjemenskog krumpira također bilježi smanjenje proizvodne površine za 188 hektara i smanjenje prinosa za 0,2 t/ha.

Proizvodnja suhih mahunarki od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva od 2008. do 2012. godine


1

Dakle, u ukupnoj je proizvodnji krumpira (ranog, kasnog i sjemenskog) u 2012. godini, u odnosu na 2011. godinu, zabilježeno smanjenje proizvodne površine za 649 hektara i smanjenje prinosa za 0,6 t/ha.

Krmno bilje

Proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, ostala jednogodišnja zelena krma, djetelina, lucerna, trave i travno – djetelinske smjese, trajni travnjaci, livade i pašnjaci) u 2012. godini iznosila je 1 824 403 tone proizvedene na ukupno 464 813 hektara s prosječnim prinosom od 3,9 t/ha. Promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu u 2012. godini bilježimo pad prinosa krmnog bilja od 17,6 % i pad požnjevenih površina za 1 % što je uzrok smanjenja proizvodnje krmnog bilja u 2012. godini za 18,4%. Najveću proizvodnju krmnog bilja bilježimo u 2008. godini kada je prirod bio 5,8 t/ha, a ukupna proizvodnja krmnog bilja iznosila je 2 674 065 tona. U usporedbi s 2008. godinom proizvodnja krmnog bilja u 2012. godini smanjena je za 32 %.

U proizvodnji krmnog bilja najzastupljenije su trave s livada i pašnjaka i silažni kukuruz. U 2012. godini u ukupnoj proizvodnji krmnog bilja proizvodnja s livada i pašnjaka sudjeluje s 35,7 % dok silažni kukuruz sudjeluje s 40,9 %.

Proizvodnja silažnog kukuruzaProizvodnja silažnog kukuruza u 2012. godini odvijala se na 28 945 hektara te je ukupno proizvedeno 746 807 tona. U odnosu na prethodnu godinu, razvidan je pad u proizvodnji od 23 %, odnosno smanjenje proizvodnih površina za 12 %. U posljednjih pet godina bilježimo trend opadanja priroda silažnog kukuruza. Prirod silažnog kukuruza

u 2008. godini iznosio je 37,5 t/ha dok u 2012. godini bilježimo najniži prirod u posljednjih osam godina od svega 25,8 t/ha. U ukupnoj proizvodnji silažnog kukuruza u 2012. godini, silažni kukuruz kao glavni usjev sudjeluje sa čak 99 %.U 2012. pod silažnim kukuruzom kao glavnim usjevom požnjeveno je 28 762 hektara, no uslijed vrlo niskog prinosa od svega 25,1 t/ha bilježimo pad proizvodnje koja je promatrano u odnosu na prethodnu 2011. godinu manja za 20,2 % te promatrano u odnosu na 2008. godinu manja za 30,9 %. Kod silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva u 2012. godini bilježimo značajno smanjenje požnjevenih površina kao i same proizvodnje. Proizvodnja silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva od 2 744 t pala je ispod jedne desetine proizvodnje iz 2011. godine.

Sjeme i sadni materijal

Proizvodnja sjemenaU promatranom petogodišnjem razdoblju zamjećujemo oscilacije u ukupnoj sjemenskoj proizvodnji najzastupljenijih sjemenskih usjeva: ozime pšenice, kukuruza, ozimog ječma i soje.Najveća proizvodnja sjemena pšenice zabilježena je u sezoni 2008./2009. godine kada je iznosila 53 973 tone. Sezona 2010./2011. bilježi pad proizvodnje s ukupnom proizvodnjom od 41 027 tona, a u sezoni 2012./2013. godine proizvodnja je ponovno porasla i iznosila je 45 872 tone.Proizvodnja sjemena kukuruza u promatranom razdoblju svoj je maksimum postigla u sezoni 2011./2012. godine, kada je iznosila 9 628 tona. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena kukuruza iznosila je 8 252 tone, što predstavlja pad od 1 376 tona u odnosu na sezonu 2011./2012.

U promatranom petogodišnjem razdoblju proizvodnja sjemena ozimog ječma dosegla je svoj maksimum u sezoni 2008./2009. kada je iznosila 7 941 tonu. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena ozimog ječma iznosila je 6 515 tona, što je porast od 1 627 tona u odnosu na sezonu 2011./2012. kada je iznosila 4 888 tona. Promatrajući petogodišnje razdoblje, u proizvodnji sjemena soje također su vidljive oscilacije pa je tako najveća proizvodnja bila u sezoni 2011./2012. kada je iznosila 5 432 tone. Uspoređujući sezonu 2012./2013. sa sezonom 2011./2012., vidljiv je pad proizvodnje soje za 1 206 tona, što znači da je

Proizvodnja krmnog bilja od 2008. do 2012. godine


1

1

1

1

proizvodnja u sezoni 2012./2013. iznosila 4 226 tona.

Sadni materijal u voćarstvu i vinogradarstvuProizvodnja voćnih sadnica u 2012. godini iznosila je 3 145 549 komada, što je pad u usporedbi s 2011. godinom kada je proizvodnja iznosila 4 103 507 komada voćnih sadnica. U 2012. godini proizvodnja loznih cijepova iznosila je 2 765 738 komada, što predstavlja pad u proizvodnji u odnosu na 2011. godinu u kojoj je proizvedeno 3 870 157 komada loznih cijepova.

U sezoni 2012./2013. godina deklarirano je 2 606 582 komada voćnih sadnica te 1 884 290 komada loznih cijepova.Od voćnih sadnica najzastupljenije su sadnice jabuke s 37,09 % ili 1 166 878 proizvedenih sadnica, sadnice masline s 10,35 % ili 325 792 proizvedenih sadnica, sadnice kruške 8,39 % ili 264 022 proizvedenih sadnica, šljive 6,87 % ili 216 399 proizvedenih sadnica i trešnje 6,01 % ili 189 156 proizvedenih sadnica.

C.2.1.2. Stočarska proizvodnja

Uzgoj stoke

Vrijednosti stočarske proizvodnje mijenjaju se iz godine u godinu. U odnosu na 2011. godinu, prema prikupljenim i obrađenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske o brojnom stanju stoke i peradi u 2012. godini bilježi se povećanje goveda od 1 %, te smanjenje broja muznih krava za 2 %. Ukupan broj svinja manji je 4 %, a krmača 8 %. Prema 2011. godini, povećan je ukupan broj ovaca 6 %, koza 3 % te peradi 7 %.

GovedarstvoUkupno brojno stanje goveda u 2012. godini povećalo se 1 % prema 2011. godini te je u usporedbi s ukupnim brojem goveda u EU - 27 činilo 0,5 %. Broj se muznih krava u posljednjih sedam godina stalno smanjuje te je do 2012. godine iznosio 22,5 %, a prema 2011. godini smanjen je 2,3 %. U 2012. godini, promatrano prema 2011. godini, broj goveda starijih od dvije godine opao je 1,6 %, a 13 % porastao je broj goveda starosti od 1 do 2 godine.

Proizvodnja sjemena od 2008. do 2012. godine

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala od 2008. do 2012. godine

Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Prikaz brojnog stanja stočnog fonda po vrstama i kategorijama od 2008. do 2012.


Pregled broja goveda od 2008. do 2012. godine


11

Gledajući pasminsku strukturu, najzastupljenije su simentalska s oko 64 % i holstein s oko 25 %, a preostali dio čine križanci i ostale pasmine uključujući i izvorne te zaštićena goveda. Broj krava po gospodarstvu s prosječno 3 krave prema podacima iz 2004. porastao je na 6 krava u 2012. godini, a to je posljedica smanjenja broja gospodarstava. Broj registriranih posjednika goveda u Republici Hrvatskoj smanjen je s 85 000, koliko ih bilježimo u 2003. godini, na približno 35 000 u 2012. godini, dok je broj isporučitelja mlijeka smanjen 14 % u 2012. godini (14 874) prema 2011. godini (17 366). Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi 5 779 kg mlijeka s 4,00 % mliječne masti i 3,29 % proteina na 92 016 standardnih laktacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, povećala se isporuka mlijeka po isporučitelju 12 % u 2012. godini (40 497 kg mlijeka) prema 2011. godini (36 071 kg mlijeka). Povećanje prosječne proizvodnje mlijeka po kravi opravdava uložena sredstva u proizvodnju i bolju konkurentnost na tržištu.

Svinjogojstvo

Ukupno brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj u 2012. godini, promatrano prema 2011. godini, smanjeno je 4 %. Broj grla smanjen je u sljedećim kategorijama svinja: broj odojaka težine do 20 kg smanjen je 15 %, broj svinja za tov smanjen je 4,7 %, broj svinja za rasplod tj. krmača smanjen je 8,4 %, a povećan je broj grla nerasta 35,1 %, nazimica 27,9 % i u kategoriji svinja težine od 20 do 50 kg 11,8 %. Navedene promjene pod utjecajem su veće ili manje cikličnosti u svinjogojskoj proizvodnji. Prema pasminskoj strukturi ukupnog broja uzgojno valjanih krmača, prevladavaju krmače hibridnih pasmina sa zastupljenošću od 78,04 %. U ukupnom broju krmača hrvatski uzgojni program zastupljen je sa 17,94 %.

Svinjogojska proizvodnja organizirana je dijelom na malim proizvodnim jedinicama u sklopu obiteljskih gospodarstava koja imaju do deset krmača (oko 94 %), a dijelom na velikim proizvodnim sustavima sa zaokruženim ciklusom proizvodnje s više od 100 krmača (0,36 %) te je vrlo važna u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mesa. Svinjetina je u ukupnoj potrošnji mesa tradicionalno visoko zastupljena u prehrani stanovništva Republike Hrvatske te je najvažniji izvor animalnih bjelančevina.

Ovčarstvo i kozarstvoTijekom 2012., prema 2011. godini, broj ovaca povećan je 6,4 %. U 2012. godini opao je broj ovaca u kategoriji janjad i mlade ovce do godinu dana u kojih, promatrano prema 2011. godini bilježimo smanjene broja 10 % te u kategoriji ostale ovce u kojoj je smanjenje 2,9 %, a porastao je broj ovaca u kategoriji janjene i prvi put pripuštene ovce, i to 10,3 %. U 2012. godini zaustavljen je negativan trend smanjenja broja muznih ovaca. U toj se godini za proizvodnju mlijeka koristilo 179 tisuća muznih ovaca, koje u ukupnom broju ovaca sudjeluju s 26 %. Prema 2011. godini, broj muznih ovaca u 2012. godini povećan je 18,1 %. Tradicionalno je uzgoj ovaca najzastupljeniji u obalnom području. Tako je u pet priobalnih županija, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj evidentirano 50,8 % od ukupnog broja ovaca. Danas se najveći dio ovčarske proizvodnje u Hrvatskoj temelji na uzgoju hrvatskih izvornih pasmina ovaca (hrvatske izvorne pasmine ovaca u ukupnom broju ovaca sudjeluju sa 68,60 %), što omogućuje proizvodnju i plasman izvornih i tradicionalnih proizvoda s dodanom vrijednošću. U 2012. godini povećan je broj zaklanih grla ovaca 4,6 %.


Pregled broja ovaca od 2008. do 2012. godine


Pregled broja svinja od 2008. do 2012. godine

1

1

1

Koza je tijekom 2012. bilo 3 % više nego 2011. godine. Gledajući po kategorijama, porastao je broj jaradi i mladih koza do prve godine starosti 3,8 % te koza (već jarenih) 7,2 %, a smanjio se broj prvi put pripuštenih koza 20,7 %. U 2012. godini proizvodnja kozjeg mlijeka porasla je 20 % u usporedbi s onom iz 2011. godine. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dominantnu ulogu imaju mliječne pasmine koza (alpina u ukupnom broju koza čini 71,81 % i sanska 9,21 %), s tim da su Varaždinska i Međimurska županija glavna područja mliječnog kozarstva (u tim dvjema županijama evidentirano je 69 % od ukupnog broja koza), što je ponajprije uvjetovano otkupnim područjem, odnosno blizinom najvećeg otkupljivača kozjeg mlijeka.

Peradarstvo Tijekom 2012. godine, peradi je bilo 7 % više nego 2011. godine, i to u kategoriji tovljenih pilića (brojleri) 12,6 %, kokoši 4,6 %, gusaka 17,4 % i pataka 21,9 %. Broj pura u 2012. godini smanjen je 22,7 % prema 2011. godini. Od ukupnog broja peradi u 2012. godini, 49 % čini kategorija pilića (brojleri), a 43 % kokoši. U 2012. godini zaklano je 2,5 % manje kljunova nego 2011. godine.Peradarska proizvodnja uključuje uzgoj i držanje rasplodnih kokoši nesilica hibrida lakih pasmina, uzgoj pilenki za proizvodnju konzumnih jaja, uzgoj i držanje kokoši nesilica hibrida teških pasmina, proizvodnju jednodnevnog podmlatka, tov pilića, purića, pačića i guščića i klaonice peradi.Najveći dio proizvodnje konzumnih jaja odvija se u neobogaćenim kavezima, a proizvodnja jaja u obogaćenim kavezima zastupljena je manje. U intenzivnom uzgoju za proizvodnju mesa služe teške hibridne linije kokoši koje se drže podno na stelji, a za uzgoj jaja lake linije koje se drže većinom u

kavezima dok se na obiteljskim gospodarstvima perad drži uglavnom slobodno u ispustima. U Republici Hrvatskoj zaštićene su pasmine kokoš hrvatica koja bilježi porast 35 % u 2012. godini i zagorski puran s 14 % prema 2011. godini, a koriste se na obiteljskim gospodarstvima radi proizvodnje mesa i jaja.

KonjogojstvoU 2012. godini nastavljeni su pozitivni trendovi u uzgoju kopitara. Zaključno s krajem 2012. godine, ukupno je registrirano 24 162 kopitara, tj. 5,65 % više nego godinu prije. Prema 2011. godini, ukupan broj registriranih magaraca povećao se 999 grla, tj. 26,1 %, te je na kraju 2012. godine iznosio 3 827 registriranih grla. Porastao je i broj registriranih konja, 294 grla, tj. 1,5 % prema 2011. godini, te je na kraju 2012. godine iznosio 20 335 registriranih grla. Kao i prethodnih godina, vodeće županije po broju kopitara i dalje su Sisačko-moslavačka županija, sa svojim velikim prirodnim bogatstvima pogodnima za uzgoj hladnokrvnih konja te Zagrebačka županija s Gradom Zagrebom kao središtem uzgoja sportskih konja. Unatoč malom broju konja u Republici Hrvatskoj, statistički pokazatelji svjedoče o stalnom napretku i povećanju zanimanja za uzgoj i bavljenje konjima.


Pregled broja kopitara od 2008. do 2012. godine

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Pregled broja koza od 2008. do 2012. godine

Pregled broja peradi od 2008. do 2012. godine


1

11

Pčelarstvo Prema podacima iz Nacionalnog pčelarskog programa, u 2012. godini porastao je broj pčelinjih zajednica 21,5 %. Najzastupljeniji je broj pčelinjih zajednica do 50 pčelinjaka koji čini 65,27 % u ukupnom broju pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj u 2012. godini. Tijekom 2012. godine evidentiran je 31 ekopčelar i 2 454 eko pčelinjih zajednica, što je 36 % više nego 2011. godine. Procijenjena proizvodnja meda u 2012. godini bila je 21 % veća nego 2011. godine. Stalan porast broja pčelinjih zajednica može se pripisati državnim potporama ovom sektoru, dobroj organiziranosti pčelara, potrebama tržišta i velikim prirodnim bogatstvima kojima Republika Hrvatska raspolaže, a koja se iskazuju u velikim mogućnostima paše. Osim proizvodnje meda važna je i proizvodnja voska, peluda, propolisa, matične mliječi i pčelinjeg otrova koji se upotrebljavaju kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava pri uklanjanju zdravstvenih problema. Upravo su zato pčelinji proizvodi važni za proizvodnju i prehrambenih i drugih proizvoda. Ukupna vrijednost svih pčelinjih proizvoda mnogo je manja od značaja i koristi u oprašivanju bilja.

Proizvodi stočarstva

MlijekoTijekom 2012. godine ukupno je proizvedeno 804 milijuna litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Od ukupne proizvodnje mlijeka, kravlje mlijeko čini 97,8 %, ovčje mlijeko zastupljeno je s 0,7 %, a kozje s 1,5 %. Prema potrebama Republike Hrvatske, ne proizvode se dovoljne količine mlijeka za zadovoljenje vlastitih potreba.

Povećanje proizvodnje po grlu (prije svega mlijeka) zbog selekcijskog napretka i potrebe za održavanjem rentabilnosti proizvodnje smanjilo je

broj goveda u mnogim zemljama. Zamjetan je pad broja mliječnih krava 2,3 % tijekom 2012. prema 2011. godini. Mliječno govedarstvo u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz razdoblje intenzivna restrukturiranja sektora pokretanog nizom čimbenika kao što su nezadovoljavajuća struktura gospodarstava na kojima se odvija ova proizvodnja, sveukupno stanje u poljoprivredi i govedarstvu Republike Hrvatske te stanje u mliječnom sektoru zemalja u okruženju. Ovaj proces ogleda se u kretanju nekoliko važnih pokazatelja: značajnom smanjenju broja proizvođača mlijeka, povećanju broja grla na farmi, podizanju proizvodnje i po grlu i po proizvođaču, podizanju kvalitete proizvedenog mlijeka, ali i podizanju znanja i educiranosti proizvođača, što je vidljivo iz podataka o uzgojno-selekcijskom radu i sve široj primjeni suvremenih znanja i tehnologija.

U 2012. godini otkupljeno je 602 356 733 kg mlijeka, što je 3,8 % manje nego u 2011. godini. Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u 2012. godini povećala se 0,7 % prema proizvedenim količinama mlijeka u 2011. godini.

Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu prema ukupnoj proizvodnji mlijeka od 2008. do 2012.


Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka i otkupa prema broju muznih krava od 1990. do 2012. godine

Izvor: DZS i HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio pojedinih vrsta mlijeka u ukupnoj proizvodnji u 2012. godini


1

Broj isporučitelja mlijeka u 2012. godini smanjen je 14 % prema 2011. godini, a količina mlijeka isporučena po pojedinom isporučitelju bila je viša 12,27 % i iznosila je 40 497 kg mlijeka. Udio mlijeka I. razreda (mlijeko EU kvalitete) vrhunske kvalitete, u skladu s europskim standardima, porastao je s 22,7 % iz 2003. godine na 93,4 % u 2012. godini.

Ovčje i kozje mlijeko najvećim dijelom prerađuje se u sir, a otežavajući je čimbenik sezonsko obilježje proizvodnje, što utječe na tržište ovih proizvoda. Proizvodnja kozjeg mlijeka uglavnom je u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Republike Hrvatske, i to na području Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije u kojima je velik broj gospodarstava specijaliziran za to. Na ovom je području dobro organiziran i otkup, a u ostalim je dijelovima zemlje, u kojima ne postoji interes mljekara za otkup kozjeg mlijeka, proizvodnja vezana za proizvodnju sireva na obiteljskim gospodarstvima. Na tržištu je znatan interes potrošača za kozje mlijeko i proizvode od njega pa je proizvodnja mlijeka u 2012. godini bila 20 % veća nego 2011. godine. Najviše proizvođača ovčjeg mlijeka bavi se ovom proizvodnjom na otocima i imaju hrvatske izvorne pasmine, a u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, prije svega u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj i Požeško-slavonskoj županiji drže strane pasmine ovaca. Uz organiziran otkup mlijeka, gdje dominantnu ulogu imaju registrirane sirane, velike količine ovčjeg mlijeka prerađuju se i u siranama na obiteljskim gospodarstvima. Iz podataka DZS-a o ukupnoj godišnjoj proizvodnji ovčjeg mlijeka razvidno je veliko smanjenje njegove proizvodnje od 50 % u 2012. godini, prema 2011. godini. Treba imati na

umu to da tržište iskazuje potrebu za povećavanjem proizvodnje i ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da se proizvodne mogućnosti ni približno ne iskorištavaju dovoljno pokazuje i iznimno dobra potražnja za tvrdim autohtonim sirevima.

MesoPromatrajući domaću proizvodnju mesa, ne zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. U govedarstvu se to može dijelom pripisati činjenici da se zbog pada broja krava smanjuje broj teladi za tov, a dodatno velik broj teladi umjesto u daljnji tov šalje se na klanje te se tako osjetno smanjuje broj grla u proizvodnji govedine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2012. godinu, domaća proizvodnja govedine bila je 14 % manja nego 2011. godine, a prirast goveda za spomenuto razdoblje manji je 13 %. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 15 % manje grla goveda nego 2011. godine.

Visok udio prasadi iz uvoza u tovu svinja rezultat je nezadovoljavajuće strukture proizvodnih sustava, odnosno činjenice da se ovaj dio svinjogojske proizvodnje odvija na obiteljskim gospodarstvima s malim proizvodnim kapacitetima bez primjene suvremenih tehničkih, tehnoloških rješenja i organiziranog pristupa tržištu. U 2012. godini domaća proizvodnja svinjetine bila je 11,6 % manja nego 2011. godine, a prirast svinja manji je 13 %. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 3,6 % manje svinja nego 2011. godine, a prema podacima Odjela za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja (KOLK) prosječna mesnatost tovljenika T1 kategorije u 2012. godini iznosila je 58,72 %.

Najvažniji je cilj u ovčarstvu i u kozarstvu proizvodnja mesa, ponajviše janjetine i jaretine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2012. godinu, domaća proizvodnja mesa ovaca i koza iznosi 6 236 tona, što je 7,7 % više nego 2011. godine. Prirast ovaca u 2012. godini povećan je 27 %, a prirast koza ostao je kao i 2011. godine, kada je iznosio dvije tisuće tona. U 2012. godini smanjen je broj zaklanih ovaca u klaonicama 16,6 % prema 2011. godini. Podaci o uvozu janjetine i jaretine idu u prilog tomu da se u Hrvatskoj ne proizvode dovoljne količine mesa ovaca i koza iako postoje značajne pretpostavke za proizvodnju dovoljnih količina za potrebe domaćeg stanovništva, kao i za potrebe turističke ponude. Procjenjuje se kako se 93 % rasplodnih ovaca uzgaja isključivo radi proizvodnje

Broj isporučitelja i isporučenih količina po isporučitelju u odnosu prema kvaliteti isporučenog mlijeka od 2003. do 2012. godine

Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1

1

mesa, a preostalih 7 % uzgaja se za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mesa peradi u Republici Hrvatskoj temelji se uglavnom na proizvodnji mesa pilića i purana. Domaća proizvodnja mesa peradi u 2012. godini iznosila je 74 448 tona, što je 2,6 % manje nego 2011. godine. Prirast peradi isti je kao i 2011. godine kada je iznosio 105 tisuća tona. Tijekom 2012. godine u klaonicama je zaklano 0,7 % više peradi nego 2011. godine.

JajaNakon 2009. godine u proizvodnji jaja osjetan je pad proizvodnje te on do 2012. godine iznosi 27,35 %. Prema 2011. godini, proizvodnja jaja smanjila se 15,44 % u 2012. godini. Tijekom 2012. godine proizvodnja rasplodnih jaja u Republici Hrvatskoj smanjila se 3,51 %. U proizvodnji nedostaje oko 22 000 000 jaja teških linija koja služe za proizvodnju brojlera, odnosno pilećeg mesa.

MedProizvodnja meda u 2012. godini, prema 2011. godini, porasla je 21,5 %, što se može povezati s povoljnim pašnim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) postoje različiti uvjeti za razvoj pčelarstva, a različitost i bogatstvo biljnih vrsta omogućuju proizvodnju mnogih vrsta meda (kestenov, bagremov, kaduljin, lipov, vrijesov, suncokretov, med od amorfe, cvjetni, livadni med te crnogorični i bjelogorični medljikovci).

VunaU 2012. godini proizvodnja vune bila je 7 % veća nego 2011. godine.

C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP)

Žive životinjeCijene stoke na hrvatskom tržištu u 2012. godini bile su među najvišima unatrag nekoliko godina. U odnosu na godinu ranije, znatniji porast cijena bio je u odojaka (do 50 posto), malo manji u svinja i junadi (do 20 %), a neznatan u teladi.

TELADTrend cijena teladi u 2012. godini nije odstupao od onog proteklih godina. Kontinuiran rast cijena i potražnje za teladi bio je sve do rujna, s najvišom prosječnom cijenom od 26,21 kn/kg u 38. tjednu. Od listopada do kraja godine cijene su pale do uobičajenih vrijednosti od oko 24 kn/ kg. Prosječna otkupna cijena teladi simentalske pasmine (80 do 160 kg) u 2012. godini iznosila je 25,03 kn/kg i u odnosu na prosječnu cijenu u 2011. godini bila je viša 1,17 posto.

ODOJCIUobičajen trend cijena odojaka koji pratimo unatrag nekoliko godina svojstven je i za 2012. godinu. Porast potražnje i cijena odojaka bilježimo u proljeće s najvišom prosječnom cijenom u svibnju od 22,24 kn/kg. Prosječne mjesečne cijene u prvih pet mjeseci 2012. godine bile su više i do 50 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. U drugoj polovici godine prosječne cijene odojaka znatno su pale, do uobičajene gornje cjenovne razine. Otkupne cijene odojaka u 2012. godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena odojaka iznosila je 16,63 kn/kg i viša je 26,7 posto u odnosu na 2011. godinu.

Proizvodnja vune od 2008. do 2012. godine


Proizvodnja kokošjih jaja od 2008. do 2012. godine


SVINJEOtkupne cijene živih svinja na stočnim sajmovima i u otkupu u 2012. godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena svinja iznosila je 11,85 kn/kg i u odnosu na 2011. godinu viša je 16,9 posto. Nakon uobičajena pada na početku godine, cijene živih svinja od ožujka do prosinca su rasle. Prosječne mjesečne cijene bile su od 10,43 do 13,83 kn/kg.Veleprodajne cijene svinjskog mesa pratile su otkupne cijene živih svinja rastući tijekom 2012. godine. U odnosu na cijene u 2011. godini cijene svinjskih polovica i milanskog reza u 2012. godini bile su više od 4,5 do 17 posto.

JUNADIako visoke cijene junadi nisu neuobičajene na domaćem tržištu unatrag deset godina, u 2012. godini zabilježene su najviše vrijednosti do sada. Prosječna cijena živih bikova simentalske pasmine (> 450 kg) u 2012. godini iznosila je 14,83 kn/kg i viša je 7,5 posto u odnosu na 2011. godinu. Trend cijena, iako suprotan godini prije, nije odstupao od trenda većine proteklih godina. Porastom u prvoj polovici godine cijene u svibnju dosežu prosječnu vrijednost od 15,56 kn/kg i sve do rujna zadržavaju najvišu razinu. Veleprodajne cijene junećeg mesa pratile su otkupne cijene junadi rastući tijekom 2012. godine. U odnosu na cijene u 2011. godini, prosječne mjesečne cijene junećih polovica i junećeg milanskog reza u 2012.godini bile su više od 4 do 13 posto.

Žitarice Cijene pšenice u prvih sedam mjeseci 2012. godine stagniraju na srednjim razinama (niže su od istog razdoblja 2008. i 2011. godine, a više od istog razdoblja 2009. i 2010. godine). U drugom dijelu godine cijene pšenice porasle su na najvišu razinu u posljednjih pet godina. Trend porasta cijena u drugoj polovici godine osim 2012. godine zabilježen je i 2010. godine. U prvoj polovici godine cijena pšenice odraz je relativno dobrih početnih predviđanja proizvodnje. U srpnju je došlo do blagog pada cijena zbog povećane ponude u sezoni. Nadalje do kraja godine cijene pšenice znatno rastu zbog njezina nedostatka na svjetskom tržištu (proizvodnja znatno manja nego što se predviđalo na početku godine). Maksimalna cijena pšenice u 2012. godini zabilježena je u prosincu, kada je iznosila 1,84 kn/kg. Godišnji prosjek cijena pšenice u 2012. godini iznosio je 1,51 kn/kg.

Cijene kukuruza u prvih sedam mjeseci stabilne su, na srednjim razinama. U kolovozu i rujnu dostižu visoke razine iz 2008. i 2011. godine. Zadnje tromjesečje 2012. godine donijelo je maksimalne cijene kukuruza u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena kukuruza za 2012. godinu bio je 1,48 kn/kg, što je maksimalni godišnji prosjek od 2001. godine.Početkom nove tržišne godine 2012./13. (od 1. srpnja 2012. godine) počinju i problemi na svjetskom i europskom tržištu. Uzrok problema bila je loša žetva i smanjeni prinosi, što je u kombinaciji sa smanjenim zalihama na svjetskom tržištu rezultiralo visokim cijenama. Loši prinosi u Europi i svijetu posljedica su golomrazica u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj, suše u Španjolskoj te ekstremno loše žetve u Rusiji i Ukrajini. Povrh svega val vrućine uzrokovao je znatno smanjenje prinosa kukuruza na Balkanu i u SAD-u. Cijene kukuruza ipak su bile konkurentnije (manji porast) u usporedbi sa pšenicom jer su smanjeni prinosi kukuruza u SAD-u i na Balkanu bili ublaženi rekordnim prinosima u Brazilu i Ukrajini.Cijene brašna (tip 550 glatko) prate trend cijena pšenice te su u prvih sedam mjeseci 2012. godine stabilne na srednjim razinama. U kolovozu počinju rasti te u rujnu i listopadu dostižu visoke razine iz 2008. i 2011. godine. Studeni i prosinac donose maksimalne cijene brašna (tip 550 glatko) u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena glatkog brašna u 2012. godini bio je niži od petogodišnjeg prosjeka (od 2008. do 2011. godine). Iznosio je 2,33 kn/kg.

Voće i povrćeNa domaćem tržištu voća tijekom 2012. nije bilo većih promjena cijena u odnosu na godinu prije.Do manjeg pomaka došlo je kod jabuka koje su u 2012. pretrpjele velike štete od kasnog mraza u vrijeme cvatnje pa je urod bio znatno smanjen. Iako su sve praćene sorte jabuka tijekom godine pratile svoj uobičajen trend, uočljiv je porast cijena dolaskom novog roda u rujnu kada su cijene bile na višim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne godine, ali ipak manje nego 2008. Od listopada do kraja godine cijene su im porasle i bile na najvišim cjenovnim razinama uz izuzetak sorte Granny Smith koja je kao kasna sorta vjerojatno izbjegla utjecaj kasnog mraza te su joj cijene u istom razdoblju bile na srednjim i višim cjenovnim razinama.Kasni mraz i niske temperature negativno su se odrazili i na urod breskvi, nektarina, marelica, šljiva i

trešanja, pa su im cijene od početka sezone bile na višim i najvišim cjenovnim razinama no ipak uglavnom nižim nego 2008. godine. Zbog velikih količina snijega te niskih temperatura i mraza u područjima koja su najveći proizvođači jagoda u RH, cijene jagoda su u travnju bile na najvišim razinama u odnosu na prethodne četiri godine kao i u vrijeme sezone. Mandarine su tijekom 2012. pratile svoj uobičajen cjenovni trend. Dolaskom roda 2012. u rujnu cijene su im bile na srednjim cjenovnim razinama, da bi u mjesecima do kraja godine bile na najvišim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine.

Vremenske prilike su kod povrća, kao i kod voća, uvelike utjecale na proizvodnju i smanjen urod. Nakon mraza, snijega i hladnoće zbog kojih su stradale rane povrtlarske kulture, u kontinentalnom su, a osobito istočnom dijelu Hrvatske, dugotrajne suše i velike vrućine prouzročile štetu na mnogim povrtlarskim kulturama. Zbog toga su npr. rajčice, iako su donekle pratile svoj uobičajen cjenovni trend, imale cijene na višim, a u nekim mjesecima i najvišim cijenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine. Zbog istih su razloga i kod zelene salate zabilježene cijene na višim, a od kolovoza do listopada i najvišim cjenovnim razinama. Od srpnja do rujna cijene cvjetače bile su više nego prethodnih godina, a kod kupusa i kelja taj je trend počeo u kolovozu i nastavio se do kraja godine.Veliko povećanje cijene u 2012. bilježimo i kod graha koji je od ožujka do kraja godine bio na najvišim cjenovnim razinama dok kod mrkve najviše cjenovne razine bilježimo od srpnja do kraja godine.

Agrarni inputiCijene poljoprivrednih inputa u 2012. godini u prosjeku su bile više 5 % u odnosu na 2011. godinu. Najveće poskupljenje u 2012., u odnosu prema prethodnoj godini, primjetno je kod sjemena i sadnog materijala (15,7 %), energija i maziva (12,7 %) i gnojiva (8,7 %). Cijene sredstava za zaštitu bilja i veterinarskih usluga neznatno su bile više u 2012. nego u prethodnoj godini (0,4 %, odnosno 0,5 % više). Stočna hrana u 2012. godini bila je skuplja 3,5 % nego 2011. godine. Cijene održavanja opreme bile su više 2,2 %, a cijene održavanja zgrada 3,6 % u 2012. godini nego u 2011. godini. Jedino su cijene ostalih usluga u 2012. godini bile niže 2 % nego godinu prije.

Analiza po pojedinim tromjesečjima pokazuje porast cijena za gotovo sve kategorije inputa u odnosu prema istom razdoblju 2011. godine. Neznatan pad cijena veterinarskih usluga bio je jedino u trećem i četvrtom tromjesečju i to 0,2 % u trećem i 0,7 % u četvrtom tromjesečju. Također su cijene ostalih usluga bile niže u prva tri tromjesečja 2012. godine prema 2011. od 1 do 4,5 %. U četvrtom su tromjesečju bile nešto više (0,2 %) prema istom razdoblju prethodne godine. Najviše su porasle cijene energija i maziva (22,4 %) u prvom tromjesečju 2012. godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, bazni su indeksi za 2012. godinu izračunati na temelju 2005. godine. U odnosu prema 2005. godini (baznoj), cijene poljoprivrednih inputa bile su u prosjeku u 2012. više 44 %. Cijene gnojiva bile su više 99,8 %, stočne hrane 54,1 %, a energije i maziva 49,8 % prema 2005. godini. Sredstva za zaštitu bilja 2012. godine bila su 48,7 % skuplja, a sjeme i sadni materijal 30,5 % nego 2005. godine. Cijene održavanja opreme bile su više 26,2 %, a zgrada 25,5 %. Veterinarske su usluge bile skuplje 15,6 % u odnosu prema baznoj godini, a ostale usluge 6,6 %. Promatrajući razdoblje od 2009. do 2012. godine, uočljiv je blag porast cijena ukupnih inputa iz godine u godinu. Također je uočljiv porast cijena svih pojedinih skupina inputa uz izuzetak sjemena i sadnog materijala koji su 2010. godine bile jeftiniji 4,7 % nego 2009. godine. Također su ostale usluge bile jeftinije 0,6 % 2011. godine, a 2 % 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu.

C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

U 2012. godini uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna američkih dolara, a izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1.621,5 milijuna američkih dolara, čime je ostvaren deficit od 945,8 milijuna američkih dolara.

U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini činila je 11,2 %. Premda nije riječ o visokom udjelu poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti robnog deficita, uočava se da je u 2012. godini nastavljen trend rasta udjela deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih

1

1

proizvoda u deficitu ukupne robne razmjene iz prethodne godine te je zabilježen najveći godišnji udio od 2000. godine.

Povećanje udjela deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u ukupnom deficitu uzrokovano je smanjenjem uvoza industrijskih proizvoda zbog gospodarske krize. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2012. godini iznosila je 63,2 % i veća je od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode vanjskotrgovinske razmjene.

U odnosu na prethodnu 2011. godinu, u 2012. godini izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iskazano količinski, porastao je 22 %, a vrijednosno samo 2 %. Promatrano u istom razdoblju, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iskazano količinski manji je 10 %, a vrijednosno 2 %. Deficit razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u istom je razdoblju smanjen 8 %.

U 2012. godini u strukturi ukupne razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najviše se trgovalo sa zemljama EU-a i CEFTA-e. Sa zemljama EU-a ostvareno je 58 % ukupne vrijednosti razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je sa zemljama CEFTA-e ostvareno 24 %. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3 milijuna američkih dolara, dok je u razmjeni sa zemljama EU-a ostvaren deficit u iznosu od 1.045,2 milijuna američkih dolara.

U 2012. godini RH je izvozila poljoprivredno-prehrambene proizvode u 109 zemalja. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezli smo u Bosnu i Hercegovinu (vrijednost izvoza RH u Bosnu i Hercegovinu tijekom 2012. godini iznosila je 464 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini

28,6 %), Italiju (vrijednost izvoza RH u Italiju u 2012. godini iznosila je 163 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 10,1 %), Sloveniju (vrijednost izvoza RH u Sloveniju u 2012. godini iznosila je 152 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 9,4 %), Srbiju (vrijednost izvoza RH u Srbiju u 2012. godini iznosila je 123 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 7,6 %) i Mađarsku (vrijednost izvoza RH u Mađarsku u 2012. godini iznosila je 101 milijun američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 6,2 %). Među deset najvažnijih izvoznih tržišta RH u 2012. godini bili su još Njemačka, Japan, Makedonija, Austrija i Grčka. Vrijednost izvoza RH u deset najvažnijih izvoznih zemalja čini 78,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

U 2012. godini RH je uvozila poljoprivredno-prehrambene proizvode iz 172 zemlje. U toj se godini najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozilo iz: Njemačke (vrijednost uvoza iz Njemačke u RH u 2012. godini iznosila je 337 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 13,1 %), Italije (vrijednost uvoza iz Italije u RH u 2012. godini iznosila je 277 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 10,8 %), Nizozemske (vrijednost uvoza iz Nizozemske u RH u 2012. godini iznosila je 199 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,8 %), Brazila (vrijednost uvoza iz Brazila u RH u 2012. godini iznosila je 188 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,3 %) i Mađarske (vrijednost uvoza iz Mađarske u RH u 2012. godini iznosila je 155 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 6 %). Među deset najvažnijih uvoznih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH bili su Bosna i Hercegovina, Poljska, Srbija, Austrija i Slovenija. Vrijednost uvoza iz navedenih zemalja činila je 67 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH.

Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske od 2008. do 2012. godine



Najznačajnija izvozna tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske u 2012. godini

1

1

Izvor: DZS

U 2012. godini najvažniji izvozni proizvodi RH, promatrano na razini oznake carinske tarife hs 6, jesu:

1. rafinirani šećer (vrijednost izvoza rafiniranog šećera iz RH iznosi 188 milijuna američkih dolara i čini 11,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH),

2. pšenica i suražica, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu (vrijednost izvoza pšenice i suražice, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu, iz RH iznosi 109 milijuna američkih dolara i čini 6,7 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH),

3. cigarete (vrijednost izvoza cigareta iz RH iznosi 74 milijuna američkih dolara i čini 4,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH),

4. razni prehrambeni proizvodi1 (vrijednost izvoza raznih prehrambenih proizvoda iz RH iznosi 63 milijuna američkih dolara i čini 3,9 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH) te

5. tuna (vrijednost izvoza tune iz RH iznosi 59 milijuna američkih dolara i čini 3,7 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH).

Navedeni proizvodi čine više od četvrtine vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH. Među deset najvažnijih izvoznih proizvoda ulaze i umaci i pripravci za umake te miješana začinska sredstva, vode s dodanim šećerom i aromama, živa

goveda, pivo i soja. Deset najvažnijih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 43,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH.

U 2012. godini u RH je, promatrano na razini proizvoda oznake carinske tarife hs 6, najviše uvezeno:

1. raznih prehrambenih proizvoda1 (RH je uvezla raznih prehrambenih proizvoda u vrijednosti 112 milijuna američkih dolara, što čini 4,4 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda),

2. zamrznutog svinjskog mesa (RH je uvezla zamrznutog svinjskog mesa u vrijednosti 99 milijuna američkih dolara, što je 3,9 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda),

3. sirovog šećera (RH je uvezla sirovog šećera u vrijednosti 96 milijuna američkih dolara, što je 3,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda),

4. uljanih pogača i ostalih krutih ostataka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje (RH je uvezla uljanih pogača i ostalih krutih ostatka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje u vrijednosti 80 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) te

5. živih goveda (RH je uvezla živih goveda u vrijednosti 79 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda).

1 Složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze, 5 % glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni, nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.

Najvažnija uvozna tržišta Republike Hrvatske poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u 2012. godini


Najvažniji izvozni poljoprivredno- prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini


1

1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda heterogeniji je od izvoza te navedeni proizvodi čine 18,2 % vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Među deset najvažnijih uvoznih proizvoda su i cigarete, pripravci za prehranu životinja, hrana za pse i mačke, kava te ulje uljane repice. Deset najvažnijih uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 27,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH.

Gledano po skupinama proizvoda oznake carinske tarife hs 2, najveći je suficit u 2012. godini ostvaren izvozom žitarica (113,3 milijuna američkih dolara), uljanog sjemenja i plodova te industrijskog bilja (44,1 milijun američkih dolara), prerađevina od mesa i riba (41,3 milijuna američkih dolara), riba i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka (36,5 milijuna američkih dolara), šećera i proizvoda od šećera (30,1 milijun američkih dolara), pića, alkohola i octa (22,6 milijuna američkih dolara), sirove i štavljene kože (15,5 milijuna američkih dolara) te duhana i duhanskih prerađevina (12,7 milijuna američkih dolara).

C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance

Proizvodno-potrošne bilance daju sveobuhvatnu sliku o stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u nekoj zemlji odnosno na nekom području tijekom određenog razdoblja.

Sve države članice Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska, izrađuju proizvodno-potrošne bilance na temelju jedinstvenih metodoloških uputa Statističkog ureda europskih zajednica (EUROSTAT). Bilanca vina obvezna je za sve države članice EU-a, a ostale se bilance izrađuju i dostavljaju EUROSTAT-u na temelju zajedničkog sporazuma.

Proizvodno-potrošne bilance izvor su informacija o ponudi i potražnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potrošnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po stanovniku te o stupnju samodostatnosti. Ovi pokazatelji daju prikaz stanja nacionalnog i europskog tržišta poljoprivredno- prehrambenih proizvoda i važan su izvor informacija za kreiranje mjera agrarne politike te omogućuju bolje upravljanje tržištima pojedinih proizvoda.

Hrvatsko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda obilježava neuravnoteženost ponude i potražnje.

Najčešće korišteni pokazatelj proizvodno-potrošnih bilanci je samodostatnost. Samodostatnost pokazuje

Najvažniji uvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u 2012. godini

Trgovinska bilanca razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po najvažnijim skupinama u 2012. godini



1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

1

Izvor: DZS

koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju.

U 2010. i 2011. godini Republika Hrvatska samodostatna je pšenicom, kukuruzom i zobi, proizvodnja tritikala je vrlo blizu samodostatnosti dok domaća proizvodnja ostalih žitarica ne podmiruje ukupne potrebe.

U 2011. godini, promatrano u odnosu na prethodnu 2010. godinu, porasla je samodostatnost uljaricama 51 %. Iako je Hrvatska samodostatna uljaricama, kod biljnih ulja samodostatna je jedino u proizvodnji sojina ulja.

Domaća proizvodnja povrća i voća ne podmiruje ukupne potrebe Republike Hrvatske. U proizvodnji povrća jedino se proizvodnja kupusa i poriluka u 2010. i 2011. godini približila granici samodostatnosti dok kod voća u navedenom razdoblju

samodostatnost bilježimo u proizvodnji trešanja i višanja, jabuka te mandarina.

Hrvatska je manjkava i u proizvodnji mesa. Najveća je samodostatnost kod mesa peradi, no u posljednje četiri godine bilježimo negativan trend odnosno od 2008. godine prešli smo iz samodostatnosti u nedostatnost.

Samodostatnost Republike Hrvatske žitaricama 2011. godine

Samodostatnost Republike Hrvatske uljaricama i uljima u 2011. godini

Samodostatnost Republike Hrvatske povrćem u 2011. godini

Samodostatnost Republike Hrvatske voćem u 2011. godini

Samodostatnost Republike Hrvatske mesom u 2011. godini

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede




1

Izvor: DZSIzvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava − FADN

D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network; u daljnjem tekstu FADN) instrument je Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava i utjecaja zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu ZPP). FADN sustav predstavlja provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih gospodarstava. Provođenje godišnjeg istraživanja obvezno je za sve države članice EU, a godišnja istraživanja u RH provode se na razini pilot-istraživanja od 2008. godine.

Opći je cilj FADN sustava praćenje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, ocjena gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analiza mjera poljoprivredne politike na temelju prikupljenih kvalitetnih i dostupnih podataka s poljoprivrednih gospodarstava te njihova obrada u skladu sa zahtjevima EU-a.

Organizacija i provođenje godišnjih FADN istraživanja provodi se na uzorku poljoprivrednih gospodarstava prema propisanoj metodologiji. Puna uspostava FADN sustava provodit će se na reprezentativnom FADN uzorku za računovodstvenu 2013. godinu, odnosno godinu pristupanja RH u punopravno članstvo EU-a, kako bi se ispunila obveza dostave podataka Europskoj komisiji (EK-u).

D.1.2. Metodologija FADN istraživanja

Poljoprivredno gospodarstvo u FADN sustavu gospodarstvo je koje ostvaruje dohodak od poljoprivrednih i ostalih dohodovnih aktivnosti (agroturizam, šumarstvo, uslužne djelatnosti i sl.), dobrovoljno sudjeluje u FADN sustavu i daje podatke koji se prikupljaju FADN istraživanjem.

Da bi određeno poljoprivredno gospodarstvo bilo uključeno u godišnje FADN istraživanje, moraju ga odabrati službenici Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS). U odabiru je potrebno ustanoviti pripada li određeno poljoprivredno gospodarstvo

području FADN istraživanja, ovisno o kriterijima tipa poljoprivredne proizvodnje i razreda ekonomske veličine, a na temelju plana uzorkovanja (selekcijskog plana) koji mora osigurati reprezentativnost poljoprivrednih gospodarstava u FADN uzorku.

Određivanje područja FADN istraživanja i okvira za primjenu jedinstvene tipologije i klasifikaciju gospodarstava osnovne su metodološke odrednice FADN sustava, a temelje se na podacima Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (Farm Structure Survey – FSS) te na Standard output (SO) koeficijentima poljoprivrednih proizvoda.

Područje FADN istraživanja uključuje poljoprivredna gospodarstva čija je ekonomska veličina jednaka ili veća od praga koji odgovara donjoj granici razreda ekonomske veličine, a iznosi 4.000 € (30.000,00 kn).

Da bi se osigurala reprezentativnost FADN uzorka, on mora pokrivati najmanje 90 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, najmanje 90 % ukupnih uvjetnih grla stoke i najmanje 90 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Reprezentativni uzorak predstavlja broj poljoprivrednih gospodarstava u FADN sustavu koji se utvrđuje statističkom metodom stratifikacije, odnosno raspoređivanjem unutar područja FADN istraživanja u stratume. Veličina reprezentativnog FADN uzorka u RH iznosi 1 251 poljoprivredno gospodarstvo, a predstavlja 40 % od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u RH, 85 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina (KPP), 86 % ukupnog broja uvjetnih grla stoke (UG) te 89 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje.

Od ukupnog broja od 233 276 gospodarstva, njih 141.000 (60 %) u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjeluje sa samo 11 % (240 mil. kn), obrađuju manje od 15 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, drže manje od 14 % uvjetnih grla stoke, čime ne ulaze u područje FADN istraživanja.

1• Ukupan broj PG 233.276

Izvor: DZS

Prilikom provede FADN istraživanja potrebno je osigurati da odabrani FADN uzorak odražava različitost proizvodnje u pojedinom području. Zato se područje FADN istraživanja definira prema tri kriterija: ekonomskoj veličini, tipu poljoprivredne proizvodnje i regionalnoj pripadnosti.

Ekonomska veličina PG-a određena je na temelju ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva izražene kao ukupni Standard output (SO), koji je zbroj vrijednosti svih proizvodnji dobiven množenjem svake pojedine proizvodnje zastupljene na gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica. Standard output (SO) predstavlja novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda po cijenama na pragu gospodarstva (at farm-gate price), koje ne uključuju potpore i poreze. U biljnoj proizvodnji SO se odnosi na jedan hektar ili 100 m2 za gljive, a u stočarskoj proizvodnji na grlo stoke, 100 kljunova peradi ili pčelinju zajednicu.

Ovisno o ukupnoj novčanoj vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, ona se raspoređuju u razrede ekonomske veličine:

razred u eurima u kunama

I 4.000 – 8.000 30.000 – 60.000

II 8.000 – 25.000 60.000 – 183.000

III 25.000 – 100.000 183.000 – 733.000

IV 100.000 – 500.000 733.000 – 3.600.000

V > 500.000 > 3.600.000

Tip poljoprivrednog gospodarstva određuje se na temelju udjela pojedinih SO-a različitih proizvodnih aktivnosti u odnosu prema ukupnom SO-u poljoprivrednoga gospodarstva, a postoje opći, glavni i posebni tip poljoprivrednoga gospodarstva.

S aspekta jedinstvene klasifikacije EU-a po tipovima (regulative EK-a 1242/2008 i 868/2009), poljoprivredna gospodarstva u RH razvrstana su u sljedeće tipove:

10 Ratarstvo20 Povrćarstvo i cvjećarstvo30 Trajni nasadi40 Mliječno govedarstvo50 Govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo60 Svinjogojstvo i peradarstvo70 Mješovita poljoprivredna gospodarstva.

Primjenom jedinstvene tipologije, u Hrvatskoj je općenito najzastupljeniji tip mješovitih poljoprivrednih gospodarstava (33 %), gdje se izdvaja kombinacija biljne i stočarske proizvodnje. Sljedeći prevladavajući tipovi odnose se na gospodarstva koja se bave pretežno ratarskom proizvodnjom (18 %) i trajnim nasadima (15 %), a najmanje je gospodarstava koja se bave proizvodnjom povrća, cvijeća i ukrasnog bilja (0,52 %).

D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja

Godišnjim FADN istraživanjem prikupljeno je više od 1 000 proizvodnih, ekonomskih i financijskih varijabli, koje se odnose na:

opće podatke o poljoprivrednom gospodarstvu

poljoprivredno zemljište u vlasništvu ili najmu

objekte, trajne nasade, mehanizaciju i opremu

broj i vrijednost stoke biljnu proizvodnju, proizvode prerade i

nedovršenu proizvodnja stočarsku proizvodnju ostale dohodovne aktivnosti specifične i režijske troškove potpore, odštete i ostala prava kredite i ostala zaduženja novčane tokove.

Proizvodni, ekonomski i financijski podaci za poljoprivredna gospodarstva, neovisno o obliku registracije (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo‒OPG, obrt, pravna osoba, zadruga i dr.), prikupljeni su od službenika Poljoprivredne savjetodavne službe korištenjem posebnom FADN aplikacijom za unos, kontrolu i njihovu obradu. Podaci su prikupljani izravno metodom intervjua s nositeljima/članovima poljoprivrednih gospodarstava korištenjem podacima

Određivanje reprezentativnog FADN uzorka

Izvor: DZS; Obrada: Poljoprivredna savjetodavna služba

dostupnim iz njihovih vlastitih evidencija ili uključivanjem knjigovodstvenih ureda, koji vode poslovne knjige, uz prethodna odobrenja nositelja poljoprivrednoga gospodarstva.

Sadržaj FADN istraživanja uključuje širok spektar poljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednom gospodarstvu (poljoprivredna proizvodnja, prerada poljoprivrednih proizvoda, šumarstvo, ribarstvo, poljoprivredne usluge, seoski turizam i sl.), ali ne uključuje industrijske, komercijalne i ostale nepoljoprivredne aktivnosti (trgovina i sl.).

D.1.4. Provedba FADN istraživanja 2013.

Temelj za određivanje veličine FADN uzorka za pilot-istraživanje za računovodstvenu 2012. godinu bili su podaci Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (DZS, lipanj 2010.) i SO 2007. koeficijenti poljoprivrednih proizvoda, koji su računani za razdoblje od 2005. do 2009. proizvodne godine (Agronomski fakultet Zagreb, siječanj 2011.).

Pilot FADN istraživanje u 2013. godini provedeno je na planiranom (nereprezentativnom) uzorku od 1 002 poljoprivredna gospodarstva, a što je 80 % u

odnosu prema reprezentativnom FADN uzorku na kojem će se provoditi sljedeća godišnja FADN istraživanja.

Budući da su prikupljeni podaci od nedovoljnog broja poljoprivrednih gospodarstava (nereprezentativni uzorak), dobiveni rezultati, iako ponderirani, ne mogu se smatrati relevantnima za primjenu na cjelokupnom području FADN istraživanja i ne daju pravu sliku stanja dohodovnog položaja poljoprivrednih gospodarstava u RH.

E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI

E.1. Godišnje izvješće o radu Sektora inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini

Djelokrug rada pojedinih inspekcija u poljoprivredi

Poljoprivredna je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom deset zakona, i to: Zakona o poljoprivredi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, Zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, Zakona o duhanu, Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja i Zakona o sredstvima za zaštitu te propisa donesenih na temelju tih zakona.

Također, poljoprivredna inspekcija i inspekcija za kakvoću hrane obavljale su nadzor nad primjenom dijela odredbi Zakona o hrani, Zakona o genetski modificiranim organizmima, Zakona o suzbijanju zlouporabe opojnih droga te propisa donesenih na temelju tih zakona.

Stočarska je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti životinja, Zakona o hrani i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa donesenih na temelju tih zakona.

Vinarska je inspekcija obavljala nadzor nad primjenom Zakona o vinu i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda te propisa donesenih na temelju navedenih zakona.

Aktivnosti i mjere inspekcija u poljoprivredi u 2012. godini

Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi, tijekom 2012. godine, bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno je 14 268 inspekcijskih nadzora, pri čemu 15 338 inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od 15 267 inspekcijskih zapisnika o očevidu. Pri utvrđenim nepravilnostima inspektori su donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje

nedostataka, povrat potpora te su poduzimali mjere odgovornosti. Doneseno je 1 708 prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti. Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21 prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u 2012. godini riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom 2012. godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih inspekcijskih nadzora.

Pregled najvažnijih aktivnosti inspekcija u poljoprivredi na temelju pojedinih zakona u 2012. godini

Na temelju Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju te propisa donesenih na njegovoj osnovi, poljoprivredni su inspektori obavili 3 018 inspekcijskih pregleda i donijeli 71 rješenje. Navedenim je inspekcijskim pregledima obuhvaćeno 2 889 korisnika novčanih potpora, pri čemu je njihova ukupna vrijednost iznosila 372.314.357,78 kn.S obzirom na strukturu potpora, nadzorima je obuhvaćeno: - 2 338 korisnika mjera ruralnog razvoja (1 306 korisnika potpore dohotku, 677 korisnika potpore za kapitalna ulaganja u poljoprivredi i 355 korisnika potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju)- 469 korisnika izravnih plaćanja u biljnoj proizvodnji, stočarstvu i potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja još je jedna od mjera ruralnog razvoja) - 82 korisnika poticaja u slatkovodnom i morskom ribarstvu (na temelju Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju „Narodne novine“, broj 83/09, 153/09 i 60/10).

Kao što je navedeno, inspektori su donijeli 71 rješenje, i to: - 50 rješenja kojima su pravnim i fizičkim osobama rješenjima utvrdili da kao korisnici potpore ne udovoljavaju uvjetima za isplatu - 18 rješenja kojima su pravnim i fizičkim osobama, korisnicima potpora, naređivali povrat

nezakonito ostvarenih novčanih sredstava na posebni žiroračun Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - 3 kombinirana rješenja (izreka kombinacija prethodnih dvaju). Navedenim je rješenjima spriječena isplata i naređeno za povrat ukupno 1.824.485,46 kn. Na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredni su inspektori najviše nadzora obavili vezano za obvezu ili na okolnost održavanja poljoprivrednog zemljišta sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju (obveza korisnika). Inspekcijski nadzori su se provodili u sklopu ciljanih nadzora kao i na temelju brojnih predstavki građana vezano za zakorovljenost (posebice ambrozijom) i to kako privatnog tako i poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Na temelju predstavki fizičkih i pravnih osoba o bespravnom posjedu i korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta poljoprivredni su inspektori utvrđivali činjenice na navedene okolnosti te zapisnike o utvrđenom stanju dostavljali nadležnim općinskim državnim odvjetništvima radi pokretanja postupaka zbog smetanja posjeda i nadoknade štete. Na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja u sklopu provedene ciljane kontrole inspektori su uzeli 308 uzoraka sjemena za laboratorijske analize radi utvrđivanja udovoljava li sjeme koje se stavlja na tržište minimalnim zahtjevima kvalitete propisane citiranim Zakonom i podzakonskim propisima. Utvrđeno je da od 308 uzoraka sjemena, 26 uzoraka ne udovoljava minimalnim zahtjevima kvalitete. Nadalje, na temelju Zakona o genetski modificiranim organizmima inspektori su uzeli 45 uzoraka sjemena poljoprivrednog bilja radi određivanja možebitnog sadržaja GMO-a. Ti su uzorci poljoprivrednog sjemena uzeti u najvažnijih domaćih i stranih selekcijskih tvrtki koje stavljaju u promet sjeme na tržištu Republike Hrvatske. Uzorci su dostavljeni na analizu Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo iz Zagreba, koji je svaki ocijenio konačnom ocjenom: uzorak odgovara.Na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, poljoprivredna je inspekcija obavila ukupno 2 737 inspekcijskih nadzora, 2 891 inspekcijski pregled i sačinila 2 815 zapisnika o pregledu, donijela 477 prvostupanjskih rješenja te podnijela 154 optužna prijedloga. Nadalje, na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredna je inspekcija u 2012. godini obavila ukupno 928 inspekcijskih pregleda i sastavila 930 zapisnika o

inspekcijskom nadzoru. Donijela je 12 inspekcijskih rješenja od kojih je svih 12 izvršeno bez izvršnog postupka. Podnesena su 3 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka.Inspekcija za kakvoću hrane na temelju Zakona o hrani obavila je 145 inspekcijskih nadzora te donijela 15 rješenja za uklanjanje nepravilnosti i podnijela 5 optužnih prijedloga nadležnom prekršajnom sudu. Također, inspekcija za kakvoću hrane uzela je 48 uzoraka hrane za analizu kakvoće. U 8 slučajeva utvrđena je nesukladnost uzoraka.

Stočarska inspekcija

Na temelju Zakona o stočarstvu, Zakona o zaštiti životinja i Zakona o hrani, stočarski su inspektori obavili 1 480 inspekcijskih nadzora i 1 560 inspekcijskih pregleda, o čemu su sastavili 1 602 zapisnika, donijeli su 151 rješenje za uklanjanje uočenih povreda propisa te podnijeli 332 optužna prijedloga za pokretanje prekršajnih postupka.

Vinarska inspekcija

Na temelju Zakona o vinu i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, vinarska je inspekcija obavila ukupno 1 275 inspekcijskih nadzora, obavila 1 510 inspekcijskih pregleda i sastavila1 552 zapisnika o pregledu, donijela 162 prvostupanjska rješenja, podnijela 124 optužna prijedloga i izdala 21 prekršajni nalog.Inspektori su uzeli 130 uzorka vina od ukupno 3 286 440 litara vina. Ni za jedan uzorak nije utvrđeno da ne udovoljava propisanim parametrima kategorije kakvoće za koju vino pretendira.

E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u 2012. godini

Sektor veterinarske inspekcije Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane, unutar kojeg je ustrojena Služba veterinarske inspekcije, u sklopu svojih nadležnosti tijekom 2012. godine provodio je nadzor nad provođenjem sljedećih zakona:− Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, broj 41/07 i 55/11),− Zakona o hrani („Narodne novine“, broj 46/07 i 55/11),− Zakona o zaštiti životinja („Narodne novine“, broj 135/06)

− Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima („Narodne novine“, broj 84/08).

Na temelju navedenih zakona te provedenih propisa navedenih zakona Služba veterinarske inspekcije tijekom 2012. godine provodila je inspekcijski nadzor i službene kontrole u skladu s propisima iz veterinarstva, sigurnosti hrane, zaštite životinja te drugim posebnim propisima. Službene su kontrole provodili državni veterinarski inspektori, službeni veterinari i drugi državni službenici koje je za to ovlastio ministar poljoprivrede. Službene kontrole podrazumijevaju svaki oblik kontrole koja se provodi u odobrenim objektima pod posebnim uvjetima i registriranim objektima u poslovanju s hranom iz djelokruga rada veterinarske inspekcije te u odobrenim i registriranim objektima u poslovanju s hranom za životinje; u odobrenim i registriranim objektima u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla; nad proizvodnjom i prometom veterinarsko-medicinskih proizvoda i laboratorija koji provode ispitivanje i kontrolu veterinarsko-medicinskih proizvoda; nad provođenjem svih nadzora iz djelokruga rada veterinarske inspekcije, nad provedbom mjera za otkrivanje, sprečavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zoonoza te zaraznih i nametničkih bolesti; nad radom kontrolnih tijela i ovlaštenih veterinarskih organizacija; zaštite životinja, prometa i označavanja životinja; nad sredstvima za prijevoz i uvjetima prijevoza te objektima, uvjetima i opremom za promet životinjama; nad dobivanjem, proizvodnjom i skladištenjem sjemena za umjetno osjemenjivanje i oplođenih jajnih stanica te reprodukcijom i farmskim uzgojem životinja; nad uvjetima za držanje, uzgoj i proizvodnju životinja i hrane životinjskog podrijetla; nad laboratorijima koji obavljaju analize u veterinarstvu te nad svim drugim objektima, sredstvima, predmetima i opremom koji mogu biti prijenosnici zaraznih bolesti životinja ili na drugi način ugrožavati njihovo zdravlje, zdravlje ljudi i okoliš.

Godine 2012. Uprava je imala sveukupno 30 064 inspekcijska predmeta, provedeno je 25 665 inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno 30 480 nepravilnosti te naložena 25 681 mjera i kazne od 11.563.500,00 kuna. Od sveukupno 1 300 optužnih prijedloga koliko ih je u 2012. godini podignuto protiv fizičkih osoba najviše ih se odnosi na držanje i uzgoj životinja te sustav provedbe veterinarske djelatnosti. Protiv pravnih osoba u

2012. godini podignuto je 200 optužnih prijedloga, od čega ih se najviše odnosi na hranu životinjskog podrijetla i držanje i uzgoj životinja. Tijekom 2012. godine inspekcijske poslove Službe veterinarske inspekcije obavljali su sljedeći odjeli – veterinarski ured u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Varaždinu, Zagrebu, Gradu Zagrebu te Odjel za financiranje službenih kontrola, s ukupno 89 veterinarskih inspektora i 104 službena veterinara. O nadzoru i radu pojedinih odjela više se može pronaći u tablici 83.: „Opći podaci nadzora i rada Uprave po odjelima od 1. 1. 2012. do 31. 12. 2012.“ i tablici 84.: „Opći podaci nadzora i rada Uprave po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini“.

E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u 2012. godini

1. Djelokrug rada Sektora fitosanitarne inspekcijeFitosanitarna inspekcija obavljala je tijekom 2012. godine poslove na temelju Zakona o biljnom zdravstvu („Narodne novine“, broj 75/05 i 55/11), Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja („Narodne novine“, broj 140/05, 35/08 i 55/11), Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu („Narodne novine«, broj 75/09 i 61/11), Zakona o sredstvima za zaštitu bilja („Narodne novine“, broj 70/05) i Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda („Narodne novine“, broj 149/09, 22/11 i 120/12).

2. Ustroj Sektora fitosanitarne inspekcije s pregledom broja državnih službenika koji su obavljali poslove inspekcijskog nadzoraFitosanitarna inspekcija djelovala je u 2012. godini kao Sektor fitosanitarne inspekcije unutar Uprave sigurnosti hrane i fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede.Sektor fitosanitarne inspekcije imao je u svom sastavu dvije službe: Službu fitosanitarne inspekcije, bez unutarnjih ustrojstvenih jedinica, i Službu za koordinaciju rada područnih jedinica fitosanitarne inspekcije, koja je u svom sastavu imala pet odjela – područnih jedinica fitosanitarne inspekcije: Zagreb, Varaždin, Osijek, Rijeka i Split.Tijekom 2012. godine u Sektoru fitosanitarne inspekcije bilo je zaposleno 49 službenika. Fitosanitarni inspektori u odjelima – područnim jedinicama bili su raspoređeni u ukupno 23 ispostave, a djelovali su na cijelom teritoriju RH,

uključujući i 29 propisom određenih mjesta ulaska u RH za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete.

3. Stručna osposobljenost i opremljenost Sektora fitosanitarne inspekcijeTijekom 2012. godine nastavljeno je stručno osposobljavanje fitosanitarnih inspektora sudjelovanjem na radionicama u zemlji i inozemstvu. Vezano uz početak obavljanja kontrole kvalitete uvoznih pošiljaka svježeg voća i povrća od 1. siječnja 2012., nabavljena je potrebna oprema, a fitosanitarni inspektori educirani su u teorijskim i praktičnim radionicama u sklopu projekta „Jačanje institucionalnih kapaciteta hrvatskih inspekcija za kontrolu svježeg voća i povrća“. Radi daljnje učinkovite primjene odredaba propisa o kontroli usklađenosti svježeg voća i povrća s tržišnim standardima, u 2012. godini fitosanitarni su inspektori sudjelovali i na međunarodnim radionicama u Sarajevu i Podgorici. Također, u namjeri da se dodatno unaprijedi znanje fitosanitarnih inspektora o fitosanitarnom nadzoru za vrijeme premještanja bilja na unutarnjem tržištu, u ožujku 2012. održana je TAIEX radionica. Nastavljena je provedba programa posebnog nadzora nad 23 organizma štetna za bilje u skladu s prihvaćenim godišnjim programom. S tim u vezi, na početku 2012. stručnjaci Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja održali su radionicu za fitosanitarne inspektore na kojoj je prezentiran način obavljanja posebnog nadzora za nove štetne organizme.Radi poboljšanja uvjeta rada fitosanitarne inspekcije u pogledu opreme i infrastrukture na graničnim fitosanitarnim prijelazima koji ostaju djelovati nakon pristupanja RH EU-u, u sklopu IPA 2008. projekta „Daljnje jačanje kapaciteta granične veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“, tijekom 2012. nastavljena je izgradnja objekta za potrebe fitosanitarne, veterinarske i sanitarne inspekcije u Zračnoj luci Zagreb, započeta potkraj kolovoza 2011. Također, u sklopu IPA 2009. projekta „Unapređenje četiri odabrana dugoročna veterinarska i fitosanitarna granična inspekcijska prijelaza“ nastavljena je gradnja objekta za potrebe fitosanitarne i veterinarske inspekcije na graničnom prijelazu Stara Gradiška, započeta potkraj listopada 2011. Ugovor o izvođenju radova za BIP-ove Metković, Ploče i Karasovići potpisan je s novim ugovarateljem i radovi su započeli potkraj listopada 2012. Nakon raskidanja ugovora

za izgradnju i nadzor izgradnje BIP-a Rijeka potpisanih u sklopu IPA 2008. projekta, nastavak gradnje BIP-a Rijeka preuzeo je koncesionar Jadranska vrata d. d. koji je pripremio projektnu dokumentaciju te u svibnju 2012. ishodio lokacijsku dozvolu, a Lučka uprava Rijeka, kao investitor, potkraj studenoga 2012. ishodila je građevinsku dozvolu.

4. Analiza rada Sektora fitosanitarne inspekcije – obavljene aktivnosti po pojedinim zakonima u 2012. godini– Zakon o biljnom zdravstvuObavljeno je ukupno 12 019 fitosanitarnih pregleda pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta pri unošenju u RH. Uz to je obavljeno i 8 189 pregleda drvenoga materijala za pakiranje radi provjere udovoljavanja Međunarodnoj normi za fitosanitarne mjere broj 15.Pregledano je i 6 530 pošiljaka bilja, biljnih proizvoda i drugih nadziranih predmeta namijenjenih izvozu te 645 reeksportnih pošiljaka. Za sve pregledane pošiljke u izvozu i reeksportu izdani su fitosanitarni certifikati za izvoz ili reeksport – ukupno 7 175 certifikata.Od poslova u unutrašnjosti RH fitosanitarni pregled u vezi s premještanjem obavljen je na 139 različitih mjesta proizvodnje kod 62 posjednika bilja upisana u Fitosanitarni upisnik, od toga pregled standardnoga sadnog materijala voćaka i vinove loze na 121 mjestu proizvodnje kod 44 posjednika, a pregled sadnog materijala povrća i cvijeća na 18 mjesta proizvodnje kod 18 posjednika.Fitosanitarna inspekcija bila je glavni nositelj provedbe programa posebnog nadzora nad pojedinim štetnim organizmima. U 2012. u RH su se provodila 23 programa posebnog nadzora, od kojih je fitosanitarna inspekcija bila provoditelj u 20 programa i pritom obavila 1 725 pregleda. Pri provedbi programa posebnog nadzora fitosanitarna je inspekcija uzela i poslala na laboratorijsku analizu 1 799 uzoraka biljnog materijala, tla, vode, štetnih organizama i drugog materijala. Usto je postavila 666 mamaca ili lovki za hvatanje štetnih organizama i vektora štetnih organizama te u određenim vremenskim razmacima pregledavala postavljene mamce i lovke.Obavljeno je i 214 pregleda radi utvrđivanja pojave ili suzbijanja nekarantenskih štetnih organizama, od čega se 164 pregleda odnose na korovsku vrstu pelinolisnu ambroziju (Ambrosia

artemisiifolia), a 42 na smrdljivu snijet žitarica (Tilletia spp.).U okviru praćenja (monitoringa) pojedinih štetnih organizama obavljeno je 128 pregleda.U 2012. godini obavljen je i 321 fitosanitarni pregled bilja tijekom premještanja (tzv. pregled na tržištu).Inspekcijski nadzor kod pravnih ili fizičkih osoba koje primjenjuju postupke tretiranja i/ili označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu obavljen je kod 69 subjekata.Na mjestima ulaska (ulaznim graničnim prijelazima) izdano je 2 678 biljnih putovnica za bilje iz uvoza koje pri premještanju u unutrašnjosti zemlje mora pratiti biljna putovnica. – Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog biljaTijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je 3 771 pregled reprodukcijskog materijala poljoprivrednog bilja pri uvozu u RH.

– Zakon o šumskom reprodukcijskom materijaluObavljeno je 5 pregleda šumskoga reprodukcijskog materijala pri uvozu.– Zakon o sredstvima za zaštitu biljaTijekom 2012. fitosanitarna inspekcija obavila je nadzor nad 464 uvozne pošiljke sredstava za zaštitu bilja.– Upravni predmetiFitosanitarni inspektori riješili su ukupno 229 upravnih predmeta, od toga 217 na temelju Zakona o biljnom zdravstvu, 6 na temelju Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, 5 na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (kontrola kvalitete voća i povrća) i 1 na temelju Zakona o sredstvima za zaštitu bilja.

F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJAF.1. EURedovita aktivnost u sklopu priprema za članstvo u Europskoj uniji zakonodavno je i administrativno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a. S obzirom na opseg i kompleksnost zakonodavstva EU-a koje uređuje pitanja poljoprivrede, sigurnosti hrane, veterinarstva i fitosanitarne politike, usklađivanje je već niz godina najintenzivnije upravo u ovim područjima. U 2012. godini, u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije, prihvaćen je jedan zakon kojim se hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s odredbama EU-a (Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda) te 38 podzakonskih propisa iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.

Pošto je 9. prosinca 2011. godine potpisan Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, predstavnici Republike Hrvatske stekli su pravo sudjelovanja u radu radnih tijela Vijeća Europske unije i Europske komisije u svojstvu promatrača, što znači da su do punopravnog članstva RH u EU imali pravo sudjelovanja u raspravama, ali ne i pravo glasa. Predstavnici Ministarstva poljoprivrede uključili su se u rad Vijeća Europske unije u trenutku kada se na razini EU-a počeo dogovarati reformski paket Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike koji će se primjenjivati u svim zemljama članicama, pa tako i u Hrvatskoj, od 2014., odnosno 2015. godine. O važnosti EU politika koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te o mjeri u kojoj se Ministarstvo uključilo u rad tijela EU-a govori podatak da je tijekom 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede putem svojih predstavnika sudjelovalo na 208 sastanaka u sklopu Europske komisije, 81 sastanku radnih skupina Vijeća ministara poljoprivrede, 23 sastanka Posebnog odbora za poljoprivredu koji djeluje u sklopu Vijeća te na svim sastancima Vijeća ministara poljoprivrede (ukupno 12).

U Zagrebu u travnju 2012. godine boravio je povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ruralni razvoj g. Dacian Ciolos.

U povodu obilježavanja 50 godina od utemeljenja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koja je postala temelj europske integracije, Ured za tehničku pomoć i razmjenu informacija Opće uprave za proširenje Europske unije sa sjedištem u Bruxellesu (TAIEX) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirali su od 10. do 15. listopada 2012. godine dvije regionalne radionice (u Vukovaru i Šibeniku) za hrvatsku javnosti te jednu međunarodnu konferenciju, održanu u Zagrebu pod naslovom Zajednička poljoprivredna politika ‒ ukorak s vremenom, na kojoj je bio nazočan glavni direktor DG AGRI-ja Jose Manuel Silva Rodriguez te predstavnici država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

F.2. WTONakon VIII. Ministarske konferencije Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u prosincu 2011. godine, kao najvišeg tijela WTO-a koje može donijeti odluke o svim pitanjima vezanim uz multilateralni trgovinski sustav, tijekom 2012. godine nastavljeno je održavanje sastanaka zemalja članica WTO-a radi traženja mogućnosti hoće li se o pojedinim dijelovima znatno šireg nacrta Doha kruga sporazuma u poljoprivredi moći postići dogovor prije nego o ostatku nacrta i na vrijeme za sljedeću Ministarsku konferenciju (Bali, prosinac 2013. godine).

Održani sastanci bili su brojniji u drugom dijelu godine, a konzultacije u različitim vrstama sastanaka bile su usmjerene na dva prijedloga: upravljanje carinskim kvotama (pregovaračka skupina G-20 zemalja u razvoju) i domaća potpora i prehrambena sigurnost (pregovaračka skupina G-33 zemalja u razvoju).

Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je pratiti tijek pregovora Doha razvojnog kruga i pregovore o pristupanju članstvu u WTO-u novih zemalja.

Nadalje, u sklopu obveza preuzetih članstvom u WTO-u izvršavale su se obveze vezane uz provedbu trgovinskih mjera u poljoprivredi (izrada notifikacija

radi osiguranja transparentnosti postupaka koji se primjenjuju u međunarodnoj trgovini i raspodjela kvota) te se nastavilo pratiti izmjene u zakonodavnom okviru drugih zemalja članica WTO-a, a koje se tiču trgovinskih pitanja.

F.3. Ugovori o slobodnoj trgoviniTijekom 2012. godine nije bilo pregovora o sklapanju novih ugovora o slobodnoj trgovini već je nastavljeno ispunjavanje obveza iz postojećih ugovora raspodjelom uvoznih carinskih kvota, hrvatske preferencijalne izvozne kvote za šećer za tržište EU-a te sudjelovanjem predstavnika Ministarstva poljoprivrede u radu radnih tijela iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA ugovor).

Očekivano pristupanje Republike Hrvatske u EU donijelo je i promjene u trgovinskom režimu s drugim zemljama, posebno u odnosu prema zemljama CEFTA ugovora koji omogućuje veće izvozne koncesije za hrvatske poljoprivredno-prehrambene proizvode nego što to imaju istovrsni proizvodi ostalih zemalja članica EU-a na tim tržištima putem pojedinačnih sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Pristupanje EU-u donosi nove uvjete izvoza u zemlje CEFTA-e za velik broj poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda u smislu povećanja carina za hrvatske proizvode koji se izvoze u zemlje CEFTA-e jer sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju, koje je EU sklopio s tim zemljama, u pravilu propisuju višu razinu carinske zaštite za pristup EU proizvoda na njihovo tržište.

Ministarstvo poljoprivrede aktivno je rješavalo ovu problematiku sudjelovanjem na sastancima na visokoj razini s predstavnicima Europske komisije, na sastancima radnih tijela između predstavnika RH i EU održanim na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, na sastancima s predstavnicima pojedinih zemalja CEFTA-e te s hrvatskim gospodarstvenicima, a radi zadržavanja postojećih trgovinskih tokova sa zemljama CEFTA-e.

F.4. Bilateralna suradnjaTijekom 2012. godine održano je nekoliko važnih susreta na ministarskoj razini, od kojih izdvajamo susret s europskim povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj, g. Dacianom Ciolosom u Zagrebu, za vrijeme kojeg je održan sastanak s ministrom

Jakovinom vezano uz preostale aktivnosti Ministarstva poljoprivrede u prilagodbi zakonodavstva radi odgovarajuće pripreme za punu provedbu Zajedničke poljoprivredne politike poslije pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Organiziran je i sastanak povjerenika s predstavnicima poljoprivrednih udruga.

Osim toga, održan je sastanak s delegacijom Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane (ENVI) u Zagrebu o provedbi pravila u vezi s označavanjem hrane i sigurnosti hrane, sustavom praćenja i inspekcije, kontrolnim mjerama za rješavanje bolesti životinja, veterinarskim i fitosanitarnim standardima i dr.

Organizirani su i bilateralni susreti s ministrima regije koji su u Hrvatskoj boravili za održavanja neformalnog susreta ministara u povodu održavanja 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru.

Za posjeta austrijskog predsjednika Republici Hrvatskoj, ministar Jakovina susreo se s austrijskim ministrom poljoprivrede u Zagrebu.

Također su organizirani službeni posjeti međunarodnim događajima kao što su priprema sudjelovanja na konferencijama, panelima te okruglim stolovima koji su bili prigoda za bilateralne susrete sa stranim ministrima. Izdvajamo službene posjete ministra Izraelu, Sloveniji, Srbiji i Poljskoj te organiziranje posjeta pomoćnika ministra i zamjenice ministra Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Maroku i Austriji.

Održane su konzultacije s francuskim, austrijskim i njemačkim atašeima i dogovoreni programi suradnje za 2012. g. koji su poslužili kao podloga za susrete eksperata na tehničkoj razini.

Tijekom 2012. organizirano je nekoliko razmjena stručnjaka u obliku studijskih putovanja za predstavnike Ministarstva poljoprivrede putem francuske, njemačke i austrijske suradnje te je pružena pomoć naših stručnjaka delegacijama iz BiH o temi poljoprivrednog savjetovanja te kineskoj delegaciji o temi ribarstva. Predstavnici dviju hrvatskih udruga sudjelovali su na konferenciji u Maroku o temi seoskih žena.

Ministarstvo stalno organizira sudjelovanje hrvatskih predstavnika na mješovitim gospodarsko-

trgovinskim odborima, a izdvajamo sudjelovanje predstavnika Ministarstva poljoprivrede na Hrvatsko-ukrajinskom odboru za trgovinsko-gospodarsku i znanstveno-tehničku suradnju.

F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijamaHrvatski predstavnici sudjelovali su u nizu aktivnosti i projekata koje je organizirala Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

Od FAO projekata koji su 2012. godine bili u pripremi ili provedbi izdvajamo:

- FAO/EBRD projekt „Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj te poboljšanje veza između poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača“

- regionalni projekt oblikovanja poljoprivredne politike i ruralnog razvoja u zemljama jugoistočne Europe za pristup EU.

Izaslanstvo Ministarstva poljoprivrede sudjelovalo je na 28. sjednici Regionalne FAO konferencije za Europu koja je održana u Bakuu (Azerbajdžan) od 19. do 20. travnja 2012. godine.

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske agencije za hranu i FAO-a u listopadu 2012. godine obilježen je Svjetski dan hrane putem međunarodnog stručnog skupa Hrvatska na putu u EU – izazovi i očekivanja u području sigurnosti hrane i poljoprivredne politike, koji je održan u Osijeku.

Ministarstvo poljoprivrede u 2012. godini koordiniralo je aktivnosti i sudjelovanje hrvatskih predstavnika u radu međunarodnih organizacija kao što su Vijeće i Skupština Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV), Međunarodno vijeće za masline (IOC) i Međunarodne organizacije za šećer (ISO) te Skupine za javno zdravstvo, hranu i vodu (PHFWG) i sjednice NATO-a u Bruxellesu.

Ministarstvo poljoprivrede također sudjeluje u radu regionalnih organizacija kao što su Stalna radna skupina za ruralni razvoj (SWG), Unija za Mediteran, Dunavska strategija i Srednjoeuropska inicijativa (CEI). Vrlo je važan doprinos Ministarstva u radu Stalne radne skupine (SWG) u sklopu koje je u rujnu 2012. godine u Biogradu na Moru, u sklopu 59.

Svjetskog natjecanja u oranju, održan Neformalni sastanak ministara cijele regije.

F.6. Projekti financirani iz programa IPA – I. komponentaRepublika Hrvatska korisnica je većeg broja projekata sufinanciranih iz pretpristupnog programa IPA, namijenjenih jačanju administrativnih kapaciteta u poljoprivredi.

U 2012. godini završeni su projekti:

- IPA 2007. „Upravljanje i nadzor poljoprivrednih fondova“ (vrijednost: 6,022 milijuna eura) kojem je cilj pomoći u uspostavi IAKS i LPIS sustava, organizaciji kontrole na terenu i uspostavi procedura vezanih uz plaćanja u poljoprivredi.

Tijekom 2012. godine započeli su, odnosno bili su u fazi provedbe, sljedeći projekti:

- IPA 2008. „Jačanje tržišne komponente u hrvatskom ribarskom sektoru“ vrijednosti 2,16 milijuna eura, a koji uključuje i izgradnju i opremanje veletržnice ribom u Tribunju te uspostavu sustava za prikupljanje i analizu podataka u ribarstvu

- IPA 2008. „Nastavak potpore jačanju granične veterinarske, fitosanitarne i sanitarne inspekcije“ vrijednosti 5,3 milijuna eura u sklopu kojeg se grade i opremaju granične inspekcijske postaje Bajakovo i Zračna luka Zagreb

- IPA 2008. „Podrška kontroli/iskorjenjivanju bolesti životinja u Hrvatskoj“ vrijednosti 4,12 milijuna eura, kojim se financira oralno cijepljenje lisica protiv bjesnoće te opremanje nacionalnoga referentnog laboratorija za bjesnoću i informiranje javnosti o bjesnoći i kampanjama oralnog cijepljenja

- IPA 2008. „Potpora hrvatskoj ribarskoj administraciji u razvoju Operativnog programa i s tim povezane promidžbene strategije“, vrijednosti 200 tisuća eura

- IPA 2008. „Jačanje hrvatske administracije zadužene za akreditaciju agencije za plaćanja u poljoprivredi“; ukupan je iznos projekta 222 tisuće eura; krajnji mu je korisnik Samostalna služba za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

- IPA 2008. „Daljnji razvoj hrvatskog FADN pilot-sustava“; ukupan je iznos projekta 222

tisuće eura; krajnji mu je korisnik Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

- IPA 2009. „Unapređenje četiriju odabranih dugoročnih veterinarskih i fitosanitarnih graničnih prijelaza“, vrijednosti 8,6 milijuna eura

- IPA 2009. „Jačanje administrativnih kapaciteta u području strukturne politike i državnih potpora u ribarstvu“ vrijednosti 650 tisuća eura; krajnji je korisnik projekta Uprava ribarstva

- IPA 2009. „Jačanje kapaciteta za implementaciju Direktive o onečišćenju uzrokovanom ispuštanjem opasnih tvari u vodni okoliš i Okvirne direktive o vodama“ vrijednosti 1,1 milijun eura, krajnji mu je korisnik Uprava vodnoga gospodarstva i Hrvatske vode.

Ujedno je veći broj projekata bio u pripremnoj fazi za početak provedbe: - IPA 2009. „Jačanje kapaciteta interne

revizije za provedbu revizija CAP“; ukupan je iznos projekta 190 tisuća eura; krajnji mu je korisnik Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

- IPA 2009. „Podrška pripremi plana ruralnog razvoja za razdoblje 2014. ‒ 2020.“; ukupan je iznos projekta 180 tisuća eura; krajnji mu je korisnik Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje

- IPA 2010. „Nastavak podrške kontroli/iskorjenjivanju životinjskih bolesti u Hrvatskoj“; ukupan je iznos projekta 4,08 milijuna eura; krajnji mu je korisnik Uprava veterinarstva;

IPA 2011. „Jačanje kapaciteta APPRRR-a i priprema za razdoblje poslije 2013.“; ukupan je iznos projekta 4,8 milijuna eura; krajnji mu je korisnik Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjimaMinistarstvo poljoprivrede i Hrvatska gospodarska komora zajednički su organizirali promociju hrvatskih proizvoda, a u skladu sa Sporazumom o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja nastupa na međunarodnim sajmovima za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja od 25. travnja 2008. godine.

Također, Ministarstvo i HGK u 2012. godini zajednički su sudjelovali u promociji hrvatskih vina na stranim tržištima u skladu sa Sporazumom o novčanoj potpori radi poticanja i organiziranja promidžbe na inozemnim tržištima vina Hrvatske za poduzetnike iz područja djelatnosti Ministarstva.

Godišnjim programom zajedničkog nastupa na međunarodnim sajmovima za 2012. godinu bilo je sufinancirano 14 nastupa na međunarodnim sajmovima i manifestacijama u poljoprivredi i prehrambenoj industriji i 19 sajmova u drvnoj industriji. To je izravna potpora našim proizvođačima u predstavljanju svojih proizvoda i upoznavanju s kretanjima i novostima na međunarodnim tržištima. Ujedno su sajmovi mjesta na kojima ministri poljoprivrede održavaju političke konzultacije putem konferencija, foruma i bilateralnih sastanaka.

Među najvažnijim sajmovima održanima 2012. godine svakako treba istaknuti Međunarodni sajam, prehrane, poljoprivrede i vrtlarstva – Zeleni tjedan, koji se već 76 godina u siječnju održava u Berlinu, a na kome se tradicionalno skupi 50-ak ministara poljoprivrede iz cijelog svijeta te je to gospodarski i politički važno mjesto na kome se održi niz bilateralnih sastanaka na ministarskoj razini.

G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA 2013. GODINU

Tri su osnovna područja mjera poljoprivredne politike u kojima se Republika Hrvatska uskladila sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. To su izravna plaćanja, mjere uređenja tržišta i mjere potpore ruralnom razvoju. Proces prilagodbe odvijao se intenzivno u sva tri područja, a jedno od najzahtjevnijih jesu izravna plaćanja.

G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike

IZRAVNA PLAĆANJAPrelazak na europski model izravnih plaćanja zahtijevao je postupnost u primjeni kako bi se izbjegli negativni učinci naglog prelaska na novi sustav. Stoga već unazad nekoliko godina svake godine sustav izravnih plaćanja doživljava reformu. Do 2008. godine u Hrvatskoj su sva izravna plaćanja bila proizvodno vezana, a od 2011. godine, Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 92/10, 127/10 i 124/11) uvedeno je osnovno plaćanje u biljnoj proizvodnji kao oblik nevezanog plaćanja, a ujedno se smanjio i broj razreda potpore čime je započeo proces odvajanja plaćanja od proizvodnje u skladu sa smjernicama Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Broj proizvodno vezanih potpora smanjen je tako s više od dvjesto u 2008. godini na samo devet u 2011. godini.U 2012. godini sustav je usklađen tako da bude uvelike sličan europskom. To je zadnja godina u kojoj se izravna plaćanja isplaćuju iz vlastita proračuna i u kojoj je učinjen još jedan korak usklađivanja sustava izravnih plaćanja s europskim. U toj je godini prvi put primijenjen regionalni model jedinstvenih plaćanja koji podrazumijeva dodjelu prava na plaćanja. Reforme se nastavljaju i u 2013. godini kada će Hrvatska, kao članica Europske unije, posve preuzeti postojeći europski model.

Nakon 2014. godine očekuje se relativno stabilan okvir za provedbu izravnih plaćanja koji bi, prema najavama iz Europske komisije, trebao biti jednostavniji za primjenu od postojećeg. Izravna se plaćanja „ozelenjavaju“, odnosno u mjere prvog stupa potpore uvode se određene mjere za primjenu standarda proizvodnje radi očuvanja okoliša.

U središtu je pozornosti nove reforme Zajedničke poljoprivredne politike do 2020. godine novi sustav izravnih plaćanja pod nazivom model osnovnog plaćanja. Taj se model slično kao i do sada u regionalnom modelu izravnih plaćanja sastoji od dodjele prava na plaćanja po površini poljoprivrednicima koji imaju prihvatljive hektare. Sastavni su mu dio i plaćanja za poljoprivredno djelovanje s povoljnim učinkom na klimu i okoliš te za poljoprivrednike u područjima s težim uvjetima gospodarenja. Predviđena su i dodatna plaćanja za mlade poljoprivrednike koji se tek počinju baviti poljoprivredom te paušalna plaćanja za male poljoprivrednike. Zadržava se mogućnost zemljama članicama da za sektore u teškoćama, koji su posebno važni zbog ekonomskih, socijalnih ili okolišnih razloga, u nacionalnim omotnicama za izravna plaćanja zadrže određen postotak proizvodno vezane potpore.

FINANCIJSKA SREDSTVA

Članstvo u EU Hrvatskoj donosi velike mogućnosti korištenja značajnim financijskim sredstvima u poljoprivredi, ali i obvezu prijenosa nacionalnih sredstava u proračun EU-a. U financijskom paketu za Hrvatsku očekuje se 373 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja te 9,6 milijuna eura godišnje za izravna plaćanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljištu. Ti su iznosi maksimalna sredstva koja će Hrvatska moći potrošiti za određene namjene i neće biti u cijelosti naplativa iz proračuna EU-a. Za to će nam trebati još idućih deset godina. Međutim, Hrvatska je dobila mogućnost sufinanciranja iz nacionalnog proračuna do 100 % od predviđenih sredstava za izravna plaćanja već od prve godine članstva.

G.2. Mjere ruralnog razvoja

G.2.1. Nacionalne mjere ruralnog razvoja

Nacionalne mjere ruralnog razvoja u 2013. godini definirane su Zakonom o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju („Narodne novine“, broj 120/12 i 136/12), a to su:

potpora za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi

potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

potpora za ekološku poljoprivrednu proizvodnju

potpora za integriranu poljoprivrednu proizvodnju

potpora za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi

potpora za organizaciju manifestacija potpora za kapitalna ulaganja u poljoprivredi potpora za proizvode s oznakom kvalitete potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih

vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

Način i uvjeti provedbe mjera potpore ruralnog razvoja za 2013. godinu propisani su pravilnicima, a to su:

- Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja („Narodne novine“, broj 145/12 i 29/13)- Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 33/12)- Pravilnik o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija („Narodne novine“, broj 20/13)- Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi („Narodne novine“, broj 46/11 i 103/11).

G.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa

U 2013. godini Republika Hrvatska koristit će sredstva pretpristupne pomoći EU-a, i to za akreditirane mjere u sklopu IPARD programa ruralnog razvoja 2007. − 2013., prema Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u sklopu komponente V. (IPARD) instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) („Narodne novine“, međunarodni ugovori, broj 10/08).

Pravilnicima o provedbi mjera IPARD programa te njegovim izmjenama i dopunama utvrđeni su način i postupci provedbe mjere, uključujući definiranu listu dopuštenih troškova. Aktualni su pravilnici:

Pravilnik o provedbi Mjere 101 unutar IPARD programa („Narodne novine“, broj 24/13)

Pravilnik o provedbi Mjere 103 unutar IPARD programa („Narodne novine“, broj 24/13)

Pravilnik o provedbi Mjere 301 unutar IPARD programa („Narodne novine“, broj 33/12 i 41/12)

Pravilnik o provedbi Mjere 302 unutar IPARD programa („Narodne novine“, broj 72/12 i 93/12)

Pravilnik o provedbi Mjere 202 unutar IPARD programa („Narodne novine“, broj 53/12 i 75/12).

Tijekom 2012. godine pokrenuta je akreditacija za Mjere 202 i 501 u sklopu programa IPARD te je prijenos ovlasti dobiven u travnju 2013. (odlukom EK-a od 30. 4. 2013). U 2013. planirana je, nakon dobivanja prijenosa ovlasti za Mjeru 202 i 501 od Europske komisije, objava natječaja za Mjeru 202 i financiranje rada i aktivnosti Mreže za ruralni razvoj.


Sadržaj – tablice A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU............................................63Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012.......................................63Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012............................................64Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012................................................................................65Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012...........................................66Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012.....................................67Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012..............................................................68Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012.............................................68Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012..................................................................................................................69Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012...............................................................................................70Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012........................................................................................................71Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012.................................................................................72Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u %...............................73Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012......................................................74Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a...................................................................................................75Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a...................................75Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a.......................................................................................75Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a....................................................................................76Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a.......................................................................................76Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012.................................................................................................................................................. 77Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012...................................................................................................................................................................................... 78Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012..............................................79Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012.............................................................80Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012..............................................................80Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012............................................................................................................................................................................. 81Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012...................................................................................................................................................................................... 82Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine.............................83Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine............................84Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice CEFTA-e, 2012. godine...................85Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e u RH, 2012. godine..................86B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE..................................................................................................................................87B1 Izravna plaćanja...................................................................................................................................................... 87B2 Mjere ruralnog razvoja............................................................................................................................................89Sveukupno dodijeljena potpora ruralnom razvoju po županijama u RH, 2008.-2012..................................................89Isplaćena potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava po županijama u RH, 2008.-2012....................................90Isplaćena potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012........................................91Isplaćena potpora mjerama ruralnog razvoja 10x10 po županijama u RH, 2007.-2011..............................................92Isplaćena potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, 2008.-2012......................................................................93Isplaćena potpora organizatorima manifestacija po županijama u RH, 2008.-2012....................................................94Isplaćena potpora osiguranju od mogućih šteta u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.............................95Ispaćena potpora za ekološku proizvodnju u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.....................................96B3 Posebna potpora poljoprivredi................................................................................................................................97Isporučene količine plavog dizela za potrebe poljoprivrede i ribarstva u razdoblju 2002.-2009. i procjena proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda)...............................................................................................97C. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA......................................................................................................................................98Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2007.-2012.........................................................................................98Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u RH i EU, u 2011. godini............................................99Korištena poljoprivredna površina i broj uvjetnih grla stoke u RH i zemljama članicama EU, 2010. godine..............100Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011. i 2012., stanje 31. prosinca...................................................................................................................................................................... 101Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u po županijama, 2012., stanje 31. prosinca................................................................................................................................................................ 101Način korištenja poljoprivrednog zemljišta aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011.i 2012., stanje 31.prosinca...........................................................................................................................................102Broj goveda................................................................................................................................................................ 103Obrt goveda............................................................................................................................................................... 103Broj svinja................................................................................................................................................................... 103Obrt svinja.................................................................................................................................................................. 104Broj ovaca.................................................................................................................................................................. 104Obrt ovaca.................................................................................................................................................................. 104


Broj koza.................................................................................................................................................................... 104Obrt koza.................................................................................................................................................................... 105Broj peradi.................................................................................................................................................................. 105Obrt peradi................................................................................................................................................................. 105Broj stoke u RH i zemljama članicama EU, 2012. godine..........................................................................................106Prirast stoke............................................................................................................................................................... 106Proizvodnja mesa....................................................................................................................................................... 107Proizvodnja mlijeka.................................................................................................................................................... 107Proizvodnja mlijeka.................................................................................................................................................... 107Proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj........................................................................................107Broj isporučitelja mlijeka i udjela mlijeka EU kvalitete................................................................................................108Proizvodnja vune, jaja i meda....................................................................................................................................108Klanje stoke i peradi u klaonicama, 2007.-2012........................................................................................................108Površine, prirodi i proizvodnja žitarica, 2007.-2012...................................................................................................109Površine, prirodi i proizvodnja suhih mahunarki i korjenastih usjeva, 2007.-2012.....................................................110Površine, prirodi i proizvodnja industrijskog bilja, 2007.-2012...................................................................................111Površine, prirodi i proizvodnja krmnog bilja, 2007.-2012...........................................................................................112Površine, prirodi i proizvodnja povrća, 2007.-2012....................................................................................................113Površine, prirodi i proizvodnja voća, 2007.-2012.......................................................................................................114Površine, prirodi i proizvodnja grožđa te proizvodnja vina, 2007.-2012.....................................................................115Površine, prirodi i proizvodnja maslina te proizvodnja maslinovog ulja, 2007.-2012.................................................115Usporedba proizvodnje odabranih proizvoda u RH i EU, 2012. godina.....................................................................115Površine u ekološkoj poljoprivredi..............................................................................................................................116Udio površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu.......116Površine poljoprivrednog zemljišta certificirane za ekološku proizvodnju, usporedba RH i zemalja članica EU.......117Količina deklariranog sjemena po vrstama................................................................................................................117Broj deklariranih sadnica............................................................................................................................................118Proizvodnja odabranih proizvoda prehrambene industrije.........................................................................................118D. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI.........................................................................................................................................119Opći pregled predmeta Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane prema dosjeima i vrstama posla u 2012. godini. . . .119Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po Odjelima od 1.1.2012 do 31.12.2012.........119Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini................................................................................................................................................................ 120Pregled izrečenih inspekcijskih mjera od strane Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane od 1.1.2012. do 21.12.2012. godine........................................................................................................................................................................ 121Popis propisa donesenih u 2012. godini....................................................................................................................122Popis kratica s objašnjenjima.....................................................................................................................................128


IZVJEŠĆE O POLJOPRIVREDI REPUBLIKE HRVATSKE U 2012. GODINI

A. EKONOMSKI POKAZATELJI-POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU

Tablica 1

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i ekonomski računi u poljoprivredi, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

318.308 343.412 328.672 323.807 330.171 330.2323,07 3,20 3,21 3,08 2,92 2,62

EKONOMSKI RAČUNI U POLJOPRIVREDI **21.082 22.553 21.546 21.243 21.285 20.61311.318 11.565 10.983 11.258 11.633 11.9539.764 10.988 10.563 9.984 9.652 8.6603.005 2.965 2.935 2.874 2.817 2.6076.759 8.023 7.628 7.110 6.835 6.053

768 800 823 838 836 846240 310 477 334 284 299

6.999 8.333 8.105 7.444 7.119 6.3516.231 7.533 7.282 6.606 6.283 5.505

199 303 306 337 303 278286 287 283 294 282 252108 109 103 105 105 100

5.854 7.052 6.795 6.080 5.803 5.076

209 205 203 202 199 198

Naknada za zaposlene

Bruto dodana vrijednostPotrošnja fiksnog kapitalaNeto dodana vrijednost

Uloženi rad (000 jedinica godišnjeg rada)

Poslovni višak/mješoviti dohodakPlaćene rente

Ostale subvencije na proizvodnjuDohodak

* Izvedeni podatak** Podaci Ekonomskih računa u poljoprivredi za 2012. godinu su podaci druge prognoze

Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Plaćene kamatePrimljene kamatePoduzetnički dohodak

milijuni kuna

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD RH

Poljoprivredna proizvodnjaMeđufazna potrošnja

Udio BDV poljoprivrede u BDP RH, % *


Tablica 2Usporedba BDP-a RH i zemalja članica EU te udio u BDP-u EU, razdoblje 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Europska unija (27 zemalja) 12.406.299 12.473.092 11.754.457 12.278.744 12.642.399 12.899.150Hrvatska 43.390 47.543 44.781 44.441 44.412 43.929

Hrvatska 0,3 0,4 0,4 0,4 0,4 0,3

Europska unija (15 zemalja) 93 92 93 92 92 92Njemačka 19,6 19,8 20,2 20,3 20,5 20,5Francuska 15,2 15,5 16,0 15,8 15,8 15,7Ujedinjena Kraljevina 16,6 14,5 13,4 13,9 13,8 14,7Italija 12,5 12,6 12,9 12,6 12,5 12,1Španjolska 8,5 8,7 8,9 8,5 8,4 8,1Nizozemska 4,6 4,8 4,9 4,8 4,8 4,7Švedska 2,7 2,7 2,5 2,9 3,1 3,2Belgija 2,7 2,8 2,9 2,9 2,9 2,9Austrija 2,2 2,3 2,3 2,3 2,4 2,4Danska 1,8 1,9 1,9 1,9 1,9 1,9Grčka 1,8 1,9 2,0 1,8 1,6 1,5Finska 1,4 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5Irska 1,5 1,4 1,4 1,3 1,3 1,3Portugal 1,4 1,4 1,4 1,4 1,4 1,3Luksemburg 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3Europska unija (12 zemalja) 7 8 7 8 8 8Poljska 2,5 2,9 2,6 2,9 2,9 3,0Češka 1,1 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2Rumunjska 1,0 1,1 1,0 1,0 1,0 1,0Mađarska 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8Slovačka 0,4 0,5 0,5 0,5 0,5 0,6Bugarska 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3Litva 0,2 0,3 0,2 0,2 0,2 0,3Slovenija 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3Latvija 0,2 0,2 0,2 0,1 0,2 0,2Estonija 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1Cipar 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1Malta 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1 0,1

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio u BDP EU 27, %

Bruto domaći proizvod, milijun EUR


Tablica 3Stope rasta BDP-a u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Hrvatska 5,1 2,1 -6,9 -2,3 0,0 -2,0

Europska unija (27 zemalja) 3,2 0,3 -4,3 2,1 1,6 -0,3Latvija 9,6 -3,3 -17,7 -0,9 5,5 5,6Litva 9,8 2,9 -14,8 1,5 5,9 3,7Estonija 7,5 -4,2 -14,1 3,3 8,3 3,2Slovačka 10,5 5,8 -4,9 4,4 3,2 2,0Poljska 6,8 5,1 1,6 3,9 4,5 1,9Irska 5,4 -2,1 -5,5 -0,8 1,4 0,9Bugarska 6,4 6,2 -5,5 0,4 1,8 0,8Malta 4,1 3,9 -2,6 2,9 1,7 0,8Austrija 3,7 1,4 -3,8 2,1 2,7 0,8Švedska 3,3 -0,6 -5,0 6,6 3,7 0,8Njemačka 3,3 1,1 -5,1 4,2 3,0 0,7Rumunjska 6,3 7,3 -6,6 -1,1 2,2 0,7Luksemburg 6,6 -0,7 -4,1 2,9 1,7 0,3Ujedinjena Kraljevina 3,6 -1,0 -4,0 1,8 1,0 0,3Francuska 2,3 -0,1 -3,1 1,7 1,7 0,0Finska 5,3 0,3 -8,5 3,3 2,8 -0,2Belgija 2,9 1,0 -2,8 2,4 1,8 -0,3Danska 1,6 -0,8 -5,7 1,6 1,1 -0,5Nizozemska 3,9 1,8 -3,7 1,6 1,0 -1,0Češka 5,7 3,1 -4,5 2,5 1,9 -1,3Španjolska 3,5 0,9 -3,7 -0,3 0,4 -1,4Mađarska 0,1 0,9 -6,8 1,3 1,6 -1,7Slovenija 7,0 3,4 -7,8 1,2 0,6 -2,3Italija 1,7 -1,2 -5,5 1,7 0,4 -2,4Cipar 5,1 3,6 -1,9 1,3 0,5 -2,4Portugal 2,4 0,0 -2,9 1,9 -1,6 -3,2Grčka 3,5 -0,2 -3,1 -4,9 -7,1 -6,4

Izvor: Eurostat (15.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 4Usporedba bruto dodane vrijednosti poljoprivrede RH i zemalja članica EU, 2007.-2012.

Tablica 5

mio. EUR2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*

Stopa promjene

2012/2011, %Hrvatska 1.330,66 1.521,10 1.439,16 1.369,77 1.297,40 1.148,54 -11,47Udio RH u EU 27, % 0,85 0,99 1,10 0,94 0,85 0,72Europska unija (27 zemalja) 156.404,22 153.715,24 130.614,67 145.399,89 153.275,80 159.412,01 4,00Europska unija (15 zemalja) 134.381,95 128.941,35 111.816,18 124.220,25 126.806,28 135.598,24 6,93Francuska 29.009,98 26.760,90 22.639,02 27.840,33 28.832,40 30.955,30 7,36Italija 25.795,50 26.229,96 23.607,42 23.607,01 25.160,52 25.500,44 1,35Španjolska 25.169,36 22.847,54 20.953,54 22.366,06 21.402,22 21.903,36 2,34Njemačka 16.031,21 16.974,81 13.163,00 13.949,00 15.265,00 17.468,00 14,43Ujedinjena Kraljevina 7.963,52 8.815,66 7.701,77 8.062,96 9.862,71 10.528,63 6,75Nizozemska 9.076,48 8.209,99 7.273,13 8.673,87 8.030,47 8.646,68 7,67Grčka 6.035,59 5.491,50 5.567,29 5.486,14 5.292,32 5.058,60 -4,42Danska 2.619,57 1.807,66 1.796,93 2.740,82 2.793,15 2.983,07 6,80Austrija 2.762,50 2.752,46 2.235,48 2.565,45 2.955,72 2.846,45 -3,70Belgija 2.591,96 2.116,00 1.947,52 2.411,43 1.925,16 2.541,58 32,02Portugal 2.453,14 2.455,33 2.431,81 2.417,48 2.151,60 2.126,22 -1,18Irska 1.750,46 1.442,72 826,10 1.357,37 1.779,02 1.732,20 -2,63Finska 1.357,97 1.124,96 1.310,27 1.424,37 1.561,93 1.625,55 4,07Švedska 1.694,40 1.419,43 986,51 1.476,71 1.556,49 1.569,18 0,82Luksemburg 144,25 107,61 81,41 85,87 93,53 112,98 20,80Europska unija (12 zemalja) 22.022,27 24.773,89 18.798,49 21.179,64 26.469,52 23.813,77 -10,03Poljska 8.335,29 7.922,81 6.656,95 7.758,23 8.902,02 8.897,90 -0,05Rumunjska 6.244,01 8.361,80 6.391,98 6.507,31 8.022,91 6.255,25 -22,03Mađarska 2.273,05 2.687,20 1.678,86 1.979,42 2.925,87 2.596,69 -11,25Bugarska 1.227,16 1.885,72 1.296,07 1.355,65 1.624,24 1.685,84 3,79Češka 1.208,30 1.237,42 723,74 966,45 1.416,87 1.355,36 -4,34Litva 768,77 740,33 592,33 650,75 900,72 1.044,83 16,00Slovačka 525,88 644,75 290,10 361,48 534,41 460,59 -13,81Slovenija 429,59 403,16 394,80 414,85 486,65 437,31 -10,14Estonija 305,60 219,67 176,14 235,64 310,26 345,87 11,48Latvija 352,03 297,38 216,39 236,23 255,27 344,12 34,81Cipar 297,18 288,05 305,12 314,86 325,44 333,20 2,38Malta 55,57 56,59 60,22 58,76 57,49 56,81 -1,18* Podaci druge procjene.

Izvor: Eurostat (17.05.2013.); Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Struktura zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i industriji duhana, 2007.-2012.

Tablica 6

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.516.909 1.554.805 1.498.784 1.432.454 1.411.238 1.395.116

74.447 72.723 69.560 65.543 64.772 63.267

25.912 26.481 25.766 24.710 24.891 25.391

7.644 8.198 8.499 8.494 8.937 9.108

40.891 38.044 35.295 32.339 30.944 28.768

60.155 58.183 55.283 51.708 50.673 49.121

15.128 15.449 15.112 14.460 14.421 14.880

4.136 4.690 4.876 4.909 5.308 5.473

40.891 38.044 35.295 32.339 30.944 28.768

9.686 9.829 9.378 8.948 9.274 9.318

9.107 9.223 8.659 8.224 8.495 8.478

579 606 719 724 779 840

4.606 4.711 4.899 4.887 4.825 4.828

1.677 1.809 1.995 2.026 1.975 2.033

2.929 2.902 2.904 2.861 2.850 2.795

291.703 292.031 272.812 256.842 248.805 240.483

247.769 248.853 232.751 219.976 214.302 207.298

43.934 43.178 40.061 36.866 34.503 33.185

56.725 56.806 56.914 55.264 53.291 52.155

44.876 44.884 44.947 43.444 42.240 41.210

11.849 11.922 11.967 11.820 11.051 10.945

877 809 718 712 684 694

877 809 718 711 683 694

1 1

Ukupan broj zaposlenih

Poljo

priv

reda

, šu

mar

stvo

i rib

arst

vo

ukupno

Pravne osobe

Obrtnici i slobodne profesije

Zaposlenici osiguranici poljoprivrede

Šum

arst

vo i

sječ

a dr

va ukupno

Pravne osobe


Bilj

na i

stoč

arsk

a pr

oizv

odnj

a,

lovs

tvo

i usl

užne

dj

elat

nost

i po

veza

ne s

njim

a ukupno

Pravne osobe


Zaposlenici osiguranici poljoprivrede

Prer

ađiv

ačka

in

dust

rija ukupno

Pravne osobe


Rib

arst

vo ukupno

Pravne osobe



ukupno

Pravne osobe


Proi

zvod

nja

hran

e i p

ića ukupno

Pravne osobe


Proi

zvod

nja

duha

nski

h pr

oizv

oda


Stope anketne nezaposlenosti u RH i zemljama članicama EU, 2007.-2012.

Tablica 7Prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama, RH 2007.-2012.

Tablica 8

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

4.841 5.178 5.311 5.343 5.441 5.4784.409 4.688 4.712 4.692 4.858 5.0203.648 3.989 4.040 4.088 4.191 4.3035.282 5.583 5.578 5.571 5.775 5.9183.895 3.978 4.256 4.264 4.366 4.6234.326 4.569 4.625 4.670 4.749 4.8294.468 4.655 4.702 4.663 4.680 4.7335.548 5.791 5.765 5.931 6.136 6.2116.467 6.939 7.098 7.446 7.309 7.106


RibarstvoPrerađivačka industrijaProizvodnja prehrambenih proizvoda

NKD 2007.

PROSJEČNA NETO PLAĆA Poljoprivreda šumarstvo i ribarstvoBiljna i stočarska proizvodnja, lovstvo

Proizvodnja pićaProizvodnja duhanskih proizvoda

Šumarstvo i sječa drva

% 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Hrvatska 9,6 8,4 9,1 11,8 13,5 15,8

Europska unija (27 zemalja) 7,2 7,1 9,0 9,7 9,7 10,5Španjolska 8,3 11,3 18,0 20,1 21,7 25,0Grčka 8,3 7,7 9,5 12,6 17,7 24,3Portugal 8,9 8,5 10,6 12,0 12,9 15,9Latvija 6,5 8,0 18,2 19,8 16,2 14,9Irska 4,7 6,4 12,0 13,9 14,7 14,7Slovačka 11,2 9,6 12,1 14,5 13,6 14,0Litva 3,8 5,3 13,6 18,0 15,3 13,3Bugarska 6,9 5,6 6,8 10,3 11,3 12,3Cipar 3,9 3,7 5,4 6,3 7,9 11,9Mađarska 7,4 7,8 10,0 11,2 10,9 10,9Italija 6,1 6,7 7,8 8,4 8,4 10,7Estonija 4,6 5,5 13,8 16,9 12,5 10,2Francuska 8,4 7,8 9,5 9,7 9,6 10,2Poljska 9,6 7,1 8,1 9,7 9,7 10,1Slovenija 4,9 4,4 5,9 7,3 8,2 8,9Švedska 6,1 6,2 8,3 8,6 7,8 8,0Ujedinjena Kraljevina 5,3 5,6 7,6 7,8 8,0 7,9Finska 6,9 6,4 8,2 8,4 7,8 7,7Belgija 7,5 7,0 7,9 8,3 7,2 7,6Danska 3,8 3,4 6,0 7,5 7,6 7,5Češka 5,3 4,4 6,7 7,3 6,7 7,0Rumunjska 6,4 5,8 6,9 7,3 7,4 7,0Malta 6,5 6,0 6,9 6,9 6,5 6,4Njemačka 8,7 7,5 7,8 7,1 5,9 5,5Nizozemska 3,6 3,1 3,7 4,5 4,4 5,3Luksemburg 4,2 4,9 5,1 4,6 4,8 5,1Austrija 4,4 3,8 4,8 4,4 4,2 4,3

Izvor: Eurostat (14.05.2013.) i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Indeksi potrošačkih cijena, RH 2007.-2012.

Tablica 9

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

102,9 106,1 102,4 101,1 102,3 103,4103,3 110,0 101,6 98,5 103,5 103,7103,4 110,6 101,7 98,3 103,6 103,9104,4 115,5 103,2 100,2 105,4 101,6100,1 106,4 104,3 94,3 100,5 105,9103,2 106,8 102,0 99,2 103,2 103,6104,6 114,3 99,7 96,8 104,8 103,4108,2 121,6 92,3 94,3 116,1 98,4105,8 118,6 94,2 99,6 103,6 108,5105,0 103,1 103,5 105,3 100,8 105,5102,9 106,8 103,1 102,3 103,9 101,4103,7 108,6 104,3 100,9 104,9 105,7

103,1 103,5 100,5 100,3 103,1 101,8102,0 102,9 100,9 102,5 106,5 102,1103,8 103,9 100,2 98,8 100,7 101,5

103,1 105,0 112,9 102,6 106,8 104,1102,8 104,9 104,6 102,3 102,7 103,1102,7 103,5 101,1 101,1 101,2 102,2102,9 104,4 104,7 103,0 101,6 102,9102,8 105,7 105,0 101,9 103,8 103,5103,2 105,0 117,3 102,7 108,7 104,5105,2 102,7 99,8 95,8 96,7 95,6102,6 106,8 104,9 106,1 102,8 110,5105,2 103,7 101,5 102,2 102,3 103,6107,3 107,2 103,6 104,7 103,7 103,8107,9 106,9 104,2 105,6 104,2 104,299,7 106,8 106,3 107,5 102,7 114,8100,5 109,0 107,4 100,2 101,2 116,499,9 99,4 117,4 118,1 101,5 121,3

102,1 104,8 102,9 99,9 101,9 102,3101,9 105,9 118,6 102,5 100,8 102,0102,6 104,8 93,5 104,8 106,0 103,3102,2 97,2 97,0 96,6 98,6 101,0104,4 106,5 101,8 104,0 103,3 102,3102,3 109,6 86,1 113,9 113,3 104,2102,5 105,6 102,7 102,6 100,5 102,0104,2 108,0 102,1 98,8 103,0 102,2

99,8 98,6 99,6 99,4 96,0 94,9102,1 101,3 102,4 101,6 97,9 102,4101,0 102,5 102,5 97,3 92,7 99,3102,2 106,0 103,8 102,0 100,8 101,2103,7 104,3 103,8 101,8 101,7 102,3

KomunikacijeRekreacija i kulturaObrazovanjeUgostiteljske uslugeOstala dobra i usluge


Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanjeZdravstvoPrometPrometna sredstva

Održavanje i popravci osobnih vozilaPrometne usluge

Održavanje i popravci stanaOpskrba vodom i različite komunalne uslugeOpskrba vodomGoriva i energijaElektrična energijaPlin

Kava, čaj i kakaoMineralna voda, osvježavajuća pića i sokovi

Alkoholna pića i duhanAlkoholna pića

Rezervni dijelovi i priborGoriva i maziva za osobna vozila

PivoDuhanOdjeća i obućaStanovanje, voda, energija, plin i druga goriva

Ulja i mastiVoćePovrćeŠećer, džem, med, čokolada i konditorski proizvodiOstali prehrambeni proizvodi

Bezalkoholna pića

n-1=100INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA UKUPNOPrehrana i bezalkoholna pićaPrehrana

Žestoka pićaVino

Kruh i žitariceMesoRibeMlijeko, sir i jaja


Input radne snage u poljoprivredi RH i EU, 2007.-2012.

Tablica 10

000 jedinica godišnjeg rada

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*Stopa

promjene 2012/2011, %

Hrvatska 209,0 205,0 203,0 201,5 199,0 197,5 -0,75Udio RH u EU 27, % 1,78 1,79 1,83 1,94 1,96 1,95Europska unija (27 zemalja) 11.774,2 11.475,2 11.104,1 10.384,2 10.158,0 10.134,6 -0,23Europska unija (15 zemalja) 5.674,4 5.523,1 5.280,0 5.244,0 5.132,6 5.074,3 -1,14Italija 1.216,0 1.182,0 1.149,0 1.171,0 1.143,0 1.151,0 0,70Španjolska 998,2 1.012,4 922,0 924,2 894,1 881,3 -1,43Francuska 867,1 847,6 827,7 809,5 791,5 774,1 -2,20Njemačka 554,2 545,0 536,0 537,5 533,0 525,0 -1,50Grčka 574,8 499,5 434,0 420,8 408,0 395,7 -3,01Portugal 416,1 409,8 403,5 369,9 356,8 352,2 -1,29Ujedinjena Kraljevina 286,6 283,0 278,1 277,1 287,7 289,2 0,52Nizozemska 185,8 181,7 179,7 177,7 175,2 169,5 -3,25Irska 150,2 147,9 146,5 165,6 165,6 165,6 0,00Austrija 137,3 133,0 131,7 129,5 126,4 123,9 -1,98Finska 90,9 88,7 86,9 82,1 81,2 78,5 -3,33Belgija 66,0 64,9 63,0 61,9 57,6 58,1 0,87Švedska 68,6 65,8 63,2 59,5 56,7 54,1 -4,59Danska 58,8 58,1 55,1 54,1 52,1 52,3 0,38Luksemburg 3,8 3,7 3,6 3,6 3,7 3,8 2,70Europska unija (12 zemalja) 6.099,8 5.952,1 5.824,1 5.140,2 5.025,4 5.060,3 0,69Poljska 2.299,3 2.299,3 2.213,8 2.101,3 2.101,3 2.101,3 0,00Rumunjska 2.205,0 2.152,0 2.152,0 1.639,0 1.565,0 1.598,0 2,11Mađarska 459,3 430,1 442,3 440,0 431,8 440,4 1,99Bugarska 494,4 465,1 435,8 406,5 406,5 406,5 0,00Litva 158,0 150,9 147,1 143,4 142,2 141,5 -0,49Češka 138,1 120,7 114,6 108,8 106,2 105,8 -0,38Latvija 107,4 99,2 92,9 85,9 81,8 80,1 -2,08Slovenija 84,0 83,2 80,2 77,0 78,0 77,8 -0,26Slovačka 91,3 90,3 86,0 82,6 57,4 54,1 -5,75Cipar 25,9 25,9 25,9 25,4 25,4 25,3 -0,39Estonija 32,9 31,2 29,3 25,4 24,9 24,6 -1,20Malta 4,2 4,2 4,2 4,9 4,9 4,9 0,00

* Podaci druge procjene.



Produktivnost poljoprivrede RH i EU, 2007.-2012.(omjer BDV i jedinice godišnjeg rada (AWU))

Tablica 11

€/jedinica godišnjeg rada

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.*Stopa

promjene 2012/2011, %

Hrvatska 6.367 7.420 7.089 6.798 6.520 5.815 -10,80Udio RH u EU 27, % 47,91 55,54 59,95 48,58 42,90 36,99Europska unija (27 zemalja) 13.290 13.359 11.825 13.993 15.202 15.723 3,43Europska unija (15 zemalja) 23.695 23.276 21.311 23.735 25.068 26.710 6,55Danska 44.551 31.113 32.612 50.662 53.611 57.038 6,39Nizozemska 48.851 45.184 40.474 48.812 45.836 51.013 11,29Belgija 39.272 32.604 30.913 38.957 33.423 43.745 30,88Francuska 33.456 31.573 27.352 34.392 36.428 39.989 9,78Ujedinjena Kraljevina 27.786 31.151 27.694 29.098 34.281 36.406 6,20Njemačka 28.927 31.146 24.558 25.952 28.640 33.272 16,18Luksemburg 37.961 29.084 22.614 23.853 25.278 29.732 17,62Švedska 24.700 21.572 15.609 24.819 27.451 29.005 5,66Španjolska 25.215 22.568 22.726 24.200 23.937 24.853 3,83Austrija 20.120 20.695 16.974 19.811 23.381 22.468 -3,91Italija 21.213 22.191 20.546 20.160 22.013 22.155 0,65Finska 14.939 12.683 15.078 17.349 19.236 20.708 7,65Grčka 10.500 10.994 12.828 13.037 12.971 12.784 -1,45Irska 11.654 9.755 5.639 8.197 10.743 10.460 -2,63Portugal 5.896 5.992 6.027 6.535 6.030 6.037 0,11Europska unija (12 zemalja) 3.610 4.157 3.225 4.054 5.126 4.706 -8,20Estonija 9.289 7.041 6.012 9.277 12.460 14.060 12,84Cipar 11.474 11.122 11.781 12.396 12.813 13.170 2,79Češka 8.749 10.252 6.315 8.883 13.342 12.811 -3,98Malta 13.231 13.474 14.338 11.992 11.733 11.594 -1,18Slovačka 5.760 7.140 3.373 4.376 9.310 8.514 -8,56Litva 4.866 4.906 4.027 4.538 6.334 7.384 16,57Mađarska 4.949 6.248 3.796 4.499 6.776 5.896 -12,98Slovenija 5.114 4.846 4.923 5.388 6.239 5.621 -9,91Latvija 3.278 2.998 2.329 2.750 3.121 4.296 37,67Poljska 3.625 3.446 3.007 3.692 4.236 4.234 -0,05Bugarska 2.482 4.054 2.974 3.335 3.996 4.147 3,79Rumunjska 2.832 3.886 2.970 3.970 5.126 3.914 -23,64

* Podaci druge procjene.



Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje u razdoblju 2007.-2012.

Tablica 12

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

INTENZIVNOST, UG/ha 0,77 0,66 0,68 0,64 0,62 0,62Korištena poljoprivredna površina, ha 1.201.756 1.289.091 1.299.582 1.333.835 1.326.083 1.330.973Površine pod krmnim biljem, ha * 375.334 459.584 463.350 471.686 475.882 468.335

Uvjetna grla, ukupno 924.341 854.711 882.414 847.191 820.817 831.486Goveda, ukupno 354.519 343.312 339.647 336.612 327.226 330.447Mlada goveda do 1 godine 58.117 56.289 53.807 52.118 58.364 57.046Goveda od 1 do 2 godine 45.028 43.687 50.490 58.764 63.153 71.352Goveda starija od 2 godine 251.374 243.336 235.350 225.730 205.710 202.049

Svinje, ukupno 342.156 285.732 314.513 298.924 290.225 290.014Odojci težine do 20 kg 9.779 7.699 9.295 10.191 10.451 8.890Svinje težine od 20 do 50 kg 114.397 84.812 88.423 69.799 80.228 89.687Svinje za tov 126.663 112.190 132.971 136.957 134.859 128.454Svinje za rasplod 91.318 81.032 83.825 81.978 64.688 62.983

Ovce, ukupno 64.599 64.338 61.904 62.944 63.861 67.931Janjad i mlade ovce starosti do 1 godine 11.497 10.399 10.294 9.160 9.545 8.590Janjene i prvi put pripuštene ovce 49.857 50.631 48.482 48.757 49.871 55.026Ostale ovce ( ovnovi, jalove ovce ) 3.246 3.309 3.129 5.027 4.444 4.316

Koze, jarad i jarci, ukupno 9.190 8.388 7.612 7.522 7.003 7.198Jarad i mlade koze starosti do 1 godine 1.727 1.393 877 1.202 939 975Koze 6.878 6.505 6.350 5.801 5.453 5.594Ostale koze ( jarci, jalove koze ) 585 491 385 519 611 629

Perad, ukupno 144.290 140.323 144.745 125.744 116.469 119.627Tovljeni pilići (brojleri) 14.686 15.973 21.778 23.643 30.947 34.861Kokoši 95.422 94.178 93.900 70.572 59.108 61.810Pure 20.324 17.325 17.510 21.789 18.260 14.121Guske 2.101 1.696 1.866 1.379 1.175 1.380Patke 5.743 5.508 5.609 6.024 5.172 6.302Ostala perad 6.014 5.643 4.082 2.337 1.807 1.153

Konji, ukupno 9.586 12.619 13.992 15.445 16.033 16.268

* Površine pod krminim biljem obuhvaćaju površine pod zelenom krmom s oranica i vrtova i površine pod trajnim travnjacima

Izvor: Državni zavod za statistiku i Hrvatska poljoprivredna agencija; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Samodostatnost odabranih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2010. i 2011. godine u %

Proizvod 2010. 2011.Žitarice, ukupno 105,46 106,26

Pšenica, obična 116,28 128,22Pšenica, durum 15,63 25,14Pšenica ukupno 109,72 120,48

Kukuruz 105,57 104,50Ječam 95,47 84,68

Raž i suražica 34,94 40,47Zob 100,38 99,28

Ostala žita 86,11 85,57Tritikale 97,63 98,01

Uljarice, ukupno 117,50 177,01

Soja 104,33 152,69Suncokret 178,18 284,96

Uljana repica 118,33 159,97Ostale uljarice 82,37 69,91

Ulje, ukupno 44,30 35,87

Sojino ulje 141,24 114,18Suncokretovo ulje 31,72 26,56Ulje uljane repice 91,73 73,54

Maslinovo ulje 72,28 73,73Ostala ulja 8,12 4,33

Stolne masline 94,70 93,69Voće, ukupno 74,22 68,59

Šljiva 94,12 91,19Trešnja i višnja 120,12 122,39

Jabuka 104,97 99,68Kruška 60,27 58,86

Breskva 49,26 55,48Orašasto voće 78,08 69,38Stolno grožđe 32,37 30,29

Jagode 57,27 56,41Naranče 0,47 0,69

Limuni 2,03 1,65Mandarine 322,89 205,92

Citrusi ukupno 70,89 49,92Povrće, ukupno 65,31 71,33

Rajčica, ukupno 41,80 45,18Rajčica svježa 76,10 74,35

Rajčica prerađena 12,46 20,57Cvjetača i brokula 59,79 47,64Mahunarke svježe 49,04 54,63

Mahunarke suhe 38,09 36,81Krumpir 69,56 72,99

Luk i češnjak 61,05 58,82Kupus 90,96 98,48

Krastavci 57,02 56,71Lubenice i dinje 70,42 75,56

Paprika 70,20 74,69Mrkva 45,35 42,16Salata 69,01 68,64Poriluk 92,94 89,97

Ostalo povrće 81,05 82,50Vino 90,88 93,55Meso, ukupno 77,11 76,90

Peradsko 89,16 93,58Goveđe 78,40 81,19

Svinjsko 69,60 66,56Ovčje i kozje 73,34 78,58

Konjetina 699,63 1.378,65Iznutrice 94,96 103,32

Ostalo meso 90,23 107,45Jaja 94,47 95,27Mliječni proizvodi 99,91 96,47Vrhnje 91,82 85,32Koncentrirano mlijeko 5,30 5,85Punomasno mlijeko u prahu 8,77 10,03

Obrano mlijeko u prahu 9,84 17,90Maslac i mliječni namazi 97,97 102,56Sir 78,16 77,80Prerađeni sir 87,85 86,73Sir i prerađeni sir 78,63 78,24Mlijeko u prahu 9,38 14,80Šećerna repa 76,59 75,45Šećer 129,57 136,45Med 127,12 112,71

Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u ZagrebuObrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 13Otkup i prodaja proizvoda poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u RH, 2007.-2012.

Tablica 14

mio.kn 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Stopa promjene 2012/2011, %

UKUPNO, PROIZVODI POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I ŠUMARSTVA

7.841,1 9.044,2 8.063,9 7.926,7 9.391,0 9.594,5 2,17

PROIZVODI POLJOPRIVREDE I RIBARSTVA

6.354,9 7.547,3 6.775,5 6.659,6 7.930,6 8.178,1 3,12

Žitarice 1.168,9 1.476,1 1.036,1 1.060,4 1.534,0 1.854,2 20,87

Krumpir i suho mahunasto povrće 42,9 49,0 47,9 49,8 45,7 61,0 33,50

Uljano sjemenje i plodovi 332,7 615,4 405,8 497,8 682,2 691,5 1,37

Neprerađeni duhan 117,4 118,2 115,8 88,6 103,1 99,1 -3,92

Šećerna repa i sjemenje šećerne repe 354,2 302,1 330,0 215,6 235,2 183,4 -22,02

Krmni usjevi 32,8 37,7 43,2 32,6 46,3 47,3 2,12

Rezano cvijeće i cvjetni pupovi 4,7 3,7 2,2 1,0 0,5 0,4 -23,05 Bilje za uporabu u parfimeriji, farmaciji i slične svrhe

12,8 12,9 10,5 10,5 16,3 17,7 8,59

Ostalo povrće, svježe ili rashlađeno 129,2 157,9 180,6 244,0 201,1 198,7 -1,19

Sadni materijal 24,5 27,6 23,8 17,8 28,1 21,3 -24,44

Grožđe 145,1 169,6 151,0 114,5 64,2 43,0 -32,96 Ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće

173,9 201,6 142,4 230,6 193,5 174,4 -9,83

Vino 348,3 367,4 346,3 388,1 417,9 425,9 1,93

Maslinovo ulje 8,2 9,6 10,8 16,2 9,3 15,9 70,84

Goveda, živa 552,0 587,8 669,5 698,5 851,5 790,4 -7,17

Sirovo kravlje mlijeko 1.240,3 1.437,0 1.235,3 1.159,5 1.426,2 1.318,2 -7,57

Ovce, koze, konji , živiKonji, magarci, mule i mazge,živi 3,0 1,4 1,4 2,6 4,1 4,6 12,09

Ovce i koze, žive 7,7 6,3 6,0 5,1 6,7 5,4 -19,48

Sirovo ovčje i kozje mlijeko 22,0 30,4 31,8 27,9 33,8 34,2 1,20

Sirova ovčja vuna 0,0

Svinje, žive 718,8 793,2 862,0 778,5 948,2 1.101,9 16,21

Perad, živa 416,7 537,3 533,1 484,9 521,8 505,0 -3,21

Kokošja jaja 172,0 200,6 240,1 232,9 227,3 265,7 16,90

Ostale životinje, žive 0,0 0,3 0,1 0,2 0,3 0,2 -38,98

Proizvodi od uzgojenih životinja 10,8 12,2 11,0 21,4 16,3 12,8 -21,43 Sirove kože s dlakom ili vunom, osim janjeće kože

1,3 0,9 0,5 1,9 1,6 0,9 -39,98

Ribe svježe i rashlađene 301,9 379,9 328,7 277,3 311,7 302,0 -3,10

Ljuskavci, kamenice i dr. 12,6 11,1 9,7 1,2 3,9 2,8 -26,60 Grubo obrađeno drvo 1.486,2 1.496,9 1.288,4 1.267,1 1.460,4 1.416,4 -3,01

Izvor: Državni zavod za statistiku, Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Otkupne cijene žive stoke u RH u kn/kg, bez PDV-a

Tablica 15Veleprodajne cijene žitarica, uljarica i njihovih prerađevina u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

Tablica 16Veleprodajne cijene voća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

Tablica 17

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.4,40 6,26 4,99 4,03 4,85 5,075,41 7,17 5,69 4,87 5,34 5,635,70 7,24 5,95 4,97 5,82 5,549,90 11,78 11,39 11,58 12,04 11,08

11,19 12,28 11,08 10,76 8,94 10,1816,43 15,21 13,61 12,94 11,81 13,0815,19 19,51 16,35 15,71 13,92 17,293,53 3,50 4,00 3,96 2,98 4,054,41 4,71 4,87 4,79 4,97 5,757,07 7,98 7,54 7,81 7,09 6,947,08 10,76 7,94 9,62 7,81 8,72

18,88 20,38 21,48 20,89 22,39 20,756,13 6,03 6,08 - 4,57 6,07šljiva

lubenicamandarinanaranča limun

Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

marelicatrešnja

jagoda

jabuka idared jabuka jonagold jabuka zlatni delišeskruškebreskva

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.24,15 25,41 25,23 22,72 24,74 25,0311,28 12,59 12,84 10,62 12,27 13,3312,58 14,02 14,50 11,85 13,79 14,835,85 7,20 7,18 6,24 6,77 7,85

odojak (25-35 kg) 11,64 13,52 17,86 13,77 13,12 16,639,31 10,73 12,02 9,47 10,14 11,856,45 7,13 8,69 7,17 7,37 10,75

24,36 25,41 24,74 23,15 22,61 23,03Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrde, TISUP

krmača (za klanje) janjad

kn/kg

tele simental (80-160 kg) junica simental (za klanje)bik simental (>450kg) krava simental (za klanje)

svinja (80-120 kg)

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.1,39 1,79 0,85 1,03 1,67 1,511,33 1,35 0,75 0,98 1,37 1,481,29 1,57 0,77 0,89 1,55 1,381,48 1,56 0,98 0,92 1,58 1,382,72 2,28 1,59 2,49 2,63 3,541,78 3,46 1,86 1,99 3,08 3,482,10 2,75 2,19 2,30 2,50 4,092,49 3,30 2,27 2,47 4,03 3,372,01 2,65 1,80 1,78 2,68 2,335,18 7,60 6,39 6,39 7,01 6,975,36 7,61 6,78 6,05 7,19 7,202,15 2,90 - 2,62 1,80 3,395,52 7,59 5,33 5,97 7,00 -1,09 1,11 0,66 0,78 1,13 1,24

uljana repica soja

sojina sačma (44 % SB)

pšenica (min. 74 -hL)kukuruz (max. 14 % vlage)ječam stočnizob suncokret zrno (min. 40 % ulja)


sirovo ulje uljane repice

pšenično krmno brašno

brašno T-550 oštrobrašno T-550 glatkosirovo ulje-suncokretovo sirovo ulje-sojino


Veleprodajne cijene povrća u kn/kg na RH tržištu, bez PDV-a

Tablica 18Veleprodajne cijene mesnih prerađevina, kn/kg, bez PDV-a

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.10,07 9,36 9,23 9,49 9,73 9,9111,81 15,62 12,40 12,32 11,64 12,2513,14 14,95 12,04 13,76 12,95 12,098,88 10,19 10,44 10,16 9,41 10,117,87 9,31 7,76 - 5,31 7,633,67 3,50 3,19 3,89 4,14 3,342,24 3,09 2,64 2,58 2,80 3,044,43 4,88 4,97 5,04 4,82 5,334,76 5,24 5,25 5,11 5,15 5,327,54 6,83 8,14 7,84 7,73 7,777,75 7,34 8,23 8,50 8,24 8,967,42 6,70 7,73 7,27 7,49 7,45

12,50 15,07 13,76 13,72 13,89 17,102,43 2,29 2,14 2,34 2,78 2,215,28 5,29 5,43 5,48 5,45 5,23

19,29 20,09 20,75 20,22 20,21 20,406,94 7,57 8,26 8,23 8,05 7,658,18 9,02 9,88 9,72 10,86 10,19


mladi krumpir

rajčicapaprika rog paprika babura patlidžankrastavci kornišonluk (crveni) kupus zeleni

špinat

cvjetača grah šarenikrumpir

kelj mrkvazelena salata kristalkazelena salata puterica

šampinjoni blitva

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.42,09 44,95 46,28 46,38 46,57 47,7144,60 44,60 44,60 44,60 - -29,34 31,48 34,18 30,52 32,50 35,5833,40 35,41 38,31 33,83 35,39 38,8321,75 21,92 23,55 22,04 20,68 23,7025,92 26,57 28,62 26,70 25,03 28,8728,71 28,88 29,93 26,86 27,27 29,1417,47 18,47 19,61 17,17 17,39 19,4748,59 50,03 53,46 52,38 52,81 54,4230,02 31,14 32,47 27,20 28,09 28,7832,51 32,46 34,14 30,16 30,47 32,8728,29 28,55 29,94 26,44 26,99 28,9534,92 35,62 36,57 37,80 36,90 40,0679,82 81,80 84,65 88,97 86,61 88,7147,42 52,79 53,71 56,40 52,02 50,6958,21 59,12 60,41 64,32 64,01 69,1344,53 45,45 47,98 48,28 46,72 49,69

goveđi milanski rez svinjski milanski rez svinjska polovica (komplet) janjac svinjski kare svinjski but bez kostiju

teleća polovica teleći milanski rez juneća polovica (kompenzirana) juneći milanski rez goveđa polovica


hamburger slanina

svinjska vratina s kostima hrenovke pršut šunka panceta


Robna razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda Republike Hrvatske s inozemstvom

Tablica 19 Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene i udio poljoprivredne u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, 1995. -2012.

Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

1995. 4.517.252 7.351.513 -2.834.261 2,6 32,9 529.426 952.408 -422.982 11,7 13,0 7,8 54,8 3.987.826 6.399.105 -2.411.279 88,3 87,0 1,9 30,21996. 4.643.485 7.783.829 -3.140.344 2,8 5,9 547.280 946.098 -398.818 11,8 12,2 3,4 -0,7 4.096.205 6.837.731 -2.741.526 88,2 87,8 2,7 6,91997. 3.981.325 9.101.494 -5.120.169 -14,3 16,9 552.200 1.029.507 -477.307 13,9 11,3 0,9 8,8 3.429.125 8.071.987 -4.642.862 86,1 88,7 -16,3 18,11998. 4.517.189 8.275.582 -3.758.393 13,5 -9,1 536.087 864.207 -328.120 11,9 10,4 -2,9 -16,1 3.981.102 7.411.375 -3.430.273 88,1 89,6 16,1 -8,21999. 4.302.498 7.798.641 -3.496.143 -4,8 -5,8 431.141 706.234 -275.093 10,0 9,1 -19,6 -18,3 3.871.357 7.092.407 -3.221.050 90,0 90,9 -2,8 -4,32000. 4.431.308 7.886.039 -3.454.731 3,0 1,1 423.022 710.376 -287.354 9,5 9,0 -1,9 0,6 4.008.286 7.175.663 -3.167.377 90,5 91,0 3,5 1,22001. 4.665.908 9.147.110 -4.481.202 5,3 16,0 486.539 870.797 -384.258 10,4 9,5 15,0 22,6 4.179.369 8.276.313 -4.096.944 89,6 90,5 4,3 15,32002. 4.903.584 10.722.045 -5.818.461 5,1 17,2 581.433 1.034.997 -453.564 11,9 9,7 19,5 18,9 4.322.151 9.687.048 -5.364.897 88,1 90,3 3,4 17,02003. 6.186.630 14.209.035 -8.022.404 26,2 32,5 789.683 1.290.145 -500.462 12,8 9,1 35,8 24,7 5.396.947 12.918.890 -7.521.943 87,2 90,9 24,9 33,42004. 8.024.157 16.589.172 -8.565.016 29,7 16,8 765.254 1.491.887 -726.634 9,5 9,0 -3,1 15,6 7.258.903 15.097.285 -7.838.382 90,5 91,0 34,5 16,92005. 8.772.553 18.560.367 -9.787.814 9,3 11,9 953.582 1.655.817 -702.235 10,9 8,9 24,6 11,0 7.818.971 16.904.549 -9.085.579 89,1 91,1 7,7 12,02006. 10.376.964 21.502.494 -11.125.530 18,3 15,9 1.219.966 1.893.427 -673.461 11,8 8,8 27,9 14,3 9.156.998 19.609.067 -10.452.069 88,2 91,2 17,1 16,02007. 12.363.930 25.838.828 -13.474.898 19,1 20,2 1.341.638 2.184.263 -842.625 10,9 8,5 10,0 15,4 11.022.291 23.654.565 -12.632.274 89,1 91,5 20,4 20,62008. 14.123.675 30.726.987 -16.603.312 14,2 18,9 1.422.926 2.646.898 -1.223.972 10,1 8,6 6,1 21,2 12.700.749 28.080.089 -15.379.340 89,9 91,4 15,2 18,72009. 10.473.765 21.202.637 -10.728.872 -25,8 -31,0 1.376.017 2.255.977 -879.961 13,1 10,6 -3,3 -14,8 9.097.748 18.946.659 -9.848.911 86,9 89,4 -28,4 -32,52010. 11.810.676 20.067.005 -8.256.328 12,8 -5,4 1.381.004 2.190.835 -809.831 11,7 10,9 0,4 -2,9 10.429.672 17.876.169 -7.446.498 88,3 89,1 14,6 -5,72011. 13.364.022 22.714.694 -9.350.672 13,2 13,2 1.591.828 2.621.002 -1.029.174 11,9 11,5 15,3 19,6 11.772.194 20.093.692 -8.321.498 88,1 88,5 12,9 12,42012. 12.368.983 20.834.262 -8.465.279 -7,4 -8,3 1.621.514 2.567.265 -945.751 13,1 12,3 1,9 -2,1 10.747.470 18.266.998 -7.519.528 86,9 87,7 -8,7 -9,1

Udio nepoljoprivredne razmjene u ukupnoj, (%)

Godišnja stopa promjene, (%)Godina

Ukupna robna razmjena Poljoprivredna razmjena

Godišnja stopa promjene, (%)


Nepoljoprivredna razmjena

(000. $)

Godišnja stopa promjene, (%)

(000. $)

Udio poljoprivredne razmjene u ukupnoj, (%)

(000. $)


Tablica 20Pregled ukupne i poljoprivredne vanjskotrgovinske razmjene, 2000. - 2012. i četverogodišnji prosjeci od 1997.-2012.

Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

Ø 1997.-2000. 4.308.080 8.265.439 -3.957.359 52,1 485.613 827.581 -341.968 58,7 3.822.467 7.437.858 -3.615.391 51,4 11,3 10,0 88,7 90,0 -5,7 12,0 -0,8 33,0

Ø 2001.-2004. 5.945.070 12.666.841 -6.721.771 46,9 655.727 1.171.957 -516.229 56,0 5.289.343 11.494.884 -6.205.541 46,0 11,0 9,3 89,0 90,7 35,0 41,6 38,4 54,5

Ø 2005.-2008. 11.409.280 24.157.169 -12.747.889 47,2 1.234.528 2.095.101 -860.573 58,9 10.174.752 22.062.068 -11.887.315 46,1 10,8 8,7 89,2 91,3 88,3 78,8 92,4 91,9

Ø 2009.-2012. 12.004.362 21.204.649 -9.200.288 56,6 1.492.591 2.408.770 -916.179 62,0 10.511.771 18.795.880 -8.284.109 55,9 12,4 11,4 87,6 88,6 20,9 15,0 3,3 -14,8Indeks

Ø2009.-2012./Ø2005.-2008.

105,2 87,8 72,2 120,9 115,0 106,5 103,3 85,2 69,7

2000. 4.431.308 7.886.039 -3.454.731 56,2 423.022 710.376 -287.354 59,5 4.008.286 7.175.663 -3.167.377 55,9 9,5 9,0 90,5 91,0 -1,9 0,6 3,5 1,2

2001. 4.665.908 9.147.110 -4.481.202 51,0 486.539 870.797 -384.258 55,9 4.179.369 8.276.313 -4.096.944 50,5 10,4 9,5 89,6 90,5 15,0 22,6 4,3 15,3

2002. 4.903.584 10.722.045 -5.818.461 45,7 581.433 1.034.997 -453.564 56,2 4.322.151 9.687.048 -5.364.897 44,6 11,9 9,7 88,1 90,3 19,5 18,9 3,4 17,0

2003. 6.186.630 14.209.035 -8.022.404 43,5 789.683 1.290.145 -500.462 61,2 5.396.947 12.918.890 -7.521.943 41,8 12,8 9,1 87,2 90,9 35,8 24,7 24,9 33,4

2004. 8.024.157 16.589.172 -8.565.016 48,4 765.254 1.491.887 -726.634 51,3 7.258.903 15.097.285 -7.838.382 48,1 9,5 9,0 90,5 91,0 -3,1 15,6 34,5 16,9

2005. 8.772.553 18.560.367 -9.787.814 47,3 953.582 1.655.817 -702.235 57,6 7.818.971 16.904.549 -9.085.579 46,3 10,9 8,9 89,1 91,1 24,6 11,0 7,7 12,0

2006. 10.376.964 21.502.494 -11.125.530 48,3 1.219.966 1.893.427 -673.461 64,4 9.156.998 19.609.067 -10.452.069 46,7 11,8 8,8 88,2 91,2 27,9 14,3 17,1 16,0

2007. 12.363.930 25.838.828 -13.474.898 47,9 1.341.638 2.184.263 -842.625 61,4 11.022.291 23.654.565 -12.632.274 46,6 10,9 8,5 89,1 91,5 10,0 15,4 20,4 20,6

2008. 14.123.675 30.726.987 -16.603.312 46,0 1.422.926 2.646.898 -1.223.972 53,8 12.700.749 28.080.089 -15.379.340 45,2 10,1 8,6 89,9 91,4 6,1 21,2 15,2 18,7

2009. 10.473.765 21.202.637 -10.728.872 49,4 1.376.017 2.255.977 -879.961 61,0 9.097.748 18.946.659 -9.848.911 48,0 13,1 10,6 86,9 89,4 -3,3 -14,8 -28,4 -32,5

2010. 11.810.676 20.067.005 -8.256.328 58,9 1.381.004 2.190.835 -809.831 63,0 10.429.672 17.876.169 -7.446.498 58,3 11,7 10,9 88,3 89,1 0,4 -2,9 14,6 -5,7

2011. 13.364.022 22.714.694 -9.350.672 58,8 1.591.828 2.621.002 -1.029.174 60,7 11.772.194 20.093.692 -8.321.498 58,6 11,9 11,5 88,1 88,5 15,3 19,6 12,9 12,4

2012. 12.368.983 20.834.262 -8.465.279 59,4 1.621.514 2.567.265 -945.751 63,2 10.747.470 18.266.998 -7.519.528 58,8 13,1 12,3 86,9 87,7 1,9 -2,1 -8,7 -9,1Indeks

2012./2011. 92,6 91,7 90,5 101,9 97,9 91,9 91,3 90,9 90,4

Pokrivenost uvoza izvozom

Poljoprivredna razmjena

Nepoljoprivredna razmjena

Udio u ukupnoj razmjeni, (%)Stopa promjene u odnosu na

prethodno razdoblje, (%)Poljoprivredna

razmjenaNepoljoprivredna

razmjena


Godina

Ukupna robna razmjena Poljoprivredna razmjena Nepoljoprivredna razmjena

(000. $) Pokrivenost uvoza izvozom

(000. $) Pokrivenost uvoza izvozom

(000. $)


Tablica 21Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih proizvoda RH, 2007.-2012.

GL.CT. Naziv skupine Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca Izvoz Uvoz Izvoz Uvoz

01 Žive životinje 13,67 132,27 -118,60 18,33 164,19 -145,86 10,47 157,27 -146,79 20,95 138,05 -117,10 51,47 159,62 -108,15 59,52 126,84 -67,32 3,67 4,94 15,6 -20,502 Meso i jestivi kloanički proizvodi 19,08 159,74 -140,66 27,32 206,81 -179,49 31,02 225,12 -194,10 31,69 198,97 -167,27 34,10 229,11 -195,01 24,92 255,94 -231,02 1,54 9,97 -26,9 11,7

03 Ribe i raci(rakovi), mekušci iostali vodeni beskralješnjaci

131,60 98,57 33,03 123,77 112,90 10,87 135,59 79,72 55,87 113,12 78,54 34,58 152,68 98,80 53,89 127,59 91,11 36,49 7,87 3,55 -16,4 -7,8

04

Mliječni proizvodi; ptičja jaja; prirodni med; jestivi proizvodi životinjskog podrijetla što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu

60,94 116,29 -55,35 69,02 138,30 -69,28 66,65 107,43 -40,78 62,69 130,78 -68,09 71,73 162,88 -91,15 68,14 151,78 -83,63 4,20 5,91 -5,0 -6,8

05Proizvodi životinjskog podrijetla grugdje nespomenuti i neuključeni na drugom mjestu

6,42 13,19 -6,77 7,29 16,36 -9,06 7,19 13,53 -6,34 6,73 13,14 -6,41 13,18 17,95 -4,77 7,53 13,76 -6,23 0,46 0,54 -42,8 -23,3

06Živo drveće i druge biljke, lukovice, gomolji i tome nalik; rezano cvijeće i ukrasno lišće

1,68 49,12 -47,44 2,05 58,59 -56,54 1,67 51,68 -50,02 1,29 45,63 -44,34 2,05 49,92 -47,87 1,77 43,98 -42,21 0,11 1,71 -13,6 -11,9

07 Jestivo povrće i određene vrste korjenja i gomolja

8,86 88,80 -79,94 9,76 103,63 -93,87 6,73 91,12 -84,39 7,25 96,87 -89,63 10,10 102,89 -92,80 12,19 94,29 -82,10 0,75 3,67 20,7 -8,4

08 Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma; dinja i lubenica

22,83 149,88 -127,05 25,72 183,22 -157,51 23,21 151,97 -128,77 36,47 146,00 -109,53 31,89 164,00 -132,11 32,46 164,77 -132,31 2,00 6,42 1,8 0,5

09 Kava, čaj, mate čaj i začini 7,49 67,99 -60,50 9,12 75,20 -66,07 8,31 64,84 -56,53 9,06 66,29 -57,23 10,51 86,11 -75,60 10,02 81,78 -71,75 0,62 3,19 -4,7 -5,010 Žitarice 114,33 57,44 56,88 56,10 83,37 -27,27 129,72 30,12 99,60 111,53 31,24 80,29 91,14 52,41 38,72 156,21 42,95 113,26 9,63 1,67 71,4 -18,1

11 Proizvodi mlinske industrije; slad, škrob, inulin i pšenični gluten

17,30 25,06 -7,77 27,22 33,57 -6,35 14,60 35,01 -20,40 14,21 23,38 -9,17 22,65 33,12 -10,47 23,87 28,84 -4,97 1,47 1,12 5,4 -12,9

12Uuljano sjemenje i plodovi; razno zrnje, sjemenje i plodovi; industrijsko i ljekovito bilje; slama i stočna hrana

32,33 52,61 -20,28 52,19 67,60 -15,41 61,76 36,53 25,23 53,57 60,77 -7,20 89,79 59,77 30,02 85,19 41,13 44,06 5,25 1,60 -5,1 -31,2

13 Šelak, gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti

0,18 4,46 -4,28 0,08 5,53 -5,45 0,06 5,44 -5,38 0,08 5,53 -5,45 0,12 6,68 -6,55 0,18 5,57 -5,38 0,01 0,22 49,2 -16,6

14Biljni materijali za pletarstvo, biljni proizvodi drugdje nespomenuti i neuključeni

0,07 0,57 -0,49 0,06 0,59 -0,53 0,07 0,65 -0,57 0,04 0,55 -0,50 0,06 0,62 -0,56 0,06 0,57 -0,51 0,00 0,02 1,6 -7,8

15

Masti i ulja životinjskog ili biljnog podrijetla i proizvodi njihove razgradnje; prerađene jestive masti; životinjski i biljni voskovi

30,01 71,84 -41,83 44,86 126,23 -81,37 34,69 87,07 -52,38 36,90 81,35 -44,45 40,48 120,36 -79,88 38,90 161,86 -122,96 2,40 6,30 -3,9 34,5

16Prerađevine od mesa, riba, rakova, mekušaca ili drugih vodenih beskralješnjaka

64,13 54,77 9,36 78,47 63,44 15,02 85,35 61,14 24,21 78,22 58,65 19,57 90,40 63,12 27,28 98,21 56,90 41,31 6,06 2,22 8,6 -9,9

17 Šećer i proizvodi od šećera 215,66 142,30 73,36 186,87 135,22 51,66 135,42 88,37 47,05 139,56 65,89 73,68 185,14 135,11 50,03 200,26 170,13 30,13 12,35 6,63 8,2 25,918 Kakao i proizvodi od kakaa 60,04 90,93 -30,89 61,37 114,17 -52,81 58,52 111,07 -52,55 57,78 117,17 -59,39 57,43 122,91 -65,48 49,23 114,25 -65,02 3,04 4,45 -14,3 -7,0

19 Proizvodi na osnovi žitarica, škroba, brašna ili mlijeka; slastičarski proizvodi

67,77 162,59 -94,82 89,92 201,97 -112,05 92,76 185,97 -93,21 96,28 188,56 -92,29 103,63 213,69 -110,06 97,75 201,06 -103,31 6,03 7,83 -5,7 -5,9

20 Proizvodi od povrća, voća, orašastih plodova i ostalih dijelova biljaka

24,38 115,45 -91,07 29,71 132,34 -102,64 24,88 113,45 -88,57 27,98 107,38 -79,40 36,15 111,23 -75,08 36,72 105,00 -68,28 2,26 4,09 1,6 -5,6

21 Razni prehrambeni proizvodi 152,20 176,07 -23,87 174,17 203,26 -29,09 164,93 177,16 -12,22 157,41 171,41 -14,01 165,61 193,27 -27,66 168,07 181,98 -13,91 10,36 7,09 1,5 -5,822 Pića, alkoholi i ocat 110,55 140,05 -29,50 139,12 145,39 -6,27 127,46 122,82 4,63 132,04 116,14 15,91 148,93 145,96 2,97 150,59 128,02 22,58 9,29 4,99 1,1 -12,3

23 Ostaci i otpaci prehrambene industrije, pripremljena životinjska hrana

30,99 143,11 -112,12 52,22 199,97 -147,75 33,94 180,78 -146,84 36,67 158,01 -121,34 52,85 194,75 -141,91 54,61 202,99 -148,38 3,37 7,91 3,3 4,2

24 Duhan i prerađeni nadomjesci duhana 121,10 36,93 84,17 114,64 53,47 61,17 105,08 61,22 43,86 123,71 68,95 54,77 97,49 67,68 29,81 89,04 76,32 12,73 5,49 2,97 -8,7 12,8

1.313,63 2.150,05 -836,42 1.399,38 2.625,33 -1.225,95 1.360,07 2.239,46 -879,39 1.355,23 2.169,25 -814,02 1.559,57 2.591,95 -1.032,38 1.593,06 2.541,81 -948,75 98,25 99,01 2,1 -1,9

29 Organski kemijski proizvodi 0,00 0,45 -0,44 0,02 0,62 -0,60 0,01 0,51 -0,50 0,01 0,40 -0,39 0,00 0,32 -0,31 0,01 0,32 -0,31 0,00 0,01 137,8 0,933 Eterična ulja i rezinoidi 1,91 1,64 0,26 2,44 1,81 0,63 1,31 1,23 0,08 1,30 1,23 0,07 1,31 1,66 -0,35 1,58 1,77 -0,19 0,10 0,07 20,9 6,4

35 Bjelančevinaste tvari; modif icirani škrobovi; ljepila, enzimi

0,71 9,64 -8,92 0,94 11,93 -10,99 0,82 9,36 -8,54 0,59 10,08 -9,49 0,65 11,22 -10,57 0,81 11,27 -10,46 0,05 0,44 23,7 0,4

38 Razni proizvodi kemijske industrije 0,01 0,57 -0,55 0,01 0,57 -0,56 0,02 0,71 -0,69 0,01 1,19 -1,18 0,00 0,94 -0,94 0,00 0,74 -0,74 0,00 0,03 -21,4

41 Sirova koža s dlakom ili bez dlake (osim krzna) i štavljena koža

24,52 19,16 5,36 19,82 5,34 14,48 13,78 4,05 9,73 23,78 7,69 16,09 30,09 13,21 16,88 25,79 10,30 15,49 1,59 0,40 -14,3 -22,0

43 Prirodno i umjetno krzno i proizvodi od krzna

0,00 0,78 -0,77 0,00 0,59 -0,59 0,00 0,12 -0,12 0,00 0,42 -0,42 0,00 0,43 -0,43 0,00 0,33 -0,33 0,00 0,01 -21,7

50 Svila 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -81,5

51 Vuna, f ina ili gruba životinjska dlaka, pređa

0,31 0,10 0,22 0,29 0,05 0,24 0,01 0,00 0,01 0,06 0,00 0,06 0,18 0,00 0,18 0,23 0,00 0,23 0,01 0,00 28,3

52 Pamuk 0,53 1,81 -1,28 0,02 0,60 -0,58 0,01 0,50 -0,50 0,03 0,55 -0,52 0,02 1,26 -1,23 0,04 0,67 -0,64 0,00 0,03 62,5 -46,553 Ostala biljna tekstilna vlakna 0,00 0,07 -0,07 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,03 -0,03 0,00 0,02 -0,02 0,00 0,05 -0,05 0,00 0,00 118,7

28,01 34,21 -6,20 23,54 21,56 1,98 15,95 16,52 -0,57 25,78 21,59 4,19 32,26 29,05 3,20 28,45 25,45 3,00 1,75 0,99 -11,8 -12,4

1.341,64 2.184,26 -842,62 1.422,93 2.646,90 -1.223,97 1.376,02 2.255,98 -879,96 1.381,00 2.190,84 -809,83 1.591,83 2.621,00 -1.029,17 1.621,51 2.567,26 -945,75 100 100 1,9 -2,1

2011.

Vrijednost, milijun USDVrijednost, milijun USD

UKUPNO ( 1-24 )

Udio u ukupnoj poljoprivrednoj razmjeni, (%)

Vrijednost, milijun USDVrijednost, milijun USD

2008.Godišnja stopa

promjene 2012/2011, (%)

2009. 2010. 2012.

Vrijednost, milijun USD


2007.

Vrijednost, milijun USD

UKUPNO ( 29-53 )

UKUPNO


Tablica 22Pregled najznačajnijih izvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012.

Tablica 23Pregled najznačajnijih uvoznih proizvoda iz RH, prosjek 2008.-2011. i 2012.

Tablica 24Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po zemljama, prosjek 2008.-2011. i 2012.

RBVrijednost,

USD Količina, t

Udio u ukupnoj

vrijednosti, (%)

RBVrijednost,

USD Količina, t

Udio u ukupnoj

vrijednosti, (%)

1701 99 Bijeli šećer 1. 147.352.613 193.244 10,21 1. 187.808.277 196.298 11,582402 20 Cigarete što sadrže duhan 2. 91.031.516 7.214 6,31 3. 74.403.538 6.725 4,59

2106 90Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari 2)

3. 60.737.413 26.430 4,21 4. 62.657.056 23.210 3,86

2103 90Umaci i pripravci za umake; miješani začini i miješana začinska sredstva, osim soja umaka, ketchupa i umaka od rajčice te gorušice

4. 57.710.800 17.004 4,00 6. 58.396.866 18.175 3,60

0302 35 Plavoperajna tuna, svježa ili rashlađena 5. 50.741.820 2.666 3,52 5. 59.422.535 2.120 3,661005 90 Kukuruz, osim sjemenskog 6. 44.103.287 229.847 3,06 14. 27.064.207 103.209 1,671001 90 Pšenica i suražica; ostala 7. 40.382.309 180.817 2,80 2. 109.142.204 384.120 6,732203 00 Pivo dobiveno od slada 8. 39.582.864 53.476 2,74 9. 38.689.094 55.102 2,39

1901 10 Proizvodi za prehranu dojenčadi i male djece, u pakiranjima za pojedinačnu prodaju

9. 29.586.255 5.913 2,05 12. 32.128.818 6.501 1,98

1806 32Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi što sadrže kakao nepunjeni s dodanim žitaricama, voćem ili orašastim plodovima 10. 27.243.220 4.741 1,89 21. 20.728.658 3.743 1,28

2202 10 Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aromatizirane

11. 26.647.537 63.569 1,85 7. 41.229.033 96.528 2,54

0302 69 Slatkovodne i morske ribe, ostale, svježe ili rashlađene 12. 25.490.375 7.602 1,77 61. 5.854.784 1.525 0,361905 32 Vafl i i oblate 13. 23.344.560 7.858 1,62 15. 24.424.600 8.339 1,512104 10 Juhe, uključujući mesne i pripravke za njih 14. 22.732.773 4.986 1,58 18. 22.461.686 5.028 1,392309 90 Pripravci za prehranu životinja, ostali 15. 22.205.217 22.924 1,54 11. 32.156.270 50.585 1,980305 63 Inćuni, sušeni, soljeni ili u salamuri 16. 21.320.021 6.712 1,48 30. 12.573.002 4.125 0,782202 90 Bezalkoholna pića 17. 20.868.920 29.899 1,45 35. 11.634.396 13.679 0,72

0805 20 Mandarine (uključujući tangerske i satsuma mandarine); klementine, w ilking mandarine i slični hibridi agruma

18. 20.750.826 30.592 1,44 16. 23.983.743 36.306 1,48

1604 13 Srdele, velika srdela i papaline, pripremljene ili konzervirane 19. 19.920.257 4.315 1,38 17. 22.650.171 4.965 1,401206 00 Suncokretovo sjeme, neovisno je li lomljeno ili ne 20. 18.943.454 41.857 1,31 13. 29.913.671 43.926 1,84

632.247.774 1.889.434 43,82 724.191.066 2.130.538 44,661.442.943.809 2.831.095 100 1.621.513.675 3.194.747 100

CT 1) Naziv

Ø 2008.-2011. 2012.

Ostali proizvodiUKUPNO1) Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru petog revizijskog ciklusa. 2) složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5% glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.


RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u ukupnoj

vrijednosti, (%)

RBVrijednost,

USDKoličina, t

Udio u ukupnoj

vrijednosti, (%)

2106 90Prehrambeni proizvodi što nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu, osim koncentrata bjelančevina i teksturirane bjelančevinaste tvari 2)

1. 116.821.638 24.602 4,81 1. 112.321.724 27.649 4,38

0102 90 Žive životinje vrste goveda, osim čistokrvnih rasplodnih 2. 82.717.838 24.035 3,41 5. 78.748.985 22.222 3,07

0203 29Svinjsko meso smrznuto, osim trupova i polovica, šunka, plećki i komada od njih

3. 79.198.139 26.706 3,26 2. 99.381.513 31.749 3,87

2304 00 Uljane pogače i ostali kruti ostaci dobiveni pri ekstrakciji ulja od soje, nemljeveni, mljeveni ili peletirani

4. 75.866.291 159.249 3,12 4. 80.364.586 151.733 3,13

2309 10 Hrana za pse i mačke 5. 48.150.264 37.447 1,98 8. 47.793.012 41.952 1,860901 11 Kava nepržena s kofeinom 6. 47.494.977 18.245 1,96 9. 47.355.755 15.976 1,840103 91 Žive svinje mase manje od 50 kg 7. 45.075.822 16.178 1,86 14. 39.825.585 13.890 1,551806 90 Čokolada i čokoladni proizvodi, ostali 8. 41.450.995 8.338 1,71 11. 46.001.691 9.170 1,790406 90 Sir ostali 9. 40.709.824 8.013 1,68 15. 39.164.787 8.463 1,530803 00 Banane, uključujući banane za kuhanje, svježe ili suhe 10. 40.076.238 51.797 1,65 16. 38.252.501 46.298 1,492309 90 Pripravci za prehranu životinja, ostali 11. 40.070.537 29.889 1,65 7. 48.029.701 37.202 1,872402 20 Cigarete što sadrže duhan 12. 39.628.753 2.117 1,63 6. 56.243.924 3.093 2,19

1905 90Kruh, pecivo, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi, neovisno sadrže li kakao ili ne; hostije, prazne kapsule za farmaceutske proizvode, oblate, rižin papir i slični proizvodi; ostalo

13. 39.166.250 14.760 1,61 12. 45.695.873 19.113 1,78

1701 11 Sirovi šećer od šećerne trske 14. 36.748.465 73.692 1,51 3. 96.397.573 167.098 3,751905 31 Keksi slatki 15. 33.773.623 11.614 1,39 18. 34.737.087 12.569 1,351512 19 Ulje od sjemena suncokreta ili šafranike 16. 29.496.692 25.818 1,21 17. 36.010.714 27.547 1,40

0401 20Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani niti s dodanim šećerom ni drugim sladilima s masenim udjelom masti većim od 1%, ali ne većim od 6%

17. 29.097.471 47.598 1,20 13. 42.739.167 78.416 1,66

0602 90 Živo bilje ostalo (miceliji gljiva, sadnice jagoda, voća i povrća) 18. 28.427.172 28.125 1,17 22. 24.763.157 26.331 0,96

0203 19 Svinjsko meso svježe ili rashlađeno, osim trupova i polovica, šunka, plećki i komada od njih

19. 27.269.813 9.723 1,12 19. 30.548.240 9.937 1,19

2203 00 Pivo dobiveno od slada 20. 26.031.380 39.152 1,07 28. 21.728.904 38.477 0,851.481.405.828 1.561.267 61,00 1.501.160.153 1.234.294 58,472.428.678.006 2.218.363 100 2.567.264.632 2.023.179 100UKUPNO

1) Izmjene u Carinskoj tarifi za 2012. godinu, u odnosu na 2011. godinu, su značajne posebice u poljoprivredno-prehrambenom dijelu Carinske tarife, obzirom da su implementirani amandmani na nomenklaturu Harmoniziranog sustava, usvojeni u okviru petog revizijskog ciklusa. 2) složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5% mliječne masti, 5% saharoze, 5% glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr.


CT 1) Naziv

Ø 2008.-2011. 2012.

Ostali proizvodi

RANGVrijednost,

USD

Udio u vrijednosti,

(%) RANGVrijednost,

USD

Udio u vrijednosti,

(%)Bosna i Hercegovina 1. 457.527.622 31,71 1. 464.359.065 28,64Italija 2. 153.923.622 10,67 2. 163.490.316 10,08Slovenija 3. 139.831.995 9,69 3. 152.424.462 9,40Srbija i Kosovo 1) 4. 125.510.742 8,70 4. 150.456.842 9,28Njemačka 5. 64.951.583 4,50 6. 67.361.672 4,15Mađarska 6. 61.185.653 4,24 5. 100.952.372 6,23Japan 7. 56.418.026 3,91 7. 59.241.526 3,65Austrija 8. 47.085.347 3,26 9. 48.478.737 2,99Makedonija 9. 38.789.100 2,69 8. 52.217.020 3,22Crna Gora 10. 27.879.135 1,93 11. 37.451.444 2,31SAD 11. 21.156.261 1,47 13. 22.561.885 1,39Slovačka 12. 20.023.299 1,39 16. 17.677.403 1,09Grčka 13. 18.924.098 1,31 10. 40.377.890 2,49Rusija 14. 17.176.438 1,19 12. 24.162.885 1,49Češka 15. 16.506.446 1,14 20. 11.490.698 0,71Poljska 16. 13.927.637 0,97 14. 18.495.458 1,14Albanija 17. 12.343.939 0,86 17. 17.000.659 1,05Rumunjska 18. 12.304.906 0,85 23. 9.256.014 0,57Ujedinjena Kraljevina 19. 11.431.496 0,79 21. 11.303.096 0,70Španjolska 20. 11.187.319 0,78 24. 9.043.506 0,56Ostale zemlje 114.859.145 7,96 143.710.725 8,86UKUPNO 1.442.943.809 100 1.621.513.675 100

IZVOZ

ZEMLJAØ 2008.-2011. 2012.


1) radi usporedivosti u navedenom razdoblju podaci se iskazuju zajedno za Srbiju i Kosovo. Kosovo je proglasilo neovisnost 2008. godine ali se podaci vanjskotrgovinske razmjene za Srbiju i Kosovo iskazuju odvojeno tek od 2010. godine.


Tablica 25

Tablica 26Pregled vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno prehrambenih proizvoda po tržištima, prosjek 2008.-2012., 2012.

RANGVrijednost,

USD

Udio u vrijednosti,

(%) RANGVrijednost,

USD

Udio u vrijednosti,

(%)Njemačka 1. 314.012.315 12,93 1. 337.489.638 13,15Italija 2. 268.318.127 11,05 2. 276.621.905 10,77Brazil 3. 185.398.094 7,63 4. 188.182.482 7,33Nizozemska 4. 183.708.736 7,56 3. 199.059.459 7,75Mađarska 5. 157.627.251 6,49 5. 154.758.656 6,03Bosna i Hercegovina 6. 120.498.677 4,96 6. 135.655.548 5,28Austrija 7. 116.511.398 4,80 9. 104.449.349 4,07Poljska 8. 105.435.222 4,34 7. 118.363.708 4,61Slovenija 9. 86.236.234 3,55 10. 92.186.965 3,59Srbija i Kosovo 1) 10. 82.538.947 3,40 8. 115.507.949 4,50Španjolska 11. 81.329.276 3,35 11. 89.719.599 3,49Francuska 12. 57.769.057 2,38 12. 70.895.853 2,76Rumunjska 13. 53.813.120 2,22 13. 61.959.331 2,41Makedonija 14. 44.297.362 1,82 14. 45.456.345 1,77Češka 15. 43.172.932 1,78 16. 37.428.701 1,46Ekvador 16. 36.247.091 1,49 18. 35.537.920 1,38Belgija 17. 35.972.069 1,48 17. 37.166.708 1,45SAD 18. 33.892.287 1,40 22. 30.073.392 1,17Danska 19. 29.561.458 1,22 26. 18.710.905 0,73Turska 20. 28.710.873 1,18 25. 20.995.730 0,82Ostale zemlje 363.627.483 14,97 397.044.489 15,47UKUPNO 2.428.678.006 100 2.567.264.632 100

UVOZ

ZEMLJAØ 2008.-2011. 2012.



Izvoz Uvoz Izvoz UvozAustrija 47.085.347 116.511.398 -69.426.051 3,26 4,80 48.478.737 104.449.349 -55.970.612 2,99 4,07

Belgija 6.837.688 35.972.069 -29.134.381 0,47 1,48 3.376.579 37.166.708 -33.790.129 0,21 1,45

Danska 213.350 29.561.458 -29.348.108 0,01 1,22 366.294 18.710.905 -18.344.611 0,02 0,73

Finska 41.385 288.666 -247.282 0,003 0,01 4.522 324.392 -319.870 0,00 0,01

Francuska 6.429.437 57.769.057 -51.339.621 0,45 2,38 8.703.790 70.895.853 -62.192.063 0,54 2,76

Grčka 18.924.098 19.400.706 -476.608 1,31 0,80 40.377.890 17.108.829 23.269.061 2,49 0,67

Irska 25.256 4.097.731 -4.072.476 0,002 0,17 79.763 4.812.520 -4.732.757 0,005 0,19

Italija 153.923.622 268.318.127 -114.394.504 10,67 11,05 163.490.316 276.621.905 -113.131.589 10,08 10,77

Luksemburg 75.679 184.583 -108.904 0,01 0,01 13.200 379.389 -366.189 0,001 0,01

Nizozemska 3.373.206 183.708.736 -180.335.531 0,23 7,56 2.535.769 199.059.459 -196.523.690 0,16 7,75

Njemačka 64.951.583 314.012.315 -249.060.732 4,50 12,93 67.361.672 337.489.638 -270.127.966 4,15 13,15

Portugal 402.093 1.728.350 -1.326.257 0,03 0,07 1.066.005 2.822.557 -1.756.552 0,07 0,11

Španjolska 11.187.319 81.329.276 -70.141.958 0,78 3,35 9.043.506 89.719.599 -80.676.093 0,56 3,49

Švedska 5.857.269 15.011.133 -9.153.863 0,41 0,62 5.666.221 10.012.561 -4.346.340 0,35 0,39

Ujedinjena Kraljevina 11.431.496 19.709.783 -8.278.287 0,79 0,81 11.303.096 21.518.410 -10.215.314 0,70 0,84

EU 15 330.758.826 1.147.603.387 -816.844.561 22,92 47,25 361.867.360 1.191.092.074 -829.224.714 22,32 46,40

Bugarska 4.291.965 19.869.562 -15.577.597 0,30 0,82 2.922.773 22.632.148 -19.709.375 0,18 0,88

Cipar 670.839 1.748.970 -1.078.131 0,05 0,07 3.381.528 3.249.273 132.255 0,21 0,13

Češka 16.506.446 43.172.932 -26.666.486 1,14 1,78 11.490.698 37.428.701 -25.938.003 0,71 1,46

Estonija 893.706 2.808.488 -1.914.783 0,06 0,12 292.625 1.329.222 -1.036.597 0,02 0,05

Latvija 1.849.104 158.665 1.690.439 0,13 0,01 875.932 471.251 404.681 0,05 0,02

Litva 1.326.466 4.753.359 -3.426.893 0,09 0,20 638.800 3.778.723 -3.139.923 0,04 0,15

Mađarska 61.185.653 157.627.251 -96.441.598 4,24 6,49 100.952.372 154.758.656 -53.806.284 6,23 6,03

Malta 2.554.735 700 2.554.035 0,18 0,00003 2.882.874 3.175 2.879.699 0,18 0,0001

Poljska 13.927.637 105.435.222 -91.507.585 0,97 4,34 18.495.458 118.363.708 -99.868.250 1,14 4,61

Rumunjska 12.304.906 53.813.120 -41.508.214 0,85 2,22 9.256.014 61.959.331 -52.703.317 0,57 2,41

Slovačka 20.023.299 20.600.455 -577.156 1,39 0,85 17.677.403 41.114.601 -23.437.198 1,09 1,60

Slovenija 139.831.995 86.236.234 53.595.762 9,69 3,55 152.424.462 92.186.965 60.237.497 9,40 3,59

EU 12 275.366.751 496.224.956 -220.858.206 19,08 20,43 321.290.939 537.275.754 -215.984.815 19,81 20,93EU 27 606.125.576 1.643.828.343 -1.037.702.767 42,01 67,68 683.158.299 1.728.367.828 -1.045.209.529 42,13 67,32

Albanija 12.343.938 1.330.722 11.013.217 0,86 0,05 17.000.659 2.083.016 14.917.643 1,05 0,08

Bosna i Hercegovina 457.527.622 120.498.677 337.028.945 31,71 4,96 464.359.065 135.655.548 328.703.517 28,64 5,28

Crna Gora 27.879.135 1.024.865 26.854.270 1,93 0,04 37.451.444 2.080.666 35.370.778 2,31 0,08

Makedonija 38.789.100 44.297.362 -5.508.262 2,69 1,82 52.217.020 45.456.345 6.760.675 3,22 1,77

Moldavija 93.157 188.354 -95.197 0,01 0,01 0 438.899 -438.899 0,00 0,02

Srbija i Kosovo 1) 125.510.742 82.538.947 42.971.795 8,70 3,40 150.456.842 115.507.949 34.948.893 9,28 4,50

CEFTA 662.143.693 249.878.926 412.264.768 45,89 10,29 721.485.030 301.222.423 420.262.607 44,49 11,73

EFTA 5.546.754 19.395.482 -13.848.729 0,38 0,80 6.432.740 21.967.590 -15.534.850 0,40 0,86

a Brazil 1.019.708 185.398.094 -184.378.386 0,07 7,63 0 188.182.482 -188.182.482 0,00 7,33

b Japan 56.418.026 645.206 55.772.820 3,91 0,03 59.241.526 579.110 58.662.416 3,65 0,02

c Kina 705.497 27.857.980 -27.152.483 0,05 1,15 1.599.647 30.208.743 -28.609.096 0,10 1,18

d SAD 21.156.261 33.892.287 -12.736.026 1,47 1,40 22.561.885 30.073.392 -7.511.507 1,39 1,17

e Turska 2.908.356 28.710.873 -25.802.517 0,20 1,18 1.700.482 20.995.730 -19.295.248 0,10 0,82

UKUPNO a,b,c,d,e 82.207.848 276.504.440 -194.296.592 5,70 11,38 85.103.540 270.039.457 -184.935.917 5,25 10,52

OSTALA TRŽIŠTA 86.919.938 239.070.816 -152.150.878 6,02 9,84 125.334.066 245.667.334 -120.333.268 7,73 9,57

UKUPNA RAZMJENA POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA

1.442.943.809 2.428.678.006 -985.734.197 100 100 1.621.513.675 2.567.264.632 -945.750.957 100 100

Zemlje

Ø 2008.-2011. 2012.

vrijednost, USD



Bilanca Izvoz Uvoz Bilanca

Udio u ukupnoj razmjeni

poljoprivredno prehrambenih proizvoda , %

vrijednost, USD Udio u ukupnoj razmjeni

poljoprivredno prehrambenih proizvoda , %Izvoz Uvoz


Tablica 27Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice EU, 2012. godine

vrijednost, USDEuropska unija

(27 zemalja)Europska unija

(15 zemalja) Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska ŠvedskaUjedinjena Kraljevina

Europska unija (12 zemalja) Bugarska Cipar Češka Estonija Latvija Litva Mađarska Malta Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija

01 Žive životinje 2.090.407 1.125.080 7.879 0 763 123 1.540 922 0 1.103.307 0 261 8.747 0 631 907 0 965.327 0 451 0 0 0 0 158.856 131 0 0 0 805.88902 Meso i jestivi klaonički proizvodi 8.994.396 8.411.062 1.131.482 26.943 41.072 0 21.091 0 0 6.776.158 0 31.120 344.807 0 0 38.389 0 583.334 70.463 0 0 0 0 0 53.550 0 0 0 0 459.321

03 Ribe i rakovi, mekušci i ostali vodeni beskralježnjaci

55.453.008 49.311.354 8.434 4.776 27.919 0 341.191 949.446 0 43.599.320 0 0 323.307 768.022 2.943.995 9.438 335.506 6.141.654 0 0 72.967 0 0 0 137.268 0 682.043 0 0 5.249.376

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 8.222.822 2.196.390 730.288 14.214 0 0 135.782 224.896 0 253.046 0 73.283 601.646 0 0 141.096 22.139 6.026.432 32.675 0 143.844 0 0 0 87.548 0 3 35.064 28.372 5.698.92605 Proizvodi životinjskog podrijetla 6.906.273 5.919.853 89.534 15.404 0 0 1.174.424 181.906 0 1.730.445 0 11.996 2.510.074 175.261 27.973 2.836 0 986.420 9.858 0 33.964 0 0 0 1.771 0 2.401 126.669 69.877 741.88006 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 617.673 433.523 13.080 11.250 0 0 0 0 0 129.438 0 150.984 115.977 0 0 31 12.763 184.150 0 0 0 0 0 16.472 32.925 0 14.032 0 1.545 119.17607 Povrće 6.106.535 2.776.911 165.088 130.979 0 0 172.427 0 0 1.850.441 0 151.041 216.173 0 13.573 6.587 70.602 3.329.624 0 0 57.096 3.466 7.992 0 77.976 3.538 37.847 0 0 3.141.70908 Voće 12.464.974 3.663.254 666.885 12.670 110.741 0 0 11.974 0 208.284 0 246.137 1.456.417 0 4.959 413.950 531.237 8.801.720 48.451 0 2.012.618 0 73.413 17.664 158.584 0 807.662 0 823.183 4.860.14509 Kava, čaj i začini 2.226.322 246.371 69.979 19.952 0 0 10.076 19 0 7.073 0 29.794 70.540 0 0 38.933 5 1.979.951 0 0 45.118 0 0 0 27.629 0 0 0 0 1.907.20410 Žitarice 78.341.501 63.202.763 1.787.058 0 0 0 507.141 3.009.406 0 55.013.255 0 0 12.133 96.034 2.777.730 0 6 15.138.738 51.088 3.272.201 98.963 0 0 0 336.755 2.768.942 7.158 6.321.479 6.521 2.275.63111 Proizvodi mlinske industrije 3.077.741 83.886 57.770 0 0 0 2 318 0 107 0 985 1.023 0 0 23.681 0 2.993.855 485.222 0 166 0 0 0 0 0 0 0 0 2.508.467

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 26.847.767 22.610.411 2.879.053 171 54.407 76 3.977.001 5.759.802 51 3.879.240 0 132.341 5.734.067 0 280 25.986 167.936 4.237.356 0 0 501.379 0 0 0 1.404.060 0 297.899 654.890 96.129 1.282.999

13 Šelak, gume i smole 93.045 59.381 0 0 0 0 1.722 18.147 0 5.742 0 0 4 0 33.766 0 0 33.664 1.174 0 0 0 0 0 0 92 6.905 3.994 0 21.49914 Biljni materijali za pletarstvo 53.885 401 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 398 0 0 0 0 53.484 0 0 0 0 0 0 118 0 0 0 0 53.36615 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 15.991.090 7.979.387 5.145.844 33.470 452 0 47.734 2.021 192 492.973 0 1.625 2.168.739 0 0 54.947 31.390 8.011.703 326.373 0 115.466 0 0 0 460.467 0 2.005 6.682 2.553.511 4.547.19916 Prerađevine od mesa i riba 30.037.503 19.919.401 9.359.601 1.407 0 0 42.177 46.201 0 2.347.015 0 10.290 1.655.472 0 109.526 1.087.805 5.259.907 10.118.102 0 0 53 0 0 0 785.728 0 586 0 429.028 8.902.70717 Šećeri i proizvodi od šećera 188.112.304 61.486.302 47.331 35.502 0 0 1.308 27.586.375 0 32.175.410 0 19.034 183.822 0 54 81.615 1.355.851 126.626.002 1.488 0 200.452 2.874 0 0 83.619.793 0 0 0 6.637.530 36.163.86518 Kakao i proizvodi od kakaa 10.957.193 3.240.153 1.834.716 12.049 0 39 25.057 0 0 7.120 0 59.457 834.581 0 114 161.330 305.690 7.717.040 217 0 680.394 1.232 23.615 0 139.826 0 0 853 844.831 6.026.072

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 47.544.539 21.847.818 2.943.160 4.428 78 76 146.452 14 1.012 699.208 25 56.168 16.691.282 105 895 492.877 812.038 25.696.721 50.562 0 627.993 0 0 53 962.953 86.269 4.744.125 300 221.630 19.002.836

20 Proizvodi od povrća i voća 20.732.013 14.115.408 1.289.417 19.793 0 0 188.757 7.145 2.536 223.508 480 301.748 11.147.972 0 61.143 643.817 229.092 6.616.605 16.128 0 331.299 0 0 0 945.202 2.149 709.110 1.058.405 98.799 3.455.51321 Razni prehrambeni proizvodi 55.880.788 22.690.806 11.501.317 0 39.768 131 261.374 22.236 75.946 523.156 0 72.344 7.685.339 0 293.064 1.685.126 531.005 33.189.982 426.164 107.539 2.161.185 285.053 770.912 550.386 2.599.401 4.983 6.179.542 650.768 2.153.696 17.300.35322 Pića, alkoholi, ocat 48.652.231 15.644.961 5.308.235 199.595 90.990 4.077 87.520 105 26 2.136.456 10.850 235.375 6.122.315 26.570 156 754.378 668.313 33.007.270 633.114 1.337 1.632.356 0 0 54.225 8.023.852 4.489 1.426.881 134.869 1.375.355 19.720.792

23 Ostaci i otpaci prehrambene industrije, životinjska hrana

15.542.421 9.727.496 356.217 0 0 0 0 2.556.957 0 5.438.614 0 114.552 1.261.156 0 0 0 0 5.814.925 21.388 0 1.228 0 0 0 880.007 0 927.369 0 2.335.484 1.649.449

24 Duhan i prerađevine duhana 22.993.310 16.589.092 414.843 2.780.481 0 0 1.161.940 0 0 290.897 1.820 836.981 7.777.372 0 2.378.172 2.112 944.474 6.404.218 748.408 0 2.774.023 0 0 0 0 12.281 481.175 15 1.860 2.386.456

UKUPNO ( 1-24 ) 667.939.741 353.281.464 45.807.214 3.323.084 366.190 4.522 8.304.716 40.377.890 79.763 158.890.213 13.175 2.535.516 66.923.363 1.065.992 8.646.031 5.665.841 11.277.954 314.658.277 2.922.773 3.381.528 11.490.564 292.625 875.932 638.800 100.894.269 2.882.874 16.326.743 8.993.988 17.677.351 148.280.830 29 Organski kemijski proizvodi 66 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 66 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6633 Eterična ulja i rezinoidi 1.084.122 779.723 32.695 456 104 0 354.157 0 0 294.555 25 253 71.575 13 368 380 25.142 304.399 0 0 0 0 0 0 42.841 0 229 0 52 261.27735 Bjelančevinaste tvari 147.331 141.569 122.361 0 0 0 0 0 0 322 0 0 18.886 0 0 0 0 5.762 0 0 134 0 0 0 0 0 200 0 0 5.42838 Proizvodi kemijske industrije 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 041 Sirova i štavljena koža 13.932.615 7.625.466 2.516.467 52.753 0 0 44.917 0 0 4.279.699 0 0 334.523 0 397.107 0 0 6.307.149 0 0 0 0 0 0 0 0 2.168.286 262.026 0 3.876.83743 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 050 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 051 Vuna 34.561 19.299 0 0 0 0 0 0 0 19.299 0 0 0 0 0 0 0 15.262 0 0 0 0 0 0 15.262 0 0 0 0 052 Pamuk 19.839 19.839 0 286 0 0 0 0 0 6.228 0 0 13.325 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 053 Ostala biljna tekstilna vlakna 24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 24 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 24

UKUPNO ( 29-53 ) 15.218.558 8.585.896 2.671.523 53.495 104 0 399.074 0 0 4.600.103 25 253 438.309 13 397.475 380 25.142 6.632.662 0 0 134 0 0 0 58.103 0 2.168.715 262.026 52 4.143.632 683.158.299 361.867.360 48.478.737 3.376.579 366.294 4.522 8.703.790 40.377.890 79.763 163.490.316 13.200 2.535.769 67.361.672 1.066.005 9.043.506 5.666.221 11.303.096 321.290.939 2.922.773 3.381.528 11.490.698 292.625 875.932 638.800 100.952.372 2.882.874 18.495.458 9.256.014 17.677.403 152.424.462 UKUPNO

Napomene:Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 28Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica EU u RH, 2012. godine

vrijednost, USDEuropska unija

(27 zemalja)Europska unija

(15 zemalja) Austrija Belgija Danska Finska Francuska Grčka Irska Italija Luksemburg Nizozemska Njemačka Portugal Španjolska ŠvedskaUjedinjena Kraljevina

Europska unija (12 zemalja) Bugarska Cipar Češka Estonija Latvija Litva Mađarska Malta Poljska Rumunjska Slovačka Slovenija

01 Žive životinje 126.522.917 43.582.049 1.687.249 340.313 1.009.627 0 961.186 0 4.737 1.167.956 63.237 19.824.781 18.405.163 0 114.808 0 2.992 82.940.868 221.127 0 11.389.693 0 0 0 8.627.409 0 12.031.429 44.651.459 5.682.966 336.78502 Meso i jestivi klaonički proizvodi 210.251.968 184.361.073 21.658.439 3.395.489 8.956.858 0 1.954.627 0 1.951.421 13.644.903 0 51.121.459 59.661.413 0 21.997.312 19.152 0 25.890.895 3.603.694 0 56.048 0 0 0 12.793.601 0 5.240.814 2.098.668 0 2.098.070


43.926.881 42.585.405 3.279 6.738 1.068.887 176.886 5.260.612 1.043.579 319.266 5.336.985 0 317.207 558.090 1.182.089 16.507.791 5.244.458 5.559.538 1.341.476 11.258 0 37.122 83.595 31.306 121.349 32.564 339 820.771 0 11.378 191.794

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 117.340.166 67.542.251 4.060.780 4.491.790 628.607 26.639 3.864.268 26.953 497.569 5.089.983 113.291 2.968.894 45.423.747 7.868 104.666 130.792 106.404 49.797.915 24.539 0 9.626.348 37.810 280.527 1.446.652 14.491.015 0 12.022.156 368.168 1.096.005 10.404.69505 Proizvodi životinjskog podrijetla 6.292.976 4.973.316 406.163 11.877 190.367 0 764.744 353 8.494 1.059.168 0 1.279.310 1.030.956 0 103.878 109.638 8.368 1.319.660 140.413 0 4.070 0 0 713.160 53.159 0 32.536 0 0 376.32206 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 37.396.949 32.360.878 691.931 303.929 928.623 353 93.702 0 65 8.204.296 34 19.771.830 1.998.497 1.903 360.776 824 4.115 5.036.071 55 305 127.519 193 52.857 51 2.636.525 0 282.643 0 4.646 1.931.27707 Povrće 65.783.093 53.236.197 2.415.623 4.137.143 17.236 0 1.853.584 354.651 0 16.661.225 37.094 15.004.194 3.361.967 17.094 9.319.640 2.524 54.222 12.546.896 3.174 2.736.246 671.028 0 0 0 2.940.600 0 5.754.705 20.089 89.199 331.85508 Voće 77.769.460 66.801.968 3.400.762 86.653 0 0 261.658 11.178.843 2.861 31.413.623 0 133.609 784.242 10.346 19.398.325 125.589 5.457 10.967.492 507.699 512.399 14.898 0 0 1.047 638.769 0 1.726.137 4.845.845 119.398 2.601.30009 Kava, čaj i začini 28.156.114 21.549.567 739.142 845 24 8.735 111.090 45 0 16.614.868 173 176.884 1.660.945 574 1.695.740 0 540.502 6.606.547 25.375 0 19.667 673 0 0 249.376 0 330.086 6.118 13.488 5.961.76410 Žitarice 27.462.151 13.401.208 1.233.159 455 0 0 6.529.300 0 0 4.545.347 0 159.315 230.450 0 702.956 0 226 14.060.943 0 0 206.341 0 0 0 8.781.904 0 8.462 2.332.497 1.371.671 1.360.06811 Proizvodi mlinske industrije 23.029.310 15.616.275 6.322.337 593.502 6.258 379 716.409 0 0 3.177.236 0 1.164.193 3.552.173 0 23.094 393 60.301 7.413.035 30.990 0 336.146 0 0 0 3.977.777 0 137.125 209.473 1.167.574 1.553.950

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 29.322.614 12.528.256 713.574 382.734 277.430 6.900 1.743.640 1 31 3.449.988 0 1.942.645 3.815.127 0 124.944 8.632 62.610 16.794.358 992.124 0 1.410.106 0 0 1.731 12.701.274 0 219.321 55.889 28.498 1.385.415

13 Šelak, gume i smole 4.269.843 3.302.329 20.550 50.230 522.836 0 330.933 42 0 667.365 0 48 1.226.168 0 351.479 68 132.610 967.514 0 0 614.492 0 0 0 5.269 0 22.381 4.106 1.709 319.55714 Biljni materijali za pletarstvo 133.521 101.490 6.088 190 0 0 1.829 0 0 83.292 0 3.018 7.070 0 0 0 3 32.031 0 0 0 0 0 0 7 0 30.470 0 0 1.554

15 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 91.744.172 44.625.062 2.133.846 1.455.375 878.232 0 419.591 48.348 587 19.280.292 0 6.240.635 7.544.200 9.437 4.063.533 2.529.609 21.377 47.119.110 1.884.793 0 113.670 0 4 0 7.555.959 0 880.772 330.610 24.969.645 11.383.657

16 Prerađevine od mesa i riba 39.956.654 24.406.383 663.814 13.383 240.245 0 569.981 5.439 0 13.200.092 0 36.144 5.173.599 55.863 3.962.831 484.815 177 15.550.271 9.634 0 41.367 1.169.414 0 310.822 2.668.218 0 657.101 0 2.436 10.691.27917 Šećeri i proizvodi od šećera 51.397.315 24.899.471 2.648.962 940.287 1.586 206 5.261.551 37.889 75.515 4.799.336 0 569.142 8.773.178 0 1.573.317 13.149 205.353 26.497.844 106.451 0 886.384 0 238 0 20.485.463 0 1.801.719 1.534.025 371.779 1.311.78518 Kakao i proizvodi od kakaa 94.136.197 70.945.083 6.876.535 2.589.712 47.931 373 9.654.446 1.602 48.282 9.934.716 0 5.912.236 33.742.010 7.346 960.319 81.240 1.088.335 23.191.114 3.406.355 0 259.930 0 2.538 156.024 1.631.806 0 15.836.021 480.907 310.014 1.107.519

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 161.442.081 119.978.635 10.067.198 4.564.091 141.916 31.577 5.850.372 184.991 0 39.743.942 34.831 1.960.671 55.085.275 70.334 1.112.022 137.121 994.294 41.463.446 7.784.099 0 2.121.265 6.410 749 23.240 6.806.842 0 15.018.640 1.640.129 966.682 7.095.390

20 Proizvodi od povrća i voća 76.560.441 57.833.580 8.166.248 4.904.575 193.882 48 707.223 2.090.838 540.202 20.890.919 117.527 9.093.835 7.648.197 98.483 3.273.321 644 107.638 18.726.861 128.843 0 999.798 19.840 4.325 3.113 5.507.927 0 7.331.242 219.337 53.775 4.458.66121 Razni prehrambeni proizvodi 150.167.067 103.329.579 11.725.240 2.804.694 2.504.269 21 5.304.405 759.618 27.925 20.451.049 0 11.446.156 38.728.624 34.048 2.711.841 847.524 5.984.165 46.837.488 496.594 323 3.818.213 11.287 0 576.386 10.619.744 2.836 19.996.250 1.597.465 3.379.430 6.338.96022 Pića, alkoholi, ocat 86.629.809 46.969.774 7.888.059 1.222.728 42.777 72.275 3.139.759 6.952 1.227.978 7.668.625 12.690 5.827.554 13.350.788 79.358 737.469 264.556 5.428.206 39.660.035 2.195.632 0 1.470.759 0 4.189 0 12.830.505 0 2.014.529 1.306.460 400.277 19.437.684


104.234.506 73.541.445 10.326.227 2.182.269 567.887 0 10.270.095 45.297 11.014 29.066.712 500 7.918.620 12.565.890 0 355.421 9.702 221.811 30.693.061 304.559 0 2.375.345 0 0 424.916 18.202.767 0 7.153.243 148.698 989.866 1.093.667

24 Duhan i prerađevine duhana 61.272.351 50.903.772 0 360.027 270.217 0 3.658.588 142.521 96.573 56.132 0 35.469.373 9.087.134 1.247.814 25 0 515.368 10.368.579 635.603 0 819.175 0 0 0 192.433 0 8.671.920 44.796 0 4.652

UKUPNO ( 1-24 ) 1.715.198.556 1.179.375.046 103.855.205 34.839.029 18.495.695 324.392 69.283.593 15.927.962 4.812.520 276.208.050 379.377 198.341.753 333.414.903 2.822.557 89.555.508 10.010.430 21.104.072 535.823.510 22.513.011 3.249.273 37.419.384 1.329.222 376.733 3.778.491 154.430.913 3.175 118.020.473 61.894.739 41.030.436 91.777.660 29 Organski kemijski proizvodi 313.168 300.582 0 1.330 0 0 220.634 0 0 1.718 0 2.431 73.861 0 608 0 0 12.586 0 0 0 0 0 0 126 0 0 0 0 12.46033 Eterična ulja i rezinoidi 1.072.265 1.020.303 35.640 128.038 3.163 0 78.255 1.096 0 22.018 12 65 263.583 0 155.485 2.107 330.841 51.962 1.392 0 0 0 425 232 38.585 0 564 0 0 10.76435 Bjelančevinaste tvari 9.016.814 7.975.768 556.716 1.871.431 212.047 0 1.312.698 0 0 239.598 0 712.285 2.981.427 0 6.045 24 83.497 1.041.046 0 0 9.235 0 94.093 0 276.566 0 206.848 0 84.165 370.13938 Proizvodi kemijske industrije 738.469 738.387 1.630 614 0 0 673 0 0 41.229 0 2.925 691.316 0 0 0 0 82 0 0 82 0 0 0 0 0 0 0 0 041 Sirova i štavljena koža 1.701.692 1.369.367 0 326.266 0 0 0 931.688 0 51.661 0 0 58.161 0 1.591 0 0 332.325 117.745 0 0 0 0 0 0 0 135.823 64.592 0 14.16543 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 050 Svila 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 051 Vuna 67 67 0 0 0 0 0 0 0 24 0 0 0 0 43 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 052 Pamuk 291.808 290.629 158 0 0 0 0 248.083 0 41.791 0 0 278 0 319 0 0 1.179 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1.17953 Ostala biljna tekstilna vlakna 34.989 21.925 0 0 0 0 0 0 0 15.816 0 0 6.109 0 0 0 0 13.064 0 0 0 0 0 0 12.466 0 0 0 0 598

UKUPNO ( 29-53 ) 13.169.272 11.717.028 594.144 2.327.679 215.210 0 1.612.260 1.180.867 0 413.855 12 717.706 4.074.735 0 164.091 2.131 414.338 1.452.244 119.137 0 9.317 0 94.518 232 327.743 0 343.235 64.592 84.165 409.305 1.728.367.828 1.191.092.074 104.449.349 37.166.708 18.710.905 324.392 70.895.853 17.108.829 4.812.520 276.621.905 379.389 199.059.459 337.489.638 2.822.557 89.719.599 10.012.561 21.518.410 537.275.754 22.632.148 3.249.273 37.428.701 1.329.222 471.251 3.778.723 154.758.656 3.175 118.363.708 61.959.331 41.114.601 92.186.965 UKUPNO

Napomene:Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 29Pregled izvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz RH u zemlje članice CEFTA-e, 2012. godine

vrijednost, USD CEFTABosna i

Hercegovina Crna Gora Kosovo Srbija Makedonija Albanija Moldavija

01 Žive životinje 29.641.024 20.955.090 105.552 257.855 7.558.731 22.918 740.878 002 Meso i jestivi klaonički proizvodi 14.706.872 7.845.859 2.027.350 622.970 1.324.147 2.886.546 0 0


11.781.490 2.728.613 1.437.130 0 2.957.844 0 4.657.903 0

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 59.287.666 43.993.152 3.282.446 999.276 4.450.749 5.772.135 789.908 005 Proizvodi životinjskog podrijetla 581.737 364.875 9.607 68.476 39.214 14.140 85.425 006 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 1.030.934 354.677 86.161 9.107 578.792 2.197 0 007 Povrće 5.733.266 3.704.269 216.298 426.506 765.712 620.481 0 008 Voće 12.564.825 4.430.252 293.535 6.583 7.672.712 161.743 0 009 Kava, čaj i začini 7.056.881 4.218.761 70.012 522.973 43.902 1.416.166 785.067 010 Žitarice 62.127.599 40.088.077 5.312.028 1.053.121 672.793 8.405.290 6.596.290 011 Proizvodi mlinske industrije 19.600.450 10.064.284 1.494.286 1.715.795 1.891.024 2.469.411 1.965.650 0

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 57.430.457 25.468.726 66.092 70.786 31.340.826 443.929 40.098 0

13 Šelak, gume i smole 83.154 67.388 2.773 0 12.993 0 0 014 Biljni materijali za pletarstvo 6.932 106 0 0 6.826 0 0 015 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 21.691.657 19.019.979 576.253 769.621 511.978 813.826 0 016 Prerađevine od mesa i riba 63.255.990 37.197.420 4.771.371 3.684.747 14.008.223 3.523.450 70.779 017 Šećeri i proizvodi od šećera 11.595.777 7.498.367 703.387 351.456 1.943.036 1.090.128 9.403 018 Kakao i proizvodi od kakaa 34.608.899 20.325.428 3.009.549 1.916.793 4.903.699 4.371.104 82.326 0

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 33.700.541 21.575.405 2.623.922 1.166.609 5.237.645 3.077.876 19.084 0

20 Proizvodi od povrća i voća 11.241.251 6.393.694 903.754 273.348 1.928.296 1.706.751 35.408 021 Razni prehrambeni proizvodi 81.897.722 39.895.596 6.557.739 7.975.294 18.607.454 7.980.858 880.781 022 Pića, alkoholi, ocat 94.749.798 79.282.941 2.697.295 890.989 7.710.260 4.151.154 17.159 0


22.190.802 19.279.192 38.460 617.615 1.569.473 507.328 178.734 0

24 Duhan i prerađevine duhana 52.899.550 39.147.829 1.143.126 3.714.975 6.201.246 2.692.374 0 0

UKUPNO ( 1-24 ) 709.465.274 453.899.980 37.428.126 27.114.895 121.937.575 52.129.805 16.954.893 0 29 Organski kemijski proizvodi 11.067 11.067 0 0 0 0 0 033 Eterična ulja i rezinoidi 318.323 159.141 14.394 40 142.647 2.101 0 035 Bjelančevinaste tvari 657.470 507.221 8.924 28.455 107.461 0 5.409 038 Proizvodi kemijske industrije 0 0 0 0 0 0 0 041 Sirova i štavljena koža 10.962.087 9.762.848 0 0 1.073.772 85.114 40.353 043 Krzno i proizvodi od krzna 0 0 0 0 0 0 0 050 Svila 0 0 0 0 0 0 0 051 Vuna 51.997 0 0 0 51.997 0 0 052 Pamuk 16.751 16.747 0 0 0 0 4 053 Ostala biljna tekstilna vlakna 2.061 2.061 0 0 0 0 0 0

UKUPNO ( 29-53 ) 12.019.756 10.459.085 23.318 28.495 1.375.877 87.215 45.766 0 721.485.030 464.359.065 37.451.444 27.143.390 123.313.452 52.217.020 17.000.659 0 UKUPNO

Napomene:* Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



Tablica 30Pregled uvoza poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz zemalja članica CEFTA-e u RH, 2012. godine

vrijednost, USDCEFTA

Bosna i Hercegovina Crna Gora Kosovo Srbija Makedonija Albanija Moldavija

01 Žive životinje 95.521 76.533 0 0 18.988 0 0 002 Meso i jestivi klaonički proizvodi 8.730.082 4.925.626 0 0 514.687 3.289.769 0 0


2.513.187 2.078.016 0 0 310.112 0 125.059 0

04 Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med 32.298.175 30.632.519 0 0 851.544 486.896 327.216 005 Proizvodi životinjskog podrijetla 44.103 37.272 0 0 6.831 0 0 006 Živo drveće, lukovice, rezano cvijeće 1.378.591 550.341 0 0 564.186 264.064 0 007 Povrće 11.342.831 4.130.100 98.326 49.264 3.583.360 3.268.666 213.115 008 Voće 11.908.800 3.272.109 1.060.338 0 3.436.821 3.859.538 279.994 009 Kava, čaj i začini 836.117 57.975 567 0 690.121 63.777 23.677 010 Žitarice 9.850.803 803.511 0 0 9.046.647 645 0 011 Proizvodi mlinske industrije 3.988.228 75.142 0 1.069 3.912.017 0 0 0

12 Uljano sjemenje i plodovi, industrijsko bilje 2.565.605 117.908 0 0 1.979.771 69.298 398.628 0

13 Šelak, gume i smole 2.323 2.323 0 0 0 0 0 014 Biljni materijali za pletarstvo 153.898 2.885 0 0 151.013 0 0 015 Masti i ulja životinjskog ili biljnog pordrijetla 57.784.146 31.607.582 0 0 26.039.010 0 0 137.55416 Prerađevine od mesa i riba 5.857.775 5.687.110 0 0 66.599 0 104.066 017 Šećeri i proizvodi od šećera 4.701.784 1.950.036 0 0 1.537.037 1.114.042 0 100.66918 Kakao i proizvodi od kakaa 6.477.126 1.672.596 0 64.382 2.811.378 1.899.879 0 28.891

19 Proizvodi na osnovi žitarica, brašna ili mlijeka 36.859.126 18.028.273 0 19.899 10.455.125 8.331.240 24.589 0

20 Proizvodi od povrća i voća 10.592.952 3.502.222 0 131.880 1.464.340 5.453.618 0 40.89221 Razni prehrambeni proizvodi 9.507.105 4.280.394 12.030 24.306 3.552.670 1.637.705 0 022 Pića, alkoholi, ocat 34.148.264 15.920.342 233.008 1.610.480 7.142.988 9.192.311 10.851 38.284


32.587.113 2.009.931 0 0 30.577.182 0 0 0

24 Duhan i prerađevine duhana 8.235.466 1.308.666 0 0 1.589.343 5.337.390 0 67

UKUPNO ( 1-24 ) 292.459.121 132.729.412 1.404.269 1.901.280 110.301.770 44.268.838 1.507.195 346.357 29 Organski kemijski proizvodi 0 0 0 0 0 0 0 033 Eterična ulja i rezinoidi 58.499 3.914 37.947 0 254 15.816 568 035 Bjelančevinaste tvari 100.527 39.707 0 0 60.820 0 0 038 Proizvodi kemijske industrije 2.937 2.937 0 0 0 0 0 041 Sirova i štavljena koža 8.586.329 2.879.422 638.450 659.067 2.569.904 1.171.691 575.253 92.54243 Krzno i proizvodi od krzna 11.545 0 0 0 11.545 0 0 050 Svila 0 0 0 0 0 0 0 051 Vuna 0 0 0 0 0 0 0 052 Pamuk 3.429 120 0 0 3.309 0 0 053 Ostala biljna tekstilna vlakna 36 36 0 0 0 0 0 0

UKUPNO ( 29-53 ) 8.763.302 2.926.136 676.397 659.067 2.645.832 1.187.507 575.821 92.542 301.222.423 135.655.548 2.080.666 2.560.347 112.947.602 45.456.345 2.083.016 438.899 UKUPNO

Napomene:* Potpuni nazivi poglavlja i proizvoda Carinske tarife za 2012. godinu nalaze se u NN 143/2011



B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE B1 Izravna plaćanja Tablica 31Isplaćene potpore od 2009.do 2011. godine

2009.* 2010.* 2011.*

Osnovno plaćanje po površini – livade i pašnjaci ha 14.371.117 35.376.518 22.627.079Osnovno plaćanje po površini – ostale vrste korištenja

ha 1.518.996.922 1.429.856.219 1.398.218.472

A. Ukupno - osnovna plaćanja po površini 1.533.368.039 1.465.232.737 1.420.845.551B. Proizvodna potpora 88160903

B. 1. Biljna proizvodnja 209.413.467 208.411.928Sjeme krumpira ha 982.039 322.071Sjeme suncokreta i duhana ha 187.284 9.665Sjeme kukuruza ha 10.592.444 1.954.441Sjeme pšenice, pšenoraži, raži, ječma, zobi ha 3.803.855 2.486.852Sjeme ostalih kultura ha 2.822.079 812.880Povrće za industrijsku preradu ha 1.639.615 832.461Šećerna repa ha 30.532.229 41.295.660 24.398.171Višegod. nasadi - voćnjaci, maslinik, vinograd ha 4.101.233 7.194.250Vinogradi, dodatno LFA plaćanje ha 6.379.735 3.951.507Ostalo: povrće, ljekovito bilje, jagode, hmelj ha 1.850.879 2.145.111Ekol. proizvodnja: oranice, višegodišnji nasadi ha 25.813.194 45.660.497Ekološka proizvodnja – livade i pašnjaci ha 406.488 1.578.038Prerada ploda maslina kg 17.561.303 16.398.830Maslinovo ulje ekstra djevičansko l 2.924.521 3.383.926 2.100.261Voćne i lozne sadnice – certif icirane komVoćne i lozne sadnice – standard komSadnice maslina kom 1.734.927Duhan kg 71.442.322 64.167.715 61.662.471

Biljna proizvodnja-ukupno 1.742.781.506 1.673.644.666 1.509.006.454B. 2. Stočarstvo

Krave dojilje grlo 138.497.597 117.617.349 101.974.228Krave dojilje u ekstenzivnom uzgoju grlo 21.975.106 22.720.821Ovce i koze grlo 54.656.832 55.330.340 65.030.226Tov i držanje goveda (uklj. žen. grla) grlo 190.726.160 204.104.253 153.530.555Klanje goveda grlo 44.868.424 49.639.549Tov teladi grlo 1.298.008 821.200Mliječne krave grlo 68.508.000 55.190.230 46.261.763Mliječne krave - dodatno plaćanje grlo 15.866.500 14.358.776Krmače grlo 17.146.755 22.648.253 27.402.602Tov svinja grlo 17.885.170 19.141.950Klanje utovljenih svinja grlo 37.667.704 33.969.892Rasplodna perad kljun 1.830.573 2.632.318

Pčelinje zajednice košnica

12.965.290 9.200.127

Ovce i koze - dodatno plaćanje grlo 1.704.435 2.072.667Krmače - dodatno plaćanje grlo 4.195.260 6.213.554Mlijeko kravlje kg 281.545.418Mlijeko kravlje - dodatno plaćanje (LFA) kgMlijeko ovčje i kozje kg 11.655.658 9.423.535 3.470.647Med kg 4.871.053 2.588.212

Stočarstvo - ukupno 1.195.620.291 1.084.091.763 679.215.439

Izravna plaćanja (prije modulacije) - UKUPNO2.938.401.797 2.757.736.428 2.188.221.893

* proizv odna godina

Izv or: APPRRR; Obrada: Ministarstv o poljopriv rede

VRSTA IZRAVNOG PLAĆANJAJed.

mjere

456.418.737

Isplaćeni iznos

26.639.322 16.218.025

Isplaćeni iznos

547.123.813

Isplaćeni iznos


Tablica 32 Isplaćene potpore u 2012. godini

Isplaćeno [kn]

Regionalno plaćanje pravaPrava na plaćanja prava

Regionalna prava - LP prava

Regionalna prava - OVK prava

Posebna prava prava

Referentne količine za nacionalnu rezerve (dodatna i posebna prava)

Mlijeko kravlje kg

Mlijeko ovčje kg

Mlijeko kozje kg

Tov goveda grla

Ovce i koze grla

Duhan kg

Krave dojilje grla 69.748.941 Ovce i koze grla 20.051.773

Specifična plaćanja (6% omotnice za ZPP) grlaTov goveda grla

Krave dojilje grla

Mliječne krave grla

1.625.198.295

Mliječne krave grla 28.457.479 Krmače grla 16.665.301

Šećerna repa ha 17.797.926 Maslinovo ulje l 3.248.631

Duhan kg 34.646.865

100.816.202

1.726.014.497

Ekološka poljoprivredna proizvodnja haLivade i pašnjaci ha

Oranica ha

Povrće ha

Višegodišnji nasadi ha

Integrirana poljopirvredna proizvodnja haOranica ha

Povrće ha

Višegodišnji nasadi ha

Teži uvjeti gospodarenja u poljoprivredi haBrdsko-planinska područja ha

Otoci ha

Posebna državna skrb ha

Očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja grlaGoveda grla

Kokoš hrvatica grla

Konji grla

Koze grla

Magarci grla

Ovce grla

Svinje grla

Zagorski puran grla

162.397.892 1.888.412.388

Izvor: APPRRR, rujan 2013; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1.404.999.354

UKUPNO IZRAVNA POTPORA

Komponente Jedinica

130.398.227

Ukupno ZPP

Ukupno iznimno osjetljivi sektori

55.747.272

18.923.570

UKUPNO MJERE RURALNOG RAZVOJAUKUPNO (izravna i ruralno)

69.905.406

17.821.643


B2 Mjere ruralnog razvoja Tablica 33Sveukupno dodijeljena potpora ruralnom razvoju po županijama u RH, 2008.-2012.

Broj korisnika

Iznos (kn)Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj korisnika

Iznos (kn)Broj

korisnikaIznos (kn)

Broj zahtjeva

Iznos (kn)Broj

korisnikaIznos (kn)

Bjelovarsko - bilogorska 1.171 117.622.214,45 12.097 85.668.750,01 536 4.731.135,93 49 1.033.572,31 4.819 5.537.901,77 18.672 214.593.574,47Brodsko - posavska 499 85.255.552,79 7.121 48.047.333,36 705 6.993.606,11 46 816.069,65 862 4.669.440,16 9.233 145.782.002,07Dubrovačko - neretvanska 167 30.719.317,15 1.293 10.689.916,67 400 5.293.719,98 27 656.089,05 460 874.661,46 2.347 48.233.704,31Grad Zagreb 331 88.287.954,59 832 6.403.000,00 184 2.932.116,35 126 3.924.119,85 401 3.721.454,98 1.874 105.268.645,77Istarska 620 64.367.757,35 416 2.995.000,00 1.250 20.523.546,39 34 685.986,94 436 7.913.588,25 2.756 96.485.878,93Karlovačka 314 42.274.125,05 682 7.434.000,00 110 1.778.265,15 18 203.526,22 236 1.960.495,84 1.360 53.650.412,26Koprivničko - križevačka 1.054 120.300.425,12 11.188 89.787.500,02 252 1.806.481,57 48 1.158.981,85 1.456 7.795.587,45 13.998 220.848.976,01Krapinsko - zagorska 299 20.398.017,41 2.971 21.489.916,67 1.080 4.114.615,49 33 451.815,81 435 1.442.362,47 4.818 47.896.727,85Ličko - senjska 48 4.452.869,05 655 6.290.583,33 395 10.639.496,84 26 452.059,86 1.516 999.001,64 2.640 22.834.010,72Međimurska 602 56.308.785,28 6.013 42.731.000,00 105 411.880,14 20 522.690,39 520 3.888.486,19 7.260 103.862.842,00Osječko - baranjska 1.813 359.071.915,97 5.949 47.421.750,00 623 5.758.997,70 130 2.740.786,89 3.210 39.080.245,05 11.725 454.073.695,61Požeško - slavonska 503 53.209.752,35 3.273 21.176.333,34 215 1.659.491,31 34 793.752,30 3.041 9.031.320,72 7.066 85.870.650,02Primorsko - goranska 122 14.653.935,24 8 113.000,00 447 11.517.217,29 41 555.168,00 25 527.887,95 643 27.367.208,48Sisačko - moslavačka 493 53.652.613,79 4.272 32.279.583,34 1.623 28.998.320,12 59 1.088.937,96 1.244 5.559.962,83 7.691 121.579.418,04Splitsko- dalmatinska 192 35.785.605,25 1.146 10.620.000,00 1.158 4.074.821,86 65 1.494.275,45 307 2.999.087,73 2.868 54.973.790,29Šibensko - kninska 75 18.608.179,28 181 1.776.000,00 1.017 10.936.950,58 19 304.764,55 32 68.226,41 1.324 31.694.120,82Varaždinska županija 415 49.648.393,57 10.668 75.860.000,00 649 1.229.178,85 42 798.561,66 1.431 5.120.444,00 13.205 132.656.578,08Virovitičko - podravska 688 80.215.884,08 7.031 57.922.916,68 218 1.463.815,77 23 635.886,20 4.453 23.771.979,19 12.413 164.010.481,92Vukovarsko - srijemska 1.571 203.303.771,58 5.286 45.028.416,67 625 4.506.480,12 79 1.719.637,66 2.557 19.222.637,83 10.118 273.780.943,86Zadarska 213 45.048.434,62 358 2.365.666,66 518 6.108.200,76 30 498.563,30 127 4.320.871,77 1.246 58.341.737,11Zagrebačka 682 91.545.039,49 11.843 81.284.916,67 700 9.811.179,75 60 1.319.490,35 2.985 10.502.828,80 16.270 194.463.455,06Ukupno 11.872 1.634.730.543,46 93.283 697.385.583,42 12.810 145.289.518,06 1.009 21.854.736,27 30.553 159.008.472,46 149.527 2.658.268.853,67

ukupno isplaćena potpora 2008.-2012.

Izvor: APPRRR; obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Županija

isplaćena investicijska potpora kapitalnom ulaganju

2008.-2012.

isplaćena dohodovna potpora 2008.-2012.

isplaćena potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina

2008.-2012.

isplaćena potpora organizatorima manifestacija

2008.-2012.

isplaćena potpore osiguranja od šteta u proizvodnji

2008.-2012.


Tablica 34Isplaćena potpora dohotku poljoprivrednih gospodarstava po županijama u RH, 2008.-2012.

Tablica 35

korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn Bjelovarsko-bilogorska 2.538 17.870.000,00 3.093 20.353.000,00 2.714 17.632.000,00 2.079 16.352.000,00 1.673 13.461.750,01 12.097 85.668.750,01Brodsko-posavska 1.411 9.372.000,00 1.857 11.394.000,00 1.681 9.946.000,00 1.161 9.326.000,00 1.011 8.009.333,36 7.121 48.047.333,36Dubrovačko-neretvanska 304 2.409.000,00 389 2.777.000,00 260 1.944.000,00 221 1.877.000,00 119 1.682.916,67 1293 10.689.916,67Grad Zagreb 165 1.301.000,00 238 1.673.000,00 200 1.399.000,00 118 1.072.000,00 111 958.000,00 832 6.403.000,00Istarska 88 671.000,00 110 775.000,00 91 625.000,00 74 536.000,00 53 388.000,00 416 2.995.000,00Karlovačka 159 1.782.000,00 178 1.844.000,00 136 1.415.000,00 110 1.258.000,00 99 1.135.000,00 682 7.434.000,00Koprivničko-križevačka 2.505 19.980.000,00 2.771 20.677.000,00 2.599 18.385.000,00 1.866 16.947.000,00 1.447 13.798.500,02 11.188 89.787.500,02Krapinsko-zagorska 727 5.245.000,00 839 5.633.000,00 545 3.880.000,00 470 3.716.000,00 390 3.015.916,67 2971 21.489.916,67Ličko-senjska 123 1.203.000,00 162 1.613.000,00 141 1.405.000,00 135 1.193.000,00 94 876.583,33 655 6.290.583,33Međimurska 1.265 9.258.000,00 1.579 10.808.000,00 1.331 8.733.000,00 1.038 7.684.000,00 800 6.248.000,00 6.013 42.731.000,00Osječko-baranjska 1.267 10.227.000,00 1.525 11.035.000,00 1.314 9.344.000,00 980 8.879.000,00 863 7.936.750,00 5.949 47.421.750,00Požeško-slavonska 619 4.054.000,00 847 5.008.000,00 762 4.391.000,00 569 4.164.000,00 476 3.559.333,34 3273 21.176.333,34Primorsko-goranska 2 17.000,00 2 24.000,00 2 24.000,00 1 24.000,00 1 24.000,00 8 113.000,00Sisačko-moslavačka 827 6.515.000,00 1.231 8.462.000,00 902 6.463.000,00 754 6.053.000,00 558 4.786.583,34 4272 32.279.583,34Splitsko-dalmatinska 213 2.136.000,00 265 2.473.000,00 268 2.326.000,00 220 1.959.000,00 180 1.726.000,00 1146 10.620.000,00Šibensko-kninska 40 410.000,00 44 402.000,00 31 316.000,00 32 317.000,00 34 331.000,00 181 1.776.000,00Varaždinska 2.458 17.225.000,00 3.117 20.303.000,00 2.090 14.216.000,00 1.622 13.065.000,00 1.381 11.051.000,00 10.668 75.860.000,00Virovitičko-podravska 1.295 10.857.000,00 1.748 13.128.000,00 1.692 12.474.000,00 1.214 11.239.000,00 1.082 10.224.916,68 7.031 57.922.916,68Vukovarsko-srijemska 1.055 9.286.000,00 1.378 11.500.000,00 1.160 9.237.000,00 941 8.165.000,00 752 6.840.416,67 5.286 45.028.416,67Zadarska 87 575.000,00 128 773.000,00 60 384.000,00 44 342.000,00 39 291.666,66 358 2.365.666,66Zagrebačka 2.397 16.556.000,00 2.984 19.377.000,00 2.754 16.967.000,00 2.098 15.816.000,00 1.610 12.568.916,67 11.843 81.284.916,67UKUPNO 19.545 146.949.000,00 24.485 170.032.000,00 20.733 141.506.000,00 15.747 129.984.000,00 12.773 108.914.583,42 93.283 697.385.583,42

Ukupno SVEUKUPNO

2012.

UkupnoŽupanija

2008. 2009. 2010.

Izv or: APPRRR; Obrada: Ministarstv o poljopriv rede

2011. 2008-2012.

Ukupno Ukupno Ukupno


Isplaćena potpora kapitalnim ulaganjima u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

korisnika iznos,kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn Bjelovarsko-bilogorska 244 16.084.643,73 171 17.945.373,36 365 41.180.885,14 126 18.945.932,62 265 23.465.379,60 1.171 117.622.214Brodsko-posavska 93 8.173.455,09 83 17.431.057,66 160 28.718.220,70 66 17.812.270,02 97 13.120.549,32 499 85.255.553Dubrovačko-neretvanska 29 2.992.248,31 18 2.784.428,17 53 11.310.504,97 35 7.514.069,64 32 6.118.066,06 167 30.719.317Grad Zagreb 28 2.906.025,85 31 4.403.895,42 112 31.991.316,55 67 21.057.113,75 93 27.929.603,02 331 88.287.955Istarska 107 6.727.055,35 71 6.439.498,23 203 22.358.776,78 100 14.928.501,32 139 13.913.925,67 620 64.367.757Karlovačka 73 4.002.601,48 39 3.764.432,65 87 14.888.968,14 39 10.512.848,05 76 9.105.274,73 314 42.274.125Koprivničko-križevačka 258 16.476.241,69 148 21.752.538,68 324 38.063.892,60 105 20.602.108,48 219 23.405.643,67 1.054 120.300.425Krapinsko-zagorska 48 2.265.762,37 50 3.778.212,34 96 6.781.063,65 48 4.135.115,05 57 3.437.864,00 299 20.398.017Ličko-senjska 6 262.066,68 5 1.202.672,42 18 1.626.618,54 9 882.477,41 10 479.034,00 48 4.452.869Međimurska 142 8.849.424,98 82 11.235.156,28 173 16.806.168,47 60 5.921.609,32 145 13.496.426,23 602 56.308.785Osječko-baranjska 304 38.137.842,99 278 48.626.105,91 608 139.072.236,80 246 65.165.124,91 377 68.070.605,36 1.813 359.071.916Požeško-slavonska 108 12.041.157,44 82 7.200.030,90 160 16.809.281,14 49 7.427.724,37 104 9.731.558,50 503 53.209.752Primorsko-goranska 32 2.835.034,51 11 2.116.712,81 40 5.144.834,89 20 2.802.329,47 19 1.755.023,56 122 14.653.935Sisačko-moslavačka 113 6.794.240,43 88 12.353.683,82 133 15.567.350,09 57 8.257.774,63 102 10.679.564,82 493 53.652.614Splitsko-dalmatinska 38 2.836.655,49 31 3.699.933,93 60 11.710.667,21 33 9.476.704,58 30 8.061.644,04 192 35.785.605Šibensko-kninska 9 808.800,00 7 915.585,24 21 6.529.003,32 11 4.604.407,03 27 5.750.383,69 75 18.608.179Varaždinska 94 4.645.226,04 67 10.928.698,59 126 20.341.101,00 44 7.842.357,07 84 5.891.010,87 415 49.648.394Virovitičko-podravska 160 11.229.932,05 136 18.516.062,34 194 26.768.317,52 64 10.153.004,80 134 13.548.567,37 688 80.215.884Vukovarsko-srijemska 275 20.815.895,26 225 32.263.737,55 516 75.843.399,96 199 32.915.487,10 356 41.465.251,71 1.571 203.303.772Zadarska 31 3.866.112,61 18 3.881.603,11 81 18.323.136,69 47 13.350.543,74 36 5.627.038,47 213 45.048.435Zagrebačka 134 8.363.515,16 108 15.520.348,55 216 33.801.209,68 88 18.162.838,86 136 15.697.127,24 682 91.545.039

UKUPNO 2.326 181.113.937,51 1.749 246.759.767,96 3.746 583.636.953,84 1.513 302.470.342,22 2.538 320.749.541,93 11.872 1.634.730.543,46

UkupnoŽupanija

Ukupno Ukupno Ukupno2009. 2010. 2011. 2008-2012.


2008.Ukupno SVEUKUPNO

2012


Tablica 36Isplaćena potpora mjerama ruralnog razvoja 10x10 po županijama u RH, 2007.-2011.

broj isplaćenih projekata

iznos isplaćenih sredstava (kn)

Bjelovarsko - bilogorska 149 18.162.621,50Brodsko - posavska 158 21.801.529,33Dubrovačko - neretvanska 67 12.105.702,13Grad Zagreb 93 17.757.780,33Istarska 96 15.106.244,19Karlovačka 97 13.752.914,79Koprivničko - križevačka 103 16.156.626,79Krapinsko - zagorska 101 13.831.453,42Ličko - senjska 45 7.197.081,95Međimurska 108 15.591.378,73Osječko - baranjska 220 28.914.060,90Požeško - slavonska 98 13.004.653,20Primorsko - goranska 54 7.517.133,11Sisačko - moslavačka 248 30.972.856,12Splitsko- dalmatinska 94 15.600.319,09Šibensko - kninska 74 15.205.255,51Varaždinska županija 157 19.870.576,57Virovitičko - podravska 86 13.488.481,78Vukovarsko - srijemska 214 36.189.006,92Zadarska 65 13.693.155,49Zagrebačka 230 35.686.420,99

Ukupno 2.557 381.605.252,83

Županija

mjere 10x10 ukupno 2007.-2011.



Tablica 37Isplaćena potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, 2008.-2012.

Županija

korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, knBjelovarsko-bilogorska 89 847.000,00 112 1.025.000,00 125 1.299.650,00 111 871.228,50 99 688.257,43 536 4.731.135,93Brodsko-posavska 142 1.387.310,00 134 1.446.970,00 158 1.753.800,00 141 1.205.982,00 130 1.199.544,11 705 6.993.606,11Dubrovačko-neretvanska 99 974.800,00 90 1.197.775,00 99 1.442.330,00 76 987.617,70 36 691.197,28 400 5.293.719,98Grad Zagreb 42 556.680,00 39 642.690,00 48 742.450,00 36 498.490,50 19 491.805,85 184 2.932.116,35Istarska 247 4.150.250,00 267 4.607.700,00 285 5.181.000,00 246 3.549.705,00 205 3.034.891,39 1250 20.523.546,39Karlovačka 17 358.750,00 22 366.400,00 25 430.950,00 24 297.355,50 22 324.809,65 110 1.778.265,15Koprivničko-križevačka 52 340.500,00 51 385.480,00 51 473.740,00 47 319.980,60 51 286.780,97 252 1.806.481,57Krapinsko-zagorska 236 1.068.300,00 235 923.800,00 222 948.400,00 219 628.635,00 168 545.480,49 1080 4.114.615,49Ličko-senjska 74 2.023.100,00 73 2.336.150,00 88 2.583.880,00 85 1.771.269,54 75 1.925.097,30 395 10.639.496,84Međimurska 24 90.000,00 23 95.000,00 21 103.000,00 17 64.170,00 20 59.710,14 105 411.880,14Osječko-baranjska 112 1.253.200,00 121 1.336.210,00 136 1.493.400,00 130 860.016,00 124 816.171,70 623 5.758.997,70Požeško-slavonska 39 285.800,00 40 229.800,00 52 334.100,00 48 400.269,00 36 409.522,31 215 1.659.491,31Primorsko-goranska 99 2.624.400,00 95 2.683.500,00 89 2.629.200,00 88 1.801.312,54 76 1.778.804,75 447 11.517.217,29Sisačko-moslavačka 331 5.507.250,00 337 6.546.750,00 361 7.197.300,00 321 4.912.317,00 273 4.834.703,12 1623 28.998.320,12Splitsko-dalmatinska 308 990.250,00 286 982.100,00 253 979.500,00 240 643.575,00 71 479.396,86 1158 4.074.821,86Šibensko-Kninska 223 2.185.500,00 231 2.482.650,00 217 2.637.000,00 198 1.809.870,00 148 1.821.930,58 1017 10.936.950,58Varaždinska 116 234.660,00 142 281.160,00 151 338.130,00 137 216.611,70 103 158.617,15 649 1.229.178,85Virovitičko-podravska 45 317.450,00 42 343.600,00 42 323.150,00 41 222.973,50 48 256.642,27 218 1.463.815,77Vukovarsko-srijemska 126 1.146.000,00 133 1.150.080,00 132 952.300,00 130 630.080,40 104 628.019,72 625 4.506.480,12Zadarska 93 970.400,00 117 1.563.500,00 116 1.471.800,00 114 1.032.826,50 78 1.069.674,26 518 6.108.200,76Zagrebačka 146 2.343.150,00 150 2.145.450,00 163 2.410.540,00 142 1.594.962,60 99 1.317.077,15 700 9.811.179,75SVEUKUPNO 2660 29.654.750,00 2740 32.771.765,00 2834 35.725.620,00 2591 24.319.248,58 1985 22.818.134,48 12810 145.289.518,06

Ukupno2012

Ukupno


Ukupno Ukupno Ukupno2008 2009 2010 2008 - 2012

SVEUKUPNO2011


Tablica 38Isplaćena potpora organizatorima manifestacija po županijama u RH, 2008.-2012.

Županija korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn

Bjelovarsko-bilogorska 89 847.000,00 112 1.025.000,00 125 1.299.650,00 111 871.228,50 99 688.257,43 536 4.731.135,93

Brodsko-posavska 142 1.387.310,00 134 1.446.970,00 158 1.753.800,00 141 1.205.982,00 130 1.199.544,11 705 6.993.606,11

Dubrovačko-neretvanska 99 974.800,00 90 1.197.775,00 99 1.442.330,00 76 987.617,70 36 691.197,28 400 5.293.719,98

Grad Zagreb 42 556.680,00 39 642.690,00 48 742.450,00 36 498.490,50 19 491.805,85 184 2.932.116,35

Istarska 247 4.150.250,00 267 4.607.700,00 285 5.181.000,00 246 3.549.705,00 205 3.034.891,39 1.250 20.523.546,39

Karlovačka 17 358.750,00 22 366.400,00 25 430.950,00 24 297.355,50 22 324.809,65 110 1.778.265,15

Koprivničko-križevačka 52 340.500,00 51 385.480,00 51 473.740,00 47 319.980,60 51 286.780,97 252 1.806.481,57

Krapinsko-zagorska 236 1.068.300,00 235 923.800,00 222 948.400,00 219 628.635,00 168 545.480,49 1.080 4.114.615,49

Ličko-senjska 74 2.023.100,00 73 2.336.150,00 88 2.583.880,00 85 1.771.269,54 75 1.925.097,30 395 10.639.496,84

Međimurska 24 90.000,00 23 95.000,00 21 103.000,00 17 64.170,00 20 59.710,14 105 411.880,14

Osječko-baranjska 112 1.253.200,00 121 1.336.210,00 136 1.493.400,00 130 860.016,00 124 816.171,70 623 5.758.997,70

Požeško-slavonska 39 285.800,00 40 229.800,00 52 334.100,00 48 400.269,00 36 409.522,31 215 1.659.491,31

Primorsko-goranska 99 2.624.400,00 95 2.683.500,00 89 2.629.200,00 88 1.801.312,54 76 1.778.804,75 447 11.517.217,29

Sisačko-moslavačka 331 5.507.250,00 337 6.546.750,00 361 7.197.300,00 321 4.912.317,00 273 4.834.703,12 1.623 28.998.320,12

Splitsko-dalmatinska 308 990.250,00 286 982.100,00 253 979.500,00 240 643.575,00 71 479.396,86 1.158 4.074.821,86

Šibensko-kninska 223 2.185.500,00 231 2.482.650,00 217 2.637.000,00 198 1.809.870,00 148 1.821.930,58 1.017 10.936.950,58

Varaždinska 116 234.660,00 142 281.160,00 151 338.130,00 137 216.611,70 103 158.617,15 649 1.229.178,85

Virovitičko-podravska 45 317.450,00 42 343.600,00 42 323.150,00 41 222.973,50 48 256.642,27 218 1.463.815,77

Vukovarsko-srijemska 126 1.146.000,00 133 1.150.080,00 132 952.300,00 130 630.080,40 104 628.019,72 625 4.506.480,12

Zadarska 93 970.400,00 117 1.563.500,00 116 1.471.800,00 114 1.032.826,50 78 1.069.674,26 518 6.108.200,76Zagrebačka 146 2.343.150,00 150 2.145.450,00 163 2.410.540,00 142 1.594.962,60 99 1.317.077,15 700 9.811.179,75

SVEUKUPNO 2.660 29.654.750,00 2.740 32.771.765,00 2.834 35.725.620,00 2.591 24.319.248,58 1.985 22.818.134,48 12.810 145.289.518,06


Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno Ukupno SVEUKUPNO

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2008. - 2012.


Tablica 39Isplaćena potpora osiguranju od mogućih šteta u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

korisnika iznos,kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, kn korisnika iznos, knBjelovarsko-bilogorska 791 850.743,28 1.175 1.401.552,32 1.076 1.349.097,83 879 1.082.519,60 898 853.988,74 4.819 5.537.902Brodsko-posavska 191 816.595,61 201 1.199.717,26 199 984.222,08 132 836.697,19 139 832.208,02 862 4.669.440Dubrovačko-neretvanska 79 111.175,40 82 143.809,89 81 139.244,53 97 222.838,49 121 257.593,15 460 874.661Grad Zagreb 65 782.380,03 86 882.633,55 101 692.647,85 67 768.634,17 82 595.159,38 401 3.721.455Istarska 84 1.195.092,83 93 2.239.388,97 114 2.149.469,93 77 1.256.834,36 68 1.072.802,16 436 7.913.588Karlovačka 42 635.663,39 50 782.588,86 50 77.901,47 52 303.086,62 42 161.255,50 236 1.960.496

Koprivničko-križevačka 281 1.087.888,40 329 1.374.073,07 338 2.077.520,69 267 1.903.176,56 241 1.352.928,73 1.456 7.795.587Krapinsko-zagorska 90 124.289,72 87 139.365,02 103 185.709,19 78 599.273,33 77 393.725,21 435 1.442.362Ličko-senjska 536 338.274,12 401 266.789,02 281 189.595,48 158 128.126,91 140 76.216,11 1.516 999.002Međimurska 84 701.883,40 91 771.207,71 135 985.005,98 125 424.487,66 85 1.005.901,44 520 3.888.486Osječko-baranjska 511 6.762.494,78 668 8.531.055,76 716 7.803.055,67 617 8.894.786,52 698 7.088.852,32 3.210 39.080.245Požeško-slavonska 632 1.408.718,48 691 1.883.703,02 644 2.010.021,58 542 2.091.007,82 532 1.637.869,82 3.041 9.031.321Primorsko-goranska 2 14.081,58 4 79.073,36 8 10.044,84 4 97.374,13 7 327.314,04 25 527.888Sisačko-moslavačka 218 992.118,12 311 1.343.978,72 264 1.192.919,48 215 1.176.818,90 236 854.127,61 1.244 5.559.963Splitsko-dalmatinska 49 1.034.144,73 78 1.258.067,79 78 186.151,54 61 354.083,21 41 166.640,46 307 2.999.088Šibensko-kninska 3 9.280,43 11 24.480,25 8 8.165,34 5 13.648,84 5 12.651,55 32 68.226Varaždinska 66 620.870,31 150 881.939,08 504 1.187.375,82 385 1.542.350,79 326 887.908,00 1.431 5.120.444Virovitičko-podravska 788 4.002.127,95 999 5.237.013,18 988 5.828.647,50 809 4.868.037,67 869 3.836.152,89 4.453 23.771.979Vukovarsko-srijemska 428 2.928.937,75 546 4.243.868,47 556 4.001.460,95 472 3.983.441,06 555 4.064.929,60 2.557 19.222.638Zadarska 27 1.062.992,74 23 1.391.183,27 31 458.901,69 20 868.068,22 26 539.725,85 127 4.320.872Zagrebačka 507 1.750.932,85 601 2.337.651,93 782 2.733.556,42 542 2.136.831,74 553 1.543.855,86 2.985 10.502.829UKUPNO 5.474 27.230.685,88 6.677 36.413.140,49 7.057 34.250.715,86 5.604 33.552.123,79 5.741 27.561.806,44 30.553 159.008.472

Ukupno SVEUKUPNO2012

Ukupno

Izv or: APPRRR, obrada Ministarstv o poljopriv rede

Županija

2008. 2009. 2010. 2011. 2008-2012.Ukupno Ukupno Ukupno


Tablica 40Ispaćena potpora za ekološku proizvodnju u poljoprivredi po županijama u RH, 2008.-2012.

Županija Broj korisnikaIznos isplaćenih sredstava

u 2012. godini

Osječko-baranjska 194 15.170.264,05Brodsko-posavska 75 5.934.717,82Virovitičko-podravska 56 5.472.795,20Sisačko-moslavačka 84 3.246.719,05Požeško-slavonska 48 2.671.650,34Grad Zagreb 52 2.468.494,04Bjelovarsko-bilogorska 55 2.354.351,71

Vukovarsko-srijemska 39 2.056.450,74

Zadarska 40 1.819.968,69

Karlovačka 46 1.741.032,49

Ličko-senjska 6 1.489.114,13

Primorsko-goranska 25 1.160.470,15

Međimurska 14 1.122.047,22

Zagrebačka 39 871.276,14Splitsko-dalmatinska 39 699.254,57Istarska 28 627.713,95Šibensko-kninska 14 497.104,63Koprivničko-križevačka 16 401.901,74Dubrovačko-neretvanska 11 339.048,12Krapinsko-zagorska 13 162.268,35Varaždinska 12 150.747,42

UKUPNO: 906 50.457.390,55



B3 Posebna potpora poljoprivredi

Tablica 41

Isporučene količine plavog dizela za potrebe poljoprivrede i ribarstva u razdoblju 2002.-2009. i procjena proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda)

Tablica 41 a

sektor

2010 2011

utrošene količine porezno oslobođenje utrošene količine porezno

oslobođenje

(l) (kn) (l) (kn)poljoprivreda 115.541.663 312.655.739 132.550.804 334.226.852ribarstvo 25.653.338 69.417.932 28.247.427 71.225.887

ukupno 141.195.001 382.073.671 160.798.231 405.452.740FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u poljoprivredi i ribarstvu Obrada: Ministarstvo poljoprivredeNapomena: novi sustav obračuna poreznog oslobođenja nije metodološki usporediv s prethodnim razdobljem (2002.-2009.)

Razlika mil. lGubitak

proračuna mil. kuna

Poljoprivreda *** Ribarstvo

2002 73,2 196,5 73,2 0,0 0,0 - -

2003 125,5 336,8 116,0 9,5 25,5 96,0 20,0

2004 155,8 418,2 124,0 31,8 85,4 102,0 22,0

2005 167,6 449,8 125,0 42,6 114,3 102,0 23,0

2006 188,6 506,2 135,9 52,7 141,4 110,9 25,0

2007 195,2 524,0 149,6 45,6 122,5 121,6 28,0

2008 214,8 576,5 200,8 14,0 37,6 168,6 32,2

2009 195,9 525,8 180,7 15,2 40,8 146,9 33,8

Napomene:* podaci INA-e; obrada CU ** parametar od 2,684 kn/l umanjena prihoda državnog proračuna korišten za cijelo razdoblje, to je iznos subvencije; bez dodat. subvencija za razliku u cijeni u 2008. godini*** detaljna analiza napravljena za 2005.; procjena za 2006. i 2007. na temelju daljnih promjena površina i stoke; za 2008 i 2009. izračun Agencije za plaćanja

GodinaUkupna

isporuka*mil. l

Porezno oslobođenje ** mil.

kn

Procjena dozvoljene

potrošnje mil. l

Prekoračenje dozvoljene potrošnje Ukupna dozvoljena potrošnja, mil. l


C. POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJATablica 42Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta, 2007.-2012.

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.201.756 1.289.091 1.299.582 1.333.835 1.326.083 1.330.973

846.730 855.416 863.023 899.594 892.221 903.508

558.590 562.470 563.132 584.663 575.938 611.2124.843 2.958 3.016 2.889 2.534 2.759

53.311 38.306 38.105 38.260 35.299 35.06294.055 107.668 111.310 125.209 127.343 112.04812.399 12.942 12.965 9.374 9.132 7.433

105.589 117.154 120.044 126.297 129.479 122.774128 167 168 220 158 221

16.895 12.715 13.074 11.633 11.200 11.152106 300 300 300 409 300814 736 909 749 729 547

5.275 5.337 5.315 4.902 4.233 2.933269.745 342.430 343.262 345.389 346.403 345.561159.935 159.961 160.089 162.464 163.733 162.891109.810 182.348 183.173 182.925 182.670 182.67079.520 84.645 86.343 82.694 82.245 78.18332.720 35.933 36.659 32.889 32.560 30.84632.454 33.741 34.380 32.709 32.485 29.23714.346 14.971 15.304 17.096 17.200 18.100

210 346 579 429 389 248276 917 1.016 827 592 540

Rasadnici

Povrtnjaci

Korjenasti i gomoljasti usjeviIndustrijsko biljePovrćeZelena krma s oranica i vrtovaOstali usjevi na oranicama i vrtovimaUgari

ha

Korištena poljoprivredna površina

Oranice i vrtoviŽitariceMahunarke za suho zrno

Vinogradi


PašnjaciLivade

Voćnjaci,vinogradi i maslinici

Košaračka vrba

Cvijeće i ukrasno biljeSjemenski usjevi i presadnice

Trajni travnjaci

Voćnjaci

Maslinici


Tablica 43Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po stanovniku u RH i EU, u 2011. godini

Broj stanovnikaKorišteno

poljoprivredno zemljište, .000 ha

Korišteno poljoprivredno zemljište po

stanovniku, ha

Hrvatska 4.405.144 1.326 0,30Udio Hrvatske u Europskoj uniji, % 0,88 0,75

Europska unija (27 zemalja) 503.011.335 175.997 0,35Europska unija (15 zemalja) 400.131.179 125.223 0,31

Irska 4.576.748 4.556 1,00Španjolska 46.174.601 23.753 0,51Danska 5.567.261 2.673 0,48Francuska 65.161.316 28.853 0,44Finska 5.388.272 2.293 0,43Austrija 8.423.635 2.868 0,34Portugal 10.557.278 3.590 0,34Švedska 9.449.213 3.063 0,32Grčka 11.299.976 3.478 0,31Ujedinjena Kraljevina 62.752.472 17.172 0,27Luksemburg 518.347 131 0,25Italija 60.723.569 12.856 0,21Njemačka 81.797.673 16.721 0,20Belgija 11.047.744 1.358 0,12Nizozemska 16.693.074 1.858 0,11

Europska unija (12 zemalja) 102.880.156 50.774 0,49

Litva 3.028.115 2.806 0,93Latvija 2.058.184 1.816 0,88Estonija 1.339.928 946 0,71Bugarska 7.348.328 5.088 0,69Rumunjska 21.384.832 13.982 0,65Mađarska 9.971.727 5.337 0,54Poljska 38.534.157 14.780 0,38Slovačka 5.398.384 1.930 0,36Češka 10.496.088 3.504 0,33Slovenija 2.052.843 458 0,22Cipar 850.881 116 0,14Malta 416.689 11 0,03

Izvor: Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivredePodaci o korištenom poljoprivrednom zemljištu za Italiju, Belgiju, Grčku i Španjolsku su podaci FSS-a 2010.


Tablica 44Korištena poljoprivredna površina i broj uvjetnih grla stoke u RH i zemljama članicama EU, 2010. godine

Tablica 45

Korištena poljoprivredna površina prema

podacima FSS, .000 ha

Korištena poljoprivredna površina po gospodarstvu prema podacima

FSS, ha

Broj stoke, .000 uvjetnih grla

Hrvatska 1.316 5,6 1.020Europska unija (27 zemalja) 171.604 14,3 134.192Europska unija (15 zemalja) 123.218 23,6 109.905

Ujedinjena Kraljevina 15.686 84,0 13.308Danska 2.647 62,9 4.919Luksemburg 131 59,6 168Njemačka 16.704 55,8 17.793Francuska 27.837 53,9 22.674Švedska 3.066 43,1 1.752Finska 2.291 35,9 1.121Irska 4.991 35,7 5.787Belgija 1.358 31,7 3.799Nizozemska 1.872 25,9 6.712Španjolska 23.753 24,0 14.831Austrija 2.878 19,2 2.517Portugal 3.668 12,0 2.206Italija 12.856 7,9 9.912Grčka 3.478 4,8 2.407

Europska unija (12 zemalja) 48.387 7,1 24.287

Češka 3.484 152,4 1.722Slovačka 1.896 77,5 668Estonija 941 48,0 306Latvija 1.796 21,5 475Litva 2.743 13,7 900Bugarska 4.476 12,1 1.149Poljska 14.447 9,6 10.377Mađarska 4.686 8,1 2.484Slovenija 483 6,5 518Rumunjska 13.306 3,4 5.444Cipar 118 3,0 201Malta 11 0,9 42

FSS Farm stracture survey - Istraživanje o strukturi gospodarstava



Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011. i 2012., stanje 31. prosinca

Tablica 46Korišteno zemljište i broj aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u po županijama, 2012., stanje 31. prosinca

Tablica 47

bez zemlje

broj PG broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha broj PG površina,ha

2011. 46.193 38.914 18.082 48.548 91.620 25.056 96.656 36.163 801.552 194.874 1.007.9112012. 43.720 39.286 18.091 48.389 91.264 24.855 95.919 36.115 814.209 192.365 1.019.483

do 1 1 do 3 ha 3 do 5 ha Više od 5 ha Ukupno


broj % površina, ha %

Zagrebačka 16.681 8,67 65.932 6,47Osječko-baranjska 15.840 8,23 206.314 20,24Splitsko-dalmatinska 15.149 7,88 14.621 1,43Bjelovarsko-bilogorska 13.606 7,07 88.982 8,73Koprivničko-križevačka 11.921 6,20 70.373 6,90Sisačko-moslavačka 10.351 5,38 58.063 5,70Vukovarsko-srijemska 9.896 5,14 127.131 12,47Varaždinska 9.747 5,07 29.343 2,88Krapinsko-zagorska 9.109 4,74 19.145 1,88Virovitičko-podravska 8.778 4,56 81.412 7,99Dubrovačko-neretvanska 8.559 4,45 8.408 0,82Brodsko-posavska 8.307 4,32 59.409 5,83Zadarska 7.482 3,89 21.174 2,08Istarska 6.944 3,61 20.691 2,03Međimurska 6.711 3,49 29.416 2,89Šibensko-kninska 6.637 3,45 6.224 0,61Karlovačka 6.195 3,22 22.418 2,20Požeško-slavonska 5.763 3,00 40.298 3,95Grad Zagreb 5.752 2,99 14.691 1,44Ličko-senjska 5.140 2,67 25.432 2,49Primorsko-goranska 3.797 1,97 10.005 0,98Ukupno 192.365 100,00 1.019.483 100,00

Gospodarstva Zemljište



Način korištenja poljoprivrednog zemljišta aktivnih PG iz Upisnika s prijavljenim površinama u ARKOD-u, 2011.i 2012., stanje 31.prosinca

Tablica 48

državno i privatno

državno, privatno i

ostaloOranica 51.806 211.267 539.561 750.828 802.635Plastenik 25 28 430 458 483Livada 7.933 3.177 75.301 78.477 86.410Pašnjak 4.235 14.872 32.951 47.823 52.058Vinograd 1.664 5.762 13.407 19.169 20.832Maslinik 1.340 1.608 12.978 14.587 15.927Voćne vrste 2.387 2.096 15.595 17.691 20.077Citrusi 10 694 774 1.468 1.477Orašaste kulture 418 433 3.491 3.924 4.342Mješani trajni nasadi 271 76 1.584 1.660 1.931Mješovito korištenje zemljišta 1 0 0 0 1Ostale vrste korištenja 45 703 989 1.692 1.737Ukupno 70.134 240.716 697.061 937.777 1.007.911

Oranica 41.408 211.920 557.307 769.227 810.635Plastenik 20 32 442 475 495Livada 6.775 3.045 75.891 78.937 85.712Pašnjak 3.260 16.160 35.394 51.554 54.814Vinograd 1.444 5.765 13.483 19.248 20.692Maslinik 1.174 1.770 13.319 15.090 16.264Voćne vrste 2.044 2.080 16.370 18.451 20.495Citrusi 9 707 800 1.507 1.516Orašaste kulture 368 433 4.032 4.465 4.834Mješani trajni nasadi 193 172 1.634 1.805 1.999Mješovito korištenje zemljišta 4 0 0 0 4Ostale vrste korištenja 39 777 1.200 1.977 2.016Trajni travnjak 0 0 0 0 0Krški pašnjak 0 0 9 9 9Ukupno 56.739 242.861 719.883 962.744 1.019.483

zemljište u državnom vlasništvu

zemljište u privatnom vlasništvu

ukupno

2011.

2012.


katastarska kultura

površina, hazemljište osim

zemljišta u državnom i privatnom vlasništvu

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

1.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406 1.182.347

362.174 285.149 344.245 377.434 387.076 329.243

381.323 282.705 294.742 232.663 267.426 298.957

422.211 373.965 443.238 456.522 449.529 428.18150 do 80 kg 197.876 165.379 241.304 200.183 168.798 220.01180 do 110 kg 126.006 122.585 91.414 107.032 160.473 94.342preko 110 kg 98.329 86.001 110.520 149.307 120.258 113.828

182.635 162.063 167.649 163.956 129.375 125.966Nazimice 17.101 19.211 17.440 17.125 9.807 12.998Suprasne nazimice 10.801 9.194 11.466 8.623 7.414 9.028Krmače 112.182 96.309 95.620 92.824 77.045 74.915Suprasne krmače 37.025 32.563 38.677 41.100 32.275 25.195Nerasti 5.526 4.786 4.446 4.284 2.834 3.830

Svinje za tov, ukupno

Svinje, ukupno

Svinje za rasplod

Odojci do 20 kg

Svinje od 20 do 50 kg

Svinje za rasplod, ukupno

Svinje za tov



Broj goveda

Tablica 49Obrt goveda

Tablica 50Broj svinja

Tablica 51

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.482.905 467.077 453.555 447.151 444.313 446.555

Priplođeno tijekom godine 206.700 201.198 194.193 188.158 163.594 159.040144.750 172.526 138.672 140.123 151.900 120.05614.895 15.566 4.545 9.496 28.562 33.055

330.538 349.338 314.503 298.265 262.789 220.41121.845 22.343 20.221 23.358 21.901 20.668

467.077 453.555 447.151 444.313 446.555 451.517Broj grla na kraju godine

Broj grla početkom godine

UvozIzvoz

Uginulo


Zaklano

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

467.077 453.555 447.151 444.313 446.555 451.517

145.293 140.722 134.518 130.294 145.909 142.615Telad za klanje 19.314 17.405 20.147 15.297 21.685 24.453Ostala ženska 49.789 49.057 46.567 45.802 45.469 43.607Ostala muška 76.190 74.260 67.804 69.195 78.755 74.555

64.325 62.410 72.129 83.949 90.218 101.932Junice ostale 28.367 26.029 30.784 40.476 37.385 41.190Junice za klanje 4.732 5.056 7.996 5.996 6.079 7.395Muška goveda 31.226 31.325 33.349 37.477 46.754 53.347

257.459 250.423 240.504 230.070 210.428 206.970Junice ostale 20.612 22.021 14.200 9.334 11.174 9.791Junice za klanje 547 444 1.023 857 1.249 642Krave muzne 225.407 212.623 212.220 206.536 184.745 180.555Ostale krave 9.265 12.969 10.549 11.510 11.166 14.172

1.628 2.366 2.512 1.833 2.094 1.810

Krave

Goveda od 1 do 2 godine

Goveda starija od 2 godine, ukupno

Junice

Goveda od 1 do 2 godine, ukupno


Ostalo (bikovi, volovi)

Goveda starija od 2 godine

Goveda, ukupnoMlada goveda do 1 godine, ukupno

Mlada goveda do 1 godine


Obrt svinja

Tablica 52Broj ovaca

Tablica 53Obrt ovaca

Tablica 54Broj koza

Tablica 55

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

645.992 643.384 619.044 629.437 638.608 679.313

114.967 103.986 102.936 91.602 95.454 85.896

498.567 506.306 484.817 487.569 498.713 550.261Muzne 243.144 246.403 225.283 190.807 151.851 179.266Ostale 255.423 259.903 259.534 296.762 346.862 370.995

32.458 33.092 31.291 50.266 44.441 43.156

Janjad i mlade ovce do 1 godine

Janjene i prvi put pripuštene ovce, ukupnoJanjene i prvi put pripuštene

ovce

Ostale ovce ( ovnovi, jalove ovce )

Ovce, ukupno


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1.488.488 1.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406

Priplođeno tijekom godine 2.317.396 1.979.293 2.022.528 1.784.246 1.418.142 1.340.181497.572 537.209 656.067 626.126 610.886 557.680

810 12.688 13.783 23.818 49.029 74.1052.645.189 2.492.134 2.288.561 2.158.609 1.775.277 1.684.035

309.114 256.142 230.258 247.244 201.891 190.7801.348.343 1.103.882 1.249.874 1.230.575 1.233.406 1.182.347

UginuloBroj grla na kraju godine



UvozIzvozZaklano

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 679.839 645.992 643.384 619.044 629.437 638.609

Priplođeno tijekom godine 463.637 477.619 473.983 488.225 455.932 525.53392.644 93.687 76.480 55.796 18.155 6.974

331 5 510 348 1.428559.734 536.424 537.440 481.668 422.083 441.53730.063 37.490 37.358 51.450 42.484 48.838

645.992 643.384 619.044 629.437 638.609 679.313



ZaklanoUginulo

UvozIzvoz

Broj grla na kraju godine

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

91.902 83.877 76.119 75.216 70.030 71.978

17.266 13.927 8.767 12.019 9.389 9.745

68.783 65.045 63.503 58.010 54.530 55.939već jarene 60.046 57.971 55.890 49.972 45.561 48.827pripuštene prvi put 8.737 7.074 7.613 8.038 8.969 7.112

5.853 4.905 3.850 5.187 6.111 6.293Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Koze, jarad i jarci, ukupno

Jarad i mlade koze do 1 godine

Koze, ukupno

Koze

Ostale koze ( jarci, jalove koze)


Obrt koza

Tablica 56Broj peradi

Tablica 57Obrt peradi

Tablica 58

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 102.877 91.902 83.877 76.119 75.216 70.031

Priplođeno tijekom godine 96.296 72.359 65.547 66.140 70.630 70.4325 107 280 452 217

227 0 233103.292 75.634 70.353 63.138 71.872 61.435

3.984 4.904 3.004 4.357 4.160 6.81791.902 83.877 76.119 75.216 70.031 71.978

Zaklano


Uginulo


Broj grla na kraju godine

UvozIzvoz

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.432 10.160.379

2.097.961 2.281.879 3.111.132 3.377.605 4.420.993 4.980.1566.815.835 6.727.013 6.707.153 5.040.867 4.221.971 4.415.025

677.474 577.486 583.657 726.301 608.666 470.70170.046 56.526 62.203 45.972 39.176 45.994

191.437 183.584 186.976 200.785 172.387 210.080200.470 188.113 136.075 77.912 60.239 38.423


KokošiTovljeni pilići (brojleri)

Perad, ukupno

PureGuskePatkeOstala perad

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 10.087.724 10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.433

Priplođeno tijekom godine 51.248.863 50.817.391 52.398.354 47.259.402 47.236.723 48.104.581954.090 1.019.431 1.105.232 1.180.118 1.495.063 2.670.895619.608 566.743 2.456.735 2.036.030 3.026.671 5.708.683

48.339.086 48.954.087 48.104.269 45.813.414 43.738.045 42.631.1403.278.760 2.671.103 2.169.986 1.907.830 1.913.079 1.798.707

10.053.223 10.014.601 10.787.196 9.469.442 9.523.433 10.160.379UginuloBroj grla na kraju godine


UvozIzvozZaklano



Broj stoke u RH i zemljama članicama EU, 2012. godine

Tablica 59Prirast stoke

Tablica 60

000 grla Goveda Svinje Ovce Koze

Hrvatska 452 1.182 679 72

Udio Hrvatske u EU 27, % 0,5 0,8 0,8 0,6

Europska unija (27 zemalja) 86.650 145.829 84.949 12.158


Francuska 19.052 13.778 7.453 1.306Njemačka 12.507 28.331 1.641 162Ujedinjena Kraljevina 9.726 4.221 22.913 0Irska 6.253 1.493 3.430 :Italija 6.092 8.662 7.016 892Španjolska 5.813 25.250 16.339 2.637Nizozemska 3.985 12.104 1.093 403Belgija 2.438 6.448 : :Austrija 1.956 2.983 365 73Danska 1.607 12.281 : :Portugal 1.498 2.024 2.092 404Švedska 1.444 1.474 611 0Finska 901 1.271 : :Grčka 680 1.128 9.585 4.219Luksemburg 188 89 : :


Poljska 5.520 11.132 219 90Rumunjska 2.009 5.234 8.834 1.266Češka 1.321 1.534 :Mađarska 753 2.956 1.147 88Litva 729 808 83 14Bugarska 535 531 1.362 294Slovačka 471 631 410 35Slovenija 460 296 : :Latvija 393 355 : :Estonija 246 375 : :Cipar 57 395 347 271Malta 16 45 12 5

Izvor: Eurostat i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede: podaci nisu dostupni

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. *399 394 418 387 389 35775 80 87 82 98 86

180 168 197 178 172 15010 11 11 13 11 142 2 1 1 2 2

133 133 122 113 105 105

Koze

Perad

.000 tUkupan prirastGovedaSvinjeOvce

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede* podaci za 2012. g. su privremeni


Proizvodnja mesa

Tablica 61Proizvodnja mlijeka

Tablica 62Proizvodnja mlijeka

Tablica 63Proizvodnja i otkup kravljeg mlijeka u Republici Hrvatskoj

Tablica 64

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 882 848 843 809 826 828859 826 823 792 804 810

7 8 7 6 12 616 14 13 10 10 12

.000 t

Mlijeko, ukupnoKravlje mlijekoOvčje mlijeko

Kozje mlijeko


2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.54.761 58.400 60.263 62.554 60.262 47.06644.906 47.853 47.806 51.002 51.765 44.532

156.006 148.037 159.745 147.538 146.455 126.850145.285 137.404 146.439 136.254 138.117 122.107

6.868 7.474 6.984 6.655 6.001 6.2855.735 6.327 6.132 5.989 5.787 6.236

93.053 92.523 83.082 78.936 75.603 73.46093.405 93.031 84.607 79.980 76.442 74.448


GovedaUkupno klanje, ( t )Domaća proizvodnja mesa (GIP ),( t )

SvinjeUkupno klanje, ( t )Domaća proizvodnja mesa (GIP ),( t )

PeradUkupno klanje, ( t )

Domaća proizvodnja mesa (GIP ),( t )

Ovce i kozeUkupno klanje, ( t )Domaća proizvodnja mesa (GIP ),( t )

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 856 823 818 785 802 804834 802 799 769 780 786

6 8 7 6 11 615 14 13 10 10 12Kozje mlijeko

mio. l

Mlijeko, ukupnoKravlje mlijekoOvčje mlijeko


Ukupno otkupljeno

Po kravi

(.000 kg) kg1990. 460.142 888.927 915.595 1.990 352.541 766 38,51995. 308.336 571.511 588.656 1.909 257.186 834 43,71998. 270.348 614.910 633.357 2.343 388.832 1.438 61,41999. 268.284 602.291 620.360 2.312 379.910 1.416 61,22000. 262.209 587.634 605.263 2.308 391.438 1.493 64,72001. 254.096 634.520 653.556 2.572 421.608 1.659 64,52002. 247.026 674.767 695.010 2.814 457.679 1.853 65,92003. 252.211 641.986 661.246 2.622 540.799 2.144 81,82004. 226.289 663.158 683.053 3.018 548.827 2.425 80,32005. 234.966 766.252 789.240 3.359 623.914 2.655 79,12006. 232.923 822.400 847.072 3.637 650.503 2.793 76,82007. 225.407 834.231 859.258 3.812 673.467 2.988 78,42008. 212.623 801.630 825.679 3.883 657.777 3.094 79,72009. 212.220 798.557 822.514 3.876 675.289 3.182 82,12010. 206.536 769.037 792.108 3.835 623.881 3.021 78,82011. 184.745 780.475 803.889 4.351 626.407 3.391 77,92012. 180.555 785.973 809.552 4.484 602.357 3.336 74,4

Podaci za 2012. g. su privremeni

Izvor: HPA, DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Otkupljene količine mlijeka

Tržnost (%)

Godina Broj muznih krava

Ukupna proizvodnja

(.000 l)

Prosječna proizvodnja po kravi (kg)

Ukupna proizvodnja

(.000 kg)


Broj isporučitelja mlijeka i udjela mlijeka EU kvalitete

Tablica 65Proizvodnja vune, jaja i meda

Tablica 66Klanje stoke i peradi u klaonicama, 2007.-2012.

Tablica 67

2003. 540.798.806 58.815 9.195 22,72004. 548.827.100 50.814 10.801 37,22005. 623.913.775 44.566 14.000 49,32006. 650.503.424 38.145 17.053 57,52007. 673.466.516 31.959 21.073 62,92008. 657.777.094 27.449 23.964 72,12009. 675.289.053 23.690 28.505 79,92010. 623.881.162 19.937 31.293 83,22011. 626.407.108 17.366 36.071 91,92012. 602.356.733 14.874 40.497 93,4

Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Udio EU mlijeka (%)

Godina Otkupljene količine mlijeka (kg)Broj

isporučiteljaIsporuka po

isporučitelju, kg

broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t broj grla težina, t

2007. 330.538 54.761 2.645.189 156.006 559.734 6.868 z z 48.339.086 93.052

2008. 349.338 58.399 2.492.134 148.037 536.424 6.529 z z 48.954.087 92.523

2009. 232.251 49.243 1.083.007 79.926 88.127 1.017 z z 35.779.923 61.867

2010. 241.160 55.035 1.192.764 88.430 71.325 820 z z 35.031.465 60.183

2011. 245.944 53.800 1.253.660 88.182 48.992 578 z z 35.348.892 60.8782012. 216.641 46.674 1.208.215 85.708 39.361 461 z z 35.608.514 61.337

PERADGOVEDA SVINJE OVCE KOZE

Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivredez podatak zaštićen

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. *610 575 659 849 1.000 1.067

803.765 787.305 805.166 704.119 691.791 584.9622.638 2.714 2.858 2.088 2.832 :

Vuna, tJaja **, .000 kom

Med, t


* Prethodni rezultati** Kokošja jaja: podaci nisu dostupni


Površine, prirodi i proizvodnja žitarica, 2007.-2012.

Tablica 68

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

175.045 156.536 180.376 168.507 149.797 186.9494,6 5,5 5,2 4,0 5,2 5,3

812.347 858.333 936.076 681.017 782.499 999.681

288.549 314.062 296.910 296.768 305.130 299.1614,9 8,0 7,4 7,0 5,7 4,3

1.424.599 2.504.940 2.182.521 2.067.815 1.733.664 1.297.590

59.000 65.536 59.584 52.524 48.318 56.9053,8 4,3 4,1 3,3 4,0 4,1

225.265 279.106 243.609 172.359 193.961 235.778

1.731 1.367 998 1.035 871 8462,5 3,0 2,9 2,4 3,4 2,9

4.364 4.079 2.860 2.507 2.949 2.426

27.967 19.873 20.901 19.280 25.344 28.5142,0 3,3 3,0 2,5 3,0 3,3

56.150 65.328 62.297 48.190 77.223 94.542

2.705 3.214 3.087 10.853 9.951 13.0393,5 3,9 4,1 3,1 3,5 4,2

9.546 12.532 12.585 33.563 35.149 54.356

711 372 795 684 760 7322,7 3,3 2,3 2,5 2,7 3,0

1.955 1.212 1.809 1.729 2.052 2.172

Zob

Pšenica

Žetvena površina, haPrirod po ha, t

Proizvodnja, t

Kukuruz


Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Ječam


Proizvodnja, t

Raž


Proizvodnja, t


Ostale žitarice


Proizvodnja, t


Proizvodnja, t

Pšenoraž

Žetvena površina, ha


Površine, prirodi i proizvodnja suhih mahunarki i korjenastih usjeva, 2007.-2012.

Tablica 69

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Suhe mahunarke374 351 372 221 252 1391,8 2,5 2,6 1,5 2,8 2,9670 870 955 340 696 404

371 656 577 614 7983,1 2,2 2,1 3,2 2,3

1.149 1.468 1.197 1.939 1.863

4.451 2.147 1.947 1.276 1.232 7880,6 1,5 1,3 1,3 0,9 0,6

2.503 3.263 2.460 1.641 1.059 472

41 41 16 56 111,0 1,8 1,8 1,5 2,041 74 29 82 22

Korjenasti usjevi4.548 2.705 2.292 1.931 1.858 1.39717,8 14,3 14,4 15,4 16,2 13,1

80.884 38.675 33.101 29.755 30.060 18.369

12.807 12.295 11.708 9.019 9.023 8.83516,8 17,6 20,3 16,5 15,2 15,0

215.418 216.879 237.150 148.856 137.464 132.909

17.355 15.000 14.000 10.950 10.881 10.23217,1 17,0 19,3 16,3 15,4 14,8

296.302 255.554 270.251 178.611 167.524 151.278

34.316 22.000 23.066 23.832 21.723 23.50246,1 57,7 52,8 52,4 53,8 39,1

1.582.606 1.269.536 1.217.041 1.249.151 1.168.015 919.230

504 518 322 393 322 21016,3 18,3 16,4 17,6 19,0 18,0

8.232 9.491 5.279 6.919 6.106 3.779

51 37 58 31 43 1012,5 15,7 9,3 23,4 18,2 22,5638 581 541 724 783 225

961 564 572 787 549 5085,6 14,5 12,6 8,7 14,3 5,6

5.341 8.175 7.215 6.825 7.867 2.820Izvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Bundeve za krmu


Proizvodnja, t

Stočni kelj


Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Stočna repa


Proizvodnja, t

Šećerna repa


Proizvodnja, t

Krumpir, rani


Proizvodnja, t

Krumpir, ukupnoŽetvena površina, haPrirod po ha, t

Proizvodnja, t

Krumpir, kasni i sjemenski


Grah, suho zrno


Proizvodnja, t


Proizvodnja, t

Ostale mahunarke, suho zrno


Proizvodnja, t

Grašak suho zrno


Proizvodnja, t

Stočni grašak


Površine, prirodi i proizvodnja industrijskog bilja, 2007.-2012.

Tablica 70

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

46.506 35.789 44.292 56.456 58.896 54.1091,9 3,0 2,6 2,7 2,5 1,8

90.637 107.558 115.159 153.580 147.271 96.718

20.615 38.631 27.366 26.412 30.041 33.5342,6 3,1 3,0 2,3 2,8 2,7

54.303 119.872 82.098 61.789 84.960 90.019

13.069 22.372 28.723 16.339 17.563 9.8933,0 2,8 2,8 2,0 2,8 2,7

39.330 62.942 80.424 33.047 49.483 26.406

1.903 1.211 1.642 3.479 3.492 2.2631,3 1,4 2,0 1,3 0,6 0,7

2.435 1.710 3.349 4.421 2.256 1.509

6.005 5.897 6.062 4.119 5.905 5.9582,1 2,2 2,2 2,1 1,8 2,0

12.639 12.866 13.348 8.491 10.643 11.787

3.095 2.797 2.773 2.508 3.157 3.2010,7 0,5 0,6 0,5 0,8 0,6

2.207 1.462 1.605 1.344 2.617 1.923

2.8573,0

8.571

690 449 97 104 723,6 4,9 3,5 1,9 4,1

2.513 2.191 343 202 297

Ostalo industrijsko bilje


Proizvodnja, t

Ostalo industrijsko bilje: uljana repica za bio diesel, cikorija i hmeljIzvor: Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

Uljana repica za bio-diesel


Proizvodnja, t

Aromatsko, začinsko i ljekovito bilje


Proizvodnja, t

Duhan


Proizvodnja, t

Ostale uljarice


Proizvodnja, t

Prirod po ha, t

Proizvodnja, t

Suncokret


Proizvodnja, t

Uljana repica

Soja


Proizvodnja, t



Površine, prirodi i proizvodnja krmnog bilja, 2007.-2012.

Tablica 71

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

23.016 28.188 26.520 28.263 31.358 28.76230,4 38,2 37,0 32,7 29,7 25,9

699.403 1.076.638 980.096 923.541 932.225 744.063

1.634 1.704 1.607 1.882 1.683 18311,8 25,6 21,7 18,3 21,6 15,0

19.468 43.588 34.820 34.511 36.324 2.744

24.659 29.892 28.127 30.145 33.041 28.94529,2 37,5 36,1 31,8 29,3 25,8

718.871 1.120.226 1.014.916 958.052 968.549 746.807

2.607 2.307 4.060 6.061 5.755 6.5367,1 18,2 14,0 13,2 9,3 13,7

18.527 42.094 56.802 80.279 53.732 89.578

20.948 24.683 23.347 20.472 21.176 20.2705,3 7,1 6,3 5,9 5,0 4,1

111.675 176.089 147.763 119.968 105.075 83.817

23.959 25.265 26.544 27.207 25.126 24.8035,7 7,8 6,6 6,5 6,1 5,0

137.291 196.244 174.274 177.652 153.240 124.055

34.366 35.530 38.746 38.691 37.929 38.6984,5 5,2 5,0 5,6 3,9 3,3

153.211 183.462 193.731 217.424 147.683 128.545

269.745 342.309 343.262 345.389 346.403 345.5612,3 2,8 2,2 2,4 2,3 1,9

628.860 955.950 755.024 829.958 807.791 651.601

159.935 159.961 160.089 162.464 163.733 162.8913,0 4,2 3,4 3,9 3,7 2,9

482.651 673.575 541.659 628.740 612.840 466.208

109.810 182.348 183.173 182.925 182.670 182.6701,3 1,6 1,2 1,1 1,1 1,0

146.209 282.375 213.365 201.218 194.951 185.393


Proizvodnja, t

Livade


Proizvodnja, t


Trajni travnjaci


Proizvodnja, t

Trave i travno djetelinske smjese


Proizvodnja, t

Pašnjaci

Lucerna


Proizvodnja, t

Djetelina


Proizvodnja, t

Ostala jednogodišnja zelena krma


Proizvodnja, t

Silažni kukuruz, ukupno


Proizvodnja, t

Silažni kukuruz, glavni usjev


Proizvodnja, t

Silažni kukuruz, naknadni usjev


Proizvodnja, t


Površine, prirodi i proizvodnja povrća, 2007.-2012.

Tablica 72

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Cvjetača i brokula

za tržištePovršina, ha 168 247 212 146 152 145Prirod po ha, t 11,9 15,2 16,2 13,5 12,6 13,2Proizvodnja, t 1.999 3.749 3.427 1.977 1.914 1.908

2.645 1.300 1.225 1.023 846 6484.644 5.049 4.652 3.000 2.760 2.556

Cvjetača i brokula

za tržište

Proizvodnja s povrtnjaka, tUkupna proizvodnja, t

Kupus bijeli *za tržište

Površina, ha 1.856 2.755 2.963 1.406 1.664 1.066Prirod po ha, t 17,5 13,5 18,9 21,6 19,7 18,0Proizvodnja, t 32.477 39.572 56.807 30.307 32.777 19.261

5.823 11.047 10.026 6.290 6.094 3.83238.300 50.619 66.833 36.597 38.871 23.093

Salataza tržište

Kupus bijeli *za tržište


Površina, ha 428 170 229 193 270 143Prirod po ha, t 15,3 19,0 14,8 19,4 18,1 22,4Proizvodnja, t 6.536 3.236 3.392 3.747 4.882 3.200

6.581 4.404 4.462 4.505 4.233 2.01713.117 7.640 7.854 8.252 9.115 5.217

Salataza tržište


za tržišteRajčica


17.261 15.031 15.337 11.369 12.213 6.98048.040 32.358 37.419 33.648 35.798 25.418

za tržište


Krastavci i kornišoni

za tržište

Rajčica


9.767 6.327 6.269 4.691 4.653 2.68619.207 14.795 14.516 10.894 11.067 6.714

Proizvodnja s povrtnjaka, t

Krastavci i kornišoni

za tržište

Ukupna proizvodnja, t

Dinje i lubeniceza tržište

Površina, ha 1.171 1.393 1.556 849 727 685Prirod po ha, t 22,2 24,2 27,2 25,5 27,4 29,6Proizvodnja, t 26.017 33.643 42.280 21.679 19.902 20.226

4.176 1.965 1.895 1.634 1.179 52630.193 35.608 44.175 23.313 21.081 20.752

Paprikaza tržište

Dinje i lubeniceza tržište


Površina, ha 2.732 2.985 2.548 1.203 1.200 997Prirod po ha, t 9,5 9,2 11,3 10,6 12,3 11,7Proizvodnja, t 26.085 27.325 28.804 12.718 14.760 11.621

9.737 7.435 7.187 5.903 5.262 2.93235.822 34.760 35.991 18.621 20.022 14.553

Paprikaza tržište


Mrkvaza tržište


5.733 3.868 3.898 3.527 3.271 1.76011.553 7.629 10.954 12.999 10.767 15.294

Luk i češnjakza tržište

Mrkvaza tržište


Površina, ha 1.177 1.435 1.060 839 1.249 844Prirod po ha, t 19,9 18,2 24,1 27,2 17,9 27,2Proizvodnja, t 23.474 26.074 25.559 22.792 22.297 22.933

12.873 9.627 10.075 7.571 7.334 4.56836.347 35.701 35.634 30.363 29.631 27.501

Luk i češnjakza tržište


Ciklaza tržište


5.446 3.162 3.257 2.458 2.176 1.2949.060 4.722 6.795 5.316 4.656 3.128

Grašakza tržište

Ciklaza tržište



4.450 2.384 2.517 2.220 2.351 1.1709.061 13.974 4.671 3.703 6.060 3.528

Grašakza tržište


Grahza tržište


5.959 4.839 4.899 3.876 3.609 1.61511.310 7.663 9.329 5.277 4.769 2.851

Porilukza tržište

Grahza tržište


Površina, ha 147 112 85 31Prirod po ha, t 17,0 20,3 14,1 18,6Proizvodnja, t 1.924 2.498 2.279 1.198 577

632 677 550 561 3092.556 3.175 2.829 1.759 886

Porilukza tržište


Ostalo lisnato povrće

za tržištePovršina, ha 209 156 180 97Prirod po ha, t 16,3 15,4 12,6 15,1Proizvodnja, t 3.047 3.405 2.406 2.267 1.462

1.546 1.634 1.940 2.148 1.1964.593 5.039 4.346 4.415 2.658

Ostalo plodovito povrće

za tržište

Ostalo lisnato povrće

za tržište


Površina, ha 188 168 176 144Prirod po ha, t 20,5 20,4 15,5 23,7Proizvodnja, t 5.445 3.857 3.421 2.733 3.419

1.512 1.749 1.880 1.864 1.1436.957 5.606 5.301 4.597 4.562

Ostalo plodovito povrće

za tržište


Ostalo korjenasto povrće

za tržištePovršina, ha 162 192 92 135Prirod po ha, t 7,5 9,0 7,6 7,9Proizvodnja, t 1.653 1.210 1.724 699 1.060

613 670 563 546 4152.266 1.880 2.287 1.245 1.475

za tržište

Ostalo korjenasto povrće

za tržište


Ostale kupusnjače

Površina, ha 160 165 142 121Prirod po ha, t 15,0 21,4 15,4 15,2Proizvodnja, t 3.920 2.401 3.532 2.186 1.845

2.651 2.577 1.801 1.816 1.1106.571 4.978 5.333 4.002 2.955

za tržište


Ostalo povrćeza tržište

Ostale kupusnjače

Površina, ha 1.176 1.477 866 413 879 611Prirod po ha, t 8,7 4,4 12,8 9,1 5,0 7,3Proizvodnja, t 10.220 6.467 11.118 3.775 4.433 4.468

28.208 26.040 16.981 24.381 11.24534.675 37.158 20.756 28.814 15.713


* Podaci za kupus u razdoblju 2000.-2007. odnose se na kupus i kelj dok se od 2008. godine odnose na kupus bijeli

Ostalo povrćeza tržište



Površine, prirodi i proizvodnja voća, 2007.-2012.

Tablica 73

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.Površina, ha 5.993 6.404 6.515 6.599 6.553 5.980Prirod po ha, t 10,5 9,9 11,3 13,5 15,2 6,3Proizvodnja, t 62.991 57.341 73.924 89.124 99.676 37.414

17.183 22.860 19.431 17.741 13.255 7.35180.174 80.201 93.355 106.865 112.931 44.765


5.445 5.555 6.380 5.407 3.846 2.2249.872 8.849 9.950 8.715 8.929 3.454


2.439 2.033 2.304 2.558 2.884 1.5126.135 7.348 10.110 8.914 11.824 6.130

Površina, ha 270 314 335 338 320 258Prirod po ha, t 2,5 2,8 1,4 1,2 2,1 0,9Proizvodnja, t 675 869 464 408 675 244

783 624 1.119 762 980 5491.458 1.493 1.583 1.170 1.655 793


3.407 2.874 3.850 2.902 3.778 1.8446.614 6.665 6.977 6.781 10.739 5.971


5.253 4.146 5.022 4.168 4.121 2.5127.976 8.009 7.148 5.283 6.241 4.854

Proizvodnja ekstenzivnih nasada, tUkupna proizvodnja, t

Mareliceintenzivni nasad


Šljiveintenzivni nasad

Trešnjeintenzivni nasad

Jabukeintenzivni nasad


Višnjeintenzivni nasad


Kruškeintenzivni nasad


Breskve i nektarine

intenzivni nasad



44.371 32.802 24.790 20.498 12.070 5.11164.238 48.614 38.369 40.901 36.919 15.047

Orasiintenzivni nasad

Šljiveintenzivni nasad


Površina, ha 6.327 6.945 7.062 4.034 4.402 3.749Prirod po ha, t 1,2 0,3 0,3 1,1 0,6 0,2Proizvodnja, t 7.510 1.966 1.964 4.279 2.641 861

718 4.862 5.262 4.372 3.156 1.2788.228 6.828 7.226 8.651 5.797 2.139

Lješnjaciintenzivni nasad

Orasiintenzivni nasad


Površina, ha 1.246 1.877 1.918 2.389 2.400 2.776Prirod po ha, t 0,8 0,5 0,5 1,2 0,6 0,1Proizvodnja, t 957 911 1.016 2.964 1.548 344

283 378 368 369 312 1061.240 1.289 1.384 3.333 1.860 450

Lješnjaciintenzivni nasad


Površina, ha 378 394 389 342 330 376Prirod po ha, t 2,9 3,5 3,1 2,7 3,9 3,4Proizvodnja, t 1.093 1.388 1.221 908 1.287 1.266

1.142 1.072 1.269 1.215 750 2392.235 2.460 2.490 2.123 2.037 1.505

Jagodeintenzivni nasad

Smokveintenzivni nasad



1.947 1.043 1.085 796 809 1.0123.118 2.385 2.548 2.572 2.771 2.293

Narančeintenzivni nasad

Jagodeintenzivni nasad



23 48 35 14 18 15554 464 559 216 333 284

Mandarineintenzivni nasad

Narančeintenzivni nasad



1.484 1.841 1.593 486 505 29443.139 50.138 37.500 55.486 42.375 51.080

Limuniintenzivni nasad

Mandarineintenzivni nasad



27 13 13 88 8 5486 260 249 226 208 200


Limuniintenzivni nasad



Površine, prirodi i proizvodnja grožđa te proizvodnja vina, 2007.-2012.

Tablica 74Površine, prirodi i proizvodnja maslina te proizvodnja maslinovog ulja, 2007.-2012.

Tablica 75Usporedba proizvodnje odabranih proizvoda u RH i EU, 2012. godina

Ekološka poljoprivredaTablica 76

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

32 34 34 33 32 296,1 5,4 6,0 6,4 6,3 6,4

197.979 185.256 206.437 207.743 204.373 187.550120 122 133 145 133 1241,7 1,5 1,5 1,4 1,5 1,5

Vino 1.365 1.278 1.424 1.433 1.409 1.2931) Podaci obuhvaćaju industrijsku proizvodnju i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Proizvodnja, tis.hl 1)

Grožđe

Površina, tis.haPrirod po ha, tProizvodnja, tBroj rodnih trseva, mil.

Prirod po trsu, kg

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

14.346 14.971 15.304 17.096 17.200 18.1002,4 2,2 2,1 2,2 1,8 2,8

34.527 35.955 32.592 38.001 31.423 50.945

Maslinovo ulje 57.790 57.665 53.735 52.055 50.000 55.0001) Podaci obuhvaćaju industrijsku proizvodnju i proizvodnju na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Proizvodnja, hl 1)

Masline

Površina, haPrirod po ha, t

Proizvodnja, t

.000 tŽitarice, ukupno

Pšenica Raž Ječam Kukuruz Krumpir Šećerna repa

Soja Uljana repica

Hrvatska 2.728,7 999,7 2,4 235,8 1.297,6 151,3 919,2 96,7 26,4Udio Hrvatske u EU 27, % 1,1 0,8 0,03 0,4 2,2 0,3 0,9 11,3 0,2Europska unija (27 zemalja) 255.113,9 127.056,7 9.329,5 54.665,8 58.591,7 45.438,9 102.408,8 852,9 17.314,9Europska unija (15 zemalja) 178.717,7 95.019,8 5.508,9 44.305,0 39.737,9 40.354,1 95.144,6 632,0 14.046,0

Francuska 68.334,5 37.920,8 160,3 11.347,7 15.614,1 6.297,1 33.739,0 104,2 5.483,1Njemačka 45.396,6 22.351,8 3.878,4 10.391,3 5.514,7 10.665,6 27.686,8 : 4.821,1Ujedinjena Kraljevina 19.515,0 13.261,0 33,0 5.522,0 23,0 5.215,0 8.400,0 : 2.564,0Španjolska 16.411,6 4.650,3 256,1 5.976,9 4.115,4 2.203,2 3.459,5 1,2 51,5Danska 9.460,4 4.525,1 384,4 4.058,7 75,1 1.664,2 2.648,9 : 484,6Italija : 3.498,0 312,4 959,9 8.194,6 1.491,3 2.501,2 422,1 25,2Švedska 5.106,2 2.313,2 139,8 1.704,5 10,9 808,2 2.176,9 : 322,5Belgija 3.011,5 1.834,6 2,6 363,6 733,6 2.811,5 4.830,4 : 48,4Nizozemska 1.775,0 1.295,0 9,0 203,0 245,0 6.766,0 5.735,0 : 7,0Austrija 4.875,9 1.231,8 218,8 662,5 2.351,4 665,4 3.114,4 104,1 148,9Finska 3.686,5 908,5 65,8 1.577,5 : 489,6 398,7 : 73,2Irska : 618,0 : 1.152,1 : 232,0 : : :Grčka : 477,8 27,8 326,4 2.009,8 578,8 434,9 0,4 1,2Luksemburg 153,4 79,2 5,7 37,9 1,6 20,6 : : 15,3Portugal 991,1 54,7 14,8 21,0 848,7 445,6 18,9 : :

Europska unija (12 zemalja) 76.396,2 32.036,9 3.820,6 10.360,8 18.853,8 5.084,8 7.264,2 220,9 3.268,9

Poljska 28.543,8 8.607,6 3.162,6 4.180,2 3.995,9 : : : :Rumunjska 12.563,0 5.095,6 18,6 971,3 5.949,3 2.463,9 739,2 102,3 159,3Bugarska 6.940,6 4.404,9 22,0 661,9 1.717,8 151,3 : : 271,0Mađarska 10.299,0 3.926,6 78,4 995,7 4.741,5 511,1 758,7 61,9 400,8Češka 6.595,5 3.518,9 148,1 1.616,5 928,1 661,8 3.868,8 13,1 1.109,1Litva 4.656,6 2.998,9 156,6 741,9 78,8 542,4 1.003,0 1,8 632,9Latvija 2.124,5 1.539,8 124,2 248,6 : 238,8 : : 303,9Slovačka 3.035,8 1.246,7 49,4 470,5 1.170,4 165,7 894,5 41,8 212,6Estonija 993,8 485,0 57,3 341,5 : 148,2 : : 162,6Slovenija 569,9 188,0 3,4 84,6 272,0 79,3 : : 16,7Cipar 73,7 24,9 : 48,1 : 109,6 : : :Malta : : : : : 12,7 : : :

Izvor: Eurostat i Državni zavod za statistiku; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede: podaci nisu dostupni


Površine u ekološkoj poljoprivredi

Tablica 77Udio površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu

Tablica 78Površine poljoprivrednog zemljišta certificirane za ekološku proizvodnju, usporedba RH i zemalja članica EU

površine, ha

udio u ukupno

korištenim poljoprivred

nim površinama,

%

površine, ha

udio u ukupno


nim površinama,

%

površine, ha

udio u ukupno


nim površinama,

%

površine, ha

udio u ukupno


nim površinama,

%

površine, ha

udio u ukupno


nim površinama,

%

Republika Hrvatska 7.577 0,63 10.010 0,78 14.193 1,09 23.282 1,75 32.036 2,42Udio u EU, % * 0,10 0,13 0,17 0,25 0,33

Europska unija (27 zemalja) 7.268.843 4,0 7.790.643 4,3 8.549.001 4,8 9.179.900 5,1 9.613.500 5,4Španjolska 988.323 4,0 1.317.539 5,3 1.602.871 6,6 1.615.047 6,3 1.803.661 7,0Italija 1.150.253 7,9 1.002.414 7,5 1.106.683 8,3 1.113.742 8,6 1.096.889 8,5Njemačka 865.336 5,1 907.786 5,4 947.115 5,6 990.702 5,9 1.015.626 6,1Francuska 557.133 1,9 583.799 2,0 677.513 2,3 845.442 2,9 977.234 3,3Ujedinjena Kraljevina 660.200 3,7 726.381 4,1 721.726 4,2 699.638 4,1 638.528 3,7Poljska 289.440 1,8 313.944 2,0 367.062 2,3 521.970 3,6 609.412 4,1Austrija 482.337 14,9 492.632 15,5 518.757 16,4 543.605 17,2 542.553 18,9Švedska 308.273 9,9 336.439 10,9 391.524 12,8 438.693 14,3 480.185 15,7Češka 293.650 8,2 320.311 9,0 376.923 10,6 435.610 12,3 460.498 13,1Rumunjska 131.456 1,0 140.132 1,0 168.288 1,2 182.706 1,3 229.946 1,6Portugal 233.475 6,3 214.442 5,7 157.179 4,3 210.981 5,8 219.683 6,1Grčka 279.895 7,0 317.824 7,8 326.252 8,5 309.823 7,8 213.276 5,4Finska 148.760 6,6 150.374 6,5 166.172 7,2 169.168 7,4 188.189 8,2Latvija 148.134 8,1 161.624 8,9 160.175 8,7 166.320 9,2 184.096 10,1Slovačka 117.906 6,1 140.755 7,3 145.490 7,5 174.471 9,1 166.700 8,6Danska 138.079 5,1 150.104 5,6 156.433 5,9 162.903 6,0 162.173 6,1Litva 120.418 4,5 122.200 4,6 129.055 4,8 143.644 5,2 152.305 5,4Estonija 79.531 8,7 87.346 9,6 102.305 11,0 121.569 15,2 133.779 14,1Mađarska 106.785 1,8 122.817 2,1 140.292 2,4 127.605 2,4 124.402 2,3Belgija 32.627 2,4 36.153 2,6 41.459 3,0 49.005 3,6 55.304 4,0Irska 41.122 1,0 42.816 1,0 47.864 1,1 47.864 1,1 47.864 1,1Nizozemska 47.019 2,5 50.434 2,6 49.330 2,6 46.233 2,5 47.205 2,5Slovenija 29.322 5,9 29.836 6,1 29.388 6,3 30.689 6,4 32.149 7,0Bugarska 13.646 0,3 16.663 0,3 12.321 0,2 25.648 0,5 25.022 0,5Luksemburg 3.380 2,6 3.535 2,7 3.614 2,8 3.614 2,8 3.614 2,8Cipar 2.323 1,5 2.323 1,6 3.184 2,6 3.184 2,8 3.184 2,7Malta 20 0,2 20 0,2 26 0,3 24 0,2 23 0,2

2011.

: podaci nisu dostupni

Izvor: Eurostat, Državni zavod za statistiku i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2010.2009.2007. 2008.

ha 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Oranice 2.916 2.800 9.766 17.066 22.156 17.815 Voćnjaci 575 792 1.264 1.770 2.058 2.851 Vinogradi 75 212 191 400 614 634 Maslinici 83 100 228 322 600 860 Livade i pašnjaci 3.496 5.603 1.998 2.452 4.943 7.635 Ugar 40 100 84 156 452 720 Šume (neobrađeno zemljište) 87 82 315 444 352 69 Povrće 92 95 68 284 143 160 Ljekovito bilje 214 226 279 388 718 1.159 Broj gospodarstava 477 632 817 1.125 1.494 1.528 UKUPNE POVRŠINE 7.577 10.010 14.193 23.282 32.036 31.904

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

2007.2008.2009.2010.2011. 1.326.083 32.036 2,42 2012. 2,40

Površine pod ekološkom proizvodnjom

udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno

korištenim poljoprivrednim površinama, %ha

23.282

Korišteno poljoprivredno

zemljište

1.299.5821.289.091 10.010

14.193

haGODINA

Izvor: Državni zavod za statistiku, Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

1,75 1,09 0,78 0,63

1.333.835

1.201.756 7.577

1.330.973 31.904


Deklarirano sjeme i sadni materijal

Tablica 79Količina deklariranog sjemena po vrstama

Tablica 80.Broj deklariranih sadnica

Sezona 2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013

Biljna vrsta Deklarirane količine (t)

Deklarirane količine (t)





Pšenica ozima 49.865 53.973 43.528 41.027 41.738 45.872Ječam ozimi 8.418 7.941 6.059 4.101 4.888 6.515Raž ozima 6 5 87 50 34 55Tritikale 670 1.464 1.004 893 466 634Ječam jari 1.656 1.137 1.093 1.165 1.423 1.225Zob jara 695 1.089 565 919 743 582Uljana repica 154 178 127 256 113 58Kukuruz 7.993 9.285 8.606 8.484 9.628 8.252Soja 4.932 4.976 4.762 5.273 5.432 4.226Suncokret 185 170 199 212 278 380Šećerna repa 38.866 s.j. 45.612 s.j. 33.033 s.j. 31.279 s.j. 30.083 s.j. 30.685 s.j.Krumpir 8.555 7.269 8.666 6.739 5.758 6.000Lučica luka 1.150 1.108 1.040 764 983 1.200Ostalo povrće 470 326 484 335 402 500

Izvor. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek; Obrada: Ministarstvo poljoprivredeSezona 2007/2008 2008/2009 2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013

Biljna vrsta Deklarirane količine (kom)

Deklarirane količine (kom)





Voćne sadnice 3.611.266 4.119.553 6.258.775 4.946.299 3.539.101 2.606.582Vinova loza 8.896.275 9.420.249 3.199.610 2.397.120 2.612.977 1.884.290

Izvor. Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede


Tablica 81Proizvodnja odabranih proizvoda prehrambene industrije

Mjerna jedinica 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

000 t 26 27 30 31 32000 t 55 61 58 65 64000 t 48 55 52 49 52000 t 45 59 57 57 58000 t 16 14 16 16 17000 t 10 9 12 10 18000 t 13 12 13 10 10000 hl 843 295 905 945 918000 t 14 13 13 11 18000 t 12 16 16 14 17000 t 85 97 94 85 82000 t 30 17 17 16 18000 t 6 4 5 4 5000 t 29 31 30 30 32000 t 346 357 354 357 367000 t 203 194 191 193 192000 t 28 28 29 29 29000 t 10 14 17 17 17000 t 302 316 256 262 329000 t 26 27 28 27 27000 t 15 15 16 14 15000 t 25 29 28 26 26000 t 6 9 10 10 9000 t 7 8 7 6 6000 t 12 11 11 15 14000 t 644 637 602 600 654000 hl 50 53 49 56 51000 hl 584 509 601 463 429000 hl 3.810 3.880 3.674 3.439 3.738000 hl 2.779 3.880 3.055 3.172 2.965mil. kom. 14.415 15.586 11.382 13.365 11.828

1) Podaci se odnose na .000 hl 100 % alkohola


Sokovi od voća i povrćaKonzervirano povrćeKonzervirano povrće i voće u octuJestivo ulje

Dodaci jelima - umaci, pripravci umaka i začini

Dječja hrana

TjesteninaŠećer

Naziv proizvoda

Govedina, svježa ili hlađenaSvinjetina, svježa ili hlađenaSvježe meso peradiKobasiceMesne konzerveRiblji proizvodi (zamrznuti i sušeni)Riblje konzerve

MargarinMaslac

Svježi kruhKeksi i srodni proizvodi

SireviBrašno od pšenice i suražice

Bomboni, čokolade i kakao proizvodaKava

Osvježavajuća bazalkoholna pićaCigarete koje sadrže duhan

Koncentrirane juhePekarski kvasacStočna hranaDestilirana alkoholna pića 1)

VinaPivo


D. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI

Tablica 82Opći pregled predmeta Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane prema dosjeima i vrstama posla u 2012. godini

Tablica 83Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po Odjelima od 1.1.2012 do 31.12.2012

Dosje / vrsta poslaInspekcijskih

predmetaInspekcijskih

nadzoraNadzora sa

nepravilnostimaUočenih

nepravilnostiNaloženih

mjeraZapisnika Rješenja

Optužnih prijedloga

Zapisnika o kontroli

izvršenja

Kaznenih prijava

Službenih zabilješki

Certifikata PotvrdaNaloženih kazni, kn

Certificirani veterinarski pregledi 1.009 209 0 0 0 194 0 0 0 0 32 1.165 12 0

Držanje i uzgoj životinja 8.623 8.505 4.144 11.722 10.287 8.540 4.021 854 3.431 10 935 0 20 5.129.000

Hrana životinjskog podrijetla 4.765 4.646 1.482 11.048 8.466 4.727 1.479 46 1.317 0 572 0 8 2.826.000

Nusproizvodi 210 209 47 99 81 217 42 2 31 0 14 0 0 0

Promet VMP i hrana životinja 2.512 2.338 646 3.277 3.176 2.490 645 16 575 0 99 0 15 2.135.000

Promet životinjama 1.100 1.006 155 438 358 1.055 146 26 103 2 46 0 312 194.000

Provedba veterinarske djelatnosti 1.196 1.187 232 719 656 1.230 210 39 174 1 38 0 7 800.000

Reprodukcija 10 10 0 0 0 11 0 0 0 0 0 0 0 0

Veterinarska inspekcija - općenito, godišnji planovi rada, izviješća

8.436 5.368 1.039 1.053 835 4.313 1.056 270 740 4 2.197 0 111 271.500

Zarazne i nametničke bolesti 2.203 2.187 1.745 2.124 1.822 2.221 2.165 66 1.888 2 277 0 3 208.000

30.064 25.665 9.490 30.480 25.681 24.998 9.764 1.319 8.259 19 4.210 1.165 488 11.563.500


OJ / inspektorInspekcijskih

predmetaInspekcijskih

nadzoraSurješavanja

Nadzora sa nepravilnostima

Uočenih nepravilnosti

Naloženih mjera Zapisnika RješenjaOptužnih prijedloga

Zapisnika o kontroli

izvršenja

Kaznenih prijava

Zapisnika o uzorkovanju

Službenih zabilješki

Certif ikata Potvrda Naloženih kazni

SLUŽBA VETERINARSKE INSPEKCIJE 240 188 7 102 338 220 196 80 11 56 0 38 56 10 8 10.000ODJEL – VETERINARSKI URED BJELOVAR 4.867 4.469 52 1.865 5.460 4.997 4.475 1.893 228 1.679 9 472 388 60 35 2.035.000ODJEL – VETERINARSKI URED OSIJEK 4.439 4.130 82 1.405 4.229 3.432 4.079 1.463 144 1.418 1 274 491 0 57 720.000ODJEL – VETERINARSKI URED RIJEKA 2.420 2.082 116 656 2.644 2.187 1.983 668 80 551 1 323 483 2 73 231.000ODJEL – VETERINARSKI URED SLAVONSKI BROD 1.798 1.389 5 662 1.530 1.102 1.270 696 86 381 0 122 351 75 27 116.000ODJEL – VETERINARSKI URED SPLIT 1.978 1.705 141 777 3.725 3.122 1.723 785 130 521 3 270 693 9 59 663.000ODJEL – VETERINARSKI URED ŠIBENIK 1.933 1.506 58 505 2.272 1.731 1.431 481 168 433 1 206 238 4 29 2.795.500ODJEL – VETERINARSKI URED VARAŽDIN 3.232 2.722 36 837 2.425 2.211 2.581 870 44 754 0 519 396 278 26 2.529.000ODJEL – VETERINARSKI URED ZAGREB 6.793 6.015 102 2.121 5.579 4.777 5.788 2.214 324 2.000 4 553 961 26 31 2.277.000ODJEL - VETERINARSKI URED GRADA ZAGREBA 2.364 1.459 113 560 2.278 1.902 1.472 614 104 466 0 158 153 701 143 187.000Ukupno 30.064 25.665 712 9.490 30.480 25.681 24.998 9.764 1.319 8.259 19 3 4 1.165 488 11.563.500



Tablica 84Opći podaci nadzora i rada Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane po pojedinoj vrsti posla/kontrolnim listama u 2012. godini

Vrsta posla UvjerenjaSlužbenih zabilješki

Certifakata Zapisnika Rješenja ZaključakaZapisnika o

kontroli izvršenja

Zapisnika o uzorkovanju

Kaznenih prijava

Žalbi na rješenje

Optužnih prijedloga

Dopisa strankama

Potvrda

Certif icirani veterinarski pregledi* 32 1.164 194 10 8Distribucija hrane za životinje 34 1.214 357 1 317 51 2 7 42 13Djelatnost DDD* 4 90 18 9 1 23 5DPMR 89 113 16 28 2.179 2 435 84Držanje kućnih ljubimaca* 146 367 133 98 2 3 81 276 27Farme - goveda 7 208 42 61 1 1 2 18 40 1Farme - kokoši nesilice 2 117 27 22 1 3 10 4Farme - muzna goveda 99 998 707 23 534 38 5 74 43Farme - opći uvjeti 7 301 58 59 3 19 45 1Farme - svinje 24 663 279 1 419 1 1 36 59 5Karantenski objekti 1 3 199 61 38 1 49 2Klaonice bijelog mesa 77 28 26 2 5Klaonice crvenog mesa 285 1.523 207 1 212 23 92 4Manifestacije životinjama 13 279 3 12 7 8 55 18Mjere prema naredbi - OVO 23 727 77 66 1 31 61 2Mjere prema naredbi – posjednici životinja 158 2.088 1.250 1 1.191 1 1 315 436 52Objekti akvakulture* 1 32 16 9 8 1Objekti pod nadzorom granične veterinarske inspekcije

2 1 1 1 94

Objekti za maloprodaju VMP 8 149 42 46 5 20 2Objekti za obradu trupova odstrijeljene divljači 2 32 7 3 1 6Objekti za preradu jestivih nusproizvoda 14 5 9 7Objekti za preradu mlijeka 8 178 104 99 2 1 16 2Objekti za preradu mlijeka na gospodarstvu 16 638 325 1 331 1 1 92 1Objekti za preradu proizvoda ribarstva 7 137 28 30 1 2 15 2Objekti za proizvodnju mesnih proizvoda na gospodarstvu podrijetla

1 66 27 23 9

Objekti za proizvodnju u sklopu maloprodaje ili za potrebe vlastitog maloprodajnog objekta

2 291 121 105 2 16

Objekti za rasijecanje i preradu mesa 23 438 130 139 3 76 1Objekti za uskladištenje hrane u uvjetima kontrolirane temprerature

43 585 174 3 160 26 2 73 1

Objekti za veletrgovinu VMP 2 22 6 1 4 6Odobrena plovila 8Otpremni centri/centri za pročišćavanje školjki 4 36 6 4 6 1Pakirni centri i objekti za preradu jaja 5 91 20 28 1 33 3Područna veterinarska ambulanta 1 74 33 31 1 5Preduvjetni programi i HACCP 3 90 20 32 2 14Prerada NŽP 1 53 15 11 2Prijevozna sredstva 13 287 69 3 64 15 29 8Primarna proizvodnja meda 4Proizvodna područja živih školjkaša 81 215 162 1 32 2 3 29Proizvodnja hrane za životinje 29 1.105 239 200 277 2 43 134Proizvodnja sjemena goveda 4Registrirane farme 1 17 3Reprodukcija životinja* 4 1 2Ribarnice 6 300 101 88 4 60Sabirališta mlijeka 16 4Sabiranje i skladištenje NŽP 2 53 11 11 11 1Sabirni centar 130 7 2 2 4 8Sakupljanje prijevoz NŽP 1 95 12 10 2 14 1Sirovine i hrana u prijevozu i tranzitu kroz RH 13 3 4Skladištenje sjemena goveda 3Skloništa za životinje* 5 35 16 16 4 2 9 1Spalionica NŽP 1 5 2 2Stavljanje na tržište NŽP 2 9 2 1 1Stočni sajam 13 161 6 6 20Uzorkovanje* 44 34 20 1 19 258 23 28Veterinarska ambulanta 1 110 26 27 1 2 8Veterinarska ambulanta u središtu stanice 56 13 17 1 2 1Veterinarska bolnica 1 1Veterinarska inspekcija (općenito) 1.980 4.174 1.034 119 808 84 4 4 286 2.647 212Veterinarska klinika 2 1 1Veterinarska praksa 1 84 28 1 22 2 10Veterinarska služba 86 10 19 1 5Veterinarske organizacije* 3Veterinarske službe* 1Veterinarski pregled gospodarstva 208 3.738 1.521 14 1.694 4 1 442 1.078 109Zarazne bolesti opća 109 2.227 2.203 52 2.247 4 2 10 71 1.622 234Zoološki vrtovi 8 2 2Ukupno: 1 3.551 1.164 25.052 9.837 235 9.463 2.925 20 30 1.410 7.808 1.041


Tablica 85Pregled izrečenih inspekcijskih mjera od strane Uprave veterinarstva i sigurnosti hrane od 1.1.2012. do 21.12.2012. godine

KAZNA (kn)BROJ

IZREČENIH MJERA

0 24.189Rješenje - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 0 8.614Rješenje - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 0 7.245Rješenje - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 0 2.882Rješenje - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 0 2.508Rješenje - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 0 1.783Rješenje - VINSP Veterinarska inspekcija 0 735Rješenje - PŽ Promet životinjama 0 341Rješenje - NUŽIV Nusproizvodi životinjskog podrijetla i kože 0 81

5.016.500 1.247Optužni prijedlog (fizička) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 1.967.000 785Optužni prijedlog (fizička) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 2.553.000 284Optužni prijedlog (fizička) - VINSP Veterinarska inspekcija 109.500 73Optužni prijedlog (fizička) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 166.000 40Optužni prijedlog (fizička) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 35.000 28Optužni prijedlog (fizička) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 130.000 27Optužni prijedlog (fizička) - PŽ Promet životinjama 56.000 10

764.000 191Optužni prijedlog (odgovorna) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 366.000 79Optužni prijedlog (odgovorna) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 140.000 57Optužni prijedlog (odgovorna) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 156.000 26Optužni prijedlog (odgovorna) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 50.000 12Optužni prijedlog (odgovorna) - VINSP Veterinarska inspekcija 22.000 10Optužni prijedlog (odgovorna) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 12.000 4Optužni prijedlog (odgovorna) - PŽ Promet životinjama 18.000 3

5.783.000 178Optužni prijedlog (pravna) - HRŽIVP Hrana životinjskog podrijetla 3.780.000 83Optužni prijedlog (pravna) - DUŽIV Držanje i uzgoj životinja 403.000 42Optužni prijedlog (pravna) - SPVET Sustav provedbe veterinarske djelatnosti 710.000 24Optužni prijedlog (pravna) - PVHŽ Promet VMP, Hrana za životinje 600.000 13Optužni prijedlog (pravna) - VINSP Veterinarska inspekcija 140.000 8Optužni prijedlog (pravna) - PŽ Promet životinjama 120.000 4Optužni prijedlog (pravna) - ZNB Zarazne i nametničke bolesti 30.000 4

11.563.500 25.805

Optužni prijedlog (pravna)

Ukupno:Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede

TIP INSPEKCIJSKIH MJERA

Rješenje

Optužni prijedlog (fizička)

Optužni prijedlog (odgovorna)


Popis propisa donesenih u 2012. godini Broj NN Zakonski akt Broj

zakona1/12 Pravilnik o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na

sprečavanje elektromagnetskih smetnja (elektromagnetska kompatibilnost) TPV 306 (izdanje 01)

1

12/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda radi sprječavanja unošenja afričke svinjske kuge

358

12/12 Naredba o popisu trećih zemalja, njihovih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz svježeg mesa u Republiku Hrvatsku

359

13/12 Popis institucija uključenih u sustav zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje obveznih na suradnju s Hrvatskom agencijom za hranu

378

17/12 Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

490

18/12 Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu

505

18/12 Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku Hrvatsku

507

18/12 Naredba o dopuni Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama 50819/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune (Thunnus thynnus),

igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone) 539

20/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru

544

21/12 Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka i kala u slatkovodnom uzgoju riba 56625/12 Zakon o izmjeni Zakona o šumama 63825/2 Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012.

godinu 646

29/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o zdravstvenim zahtjevima za stavljanje u promet i uvoz životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu zahtjevima propisa iz Dodatka A Dijela I. Pravilnika o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije

728

29/12 Naredba o izmjeni Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama 72930/12 Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda 74330/12 Naputak o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom

o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

744

30/12 Odluka o kriterijima raspodjele trajne i godišnje izlovne kvote za ribolov tune (Thunnus thynnus) udičarskim alatima u gospodarskom ribolovu

745

33/12 Pravilnik o provedbi mjere 301 »Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture« unutar IPARD programa

801

33/12 Pravilnik o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi

802

33/12 Pravilnik o zahtjevima sljedivosti za hranu životinjskog podrijetla 80433/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tune

(Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i iglana (Tetrapturus belone) 805

33/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

806

33/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku Hrvatsku

808

35/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske peradi i proizvoda od peradi radi sprječavanja unošenja influence ptica

909

36/12 Pravilnik o smjernicama i postupku elektroničkog označavanja ovaca i koza 93236/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji goveda 93338/12 Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o učestalosti uzorkovanja trupova, mljevenog

mesa i mesnih pripravaka te uvjetima i načinu smanjenja broja elementarnih jedinica uzorka u objektima manjeg kapaciteta proizvodnje

970

38/12 Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o hitnim mjerama koje se primjenjuju na sjeme piskavice i određeno sjeme i mahunarke uvezene iz Egipta

971

38/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake izvornosti naziva »Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres«

972

38/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake izvornosti naziva »Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje«

973

39/12 Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o razini genetski modificiranih organizama u 1004


proizvodima ispod koje proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme

39/12 Pravilnik o vođenju matičnih knjiga i upisu uzgojno valjanih kopitara 101339/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu obračuna, obrascima i rokovima uplate

naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma 1014

40/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Dalmatinski pršut«

1045

41/12 Pravilnik o jestivim uljima i mastima 105241/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 301 »Poboljšanje i

razvoj ruralne infrastrukture« unutar IPARD programa 1054

42/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o označavanju sredstava za zaštitu bilja

1073

42/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od preživača iz država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika

1074

42/12 Naredba o mjerama za sprječavanje unošenja u Republiku Hrvatsku zarazne bolesti slinavke i šapa

1075

44/12 Obavijest o zaprimljenom zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Baranjski kulen«

1102

47/12 Pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće 115347/12 Pravilnik o shemi testiranja za smanjenje prisutnosti određenih serotipova salmonela

u konzumnih nesilica vrste Gallus gallus1154

47/12 Naredba o provedbi oralne vakcinacije lisica na području Republike Hrvatske 115547/12 Dopuna Popisa članova Povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina i drugih

proizvoda od grožđa i vina 1156

49/12 Odluka o uspostavi programa procjene broja i individualne mase živih tuna (Thunnus thynnus) prilikom stavljanja u uzgojne kaveze

1217

50/12 Zakon o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

1223

50/12 Zakon o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi 122450/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 122551/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog

podrijetla 1258

51/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

1259

51/12 Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu

1260

51/12 Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje u ribarstvu

1261

51/12 Naredba o zabrani uvoza koža i proizvoda od kože mladunaca određenih vrsta tuljana

1262

51/12 Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinje 126325/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o očevidniku o uzgoju ribe i drugih morskih organizama 128252/12 Izmjena Liste tradicionalnih izraza za vino 128353/12 Pravilnik o provedbi Mjere 202 »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog

razvoja« unutar IPARD programa 1337

53/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o povlastici za obavljanje gospodarskog ribolova na moru i registru o izdanim povlasticama

1338

54/12 Pravilnik o provedbi mjere 101 »Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice « unutar IPARD programa

1353

54/12 Pravilnik o provedbi mjere 103 »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1354

55/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uputama kojih su se obvezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljavati

1361

55/12 Odluka o izmjeni Odluke o uspostavi programa procjene broja i individualne mase živih tuna (Thunnus thynnus) prilikom stavljanja u uzgojne kaveze

1362

56/12 Pravilnik o evidenciji zadruga, zadružnih saveza i ostalih članova Hrvatskog saveza zadruga

1392

56/12 Pravilnik o fitosanitarnom upisniku i biljnim putovnicama 139856/12 Odluka o provedbi programa nacionalnih promatrača i ICCAT programa regionalnih

promatrača na plovilima koja obavljaju ribolov tuna (Thunnus thynnus) i plovilima za tegalj kaveza za transfer tuna

1399


58/12 Pravilnik o uvjetima karantene za akvatične životinje 145358/12 Pravilnik za kontrolu salmonela i drugih određenih uzročnika zoonoza koji se

prenose hranom (»Narodne novine« br. 58);1454

58/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o zahtjevima zdravlja životinja za nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca

1455

59/12 Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama

1466

645/12 Pravilnik o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona

1521

65/12 Pravilnik o utvrđivanju pravila za izračunavanje potpore organizacijama proizvođača u sektoru ribarstva

1542

65/12 Pravilnik o posebnom priznavanju organizacija proizvođača u sektoru ribarstva čiji je cilj poboljšanje kakvoće njihovih proizvoda

1543

65/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država članica Europske unije radi sprječavanja unošenja klasične svinjske kuge

1544

67/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze 157667/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tržišnim standardima za meso peradi 157768/12 Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u

2012. godini prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine

1594

68/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 101 »Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1595

68/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjere 103 »Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice« unutar IPARD programa

1596

68/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o popisu predviđenih namjena korištenja hrane za životinje za posebne hranidbene namjene

1597

70/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje u ribarstvu

1674

71/12 Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja 167671/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama

analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani 1678

71/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani

1678

71/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama analiza za službenu kontrolu količina mikotoksina u hrani

1678

72/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o uvjetima i postupku izdavanja dopuštenja za stavljanje genetski modificirane hrane ili genetski modificirane hrane za životinje prvi puta na tržište Republike Hrvatske i zahtjevima koji se odnose na sljedivost, posebno označavanje genetski modificirane hrane i genetski modificirane hrane za životinje

1681

72/12 Pravilnik o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa

1682

74/12 Pravilnik o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze 172374/12 Pravilnik o uvjetima priznavanja uzgojnih organizacija koje vode ili uspostavljaju

matičnu knjigu za uzgojno valjane svinje čistih pasmina 1724

75/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbi Mjere 202 »Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja« unutar IPARD programa

1753

75/12 Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinje 175476/12 Pravilnik o katalogu krmiva 177076/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz sufinanciranje troškova

kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2012. godini

1771

76/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju marikulture u 2012. godini

1772

76/12 Pravilnik o provedbi mjera strukturne politike u ribarstvu kroz potporu razvoju prerade proizvoda ribarstva u 2012. godini

1774

78/12 Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja prilikom premještanja i uvoza kopitara iz trećih zemalja

1848

78/12 Pravilnik o prometu proizvodima od tuljana 184978/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbenim mjerama za određene proizvode na

koje se primjenjuju propisi o hrani1850

78/12 Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o načinu obavljanja pretrage na prisutnost Trichinella u mesu

1851


80/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknada za veterinarske preglede živih životinja u unutarnjem prometu i svjedodžbi o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinje

1877

80/12 Ispravak Pravilnika o zemljopisnim područjima uzgoja vinove loze 188582/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi mjera strukturne politike u

ribarstvu kroz sufinanciranje troškova kupnje ribolovnih alata, opreme i pogonskih strojeva za obavljanje gospodarskog ribolova na moru u 2012. godini

1915

92/12 Pravilnik o dodjeli potpore ribarskim zadrugama u 2012. godini 191582/12 Popis aktivnih tvari odobrenih za uporabu u sredstvima za zaštitu bilja u Republici

Hrvatskoj 1916

86/12 Pravilnik o sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje 197786/12 Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje Bruceloze svinje (B.suis) 197887/12 Odluka o preferencijalnim carinskim kvotama pri uvozu određenih poljoprivrednih

proizvoda 2005

88/12 Pravilnik o hitnim mjerama u vezi s nedopuštenom genetski modificiranom rižom u proizvodima od riže podrijetlom iz Kine

2020

88/12 Pravilnik o posebnim uvjetima za uvoz hrane i hrane za životinje podrijetlom ili isporučene iz Japana nakon incidenta u nuklearnoj elektrani Fukushima

2021

92/12 Pravilnik o oznakama zdravstvene ispravnosti i identifikacijskim oznakama hrane životinjskog podrijetla

2131

92/12 Naredba o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2132

93/12 Pravilnik o obrascima veterinarskih certifikata za uvoz i nekomercijalno kretanje pasa, mačaka i pitomih vretica iz trećih zemalja

2137

93/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o provedbi Mjere 302 »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti« unutar IPARD programa

2139

93/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republici Hrvatskoj

2140

94/12 Upisnik registriranih sredstava za zaštitu bilja 215095/12 Pravilnik o mjerama kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga 215196/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o mreži za ruralni razvoj 215696/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provenijencijama svojti šumskog

drveća 2157

96/12 Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2158


2173


2181

100/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o Registru ribarske flote Republike Hrvatske 2217100/12 Naredba o izmjenama Naredbe o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih

bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini 2218

101/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze 2233101/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne

proizvode 2234

102/12 Pravilnik o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

2242

102/12 Pravilnik o sadržaju financijskog plana Hrvatskih voda 2244102/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o tržišnim standardima za voće i povrće 2245102/12 Naredba o zabrani prometa sredstvima za zaštitu bilja koje sadrže aktivne tvari

acetaklor, asulam, flufenoksuron, masne alkohole, novaluron i propizoklor 2246

105/12 Pravilnik o oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 2298106/12 Uredba o izmjenama Uredbe o Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji 2303106/12 Uredba o izmjenama Uredbe o Hrvatskom centru za konjogojstvo – Državne ergele

Đakovo i Lipik 2304

107/12 Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine

2356

107/12 Naredba o popisu zemalja iz kojih je dozvoljen uvoz određenih proizvoda od mesa, obrađenih želudaca, mjehura i crijeva za prehranu ljudi u Republiku Hrvatsku

2357

107/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku homologacije traktora za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na emisiju štetnih sastojaka iz njihovih motora TPV 323

2360

109/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o iskaznici i znaku fitosanitarnog inspektora 2373


110/12 Pravilnik o vođenju matičnih knjiga te upisu uzgojno valjanih svinja čistih pasmina 2387111/12 Pravilnik o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Pravilnika o prometu

proizvodima od tuljana 2407

111/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu trećih zemalja i područja iz kojih je dozvoljen uvoz školjkaša, bodljikaša, morskih puževa i proizvoda ribarstva

2408

111/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o maksimalnim razinama ostatka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla

2409

111/12 Obavijest o zaprimljenom Zahtjevu za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla naziva »Virovitička paprika«

2410


2446

114/12 Pravilnik o uvjetima priznavanja međustrukovnih organizacija u sektoru ribarstva i akvakulture

2488

114/12 Pravilnik o programu dokumentacije koja prati plavoperajnu tunu (Thunnus thynnus), igluna (Xiphias gladius) i velikooku tunu (Thunnus obesus) na tržištu

2489

118/12 Pravilnik o dopunama Pravilnika o jakim alkoholnim pićima 2566118/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti

sprječavanja širenja i otklanjanja posljedica izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i vodnoga dobra

2567

118/12 Naredba o izmjeni Naredbe o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku proizvoda životinjskog podrijetla iz Kine

2568

120/12 Zakon o potpori poljoprivrednom i ruralnom razvoju 2586120/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi 2587120/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštićenim oznakama izvornosti,

zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla, tradicionalnim izrazima i označavanju vina

2607

120/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o uvoznim i izvoznim dozvolama za poljoprivredne proizvode

2608

120/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o voćnim vinima 2609121/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih

mjera ruralnog razvoja za 2012. godinu2637

123/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obilježavanju brašna evidencijskim markicama 2684123/12 Popis službenih laboratorija za hranu i hranu za životinje 2685124/12 Pravilnik o prikupljanju i izvještavanju o cijenama uvezenih proizvoda ribarstva 2699124/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje kojim se

provode uredbe Europske komisije o izmjenama Direktive 2002/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. svibnja 2002. o nepoželjnim tvarima u hrani za životinje

2700

126/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi sustava proizvodnih ograničenja u sektoru šećera

2708

126/12 Naputak o izmjeni Naputka o načinu provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2012. godini

2709

127/12 Odluka o davanju suglasnosti na Polugodišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Hrvatskih voda za prvo polugodište 2012. godine

2719

128/12 Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o provedbi obvezatnih mjera u odobrenim objektima radi smanjenja mikrobioloških i drugih onečišćenja mesa, mesnih proizvoda i ostalih proizvoda životinjskoga podrijetla namijenjenih prehrani ljudi

2734

128/12 Naredba o izmjeni Naredbe o popisu zemalja, njihovih područja ili dijelova iz kojih je dozvoljen uvoz u ili provoz određenih vrsta živih životinja

2735

130/12 Odluka o preferencijalnoj carinskoj kvoti pri uvozu određenog poljoprivrednog proizvoda

2770

131/12 Pravilnik o mesnim proizvodima 2801131/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o troškovima za usluge i postupke koje

provodi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo2802

131/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta 2803132/12 Odluka o davanju suglasnosti na Izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih

voda za 2012. i projekcije za 2013. i 2014. godinu 2815

133/12 Popis pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za obavljanje stručnih poslova izrade procjene rizika u svrhu stavljanja na tržište genetski modificiranog organizama i/ili proizvoda koji sadrže i/ ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama

2829

136/12 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju 2884137/12 Pravilnik o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda 2906137/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o visini naknade troškova za obavljanje usluga u

području vinogradarstva i vinarstva 2907

137/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o organoleptičkom (senzornom) 2908


ocjenjivanju mošta i vina 138/12 Popis institucija uključenih u nacionalnu mrežu institucija u području sigurnosti hrane 2937139/12 Odluka o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2013. godinu i

projekcije za 2014. i 2015. godinu 2939

140/12 Odluka o preferencijalnoj carinskoj kvoti pri uvozu određenog poljoprivrednog proizvoda

2947

141/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o higijeni hrane za životinja 2986141/12 Pravilnik o izmjeni Pravilnika o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i

prehrambene proizvode 2987

142/12 Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida 3012142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici, znački i odori ribarskog inspektora 3013142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici i znački lovnog inspektora 3014142/12 Pravilnik o službenoj iskaznici i znački šumarskog inspektora 3015142/12 Pravilnik o iskaznici poljoprivrednog inspektora, stočarskog inspektora, vinarskog

inspektora i inspektora za kakvoću hrane te znaku poljoprivredne inspekcije 3016

142/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o postupku registracije sredstava za zaštitu bilja

3017

142/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o pravilima službenog uzorkovanja u svrhu monitoringa određenih tvari i rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla

3019

14/12 Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku Hrvatsku

3020


3021

145/12 Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja 3104146/12 Pravilnik o izmjenama Pravilnika o količini brašna utrošenog za proizvodnju pojedinih

pekarskih proizvoda 3159

146/12 Pravilnik o najvećim dopuštenim količinama određenih kontaminanta u hrani 3162146/12 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu uzorkovanja i metodama

analiza za službenu kontrolu količina olova, kadmija, žive, anorganskog kositra, 3-monoklorpropandiola i bezno(a)pirena u hrani

3163

147/12 Pravilnik o dopuni Pravilnika o raspodjeli carinskih kvota za poljoprivredne i prehrambene proizvode

3173

147/12 Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2013. godinu

3174


Popis kratica s objašnjenjima

APPRRR Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvojuARKOD Nacionalni sustav identifikacije zemljišnih čestica

ARKOD je novi sustav evidencije zemljišnih parcela u RH. ARKOD će poljoprivrednicima omogućiti lakši i jednostavniji način podnošenja zahtjeva za poticaje. Samo upisom u ARKOD poljoprivrednici će moći ostvariti pravo na poticaje nakon ulaska u Europsku Uniju.

BDP Bruto domaći proizvodBruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

BDV Bruto dodana vrijednostBruto dodana vrijednost kao povećanje vrijednosti proizvodnje jednaka je razlici između bruto vrijednosti proizvodnje i međufazne potrošnje.

BIP Border Inspection PostsGranični prijelaz s veterinarskom i fitosanitarnom inspekcijom

CAP Common Agricultural PolicyZajednička poljoprivredna politika

CEFTA Central European Free Trade AgreementSrednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini

CEI Central European InitiativeSrednjoeuropska inicijativa

DG AGRI Directorate General for Agriculture and Rural DevelopmentOpća uprava za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije

DZS Državni zavod za statistikuEBRD European Bank fo Reconstruction and Development

Europska banka za obnovu i razvojEC European CommissionEK Europska komisijaENVI Committee on the Environment, Public Health and Food Safety

Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hraneEU Europska unijaEZ Europska zajednicaFADN Farm Accountancy Data Network

Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podatakaFAO Food and Agriculture Organization

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih narodaHGK Hrvatska gospodarska komoraIAKS Integrirani administrativni i kontrolni sustav

Integrirani administrativni i kontrolni sustav je sustav pomoću kojeg se odobravaju, prate i kontroliraju plaćanja poljoprivrednicima.



IOC International Olive CouncilMeđunarodno vijeće za masline

IPA Instrument for Pre Accession AssistanceProgram IPA je integrirani predpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. godine. Utemeljen je uredbom Vijeća Europe br. 1085/2006, a predstavlja svojevrstan nastavak prve generacije EU fondova: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi programa IPA su pomoć državama kandidatkinjama i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Kohezijskog fonda i strukturnih fondova.

IPARD Instrument for Preaccession AssistanceIPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. godine. Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance), čiji su osnovni ciljevi pomoć državama kandidatima i državama potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklađivanju i provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje budućih EU fondova.

ISO International Sugar OraganizationMeđunarodna organizacija za šećer

LPIS Land Parcel Indentification SystemSustav za identifikaciju zemljišnih čestica se uspostavlja na temelju karata, korištenjem metode računalnog geografskog informacijskog sustava. Navedeni sustav predstavlja grafičku evidenciju svih zemljišnih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju.

NATO North Atlantic Treaty OrganisationOrganizacija Sjevernoatlantskog ugovora

OIV Organisation Internationale de la Vigne et du VinMeđunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo

OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvoPHFWG Public Health and Food/Water Group

Skupina za javno zdravstvo, hranu i voduRH Republika HrvatskaSAPARD Special Pre-accession Assistance for Agriculture and Rural Development

SAPARD je predpristupni program usmjeren na: ruralni razvoj, napredak u poljoprivredi i pripremu države kandidata za korištenje sredstava iz fondova Zajedničke poljoprivredne politike.

SWG Regional Rural Development Standing Working Group Stalna radna skupina za ruralni razvoj

TAIEX Technical Assistance Information ExchangeInstrument za izgradnju institucija koji nudi kratkoročnu pomoć pri prihvaćanju, primjeni i provedbi pravne stečevine Zajednice (acquis-a).

UD Upravna direkcijaUG Uvjetno grlo

Uvjetno grlo stoke je životinja ili skupina istovrsnih životinja težine 500 kg.UN Ujedinjeni narodiWTO World Trade Organization

Svjetska trgovinska organizacijaZPP Zajednička poljoprivredna politika

poljoprivreda.gov.hr · web viewu odnosu na prethodnu godinu proizvodnja kao i prinos narasli su za...

Documents