· web viewučestalost oborinskih dana s različitim količinama oborina je 30-40 % dana u godini...

PROCJENA UGROŽENOSTI STANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I

OKOLIŠA OPĆINE CESTICE

Cestica, listopad 2014. godina

Sadržaj:

UVOD............................................................................................................1

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ....................3

1.1. PRIRODNE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE..........................................................................3

1.1.1. Poplave............................................................................................................3

1.1.2. Potresi............................................................................................................12

1.1.3 Ostali prirodni uzroci..........................................................................................30

1.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE...................................48

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskim objektima.......................................................................................................................48

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, ili zračnom)..............................................................................................50

1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana...............................................................52

1.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće......................................................................52

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti..............................................................56

1.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU, RUKUJE, PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I A, DIJELOVA 1. I 2., STUPACA 2. I 3. I PRILOGA 1.B, STUPACA 2. I 3. UREDBE O SPREČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI........................................................................68

1.4. RATNA DJELOVANJA I TERORIZAM........................................................................68

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE.........................................................70

2.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI, DRUGIH OPERATIVNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA, SNAGA CIVILNE ZAŠTITE, FIZIČKIH OSOBA I SVEUKUPNO RASPOLOŽIVIH MATERIJALNIH RESURSA KOJI SE MOGU ANGAŽIRATI NA SPRJEČAVANJU NASTANKA I OTKLANJANJU POSLJEDICA KATASTROFE I VELIKE NESREĆE72

2.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja na području Općine Cestica...............72

2.1.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći. 77

2.1.3. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i spašavanje.....................................................................................................................80

3. ZAKLJUČNE OCJENE...............................................................................81

3.1. POPLAVE................................................................................................................81

3.2. POTRESI................................................................................................................. 81

3.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI (SUŠA, TOPLINSKI VAL, OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR, KLIZIŠTA, TUČA, SNJEŽNE OBORINE TE POLEDICA)...................82

3.4. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE OPASNIM TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I PROMETU......................................................83

3.5. PROLOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA............................................................84

3.6. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE.....................................................................84

3.7. EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI, NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA TE ASANACIJA.........................................................................................................................85

4. ZEMLJOVIDI..........................................................................................86

5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE CESTICA.......................87

5.1. PODRUČJE ODGOVORNOSTI..........................................................................................87

5.1.1. Rijeke i jezera.................................................................................................88

5.1.2. Reljef..............................................................................................................88

5.1.3. Geološki pokazatelji.......................................................................................88

5.1.4. Meteorološki pokazatelji................................................................................89

5.2. STANOVNIŠTVO NA PODRUČJU ODGOVORNOSTI................................................................90

5.3. MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ...................................................................93

5.3.1. Kulturna dobra...............................................................................................93

5.3.2. Spomenik prirode...........................................................................................94

5.3.3. Šumske površine.............................................................................................94

5.3.4. Vodoopskrbni objekti.....................................................................................95

5.3.5. Poljoprivredne površine..................................................................................95

5.3.6. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata................................96

5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata....................................97

5.3.8. Stambeni, poslovni, sportski, i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi...................................................................................................98

5.3.9. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje....................................99

5.3.10. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane).........................100

5.3.11. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)........................................................100

5.4. PROMETNO - TEHNOLOŠKA INFRASTRUKTURA.................................................................101

5.4.1. Prometni sustav – ceste...............................................................................101

5.4.2. Željeznica.....................................................................................................102

5.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli.............................................................................102

5.4.4. Dalekovodi i transformatorske stanice.........................................................102

5.4.5. Energetski sustavi........................................................................................103

5.4.6. Informacijsko – komunikacijska infrastruktura............................................103

5.4.7. Pošta............................................................................................................104

5.4.8. Plinovodi i naftovodi.....................................................................................104

POPIS SLIKA...............................................................................................105

POPIS TABLICA..........................................................................................106

UVOD

Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10) uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara u katastrofama i velikim nesrećama. Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te na razini Republike Hrvatske. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost na reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i velikih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području nastanka izvanrednog događaja. U ostvarivanju prava i obveza iz područja zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz ostale Zakonom propisane obveze, obveznici su izrade Procjene ugroženosti i Plana zaštite i spašavanja.

Procjenom ugroženosti razrađuju se moguće ugroze po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra i okoliš od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje, kao i njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Temeljni dijelovi Procjene su:

- Vrste, intenzitet, i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš,

- Snage za zaštitu i spašavanje,

- Zaključne ocjene,

- Zemljovidi.

Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena, temelj su prosuđivanja dijelova i dio su priloga Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i velikih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Ovaj izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Cesticu izrađena je sukladno Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/14). Procjenu ugroženosti

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okolišaOpćine Cestica

listopad, 2014.

stranica 1

stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od katastrofa i velikih nesreća za Općinu Cesticu izradila je ovlaštena pravna osoba kojoj je izdana suglasnost za obavljanje stručnih poslova u području planiranja zaštite i spašavanja.

Zakonske odredbe:

- Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07, 38/09, 127/10),

- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 30/14, 60/2014),

- Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN 40/08, 44/08),

- Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje (NN 111/07).

Revizija Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara te okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i velikih nesreća Općine Cestice izrađena je sukladno sljedećim promjenama u zakonskim dokumentima:

- Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN 30/14 i 67/2014),

- Glavni provedbeni plan obrane od poplava, veljača, 2014.,

- Popis stanovništva 2011. godine

i sukladno promjenama nastalima u Općini Cestici:

- revizija proračuna za potrese,

- novi meteorološki podaci i podaci o elementarnim nepogodama.


listopad, 2014.

stranica 2

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VELIKIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

1.1. Prirodne katastrofe i velike nesreće

1.1.1. Poplave

Hidrološki pokazatelji

Svi vodotoci na prostoru Općine Cestica pripadaju slivu rijeke Drave, odnosno dunavskom slivu. Najznačajniji vodotok je rijeka Drava. Duljina toka Drave na području Općine Cestica je oko 7,5 km do Otok Virja, te oko 3 km u dijelu akumulacijskog jezera.

Desni pritoci Drave su brdski potoci: Zajza i Škornik, koji utječu u rijeku kod Dubrave Križovljanske, Pošalitva s pritocima (Jarki I, Jarki II i Jarki III) koji utječe kod Lovrečana. Na lijevoj obali su uz rijeku rukavci stare Drave, a na slovenskoj strani Pesnica. Potok Rakovnik s pritocima izvire na području Općine i teče prema jugu i pripada slivu Bednje.

Područje Općine Cestica ugroženo je mogućim poplavama rijeke Drave i njenih pritoka, bujičnih potoka Zajza i Pošalitva.

Rijeka Drava

Ukupna površina sliva rijeke Drave iznosi 41 238 km2, dok je površina dravskog sliva u Republici Hrvatskoj 7015 km2, s izduženim oblikom sliva. Godišnja visina oborina na slivu Drave varira od 660 do 1530 mm, s time da je količina oborina veća u gornjem dijelu sliva.

Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim. Karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Međutim postoje i odstupanja od navedenog, tako da su se kiše velikog intenziteta pojavile u listopadu (1993. i 1998. godina) ili studenome (2012. godine) što je dovelo do pojave maksimuma godišnjih vodostaja, te su mjere obrane od poplava bile provođene tijekom cijelog navedenog razdoblja. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 326 m3/s na granici sa Slovenijom, pa sve do 561m3/s na ušću u Dunav.

Drava je u svom gornjem toku, do Maribora u Sloveniji, izrazito alpska rijeka, a u donjem toku nizinska rijeka s puno meandara i sprudova.


listopad, 2014.

stranica 3

Opasnost od poplava bujičnih voda1

Sektori obrane od poplava predmetnog područja

Tablica 1. Dionica A.33.12. - rijeka Drava – desna obala, rkm 312+600-322+300, staro korito HE Formin (brana HE Varaždin - granica SLO)

VODOTOK: NASIP: OBJEKTI: UGROŽENO PODRUČJE:

MJERODAVNI VODOMJER:

r. Drava d.o;Staro korito HE Formin rkm 312+600 - 322+300 (brana HE Varaždin granica SLO)

Dužine 9,7

Nasip Virje Otok - Brezje,rkm 312+600 - 317+000,kmn 0+000 - 3+720dužine 3,7 kmUkupno 3,7 km

rkm 312+600

-cestovni most Virje Otok- Ormož

rkm 319+750

-cestovni most Lovrečan

CesticaOtok Virje

Virje KrižovljanskoMali LovrečanLovrečan Otok

Brezji OtokKrižovljan Grad

Dubrava Križovljanska

V: ukupni protok na HE Varaždin, rkm 308+600P: 1000 m3/sR: 1300 m3/sI: 1700 m3/sIS: 2100 m3/s

Dionica obuhvaća desnu obalu starog korita rijeke Drave uz HE Varaždin u ukupnoj dužini od 9,7 km. Na ovoj dionici izveden je nasip Virje Otok- Brezje u dužini 3,7 km koji štiti područje od 470 ha i naselja Otok Virje, Virje Križovljansko, Mali Lovrečan, Križovljan Grad i Dubravu Križovljansku.

Izvor: Hrvatske vode, Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 33, ožujak 2014.Slika 1. Dionica A.33.12. - rijeka Drava – desna obala, rkm 312+600-322+300, staro korito HE Formin

(brana HE Varaždin - granica SLO)

1 Izvor, Hrvatske vode, 2014.


listopad, 2014.

stranica 4

Tablica 2. Dionica A.33.15. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 298+035 - 312+600, područje HE Varaždin

VODOTOK: NASIP: OBJEKTI: UGROŽENO PODRUČJE:

MJERODAVNI VODOMJER:

r. Drava – d.o. i l.o. područje HE Varaždin rkm 298+035 - 312+600

Nasipi dovodnog kanala dužine 14,8 km

Ukupno: 21,4km

cestovni most Ormož

CesticaVratno Otok

Virje KrižovljanskoRadovec Polje

V: ukupni protok na HE Varaždin, rkm 308+600P: 1500 m3/sR: 2000 m3/sI: 2500 m3/sIS: 3000 m3/s

Dionica obuhvaća desnu i lijevu obalu Drave na području HE Varaždin u ukupnoj dužini od 14,6 km. Desnim nasipom akumulacije HE Varaždin te nasipima dovodnog i odvodnog kanala HE Varaždin zaštićena je površina od 1150 ha zemljišta i naselja Virje Križovljansko, Vratno Otok, Radovec Polje, Strmec Podravski, Družbinec, Petrijanec, Majerje, Svibovec Podravski, Sračinec, Hrašćica i Varaždin. Lijevi nasip akumulacije HE Varaždin štiti teritorij R. Slovenije.

Svi objekti hidroelektrane su projektirani na veliku vodu 1000 godišnjeg povratnog perioda s nadvišenjem od 0,5 m. To praktično znači da do prelijevanja nasipa ne može doći, obzirom da su ostali dijelovi sustava obrane od velikih voda (vodoprivredni nasipi) projektirani na niže razine te će njih velika voda prije preliti. Nasipi hidroelektrane mogu se oštetiti zbog eventualnih slabih mjesta u izvedbi.

Izvor: Hrvatske vode, Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja 33, ožujak 2014.

Slika 2. Dionica A.33.15. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 298+035 - 312+600, područje HE Varaždin


listopad, 2014.

stranica 5

Pregled ugroženih naselja Općine Cestica s brojem stanovnika

Posljedice koje bi nastale kao direktan rezultat poplavljenosti područja bile bi nužnost iseljavanja stanovnika iz obiteljskih domova ili u preseljenje u prostorije na katu (ukoliko postoje), oštećenje ili uništenje osobne imovine i gospodarskih strojeva i opreme.

Poplave rijeke Drave mogu ugroziti područje Općine prema tri različite varijante. Ako dođe do prelijevanja preko krune ili prodora dolje navedenih nasipa, javljaju se sljedeće posljedice:

Nasip Virje Otok– Brezje (na dionici A.33.12.)2

pri vodostaju ili protoci jednakoj ili višoj računskoj 100 god. v.v, (ukupna protoka na HE Varaždin 2600 m³/s) poplavljene bi bile poljoprivredne i šumske površine, a pod vodom bi se našla naselja Otok Virje, Križovljan Grad, Vratno Otok i sjeverni dio Virja Križovljanskog.

Tablica 3. Pregled mogućih područja ugroženostiRED.BR.

UGROŽENA NASELJA

STAMBENI OBJEKTI

BROJ STANOVNIKA

1. Otok Virje 69 2612. Križovljan Grad 6 203. Vratno Otok 20 72

4. Virje Križovljansko (Sjeverni dio) 75 262

UKUPNO 170 615Izvor: Hrvatske vode VGO Varaždin, JUOO Cestica

Tablica 4. Pregled mogućih poplavljenih prometnice

RED.BR. PROMETNICE

DUŽINA UGROŽENIH

PROMETNICE1. ŽC 2028 Križovljan Grad-Otok Virje 3km2. LC 2505 Virje Križovljansko-Otok Virje 2km3. ŽC 2029 Otok Virje –Vratno otok 3km4. Poljski makadamski putovi 60 km

Izvor:Općina Cestica

pri vodostaju ili protoci za 1,00 m nižem od računske 100 god. v.v. bili bi poplavljeni dijelovi naselja Virje Otok i Križovljan Grad, prometnica unutar i između ta dva

2 Početkom studenoga 2012. godine dogodilo se ekstremno kišno razdoblje (preko 150 Mm kiše u 48 sati) na području čitavog sliva Drave u Austriji. U interakciji s nedovoljno korektnim manipuliranjem hidrotehničkim objektima na području uzvodno od RH dogodila se pojava velike vode veće od 1000 godišnje velike vode (3.300 m3/s) što je rezultiralo prelijevanjem i probojem nasipa Otok Virje-Brezje. Tom prilikom su poplavljena naselja Otok Virje, Vratno Otok i Virje Križovljansko. Ugroženo je bilo oko 300 ljudi, poplavljeno je 90 stambenih objekata, 2 industrijska objekta, ceste Otok Virje–Križovljan Grad, Otok Virje-Vratno Otok i Otok Virje-Virje Križovljansko. Ukupno poplavljena površina iznosila je 6,45km2.


listopad, 2014.

stranica 6

mjesta te poljoprivredne i šumske površine (oko 500ha).

Tablica 5. Pregled mogućih područja ugroženosti

RED.BR.

UGROŽENA NASELJASTAMBENI OBJEKTI

BROJ STANOVNIKA

1. Otok Virje 31 127

2. Križovljan Grad 6 20

Izvor:Hrvatske vode VGO Varaždin, JUOO Cestica

Tablica 6. Pregled mogućih poplavljenih prometnicaRED.BR. PROMETNICE DUŽINA UGROŽENIH

PROMETNICA1. ŽC2028 Otok Virje - Brezje 3 km2. Poljski makadamski putovi cca 30 km

Izvor: JUOO Cestica

pri vodostaju ili protoci za 2,00 m nižem od računske 100 god. v.v. bile bi poplavljene uglavnom poljoprivredne i šumske površine i dijelovi gore spomenutih naselja najbliži nasipu.3

Nebranjeno područje

Na području Općine postoji opasnost od velikih voda rijeke Drave, posebno oko naselja Lovrečan Otok i Brezje Otok. Za taj prostor nema izgrađenog obrambenog nasipa, a niti se u skorijoj budućnosti planira.

Tablica 7. Pregled ugroženih naselja i prometnicaRED.BR. UGROŽENA NASELJA/PROMETNICE STAMBENI OBJEKTI BROJ

STANOVNIKA

1. Lovrečan Otok 7 22

2. Brezje Otok 2 4

3. LC 25002 (M.Lovrečan-Lovrečan Otok) Dužina ugrožene prometnice - 2km

4. Poljski makadamski putovi(V. Lovrečan – Lovrečan Otok – Brezje Otok)

Dužina ugroženih putova – 46 km

Izvor: JUOO Cestica

Hidrometeorološki uvjeti

Središnja godišnja količina padalina područja Općine Cestica kreće se između 800 i 900 mm. Najmanje oborina padne u siječnju i veljači. Učestalost oborinskih dana s različitim

3 Kartografski prikaz poplavnih zona 1:25000


listopad, 2014.

stranica 7

količinama oborina je 30-40 % dana u godini (115-140 dana). Od svih oborinskih dana u samo 8-12 % dana dnevne količine oborina su 20 mm ili više (11-12 puta godišnje i to u lipnju i srpnju). Veće dnevne količine oborina su rjeđe. Od ukupne godišnje količine oborina 55-60% padne u toplom dijelu godine (travanj do rujan), a 40-45% u hladnom dijelu godine (listopad do ožujak). S obzirom na mjesečnu učestalost oborinskih dana najvarijabilniji je studeni, a najstabilniji rujan. Na Slici 3. dan je prikaz količina oborina za Varaždinsku županiju.

Izvor: DHMZ

Slika 3. Karta izohijeta Varaždinske županije

Statistički pokazatelji o najkritičnijim mjesecima u godini

Najveće protoke u svim vodotocima su u proljetnom razdoblju kod topljenja snijega i proljetnih kiša. Jesenske kiše izražene su manjim dotocima u vodotoke.

Vodostaj

Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim kojeg karakterizira mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i ljeti.

Izgradnjom hidroelektrana povećao se stupanj sigurnosti nasipa, zbog smanjenja poplavnih voda koje teku starim koritom za instalirane protoke hidroelektrana (HE Varaždin 500 m³/s). S druge strane, smanjio se stupanj sigurnosti nasipa zbog smanjenja protjecajnog profila uslijed razvijanja vegetacije na sprudovima starog korita. Prosječne godišnje količine oborina iznose 888 mm.

Zaštitna infrastruktura

Raspoložive vodne količine i relativno veliki uzdužni padovi pogodovali su intenzivnoj izgradnji hidroenergetskih objekata. Izgradnjom hidroelektrana povećao se stupanj sigurnosti nasipa. Zbog smanjenja poplavnih voda koje teku starim koritom za instalirane


listopad, 2014.

stranica 8

protoke hidroelektrana (HE Varaždin 500 m³/s). S druge strane, smanjio se stupanj sigurnosti nasipa zbog smanjenja protjecajnog profila uslijed razvijanja vegetacije na sprudovima starog korita (Nasipi su navedeni u Tablici 1. i 2.).

Bujice

Zbog naglog topljenja snijega i jakih pljuskova, bujične poplave mogu ugroziti dijelove naselja i poljoprivredne površine koje se nalaze u dolinama potoka na podnožjima gora te uzrokovati erozije obala i druge štete. Bujice predstavljaju opasnost zbog svoje nepredvidivosti, velikog uzdužnog pada i najčešće nepovoljnog oblika sliva. Na predmetnom području postoji opasnost od potoka Zajza i Pošalitva, koji ugrožavaju područja prikazana u tablici 8. Valja naglasiti da bi zbog blizine Drave bujične poplave kratko trajale (do sat i pol vremena).

Tablica 8. Učinci i posljedice mogućih ugroza od bujičnih vodaVRSTA UGROZ

EUGROŽENA PODRUČJA/OBJEKTI MOGUĆI

UČINCI POSLJEDICE

Potok Zajza

Naselje – Dubrava KrižovljanskaUgrožena 3 stambena objekta i gospodarski objekt pilana Friščić na DC-2.

Poplavljena dvorišta i vrtovi.

Nemogućnost korištenja dijelova

stambenih objekata, povećani financijski

izdaci ugroženog stanovništva.

Potok Pošalitva

Naselje Jarki-10 stambenih objekata,Selci Križevljanski -6 stambenih objekata,Malo Gradišće-3 stambene građevine,Veliki Lovrečan 15 stambenih građevina,Falinić Breg – 7 stambenih građevina.Poplavljene poljoprivredne površine oko 40 ha.

Poplavljeni podrumi i prizemlja

stambenih objekata.

Poplavljene okućnice.

Nemogućnost korištenja dijelova

stambenih objekata, povećani financijski

izdaci ugroženog stanovništva.

Izvor:Općina Cestica

Proglašene elementarne nepogode

Tablica 9. Proglašene elementarne nepogode poradi poplaveGODINA

NEPOGODEVRSTA ELEMENTARNE

NEPOGODEPROCJENJENA ŠTETA U

KN2012. POPLAVA 32.647.625,86

Izvor: JUO Cestica,2014

Utjecaj na kritičnu infrastrukturu

Opskrba vodomOnečišćenje pitke vode (bunara) u naseljima Lovrečan Otok i Brezje Otok. S obzirom da bi u slučaju poplave, prometnice bile pod vodom, a voda iz vodovoda praktički neupotrebljiva, to bi mogućnost dostave pitke vode cisternama bila najnužnija i najteža. Ukoliko bi


listopad, 2014.

stranica 9

bilo poplavljeno veće područje Općine na duži vremenski period, procjenjujemo da bi za opskrbu, neevakuiranog dijela stanovništva, hranom i vodom bila potrebna pomoć s razine Županije poglavito u tehnici i sredstvima, a manje u artiklima.

ElektroopskrbaPoplave neće značajnije ugroziti infrastrukturu operatera Elektra Varaždin na visokonaponskoj razini ( dalekovodi i TS 35 kV) lokalni

prekidi mreže mogući kod najgoreg slučaja plavljenja.

Prehrana

Nedostatak stočne hrane, nedostatak poljoprivrednih proizvoda, nemogućnost obrade poljoprivrednih površina 10-20 dana nakon povlačenja poplavnih voda.

U slučaju poplave može doći do otežanih uvjeta u prehrambenim djelatnostima stanovništva Općine. Otežani uvjeti manifestirali bi se kroz potpuno onemogućenu proizvodnju povrtlarskih i ratarskih kultura kako za osobne potrebe tako i za tržište, iz razloga što bi se oko 50 % poljoprivrednih površina pogodnih i korištenih u poljoprivrednoj proizvodnji našlo pod vodom (u najgorem scenariju površine do 200 ha, poljski i makadamski putovi prema poljoprivrednim površinama).

Nadalje, bilo bi nužno prenamijeniti pojedine objekte za skladištenje namirnica, dok bi distribucija bila znatno otežana uslijed plavljenja ili oštećenja uobičajenih komunikacijskih pravaca.

Promet

U slučaju poplava na području Općine moglo bi doći do velikih poteškoća, a i onemogućavanja prometa u nizinskim područjima Općine koja bi bila zahvaćena poplavom.

Mogu biti poplavljene lokalne prometnice, poljski i makadamski putovi neupotrebljivost poljskih putova, dužine do 50 km.(Vidi tablice 7,6 i 4)

Mjere zaštite u urbanističkim planovima i građenju

Mjerama zaštite u urbanističkim planovima i građenju nužno je smanjiti mogućnost nastajanja poplava na području Općine Cestica, a to se može provesti putem građevinskih i negrađevinskih mjera:

o Građevinske mjere zaštite od poplava uključuju građenje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, kao i održavanje vodotoka, vodnih građevina i objekata te nadzora vodnih građevina (brane, ustave, crpne stanice nasipi),

- ekspanzijske površine su niski dijelovi riječnih dolina koji obično služe za rasterećenje ekstremno visokih poplavnih voda koje se upuštaju u navedene površine;


listopad, 2014.

stranica 10

- nasipi su najstariji i najčešće korišteni objekti zaštite od poplava jer su jednostavne građevine koje se mogu graditi od materijala s lica mjesta i uz relativno niske troškove;

- uređenje vodotoka podrazumijeva radove kojima se povećava njegova protočna sposobnost, a time i snizuju vodostaji visokih voda (uklanjanje prepreka koje usporavaju tok, skraćenje toka, iskop većeg profila);

- oteretni kanali se grade u slučajevima ograničenog kapaciteta prirodnog vodotoka kada, zbog izgrađenosti duž njegovih obala ili visine postojećih mostova, ne postoji realna mogućnost povećanja proticajne sposobnosti vodotoka građevinskim intervencijama;

o Negrađevinske mjere zaštite od poplava sastoje se od provedbe mjera obrane od poplava, kao upravljanje te koordinacija djelatnosti tijekom pojave velikih voda i modernizacija te koordinacija komunikacijskih sustava koji će se aktivirati u slučaju pojave velikih voda.

Označena područja na kartografskim prikazima treba predvidjeti za namjene koje nisu osjetljive na plavljenje pa neće trpjeti velike štete zbog velikih voda. U područjima gdje nisu regulirani vodotoci (velike bujice), a izgradnja nije suprotna Prostornom planu objekti se moraju graditi od čvrstog materijala na način da dio objekta ostane nepoplavljen i za najveće vode.

Potrebno je planirati i graditi mrežu retencija sukladno planu Hrvatskih voda o izgradnji retencija i uređenju unutarnjih voda Varaždinske županije.

Potrebno je zaštiti postojeće lokalne izvore vode, bunare, cisterne, koji se moraju održavati i ne smiju zatrpavati ili uništavati na drugi način.

1.1.2. Potresi

Potres je elementarna nepogoda uzrokovana prirodnim događajem koji je vjerojatno najveći uzrok stradavanja ljudi i uništenja materijalnih dobara. Specifičnost pojave potresa očituje se u tome da nastaje iznenada, nije ga moguće predvidjeti, a ni na koji način spriječiti. Važno je brzo reagirati u tom trenutku kada potres nastane te da se u što kraćem mogućem roku sanira nastala šteta, kako se ne bi izazvale daljnje povrede i štete.

Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske iz 2012. godine, za povratni period od 475 godina, područje Općine Cestica spada u područje s vršnim ubrzanjem od 0,16 g, gdje je g ubrzanje polja sile teže i iznosi 9,81 m/s2 (Slika 4.). Ovo ubrzanje odgovara potresu između VII. I VIII. stupnja MCS (Mercalli – Cancani - Siebergove) ljestvice, čija je veza prikazana u Tablici 10.

Na Slikama 4. i 5. je prikazan isječak Karte gdje su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja površine temeljnog tla tipa A čiji se premašaj tijekom bilo kojih 50 godina (za povratni period 475 godina), odnosno 10 godina (za


listopad, 2014.

stranica 11

povratni period 95 godina) očekuje s vjerojatnošću od 10%. Dakle, vrijednosti prikazane na karti odgovaraju ubrzanjima koja se u prosjeku premašuju svakih 475 (odnosno 95) godina. Ubrzanja su izražena u jedinicama gravitacijskog ubrzanja g.

Gledajući povratni period od 95 godina na Karti potresnih područja RH može se vidjeti da se vršna ubrzanja na području Općine Cestica kreće oko 0,08 g što bi odgovaralo VI.-VII.stupnja MCS ljestvice. Dio Karte za područje Općine Cestica za povratni period od 95 godina je prikazan na Slici 4.

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF ZagrebSlika 4. Seizmičnost šireg područja Općine Cestica s povratnim periodom od 475 godina izražena

vršnim ubrzanjem u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g = 9,81 m/s2)


listopad, 2014.

stranica 12

Izvor: Karte potresnih područja RH, PMF ZagrebSlika 5. Seizmičnost šireg područja Općine Cestica s povratnim periodom od 95 godina izražena

vršnim ubrzanjem u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g = 9,81 m/s2)

Tablica 10. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i pripadne numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja

MCS STUPANJ POTRES

A

VRŠNO UBRZANJE TLANAZIV

POTRESA OPIS POTRESA(m/s2)

(jedinica gravitacijskog ubrzanja, g)

VI 0,59-0,69 (0,06-0,07)g jak Slike padaju sa zida, ormari se prevrću i pomiču. Ljudi bježe na ulicu.

VII 0,98-1,47 (0,10-0,15)g vrlo jak Ruše se dimnjaci, crjepovi padaju s krova, kućni zidovi pucaju.

VIII 2,45-2,94 (0,25-0,30)g razoran Slabije građene kuće se ruše, a jače građene oštećuju. Tlo puca.

IX 4,91-5,40 (0,50-0,55)g pustošni Kuće se teško oštećuju i ruše. Nastaju velike pukotine, klizišta i odroni zemlje.

Izvor: RGN fakultet

Potres jačine od VIIº po Medvedev-Sponheuer-Karnik (u daljnjem tekstu MSK) može se očekivati u Općini Cestica.


listopad, 2014.

stranica 13

Potresi imaju primarne i sekundarne učinke:

Primarni učinci: rušenje zgrada, štete na infrastrukturi, ljudi zarobljeni u srušenim zgradama, kvarovi komunalnih usluga;

Sekundarni učinci: požari, poplave, klizanje tla, bolesti.

Najčešće posljedice potresa:

Materijalne štete - oštećenje ili potpuno uništenje infrastrukture, požari, odroni zemljišta i moguće poplave.

Ljudske žrtve - često vrlo visoke, naročito u blizini epicentra, u gusto naseljenim područjima ili u područjima neadekvatne gradnje.

Javno zdravlje - prijelomi su najveći javnozdravstveni problem. Opskrba vodom - ugrožena ili nemoguća zbog kolapsa sistema opskrbe, zagađenja

izvorišta i promjena u vodenim tokovima. Sekundarne ugroze - zbog poplava, onečišćene vode ili nepostojanja sanitarnih

uvjeta.

Ugroženost pojedinih područja Općine s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti

Sukladno kvaliteti i sastavu tla u ovom području (nema klizišta, slijeganja tla, rasjeda, pjeskovitog tla zasićenog vodom) nije potrebito uzimati u obzir prirast intenziteta glede toga4 te je seizmološki rizik po živote ljudi i materijalna dobra umjeren.

Poznavajući vrijeme izgradnje pojedinih skupina stanova u mogućnosti smo donijeti grubi zaključak o njihovoj seizmičkoj otpornosti te učinku potresa na iste, a samim time i stupanj ugroze od potresa po stanovništvo. Konstrukcije građevina različitog su stupnja otpornosti u odnosu na djelovanje potresa, pa se temeljem toga može izvršiti gruba podjela na:

o NAJMANJE OTPORNE: zgrade od neobrađenog kamena i nepečene opeke,

o PROSJEČNO OTPORNE: od opeke, klesanog kamena, montažne,

o NAJOTPORNIJE: armiranobetonske i drvene konstrukcije.

o PROBLEMATIČNE SU:

- zgrade izgrađene prije razdoblja protupotresnog građenja,

- obiteljske kuće izgrađene bez kontrole,

- zgrade u kojima je izvršena adaptacija s izmjenama u konstrukciji, a bez detaljnih provjera.

4 Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima (Sl.list br.31/81,49/82,29/83,21/88 i 52/90, veza NN br.53/91).


listopad, 2014.

stranica 14

Najugroženija područja u situaciji potresa su u naseljima gdje je najveća gustoća naseljenosti i najveći broj stanovnika.

Tablica 11. Prikaz broja stanovnika i gustoće naseljenosti

NASELJE POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆANASELJENOSTI

km2 broj Stan./km2

1 Babinec 1,96 575 293,42 Brezje Dravsko 1,22 209 171,33 Cestica 3,81 504 132,34 Dubrava Križovljanska 2,35 267 113,65 Falinić Breg 2,44 100 41,06 Gornje Vratno 5,03 1.301 258,67 Jarki 1,53 155 101,38 Kolarovec 2,87 249 86,89 Križanče 2,70 126 46,7

10 Križovljan Radovečki 0,85 253 297,611 Mali Lovrečan 1,35 65 48,112 Malo Gradišće 0,92 124 134,813 Natkrižovljan 2,63 291 110,614 Otok Virje 3,51 251 71,515 Radovec 1,24 336 271,016 Radovec Polje 1,31 144 109,917 Selci Križovljanski 2,16 184 85,218 Veliki Lovrečan 3,60 337 93,619 Virje Križovljansko 2,30 270 117,420 Vratno Otok 2,13 65 30,5

UKUPNO 0 5.806 126,5Izvor: Popis stanovnika 2011. godina

Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 125 godina

Podaci o učestalosti potresa intenziteta (ºMSK) na području Općine nisu nam poznati te se u donjoj tablici daje prikaz potresa za razdoblje od 1879. do 2003. godine za grad Varaždin.

U sljedećoj tablici prikazana je učestalost potresa intenziteta (Medvedev-Sponheuer-Karnik u daljnjem tekstu ºMSK)na području Varaždinske županije za razdoblje od 1879. do 2003.godine.

Tablica 12. Učestalost potresa na području Varaždinske županije

GRAD °N °E UČESTALOST POTRESA INTENZITETA (°MSK)V VI VII VIII

Varaždin 46,308 16,341 17 3 1 0Izvor: Seizmološki zavod

Na osnovi seizmoloških studija (Seizmička mikrorajonizacija grada Varaždina i okolice, Cvijanović i dr., 1972.), prostornom i vremenskom analizom seizmičkih aktivnosti na širem području, za područje Općine Cestica utvrđena je zona maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja po MCS skali.


listopad, 2014.

stranica 15

OPĆINA CESTICA

Seizmološke karte za povratni period za razdoblje 50, 100, 200, i 500 godina

Na priloženim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MCS ljestvice sa vjerojatnošću pojave 63% i za povratna razdoblja 50, 100, 200 i 500 godina (seizmološka karta RH za povratni period od 500 godina uzima se kao relevantna za određivanje intenziteta potresa nekog područja).

Izvor:Seizmološke služba – Geofiziĉki zavod PMF-aSlika 6. Seizmološka karta za povratni period od 50 godina

Izvor:Seizmološke služba – Geofiziĉki zavod PMFaSlika 7. Seizmološka karta za povratni period od 100 godina

OPĆINA CESTICA


listopad, 2014.

stranica 16

Izvor: Seizmološke služba – Geofiziĉki zavod PMFaSlika 8. Seizmološka karta za povratni period od 200 godina

Izvor: Seizmološke služba – Geofizički zavod PMFaSlika 9. Seizmološka karta za povratni period od 500 godina

Posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne industrijske i druge objekte korištenjem Mercalli – Cancani – Siebergove (MCS) ljestvice

U sljedećoj tablici prikazani su učinci i efekti različitog stupnja intenziteta potresa na građevine, materijalna dobra, okoliš i ljude.

OPĆINA CESTICA

OPĆINA CESTICA


listopad, 2014.

stranica 17

Tablica 13. Učinci i efekti potresa

STUPANJ INTENZITETA

POTRESA

UČINCI I EFEKTI POTRESA NA

GRAĐEVINE MAT. DOBRA OKOLIŠ LJUDE

VI.Lagane štete

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 1. stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 2. stupnja (umjerena oštećenja) – male pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.B./Na pojedinim građevinama (10%)od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 1.stupnja (lagana oštećenja) -sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti. Knjige padaju s polica. Moguće je pomicanje

teškog namještaja.

Mala zvona mogu zvoniti. Domaće životinje bježe iz

nastambi. U pojedinim slučajevima u vlažnom tlu

moguće su pukotine širine do 1 cm. Primjećuju se promjene izdašnosti izvora i razine vode

u zdencima.

Trešnju osjete svi ljudi unutar građevina i na

otvorenom. Ljudi u građevinama se uplaše i

bježe na otvoreno. Pojedinci gube

ravnotežu.

VII.Oštećenja građevina

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama, i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova i montažnim građevinama, te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja 2.stupnja (umjerena oštećenja) -manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.C./ Na mnogim građevinama (20- 50%) s armiranobetonskim i čeličnim skeletom,

Moguće je pomicanje teškog namještaja.

Zvone velika zvona. Na površini vode stvaraju se valovi,voda se zamuti od

izdizanja mulja. Razina vode u zdencima se mijenja, kao i

izdašnost izvora. U pojedinim slučajevima stvaraju se novi,

ili nestaju postojeći izvori vode. Pojedini slučajevi klizišta na pješčanim ili

šljunčanim obalama rijeka. U pojedinim slučajevima odroni

na cestama na strmim kosinama. Mjestimično

pukotine u cestama i kamenim zidovima.

Ljudi se prestraše i bježe u panici na otvoreno.

Mnogi se teško održavaju na nogama. Trešnju

osjete osobe koje se voze u automobilu.

stranica 18


listopad, 2014.

STUPANJ INTENZITETA

POTRESA

UČINCI I EFEKTI POTRESA NA

GRAĐEVINE MAT. DOBRA OKOLIŠ LJUDEkrupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenimgrađevinama, oštećenja 1.stupnja (lagana oštećenja) - sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke.

VIII.Razorna

oštećenja građevina

A./ Na mnogim građevinama (20-50%) od neobrađenog kamena, seoskim građevinama i građevinama od nepečene opeke i nabijene gline, oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 5. stupnja (potpuno rušenje) – potpuno rušenje građevina.B./ Na mnogim građevinama (20- 50%) od pečene opeke, građevinama od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom, oštećenja2. stupnja (teška oštećenja) - široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka. Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 4. stupnja (razorna oštećenja) – otvori u zidovima, rušenje dijelova građevine, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.C./ Na mnogim građevinama (20-50%) s armiranobetonskih i čeličnim skeletom, krupnopanelnim građevinama i dobro građenim drvenim građevinama, oštećenja 1. stupnja (umjerena oštećenja) - manje pukotine u zidovima, otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.Na pojedinim građevinama (10%), oštećenja 3. stupnja (teška oštećenja) – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka

Teži namještaj ponekad se pomiče. Neke viseće

svjetiljke su oštećene. Kipovi i spomenici se pomiču. Nadgrobni

kameni se prevrću. Ruše se kamene ograde i zidovi.

Pukotine u tlu dosežu i nekoliko centimetara. Voda u jezerima se muti. Stvaraju se novi bazeni vode. Ponekad se presušeni zdenci pune vodom

ili postojeći presušuju. U mnogim slučajevima mijenja se izdašnost izvora i razina

vode u zdencima.

Opći strah i panika. Trešnja se osjeća jako i u automobilima u pokretu.


listopad, 2014.

stranica 19

Ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrstu gradnje i rabljeni građevni materijal te gustoću naseljenosti

Prognoza šteta na stambenom fondu

Ukupan broj stanovnika na području Općine Cestica je 5.806 prema podacima popisa stanovništva iz 2011. stanovništvo živi u 20 naselja. Najveći broj stanovnika imaju naselja Gornje Vratno (1.301), Babinec (575), te općinsko središte Cestica (504). Može se zaključiti kako će upravo stanovništvo tih naselja biti najugroženije od potresa.

Naročito velika oštećenja očekuju se u dijelovima naselja starije gradnje gdje bi rušenje objekata uzrokovalo neprohodnost ulica (s obzirom na njihov u širinu), a što bi kao posljedicu imalo otežano raščišćavanje i spašavanje unesrećenih.

Na području Općine nalazi se 1.581 stambena jedinica.

Izračun procjene štete na stambenom fondu Općine Cestica izrađuje se uz slijedeće pretpostavke:

potres jačine VII. stupnja MCS ljestvice je pogodio Općinu Cestica;

akceleracija koja odgovara VII. stupnju potresa iznosi 1,5 m/s2 i jednaka je na cijelom području;

trajanje potresa je 15 sekundi;

ukupan broj stanovnika je 5.806;

ukupan broj stambenih jedinica je 1.581;

u cilju sagledavanja mogućih šteta korišten je proračun koji određuje štete na objektima po kategorijama gradnje, broj ranjenih i poginulih, količinu građevinskog otpada koji bi nastao kod potresa VII. stupnjeva MCS, površinu zemljišta potrebnu za deponiranje tolike količine otpada, potrebnu mehanizaciju za uklanjanje količine od 20% otpada koliko je u prva dva dana potrebno ukloniti zbog spašavanja zatrpanih osoba;

u trenutku potresa se svi stanovnici nalaze u stambenim zgradama.

Podjela objekata prema kategoriji gradnje:

I – zidane zgrade (zgrade zidane do 1940. godine), što znači da su objekti građeni uglavnom od cigle vezane žbukom te sa stropovima od drvenih greda i nešto armiranobetonskih, ali bez horizontalnih i vertikalnih serklaža,

II – zidane zgrade s armiranobetonskim serklažima (od 1945-tih godina do 1960-tih godina),

III – armiranobetonske skeletne zgrade (od 1960-tih godina do danas),

IV – zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova (od 1960-tih godina do danas),

V – skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima (od 1960-tih godina do danas).


listopad, 2014.

stranica 20

Sustavni podaci za broj zgrada u pojedinoj kategoriji za sada ne postoje pa je proračun proveden uz procijenjene veličine na osnovu podataka iz Prostornog plana uređenja Općine Cestica, dakle na ukupno oko 1.581 zgradi.

Analizom iz Prostornog Plana kartografa s tipovima gradnje odredilo se koliko približno objekata spada u određenu kategoriju (I do V) po vremenu gradnje i došlo se do sljedećih najbližih aproksimacija :

- 40 % zidane zgrade Tip I;

- 40% zidane zgrade s armirano betonskim serklažima Tip II (od 1945-tih godina do 1960-tih godina);

- 10% armiranobetonske skeletne zgrade Tip III (od 1960-tih godina do danas);

- 5% zgrade sa sustavom armiranobetonskih nosivih zidova Tip IV (od 1960-tih godina do danas);

- 5% skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima Tip V (od 1960-tih godina do danas).

U kategoriju I (zidane zgrade) svrstano je 40% objekata što predstavlja oko 632 zidana objekata - stare jezgre. Od ta 632 objekata:

- 8% ili 51 objekat neće imati nikakvih oštećenja,

- 10% ili 63 objekta imati će neznatna oštećenja i 6% građevinske štete,

- 40% ili 253 objekta imati će umjeren stupanj oštećenja i 20% građevinske štete,

- 35% ili 221 objekat imati će jaka oštećenja i 40% građevinske štete,

- 4% ili 25 objekata imati će totalni stupanj oštećenja i 62% građevinske štete,

- 3% ili 19 objekata biti će srušeno uz 100% građevinsku štetu.

U kategoriju II (zidane zgrade s armirano betonskim serklažima) svrstano je 40% ili oko 632 objekta. To su zgrade zidane u šezdesetim godinama, pa do devedesetih godina. Od ta 632 objekta:

- 50% ili 316 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 158 objekata će imati neznatan stupanj oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 23% ili 145 objekata će imati umjereni stupanj oštećenja uz 20% građevinske štete,

- 2% ili 13 objekata će imati jaka oštećenja uz 40%građevinske štete.

U kategoriju III (armirano betonske skeletne zgrade) svrstano je 10% ili 158 objekata. Od tih 158 objekata:

- 37% ili 58 objekata neće doživjeti nikakva oštećenja,

- 25% ili 40 objekata će doživjeti neznatna oštećenja uz 6% građevinske štete,

- 33% ili 52 objekta će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete,

- 2% ili 3 objekta će imati jaka oštećenja uz 40% građevinske štete,


listopad, 2014.

stranica 21

- 2% ili 3 objekata će imati totalna oštećenja uz 62% građevinske štete,

- 1% ili 2 objekta biti će srušeno uz 100 % građevinske štete.

U kategoriju IV (sustav armiranobetonskih nosivih zidova) svrstano je 5% ili 79 objekata. Od tih 79 objekata:

- 5% ili 4 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,


- 25% ili 20 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete.

U kategoriju V (skeletne zgrade s armiranobetonskim nosivim zidovima) svrstano je 5% ili 79 objekata. Od tih 79 objekata:

- 30% ili 24 objekta neće doživjeti nikakva oštećenja,


- 20% ili 16 objekata će imati umjeren stupanj oštećenja uz 20 % građevinske štete.

Tablica 14 Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade te nastala građevinska šteta

RED. BROJ

STUPANJ OŠTEĆENJA I II III IV V GRAĐEVINSKA

ŠTETA %

1. nikakvo-nema 8,00% 50,00% 15,00% 5,00% 15,00% 0,00%

2. neznatno 10,00% 25,00% 25,00% 70,00% 20,00% 6,00%

3. umjereno 40,00% 15,00% 35,00% 25,00% 50,00% 20,00%

4. jako 35,00% 10,00% 17,00% 0,00% 15,00% 40,00%

5. totalno 4,00% 0,00% 6,00% 0,00% 0,00% 62,00%

6. rušenje 3,00% 0,00% 2,00% 0,00% 0,00% 100,00%

Izvor: Aničić: Civilna zaštita I i II (1992)2, 135-143 str.

Prognoza broja žrtava

U žrtve potresa ubrajamo plitko, srednje i duboko zatrpane osobe. Plitko zatrpane osobe - moguće spašavanje uporabom lake opreme za spašavanje bez specijalnih radova i građevinskih strojeva. Duboko zatrpane osobe - osobe koje je moguće spasiti unutar 20 sati specifičnim radovima, specijalnom opremom i građevinskim strojevima (specijalizirana jedinica za spašavanje iz ruševina). Broj plitko i srednje zatrpanih osoba izračunava se prema formuli (1), a broj duboko zatrpanih osoba prema formuli (2).

(BPSZ) = A ¿ ∑i=1

n

B ¿

∑j=1

m

CD

(BDZ) = A ¿ ∑i=1

n

B¿ ∑j=1

m

CE


listopad, 2014.

stranica 22

gdje je:

- BPSZ - broj plitko i srednje zatrpanih osoba,

- BDZ - broj duboko zatrpanih osoba,

- A - ukupan broj osoba koje žive na nekom području,

- B - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sustava u ukupnom broj stambenih zgrada određene gradske zone,

- C - postotak zastupljenosti zgrada određenog konstruktivnog sistema prema stupnjevima oštećenja za određeni intenzitet procesa u donosu prema ukupnom broju zgrada tog sustava,

- D - postotak plitko i srednje zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu,

- E - postotak duboko zatrpanih za j-to oštećenje u i-tom konstruktivnom sustavu.

Tablica 15. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulihR.BR

.STUPANJ

OŠTEĆENJAPOSTOTAK RANJENIH

D (%)POSTOTAK POGINULIH

E (%)1 nikakvo - nema 0 02 neznatno 0 03 umjereno 1 04 jako 2 0.255 totalno 10 16 rušenje 100 20

Izvor: Aničić : Civilna zaštita I i II (1992)2

Tablica 16. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulihKATEGORIJA GRAĐEVINE

STUPANJ OŠTEĆENJ

AI II III IV V

BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPS

Z BDZ BZ BPSZ BDZ BZ BPSZ BDZ

nikakvo 51 0 0 316 0 0 58 0 0 4 0 0 24 0 0neznatno 63 0 0 158 0 0 40 0 0 55 0 0 39 0 0umjereno 253 9 0 145 5 0 52 2 0 20 1 0 16 1 0

jako 221 16 2 13 1 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0totalno 25 9 1 0 0 0 3 1 0 0 0 0 0 0 0rušenje 19 70 14 0 0 0 2 6 1 0 0 0 0 0 0

UKUPNO 632 104 17 632 6 0 158 9 1 79 1 0 79 1 0Izvor: Aničić : Civilna zaštita I i II (1992)2

Pritom je:


listopad, 2014.

stranica 23

- BZ – broj zgrada po kategoriji,

- BPZS – broj plitko i srednje zatrpanih osoba (odgovara broju ranjenih),

- BDZ – broj duboko zakopanih osoba (odgovara broju poginulih).

Izračunom dobiven ukupan broj plitko i srednje zatrpanih i duboko zatrpanih osoba:

- 121 plitko i srednje zatrpana osoba,

- 18 duboko zatrpanih osoba.

U daljnjem postupku plitko i srednje zatrpane osobe nakon intervencija snaga za zaštitu i spašavanje možemo smatrati preživjelim (srednje i teško ranjene osobe), dok duboko zatrpane osobe u velikom postotku smatramo poginulim osobama.

Posljedice katastrofe po stanovništvo

Na području Općine Cestica se razmatra mogućnost pojave potresa od VII° MCS ljestvice, u skladu sa statističkim praćenjem te seizmološkim procjenama i proračunima, dok se jači potresi ne smatraju vjerojatnima.

Očekivani, mogući potresi intenziteta od VII°C MCS izazvali bi sljedeće učinke:

- neznatno i umjereno oštećenje na 840 objekata,

- jako oštećenje na 237 objekata,

- totalno oštećenje i rušenje na 49 objekata.

Ovi primarni i sekundarni učinci potresa imali bi sljedeće posljedice:

- broj plitko i srednje zatrpanih osoba 121,

- broj duboko zatrpanih osoba 18,

- prekid opskrbom struje, vode, plina, problemi u opskrbi i nedostatak hrane,

- pojava eksplozija, požara, reducirane mogućnosti u telekomunikacijama,

- psihoze, depresije i panike ljudi, gubitak sigurnog stambenog prostora, i drugo.

Specifična ugroženost pojedinih dijelova područja

Cjelokupno područje općine Cestica pripada području ugroze potresom od VIIo MCS ljestvice. U situaciji maksimalnog predviđenog intenziteta potresa za predmetno područje (VII⁰ MCS) najugroženija su naselja gdje stanuje najveći broj stanovnika. Potres jakosti od VIIo MCS ljestvice za posljedicu će imati veliki broj teško oštećenih građevina, prekida prometnica i infrastrukture, poginulih, ranjenih i zatrpanih osoba. Dijelovi naselja i objekata biti će van funkcionalnosti za život i do 20% stanovništva biti će potrebito evakuirati iz prostora i osigurati smještaj.


listopad, 2014.

stranica 24

Potresom bi bila ugrožena materijalna dobra, stanovništvo i okoliš. Mogućnosti Općine, kada je u pitanju potres su ograničene. Evakuacija i premještanje stanovništva s ugroženih područja na manje ugrožena odvijat će se sukladno planovima zaštite i spašavanja, ali najveći dio zbrinjavanja stanovništva i imovine provest će se samoorganiziranjem stanovništva. Od organiziranih snaga na razini Općine ima se 6 Dobrovoljnih vatrogasnih društava, te jedan Tim Civilne zaštite opće namjene. U otklanjanje posljedica nužno će se morati uključiti šira društvena zajednica, a oporavak će biti dugotrajan.

Sekundarne posljedice biti će velike uz očekivane pojave epidemija i epizootija.

Objekti u na području Općine u kojima se okuplja veći broj ljudi

Velika ugroženost od potresa može biti u objektima u kojima se okuplja velik broj ljudi kao što su objekti prikazani u sljedećoj tablici.

Tablica 17. Objekti na području Općine u kojima bi se u slučaju potresa moglo zateći veći broj osoba

OBJEKTI BROJ OSOBA

Cestica-sportska dvorana 500Crkva – Otok Virje 20

Crkva - Natkrižovljan 50Crkva - Radovec 300

Crkva - Veliki Lovrečan 50Dječji vrtić ZEKO - Cestica 100

Dom za starije i nemoćne osobe „Matija“ - Babinec 100Dom za starije i nemoćne osobe Otok Virje 80

Dom za starije i nemoćne osobe“ Sveta Ana“ - Babinec 80Dom za starije i nemoćne osobe - Radovec 20

Društveni dom - Radovec 100Društveni dom Gornje Vratno 400

Društveni dom Otok Virje 150Osnovna škola Cestica 411

Područna škola Natkrižovljan 21Područna škola Veliki Lovrečan 69

Vatrogasni dom Babinec 250Vatrogasni dom Cestica 200

Vatrogasni dom Veliki Lovrečan 200Vatrogasni dom Virje Križovljansko 250

Vatrogasno dom Gradišće 200Izvor: JUO Cestica

Procjena količine građevinskog otpada

Prethodno navedenim proračunom građevinskih šteta potrebno je odrediti količinu građevinskog otpada koji će nastati kod totalnog rušenja objekata. Količina ovog otpada važna je da bi se dimenzioniralo i odredilo područje gdje će taj građevinski otpad biti


listopad, 2014.

stranica 25

privremeno pohranjen. Otpad će se proračunati metodom koju upotrebljava US Army Corps of Engineers (USACE)5.

Gore navedenim proračunom utvrđeno je da će u Općini Cestica doći do potpunog rušenja i totalnog oštećenja na 49 objekata. Kako su to uglavnom dvokatni objekti, količina otpada se proračunava.

Jedan dvokatni objekt prosječnih gabarita 9 m L* 9 m W * 15 m H ima:

(L* W* H) / 0,02831685 / 27= -------------- 0,7645549 m3 * 0,33 = ------------- m3 građevinskog otpada pa prema izračunu proizlazi da jedan objekt ima:

(9*9*15 )/ 0,02831685 /27 = 1589,2 * 0,7645549* 0,33 = 400, 95 m3 otpada.

Za 49 objekata ukupna količina građevinskog otpada iznosi 19.646,55 m3.

Od ove količine USACE predviđa da će 30% biti drvena građa koja se kasnije može lako reciklirati. Od ostalih 70% predviđa se da je:

- 42% gorivi materijal koji zahtijeva sortiranje,

- 43% građevinski otpad (kamen, beton, žbuka),

- 15% metal.

Dakle od ukupno 19.646,55 m3, 5.894 m3 će biti drvene građe, 5.776,1 m3 će biti gorivog raznog materijala, 5.913,6 m3 građevinskog otpada (kamen, beton, žbuka), a 2.062,1 m3 će biti metala. Za sav gore navedeni otpad potrebno je predvidjeti područje za privremeno deponiranje veličine 7 975,7 m2. Područje treba odrediti te u sljedećoj reviziji Prostornog plana ucrtati u kartografe.

Procjena građevinske mehanizacije i broja ljudstva potrebnog za uklanjanje dijela ruševina u prva dva dana spašavanja nakon potresa

Nakon katastrofalnog potresa potrebno je u vrlo kratkom roku reagirati kako bi se spasili ljudski životi. Iz spasilačke prakse poznato je da se najviše života spasi u prvih šest sati nakon potresa, dok se još uvijek ljudski životi mogu spasiti unutar 48 sati nakon potresa. Zbog toga se i procjena potrebne mehanizacije i broja spasitelja računa za ovaj period.

U prvih 24 sata ukloni se približno 20% građevinskog otpada od ukupne količine otpada koji je nastao rušenjem. Tih 20% otpada odnosi se na otpad koji se uklanja zbog spašavanja zatrpanih. Potrebno je otkloniti 3.929 m3 otpada.6

Svaki kamion kiper kapaciteta 10 m3 može u 24 sata prosječno napraviti 20 prijevoza na deponij. Za prijevoz gore specificirane količine potrebno je cca 20 kamiona.

Potrebno je također osigurati 2 autodizalice, 6 utovarivača i 4 stroja za razbijanje betona. Za opsluživanje građevinske mehanizacije predviđaju se 64 osobe.

5 USACE vidi FEMA IS-632

6 Radi se o 20% od ukupne količine građevinskog otpada


listopad, 2014.

stranica 26

Potrebe u ostalom ljudstvu biti će prikazane u dijelu Snaga za zaštitu i spašavanje

Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje OpćineCestica

Proizvodnja i distribucija električne energije

U slučaju potresa od 7° (i višeg stupnja po MCS ljestvici) objekti (transformatorske stanice, dalekovodi) bi pretrpjeli manja oštećenja. Svi objekti građeni su tako da je statičkim proračunom uzeta u obzir i mogućnost potresa. Prekid dobave električnom energijom za područje Općine Cestica može biti uzrokovan rušenjem dalekovoda, odnosno transformatorskih stanica. Vjerojatnost da dođe do oštećenja ili prestanka rada pojedinih dijelova sustava (transformatorskih stanica, prijenosne mreže) je vrlo mala i nije je moguće izraziti brojčanim pokazateljima, ali će potresi većeg intenziteta uvjetovati pojačan nadzor i ispitivanja stanja.

Procjenjuje se da bi potres najjačeg procijenjenog intenziteta na području vršenja procjene u hladnom periodu godine i kod obimnog snijega, tražio značajno veći utrošak resursa operatera te produljio vremena intervencija, a iznimno i privremeno onemogućio pojedine radove na sanaciji oštećenja. Za vrijeme prekida opskrbe električnom energijom posljedično se javlja otežano funkcioniranje ustanova društvene infrastrukture, a što se poglavito odnosi na škole.

Telekomunikacije

Oštećenja na prostorijama Poštanskog ureda, štećenja prostorija centrale, te djelomični prekid u korištenju fiksne (prekidi kablova) i mobilne (rušenje antenskih stupova) telefonije i drugih usluga.

Prekid telekomunikacijskih veza otežava normalno funkcioniranje cjelokupne zajednice, a poglavito funkcioniranje službi zaštite i spašavanja o čijem funkcioniranju i koordinaciji ovise životi ljudi i sigurnost njihove imovine. U sektoru gospodarstva prekidi telekomunikacija posebno se negativno odražavaju u uslužnim i financijskim subjektima

Opskrba vodom

Ukoliko bi došlo do razornog potresa došlo bi vjerojatno do pucanja cjevovoda i vodosprema te zamućivanja izvorišta što bi uzrokovalo dugotrajan prekid opskrbom vodom naseljima na području Općine Cestica. Isto tako može doći do pucanja vodovodnih instalacija lokalnog karaktera, kao i instalacija u stambenim, gospodarskim i drugim objektima, što u biti dovodi do prekida opskrbe vodom, smanjenom mogućnošću održavanja adekvatnog nivoa higijenskih uvjeta, te dalje do pojave bolesti i zaraze. Ne treba ni spominjati da je u takvim situacijama nužno osigurati kako dovoljne količine vode za piće, tako i određene količine vode potrebne za održavanje nivoa higijenskih uvjeta.

Učinci prekida vodoopskrbe posebno će se implementirati u vidu posljedica po funkcioniranje gospodarskih subjekata, a sukladno njihovoj proizvodnoj aktivnost.

Prehrana (proizvodnja,

Urušavanjem objekata farmi posljedično dolazi do uginuća ili teškog ozljeđivanja stoke smještene u istima sa mogućim gubicima od 10% - 20% stoke.


listopad, 2014.

stranica 27

skladištenje, distribucija)

Posljedična pojava u gore navedenoj situaciji javlja se u obliku prekida elektroopskrbe i vodoopskrbe na istim objektima što dodatno smanjuje mogućnost oporavka ozlijeđenih životinja. Najveći problem u ovoj situaciji predstavljat će način zbrinjavanja životinjskih lešina, te lokacije za njihovo zbrinjavanje. Procijenjeni mogući intenzitet potresa na području Općine Cestica imati će vidljive primarne posljedice na skladišne kapacitete individualnih poljoprivrednih gospodarstava, jer su isti najčešće građeni kao pomoćne građevine bez primjene protupotresnih mjera i slabije se održavaju. Zamućivanje bunara može uzrokovati nedostatak vode na farmama.

Promet

U slučaju potresa od VII° po MCS ljestvici moglo bi doći do mjestimičnih pukotina u cestama te odrona cesta na strmim kosinama na području Općine, što bi u konačnici moglo ugroziti prohodnost određenih cestovnih pravaca.

Potres očekivanog intenziteta uzrokuje i veće dilatacije tla te lomove potporne infrastrukture ceste. Naselja su višestruko (redundantno) povezana prometnicama, što bi olakšavalo promet i pristup istima. Potreba za angažiranjem građevinske mehanizacije radi osiguranja prohodnosti prometnica bila bi velika, kao i angažiranje DVD -ova i CZ.

Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

U slučaju potresa od 7° i više po MCS ljestvici, pojedini objekti kao što su sakralni objekti (župne crkve, zgrade i kapele), pretrpjeli bi veća oštećenja. Do težih štetnih posljedica po stanovništvo došlo bi u situaciji pojave potresa za vrijeme odvijanja bogoslužja u crkvama na predmetnom području, te za vrijeme odvijanja nastave u osnovnoškolskim ustanovama, kada se u istima nalazi veliki broj ljudi poglavito djece. Sama jačina potresa u takovim situacijama nije jedini čimbenik štetnih posljedica i veličine ugroze za stanovnike koji se zateknu u objektima, nego je važan čimbenik i panika koju bi izazvao sam efekt potresa, što se poglavito odnosi na obrazovne ustanove u kojima bi se zatekao velik broj djece.


Potrebno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju na području Općine uskladiti sa zakonskim i pod zakonskim propisima za predmetnu seizmičku zonu. Za područja u kojima se planira izgradnja većih stambenih i poslovnih građevina, potrebno je izvršiti geomehaničko, geofizičko i drugo ispitivanje terena kako bi se postigla maksimalna sigurnost konstrukcija na predviđene potrese. Seizmičkom mikro rajonizacijom za područje Općine određen je najveći intenzitet potresa VIIº MCS ljestvice te sve građevine treba dimenzionirati na otpornost za taj stupanj. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim propisima o zaštiti od požara, elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti. U građevinama društvene infrastrukture, športsko-rekreacijske, zdravstvene i slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika, osigurati prijem priopćenja nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.


listopad, 2014.

stranica 28

1.1.3 Ostali prirodni uzroci

Veliki broj elementarnih nepogoda je izravna ili posredna posljedica izvanrednih ili opasnih hidrometeoroloških pojava. Dok su izvanredne hidrometeorološke pojave vrijednosti kontinuiranih meteoroloških elemenata koje se znatno razlikuju od prosjeka za višegodišnje razdoblje, opasne hidrometeorološke pojave se javljaju diskontuinirano (povremeno) i u pravilu predstavljaju opasnost po ljudske živote i pričinjavaju velike materijalne štete. Zajedničko je za sve hidrometeorološke pojave, kao elementarne nepogode, da na njihovo pojavljivanje izravno utječu određena manja ili veća atmosferska zbivanja, te lokalne nemeteorološke prilike (npr. konfiguracija terena). Za razliku od nekih drugih elementarnih nepogoda i nesreća, hidrometeorološke elementarne nepogode mogu se, uz pomoć određenih metoda, prognozirati i o mogućnosti njihove pojave pravovremeno dati upozorenje što zahtijeva dobro definiran i organiziran sustav za najavu atmosferskih elementarnih nepogoda i vremenskih uvjeta koji pogoduju pojavi drugih elementarnih nepogoda.Procjene ugroženosti od ekstremnih vremenskih uvjeta rađene su temeljem Meteorološke podloge za izradu procjene ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara Varaždinske županije, izrađene od strane Državnog meteorološkog zavoda.

Suša

Meteorološka suša ili dulje razdoblje bez oborine može uzrokovati ozbiljne štete u poljodjelstvu, vodoprivredi te u drugim gospodarskim djelatnostima. Suša je često posljedica nailaska i duljeg zadržavanja anticiklone nad nekim područjem, kada uslijedi veća potražnja za vodom od opskrbe. Opskrba vodom je definirana meteorološkim uvjetima, a potražnja uključuje eko-sustave i ljudske aktivnosti. Za poljodjelstvo mogu biti opasne suše koje nastanu u vegetacijskom razdoblju. Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. U ovom Dokumentu za procjenu ugroženosti od suše analizirani su dani bez oborine definirani kao dani u kojima nema oborine ili padne manje od 0.1 mm oborine. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine na području Varaždinske županije analizirani su podaci s klimatološke postaje Varaždin.

Tablica 18. Prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborina - Varaždinska županijaMJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINE

SRED 22.9 20.0 20.7 17.1 18.0 15.8 19.6 21.0 19.4 20.9 18.9 19.6 233.7

STD 3.2 3.7 3.6 2.8 3.1 3.6 3.2 3.4 4.5 4.1 4.5 3.5 12.4

MIN 17 12 12 12 13 7 12 14 10 13 12 13 214

MAKS 28 27 27 23 22 20 25 28 26 30 27 25 263

Izvor: Meteorološka postaja Varaždin za razdoblje 1981.-2000. god.


listopad, 2014.

stranica 29

Specifikacija najugroženijih područja

Ukoliko bi intenzitet suše bio takav da se proglasi elementarna nepogoda glede iste, izravno bi njome bilo pogođeno preko 80% stanovništva Općine kome je izvor prihoda poljoprivredna djelatnost.

Učinci suše, uvjetovani duljim nedostatkom oborina, visokom temperaturom i niskom vlažnošću zraka, očitovali bi se ubrzanim isparavanjem vode iz zemljišta i biljaka, postupnom isušivanju zemljišta, najprije površinskih slojeva, a kasnije i dubljih gdje se nalazi korijenje biljaka.

Izravnih posljedica po stanovništvo, u smislu mogućeg povređivanja i oštećenja i uništenja osobne imovine, ne bi bilo od suše, ali gubici, prouzročeni sušom, nastali umanjenim prihodima na poljoprivrednim površinama (voće, povrće, žitarice, krmno bilje), odrazili bi se na kućne budžete jer se većina stanovnika bavi poljoprivredom.

Posljedice suše, intenziteta elementarne nepogode, se mogu negativno odraziti i na opskrbu stanovništva vodom zbog smanjenja kapaciteta vodocrpilišta i presušivanjem bunara u privatnom vlasništvu. Od vremenskog trajanja suše, ovisio bi i broj ugroženog stanovništva jer bi se produljenjem njezinog trajanja i broj ugroženih uvećavao.

Tablica 19. Proglašene elementarne nepogode poradi sušeGODINA NEPOGODE VRSTA ELEMENTARNE NEPOGODE PROCJENJENA ŠTETA U KN

2007. SUŠA 13.585.035,802011. SUŠA 2.244.800,44

2012. SUŠA 4.539.766,70

2013. SUŠA 3.461.286,16Izvor: JUO Cestica,2014.

Budući da je najveća ugroza od suše upravo ljeti, na Slici 10. dano je odstupanje količine oborine za ljeto 2013., u odnosu na prosječne količine izmjerene u razdoblju 1961.-2000.


listopad, 2014.

stranica 30

Izvor: DHMZSlika 10. Odstupanje količine oborine za ljeto 2013.

Iz prikaza je vidljivo kako je ljeto 2013. ocijenjeno kao sušno na području Općine Cestica.

Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje Općine Cestica

Opskrba vodom Moguća pojava presušenih zdenaca i smanjenje kapaciteta lokalnih vodovoda, povećana angažiranost DVD-a u dopremi vode.

Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Djelomičan ili potpuni gubitkom uroda jednogodišnjih i/ili višegodišnjih nasada, osobito zbog višegodišnjeg pada razine podzemnih voda u području i izostanka navodnjavanja. Gubitak sezonskih kultura može biti do 100%, a prihoda trajnih nasada do 40%, ovisno o starosti istih. Smanjenje količina proizvedene stočne hrane, što bi se posredno odrazilo na prehranu stanovništva. Štetne posljedice suše neminovno bi uzrokovale problem u vodoopskrbi i potrebu dovoza hrane sa šireg područja.


U mjere zaštite od suše primjenjuju se uglavnom tri metode: selekcijsko - generička, geografsko zoniranje i agrotehničke mjere. Cilj agrotehničkih mjera jest povećati opskrbu biljaka vlagom. Najuspješnija i najpouzdanija metoda u borbi protiv suše je navodnjavanje. Tom se mjerom poboljšava vodni režim zemljišta. Učinak navodnjavanja u značajnoj mjeri ovisi o pravilnom određivanju rokova i normi navodnjavanja u odnosu na potrebe određene kulture za vodom. Dakle, u mjerama zaštite od suše i smanjenju eventualnih šteta potrebno je sagledati mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina.


listopad, 2014.

stranica 31

Također, ispravna obrada zemljišta ima za cilj zadržati vlagu i spriječiti njezin suvišni gubitak iz tla.

Nedostatak oborina u duljem vremenskom razdoblju može, s određenim faznim pomakom, uzrokovati i hidrološku sušu koja se očituje smanjenjem površinskih i dubinskih zaliha vode. Hidrološka suša može ugroziti snabdijevanje vodom dijela stanovnika Općine. Za sigurno korištenje vode potrebno je formirati zone sanitarne zaštite kako bi se vode zaštitile od slučajnih ili namjernih onečišćivača.

Toplinski val

Budući da Općina Cestica pripada području umjerene kontinentalne klime, ovdje nema izraženijih toplinskih valova. U periodu unazad 10 godina nije bilo proglašavanja elementarne nepogode ovim uzrokom na predmetnom području, ali stanovnici primjećuju velike temperaturne dnevne oscilacije.

Specifikacija najugroženijih područja općine iskustveni pokazatelji učinaka

Temperature veće od 35⁰C s velikim postotkom vlažnosti zraka mogu kod stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa čak i smrt. Učinak visoke temperature bez značajnije izraženosti vlage u zraku (ispod 50 %) osim kod ljudi izazivaju i „šokove“ kod biljaka što uzrokuje smanjenje prinosa i lošu kvalitetu plodova. U proteklom periodu od deset godina bilo je toplinskih valova ali nisu značajnije utjecali na gospodarstvo i stanovništvo na području Općine Cestica.



Uginuće peradi i svinja u intenzivnom uzgoju te uvenuće dijela ratarskih kultura.


Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) u svim ruralnim sredinama potrebno je izgraditi hidrantsku mrežu. Prostornim planovima, zahvatima u prostoru, uvjetima građenja obavezati sve investitore na priključenje na sustav javne vodovodne mreže.

Olujno i orkansko nevrijeme

To je vjetar jačine više od 8 bofora prema Beaufortovoj ljestvici čija brzina iznosi preko 74 km/h. Jačina vjetra izražava se u stupnjevima čiji je prikaz predočen nastavno. Nastavnim prikazom predočena je veza između brzine vjetra i snage vjetra (opaženih pojava u okolini):


listopad, 2014.

stranica 32

Tablica 20. Beaufortova skala vjetrova

BEAUFORT NAZIV BRZINA VJETRA (KM/H) OPAŽENE KARAKTERISTIKE

0 tišina 0 – 1 (0-0,2 m/s) Dim se diže vertikalno uvis.

1 lahor 2 – 6 (0,3-1,5 m/s) Dim se ne diže vertikalno, ali ga čovjek još uvijek ne osjeti.

2 povjetarac 7 – 12 (1,6-3,3 m/s) Čovjek ga osjeti na goloj koži, listovi trepere

3 slab vjetar 13 – 18 (3,4-5,4 m/s) Lišće treperi i šušti, lakše zastave se dižu.

4 umjeren vjetar 19 – 26 (5,5-7,9 m/s) Diže lakše predmete s tla, njiše manje grane

na drveću.

5 umjereno jak vjetar 27 – 35 (8-10,7 m/s) Njiše veće grane i manja stabla, na vodi se

stvaraju valovi koji se pjenušaju.

6 jak vjetar 36 – 44 (10,8-13,8 m/s) Zuji na čvrstim predmetima, njiše velike grane.

7 žestok vjetar 45 – 54 (13,9-17,1 m/s) Otežava hodanje, njiše cijelo drveće, valovi se pjene.

8 olujan vjetar 55 – 65 (17,2-20,7 m/s) Pravi štete, kida plodove sa voćaka, lomi grančice s lišćem.

9 jak olujni vjetar 66 – 77 (20,8-24,4 m/s) Diže krovove, ruši stabla.

10 orkanski vjetar 78 – 90 (24,5-28,4 m/s) Drveće obara i čupa s korijenom.

11 jak orkanski vjetar 91 – 104 (28,5-32,6 m/s) Čupa jače drveće.

12 orkan > 104 (32,7-39,6 m/s) Pustoši kraj.

Za uraganske vjetrove 13-17 bofora (37-61,2 m/s) nema odgovarajućih naziva u hrvatskom jeziku

Kako bi se dobila što preciznija slika o ugroženosti određenog područja od olujnog i orkanskog nevremena potrebno je, uz analizu smjera i jačine vjetra, analizirati i broj dana sa jakim i olujnim vjetrom. Tablično prikazani podaci odnose se na cjelokupni prostor Županije, ali kao takvi uz manja odstupanja predstavljaju vjerodostojne brojčane pokazatelje za područje općine Cestica. Postoje i iznimne situacije kada navedeni podaci nisu u potpunosti adekvatan pokazatelj, a to je u slijedećim slučajevima:

- u hladnom dijelu godine javljaju se prodori hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka, te je u takvim vremenskim situacijama moguć jak, pa čak i olujan sjeveroistočni (NE) vjetar

- u ljetnim mjesecima dolazi do jakog miješanja zraka, razvijaju se grmljavinski oblaci te se stvaraju uvjeti za ljetne oluje koje karakterizira jak, odnosno olujan vjetar praćen pljuskom kiše i grmljavinom, a nerijetko i tučom.


listopad, 2014.

stranica 33

Tablica 21. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara 1981-2000. godineBROJ DANA S JAKIM VJETROM

SRED 6.1 6.0 9.1 9.9 7.9 5.5 4.4 3.4 4.3 4.4 5.0 6.1 71.9STD 4.0 4.3 3.4 3.7 3.4 3.0 3.4 2.7 2.9 2.9 2.3 3.7 19.6MIN 0 0 3 4 2 0 0 0 1 0 1 1 41

MAKS 16 17 14 17 15 11 12 8 11 12 9 13 109

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROMSRED 1.8 1.2 1.5 1.3 0.8 0.6 0.9 0.4 0.6 0.6 0.6 0.8 10.8STD 1.9 1.4 1.5 1.4 0.9 0.5 0.8 0.6 0.8 0.8 0.9 1.3 6.0MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1

MAKS 7 4 4 4 3 1 2 2 3 3 3 5 20Izvor: Meteorološka postaja Varaždin za razdoblje 1981.-2000. god.

Izvor: DHMZSlika 11. Maksimalne izmjerene 10-minutne brzine vjetra na meteorološkim postajama u Hrvatskoj


listopad, 2014.

stranica 34

Izvor: DHMZSlika 12. Maksimalne izmjereni udari vjetra (trenutne brzine vjetra) na meteorološkim postajama u

Hrvatskoj

Izvor: DHMZSlika 13. Prostorna razdioba maksimalne očekivane 10-minutne brzina vjetra na 10 m iznad tla za

koju se može očekivati da bude premašena jednom u 50 godina


listopad, 2014.

stranica 35


Vjetar olujne i orkanske jačine nije karakterističan za područje Općine, a moguće pojavljivanje u našim krajevima, samo u kratkim i priličnom nepravilnim vremenskim intervalima (što mu je glavna karakteristika) nanijelo bi velike štete svojim rušilačkim djelovanjem:

- u građevinarstvu (rušiti krovove i slabije građevine),

- u elektroprivredi i HPT prometu (kidati električne i telefonske vodove, rušiti njihove nosače),

- u poljoprivredi i šumarstvu (uzrokovati polijeganje žitarica, osipanje zrna iz klasa, prijelom stabljike, kidanje cvjetova, otresanje plodova, lom grana i cijelih stabala voćaka i različitog šumskog drveća),

- u prometu (opasnost za cestovni promet, poradi rušenja stabala i grana na prometnice).

Tablica 22. Proglašene elementarne nepogode poradi olujno i orkansko nevrijemeGODINA NEPOGODE VRSTA ELEMENTARNE NEPOGODE PROCJENJENA ŠTETA U KN

2008. OLUJNO NEVRIJEME 13.033.094,88Izvor: JUO Cestica

1.1.2.1.1. Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje Općine Cestica


Pojave olujnog vjetra u svojim primarnim i sekundarnim posljedicama mogu imati jači utjecaj na opskrbu električnom energijom. To se prvenstveno ogleda u vidu loma stupova niskonaponske (NN) mreže, te povećavanju napora i vremena otklanjanja kvarova i intervencija, a izuzetno rijetko može dovesti do višednevnih prekida (radovi s bakarnim i/ili aluminijskim vodičima nemogući su kod vrlo niskih temperatura, zbog loma-krtost istih).

Prehrana (proizvodnja, skladištenje, distribucija)

Lom staklenika i plastenika, štete na povrtnim kulturama i štete na trajnim nasadima.

Telekomunikacije

Olujna i orkanska nevremena i jak vjetar mogu nanijeti manju štetu TK infrastrukturi (antene, stupovi, kabelska nadzemna mreža) ili mogu produžiti potrebna vremena za intervencije, ali redundantnost smjerova i kapaciteta te mobilnost interventnih ekipa operatera spriječiti će veće posljedice.

Promet

Olujno i orkansko nevrijeme mogu značajno otežati odvijanje cestovnog prometa, a iznimno ga, na kraće vrijeme lokalno prekinuti. Posebno su kritični dijelovi prometnica na koje se mogu uslijed olujnog vjetra srušiti stabla.

Znanost, spomenici i druge Olujna nevremena, nanose štete ovim vrijednostima, ali ne


listopad, 2014.

stranica 36

nacionalne vrijednosti razine velikih nesreća.


Prilikom projektiranja objekata voditi računa da isti izdrže opterećenja navedenih vrijednosti koje podrazumijevaju olujno i orkansko nevrijeme.Uz prometnice koje prolaze kroz šumsko područje održavati svijetle pruge bez vegetacije i sastojina kako uslijed olujnog i orkanskog nevremena ne bi došlo do ugrožavanja prometa i njegovih sudionika.

Klizišta

S obzirom da se pod nazivom 'klizanje' podrazumijevaju vrlo raznovrsne pojave po obliku, veličini pokrenute mase, načinu, brzini kretanja i drugim svojstvima, prilikom istraživanja klizišta potrebno je identificirati i opisati sljedeće značajke: tip klizanja; dijelove klizišta, dimenzije klizišta, aktivnost klizišta, brzinu kretanja, vrstu pokrenutog materijala i njegovu vlažnost.

Da bi se klizišta mogla uspješno sanirati, potrebno je otkloniti uzorke koji su prouzročili klizanje. Način distribucije kretanja pokrenute mase stijena/tala, tj. kinematika klizanja, jedan je od osnovnih kriterija za klasifikaciju klizišta. Prema mehanizmu kretanja razlikuje se pet tipova klizanja: odronjavanje, prevrtanje, klizanje (u užem smislu riječi), širenje (razmicanje) i tečenje. Svaki događaj klizanja može se pripisati procesu koji je inicirao slom potencijalno nestabilne stijenske mase. Uzrok sloma stoga je kombinacija nestabilne strukture i događaja inicijatora.

Voda: porast pritiska podzemne vode je daleko najvažniji pojedinačni uzrok klizišta.

Potkopavanje: odnošenje nožice (podnožja) padine smanjuje otpornost na kretanje.

Prirodno potkopavanja: erozijsko djelovanje rijeke koja podsijeca padinu.

Umjetno (ljudsko) potkopavanje: površinskim kopanjem ili rudarskim radovima; iskopima na gradilištima; proširenje cesta.

Opterećenje vršnog dijela: dodavanje materijala iznad gornje granice klizišta povećava sile opterećenja.

Smanjenje čvrstoće: trošenje neupitno oslabljuje sve materijale koji izgrađuju padinu.

Vibracija: ciklično i permanentno povećanje naprezanja može uzrokovati promjene u strukturi tla ili raspucavanje stijene.

Umjetna vibracija, kao npr. od intenzivnog prometa (karakteristična za mala klizišta na prometnicama) i najopasniji.

Vibracija potresa uzrokuje brojna klizišta.


listopad, 2014.

stranica 37


Klizište uz županijsku cestu ŽC 2035 koja od Križovljana vodi prema Natkrižovljanu, a dužina klizišta je pedesetak metara.

Drugo veće klizište nalazi se uz ŽC 2027 koja od državne ceste DC 2, vodi od Velikog Lovrečana do susjedne općine Donja Voća, a najveće klizište je na usponu ceste prema Križanču, kod obitelji Turščak u naselju Selci Križovljanski. Na potezu uz lokalnu cestu

LC 25018 jedno je od većih klizišta, u udolini ispod kapele Uznesenja Marijana u Križanču i ispod nekadašnje škole, a drugo, nešto manje je preko puta imanja i klijeti obitelji Kelčec u Križanču, na već spomenutoj lokalnoj cesti.

Najveća klizišta uz nerazvrstane, općinske ceste, kojih je najviše na području općine Cestica, nalazi se na području naselja Malo Gradišće. Uz već dva spomenuta, kod Kokota i na lokaciji Magda, nastalo je i treće prema Cestaru.

Tablica 23. Klizišta na području Općine CesticaLOKACIJA I OPIS KLIZIŠTA

Klizišta uz cestu ŽC 2035 Klizište iznad KrižovljanaKlizište uz cestu u Natkrižovljanu

Klizišta uz cestu ŽC 2027 Klizište na cesti – Veliki Lovrečan – Jarki – Križanče – kod obitelji Turščak u Selcima Križovljanskima

Klizište uz cestu LC 25003 Klizište na Lovrečan Bregu, preko puta posjeda Juričinec i Mikec

Klizišta uz cestu LC 25018 Klizište ispod Miklinove kapele i nekadašnje škole u KrižančuKlizište nasuprot posjeda obitelji Kelčec u Križanču

Klizišta uz nerazvrstane prometnice

Klizište u Selcima Križovljanskima, prema granici i Lovrečan Bregu

Klizišta na području naselja Malo Gradišće

Klizište kod KokotaKlizište zvano MagdaKlizište prema Cestaru

Izvor: JUO Općine Cestica,2014.

Navedena klizišta nisu prouzročila štete obima elementarne nepogode.


Promet

Budući da su klizišta na području Općine nastala zasijecanjem prometnica u terenu, ugroženo je područje samih prometnica i uz njih. Uslijed pojave odrona ili klizišta može doći do zasipavanjem ceste zemljom ili tlom što bi dovelo do potencijalnog prekida prometa, a u gorem scenariju i do prometnih nesreća. Može doći i do oštećenja same ceste (npr. kod klizanja tla ispod razine prometnice). Ukoliko se uz prometnice nalaze i stambeni prostori, može doći do nesreća u vidu pucanja zidova ili slijeganja temelja. U situaciji aktiviranja klizišta uslijed potresa postoji i mogućnost da odroni blokiraju dijelove prometnica, a čime bi došlo do povećanja opasnosti za stanovnike jer bi se blokadom putova smanjila brzina dolaska na mjesto nesreće i pružanja pomoći eventualnim zatrpanim i povrijeđenim osobama.


listopad, 2014.

stranica 38


Zahtjevi zaštite i spašavanja koje u vidu urbanističkih mjera treba ugraditi u prostorne planove uključuju zabranu izgradnje stambenih, poslovnih i drugih građevina na područjima bilo potencijalnih ili postojećih klizišta, a ukoliko je neka vrsta izgradnje eventualno moguća prethodno je prethodno izvršiti sanaciju klizišta, a prema potrebi i geološka ispitivanja.

Tuča

Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava tuče i sugradice relativno česta. Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda, promjera većeg od 5 do 50 mm. Elementi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina, sastavljena od neprozirnih zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim postajama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0o C. Pojave tuča, sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini kao i poljoprivredi.

Tablica 24. Prikaz karakterističnih šteta koje uzrokuje određena veličina tuče

VELIČINA ZRNA

PROMJER ZRNA

(U mm) KARAKTERISTIČNE ŠTETE

od do

Zrno pšenice - 3 Nema štete.Zrno graška 4 8 Mala šteta na biljnim kulturama.Zrno graha 9 12 Značajna šteta na voću, poljop. kulturama i vegetaciji.

Lješnjak 13 20 Velika šteta na vegetaciji, šteta na staklu, plastici, boji i drvu.Orah 21 30 Velika šteta na staklu i karoseriji vozila.

Golublje jaje 31 35 Potpuno uništenje staklenih površina, štete na krovovima i mogućnost ranjavanja.

Kokošje jaje 36 50 Udubljenja na karoserijama vozila i oštećenja zidova.Izvor: DHMZ

Prosječni broj dana s tučom na području Varaždinske županije dan je u Tablici 25., a odnosi se na vremensko razdoblje od 1981. do 2000. godine.

Tablica 25. Hod broja dana sa tučom za područje Varaždinske županijeMJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S TUČOMSRED 0,4 0,1 0,1 0,3 0,1 0,1 0,3 0,0 0,1 0,1 0,0 0,2 1,5STD 0,8 0,2 0,2 0,6 0,3 0,3 0,4 0,0 0,2 0,2 0,0 0,4 1,5MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

MAKS 3 1 1 2 1 1 1 0 1 1 0 1 6Izvor: Meteorološka postaja Varaždinska, 1981.-2000.


listopad, 2014.

stranica 39

Da bi se zaštitile poljoprivredne površine i ublažile štete nastale od tuče prije više od 30 godina na području kontinentalnog dijela Hrvatske provodi se obrana od tuče. Sezona obrane od tuče traje od 1. svibnja do 30. rujna, odnosno u periodu kada ova elementarna nepogoda može prouzročiti najveće štete na poljoprivrednim kulturama i ostaloj imovini. Operativna obrana provodi se pomoću raketa, a od 1995. godine i prizemnim generatorima. Područje Varaždinske županije pokrivaju dva radarska centra: „Trema“ i „Varaždin“. Na predmetnom području se 2003. godine nalazilo 37 lansirnih postaja sa prizemnim generatorima, a njih 23 imalo je i rakete. Sve lansirne postaje pripadaju radarskom centru „Varaždin“ izuzev LP-45 Visoko koja je smještena na južnom dijelu Kalnika.

Tuča se na području Općine javlja prosječno jednom do dvaput godišnje, a s najvećom vjerojatnošću može se očekivati da će to biti u vremenu od svibnja do kolovoza. Pojavnost tuča je rijetka pojava te se statističkim praćenjem ne mogu dobiti relevantno upotrebljive spoznaje.

Procjenjuje se da je tuča prirodna pojava čiji se učinci mogu tek djelomično umanjiti, ali isto tako ne može izazvati posljedice obilježja katastrofe ili velike nesreće na području Općine Cestica.

Tablica 26. Proglašene elementarne nepogode poradi tučeGODINA NEPOGODE VRSTA ELEMENTARNE NEPOGODE PROCJENJENA ŠTETA U KN

Svibanj 2005. Olujno nevrijeme sa tučom 8.533.028,80Srpanj 2005 Olujno nevrijeme sa tučom 8.236.097,50Lipanj 2006 Olujno nevrijeme sa tučom 8.500.000,00Lipanj 2008 Olujno nevrijeme sa tučom 8.138.000,00Lipanj 2014. Olujno nevrijeme sa tučom 6.948.825,15

Izvor: JUO Općine Cestica 2014. godine

Specifikacija najugroženijih područja i pokazatelji učinaka

Osim velikih šteta u poljoprivredi (sezonske kulture, trajni nasadi, šume), učinci tuče izazivaju i velike štete na građevinama (krovovi, staklenici, infrastruktura) te izazivaju sljedeće posljedice: oštećenje krovova i oštećenje trajnih nasada – voćnjaka uzrokovanih tučom, dovodi do povećane upotrebe fungicida radi zaštite, nestašice stočne hrane, nestašice hrane za vlastite potrebe.

Utjecaj na elemente kritične infrastrukture koji su od vitalnog značaja za područje OpćineCestica


Oštećenja plastenika i infrastrukture, oštećenja trajnih nasada, drveća i šuma. Posljedice izazvane tučom u vidu smanjenja prinosa na poljoprivrednim kulturama mogu otežati opskrbu zbog pomanjkanja hrane sa područja Općine. Gubitak dijela uroda, smanjenje uroda jednogodišnjih nasada, višekratne štete na višegodišnjim nasadima, povećani utrošak zaštitnih sredstava (fungicida) , bolesti voćnih vrsta. Iako se posljednjih godine čine napori (sufinanciranje zaštitnih mreža za voćnjake) i potiče osiguravanje kultura, rezultati su nedostatni. Procjenu mogućih šteta izuzetno je teško numerički kvantificirati.


listopad, 2014.

stranica 40

Javno zdravstvo Manja oštećenja na ordinacijama opće medicine

Spomenici kulture i druge nacionalne vrijednosti

Moguća oštećenja na objektima škola i sakralnim građevinama u vidu slomljenih stakala, raskrivenih krovova i sl.


U područjima gdje je pojavnost tuče češća planirati zaštitne mreže za trajne nasade i staklenike, odnosno izbjegavati izgradnju na tuču osjetljive strukture, te poticati osiguravanje nasada i imovine,osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu preventivno zaštititi zaštitnim građevinama.

Prekomjerne oborine (kiša)

Nisu karakteristične za predmetno područje, tako ni za širu regiju, ali se povremeno javljaju kao nepogoda. S obzirom na prostornu konfiguraciju područja Općine, i činjenicu da odvodnja oborinskih voda još nije u cijelosti riješena, kod velikih količina kiše u kratkom vremenu (prolom oblaka) ili dugotrajnost oborina dolazi do pojave zastoja vode na tlu. Učinci ove vremenske nepogode posljedično najviše štete mogu prouzročiti u sektoru ratarstva, a štete mogu biti i na stambenim i gospodarskim objektima u vidu poplavljenih podruma.

Izvor: DHMZ


listopad, 2014.

stranica 41

Slika 14. Količina oborine za zimu 2008/2009. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka

Izvor: DHMZSlika 15. Količina oborine za jesen 2010. izražena u % višegodišnjeg (1961.-1990.) odgovarajućeg

mjesečnog srednjaka


listopad, 2014.

stranica 42

Izvor: DHMZSlika 16. Količina oborine za ljeto 2010. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.) odgovarajućeg

mjesečnog srednjaka

Izvor: DHMZSlika 17. Količina oborine za zimu 2012/2013. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.)

odgovarajućeg mjesečnog srednjaka

Snježne oborine i poledice

Obilne snježne oborine, načelno 30 i više centimetara u periodu od 24 sata, mogu svojim učincima izazvati sljedeće posljedice na području Općine:

- otežati cestovni promet u trajanju od više sati do nekoliko dana,

- oštetiti trajne nasada voćnjaka i šuma,

- lakše oštetiti stambene i infrastrukturne objekte, plastenike, nadstrešnice.

Tablica 27. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara 1981-2000. godineMJESECI 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 ZIMA

BROJ DANA S PADANJEM SNIJEGASRED 0.0 0.0 0.0 0.1 2.7 4.9 5.4 5.5 4.0 1.1 0.1 0.0 23.5STD 0.0 0.0 0.0 0.2 3.2 3.4 3.5 4.3 3.2 1.6 0.2 0.0 11.5MIN 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 4

MAKS 0 0 0 1 11 12 12 16 9 5 1 0 50MAKSIMALNA VISINA NOVOGA SNIJEGA (cm)

MAKS 0 0 0 0 33 31 22 32 9 7 0 0 33MAKSIMALNA VISINA SNJEŽNOG POKRIVAČA (cm)


listopad, 2014.

stranica 43

MAKS 0 0 0 0 60 52 42 49 36 10 0 0 60MAKS-T50 60

Izvor: Meteorološka postaja Varaždin, 1981.2000.

U posljednjih deset godina nisu registrirane veće poledice koje bi mogle spriječiti dolazak Hitne pomoći, dolazak redovnih službi, veterinara i dr.

Poledica najveće štete uzrokuje u prometu, ali i drugim granama gospodarstva (elektroprivredi, šumarstvu, poljoprivredi). Preventivne mjere uključuju prognoze za tu pojavu, te izvješćivanje o tome odgovarajućih službi, koje u svojoj redovnoj djelatnosti vode računa o sigurnosti prometne infrastrukture (posipavanje solju i sipinom, i sl.).

Procjenjujemo da se poledica na području Općine Cestica može očekivati svake zime od studenog do kraja ožujka. Zaleđene prometnice ugrožavaju sigurnost prometa i usporavaju promet, te otežavaju pristup javnim ustanovama.

Mjere zaštite u slučaju neposredne opasnosti sastoje se od akcija posipanja prometnica odgovarajućim kemijskim sredstvima, solju, pijeskom (sipinom) i dr. čemu se pridaje pozornost kod nadležnih koncesionara za održavanje i čišćenje prometnica u zimskom periodu na području Općine.

Tablica 28. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara 1981-2000. godineBROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin5cm0.0°C)

SRED 7.1 6.6 5.2 2.8 0.4 0.0 0.0 0.0 0.3 1.1 4.9 8.5 36.6STD 3.5 4.0 3.3 2.3 0.7 0.0 0.0 0.0 0.4 1.1 3.2 4.3 10.7MIN 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 18

MAKS 13 17 12 7 2 0 0 0 1 4 12 22 57Izvor: Meteorološka postaja Varaždin, 1981.2000.

Statistički pokazatelji za prethodnih deset godina sa specifikacijom najugroženijih područja i najkritičnijih mjeseci u godini

Na promatranom području padanje snijega može se očekivati svake godine. U prosjeku se godišnje može očekivati oko 32 dana sa snijegom na tlu. Obzirom na uniformnost topografskh značajki područja Općine (male promjene u nadmorskoj visini), slične snježne prilike mogu se očekivati na prostoru cijele Općine.

S obzirom na utjecaj na cestovni promet, u meteorologiji je usvojeno da se padanje snijega od 10 cm ili više u tijeku 24 sata, smatra elementarnom nepogodom za koju su vezane mnoge nevolje kao što su opskrba naselja različitim potrepštinama, pružanje zdravstvene pomoći, gubici trgovinskih radnih organizacija i dr. Osim toga, obilne snježne oborine mogu prouzročiti velike štete na krovnim konstrukcijama različitih građevina, u elektroprivredi i poštansko-telegrafskom prometu, te šumskom gospodarstvu.

U cilju sprječavanja štetnih posljedica, koje mogu prouzročiti obilne snježne oborine, iako iste (prema iskustvenim podacima za proteklo desetljeće) nisu karakteristične za područje


listopad, 2014.

stranica 44

Općine Cestica, provode se preventivne mjere zaštite na građevinskim objektima pravilnim projektiranjem njihovih krovnih konstrukcija. Isto tako, kontinuiranim praćenjem vremenskih prognoza kojima se najavljuju velike snježne oborine, te izradom sinoptičkih karata na osnovu istih, moguće su pravovremene pripreme za prevladavanje eventualnih snježnih nepogoda.

Procjenjujemo, prema dosadašnjim iskustvima, da neće biti slučajeva da snježne oborine posebno poremete svakodnevni život i rad stanovnika Općine Cestica.

Ugrožena područja su svakako prometnice na kojima može doći do otežanog prometovanja ili čak do prekida prometa, posebno u dijelovima Općine koji se nalaze na višim nadmorskim visinama. U proteklih deset godina nije bilo pojave snježnih oborina koje bi prouzročili prekid prometa, prekid distribucije električnom energijom, onemogućavanje dolaska hitne medicinske pomoći, drugih interventnih ekipa i slično.

Tablica 29. Koncesionari za čišćenje snijega na području OpćineNAZIV PRAVNE OSOBE, ADRESA,

TELEFONIME I PREZIME

ODGOVORNE OSOBEBROJ

ZAPOSLENIHNiskogradnja i nadzor Veselnik, 8.maja 18,

Kolarovec, 42208 Cestica, 098715714 Mario Veselnik 17

BT d.o.o. Babinec, Varaždinska 35, 098284513 Drago Knezoci 8Poljoprivredni proizvođač Emil Kotolenko,

Babinec, Varaždinska 62, 098866908 Emil Kotolenko 1

Izvor: JUO Općine Cestica, 2014. godina

Broj proglašenih elementarnih nepogoda

U proteklih 10 godina nije bilo proglašavanja elementarne nepogode uzrokovane ovim pojavama, niti je izvjesno događanje intenziteta katastrofe ili velike nesreće.



Pojave olujnog vjetra i visokih snježnih nanosa u svojim primarnim i sekundarnim posljedicama mogu imati jači utjecaj na opskrbu električnom energijom, osobito u brdskom dijelu Općine. To se prvenstveno ogleda lomu stupova niskonaponske (NN) mreže te povećavanju napora i vremena otklanjanja kvarova i intervencija, a izuzetno rijetko može dovesti do višednevnih prekida (radovi s bakarnim i/ili aluminijskim vodičima nemogući su kod vrlo niskih temperatura, zbog loma-krtost istih).

Opskrba vodom Otežan pristup pojedinim lokacijama, otežani uvjeti u otklanjaju kvarova uslijed visokih nanosa snijega i niskih temperatura.

Prehrana (proizvodnja, skladištenje i

Iako su snježne oborine pozitivno značajne za ovaj poljoprivredni kraj (snijeg štiti većinu kultura u zimskom periodu od prevelike hladnoće tla, značajan je za razvoj bilja u periodu mirovanja, pozitivno utječe na strukturu tla i mrvljenje istog) snijeg


listopad, 2014.

stranica 45

distribucija)u većem obimu (obiman u kratkom vremenu ili u ukupnoj količini) otežava odvijanje prometa u smislu distribucije hrane i proizvoda, te oštećuje trajne nasade voćaka i šume. U području Općine obimnije snježne padaline nikada nemaju obilježja katastrofe ili velike nesreće u pogledu prehrane, već prevladavaju pozitivni učinci.

Telekomunikacije

Obimne snježne padaline i poledica mogu nanijeti manju štetu TK infrastrukturi (antene, stupovi, kabelska nadzemna mreža) ili mogu produžiti potrebna vremena za intervencije, ali redundantnost smjerova i kapaciteta te mobilnost interventnih

ekipa operatera spriječiti će veće posljedice.

PrometObimne snježne oborine i poledica mogu značajno otežati odvijanje cestovnog prometa, a iznimno ga, na kraće vrijeme i lokalno, i prekinuti. Posebno su kritični dijelovi cesta visokih uspona.

Mraz

Kratkotrajni pad temperature prizemnog sloja zraka do 0° C ili niže, u toplom dijelu godine, a može izazvati velike štete posebno kada se radi o voćarskim i povrtnim kulturama. U posljednjih nekoliko godina, mraz koji se pojavio u kasno proljeće nanosi velike štete na plantažama voćaka kao i na povrtlarskim kulturama. Pojava, intenzitet i trajanje mraza lokalnog je karaktera jer ovisi od nagiba i orijentacije terena, reljefa, vrste zemljišta i vegetacije. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima ili bilju kad je temperatura rosišta niža od 00C, a zrak se ohladi ispod rosišta. Prema nastanku možemo ga podijeliti na advekcijski, radijacijski i evaporacijski.

Broj proglašenih elementarnih nepogoda

Tablica 30. Proglašene elementarne nepogode poradi mrazaGODINA NEPOGODE VRSTA ELEMENTARNE NEPOGODE PROCJENJENA ŠTETA U KN

2001. Mraz 4.248.130,00Izvor: JUO Općine Cestica, 2014. godina



Oštećenja trajnih nasada voćnjaka, povrtlarskih kultura i šuma


listopad, 2014.

stranica 46

1.2. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u gospodarskimobjektima

Tehničko. tehnološke katastrofe ili velike nesreće u gospodarskim objektima nastaju kao posljedica nesretnog događaja uzrokovanog ljudskom nepažnjom, nemarnošću ili namjerom izazivanja krizne situacije . Također mogu nastati kao posljedica tehničkog kvara strojeva u lancu proizvodnje ili distribucije, te kao posljedica djelovanja vanjskih prirodnih sila ili drugih oblika vanjskog utjecaja (udar groma, potresa, poplave , olujnih i orkanskih udara vjetra itd.). Ovakve katastrofe ili nesreće izazivaju posljedice na stanovništvo, materijalna i kulturna dobra, te na infrastrukturne objekte.

Na području Općine Cestica nalazi se benzinska postaja s gorivom (benzin, nafta i ostali derivati) Luk Oil d.d. u Dubravi Križovljanskoj. U nastavnoj tablici navedene su opasne tvari, količina te način skladištenja opasnih tvari na lokaciji benzinske pumpe Dubrava Križovljanska.

Tablica 31. Opasne tvari i količine i način skladištenja opasnih tvari BP Dubrava KrižovljanskaNAZIV KEMIKALIJE KOLIČINA

Dizel gorivo

EURODIZEL 1 podzemni spremnik25 350 l (50 700 kg)

ECTO EURODIZEL 1 podzemni spremnik30 000 l (25 350 kg)

Benzin BMB 95 BS 1 podzemni spremnik30 000 l (23 400 kg)

UNP

2 nadzemna spremnika9 000 l (4 950 kg)

skladište boca40 boca po 10 kg

(400 kg)Izvor: BP Dubrava Križovljanska

Benzinska postaja Dubrava Križovljanska (BP Dubrava Križovljanska) nalazi se na adresi Varaždinska ulica bb; Cestica. Prve obiteljske kuće nalaze se na udaljenosti od oko 60 m. Od opasnih tvari na lokaciji se nalaze dva nadzemna spremnika UNP-a, svaki od 4500 l i tri podzemna spremnika goriva. Najgori mogući slučaj uključuje ispuštanje ukupne količine sadržaja autocisterne (maksimalna ispunjenost autocisterne je 80%) prilikom pretakanja u nadzemne spremnike i eksplozija para UNP-a. Zona ugroženosti unutar koje su vjerojatne

ozbiljne ozlijede (1 psi, 7 kPa - znatna oštećenja objekta, moguće teže ozljeđivanje uslijed leta dijelova stakla) proteže se od izvora nesreće do 295 m u radijusu od pretakališta u smjeru puhanja vjetra. Zona ugroženosti u kojoj dolazi do razbijanja stakala (3,5 psi, 24 kPa)


listopad, 2014.

stranica 47

proteže se od 295 m do 385 m u radijusu od pretakališta u smjeru puhanja vjetra. Utjecaj najgoreg mogućeg slučaja zahvaća naseljeno područje. U slučaju nesreće ugroženi su djelatnici benzinske postaje i caffe bara, stanovnici stambenih objekata i prometna infrastruktura. Ugroženo je oko 50 ljudi.

Izvor: Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara i okoliša BP Luk Oil d.d.Slika 18. Prikaz zone ugroženosti kod istjecanja i zapaljenja autocisterne s benzinom (smrtonosna

zona u periodu od 60 sekundi) – 54 m – BP Dubrava Križovljanska

Urbanističke mjere koje treba ugraditi u prostorne Planove

U cilju sprječavanja mogućih tehničko-tehnoloških katastrofa u gospodarskim objektima, prvenstveno se treba voditi računa da se prostornim i urbanističkim planiranjem:

- utvrde granice dopustive ugroženosti čovjekova okoliša tj. mogućeg kapaciteta prihvata zagađujućih tvari u granicama dozvoljenog;

- u tijeku priprema i izrada budućeg urbanističkog plana jedinica lokalne i područne samouprave, potrebno je, za gospodarske objekte čijom bi se izgradnjom i uporabom mogle narušiti vrijednosti čovjekova okoliša, najprije izraditi studiju utjecaja istog na okolinu;

- u tijeku izdavanja građevinske dozvole, potrebno je provjeriti da li projektna dokumentacija ispunjava postavljene uvjete.

U blizini lokacija gdje se skladište, sakupljaju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima ne preporuča se gradnja objekata u kojem boravi veći broj osoba (dječji vrtići, škole, sportske dvorane, stambene građevine i sl.). Nove objekte koji se planiraju graditi u kojima se


listopad, 2014.

stranica 48

pojavljuju opasne tvari potrebno je locirati na način da u slučaju nesreće ne ugrožava stanovništvo (rubni dijelovi poslovnih zona) te obvezivati na uspostavu sustava za uzbunjivanje i uvezivanje na 112.

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, ili zračnom)

Odlukom o određivanju cesta po kojima smiju motorna vozila prevoziti opasne tvari i određivanju mjesta za parkiranje motornih vozila s opasnim tvarima (NN 114/12.) prometnicom na području Općine Cestica DC-2 (GP Dubrava Križovljanska (R. Slovenija) (DC-2) – Varaždin (DC-3) – čvorište Varaždin (A4) dozvoljen je prijevoz opasnih tvari.

Zbog gore navedenog potrebno je predvidjeti najgori mogući slučaj (Worst case) u kojem bi u slučaju nesreće cisterne koja prevozi u spremniku 30 m³ zapaljivih i eksplozivnih tvari (motorni benzin, ekstra loživo ulje, dizel gorivo, teško loživo ulje).

Tablica 32. Mogući učinci i posljedice uzrokovane teh.-tehn. nesrećama u prometuVRSTA

UGROZAMOGUĆI UČINCI MOGUĆE POSLJEDICE

Požar, eksplozije

Stanovništvo Ranjeni, poginuli.

Materijalna dobra

Oštećene ili uništene 2 - 3 kuće i prateći gospodarski objekti.Uništena 2-3 vozila.

--velika materijalna šteta,--nemogućnost stanovanja,--ekonomska šteta za stanovništvo,

Okoliš Onečišćenje okoliša.--čišćenje onečišćenih površina,--moguće onečišćenje pitke vode u

bunarimaIzvor: Procjena ugroženosti stanovništva materijalnih i kulturnih dobara i okoliša BP Luk Oil d.d.

Uvijek postoji latentna opasnost od prometnih nesreća, u kojima su sudionici prometna sredstva koja u tranzitu prevoze zapaljive i opasne tvari. Uslijed tehničkog kvara ili prometne nezgode moguće je prevrtanje autocisterni, a time i istjecanje, zapaljenje ili eksplozija zapaljivih tvari. U situaciji navedenog akcidenta može se raditi o maksimalnoj količini opasne tvari u količini koja se može nalaziti u spremniku autocisterne (najviše 30 t). U slučaju prometnih nesreća autocisterni može biti ugroženo stanovništvo ili drugi sudionici u prometu. Posljedice za stanovništvo i materijalna dobra uz ceste prvenstveno će ovisiti o naseljenosti prostora u kojem se događa eventualna nesreća. Prometnica na kojoj se dogodio prometni udes morat će se zatvoriti za promet u vremenu koje je potrebito nadležnim službama za otklanjanje posljedica. Pojačani intenzitet tranzita opasnih tvari može se očekivati na županijskim cestama i lokalnim cestama. Budući da je vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja u cestovnom prometu znatno veća na prometnicama nižeg ranga od prijevoznika opasnih tvari treba zahtijevati korištenje sigurnih i adekvatno označenih prometnica, a u granicama njihovih mogućnosti obzirom na nužnost korištenja prilaznih prometnica. Ova konstatacija proizlazi iz činjenice da se glavni cestovni pravci


listopad, 2014.

stranica 49

mogu smatrati sigurnim i dobro obilježenim prometnicama, dok su priključne ceste koje se vežu na spomenute prometnice, a sa osnove broja raskršća, zavoja signalizacije, gustoće prometa, prometnice povećanog rizika.

Primjer izračuna štetnog utjecaja mogućeg akcidenta

Prijevoz 30 m3 (23 t) benzina u cisterni na dionici ceste GP Dubrava Križovljanska (R. Slovenija) (DC-2) – Varaždin kroz naselje Cestica.

- opasna tvar: benzin – zapaljiva tekućina tlak pare < 0.3 bar na 200C

- razvrstavanje prema kategoriji učinka tvari: - kategorija BII (najveća udaljenost,

R = 25 m, kategorija učinka = 0.1 ha

- gustoća naseljenosti u zahvaćenom području, procjena: 20 osoba/ha (selo, mirno stambeno područje)

-korekcijski čimbenik fp za raspored glavnih naseljenih područja unutar kruga čiji je polumjer najveća udaljenost učinka: (50 % naseljeni udio - procjena), fp= 1

- korekcijski čimbenik ublažavanja za zapaljive tvari: fu = 1

Procjena broja ljudskih žrtava:

20 osoba/ha x 0.1 ha x 1 x 1 = 2 smrtna slučaja

Procjena vjerojatnosti nesreće:

Np,t = N* + nsu + npδ + nn

Prosječni broj vjerojatnosti za promet zapaljivih tekućina: N* = 8.5

korekcijski parametar broja vjerojatnosti za sigurnosne uvjete prometnog sustava:

nsu = - 1 (nesigurno; oštri zavoji)

korekcijski parametar broja vjerojatnosti za gustoću prometa (500-2000 vozila/god.),

npδ = - 3

korekcijski parametar broja vjerojatnosti za smjer vjetra prema naseljenim područjima u pogođenom pojasu, nn = + 0.5 (20 %).

N = 8.5 – 1 – 3 + 0.5 = 5 ; P = 10-5

Istjecanje opasnih tvari bi se osobito odrazilo na opskrbu stanovništva hranom i vodom, te na zdravstvenu skrb. Posljedice proistekle istjecanjem opasnih tvari u zemljište, zrak i vodu umnožavaju druge štetne posljedice. One su, u prvom redu, zatrovana zemlja i voda, a u daljnjem životnom lancu i ciklusu zatrovane biljke, ljudi i životinje. Niz se nastavlja usložavanjem zdravstvene skrbi (po obimu, vrsti, dužini radnog vremena osoblja, količini lijekova) i veterinarske pomoći.


listopad, 2014.

stranica 50

Procjenjujemo da bi u uzročno-posljedičnom lancu zatrovanosti (izravno zatrovano tlo i voda, a posredno zatrovane biljke, ljudi i životinje), bilo obuhvaćeno oko 2-5 % stanovništva Općine i toliko grla stoke na istom području neovisno o geografsko-lokacijskim karakteristikama.


Potrebno je definirati prometnice kojima se, i u koje vrijeme, mogu prevoziti opasne tvari, uz maksimalno izbjegavanje naseljenih mjesta i zona zaštite voda. U PPU Općine posebno kartografski prikazati prometnice kojima se obavlja prijevoz opasnih tvari, prikazati područja izvorišta, sanitarne zaštite i poznatih podzemnih tokova, s iskazom zone ugroze stanovništva, kritične infrastrukture, vode, tla i zraka. Analizirati utjecaje mogućih ugroza na stanovništvo, vode i okoliš, a rezultate koristiti u PPU.

1.2.3. Prolomi hidroakumulacijskih brana

Općina Cestica ugrožena je od proloma HE Formin, odnosno brane u naselju Markovci u susjednoj Republici Sloveniji. U navedenom slučaju može doći do proboja nasipa Virje Otok – Brezje i izazivanja poplava : Lovrečan Otok, Brezje Otok, Križovljan Grad, Otok Virje, Virje Križovljansko sjeverni dio i Vratno Otok.

Područja ugroženosti sa mogućim učincima i posljedicama opisana su u točci 1.1.1 ovog dokumenta.

1.2.4. Nuklearne i radiološke nesreće

Teritorij RH s obzirom na moguću ugroženost u slučaju nuklearne nesreće u NE Krško podijeljen je na tri planske zone potencijalne ugroženosti gdje Općina Cestica većim dijelom spada u Zonu III – do 75 km (Slika 19.).

Na području Republike Hrvatske nema izgrađenih nuklearnih elektrana (NE), ali u susjednim državama su dvije, nama najbliže: NE Krško u Republici Sloveniji (10,6 km od državne granice) i NE Pakš u Republici Mađarskoj (74,1 km od državne granice). Na udaljenosti do 1.000 km od područja Republike Hrvatske, odnosno od njenih najvećih populacijskih centara (Zagreb, Osijek, Split i Rijeka) u pogonu se nalazi 40 NE. Na lokacijama tih NE smješteno je 89 energetskih reaktora (1 do 4 reaktorske jedinice po elektrani). Reaktori se razlikuju po snazi, životnoj dobi i tehnologiji. Sva tehnička postrojenja, pa tako i nuklearna, u svom pogonu generiraju određene rizike. Za nuklearna postrojenja najveći rizici se vezuju uz pojavu takvih događaja koji bi doveli do nekontroliranog ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš. Da bi se spriječila pojava kvarova koji dovode do nekontroliranog ispuštanja radioaktivnosti u okoliš, u nuklearnim elektranama se provodi princip obrane po dubini („defence in depth“) koji se sastoji od uvođenja niza aktivnih i pasivnih barijera između radioaktivnih tvari smještenih u jezgri reaktora i okoliša. Unatoč


listopad, 2014.

stranica 51

tome, ipak postoji mala vjerojatnost pojave takvog slijeda događaja koji bi doveo do ispuštanja većih količina radioaktivnih tvari u okoliš – nuklearne nesreće.

U cilju razumljivijeg i primjerenijeg prikazivanja rezultata procjene posljedica koje mogu nastupiti uslijed potencijalne nuklearne nesreće i u cilju provođenja mjera zaštite i spašavanja stanovništva, područje u bližoj i daljoj okolici nuklearnih postrojenja dijeli se na sektore. Sektorizacija područja oko nuklearnog postrojenja uobičajeno se provodi njegovom aksijalnim i radijalnom podjelom, pri tome se samo nuklearno postrojenje smješta u središte podjele. Za NE Krško i NE Pakš, aksijalno je izvršena podjela područja na kružne isječke kuta 22,5°. Time je dobiveno 16 aksijalnih sektora, koji su označeni

velikim slovima od A do S. Način aksijalne podjele, kao i način označavanja pojedinih aksijalnih sektora, identični su onima koje koristi Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA). Radijalna podjela provedena je koncentričnim kružnicama polumjera 25, 50, 75 i 100 km. Na taj su način dobivena 4 radijalna sektora (kružna vijenca), koji su označeni brojevima od 1 do 4. Polumjeri od 25 i 100 km podudaraju se s polumjerima koji su predviđeni za određivanje planskih zona potencijalne ugroženosti. Preostala dva polumjera (50 i 75 km) uvedena su zbog potrebe da se provede detaljnija radijalna sektorizacija onih dijelova hrvatskog područja koji okružuju dvije NE u neposrednom susjedstvu.

Sektori NE Krško

Rezultat sektorizacije područja oko NE Krško su sektori koji se protežu na područje četiri države: Hrvatske, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja sektora (64), njih 39 seže u područje Republike Hrvatske. Radi se o sektorima B1 i B2, svim sektorima oznaka C, D, E, F, G, H, J, K i L te sektoru M4. Navedeni sektori protežu se preko područja jedanaest županija. Pri tome je u potpunosti obuhvaćeno područje Zagrebačke i Krapinsko – zagorske županije te Grada Zagreba, a većim ili manjim dijelom područja Sisačko – moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Koprivničko – križevačke, Bjelovarsko – bilogorske, Primorsko – goranske, Međimurske i Ličko – senjske županije.

Općina Cestica proteže se u radijalnom sektoru 3 i aksijalnom sektoru C NE Krško


listopad, 2014.

stranica 52

Slika 19. Zone ugroženosti NE Krško


listopad, 2014.

stranica 53

Slika 20. Zone i sektori nuklearnih nesreća u najbližim nuklearnim reaktorima

Analizom rezultata za NE Krško i zaštitne mjere zaklanjanja, uočava se da bi u slučaju najtežih nesreća provođenje te zaštitne mjere gotovo sigurno bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ako se najteže nesreće izuzmu iz razmatranja (zbog veoma male vjerojatnosti njihove realizacije) pokazuje se da bi zaštitnu mjeru zaklanjanja u određenim slučajevima bilo opravdano primijeniti u radijalnim sektorima 1 i 2.

Razmatra li se zaštitna mjera evakuacije stanovništva u slučaju nesreće u NE Krško, pokazuje se kako je opravdano provesti ovu mjeru u radijalnim sektorima 1 i 2 u slučaju nesreća prilikom kojih bi došlo do oštećenja jezgre i potpunog otkaza (gubitka integriteta) zaštitne zgrade ili pak do oštećenja jezgre te do kontaminacije i intenzivnog ispuštanja iz sekundarnog kruga elektrane. Primjena ove mjere u radijalnim sektorima 3 i 4 nije opravdana čak i u slučaju najtežih nesreća.


listopad, 2014.

stranica 54

Opravdanost provedbe jodne profilakse procijenjena je vrlo slično kao i provedba zaštitne mjere zaklanjanja. To znači da bi u slučaju najtežih analiziranih nesreća provođenje jodne profilakse bilo opravdano u sva četiri radijalna sektora. Ukoliko se rezultati najtežih sljedova događaja izuzmu iz razmatranja, onda bi provođenje zaštitne mjere jodne profilakse bilo u određenim slučajevima opravdano u radijalnim sektorima 1 i 2.

Na području Općine Cestica potrebno je provoditi mjere zaklanjanja i jodne profilakse. Obaveza Općine je da u svojem Planu zaštite i spašavanja razradi provođenje obveza iz državnog plana i programa zaštite od nuklearne i radiološke nesreće. Obveze Općine su da u svojem Planu zaštite i spašavanja utvrdi: organizaciju provođenja obveza iz Uredbe o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja, razreda zadaće civilne zaštite i ostalih operativnih snaga, način uzbunjivanja, obavješćivanja, lokacije i resurse za dekontaminaciju, organizaciju građana o preventivnim mjerama, organizaciju zaklanjanja, pružanja prve medicinske pomoći i dr. Uredbom o mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slučaju izvanrednog događaja uređuje se odgovor na izvanredni događaj koji može nastati u djelatnostima s izvorima ionizirajućeg zračenja i nuklearnim djelatnostima te mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja i intervencije koje se poduzimaju u slučaju izvanrednog događaja.

1.2.5. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

Na području Općine Cestica nisu karakteristične pojave epidemija koje nastaju kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda razmjera katastrofe i velike nesreće (potresa, poplava, eksplozija), međutim, epidemije, koje nastaju samostalno bez povezanosti s ikakvim drugim nepogodama, predstavljaju realnu opasnost.

Tablica 33. Mogući intenzitet, učinci i posljedice epidemijaINTENZITET UČINAK POSLJEDICA

EPIDEMIJA

-zaraženi ljudi

-smanjena otpornost organizma-narušeno zdravlje, pojava bolesti i mogućih smrtnih ishoda-prekid uobičajenog načina života (smanjena i/ili zabranjena

okupljanja-izostanci sa posla i škole karantena)-psihičke traume (strah od mogućnosti nedostatka dovoljnog broja

medicinskog osoblja i lijekova za saniranje zaraze)-moguće migracije stanovništva (bježanje sa područja zahvaćenog

epidemijom)

-zaražene životinje-bolesti životinja (slinavka, šap, goveđa i svinjska kuga, bedrenica,

Q-groznica, vrbanac)-oboljenja ljudi (uporaba zaraženog mesa-trihineloza)

-zaražene biljke-oboljenja ljudi (uporaba zaraženog bilja – voće, povrće žitarice,

povrtlarske kulture)-oboljele životinje (uporaba krmnog i ostalog bilja kojim se hrane)

-zaražen okoliš -nedovoljna opskrbljenost ljudi i životinja količinama pitke vode-moguće dulje zadržavanje i teže iskorjenjivanja izvora zaraza


listopad, 2014.

stranica 55

Zarazne bolesti ljudi

Neočekivano veliki broj slučajeva neke bolesti, poglavito zarazne, kao i bilo koje druge bolesti, u skoro isto vrijeme na jednom području, naseljenom mjestu gdje obitava veći broj stanovnika, tretira se kao epidemija, a manifestira se u dva pojavna oblika:

epidemija koja nastaje samostalno, nije povezana ni sa kakvim drugim nepogodama,

epidemija koja nastaje kao posljedica nekih drugih elementarnih nepogoda (potres, poplava i sl.)

Mogućnost pojave epidemije prve grupe vrste pojavnosti predstavlja realnu opasnost za stanovništvo bilo kojeg područja, pa tako i za stanovnike Općine Cestica.

Tablica 34. Vrste i karakteristike epidemioloških opasnosti

VRSTA EPIDEMIJE

NAČIN ŠIRENJA BOLESTI

BOLESTI KARAKTERISTIKE BOLESTI PREVENTIVNE MJERE

HIDRIČNE Vodom

Trbušni tifusBacilna i amebna

dizenterijaParatifus

KoleraVirusni hepatitis

Eksplozivni tok bolesti s velikim brojem oboljelih u kratkom vremenskom

periodu.

Sanacija vodoopskrbnih objekata koji su imali

kontaminiranu vodu ili zabrana korištenja iste uz

dovoz pitke vode cisternama.Cijepljenje.

ALIMENTARNE Hranom

Sve vrste bolesti kao i kod hidrične

epidemijeBotulizamTrovanje

stafilokokimaSalmoneloza

Početak vrlo nagao s eksplozivnim tokom i vrlo velikim brojem oboljelih koji može zahvatiti preko 50%

stanovnika predmetnog područja.

Zabrana korištenja svake sumnjive hrane.

Toplinska obrada hrane.Higijensko rukovanje

hranom.Pregled osoba koje rade s hranom na kliconoštvo.

AEROGENE Zrakom

GripaDruge

respiratorne bolesti

Bolesti su izloženi svi, a posebno osobe koje se

u većim skupinama nalaze u zatvorenom

prostoru.

Cijepljenje.Kemoprofilaksa.

TRANSMISIVNE

Insekti(komarci,

uši, mušice)

Pjegavi tifusMalarija

Vrućica zapadnog Nila

HGBSScabies

Ukoliko na ugroženo područje dospije

uzročnik navedene bolesti, postoje

povoljne mogućnosti za razvoj epidemije.

Uništavanje prenositelja bolesti dezinsekcija i

deratizacija.Kemoprofilaksa.

U situaciji pojave određene epidemiološke i sanitarne ugroze posljedice po stanovništvo očitovale bi se u značajnom padu životnog standarda i prekidu uobičajenog načina života, a što bi se posljedično manifestiralo:

u nehigijenskim uvjetima smještaja.

u nedostatnoj opskrbljenosti pitkom vodom.

u prehrani koja ne zadovoljava ni minimalne potrebe.


listopad, 2014.

stranica 56

u uvjetima koji onemogućavaju provođenje aktivnosti opće higijene.

oboljeli dio stanovništva nije u mogućnosti obavljati redovne poslove na radnom mjestu, kao ni kod kuće (poljoprivreda).

u pojavnosti bolesti s mogućim smrtnim ishodom.

Nepoduzimanje preventivnih mjera u pogledu zaštite, prvenstveno prehrambenih artikala i vode, kao i nepravovremeno i nedovoljno efikasno djelovanje na nastalu epidemiološku i sanitarnu ugrozu u konačnici rezultira teškim dalekosežnim posljedicama.

Dodatni negativni utjecaj na svijest stanovništva, uz sve ranije naznačeno, izazvao bi eventualni mogući nedostatak dovoljnog broja medicinskog osoblja i lijekova za sprječavanje i saniranje posljedica zaraze. Unatrag nekoliko proteklih godina od iznimne je važnosti provođenje preventivnih DDD mjera kojima se uništavaju prenosioci novih, ali i opasnih zaraznih bolesti kao što je vrućica Zapadnog Nila i hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom koje se pojavljuju u čitavoj Varaždinskoj županiji. Stanovništvo Varaždinske županije bolovalo je u proteklom periodu od ukupno 50 različitih zaraznih bolesti sa 4 smrtna ishoda zbog zarazne bolesti, a registrirano je 13 epidemija sa ukupno 260 oboljelih od 2 984 izložene osobe. Od toga bilo je 4 epidemija enterokolitisa nepoznate etiologije, 4 epidemija gastroenterokolitisa izazvanih Norwalk virusom, 4 epidemije salmoneloznog trovanja hranom i jedna epidemija izazvana toksinom Staphilococcus aureusa. U promatranom razdoblju bilo je i pojava hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom ili mišje groznice s 5 oboljelih. U 2013. godini bilo je oboljelih od vrućice zapadnog Nila u susjednim županijama: Međimurskoj i Zagrebačkoj. Važno je napomenuti da je 2013. godine registriran seropozitivitet na West Nile virus u konja kojeg prenose s ptica na sisavce komarci te se u skoroj budućnosti može očekivati i pojava ove bolesti i kod ljudi s područja Varaždinske županije. Upravo pojavnost zoonoza i transmisivnih zaraznih bolesti (koje prenose komarci i dr. insekti) nalaže obavezno provođenje preventivnih DDD mjera kojima bi se smanjila populacija prenosioca i na taj način zaštitilo zdravlje pučanstva Županije te njezinih gradova i naselja. Pojava zaraznih bolesti i epidemija u Varaždinskoj županiji nije striktno vezana za određeno teritorijalno područje, nego se one podjednako pojavljuju na svim lokalitetima – izuzetak su neke prirodno žarišne zoonoze koje su u nešto većoj učestalosti prisutne na određenim lokalitetima Županije.

Slijedi prikaz pojavnosti u sporadičnom i epidemijskom pogledu najvažnijih zaraznih bolesti na području Varaždinske županije u proteklom periodu od 2009. do 2013. godine.7

Salmonellosis

7 Zavod za javno zdravstvo - epidemiologija, epidemiološka situacija u Varaždinskoj županiji za razdoblje od 2009 - 2013. godine.


listopad, 2014.

stranica 57

Od salmoneloze u promatranom razdoblju oboljele su 704 osobe. Bilo je i četiri epidemije salmoneloznog trovanja u promatranim godinama. Brzim otkivanjem i adekvatnim protuepidemijskim mjerama brzo i uspješno je zaustavljeno širenje navedenih epidemija.

Campylobacteriosis

Crijevna zarazna bolest izazvana bakterijama iz roda Campylobacer sp. počinje prevladavati ispred salmoneloznog trovanja, što nije bio trend u ranijim godinama i razdobljima. Od 2009. - 2013. godine oboljelo je 935 osoba.

Enterocolitis

Iza gripe i vodenih kozica, enetrokolitis nepoznate etiologije je najučestalija zarazna bolest koja se pojavljuje sporadično, ali u epidemijskom obliku tijekom cijele godine. Od takvih enetrokolitisa nepoznate etiologije u promatranom razdoblju javile su se i četiri epidemije. Ukupno je oboljelo 3 450 osoba.

Varicellae

Kao tipična dječja kapljična zarazna bolest protiv koje se ne cijepi, vodene kozice javljaju se svoji prirodnim tokom i pokazuju istu učestalost proteklih godina. Oscilacije koje se pojavljuju rezultat su kretanja broja osjetljive dječje populacije na tu bolest. U promatranom razdoblju oboljelo je 6 639 osoba.

Meningokokni meningitis/sepsa

Ova opasna i nerijetko smrtonosna bolest izazvana bakterijom Naisseriom meningitis prosječno se javlja u oko 3 slučaja godišnje. U promatranom razdoblju bio je jedan smrtni slučaj. Nije bilo epidemijskog širenja bolesti. Zbog dobre povezanosti zdravstvenog sustava i funkcioniranja pripravnosti unutar epidemiološke djelatnosti uspješno je zaustavljeno daljnje širenje bolesti.

Influenza

Tijekom 2009. godine prisutna je bila pojava novog pandemijskog virusa gripe A H1N1 pdn09 (popularno zvana svinjska gripa) od kojeg je u Varaždinskoj županiji oboljela 2 961 osoba. Sljedećih godina se nastavila cirkulacija istog virusa te je obolijevanje od tog virusa svake godine bilo sve manje smanjivanjem udjela osjetljive populacije cijepljenjem, ali i prebolijevanjem bolesti. Unatrag zadnjih tri godina se promijenila cirkulacija virusa gripe na našem području te dominaciju zauzimaju virusi gripe A H3N2 i virus gripe B koji nisu toliko agresivni i broj oboljelih se kretao od 2000 – 3000 oboljelih.

Tuberculosis activa

U promatranom razdoblju od aktivne tuberkuloze oboljela je 161 osoba i umrle su 4 osobe. Važno je napomenuti da je obolijevanje od tuberkuloze u opadanju i da se svake godine brojka smanjuje. Tako je još 2009. bilo 39 oboljelih, da bi u 2013. godini oboljelo 27 osoba.

Krpeljni meningoencefalitis i Lyme borreliosis


listopad, 2014.

stranica 58

Ove dvije zoonoze koje prenose krpelji javljaju se tijekom proljeća i ljeti što je i razumljivo s obzirom na aktivnost krpelja i veću izloženost ljudi u prirodi u to vrijeme. U prosjeku od KME godišnje obole 2-3 osobe. Ne pokazuje se trend porasta. Ali, zato puno više se obolijeva od Lyme borelioze te je osobito vidljiv porast unatrag dvije godine - 2012. godine 38, a 2013. godine 66 oboljelih.

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom ili mišja groznica

Bolest se javlja obično iza slabih zima kada se znatno poveća populacija miševa. U Varaždinskoj županiji u promatranom periodu bilo je 5 slučajeva mišje groznice. Prisustvo ove bolesti i uzročnika samo dodatno opravdava potrebu za preventivnim DDD mjerama koje bi se ionako po zakonu trebale provoditi u svim jedinicama lokalne samouprave.

STRUČNI KOMENTAR O KRETANJU ZARAZNIH BOLESTI U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI U 2013. GODINI8

Tijekom 2013. Godine u Varaždinskoj županiji prijavljeno je obolijevanje od 32 zarazne bolesti. Ukupno je prijavljeno 6 150 oboljele osobe od zaraznih bolesti i dva smrtna slučaja zbog tuberkuloze. Najviše je bilo prijava od gripe 2 519, pa su redom slijedile po učestalosti prijave ovih bolesti: enerokolitisi nepoznate etiologije, vodene kozice, virusni entrokolitisi, proljevi izazvani bakterijama iz roda Campylobacter, pa zatim respiratorne infekcije izazvane herpes zoster virusom i streptokokom i tako redom. Prijavljene su dvije smrti od tuberkuloze, što nije ništa neobično i novo, jer se radi o obolijevanju starijih osoba koje su bile opterećene s drugim kroničnim nezaraznim bolestima. Usporedbom s prethodnim godinama brojka se bitnije ne razlikuje kao niti redoslijed kretanja bolesti. Tijekom 2013. godine imali smo jednu epidemiju trovanja hranom s baketrijom Salmonellom enteritidis. I unutar dvije obitelji infekciju scabiesa kojom je inficirano petero ljudi.

Prognoza rizika od pojavnosti zaraznih bolesti u Varaždinskoj županiji (epidemije, incidenti)

Na temelju prikazanih podataka o kretanju zaraznih bolesti u Varaždinskoj županiji, te uvida u stanje, kojeg na temelju svakodnevnog rada na nadzoru nad zaraznim bolestima u Varaždinskoj županiji obavlja Higijensko – epidemiološka služba ZZJZ Varaždinske županije, epidemiološka situacija zaraznih bolesti može se ocijeniti povoljnom. Takvo stanje nije posljedica sretnog slučaja, već je posljedica organiziranog djelovanja cijelog zdravstvenog sustava i drugih koji u svojoj domeni kao dio cjelokupnog sustava javnog zdravstva pridonose zdravlju ljudi. Bolesti protiv kojih se cijepi potisnute su na niske brojeve (ospice, rubeola, zaušnjaci, hripavac, tetanus), a neke su i posve eliminirane (difterija, poliomijelitis). Tuberkuloza nakon stagnacije uzrokovane Domovinskim ratom, pokazuje nastavak ranijeg trenda pada učestalosti uz manje oscilacije. Bolesti niskog standarda, kao što su trbušni tifus i bacilna dizenterija, posve su potisnute. Hepatitis A, iako učestaliji, ali uz povremene oscilacije uobičajene za sve zarazne bolesti zbog pravovremeno poduzetih

8 Zavod za javno zdravstvo - epidemiologija, epidemiološka situacija u Varaždinskoj županiji 2014.


listopad, 2014.

stranica 59

protuepidemijskih mjera i poboljšanja sanitarno – higijenskih uvjeta, nastavlja trend pada. Ipak, kao što je poznato, postoje mnogi potencijalno rizični faktori, koji epidemiološku situacije čine potencijalno nesigurnom i zato izravno ovisnom o neprekidnom protuepidemijskom i preventivnom radu. Uz mjere nadzora nad zaraznim bolestima i uz sudjelovanje ostalih segmenata zdravstva (dijagnostika, liječenje, savjetovanje i dr.) u borbi sa zaraznim bolestima, mogu se ovi povoljni trendovi i stanje, po kojima se postupno izjednačavamo sa drugim razvijenim zemljama u Europe i svijeta, zadržati i poboljšati.

Stočne zarazne bolesti i zoonoze

Veterinarska ambulanta Cestica d.o.o. , provodi propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprečavanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i zoonoza, provodi mjere veterinarske zaštite okoliša radi sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih bolesti životinja (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) na području za koje je ovlaštena. Mogućnost pojavnosti stočnih zaraznih bolesti na području općine Cestica je mala, zbog dobre educiranosti posjednika životinja o istima te kontakta koji Veterinarska ambulanta Cestica d.o.o. ima sa posjednicima. Bolesti stočnog fonda mogu prvenstveno biti uzrokovane mikroorganizmima i parazitima. Na pojavnost epizootija treba posumnjati u situaciji kada u kraćem vremenskom razdoblju u istom dvorištu, staji, oboru ili stadu, oboli ili ugine više životinja sa jednakim ili sličnim simptomima bolesti. Osobitu pozornost potrebno je posvetiti pravovremenoj dijagnostici i otklanjanju nositelja zaraznih bolesti zajedničkih ljudima i životinjama (bedrenica, bruceloza svinja, ovaca i koza, leptospiroza, Q-groznica, vrbanac, bolest zapadnog Nila, trihineloza, TBC). Svaka pojavnost zaraznih bolesti šireg razmjera, za stanovništvo predmetnog područja općine posljedično uzrokuje velike materijalne štete.

Projekcije mogućih epizootija u slijedećem desetogodišnjom razdoblju teško je prognozirati jer iste ovise o imunoprofilaktičkim mjerama koje će se provoditi, o dijagnostičkim pretragama koje će se provoditi u svrhu otkrivanja zaraznih bolesti, kao i koje će se zoosanitarne mjere provoditi, a određuje ih Uprava za veterinarstvo svake godine. Moguće epizootije ovise o našem okruženju (pojave bolesti u susjednim krajevima, odnosno državama), o veličini prometa sa životinjama i proizvodima, i napose o savjesti vlasnika životinja u prijavljivanju bolesti.

Ulaskom u EZ povećala se kontrola živih životinja na ulasku u RH iz trećih zemalja te je time smanjena mogućnost pojave nekih zaraznih bolesti.

TBC je sporadična bolest, zbog godišnje kontrole na stadima ne očekuju se veće epizootije.

Bruceloza se također može javiti sporadično. Kod goveda je iskorijenjena. Moguće su sporadične epizootije zbog prometa sa kozama i ovcama bez veterinarske kontrole. Isto je i sa Q groznicom.

Bedrenica, na području općine Cestica je mogućnost pojave izuzetno niska.


listopad, 2014.

stranica 60

Leptospiroza, bolest koja se javlja zbog načina držanja (male površine za pašno držanje),te neobavljanja deratizacije u štalama.

Moguće su veće epizootije američke gnjiloće pčela zbog neprijavljivanja bolesti odnosno njenog zakašnjelog prijavljivanja, te zbog vlasnika koji imaju nekoliko košnica i ne obraćaju pažnju na zdravstveno stanje košnica.

Salmoneloza je bolest koja se povremeno pojavljuje, nadzire se konstantno po Programu Ministarstva poljoprivrede, pa većih izbijanja i epizootija bolesti ne bi trebalo biti.

Ptičja gripa nije zabilježena, obavlja se stalni monotoring, te će se njena pojavnost ovisiti o epizootijama u svijetu.

Bolest zapadnog Nila drži se pod kontrolom vađenjem krvi kod kopitara koji su vektori virusa. Bolest se sve više širi sa istoka Hrvatske.

Povećava se mogućnost pojave Trihineloze jer vlasnici zbog slabijeg imovinskog stanja ne nose na pregled uzorke mesa domaćih svinja, a loše se obavlja deratizacija jedinica lokalne samouprave.

Vrbanac svinja ne može izazvati epizootiju no kao zoonoza je važan jer se sporadično javlja u proljeće i jesen na području cijele Hrvatske.

Na području Općine Cestice nalaze se obiteljska poljoprivredna gospodarstva navedena u Tablici 53.

Zarazne bolesti bilja9

Proizvodnja hrane u posljednje vrijeme se susreće sa problemima sprječavanja širenja i suzbijanja novih biljnih štetočina, čiju pojavu je prouzročila intenzivno – tehnološka i radno intenzivna monokulturna proizvodnja. Uzrok pojave biljnih štetočina su biljni proizvodi koji su im stanište, naročito ako se ti proizvodi neprimjereno, protivno pravila struke, uzgajaju ili čuvaju. Biljnim proizvodima smatraju se:

neprerađeni proizvodi biljnog porijekla,

biljni plodovi i

prerađeni proizvodi biljnog i životinjskog podrijetla.

Svi prethodno nabrojani proizvodi zbog svoje naravi ili načina prerade mogu biti opasni zbog širenja štetočina bilja te im se zbog toga mora pridavati posebna pozornost, odnosno ako se to ne sprovodi, učestalije se pojavljuju, intenzivnije razmnožavaju i stječu dodatnu životnu otpornost.

9 Savjetodavna služba, Javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, Podružnica Varaždinske županije


listopad, 2014.

stranica 61

Štetočina bilja je svaki oblik biljnog ili životinjskog svijeta kao i svaki patogeni uzročnik koji je štetan ili potencijalno štetan za bilje i biljne proizvode, a prema svojoj važnosti dijelimo ih na karantenske, gospodarski važne i ostale.

Karantenska štetočina bilja je štetočina koja je potencijalno štetna za gospodarstvo zemlje, koja još ne postoji u Republici Hrvatskoj ili koja je ograničeno proširena i koja radi sprječavanja unošenja, zahtijeva posebne postupke sprječavanja ulaska u zemlju ili posebne postupke njenog suzbijanja.

Gospodarski važna štetočina bilja je rasprostranjena u Republici Hrvatskoj, može prouzročiti ili uzrokuje veću, ekonomski značajnu gospodarsku štetu, a suzbija se propisanim postupcima.

Ostale štetočine bilja pojavljuju se redovito ili povremeno te ne uzrokuju značajnu štetu, a suzbijaju se uobičajenim postupcima.

Liste karantenskih i gospodarski važnih štetočina bilja donosi, temeljem posebnog propisa, Ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvitka, a objavljuju se u Narodnim novinama, službenom glasilu Republike Hrvatske.

Posljedica intenzivne poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, je pojava novih kao i intenziviranje postojećih biljnih bolesti, štetnika i korova među kojima se ističu:

bakterijska palež jezgričavog voća (Erwinia amylovora),

kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera),

kukuruzni moljac (Ostrinia/Pyrausta/nubilalis)

zlatnožuta krumpirova nematoda (Globodera rostochiensis),

kupusna nematoda (Hetarodera crucuferae),

smrdljiva snijet pšenice (Tilletia spp.),

žuta patuljavost ječma (BYDV)

žutosmeđa pjegavost lista pšenice (Pyrenophora tritici-repentis)

pjegavost ječma (Ramularia collo-cygni)

palež klasa (Fusarium spp.)

Falopia japonica, od ukrasne biljke koja je ukrašavala parkove i vrtove postala je invazivna korovna vrsta u mnogim našim susjednim zemljama. Širi se zapuštenim, neobradivim površinama, uz ceste i putove.

mračnjak (Abutilon theophrasti)

čičak (Xanthium sp.)

ambrozija - korov koji osim što stvara probleme u proizvodnji kulturnog bilja, zbog svoje otpornosti na kemijsko suzbijanje, velik je zdravstveni problem stanovništva zbog alergije koju izazivaju peludna zrnca ovog svake godine sve raširenijeg korova.


listopad, 2014.

stranica 62

Bolesti koje su prisutne na području Varaždinske županije, čija pojavnost je moguća i na području Općine Cestica su: gljivice koju uzrokuju pjegavost lišća žitarica, bolesti klasa. Unatrag 4 godine pojavilo se gljivično oboljenje smrdljiva snijet, opasna bolest koja napada nervni i probavni sistem u životinja i ljudi, stoga su pod ingerencijom poljoprivredne inspekcije bile poduzete mjere uništavanja zaraženih žita, ukopavanjem. Kukuruzu prijeti opasan štetnik, kukuruzna zlatica, koja prodire s istoka u naše krajeve. Pojavom velikih populacija, a zbog rasprostranjenog uzgoja u monokulturi mogu se u narednim godinama očekivati velike ekonomske štete. Da bi se štetnika držalo pod kontrolom potrebno je obavezno sprovoditi širi plodored. Kukuruzni moljac je štetnik koji osim na kukuruzu uzrokuje štete i na drugim kulturama, npr. jabukama, paprici, i dr. Vrlo je bitno, a i postoji zakonska regulativa po kojoj su svi poljoprivrednici dužni uništiti kukuruzinac do 30. travnja, jer sa početkom svibnja počinje let odraslih, dakle leptira i njihov daljnji razvoj. Kukuruzinac je potrebno uništiti jer u njemu prezimljuje štetnik. Prije nekoliko godina pojavile su se nematode na krumpiru koje uzrokuju znatne ekonomske štete, također velikim dijelom zbog nepoštivanja plodoreda. Uz nematode često je prisutna i gljivična bolest "bijela noga". Na zaraženim parcelama zabranjuje se uzgoj krumpira barem 7 godina. Da bi se spriječila mogućnost zaraze potrebna je sadnja deklariranog, zdravog sadnog materijala, sjetva otpornih sorata i poštivanje plodoreda od tri godine. Moguća je pojava žižaka na klipovima kukuruzu u polju. Žišci su skladišni štetnici, ali se u pojedinim godinama mogu pojaviti i u polju. Od ostalih štetnika na kukuruzu javljaju se kukuruzna pipa i sovice pozemljuše. U Varaždinskoj županiji još nisu zapaženi simptomi bakterijske paleži na voćkama. U nekim susjednim županijama zabilježena je prisutnost bakterije Erwinia amylovora, stoga je potreban monitoring kako bi se na vrijeme poduzele potrebne mjere zaštite, jer velika zaraza uzročnikom može rezultirati u krajnosti krčenjem nasada. Unatrag nekoliko godina sve je veća pojava kruškine buhe u nasadima krušaka, a samo adekvatnom zaštitom moguće je održavati kontrolu. U prethodnih nekoliko godina sve je veća rasprostranjenost korova ambrozije.

Vinovu lozu redovito napadaju najvažnije bolesti plamenjača, pepelnica, crna pjegavost i siva plijesan koje, ovisno o vremenskim uvjetima, svake godine u određenom postotku umanje prinos grožđa. Posljednjih se godina u Varaždinskoj županiji sve više širi i vrlo opasna bolest: zlatna žutica vinove loze. Zlatna žutica vinove loze je fitoplazmoza vinove loze čiji simptomi se javljaju u vrijeme cvatnje, ali postaju jasno vidljivi tek krajem lipnja, u srpnju i kolovozu. Suha i topla ljeta jače pogoduju štetnosti fitoplazmoza, pa se u takvim godinama prve promjene na trsevima mogu uočiti već početkom ljeta. Fitoplazmu Flavescence doree prenosi cikada - Scaphoideus titanus ili američki cvrčak. Ova cikada živi na lozi i prenosi fitoplazmu sa zaražene loze na nezaraženu. Kako je 2010. godine potvrđena pojava fitoplazme Flavescens doree, a u 2011. je prvi puta potvrđena i zaraženost američkog cvrčaka, na tom je području potrebno provoditi usmjerene mjere suzbijanja američkog cvrčka, a vinogradare na to obvezuje i Naredba o poduzimanju mjera za sprečavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 7/13). Suzbijanje američkog


listopad, 2014.

stranica 63

cvrčka preporuča se i u ostalim vinogradima gdje su prošle godine primijećeni simptomi fitoplazmoza.

Odvodnja otpadnih voda i deponije otpada

Na području Općine izgrađen je dio sustava odvodnje naselja Cestica i Gornje Vratno. Odvodni sustav na ostalom dijelu Općine planiran je osnovnim Planom Općine, ali dosad nije izgrađen.

Odvodnja otpadnih voda kućanstava i gospodarstava na području općine Cestica nije adekvatno riješena. Sanitarno – fekalne vode odvode se u septičke jame ili gnojnice koje su često nepropisno izvedene tako da zagađuju okolni teren, dok se oborinske i otpadne vode odvode uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke. U takvom režimu odvodnje dolazi do čestih prelijevanja iz jama. Takve bakteriološki zagađene i nedovoljno pročišćene vode predstavljaju opasan medij za zdravlje čovjeka, a zdravstveno neispravne vode posljedično mogu imati utjecaj na proizvodnju hrane, koja se ogleda u uzgoju i tovu stoke i peradi, kao i u proizvodnji proizvoda biljnog porijekla. Štetne posljedice od epidemiološke i sanitarne opasnosti mogu biti velike naročito za područja na kojima se nalaze uzgajivači sa farmama za stoku i perad. Sve navedene konstatacije mogu imati utjecaj na pojavnost zaraznih bolesti, i predstavljati značajan inicijalni element sanitarne opasnosti u uvjetima prirodnih i civilizacijskih katastrofa.

Najveći problem onečišćenja tla i okoliša na području općine Cestica predstavlja nekontrolirano odlaganje otpada, uglavnom komunalnog. Odlaganje otpada uz prometnice, uz korita vodotoka i u šumama, predstavlja devastiranje tla, koje onemogućava ili u najboljem slučaju otežava privođenja tla nekoj namjeni, npr. uređenja zelenih površina i sl.

Problem predstavlja krupni otpad (gume transportnih vozila, bijela tehnika i drugi otpad većih dimenzija) koji se neplanski i protuzakonito odlaže na divljim odlagalištima u neposrednoj blizini naseljenih mjesta i među poljoprivrednim površinama, no možemo slobodno reći da se u zadnje vrijeme ovakve pojave događaju rjeđe, a vjerujemo da u ljudi postaju svjesniji što takvo odlaganje znači u budućnosti za čovječanstvo i sve ostale.

Dodatnu opasnost predstavlja blizina vodotoka jer je time mogućnost zaraze još veća. U manjim količinama ili u pojedinačnim slučajevima isti ne predstavljaju nesreću koja se smatra elementarnom nepogodom, ali u većim količinama ili pri masovnom trovanju (otrovana pitka voda) može postati nesreća većih razmjera. Većina ovih otpadaka, ako je u malim količinama, može se transportirati zajedno s komunalnim otpadom i ne bi predstavljala posebnu opasnost, dok bi se u većim količinama morali podvrgnuti posebnom tretmanu pod strogim nadzorom stručnih službi i osoba.

Na području Županije, pa samim time i na području Općine Cestica još uvijek veliki broj obiteljskih gospodarstava nema na odgovarajući način riješen problem zbrinjavanja stajskog gnoja. Osim što se zagađuje okoliš uslijed konstantnog cijeđenja, mnogi poljoprivrednici


listopad, 2014.

stranica 64

nisu svjesni ekonomskog gubitka jer se zbog neadekvatnog skladištenja stajskog gnoja godišnje izgubi oko 35 € po 1 uvjetnom grlu u gubicima dušika, kalija i fosfora.

Na području Općine organizirano je prikupljanje otpada, kojeg prikuplja Trgovačkom društvu Čistoća d.o.o. Varaždin, Ognjena Price 13.

Otpad se zbrinjava na uređenom odlagalištu komunalnog otpada izvan područja Općine (Velika Trnovitica pokraj Bjelovara).

Postoji više divljih odlagališta uz ceste i poljske putove u blizini naselja Babinec,

Radovec Polje i Otok Virje. Površine onečišćene otpadom su romsko naselje i Gornje Vratno. Na području istočno od postojećeg odlagališta otpada planira se reciklažno dvorište kao jedinstvena lokacija za komunalni i građevni otpad.

Nadležni za reagiranje u slučajevima epidemiološke i sanitarne opasnosti na području općine Cestica su: Dom zdravlja Varaždinske županije sa domicilnim ambulantama u na području Općine, Veterinarska stanica Varaždin, Veterinarska ambulanta Cestica, Savjetodavna poljoprivredna služba Varaždinske županije, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, te teritorijalno nadležne inspekcijske službe.


Izgradnju gospodarskih građevina za uzgoj životinja udaljiti od pojasa stambenog i stambeno – poslovnog objekta. Gospodarske građevine za uzgoj životinja ne smiju se graditi u radijusu od 100 do 500 m oko potencijalne lokacije vodocrpilišta.

Obzirom na pojavu bolesti kao što su ptičja gripa a posebno svinjska kuga tamo gdje je to još moguće potrebno je u naseljima spriječiti širenje istih i njihovo spajanje, odnosno ostaviti razmake koji omogućavaju stvaranje dezinfekcijskih barijera – koridora.


listopad, 2014.

stranica 65

1.3. NESREĆE U KAPACITETIMA U KOJIMA SE PROIZVODE, SKLADIŠTE, PRERAĐUJU, RUKUJE, PREVOZE, SKUPLJAJU I OBAVLJAJU DRUGE RADNJE S OPASNIM TVARIMA JEDNAKIM ILI IZNAD PROPISANIH GRANIČNIH VRIJEDNOSTI IZ PRILOGA I A, DIJELOVA 1. I 2., STUPACA 2. I 3. I PRILOGA 1.B, STUPACA 2. I 3. UREDBE O SPREČAVANJU VELIKIH NESREĆA KOJE UKLJUČUJU OPASNE TVARI

Na području Općine Cestica ne nalazi se niti jedna pravna osoba koja proizvodi, skladišti, prerađuje, rukuje, prevozi, skuplja i obavlja druge radnje s opasnim tvarima iz stupca 3. Priloga I. A Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

1.4. RATNA DJELOVANJA I TERORIZAM

Prema članku 11. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (30/14, 67/14) procjena posljedica od ratnih djelovanja i terorizma izrađuje se na temelju strategijskih dokumenata Republike Hrvatske, javno dostupnih dokumenata koje izrađuje Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova, uzimajući u obzir definiranu strukturu, veličinu i postupke operativnih snaga za djelovanje u katastrofama i velikim nesrećama u odnosu na zahtjeve za njihovom primjenom tijekom otklanjanja posljedica ratnih djelovanja i terorizma.

Opasnost od ratnih djelovanja

Na temelju prosudbe prostora, prijetnji i rizika, može se zaključiti da trenutačno protiv Republike Hrvatske nije, i da u dužem vremenskom razdoblju neće biti, izražena neposredna konvencionalna prijetnja, premda se ona ne smije u potpunosti isključiti. Mala je vjerojatnost da će se u nastupajućem razdoblju razviti konvencionalni sukob u kojem će područje RH biti dio većeg ratišta. Države koje bi eventualno mogle ugroziti Republiku Hrvatsku ne posjeduju visoko sofisticirane snage, nego su uglavnom konvencionalne. Unatoč trendu postupne stabilizacije još uvijek postoji mogućnost pojave i širenja nestabilnosti u okružju Republike Hrvatske. Prijetnje dobivaju novi karakter i u budućnosti će se vrlo teško moći razdvojiti njihova vojna i nevojna komponenta. Izrađena je mogućnost posrednog utjecaja kriza s izvorištem u bližem okruženju i destabilizacijskog utjecaja asimetričnih i transnacionalnih prijetnji.

Opasnost od terorizma

Na globalnoj razini posebno je izražena prijetnja međunarodnog terorizma, koji daje novu dimenziju svim ostalim oblicima transnacionalnih prijetnji, a može prouzročiti i konvencionalne sukobe. Terorizam je u vrlo kratkom vremenu i s nedvojbeno velikim učinkom uspio ugroziti sigurnost svih demokratskih društava, ostvarujući prvi u nizu svojih


listopad, 2014.

stranica 66

ciljeva – stvaranje osjećaja nesigurnosti u populaciji ciljanih država. Proliferacija oružja masovnog uništavanja omogućava stvaranje novih vojnih i terorističkih prijetnji. Dostupnost ovih oružja tehnološki slabijim oružanim snagama agresivnih nedemokratskih država, pa i manjim skupinama, kao i mogućnost njihove uporabe predstavljaju prijetnju svjetske sigurnosti. Ova prijetnja zahtijeva koordinirani odgovor cjelokupnog međunarodnog sustava sigurnosti, a ne samo policijskih i/ili vojnih snaga pojedinih država. Organizirana trgovina narkoticima i ljudima, kao i ostali oblici organiziranog kriminala, uz već izračene destabilizatore, postali su dio izvora sredstava za financiranje terorističkih skupina. Razvoj i intenzivna primjena komunikacijskih i informatičkih tehnologija prate i specifični sigurnosni izazovi, koji se reflektiraju na opću stabilnost i sigurnost, te je razvoj sposobnosti odgovora na takve izazove imperativ na nacionalnoj i međunarodnoj razini. RH je izložena i rizicima velikih šteta i ljudskih žrtava kao posljedice velikih prirodnih i ljudskom djelatnosti izazvanih katastrofa. Postoji visoka vjerojatnost da će se u sustavu sprječavanja većih posljedica, te u uklanjanju i ublažavanju nastalih, zahtijevati potpora i pomoče obrambenog sustava.10

10 Strateški pregled obrane, MORH 2005. godine


listopad, 2014.

stranica 67

2. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o zaštiti i spašavanju (NN 174/04 i izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju NN 79/07 i 38/09 i 127/10) sudionici zaštite i spašavanja su:

fizičke i pravne osobe,

izvršna i predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

središnja tijela državne uprave i

„operativne snage za zaštitu i spašavanje“.

Sukladno članku 7. stavak 1. istog Zakona, operativne snage sastoje se od:

stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini,

službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti,

zapovjedništava i postrojbi vatrogastva,

zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite

službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojoj redovitoj djelatnosti (često se zovu „gotove snage“).

Gotove snage su pravne osobe, udruge, tijela i službe koje se nekim oblikom zaštite i spašavanja bave u okviru redovne djelatnosti kao što su:

zdravstvene ustanove,

komunalna poduzeća,

dobrovoljna vatrogasna društva (DVD) i javne vatrogasne postrojbe (JVP),

crveni križ,

centri za socijalnu skrb,

Hrvatske vode,

Hrvatske šume,

Zavod za javno zdravstvo,

eko udruge, gorska služba spašavanja i slične udruge,

veterinarske službe,

policija,

hrvatski autoklub (HAK) i sl..


listopad, 2014.

stranica 68

2.1. POSTOJEĆI KAPACITETI I SNAGE REDOVNIH SLUŽBI I PRAVNIH OSOBA KOJE SE ZAŠTITOM I SPAŠAVANJEM BAVE U OKVIRU REDOVNE DJELATNOSTI, DRUGIH OPERATIVNIH SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA, SNAGA CIVILNE ZAŠTITE, FIZIČKIH OSOBA I SVEUKUPNO RASPOLOŽIVIH MATERIJALNIH RESURSA KOJI SE MOGU ANGAŽIRATI NA SPRJEČAVANJU NASTANKA I OTKLANJANJU POSLJEDICA KATASTROFE I VELIKE NESREĆE

2.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja na području Općine Cestica

Općina Cestica, kao jedinica lokalne samouprave pod posebnom državnom skrbi, nema ustrojene pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave kao redovitom djelatnosti, tj. nema gotovih snaga koje bi prve intervenirale u slučaju katastrofe ili velike nesreće.

Trenutno se na području Općine Cestica, u slučaju katastrofe ili velike nesreće, može računati na slijedeće organizirane snage:

- Operativne snage zaštite i spašavanja,

- Pravne osobe od interesa za zaštitu i spašavanje,

- Udruge građana od interesa za zaštitu i spašavanje.

Operativne snage zaštite i spašavanja Općine Cestica određene su Odlukom o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje na području Općine Cestica KLASA: 021-05/11-01/25, URBROJ: 2186/03-02-11-1, od 20. lipnja 2011. godine.

Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica

Zadaća Stožera zaštite i spašavanja je stručna potpora Načelniku Općine u rukovođenju i koordiniranju operativnim snagama zaštite i spašavanja Općine Cestica, s ciljem sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica prirodnih i drugih velikih nesreća i katastrofa. Pozivanje i aktiviranje Stožera zaštite i spašavanja nalaže Načelnik općine. Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica ima 9 članova i načelnika.

Sukladno Programu osposobljavanja stožera ZiS, zapovjedništva CZ i vatrogasnog zapovjedništva JLP(R)S-e, održano je osposobljavanje članova Stožera zaštite i spašavanja Općine Cestice, sa ciljem upoznavanja i osposobljavanja polaznika obuke koji kao operativna snaga zaštite i spašavanja za slučaj katastrofe ili velike nesreće upravljaju kriznim događajima na području nadležnosti Općine.


listopad, 2014.

stranica 69

Postrojba civilne zaštite opće namjene

Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša civilna zaštita (CZ) je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja građana, pravnih osoba, državnih upravnih tijela i jedinica lokalne samouprave i uprave radi zaštite i spašavanja ljudi, dobara i okoliša od rizika i posljedica prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća te ratnih razaranja. Ustrojena je zbog opasnosti da Republika Hrvatska ili njezini dijelovi budu ugroženi iznenadnim događajima koji bi imali opseg elementarne nepogode ili ratom, čije posljedice mogu ugroziti ljude, materijalna dobra i okoliš.

Pri procjeni potrebnih snaga za formiranje postrojbe civilne zašite uzeti su u obzir vrsta i razmjeri katastrofa i velikih nesreća, broj stanovnika, mogućnost pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, osposobljenosti stanovništva s aspekta mogućnosti za organiziranje osobne, uzajamne i skupne zaštite, te razmještaj dijelova sela u prostoru. Postrojba CZ-a opće namjene za područje Općine Cestica broji ukupno 29 pripadnika raspoređenih u jedan tim (2 skupine – 8 ekipa). Postrojba CZ-a nije osposobljena za provođenje složenih zadaća zaštite i spašavanja, tako da je svojom obučenošću i opremljenošću osposobljena provoditi manje složene zadaće kao što su logistički poslovi, organizacija i provođenje evakuacije, zbrinjavanja, sklanjanja i obrane od poplava (punjenja vreća s pijeskom i izgradnja „ zečjih nasipa“).

Struktura postrojbe Civilne zaštite opće namjene za područje općine Cestica

UKUPNO: Zapovjednik Tima – 1; Zamjenik zap.tima – 1;bolničar – 1;zapovjednik skupine – 2; ekipa -6 x 4 spasioca = 24; = 29 obveznika.


listopad, 2014.

stranica 70

Povjerenici civilne zaštite

Za područje Općine imenovano je 14 povjerenika civilne zaštite.11

Zapovjedništva i postrojbe vatrogastva

Na području Općine Cestica djeluje 6 dobrovoljnih vatrogasnih društava, od kojih 3 DVD-a imaju vatrogasna vozila za gašenje požara, a ostala dobrovoljna vatrogasna društva samo osobnu opremu, te nešto skupne opreme, kao vatrogasne motorne štrcaljke (VMŠ), traktorske cisterne i pripadajuću opremu.

U vlasništvu većine udruga nalaze se i vatrogasni domovi u sastavu kojih su izgrađena i spremišta za vatrogasnu opremu i tehniku. U narednoj tablici dat je prikaz dobrovoljnih vatrogasnih društava sa brojem operativnih vatrogasaca i značajnijom skupnom opremom i tehnikom.

Tablica 35. Pregled DVD-a Općine Cestica

RED. BR VATROGASNA DRUŠTVA

BROJ OPERATIVNIH

VATROGASACA

MTS(BITNIJI: CISTERNE, NAVALNA VOZILA)

1. DVD Lovrečan – Dubrava(središnje društvo) 20 navalno vozilo ''Volvo FL16''

kombi vozilo ''TAM 80A50''

2. DVD Križovljan - Cestica 10navalno vozilo ''Magirus Deutz''kombi vozilo ''Volkswagen transporter''

3. DVD Gornje Vratno 10 navalno vozilo ''DAF 1300''

4. DVD Babinec 10 kombi vozilo Mercedes

5. DVD Virje Križovljansko 10 kombi vozilo ''Mercedes 308''

6. DVD Gradišće 10 kombi vozilo ''TAM''zapovjedno vozilo ''Lada Niva''

Izvor:Općina Cestica, 2014.

Najbliža profesionalna vatrogasna jedinica (dežurna 24 sata) nalazi se Varaždinu.

Pravne osobe i službe koje se mogu angažirati u zaštiti i spašavanju

Pravne osobe su nositelji posebnih zadaća u zaštiti i spašavanju. Pravne osobe koje će dobiti zadaću zaštite i spašavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Općine Cestica prema Odluci o određivanju operativnih snaga zaštite i spašavanja i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje na području Općine Cestica su:

11 Izvor podataka JUO Općine Cestica


listopad, 2014.

stranica 71

Raspoloživi materijalni resursi koji se nalaze na području općine Cestica

Na području Općine ne postoji planirani materijalni resursi koji bi se koristili u akcijama zaštite i spašavanja, poglavito iz razloga što na području Općine ne postoje pravne osobe čija bi se profesionalna materijalna sredstva mogla koristiti u akcijama zaštite i spašavanja.

Na području Općine registrirane su i djeluju pravne i fizičke osobe koje se bave građevinskom, prijevozničkom, i drugom sličnom djelatnošću od interesa za zaštitu i spašavanje,te se one po potrebi u slučaju izvanrednih situacija, a u suradnji s drugim nadležnim službama, mogu sa svojim zaposlenicima, poslovnim prostorima i postojećom mehanizacijom uključiti u pomoć žrtvama većih nesreća i katastrofa.

Tablica 36. Pregled pravnih i fizičkih osoba sa sredstvima i djelatnicima

R.BR.

NAZIV PRAVNE OSOBE, ADRESA,

IME I PREZIME ODGOVORNE

OSOBE

BROJ ZAPOSLENIH

VRSTA MATERIJALNO

TEHNIČKOG SREDSTVA

(KAMION, UTOVARIVAČ, BAGER

I SL..)

1.Autoprijevoznik Stjepan Golubić,

Radovec Polje, Vl. Nazora 10, 098751363

Stjepan Golubić 1 kamion,rovokopač

2. BT d.o.o., Babinec, Varaždinska 46, 098284513 Drago Knezoci 8

2 utovarivača,1 kamion za čišćenje snijega

3,Niskogradnja i nadzor Veselnik,

8.maja 18, Kolarovec, 42208 Cestica, 098715714

Mario Veselnik 17

1 stroj za čišćenje snijega,1 rovokopač,1 traktor,1 greder

4.Poljoprivredni proizvođač Emil

Kotolenko, Babinec, Varaždinska 62, 098866908

Emil Kotolenko 13 traktora,3 ralice,3 posipača

5.

Pilana, proizvodnja i trgovina Vlado Friščić, Dubrava

Križovljanska, Varaždinska 2, 098268907

Vlado Friščić 8 viljuškar,bager

6.

Obrt za prijevoz i poljoprivredu Mladen Jambrek, Seget Donji,

Škrape 1, 21220 Trogirškrape 1, Trogir , poslovnica u Cestici,

Dravska bb, 0911267532

Mladen Jambrek 63kamion,viljuškar,traktor

7. HO-TIMA d.o.o., Selci Križovljanski 23, 0913739150 Ivan Hohnjec 15

autodizalica,kamion,viljuškar,škarasta platforma

8. Premužić transporti d.o.o., Veliki Lovrečan, Sv. Lovre 2 Mirko Premužić kamion

9. Kontrans d.o.o., Babinec, Varaždinska 46,

Stanko Turščak 15 kamion,bager,


listopad, 2014.

stranica 72

R.BR.

NAZIV PRAVNE OSOBE, ADRESA,

IME I PREZIME ODGOVORNE

OSOBE

BROJ ZAPOSLENIH

VRSTA MATERIJALNO

TEHNIČKOG SREDSTVA

(KAMION, UTOVARIVAČ, BAGER

I SL..)viljuškar

10.

Autoprijevoz, građevinski strojevi, proizvodnja betona i

poljoprivredna proizvodnja Stjepan Mislović, Gornje Vratno,

Varaždinska 74, 0989828358

Stjepan Mislović 5 kamion,utovarivač

Izvor: JUO Općine Cestica, listopad 2014.

Udruge od interesa za zaštitu i spašavanje stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša na području Općine Cestica

Nastavnim tabličnim prikazom predočene su Udruge koje djeluju na području Općine Cestica te se mogu angažirati za potrebe zaštite i spašavanja.

Tablica 37. Udruge građana na području Općine CesticaRED. BR NAZIV UDRUGE BROJ ČLANOVA

1. Planinarsko društvo- ogranak Dugi Vrh 202. Lovačko društvo „Sv. Hubert“ Cestica 39

3. Lovačko društvo Cestica 40

4. Športski ribolovni klub Cestica 90Izvor: Udruge Općine Cestica, listopad 2014.

Pravne osobe koje djeluju na području Općine Cestica, a nisu u nadležnosti Općine, te postupaju prema vlastitim operativnim planovima

MUP – Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin

JVP Varaždin (Trenkova 44)

DUZS – Područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin (Kratka 1/IV)

HGSS – Stanica Varaždin (Stanka Vraza 15)

Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu sa sjedištem u Varaždinu (Međimurska 26b)

Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija Varaždin

Hrvatski Telekom d.d. (Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb)

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Podružnica Varaždin

Dom zdravlja Varaždinske županije,


listopad, 2014.

stranica 73

Zavod za hitnu medicinsku pomoć Varaždinske županije

Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije (Ivana Meštrovića bb), higijensko – epidemiološka djelatnost (F. Galinca 4)

Veterinarska stanica d.o.o. Varaždin

Veterinarska inspekcija, Ured veterinarske inspekcije Varaždin (Kratka 1)

Centar za socijalnu skrb Varaždin

HEP ODS d.o.o. Elektra Varaždin (Kratka 3), Pogon Ivanec

Termoplin d.d. Varaždin (Vjekoslava Špinčića 78)

Ivkom-plin d.o.o. Ivanec

Hrvatske ceste d.o.o. Varaždin (Kralja P. Krešimira IV 25)

Županijska uprava za ceste Varaždinske županije (Ljudevita Gaja 4)

Hidroing d.o.o. Varaždin (Optujska 161)

Varkom d.d. Varaždin (I. Kukuljevića 9a)

Čistoća d.o.o Varaždin

2.1.2. Potrebne snage za zaštitu i spašavanje, ovisno o katastrofi i velikoj nesreći

U daljnjem tekstu i tablicama su definirane potrebne snage za zaštitu i spašavanje ovisno o katastrofi i velikoj nesreći, sa strukturom i veličinom potrebnih operativnih snaga, drugih personalnih i organizacijskih resursa te materijalnih resursa za zaštitu i spašavanje.

Tablica 38. Potrebne snage u slučaju poplava (bujice)POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POPLAVE (BUJICE) NAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- DVD –i sa područja Općine- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Povjerenici za civilnu zaštitu- Komunalno poduzeće „Babić“ d.o.o.- Osnovna škola Cestica- Ambulanta opće medicine Cestica- Pravne osobe s materijalno tehničkim sredstvima

Raspoložive snage zaštite i spašavanja s područja Općine(prema nadležnosti)

- Hrvatske vode, VGO Varaždin- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin- Dom zdravlja Varaždinske županije – ambulante sa područja

Općine- Veterinarska stanica d.o.o. Varaždin- ambulanta Cestica- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije – Higijensko –

epidemiološka djelatnost- Zavod za hitnu medicinsku pomoć Varaždinske županije- HEP ODS d.o.o „Elektra“ Varaždin – Pogon Ivanec- Županijska uprava za ceste Varaždinske županije

Snage za zaštitu i spašavanje sa područja drugih JLS ili na nivou Varaždinske županije(prema nadležnosti)


listopad, 2014.

stranica 74

Tablica 39. Potrebne snage u slučaju potresa

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU POTRESA NAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- VZO Cestica sa pripadajućim DVD-ima- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Povjerenici za civilnu zaštitu- Komunalno poduzeće „Babić“ d.o.o- Osnovna škola Cestica- Ambulanta opće medicine Cestica- Pravne osobe s materijalno tehničkim sredstvima- Udruge sa područja Općine


- JVP Varaždin- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin- DUZS – područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin,

Specijalističke postrojbe civilne zaštite za spašavanje iz ruševina- Dom zdravlja Varaždinske županije – ambulante sa područja

Općine- Veterinarska stanica d.o.o. Varaždin- ambulanta Cestica- Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije- HGSS – Stanica Varaždin- Gradsko društvo crvenog križa Varaždin- Centar za socijalnu skrb Varaždin- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije – Higijensko –

epidemiološka djelatnost- HEP ODS d.o.o „Elektra“ Varaždin – Pogon Ivanec- Termoplin d.d. Varaždin- Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija

Ivanec- Hrvatski Telekom d.d.- Županijska uprava za ceste Varaždinske županije- Ivkom d.d. Ivanec- Varkom d.d. Varaždin- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Podružnica

Varaždin

Snage za zaštitu i spašavanje sa područja drugih JLS ili na nivou Varaždinske županije (prema nadležnosti)

Tablica 40. Potrebne snage u slučaju ostalih prirodnih uzroka (suša, olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledica)

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU OSTALIH PRIRODNIH UZROKA NAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- VZO Cestica sa pripadajućim DVD-ima- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Povjerenici za civilnu zaštitu- Pravne osobe s materijalno tehničkim sredstvima- Komunalno poduzeće „Babić“ d.o.o- Osnovna škola Cestica- Ambulanta opće medicine Cestica- Udruge sa područja Općine


- JVP Varaždin- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin

Snage za zaštitu i spašavanje sa područja drugih JLS ili na


listopad, 2014.

stranica 75

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU OSTALIH PRIRODNIH UZROKA NAPOMENA- DUZS – područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin,- Dom zdravlja Varaždinske županije – ambulante sa područja

Općine- Veterinarska stanica d.o.o. Varaždin- ambulanta Cestica- Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije- HGSS – Stanica Varaždin- Gradsko društvo crvenog križa Varaždin- HEP ODS d.o.o „Elektra“ Varaždin – Pogon Ivanec- Termoplin d.d. Varaždin- Hrvatske šume, Uprava šuma Podružnica Koprivnica, Šumarija

Ivanec- Hrvatski Telekom d.d.- Županijska uprava za ceste Varaždinske županije- Ivkom d.d. Ivanec- Varkom d.d. Varaždin- Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Podružnica

Varaždin

nivou Varaždinske županije (prema nadležnosti)

Tablica 41. Potrebne snage u slučaju tehničko – tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU U SLUČAJU TEHNIČKO – TEHNOLOŠKIH NESREĆA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I

PROMETUNAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- VZO Cestica sa pripadajućim DVD-ima- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Komunalno poduzeće „Babić“ d.o.o, Cestica- Osnovna škola Cestica- Ambulanta opće medicine Cestica- Pravne osobe s materijalno tehničkim sredstvima

Raspoložive snage zaštite i spašavanja s područja Općine (prema nadležnosti)

- JVP Varaždin- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin- DUZS – područni ured za zaštitu i spašavanje Varaždin- Dom zdravlja Varaždinske županije- Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije- Županijska uprava za ceste Varaždinske županije- Švenda Tarmann Chemie d.o.o. Prelog


Tablica 42. Potrebne snage u slučaju nuklearne i radiološke nesrećePOTREBNE SNAGE U SLUČAJU U SLUČAJU NUKLEARNIH I

RADIOLOŠKIH NESREĆA NAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- VZO Cestica sa pripadajućim DVD-ima- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Povjerenici za civilnu zaštitu

Raspoložive snage zaštite i spašavanja sa područja Općine(prema nadležnosti)

- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin- Dom zdravlja Varaždinske županije – ambulante sa područja

Općine- Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije



listopad, 2014.

stranica 76

POTREBNE SNAGE U SLUČAJU U SLUČAJU NUKLEARNIH I RADIOLOŠKIH NESREĆA

NAPOMENA

- Gradsko društvo crvenog križa Varaždin- Postrojba civilne zaštite specijalističke namjene Varaždinske

županije za RKBN zaštitu

Tablica 43. Potrebne snage u slučaju epidemioloških i sanitarnih opasnostiPOTREBNE SNAGE U SLUČAJU EPIDEMIOLOŠKE I SANITARNE

OPASNOSTI NAPOMENA

- Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica- VZO Cestica sa pripadajućim DVD-ima- Tim civilne zaštite opće namjene Općine Cestica- Komunalno poduzeće „Babić“ d.o.o, Cestica- Osnovna škola Cestica- Ambulanta opće medicine Cestica- Pravne osobe s materijalno tehničkim sredstvima

Raspoložive snage zaštite i spašavanja sa područja Općine (prema nadležnosti)

- Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije- Dom zdravlja Varaždinske županije, ambulante sa područja Općine- Veterinarska stanica d.o.o. Varaždin- ambulanta Cestica- Veterinarska inspekcija, Ured veterinarske inspekcije Varaždin- Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije,- Higijensko – epidemiološka služba Varaždin- Gradsko društvo crvenog križa Varaždin- MUP - Policijska uprava Varaždinska, Policijska postaja Varaždin- Varkom d.d. Varaždin


2.1.3. Drugi personalni i organizacijski resursi te materijalni resursi za zaštitu i spašavanje

Procjenom opasnosti ne mogu se predvidjeti u potpunosti posljedice katastrofa i velikih nesreća, pa tako ni dodatne potrebe za ljudskim i materijalnim resursima za zaštitu i spašavanje. U slučaju katastrofa i nesreća većih razmjera, angažirati će se svi ljudski i materijalni resursi koji će se u tom trenutku naći na području Općine, te ovisno o samoj prirodi iste i specijalističke postrojbe raznih ustanova i institucija iz najbližeg grada (npr. JVP,HMP, HGSS, itd.).

U slučaju katastrofa i velikih nesreća Općina Cestica će zatražiti pomoć i angažiranje snaga na razini Varaždinske županije, a po potrebi i RH.


listopad, 2014.

stranica 77

3. ZAKLJUČNE OCJENE

Temeljem identificiranih vrsta, intenziteta i učinaka te mogućih posljedica djelovanja katastrofa i velikih nesreća daju se sljedeće zaključne ocjene u odnosu na:

3.1. POPLAVE

Moguće poplave koje prijete Općini Cestici mogu biti obima velikih nesreća i katastrofa.

Procjena vlastitih mogućnosti

Postojeće snage za zaštitu i spašavanje stanovništva i materijalnih dobara u navedenom slučaju (najgori slučaj) ne bi bile dovoljne u provođenju mjera zaštite i spašavanja.

Veličina ugroženog područja, broj ugroženog stanovništva, stambenih objekata, infrastrukture zahtjeva u navedenom slučaju pomoć sa županijske i državne razine.

Za djelotvornije provođenje mjere zaštite i spašavanja u slučaju poplave potrebno je:

- osigurati pravovremeno uzbunjivanje stanovništva,

- provoditi edukaciju stanovništva u provođenju samozaštite i uzajamne zaštite,

- opremati kadrovski i materijalno dobrovoljna vatrogasna društva,

- operativne snage zaštite i spašavanja upoznati sa njihovim zadaćama u provođenju

mjera zaštite i spašavanja,

- redovito ažurirati snage za zaštitu i spašavanje sa podacima o ljudskim i materijalnim

sredstvima,

- prilikom izgradnje stambenih i poslovnih objekata poštivati mjere u urbanističkom planiranju i građenju

3.2. POTRESI

Prema Seizmološkoj karti republike Hrvatske područje Općine Cestica nalazi se u zoni u kojoj postoji relativno velika opasnost od potresa, te se može očekivati potres intenziteta do 7° MCS.


U Tablica 399. navedene su snage zaštite i spašavanja koje se mogu angažirati u slučaju potresa. U slučaju razornog potresa za spašavanje i otklanjanje posljedica redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem i njihovi materijalni resursi nisu dovoljni.

Za bolju pripremljenost od posljedica potresa potrebno je:


listopad, 2014.

stranica 78

- opremati materijalno tehničkom opremom vatrogasne postrojbe s područja Općine,

- obučiti i opremiti postrojbu civilne zaštite za djelovanje u potresima,

- putem mjesnih odbora upoznati stanovništvo o postupcima u slučaju potresa.

U slučaju razornog potresa za spašavanje i otklanjanje posljedica istog, redovne snage koje se bave zaštitom i spašavanjem sa područja Općine, i njihovi materijalni resursi nisu dovoljni. Općina Cestica nije u mogućnosti sama otklanjati posljedice nastalih potresom. Pored angažiranja vlastitih snaga Općina Cestica trebala bi putem Županijskog Stožera zaštite i spašavanja pozvati snage s županijske razine (specijalističku postrojbu za spašavanje iz ruševina i dr.)

3.3. OSTALI PRIRODNI UZROCI (SUŠA, TOPLINSKI VAL, OLUJNO ILI ORKANSKO NEVRIJEME I JAK VJETAR, KLIZIŠTA, TUČA, SNJEŽNE OBORINE TE POLEDICA)

Suša

Područje Općine Cestice bogato je vodnim resursima.

Snage zaštite i spašavanja Općine vrlo malo mogu učiniti u poboljšanju stanja. U cjelini gledano procjenjuje se da posljedice nastale sušama mogu sanirati redovne službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru vlastite djelatnosti (DVD-i) uz pomoć komunalnog poduzeća Varkom d.d.Varaždin.

Općina Cestica raspolaže dovoljnim ljudskim i materijalnim potencijalima za ublažavanje ovakve vrste prirodne nepogode.Dopremu vode vrše vatrogasne postrojbe za koje je potrebno osigurati cisterne za prijevoz pitke i tehnološke vode.Za smanjenje posljedica od suša u poljoprivredi potrebno je provoditi urbanističke mjere izgradnje sustava navodnjavanja.

Toplinski val

Tijekom srpnja i kolovoza moguć je nastanak toplinskih valova na području Općine Cestica, ali se isto događa vrlo rijetko. Temperature veće od 35o C s velikim postotkom vlažnosti zraka mogu kod stanovnika izazvati zdravstvene smetnje, a kod osjetljivih ljudi i teže zdravstvene posljedica pa čak i smrt.

Pridržavanjem uputa dobivenih od nadležnih službi mogu se izbjeći odnosno umanjiti posljedice uzrokovane toplinskim valom.


listopad, 2014.

stranica 79

Olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar

Postojeće snage dovoljne su za otklanjanje posljedica uzrokovanim olujnim ili o orkanskim nevremenom i jakim vjetrom.Vremensko predviđanje olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra daje mogućnost stanovništvu da preventivno djeluju.Postojeće snage zaštite i spašavanja dovoljne su za otklanjanje posljedica uzrokovanih olujnim i orkanskim nevremenom.Poštivanjem urbanističkih mjera u izgradnji objekata smanjiti će se posljedice uzrokovane navedenim prirodnim uzrocima.

Tuča

Za zaštitu i spašavanje u slučaju tuče dovoljne su postojeće snage zaštite i spašavanja. Potrebno sagledati mogućnost preventivnih mjera i radnji na ublažavanju posljedica tuče.

Klizišta

U području Općine Cestica česte su pojave klizišta u bregovitom dijelu. Navedena klizišta ugrožavaju prometnice, vikendice i vinske klijeti te stambene građevine (manji broj). Klizišta se najčešće javljaju nakon dugotrajnih i obilnih oborina te u vrijeme naglog otapanja snijega. Saniranje klizišta je skupo i zahtjeva velike financijske izdatke te je za takvu vrstu zahvata neophodna pomoć Varaždinske županije.

Snježne oborine i poledica

Snijeg može predstavljati ozbiljnu poteškoću za normalno odvijanje svakodnevnih aktivnosti kao što je npr. cestovni promet ili može predstavljati opterećenje na građevinskoj infrastrukturi (dalekovodi, zgrade).

Postojeće snage zaštite i spašavanja sa područja Općine Cestice dovoljne su za provođenje mjera zaštite i spašavanja u slučaju velikih snježnih oborina i poledice.

3.4. TEHNIČKO – TEHNOLOŠKE KATASTROFE I VELIKE NESREĆE IZAZVANE OPASNIM TVARIMA U GOSPODARSKIM OBJEKTIMA I PROMETU

Na području Općine Cestica jedini stacionarni objekt u kojem se skladište opasne zapaljive tvari je benzinska crpka Luk Oil d.d. u naselju Dubrava Križovljanska.


Postojeće snage zaštite i spašavanja s područja Općine nisu dovoljne za provođenje mjera zaštite i spašavanja u slučaju akcidenta s opasnim tvarima u gospodarskim objektima.


listopad, 2014.

stranica 80

U navedenom slučaju neophodno bi bilo angažirati JVP Grada Varaždina

Za djelotvornije provođenje zaštite i spašavanja potrebno je:

- opremati DVD materijalno tehničkim sredstvima za moguće intervencije u slučaju akcidenta s opasnim tvarima,

- upoznati sudionike zaštite i spašavanja i stanovništvo o mogućim ugrozama i načinu postupanja u slučaju akcidentnih situacija s opasnim tvarima.

Za smanjenje posljedica potrebno se je pridržavati mjera zaštite u urbanističkim planovima i građenju.

3.5. PROLOM HIDROAKUMULACIJSKIH BRANA12

Općina Cestica ugrožena je od proloma HE Formin, odnosno brane u naselju Markovci u susjednoj Republici Sloveniji. U navedenom slučaju može doći do proboja nasipa Virje Otok – Brezje i izazivanja poplava: Lovrečan Otok, Brezje Otok, Križovljan Grad, Otok Virje, Virje Križovljansko sjeverni dio i Vratno Otok.

Već prije je rečeno kako je Općina Cestica pod posebnom državnom skrbi, što znači da ne raspolaže znatnijim materijalnim i financijskim resursima kako bi se samostalno mogla nositi s katastrofom ili velikom nesrećom izazvanom prolomom brana hidroakumulacija, već bi uz pomoć drugih jedinica lokalne i područne samouprave kao i središnjih tijela državne uprave pokušala smanjiti mogućnosti nastajanja i eliminirati posljedice nastale ovakvom vrstom katastrofe.

3.6. NUKLEARNE I RADIOLOŠKE NESREĆE

U slučaju nuklearne ili radiološke nesreće na području Općine Cestica snage Općine ne bi bile dostatne za uklanjanje posljedica nesreće (DVD-i, Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije, Zavod za javno zdravstvo Varaždinske županije, higijensko – epidemiološka služba, Dom zdravlja Varaždinske županije, s domicilnim ambulantama na području Općine), stoga će Načelnik Općine tražiti pomoć Varaždinske županije.

12 Nasip Otok Virje-Brezje je ekstremno velika voda u studenome 2012. godine prelila i probila. Nasip je odmah popravljen u identičnim gabaritima. Hrvatske vode su poduzele sve potrebne aktivnosti za rekonstrukciju ovog nasipa (izrada tehničke dokumentacije, ishođenje dozvola, otkup zemljišta).

Ovaj događaj općenito otvara pitanje stupnja sigurnosti nasipa. Obzirom da je nasip bio izgrađen sukladno prihvaćenim sigurnosnim standardima (a konkretan ekstremni događaj je značajno premašio standarde, velika voda je bila veća od 1000-godišnje vode) postavlja se pitanje da li treba propisati nove standarde. Ako se prihvate novi standardi zaštite te viši nivoi velikih voda, to podrazumijeva i veće i masivnije nasipe te također povećana ulaganja.


listopad, 2014.

stranica 81

3.7. EPIDEMIJE I SANITARNE OPASNOSTI, NESREĆE NA ODLAGALIŠTIMA OTPADA TE ASANACIJA

Postojeće snage zaštite i spašavanja dovoljne su za sprečavanje eventualnog širenja epidemijske i sanitarne opasnosti i za otklanjanje posljedica i asanaciju terena.Za smanjenje posljedica potrebno se je pridržavati urbanističkih mjera koje treba ugraditi u prostorne planove.


listopad, 2014.

stranica 82

4. ZEMLJOVIDI

Vodotoci, (nasipi i branjeno područje, poplavno područje) M:1:25000

Korištenje voda - vodoopskrba M:1:25000

Korištenje i namjena prostora – promet,pošta i telekomunikacije M: 1:25000

Elektroenergetika, M:1:25000

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina, M:1:25000,

Korištenje i namjena površina – razvoj i uređenje prostora


listopad, 2014.

stranica 83

5. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA OPĆINE CESTICA

5.1. Područje odgovornosti

Općina Cestica nalazi se u sastavu Varaždinske županije. Nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Republike Hrvatske. Najdužu granicu (sa svoje zapadne i sjeverne strane) ima s Republikom Slovenijom. Graniči još s Općinama Donja Voća i Vinica s južne strane te s Općinom Petrijanec s istočne strane.

U sastavu Općine nalazi se 20 naselja i to: Babinec, Brezje Dravsko, Cestica, Dubrava Križovljanska, Falinić Breg, Gornje Vratno, Jarki, Kolarovec, Križanče, Križovljan Radovečki, Mali Lovrečan, Malo Gradišće,Natkrižovljan, Otok Virje, Radovec, Radovec Polje, Selci Križovljanski, Veliki Lovrečan, Virje Križovljansko i Vratno Otok.

Površina Općine iznosi 45,91 km2.

Izvor: JUO Općine CesticeSlika 21. Položaj Općine Cestica u sklopu Varaždinske županije

5.1.1. Rijeke i jezera

Svi vodotoci na prostoru Općine Cestica pripadaju slivu rijeke Drave, odnosno dunavskom slivu. Najznačajniji vodotok je rijeka Drava, koja izvire u Toblaškom polju (Pusterthal na


listopad, 2014.

stranica 84

1192 m n.m.) u Italiji, uz talijansko – austrijsku granicu. Na području Općine rijeka teče u smjeru od sjeverozapada ka jugoistoku u prirodnom koritu, a kod sela Otok Virje mijenja se režim jer protječe akumulacijskim jezerom. Duljina toka Drave na području Općine Cestica je oko 7,5 km do Otok Virja, te oko 3 km u dijelu akumulacijskog jezera.

Desni pritoci Drave su brdski potoci: Zajza i Škornik, koji utječu u rijeku kod Dubrave Križovljanske, Pošalitva s pritocima (Jarki I, Jarki II i Jarki III) koji utječe kod Lovrečana. Na lijevoj obali su uz rijeku rukavci stare Drave, a na slovenskoj strani Pesnica. Potok Rakovnik s pritocima izvire na području Općine i teče prema jugu i pripada slivu Bednje.

Akumulacija Ormoško jezero je u funkciji proizvodnje električne energije (HE Varaždin).

5.1.2. Reljef

Prostorno gledajući područje Općine ima četiri specifične cjeline. To su:

- prostori uz Dravu i Ormoško jezero,

- ravničarski poljoprivredni prostor,

- linearni niz naselja od državne granice do granice s Općinom Vinica,

- brežuljkasti krajolik s izmiješanim naseljima, vinogradima i šumama te dolinama potoka.

Osnovnu karakteristiku prostoru općine Cestica daje geomorfološoka slika blago brežuljkastog podbrđa na jugu, koje čini približno 37 % prostora Općine, u kojem živi 20 % stanovnika, dok je ostalo ravni prostor dravske nizine i krajolika uz rijeku. Spoj naplavne dravske ravnice i brežuljaka Maceljskog pobrđa i istočnih obronaka Haloza čine prepoznatljivu fizionomiju Općine.

Kote terena su između cca 190,0 m n.m. i cca 210, m n.m. s padom prema rijeci Dravi. Brežuljkasti prostor na južnom dijelu općine je na visinama između cca 210,0 m n.m. i 330,0 m n.m..

5.1.3. Geološki pokazatelji

Područje Općine geotektonski pripada varaždinskoj depresiji, koju karakteriziraju klasični sedimenti različitog podrijetla, granulometrijskog sastava i hidrogeološkog sastava. Najstarije naslage sastoje se od pješčenjaka, šejlova, lapora, vapnenca, dolomita i dolomitnih breča. Na tim naslagama leže konglomerati, pješčenjaci, vapnenci, lapori i laporovi vapnenci te lapori s izmjenama pijeska, šljunka i gline.

Područjem Općine prolaze dva rasjeda: jedan smjera sjever-jug (od Ormoža preko Vratnog), a drugi jugoistočnim rubom Općine. Seizmički ovo se područje nalazi u zoni maksimalnog seizmičkog intenziteta VII stupnja prema Mercalli-Cancani-Sieberg skali.


listopad, 2014.

stranica 85

5.1.4. Meteorološki pokazatelji

Klima Općine Cestica je umjerena toplo-kišna klima. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10 °C. Topli dio godine u kojem je srednja temperatura viša od godišnjeg prosjeka traje od sredine travnja do sredine listopada i poklapa se s vegetacijskim razdobljem.

Najtopliji mjesec je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, a najhladniji siječanj sa srednjom mjesečnom temperaturom od –l °C i jedini je mjesec u godini čija je srednja temperatura niža od 0 °C.

Godišnji hod količine oborina je kontinentalnog tipa s maksimumom u toplom dijelu godine (travanj do rujan) i sekundarnim maksimumom u kasnu jesen. Sušnih razdoblja nema. Prosječne godišnje količine oborina iznose 888 mm.

Tijekom godine snježni pokrivač se javlja 44 dana (od listopada do travnja). U prosjeku se može očekivati da je 21-28 dana snježni pokrivač visine 10 cm i više.

Ovo područje je relativno bogato vlagom tijekom cijele godine. Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka variraju između 76 i 82 %.

Osnovna karakteristika režima vjetra je dominantnost vjetrova južnog i zapadnog kvadranta. U toku godine najvjetrovitije je proljeće, a ljeto je godišnje doba s velikom učestalošću slabih vjetrova (oko 80%). Najveća zabilježena brzina vjetra je 30 m/s i to iz sjeveroistočnog smjera.

Godišnji hod količine naoblake ima maksimum zimi, a minimum u srpnju i kolovozu. Godišnje ima oko 55 do 60 vedrih i dvostruko više oblačnih dana. Vedri su najučestaliji ljeti, kad ih ima oko 8 do 9 mjesečno, dok ih u razdoblju od studenog do veljače gotovo i nema. U prosincu i siječnju je polovica dana u mjesecu oblačna.

Područje Općine s cca 1937 sati insolacije godišnje spada u srednje osunčana područja Hrvatske. Najdulje mjesečno trajanje insolacije je u srpnju (oko 9 sati dnevno), a najkraće u prosincu (oko 2 sata dnevno).

Najvedrije razdoblje tijekom godine je od srpnja do rujna, s naoblakom od 5/10 i brojem oblačnih dana 5-6.

Mraz se javlja od rujna do svibnja, pri čemu je najopasniji onaj koji se pojavi u vegetacijskom razdoblju. Tuča se javlja prosječno jednom godišnje, a s najvećom se vjerojatnošću može očekivati da se to dogodi od svibnja do srpnja.


listopad, 2014.

stranica 86

5.2. Stanovništvo na području odgovornosti

Prema Popisu stanovništva 2011. godine Općina Cestica ima 5.806 stanovnika. U tablici se daje prikaz broja stanovnika po naseljima, površine naselja te gustoća naseljenosti.

Tablica 44. Prikaz broja stanovnika

NASELJE POVRŠINA STANOVNICI GUSTOĆANASELJENOSTI

km2 broj Stan./km2

1 Babinec 1,96 575 293,42 Brezje Dravsko 1,22 209 171,33 Cestica 3,81 504 132,34 Dubrava Križovljanska 2,35 267 113,65 Falinić Breg 2,44 100 41,06 Gornje Vratno 5,03 1.301 258,67 Jarki 1,53 155 101,38 Kolarovec 2,87 249 86,89 Križanče 2,70 126 46,7

10 Križovljan Radovečki 0,85 253 297,611 Mali Lovrečan 1,35 65 48,112 Malo Gradišće 0,92 124 134,813 Natkrižovljan 2,63 291 110,614 Otok Virje 3,51 251 71,515 Radovec 1,24 336 271,016 Radovec Polje 1,31 144 109,917 Selci Križovljanski 2,16 184 85,218 Veliki Lovrečan 3,60 337 93,619 Virje Križovljansko 2,30 270 117,420 Vratno Otok 2,13 65 30,5

UKUPNO 0 5.806 126,5Izvor:Popis stanovnika 2011. godina

U podjeli stanovništva prema spolu (prema Popisu stanovništva 2011. godine), udio muškog stanovništva nešto je manji od ženskog stanovništva u ukupnom broju.

Iz tablice je vidljivo da je prosječna gustoća stanovništva na području Općine 126,5 stanovnika/km².


listopad, 2014.

stranica 87

Tablica 45. Dobna i spolna struktura stanovništva

STAROST SPOL BROJ SPOL BROJ UKUPNO

0 – 4 M 151 Ž 154 3055-9 M 150 Ž 163 313

10-14 M 179 Ž 204 383

15-19 M 180 Ž 157 337

20-24 M 175 Ž 159 334

25-29 M 194 Ž 192 386

30-34 M 204 Ž 198 402

35-39 M 219 Ž 182 401

40-44 M 204 Ž 199 403

45-49 M 221 Ž 222 443

50-54 M 237 Ž 200 437

55-59 M 214 Ž 177 391

60-64 M 159 Ž 158 317

65-69 M 131 Ž 136 267

70-74 M 100 Ž 148 248

75-79 M 41 Ž 144 185

80-84 M 32 Ž 124 156

85-89 M 12 Ž 69 81

90-94 M Ž 13 13

95 i više M Ž 4 4

UkupnoOpćina

M 2.803 Ž 3.003 5.806

Postotak %Općina

M 48,3 Ž 51,7 100

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Tablica 46. Aktivno stanovništvo staro 15 i više godina prema pretežitoj aktivnosti

SPOL UKUPNO ZAPOSLENI NEZAPOSL. UKUPNOEKONOMSKI NEAKTIVNI

UMIROVLJENICI DJELATNOSTU KUĆANSTVU

UČENICI-STUDENTI OSTALI

SV 4.805 1.862 393 2.550 1.277 494 358 421M 2.323 1.100 251 972 540 19 173 240Ž 2.482 762 142 1.578 737 475 185 181

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011


listopad, 2014.

stranica 88

Tablica 47. Stanovništvo starije od 15 godina prema spolu i završenoj školiSp

ol

Uku

pno

Bez š

kole

1-3

razr

eda

osno

vne

škol

e

4-7

razr

eda

osno

vne

škol

e

Osn

ovna

škol

a

Sred

nja

škol

a

Sveg

a9+

10+1

1

Stru

čni s

tudi

j

Sveu

čiliš

ni st

udij

Dokt

orat

Nep

ozna

to

sv. 4.805 84 46 300 1.733 2.383 240 151 89 19m 2.323 35 22 102 603 1.450 104 68 36 7

ž 2.482 49 24 198 1.130 933 136 83 53 12Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Broj i kategorije osoba s posebnim potrebama (ranjive skupine)

Tablica 48. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i korištenju pomoći druge osobe

SPOL UKUPNO

STAROSNE SKUPINE70 i više godina

Ukupnosv. 1.303 472m 587 116ž 716 356

Osoba treba pomoć druge osobesv. 467 262m 164 48ž 303 214

Osoba koristi pomoć druge osobesv. 423 237m 153 45ž 270 192

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.


listopad, 2014.

stranica 89

Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva planiranih za evakuaciju

Obvezi evakuacije za slučaj prirodne ili civilizacijske ugroze katastrofalnih razmjera, podliježu slijedeće kategorije građana, a prema raspoloživim i okvirnim podacima, na području Općine Cestica takvih je:

Tablica 49. Kategorije stanovništva za evakuaciju

KATEGORIJA BROJ STANOVNIKA

Djeca od 0-10 g. starosti 618

Majke u pratnji djece od 0-10 g. starosti 61813

Djeca od 10-14 g. koja se evakuiraju bez roditelja 383

Osobe starije od 70 godina 687

Bolesni, invalidi i nemoćni 391

UKUPNO 2.697Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

5.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš

Kulturno-povijesnu baštinu dijelimo na: zaštićenu nepokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu), zaštićenu pokretnu povijesno-kulturnu baštinu (materijalnu) i zaštićenu pokretnu povijesno - kulturnu baštinu (nematerijalnu).

5.3.1. Kulturna dobra

Tablica 50. Popis kulturnih dobara na području Općine CesticaR.BR KULTURNO DOBRO VRSTA ZAŠTITE

1. Župna crkva Uzvišenja Sv. Križa u Radovcu Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture br. 782/1 – 1966.

2. Grad Križovljan u Cestici – zajedno s gospodarskim zgradama

Rješenjem o preventivnoj zaštiti br. 03-UP/I-474/1.

3. Kapela sv. Lovre u Velikom Lovrečanu Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture br. 787/1-1966.

4. Župna crkva sv. Barbare u Natkrižovljanu Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture br 7891(1-1966.

5. Župni dvor u Natkrižovljanu Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture br. 7901/1-1966.

6. Kapela Blažene Djevice Marije (Miklova kapela) u Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture br. 789/1-1966.

13 Podatak temeljen na pretpostavci 1 dijete - 1 majka


listopad, 2014.

stranica 90

R.BR KULTURNO DOBRO VRSTA ZAŠTITEKrižanču

7.Poklonac s raspelom u Dubravi Križovljanskoj – smješten uz državnu cestu D2 u blizini graničnog prijelaza

8. Seoske brvnare pokrivene slamom u Velikom Lovrečanu

9. Seljačka brvnara u Natkrižovljanu10. Seljačka klijet u Natkrižovljanu11. Pil u Babincu, poznat po nazivom "Trpeći Isus“

12. Pil Tužnog Krista iz 17. stoljeća u Dubravi Križovljanskoj

13. Župni dvor u Radovcu14. Stara škola u Radovcu

15. Poklonac Srca Isusovog u Križovljanu Radovečkom – smješten je uz cestu u blizini župnog dvora

16. Župna kuća u Velikom Lovrečanu – danas je obnovljena i pretvorena u mrtvačnicu

17. Poklonac na Lovrečan Brijegu18. Tradicijske kuće u naselju Križanče

19. Tradicijski sklop stambene, gospodarske i pomoćne građevine u Dubravi Križovljanskoj na br. 34

Izvor: PPUO Cestica

Degradacija kulturnih dobara takvih je razmjera da se može govoriti o krajnjoj ugroženosti pojedinačnih spomenika kulture. Za razliku od povijesnih urbanih (gradskih) cjelina koje su ipak uglavnom zaštićene, ruralna povijesna naselja to uglavnom nisu, te zbog nepostojanja učinkovitih zaštitnih mehanizama intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Isto tako, proces preobrazbe, koji je zahvatio ruralne prostore, nepovratno briše granice kulturnih regija i otežava određivanje prostora sličnih tradicijskih oblika. Zbog novih trendova u izgradnji, stare i većinom zanemarene povijesne jezgre, jedine čuvaju identitet naselja.

5.3.2. Spomenik prirode

Na području Općine Cestica nema nacionalnih parkova, parkova prirode i rezervata. Park uz dvorac Križovljan grad zaštićen je kao spomenik parkovne arhitekture, a istovremeno je sastavni dio zaštićenog područja u sklopu Regionalnog parka Mura - Drava.

5.3.3. Šumske površine

Općina ima bogati šumski pokrov u priobalju rijeke Drave i na padinama iznad dolina potoka. Najzastupljenije su šume graba, hrasta kitnjaka, crne johe, a na višim kotama bukve. Od crnogoričnih vrsta ima jele, smreke, borova i ariša. Na području Općine Cestica veći dio šuma je definiran kao „šume gospodarske namjene“, a manji dio kao „šume posebne namjene“. Šuma posebne namjene uz Dravu i mali dio šuma gospodarske namjene uz akumulacijsko jezero, zaštićeni su, sukladno propisima o zaštiti prirode, u kategoriji


listopad, 2014.

stranica 91

regionalnog parka (dio Regionalnog parka Mura – Drava). Manji dijelovi gospodarske šume južno od jezera su unutar ekološke mreže.

5.3.4. Vodoopskrbni objekti

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda i hidranata izvedena je na gotovo cijelom području Općine, a prostor je pitkom vodom opskrbljen iz Regionalnog vodovoda "Varaždin". Nizinski dijelovi pitku vodu dobivaju preko prepumpne stanice PS "Ladanje" i pripadajuće vodospreme VS "Vinica", a viši preko prepumpne stanice PS "Marčan" te pripadajuće vodospreme VS "Barbara". Osim opskrbe pitkom vodom iz Regionalnog vodovoda "Varaždin", neki dijelovi naselja Cestica (Križovljan grad) i Veliki Lovrečan (Lovrečan Otok, Brezje Otok te dio uz cestu Lovrečan – Lovrečan Breg i Dubrava Breg) koriste hidrofore i bunare.

Na Lovrečan Breg i Dubrava Breg dovoz vode vrši DVD Lovrečan – Dubrava.

5.3.5. Poljoprivredne površine

S obzirom na prirodne potencijale i resurse, aktivnost stanovništva vezana je uz vinogradarstvo, poljodjelstvo, ratarstvo i stočarstvo kao osnovne gospodarske djelatnosti. Položaj na kontaktu plodne ravnice doline rijeke Drave i vinorodnim brežuljcima daje Općini posebnost i mogućnost istovremenog intenzivnog korištenja poljoprivrednog zemljišta, vinograda, ali i šuma i livada na brežuljkastom dijelu te onih uz Dravu i u dolinama potoka.

Najveći dio nizinskog dijela Općine predstavljaju najvrednija poljoprivredna tla. Tla su svrstana u ona isključive namjene. To je cijeli prostor između županijske ceste (ŽC 2029) koja vodi od Vratna Gornjeg prema Ormožu, zatim obuhvaća naselja Vratno Gornje, Križovljan Radovečki, Cesticu, Babinec, Brezje Dravsko, sve do županijske ceste (ŽC 2028) koja vodi prema Otok Virju.

Vinogradi su značajan element gospodarskog razvoja područja.

Tablica 51. Poljoprivredna kućanstva prema vrstama korištenja zemljišta

KATEGORIJA BROJ KUĆANSTAVA

Oranice i vrtovi 1.144Povrtnjaci 448

Livade 331Pašnjaci 17

Voćnjaci /Od toga plantažni voćnjaci 721/6Vinogradi /Od toga plantažni vinogradi 939/726

Rasadnici 3

Koriste poljoprivredno zemljište-ukupno 1.346Neobrađeno poljoprivredno zemljište 155

Šumsko zemljište 780Izvor: Popis poljoprivrede 2003.


listopad, 2014.

stranica 92

5.3.6. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata

Tablica 52. Značajniji gospodarski subjekti na području OpćineGOSPODARSKI SUBJEKT NASELJE DJELATNOST

Bio farma Križovljan gradprehrambenaMesarski obrt-Kuća Dubrava Križovljanska

Tehnomontaža Selcimetalska

Strojobravarija Cestar SelciMajhen građevinarstvo

TON-ing Gužvinec građevinarstvoBabić komunalno

Transport BT Babinec

prometTP Drava Babinec

Stjepan Golubić autoprijevoz Radovec PoljeMislović autoprijevoz Gornje Vratno

Duplo-trgovina Babinec

trgovina i uslugeZid-trgovina Babinec

Centar-trgovina Vratno GornjeKonzum Radovec, Jarki i Brezje Dravsko

Pilana Friščić Dubrava Križovljanskadrvna industrija

Drvocommerce KolarovecEMG Elektromehanika Lovrečan elektroindustrija

Bambi d.o.o. Babinec proizvodnja obućePoljoprivredno – gljivarska

zadruga „Frida“ Otok Virje proizvodnja gljiva

Dom za starije i nemoćne „Dom sv. Ane“ Babinec

uslužna djelatnostDom za starije i nemoćne „Matija“ Babinec

Dom za starije i nemoćne „Novi život“ Radovec

Udomiteljstvo Jamnik Nada Otok VirjeVilliglas d.o.o. Gornje Vratno obrada stakla

Krojački obrt Marijan Kos Babinec tekstilna industrijaIzvor: JUOO Cestica, Procjena ugroženosti 2010.

Tablica 53. Značajniji gospodarski subjekti u proizvodnji hrane na području OpćineR.

BR.NAZIV PRAVNE OSOBE,

GOSPODARSTVAIME I PREZIME

ODGOVORNE OSOBEKAPACITET

(BROJ GRLA/STOKE)1. Šincek Ivan, Gornje Vratno, Ivan Šincek 200 kom svinja

2. PG Stjepan Bistrović, Gornje Vratno, Stjepan Bistrović 43 kom mliječne krave43 kom junica

3. OPG Šincek Zvonko, Gornje Vratno, Zvonko Šincek 28 grla peradi – nesilice

4. OPG Pongračić Irena, Križovljan Radovečki, Pongračić Irena 4500 kom brojlera

5. Biškup Milenko, Veliki Lovrečan, Milenko Biškup 10 kom mliječnih krava

6. Korotaj Branko, Veliki Lovrečan, Sv. Lovre 47 Branko Korotaj 10 kom mliječnih krava

10 kom teladi7. OPG Lazar Ivan, Natkrižovljan Lazar Ivan 60 kom koza

Izvor: JUO Općine Cestica, 2014.


listopad, 2014.

stranica 93

5.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata

“Gospodarska zona Cestica“ novim je prostornim planom uređenja općine Cestica i odlukama nadležnih tijela postala zajednički naziv za tri lokacije na kojima se planira poslovna aktivnost u općini Cestica. Prva i najvažnija lokacija označena je kao Lokacija A i nalazi se u Otok Virju i dijelom u Virju Križovljanskom. Druga lokacija je Lokacija B i nalazi se u Babincu, a treća lokacija jest Lokacija C i nalazi se u Dubravi Križovljanskoj. Same oznake označavaju i redoslijed prioriteta komunalne izgradnje i popunjavanja poslovnim subjektima. U Gospodarskoj zoni Cestica, lokacija Otok Virje posluje Poljoprivredno – gljivarska zadruga „Frida“ – proizvodnja gljiva i Tehnodrvo d.o.o. – proizvodnja drvene galanterije.

U Gospodarskoj zoni Cestica, lokacija Babinec posluje Kontrans d.o.o. – metalna industrija i B.T. d.o.o..

U Gospodarskoj zoni Cestica , lokacija Dubrava Križovljanska za sada ne posluje niti jedan gospodarski subjekt.

Prostor gospodarske zone Otok Virje – faza A2 nalazi se na sjevernom području Općine Cestica, uz istoimeno naselje. Prostor se nalazi u blizini rijeke Drave i državne granice s Republikom Slovenijom. Faza A1 je već realizirana, a nalazi se sjeverno od koridora buduće brze ceste.

Prometna veza gospodarske zone Otok Virje – faza A2 predviđena je s jugoistočne strane na postojeću cestu LC 25005, koja povezuje naselja Otok Virje i Virje Križovljansko te u nastavku prema jugu u naselje Cesticu do DC-2.

Drugi prometni pravac kojim se Zona sa zapadne strane povezuje sa naseljem Otok Virje i u nastavku prema sjeveru na granični prijelaz sa Slovenijom, predviđen je preko nerazvrstane ceste u naselju Otok Virje (Ulica 1. maja) i njenog priključka na ŽC 2028.

Prostor gospodarske zone Otok Virje – faze A 1 i A2 je već prostorno definiran i izvedena je parcelacija zemljišta i građevnih čestica, sukladno postojećem UPU gospodarske zone Cestica, Otok Virje A1 i Otok Virje A2 (UZGZ d.o.o. Zagreb).

Za zonu je usvojen razdjelni sustav odvodnje, a odvodnja i pročišćavanje sanitarno-tehnoloških otpadnih voda riješena je postojećim glavnim projektom „Sustav kanalizacije i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda gospodarske zone Cestica, lokacija Otok Virje A1 i Otok Virje A2“ (Aris d.o.o. Varaždin, td. 63/12).


listopad, 2014.

stranica 94

Izvor: JUO CesticaSlika 22. Ortofoto prikaz Gospodarske zone Cestica s Lokacijama A, B i C

5.3.8. Stambeni, poslovni, sportski, i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi

Na području Općine dominantan je način stanovanja u obiteljskim kućama, tako da postoji zanemariv broj stambenih objekata kolektivnog stanovanja kod kojih se podrazumijeva stanovanje većeg broja ljudi na maloj jedinici površine.

Škole i vrtići

Na području Općine postoji dječji vrtić "Zeko" u Cestici. Broj djece u vrtiću je 70 redovitih i 60 u maloj školi. Dnevno se u vrtiću može zateći oko 100 djece.

Djelatnost osnovnog školstva provodi se na području Općine u Osnovnoj školi Cestica (1. do 8. razred) s Područnom školom u Velikom Lovrečanu(1.-4. razred). Na području Općine djeluje i Područna škola Natkrižovljan, Osnovne škole Vinica (1.-4. razred). U donjoj tablici prikazan je broj učenika po razredima.


listopad, 2014.

stranica 95

Tablica 54. Broj učenika na području Općine Cestica

Š K O L A 1.-4. razred 5.-8. razred UKUPNO

Osnovna škola Cestica 211 184 389Područna škola Natkrižovljan 16 0 0

Područna škola Veliki Lovrečan 0 0 0Broj djelatnika 0 0 47

Izvor: Podaci na početku školske godine 2014/2015.

Na području Općine nema srednjih škola kao ni visokoškolskih ustanova. Na području Općine Cestica nalaze se Domovi za starije i nemoćne u sljedećim naseljima:

- dom za starije i nemoćne osobe „Matija“ u naselju Babinec, kapaciteta do 100 osoba,

- dom za starije i nemoćne osobe „Sveta Ana“ u naselju Babinec, kapaciteta do 80 osoba,

- dom za starije i nemoćne osobe u naselju Otok Virje, kapaciteta do 20 osoba,

- dom za starije i nemoćne osobe Radovec, kapaciteta do 80 osoba.

5.3.9. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje

Sklanjanje stanovništva na području Općine Cestica, u slučaju djelovanja prirodnih, tehničko-tehnoloških i ekoloških nesreća, te ratnih razaranja, vršit će se u pogodne objekte (poglavito podrumski prostori, prostori u javnim objektima, školama, vatrogasnim domovima i dr.) u neposrednoj blizini ugroženog područja, odnosno skloništa dopunske zaštite. Ova vrsta skloništa su objekti kojima se brzo i jednostavno rješavaju potrebe u sklonišnom prostoru, a otporna su na pritisak udarnog vala od 0,5 kp/cm². Svrstavaju se u zaštitne objekte koji, u slučaju ukazane potrebe, dopunjuju pomanjkanje skloništa osnovne zaštite i skloništa pojačane zaštite, a obično su kapaciteta od 25 ljudi pa čak do nekoliko stotina u ovisnosti od površine.

Najznačajniji i najpodesniji objekti za sklanjanje ugroženog stanovništva su osnovne škole zbog veličine i podesnosti prostora (grijanje, sanitarni čvorovi), tako i zbog toga što većina ima i vlastitu kuhinju za pripremu hrane i toplih napitaka. Na području Općine Cestica postoje 3 osnovne škole odnosno 1 osnovna i 2 područne škole.

Na području Općine Cestica nalazi se sklonište u sklopu Osnovne škole Cestica kapaciteta do 200 osoba.

Sklanjanje stanovništva ostvarit će se i uporabom podrumskih, zaštićenijih suterenskih prostorija, podzemnih garaža, postojećih obiteljskih skloništa u individualnoj stambenoj izgradnji, te korištenjem prirodnih i drugih vrsta zaklona.


listopad, 2014.

stranica 96

Na području Općine Cestica gotova svaka stambena jedinica ima podrumsku ili sličnu prostoriju koja se može uz određene preinake pripremiti kao prostor za sklanjanje/zaklanjanje.

Podrumske zaklone u zajedničkim stambenim građevinama treba očistiti, pripremiti i prilagoditi za sklanjanje. Po potrebi izvršit će se potpora stropne konstrukcije s daskama (fosnama) i odgovarajućim podupiračima. Isto tako izvršiti će se pojačanje ili zaštita ulaza te zaštita svih otvora (prozora) na odgovarajući način.

5.3.10. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)

Posljedica veće elementarne nesreće bi osim znatnih materijalnih šteta, bio i veliki broj nezbrinutog stanovništva. Tim ljudima bi bila nužna hitna pomoć društva kako bi se osigurao privremeni smještaj, prehrana, zdravstvena zaštite i stvorili uvjeti za život i preživljavanje u novonastalim okolnostima. Na području Općine Cestica ima dovoljno kapaciteta za smještaj (škole, vatrogasni domovi, društveni domovi i dr.) i pripremu hrane tako da bi osnovni uvjeti za normalizaciju života, uz zdravstvenu zaštitu, bila ispunjeni.

Osim toga, moguć je i privremeni smještaj u objekte privatnih osoba, dok se ne ostvare potrebni uvjeti za smještaj u javne prostore. Postoji i mogućnost podizanja šatorskih i drugih privremenih naselja na zelenim površinama – parkovima na području Općine. Njihovu lokaciju određuje Stožer zaštite i spašavanja Općine Cestica.

U nastavno predočenoj tablici prezentiran je pregled objekata za zbrinjavanje i njihovih kapaciteta na području Općine Cestica, zajedno s podacima o mogućnosti pripreme hrane u istima.

Tablica 55. Pregled objekata za zbrinjavanje stanovništva i njihovih kapacitetaVATROGASNI DOM,

ADRESA KAPACITET KUHINJA DA/NE

Cestica, Dravska, 200 daGornje Vratno, Varaždinska, 400 da

Babinec, Školska, 250 da

Virje Križovljansko, Ormoška, 250 da

Veliki Lovrečan, Sv. Lovre, 200 da

Gradišće, Malo Gradišće, 200 da

DRUŠTVENI DOM, ADRESA KAPACITET KUHINJA DA/NEOtok Virje, 150 da

Radovec Polje, Radovec Polje bb, 100 daIzvor: Općina Cestica, Jedinstveni upravni odjel, 2014.

5.3.11. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

Na području Općine djeluju privatne liječničke i stomatološke ordinacije, dok je nositelj veterinarskog zbrinjavanja Veterinarska stanica Cestica.


listopad, 2014.

stranica 97

Tablica 56. Zdravstvene ambulante, stomatološke ordinacije, ljekarne na području OpćineZDRAVSTVENA AMBULANTA, ADRESA ODGOVORNA OSOBA BROJ ZAPOSLENIH

Ivanka Paro Matijašec, dr. med,Dravska 1, Cestica, Ivanka Paro Matijašec 2

Vesna Lozančić, dr.med,Dravska 1, Cestica, Vesna Lozančić 2

STOMATOLOŠKA AMBULANTA, ODGOVORNA OSOBA BROJ ZAPOSLENIHRobert Tomašek, dr.med.dent,

Dravska 1, Cestica, Robert Tomašek 2

LJEKARNA ODGOVORNA OSOBA BROJ ZAPOSLENIHIvanka Brzak, Dravska bb, Cestica, Ivanka Brzak 2

Izvor: Općina Cestica, Jedinstveni upravni odjel, 2014.

5.4. Prometno - tehnološka infrastruktura

5.4.1. Prometni sustav – ceste

Prometni položaj Općine u Županiji, iako je smještena u pograničnom dijelu države, dosta je povoljan. Kroz nju prolazi jedan od ključnih cestovnih prometnih pravaca – državna cesta DC 2: GP Dubrava Križovljanska (granica Republike Slovenije) – Varaždin - Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok. Ova prometnica, u skladu s reljefnim obilježjima, proteže se u smjeru zapad – istok.

Tablica 57. Cestovni pravci na području OpćineBROJ CESTE NAZIV CESTE DULJINA (KM)

Državne ceste

D 2 GP Dubrava Križovljanska (granica Republike Slovenije) – Varaždin - Virovitica – Našice – Osijek – Vukovar – Ilok

Županijske cesteŽC 2027 D2 – V. Lovrečan – D. Voća (Ž 2056) 11,3ŽC 2028 Ž 2029 – Otok Virje – B. Dravsko (D2) 5,6ŽC 2029 GP Otok Virje (gr. R. Slov.) – Vratno Otok – Vinica – Biljevec 16,4ŽC 2035 D2 – Križovljan Radovečki – Natkrižovljan – Ž 2045 3,5

Lokalne cesteLC 25001 Dubrava Križovljanska – D2 0,9LC25002 Lovrečan Otok – Veliki Lovrečan (D2) 0,4LC 25003 Veliki Lovečan (Ž 2027) – Mali Lovrečan (Ž 2027) 3,1LC 25004 Brezje Dravsko (D2) – Kolarovec – Ž 2027 1,4

LC 25005 Virje Otok (Ž 2028) – Virje Križovljansko – Križovljan Radovečki (D2 4,4

LC 25006 L 25005 – Radovec Polje – Radovec (Ž 2035) 3,1LC 25007 Babinec (D2) – L 25015 2,1


listopad, 2014.

stranica 98

BROJ CESTE NAZIV CESTE DULJINA (KM)LC 25015 L 25004 – Netig – Radovec (Ž 2035) 3,5LC 25016 L 25015 – Jarki (L 25017) 1,2LC 25017 Ž 2027 – Jarki – Vinica Breg (Ž 2045) 2,3

LC 25018 L 25019 - Miklinova Kapela – Križanče – Vinica Breg – Marčan (L 25037) 4,2

LC 25020 Gr. R. Slov. – Gornja Voća (Ž 2044) 4,7LC 25032 Gornje Vratno (D2) – Donje Vratno (Ž 2029) 0,6

Izvor: ŽUC

Na prostoru općine Cestica postoje dva međunarodna granična prijelaza prema Republici Sloveniji. Prvi je Dubrava Križovljanska – Zavrč koji ima status stalnog međunarodnog graničnog cestovnog prijelaza I kategorije, a drugi Otok Virje – Ormož sa statusom stalnog međunarodnog graničnog prijelaza II kategorije. Također postoji i malogranični prijelaz Drenovec – Voća (naselje Križanće).

5.4.2. Željeznica

Područjem Općine Cestica ne prolazi željeznička pruga.

5.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli

Značajniji cestovni most preko rijeke Drave je kod naselja Otok Virje i Veliki Lovrečan. Na državnoj cesti D2 nalaze se mostovi u Dubravi Križovljanskoj (Zajza i Škornik) i Velikom Lovrečanu (Pošalitva). Na županijskoj cesti Veliki Lovrečan – Jarki nalaze se tri mosta u naselju Jarki.

5.4.4. Dalekovodi i transformatorske stanice

U sustavu elektroopskrbe cijela Općina Cestica priključena je na transformatorsko postrojenje TS Vinica (35/10 kV), a srednje naponski dalekovodi (10 kV) unutar područja obuhvata ulaze iz dva smjera: Donje Vratno i Vinica Breg.

Na području Općine izgrađeno je 27 transformatorskih postrojenja (TS 10/0,4 kV) ukupno instalirane snage 4200 kVA.

Tablica 58. Pregled transformatorskih stanica na području Općine CesticaBabinec 1 Lovrečan Breg


listopad, 2014.

stranica 99

Babinec 2 Lovrečan OtokBrezje Viničko Lovrečan Vinica

Cestica Nadkrižovljan niže BarbareDubrava Carina RadovecDubrava Centar Radovec PoljeDubrava Zajza Virje

Falinić Breg Virje OtokJarki 1 Virje Otok 2Jarki 2 VIS Babinec

Kolarovec Vratno 1Krči Vratno Vratno 2

Križovljan Cestica Vratno OtokKrižovljan grad farma

Izvor: HEP ODS Elektra Varaždin

Od visokonaponskih uređaja područjem Općine položen je jedan 110 kV dalekovod od granice s Republikom Slovenijom prema TS Nedeljanec.

5.4.5. Energetski sustavi

Na području Općine Cestica nema izgrađenih termoelektrana niti hidroelektrana.

5.4.6. Informacijsko – komunikacijska infrastruktura

Telekomunikacijski sustavi

Opremljenost prostora Općine postrojenjima i uređajima sustava mreže fiksnih telekomunikacija vrlo je dobra.

Od postrojenja danas su u funkciji dva UPS-a (udaljeni pretplatnički stupanj) s ukupno 1920 raspoloživih priključaka:

RSS Cestica – 1280 priključaka,

RSS Veliki Lovrečan - 640 priključaka,

ukupno: 1920priključaka.

Na području općine Cestica u funkciji je ukupno 16 javnih telefonskih govornica i sve imaju svoje pozivne brojeve.

Sveukupni kapacitet pristupne telekomunikacijske mreže je 4320 parica.

Pored korisničkih kabela pristupne mreže područjem Općine položena su tri svjetlovodna kabela. Dva, položeni istočnom granicom, imaju međunarodni značaj, a treći ima funkciju spojnog kabela budući da osigurava priključak postojećih postrojenja (UPS Veliki Lovrečan i UPS Cestica) prema tranzitnoj centrali u Varaždinu.


listopad, 2014.

stranica 100

Na prostoru Općine u funkciji je jedno postrojenje za reeimitiranje televizijskih i radijskih signala. Ovaj TV pretvarač postavljen je na koti 196 m n.m. (Visina stupa 35 m) u naselju Cestica.

5.4.7. Pošta

Poštanski promet na području Općine Cestica organizira i obavlja „Hrvatska pošta“ d.d., Središte pošta Varaždin. Poštanski ured na predmetnom području Općine ima sjedište u naselju Cestica.

5.4.8. Plinovodi i naftovodi

Opskrbu plinom na predmetnom području Općine vrše tvrtke Termoplin d.d. Varaždin, i Ivkom - plin d.o.o. Ivanec.


listopad, 2014.

stranica 101

POPIS SLIKA

Slika 1. Dionica A.33.12. - rijeka Drava – desna obala, rkm 312+600-322+300, staro korito HE Formin (brana HE Varaždin - granica SLO)...............................................................................5

Slika 2. Dionica A.33.15. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 298+035 - 312+600, područje HE Varaždin..............................................................................................................6

Slika 3. Karta izohijeta Varaždinske županije...........................................................................9

Slika 4. Seizmičnost šireg područja Općine Cestica s povratnim periodom od 475 godina izražena vršnim ubrzanjem u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g = 9,81 m/s2)................13

Slika 5. Seizmološka karta za povratni period od 50 godina..................................................17

Slika 6. Seizmološka karta za povratni period od 100 godina................................................17



Slika 9. Odstupanje količine oborine za ljeto 2013................................................................32

Slika 10. Maksimalne izmjerene 10-minutne brzine vjetra na meteorološkim postajama u Hrvatskoj............................................................................................................................... 35

Slika 11. Maksimalne izmjereni udari vjetra (trenutne brzine vjetra) na meteorološkim postajama u Hrvatskoj...........................................................................................................36

Slika 12. Prostorna razdioba maksimalne očekivane 10-minutne brzina vjetra na 10 m iznad tla za koju se može očekivati da bude premašena jednom u 50 godina................................36

Slika 13. Količina oborine za zimu 2008/2009. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka.....................................................................................43

Slika 14. Količina oborine za jesen 2010. izražena u % višegodišnjeg (1961.-1990.) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka.....................................................................................43

Slika 15. Količina oborine za ljeto 2010. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka.....................................................................................44

Slika 16. Količina oborine za zimu 2012/2013. izražena u % višegodišnjeg (1961-1990.) odgovarajućeg mjesečnog srednjaka.....................................................................................44

Slika 17. Prikaz zone ugroženosti kod istjecanja i zapaljenja autocisterne s benzinom (smrtonosna zona u periodu od 60 sekundi) – 54 m – BP Dubrava Križovljanska.................49

Slika 18. Zone ugroženosti NE Krško......................................................................................54

Slika 19. Zone i sektori nuklearnih nesreća u najbližim nuklearnim reaktorima....................55


listopad, 2014.

stranica 102

Slika 20. Položaj Općine Cestica u sklopu Varaždinske županije............................................87

Slika 21. Ortofoto prikaz Gospodarske zone Cestica s Lokacijama A, B i C............................98

POPIS TABLICA

Tablica 1. Dionica A.33.12. - rijeka Drava – desna obala, rkm 312+600-322+300, staro korito HE Formin (brana HE Varaždin - granica SLO)..........................................................................4

Tablica 2. Dionica A.33.15. - rijeka Drava – desna i lijeva obala, rkm 298+035 - 312+600, područje HE Varaždin..............................................................................................................5

Tablica 3. Pregled mogućih područja ugroženosti..................................................................7

Tablica 4. Pregled mogućih poplavljenih prometnice..............................................................7

Tablica 5. Pregled mogućih područja ugroženosti...................................................................7

Tablica 6. Pregled mogućih poplavljenih prometnica.............................................................7

Tablica 7. Pregled ugroženih naselja i prometnica..................................................................8

Tablica 8. Učinci i posljedice mogućih ugroza od bujičnih voda............................................10

Tablica 9. Proglašene elementarne nepogode poradi poplave..............................................10

Tablica 10. Veza između opisnog MCS stupnja potresa i pripadne numeričke vrijednosti vršnog ubrzanja.....................................................................................................................14

Tablica 11. Prikaz broja stanovnika i gustoće naseljenosti....................................................15

Tablica 12. Učestalost potresa na području Varaždinske županije........................................16

Tablica 13. Učinci i efekti potresa..........................................................................................19

Tablica 14 Prikaz stupnjeva oštećenja u postocima za svaku kategoriju zgrade te nastala građevinska šteta.................................................................................................................. 23

Tablica 15. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim postotnim udjelima ranjenih i poginulih................................................................................................................................24

Tablica 16. Prikaz stupnjeva oštećenja sa pripadajućim brojem zgrada, brojem ranjenih i poginulih................................................................................................................................24

Tablica 17. Objekti na području Općine u kojima bi se u slučaju potresa moglo zateći veći broj osoba..............................................................................................................................26

Tablica 18. Prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborina - Varaždinska županija................30

Tablica 19. Proglašene elementarne nepogode poradi suše.................................................31

Tablica 20. Beaufortova skala vjetrova..................................................................................34

Tablica 21. Godišnji hod odabranih meteoroloških parametara 1981-2000. godine.............35


listopad, 2014.

stranica 103

Tablica 22. Proglašene elementarne nepogode poradi olujno i orkansko nevrijeme............37

Tablica 23. Klizišta na području Općine Cestica.....................................................................39

Tablica 24.............................................................................................................................. 40

Tablica 25. Hod broja dana sa tučom za područje Varaždinske županije...............................40

Tablica 26. Proglašene elementarne nepogode poradi tuče.................................................41



Tablica 29. Koncesionari za čišćenje snijega na području Općine..........................................46

Tablica 30. Proglašene elementarne nepogode poradi mraza..............................................47

Tablica 31. Mogući učinci i posljedice uzrokovane teh.-tehn. nesrećama u prometu...........50

Tablica 32.............................................................................................................................. 56

Tablica 33. Vrste i karakteristike epidemioloških opasnosti..................................................57

Tablica 34. Pregled DVD-a Općine Cestica.............................................................................74

Tablica 35. Pregled pravnih i fizičkih osoba sa sredstvima i djelatnicima..............................75

Tablica 36. Udruge građana na području Općine Cestica......................................................76

Tablica 37. Potrebne snage u slučaju poplava (bujice)..........................................................77

Tablica 38. Potrebne snage u slučaju potresa........................................................................78

Tablica 39. Potrebne snage u slučaju ostalih prirodnih uzroka (suša, olujno i orkansko nevrijeme i jak vjetar, tuča, snježne oborine i poledica)........................................................78

Tablica 40. Potrebne snage u slučaju tehničko – tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima i prometu..............................................................................................................79

Tablica 41. Potrebne snage u slučaju nuklearne i radiološke nesreće...................................79

Tablica 42. Potrebne snage u slučaju epidemioloških i sanitarnih opasnosti........................80

Tablica 43. Prikaz broja stanovnika........................................................................................90

Tablica 44. Dobna i spolna struktura stanovništva................................................................91

Tablica 45. Aktivno stanovništvo staro 15 i više godina prema pretežitoj aktivnosti.............91

Tablica 46. Stanovništvo starije od 15 godina prema spolu i završenoj školi.........................92

Tablica 47. Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći i korištenju pomoći druge osobe..............................................................................92

Tablica 48. Kategorije stanovništva za evakuaciju.................................................................93

Tablica 49. Popis kulturnih dobara na području Općine Cestica............................................93


listopad, 2014.

stranica 104

Tablica 50. Poljoprivredna kućanstva prema vrstama korištenja zemljišta...........................95

Tablica 51. Značajniji gospodarski subjekti na području Općine............................................96

Tablica 52. Značajniji gospodarski subjekti u proizvodnji hrane na području Općine............96

Tablica 53. Broj učenika na području Općine Cestica............................................................99

Tablica 54. Pregled objekata za zbrinjavanje stanovništva i njihovih kapaciteta.................100

Tablica 55. Zdravstvene ambulante, stomatološke ordinacije, ljekarne na području Općine.............................................................................................................................................101

Tablica 56. Cestovni pravci na području Općine..................................................................101

Tablica 57. Pregled transformatorskih stanica na području Općine Cestica........................103


listopad, 2014.

stranica 105

· web viewučestalost oborinskih dana s različitim količinama oborina je 30-40 % dana u godini...

Documents