william glasser - nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih

7/22/2019 William Glasser - Nesretni Tinejderi - Nain Na Koji Roditelji i Uitelji Mogu Doprijeti Do Njih

1/177

William Glasser: Nesretni tinejderi - Nain na koji roditelji i uitelji mogu doprijeti do njih

Ameriki psihijatar dr. William Glasser ivi godinama na naim prostorima kroz svoje brojneknjige kroz ideje teorije izbora realitet-ne terapije i kvalitetnih kola. Ako poznajete njegova djelaa odabrali ste proitati ovu knjigu onda poput mene znate da je svaka Glasserova knjiga izvor

novih zamisli i praktinih iskustava primjenjivih u svakodnevnom ivotu i savjetovateljskoj praksi.Ako ga itate prvi put na vama je da ga ponovno odaberete ili ne odaberete. !a sam odabrala uvijekmu se iznova vra"ati jer Glasser nije samo psihijatar i vrstan teoretiar on je i odlian pisa# -


2/177

moglo bi se re"i $ihnian. %itaju"i prie iz njegove psihijatrijske prakse gotovo da moete vidjeti$ine niti sloenih odnosa omirisati atmos$eru doarati zaplet i osjetiti olakanje raspletazajednikih sudbina dok je on kao terapeut i voditelj tek diskretno prisutan. &eorijska pojanjenja

povezana su uvijek jednostavnim i razumljivim ivotnim primjerima. ' ovoj se knjizi Glasser bavinesretnim tinejderima predlau"i roditeljima i uiteljima neke naine na koje lake mogu doprijetido njih. (ade"i godinama s dje#om i mladima a s njima i uz njih i roditeljima i uiteljima

pokuavam istraiti i razumjeti tajnu odrastanja ali i uivati u izazovima koje to istraivanje nosi.)va "e mi knjiga biti od iznimne pomo"i u tim nastojanjima. Na pitanje zato je odrastanje katkadtako bolno za dje#u i roditelje uenike i uitelje i to uiniti da bude manje bolno pokuavajuodgovoriti sve psihologije i pedagogije od pamtivijeka. Glasser nam kao odgovor nudi: teorijuizbora i kon#ep#iju *dobrih odnosa*. +nano je da svako ljudsko bi"e ve" od ro,enja eli da roditeljio njemu skrbe pokazuju mu da ga vole i da im je vano. Gdje je ta grani#a ili taj trenutak kad na

putu odrastanja stari naini iskazivanja ljubavi i skrbi postanu teretom je#a brzo odrastaju aroditelji okupirani svakodnevnim brigama suprunikim odnosima odnosima na posluegzisten#ijom zdravljem katkad i ne primijete kako im dje#a svojim ponaanjem poruuju da ulazeu vrijeme tinejderstva. onedavna tek signali potrebe

/


3/177

Nesretni tinejderi za neovisno"u odjednom se pretvaraju u sve glasnije *lupanje vratima*.&inejderi se na putu osamostaljivanja poinju udaljavati od roditelja ili uitelja jer to vide kao

jedini nain da izbjegnu kontrolu i ponu se ponaati i osje"ati kao odrasle osobe. 0ladi kau dasamo ele pravo na izbore i donoenje odluka o tome to "e im se dogoditi. (oditelji pak kau da ihvole i ele im pomo"i da postanu zdrave odgovorne i uspjene osobe a sve to rade temeljeno je nazdravorazumskim vjerovanjima da djeluju u tom smjeru. ' elji da ostvare taj #ilj spremni su dugo i

uporno kopati na istome mjestu starim znanim metodama. Ako stvari ponu *izmi#ati kontroli*nesretni nemo"ni zabrinuti i izbezumljeni roditelji mogu odabrati samooptuivanje okrivljavanjejedan drugoga povlaenje ili pak na tinejdera vriti jo ve"i pritisak koji "e izazvati nove i dubljekon$likte. ' takvim odnosima povezanost postaje sve slabija a nesre"a sve prisutnija. Glasser

poruuje: 1naga vaeg odnosa jedina je kontrola nad njima. )dnosi i kvaliteta odnosa me,u ljudimau sreditu su interesa ove knjige. 2roz ivotne prie iz psihijatrijske prakse u Nesretnimtinejderima Glasser govori o razliitim *tipovima* nepovezanih nesretnih mladih osoba: onimakoji su odabrali anoreksiju pokuali sui#id imaju teko"a u akademskim postignu"ima i odbijajukolu shizo$renima ovisnima o drogama onima koji su doivjeli gubitak bliske osobeneprilagodljivima... ali i o nita manje nesretnim njihovim roditeljima i uiteljima. 2roz svaku priu

bavi se pouavanjem o kontroliraju"im ponaanjima kao ponaanjima koja unitavaju odnose ine

ih udaljenim i nepovezanim a sve ljude ukljuene u odnos nesretnima pa poruuje: 2ad prestanetekontrolirati dobivate kontrolu3 )n kae da "ete nesretne i nepovezane odnose uiniti boljima ako ihoslobodite sedam ubojitih navika i ako ponete svakodnevno prakti#irati sedam povezuju"ih navika.' ovoj knjizi Glasser poziva sve nesretne u odnosima da uine iskorak i odstupe od dosadanjih*zdravorazumskih vjerovanja* i iskuaju metodu teorije izbora. !elena 4i"ani" so#ijalni pedagog

5


4/177

'6)

%etvrtoga je oujka na televizijskoj mrei A47 prikazan )prah sho8 u kojemu su predstavljenimlada samohrana majka i njezini pokuaji uspostavljanja odnosa s lijepom esnaestogodinjomk"eri iju je iznimnu ljepotu krasila gusta zlatna kosa. ' njihovu domu nije bilo mukar#a. jevoj#isu rekli da joj je ota# ubijen prije negoli se rodila. Njezina je majka o#rtana kao hladna represivna i

li#emjerna. 9ria govori o tome kako se djevojka zaljubljuje u toploga zavodljiva srednjokolskogpro$esora matematike koji osje"aju"i njezinu usamljenost iskoritava prigodu i ostvaruje s njomspolni odnos. ilm naglaava da je i on bio usamljen jer ga je nedavno napustila supruga. 2ao tomoete i pretpostaviti svoju je vezu s djevojkom zapoeo voze"i ju nakon kole ku"i i ubrzo ju jezaveo na jednom zabaenom mjestu. No sluajno ih je vidio e$ djevojine majke koji joj je po

povratku u ured odmah sve ispriao. 0ajka je otila ravno ku"i optuila k"er i one su se stranoposva,ale. jevojka je branila uitelja tvrde"i maj#i da ga voli te da i on nju voli. 0ajka se isteveeri uputila uiteljevoj ku"i i tamo se suoila s njim. a bi izbjegao nevolje uitelj je odmah

ponudio da "e oti"i rekavi: *Ne brinite oti"i "u odmah rano ujutro. Nikada me vie ne"ete vidjeti inikada vie ne"u stupiti u vezu s djevojkom.* &ako je i uinio. 0ajka se vratila ku"i i isprialadjevoj#i to je uinila i na to je pristala. 2ad je djevojka poela braniti uitelja i ponovno se buniti

u ime njihove ljubavi majka ju je ba#ila na pod i odrezala njenu prekrasnu kosu. 0ajku jeuznemirilo to to je uinila no ipak je osje"ala da je postupila ispravno. 0nogo se jo drugih stvaridogodilo koje su zakompli#irale #ijelu situa#iju no kasnije je i majka otkrila svoju priu. 4ila jeslina prii njezine k"eri osim to je za razliku od k"eri ona zatrudnjela pa je k"i


5/177

Nesretni tinejderi bila posljedi#a toga doga,aja. 'spjele su poboljati odnose tek nakon nekolikomunih mjese#i tijekom kojih su se dogodile neke stvari koje su pomogle maj#i da sagleda izlaz.;jubav je ponovno sve pobijedila. )va je pria zgodna i gledljiva na televiziji no ova "e knjiga datiumnogome drukije savjete roditeljima tinejdera koji se uputaju u prerane spolne odnose ilizapadaju u druge poteko"e. ' ovoj "u knjizi pokazati kako je ba vrijeme kad se dogodi neki takavin#ident najbolje vrijeme da se s ljubavlju odnosite prema k"eri koja ezne za ljubavlju. 'initi ono

to je uinila majka u $ilmu moe dovesti do katastro$e. 6elika je mogu"nost da do,e i do sui#ida.9remda se odbijanje i kanjavanje mogu uiniti ispravnim nainima da svojoj zabludjeloj k"erioitate lek#iju oni to zapravo nikada nisu. 9ravi test ljubavi koju imate sa svojim djetetom jestnain na koji se odnosite prema njemu u vrijeme kad ste suoeni sa situa#ijom poput ove a ne kad

je sve u redu. 9riama u ovoj knjizi je #ilj pomo"i vam pro"i kunju koju predstavlja bilo kojiozbiljan problem to ga imate sa svojim tinejderom. ' vrijeme nevolje on oajniki vie nego biloto drugo treba vau ljubav.


6/177

(A&> )4>6A&= 2)N&();'9remda vam se moda tako ne ini no slagati se s vaim tinejderom nije nita tee sada nego uvrijeme kad su on ili ona bili mla,i. %injeni#a to s tim imate poteko"a posljedi#a je naina na kojise oboje odabirete ponaati. )n se ponaa drukije jer je stariji i osje"a se vanim. Njegovo jeizazivaju"e ponaanje normalno. Naalost va izbor da inite ono to roditelji genera#ijama ine

izazvani svojim tinejderima vae osvetljivo ili kontroliraju"e ponaanje tako,er je normalno. 'ovoj "u knjizi objasniti ono to ste osjetili i prije itanja ove knjige. )no to inite ili mislite da bitrebalo uiniti nije imalo nikakve uinke u prolosti nema ih sada a ne"e ih imati ni u budu"nosti.9a ipak vi i dalje odabirete initi upravo to. 0ogli biste snimiti vau zadnju sva,u i kad sljede"azapone re"i: *+bog ega ne bih samo pustila snimku naega zadnjeg sukoba. &ako "u namutedjeti vrijeme i energiju a rezultat "e biti jednak.* 2ao to "u objasniti u ovoj knjizi ma koliko

pokuavali ponaanje adoles#enta ne moete kontrolirati kad niste s njim a moete kontroliratisamo vrlo malo kad ste s njim. No ono to moete kontrolirati to je vae ponaanje. +apravo ?a to"u stalno objanjavati u ovoj knjizi@ jedino ponaanje koje moete kontrolirati je vae. 'pravo zbogtoga ima smisla prestati initi ono to ne djeluje i poeti initi ono to je djelotvorno. Gotovo sve tou knjizi objanjavam vodit "e vas do toga da se prema svom tinejderu ponete odnositi drukije od

naina za koji sa)d sada pa nadalje koristit "u ili izraz on ili ona kad budem govorio o tinejderu.Ne"u koristiti *on ili ona* premda upravo na to mislim.


7/177

Nesretni tinejderi da vjerujete da se trebate postaviti. &ako "ete umjesto da gledate kako va odnoss njim slabi ne samo odrati blizinu ?ma kolika ona sada bila@ nego "ete najvjerojatnije postati jo

blii. A kad se to dogodi bit "ete ugodno iznena,eni promjenom za vas oboje. 1ve to predlaem uovoj knjizi temeljeno je na teoriji izbora koje sam autor i koju primjenjujem od vremena kad sam

prije mnogo godina zapoeo savjetovateljski rad s roditeljima i tinejderima pomau"i im da rijeeprobleme sline onima koje vi imate. 1poznao sam daje svakoga tko poput vas ima problem odnosa

sa svojim tinejderom ?odnosno jednom ili vie drugih znaajnih osoba u svom ivotu@ najboljeopisati kao nesretnu osobu. &o je poznato stanje vaeg tinejdera ili bilo kojeg drugog ovjeka skojim se ne slaete onako kako biste eljeli. +apravo vjerujem daje osim velikog siromatvaneizljeive bolesti ili ivota pod tiranijom nesretnost jedini ljudski problem. > usto to sam vrlo

poznati psihijatar otkad sam razvio teoriju izbora o ljudskoj sam nesre"i prestao razmiljati kao onekoj vrsti mentalnog oboljenja uzrokovanog neim misterioznim to se doga,a u mozgu. Nitko odroditelja niti tinejdera opisanih u ovoj knjizi nema nita kemijski ili $izioloki pogreno u svommozgu. 9roblemi o kojima govorim uzrokovani su nainom na koji se roditelji tinejderi ili objestrane suoavaju sa svojom nesretno"u. 9odravam razmiljanja o nesretnosti kao o jednostavnom

jasnom i razumljivu pojmu. a biste postali sretniji predlaem vam da primijenite teoriju izborakako biste unaprijedili odnos sa svojim tinejderom. +nat "ete da ste uspjeli jer "ete i vi i vae

dijete biti sretni. )sje"at "ete se mnogo bolje jer svi znamo razliku izme,u biti sretan i bitinesretan. 2ad smo nesretni naa je prva pomisao kako trebamo neto uiniti u vezi s tim. +aroditelja koji je nesretan s tinejderom to gotovo uvijek znai pokuati uiniti neto prisiljavaju"ekako bi ga natjerao da se promijeni. 9rijetnje kanjavanje ili podmi"ivanje bit "e vai naje"iizbori. 0oda "ete pokuati na"i nekog savjetovatelja kako bi vam pomogao promijeniti ponaanjevaeg tinejdera. 9ostoji i neka daleka mogu"nost da "ete pokuati promijeniti i svoje vlastito

ponaanje na naine koji "e vas ak i u tom trenutku poteko"a pribliiti


8/177

2ad prestanete kontrolirati dobivate kontrolu vaem djetetu. )va "e knjiga pokuati uvjeritiroditelje da tu daleku mogu"nost promijene ujaku vjerojatnost primjenjuju"i teoriju izbora kojuovdje pouavam. No prije negoli ponem objanjavati teoriju izbora elio bih naglasiti razlikuizme,u sre"e i nesre"e. 2ad smo nesretni nezadovoljni smo i pokuavamo uiniti neto u vezi s tim- primjeri#e promijeniti svoj vlastiti ivot ili to je jo e"e promijeniti neiji tu,i ivot. 2ad smosretni skloni smo biti relativno zadovoljni sa svojim ivotom. Ali tada da bismo se osje"ali jo

bolje moemo se usmjeriti na to da uinimo i neto vie. 9rimjeri#e moemo pokuati proiriti svojkrug odnosa ili proiriti svoj opseg postignu"a a esto i jedno i drugo. 2ad smo sretni na ivotima tenden#iju irenjaB kad smo nesretni na ivot ima tenden#iju suavanja. %im postanetenesretni sa svojim tinejderom pokazujete sklonost da prestanete initi stvari s njim i poinjete%initi stvari prema njemu stvari koje "u uskoro opisati kao sedam ubojitih navika. 1ve dok ste bilizadovoljni svojim tinejderom inili ste vie stvari s njim i poti#ali ga da vie stvari ini za sebe.Cto ste oboje sretniji to vie stvari inite jedno s drugim. Ne kaem da to moraju biti iste stvari kojeste inili dok je on bio u predpubertetu ali uvijek pomae priati sluati i dijeliti na razliitimrazinama i s ovakvom sada zrelijom osobom. %ak i ako ne inite neto vie s njim ini se kao dajevie jer se osje"ate ugodno kad ste zajedno. 7ilj je ove knjige pomo"i vam promijeniti vaa

ponaanja. &o nije neki hazarderski pro#es. )stvarit "ete ga ue"i teoriju izbora teoriju o tome kako

je dobro slagati se s ljudima primjenjuju"i je umjesto teorije koju nazivam psihologijom izvanjskekontrole. &a psihologija koju ve"ina ljudi primjenjuje u svom ivotu i dovodi vas do toga da initestvari prema ljudima koje naruavaju va odnos s njima. &o je teorija koju neuspjeni roditeljikoriste sa svojim tinejderima a koja ih je i dovela do njihove sadanje nesretnosti.


9/177

Nesretni tinejderi

+bog ega trebate psihologiju izvanjske kontrole zamijeniti teorijom izboraEelite li o teoriji izbora ili o psihologiji izvanjske kontrole doznati vie nego to objanjavam uovom poglavlju predlaem vam da proitate moju opsenu knjigu objavljenu


10/177

2ad prestanete kontrolirati dobivate kontrolu stanete govoriti: *)na me natjerala da to uinim.*4ez obzira na to to je vaa tinejderi#a uinila ili rekla ona vas nije prisilila da uinite ili kaete

bilo to - i obrnuto. 1jetite li se nedavne grozne prepirke sa svojom tinejderi#om ut "ete sebekako ponavljate ono to su vama vai roditelji govorili kad su vam *drali lek#ije*: *obila si to sitraila3*. No vi to niste traili u vrijeme kad su vama vai roditelji drali prodike kao to ni vaatinejderi#a to nije traila od vas. 6i ste odabrali odrati prodiku. 9reba#ivati na nju krivnju zbog

vlastitog ponaanja znai jo vie oteati rjeavanje problema. 1iguran sam da od vremena kad stebili jako mali otkrivate kako se nesre"a moe iskuati na mnogo razliitih naina. Na primjermoete biti ljutiti depresivni tjeskobni u strahu napeti umorni bolesni ili ak ludi. 0oetetako,er trpjeti grozne bolove u glavi le,ima ili trbuhu. 0oe vam biti teko zaspati ili moete biti#ijelo vrijeme umorni i hodati uokolo s osje"ajem kao da nosite teek teret na le,ima. >mate limnogo nevolja s vaim tekim tinejderom onda jako dobro znate o emu govorim. Ako "ete natemelju onoga to predlaem u knjizi mo"i odabrati djelotvornija ponaanja koja "ete primjenjivatisa svojim tinejderom tada "ete prestati osje"ati bol i neugodu koju sam prije spomenuo. > bezobzira na to koliko se sada moda osje"ate nelagodno u vaoj je mo"i da se osje"ate bolje aksretno - ako ste u stanju nauiti initi bolje izbore od onih koje inite sada u odnosu sa svojimtinejderom. 9ostoji me,utim ozbiljan problem kojega moda niste svjesni a koji moe stajati na

putu odabiru boljih izbora. &aj je problem va zdravi razum. 'pravo je va zdravi razum podranzdravim razumom drugih ljudi s kojima ste razgovarali taj koji vam govori da odrite lek#iju svojojk"eri svaki put kad se odbije vratiti ku"i na vrijeme. +drav razum se moe de$inirati kao biti toliko

jako uvjeren daje neto istinito da vam nikad ne padne na pamet dovesti u pitanje to uvjerenje.%itaju"i ovu knjigu otkrit "ete da se teorija izbora ne temelji na zdravom razumu te "e vam mnogestvari koje "u predloiti da uinite biti u suprotnosti s vaim dugo podravanim zdravorazumskimvjerovanjima.


11/177

Nesretni tinejderi 0isliti kako nema nieg loeg u dranju lek#ije k"eri ak i kad se ini da to nijedjelotvorno vaa je prirodna tenden#ija potkrijepljena zdravorazumskim savjetima vaih prijatelja iobitelji. 1ve to trebate jest primjenjivati tu strategiju to dulje i dosljednije sve dok ne postanedjelotvorna. 9rimjeri#e ako ste sinu zabranili da koristi auto tjedan dana produljite zabranu namjese# dana. )d svega to ste dosad proitali jedino s ime se moda moete sloiti jest da steupravo sada nesretni. +apravo siguran sam i to na temelju svoga dugogodinjeg iskustva pruanja

pomo"i roditeljima u rjeavanju problema s njihovim tinejderima kad biste sada sjedili sa mnom ikad bih vam objanjavao razlog zato ste nezadovoljni ponaanjem svog tinejdera vi biste seusprotivili i rekli: *!a ne biram to to inim. (ije je o tom klin#u koji me izlu,uje. 2oji mi drugiizbor preostaje kad on ne %ini nita od onoga to mu ja kaem 2ad mu postavim neko jednostavno

pitanje na primjer - L2ad misli do"i ku"iL ili L2amo ide veerasL - on se samo zagleda u menekao da sam sila s uma. obro ja se onda gubim. 6iem derem se prijetim i kanjavam. Cto bistevi uinili u takvoj situa#iji 1amo sjedili i ne radili nita* Na to pitanje roditelja moj je odgovoruvijek isti: *'ite i primjenjujte teoriju izbora koju "u vam sada pokuati pojasniti pa "ete serijetko na"i u situa#ijama poput ove koju ste opisali.* 1vrha je itanja ove knjige nauiti ono to neznate. Nastavite li initi iste zdravorazumske stvari koje su vai roditelji obiavali initi s vamanjihovi roditelji s njima a koje i vi inite sa svojom dje#om - nita se ne"e promijeniti. 4udite

strpljivi3 9otrebno je neko vrijeme da nauite primjenjivati teoriju izbora. 2ad to budete u stanjuubrzo "ete poeti shva"ati da svi ljudi oko vas kad imaju poteko"a s drugim ljudskim bi"emodabiru ono to kau ili uine. )ni to ine jer jednako kao i vi vjeruju daje upravo to ispravnouiniti. No jednako tako kao to ste vi vrsto uvjereni da ste u pravu va je tinejder uvjeren da steu krivu. a biste ga pridobili da uop"e pone razmatrati mogu"nost da ste moda u pravu trebali

biste biti mnogo manje sigurni u sebe i mnogo vie spremni sasluati njegovu stranu medalje.&rebali biste mu dati na neki nain do znanja da vam ne treba sva mo" i da bi bilo dobro podijeliti jemalo s njim.


12/177

2ad prestanete kontrolirati dobivate kontrolu )vom vam knjigom elim pokazati da kad imateproblem s nainom na koji se odnosite prema svom tinejderu suprugu supruzi ili bilo kojemdrugom ljudskom bi"u s kojim se elite dobro slagati nikada taj problem ne"ete rijeiti

pokuavaju"i uiniti sve da druga osoba uvidi da ste vi u pravu a on ili ona u krivu. &eorija izborapouava da problem s kojim se borite gotovo nikada nije jednostavno pitanje ispravnog ilineispravnog. 2ad bi to bilo tako probleme bi bilo mogu"e mnogo lake rijeiti. 6a ivot ne

kontrolira svjetlo na sema$oru kad stanete na #rveno i idete na zeleno. 6a je ivot u mnogo ve"ojmjeri nalik onome to se doga,a kad vam se pred sema$orom upali uto svjetlo. ' takvoj situa#ijine postoji odre,ena ispravna ili pogrena stvar koju treba uiniti. 0oete pouriti na znak utogsvjetla i smrtno stradati od motorista koji juri kroz svoje #rveno svjetlo kako bi to prije proaoraskrije. 0oete snano pritisnuti koni#u i stradati od jure"eg motorista koji dolazi iza vas i kojioekuje da "ete pro"i kroz uto. ' svakom sluaju moete biti u pravu ali nastradati kao da stekrivi. &eorija izbora ui - vas "u pokuati tome pouiti neposredno a vaeg tinejdera posrednokroz ono to "u vas pouiti - da je potrebno uzeti u obzir vau zajedniku #jelokupnu situa#iju. 'situa#iji sa utim svjetlom postoje i neke okolne indika#ije koje vam moda mogu dati nekein$orma#ije koje "e vam pomo"i da izvrite primjeren izbor. 2ad ste u pitanju vi i va tinejderindika#ije su jo jasnije nego kad je rije o utom svjetlu. 2ad se razilazite tad nije primarno

pitanje tko je u pravu a tko u krivu. 6anije je obratiti pozornost na to ho"e li ono to pokuavateuiniti ouvati va odnos s djetetom ili "e mu nakoditi. 2atkad "ete moda trebati i odustati kako

biste ouvali pa ak i unaprijedili taj odnos. 0oda "e i ona kad jednom postane svjesna da je iodustajanje jedna od mogu"nosti prepoznati kako joj je odnos s vama jednako vaan kao i vama snjom. 2ad se u to uvjeri postoji velika ansa da vas prestane gledati kao nekoga tko je uvijek ukrivu dok je ona uvijek u pravu. 0o"i "e vas vidjeti oima osobe koja vie od svega s vama eliodrati blizak odnos.


13/177

Nesretni tinejderi ' mnogo ve"oj mjeri odnosu s vaim tinejderom moe pridonijeti injeni#a daste nauili potovati ono to on eli premda se s njime moda i ne slaete negoli neslaganje kojedovodi do borbe mo"i pa makar vi pritom i pobijedili. Nauit "ete zanemarivati svojzdravorazumski pristup koji vam snano poruuje kako ste vi roditelj vi imate mo" i viju trebateupotrijebiti. !ednostavno pomi#anje osi mo"i tako da ona lei negdje izme,u vas i vaeg djetetauinit "e veliki iskorak prema unapre,enju vaeg odnosa. &ajna uspjenog odnosa izme,u bilo koje

dvije osobe koje nemaju jednaku mo" jest u tome da osoba s vie mo"i kolikogod vie moepokae potovanje za poloaj slabije osobe. on !uanov savjet mogu"im zavodni#ima: *)phoditese s dvorkinjom kao s vojvotkinjom a s vojvotkinjom kao s dvorkinjom* - moe se jednako tako

primijeniti i na druge odnose. %im ponete uvi,ati da je odnos izme,u vas i vaeg tinejdera postaonapet vrijeme je da ponete traiti rjeenje ono koje "e mo"i odnos ojaati a ne"e vas dovesti uiskuenje da iskuate svoju mo". &o je trenutak da pokuavate sve to moete kako biste uvaili

poloaj svog tinejdera makar se inilo potpuno jasnim da je u krivu. 6a tinejder moe biti slabijiod vas no nije lien sposobnosti da sebi i drugima nanese mnogo tete pokazuju"i vam da ga nemoete kontrolirati u koli ili na nekom drugom mjestu kad je izvan vaeg vidokruga. > kao to "u

jo mnogo puta naglasiti u ovoj knjizi: u vrijeme kad je preputen sam sebi snaga vaeg odnosajedina je vaa kontrola nad njim. &eorija izbora ui da kanjavaju"i ga moete dobiti nekoliko

bitaka ali rijetko kad moete pobijediti u ratu. 9odravati rat znai posti"i trenutno zadovoljstvo alidugorono prouzroiti tetu. )boje ste izgubili ako pokuavaju"i rijeiti neki problem naruiteme,usobni odnos. Na primjer koliko ste puta u ivotu neto izjavili i onda odmah pomislili:*Nisam to trebao re"i*. >mali ste tu misao u sebi jer ste i prije negoli ste ju izrekli znali da "etetime nakoditi vaem odnosu. 9ourili ste kroz uto svjetlo u potpunosti svjesni da drugi auto idena vas iz suprotnog smjera. 2ad primjenjujete teoriju izbora uvijek mislite i djelujete tako daouvate i ojaate vae odnose tako da kad do,ete u neku teku situa


14/177

2ad prestanete kontrolirati dobivate kontrolu iju moete tu snagu upotrijebiti za pregovaranje.)no to dogovorite moda ne"e uvijek biti savreno rjeenje ali ne"e biti ni potpuni promaaj. 4it"e dovoljno *negdje po sredini* da ne nakodi vaem odnosu. ovoljno da moete odrati svojukomunika#iju kad do,e do kratkog spoja. 2ad sam radio s problematinim tinejderima to je bioest sluaj u mojoj praksi koristio sam strategije koje "u vam objasniti i pokazati u ovoj knjizi.9riznajem daje meni bilo lake nego stoje vama jer seja nisam morao suoiti s njihovom ljutnjom

ili iskusiti vau $rustra#iju. 9ouit "u vas primjenjivati teoriju izbora. obra je vijest da nju nije niteko nauiti niti ju je teko primjenjivati. !edina stvar koja bi vas u tome mogla omesti jest ta da jeteorija za vas potpuno nova pa "ete u poetku morati svoje djelovanje temeljiti na povjerenju.

Najve"a "e vam prepreka biti sumnja kojoj je uzrok vaa potreba da budete u kontroli a ne vaanesposobnost izvedbe. 0orat "ete tako,er biti i oprezni: stare destruktivne navike uvijek uenegdje u prikrajku spremne da se uba#e u igru u odre,enom trenutku. 0orat "ete ih odgurnuti todalje od sebe kako biste se privikli na primjenu teorije izbora. 0e,utim ma kako daje teorijaizbora za vas nova i ma koliko vam ju je teko primjenjivati nikakva vam teta ne prijeti od

primjene bilo kojeg prijedloga iz ove knjige. %ak i u sluaju da neto od onoga to predlaem nedjeluje to nipoto ne"e nakoditi vaem odnosu jer "e vam va tinejder umjesto da vas okrivisigurno dati mali kredit na raun vaih pokuaja.


15/177

&=)(>!A >+4)(A > >+6AN!12A 2)N&();A N= >' +A!=N)+bog ega vam je tako teko napustiti zdravorazumski pristup +ato jer je takozvani zdravi razumsastavni dio svjetske psihologije koju sam prvi put prepoznao kad sam zapoeo razvijati zamislikoje su temelj teorije izbora. &oj sam destruktivnoj psihologiji dao naziv psihologija izvanjskekontrole ali obino isputam rije psihologija i jednostavno ju nazivam izvanjska kontrola. 2aemda je destruktivna jer kad se pojavi u bilo kojem odnosu onda gotovo uvijek zapoinje ono to

nazivam pro#esom nepovezanosti. >mate li poteko"a sa svojim tinejderom - to je rezultat pro#esakoji me,u vama traje ve" dugo vremena. ' pokuaju da to bolje opiem taj pro#es u *alate* mograunala utipkao sam rije nepovezan. 9ritom su se pojavile rijei za koje sam siguran da ih

prepoznajete pokuavaju"i iza"i na kraj sa svojim tinejderom: neukljuen odvojen nespojennepridruen i povuen. Nije li svaka kon$ronta#ija i neslaganje s vaim tinejderom ubrzala


16/177

ovaj pro#es +ar je neumjesno upitati se: *Nije li bolje uiniti sve to mogu da obrnem ovajpro#es* !er vi znate jednako dobro kao i ja ova "e nepovezanost postajati sve ve"a osim ako neuinite neto potpuno drukije od onoga to sada inite. ' sljede"em "u vam poglavlju poeti

prikazivati neke spe#i$ine > strategije ponovnog povezivanja s vaim tinejderom. No prije toga jpotrebno je razumjeti kako izvanjska kontrola pokre"e vae ponaanje i ponaanje vaeg tinejdera.Najprije treba re"i da je izvanjska kontrola ona psihologija koju zapravo svatko na svijetu koristi

kad ima poteko"a u odnosima s ne-

K


17/177

&eorija izbora i izvanjska kontrola ne idu zajedno kom drugom osobom. 0oda ste imali sukobe svie osoba ali nain koji ste pritom koristili u osnovi je bio isti. ' svakoj situa#iji nepovezanostiosoba s najvie mo"i obino zapoinje s izvanjskom kontrolom. Na primjer vi ju primjenjujete navaem tinejderu va e$ na vama. Ako je mo" izme,u dvoje ljudi podijeljena ili priblino jednakatada "e svaki od njih pokuati koristiti izvanjsku kontrolu to je sluaj u mnogim brakovima. 2adtaj pro#es jednom zapone obje se strane ponu natje#ati u uporabi izvanjske kontrole i tada odnos

postaje sve slabiji i slabiji. 2oristim izraz izvanjska kontrola jer je on izravna suprotnostsamokontroli. ;judi koji ju koriste ulau sve svoje snage pokuavaju"i promijeniti druge a vrlomalo napora u pokuaj promjene sebe. 2ada va tinejder uini neto to ne elite da ini vi tadatroite mnogo snage pokuavaju"i ga promijeniti - snage koja bi se mogla bolje utroiti - u uenjenovih naina kako postupati s njim. >zvanjska je kontrola nain na koji se ponaa svijet. 0odanikada tijekom #ijeloga svog ivota niste iskusili situa#iju u kojoj bi vam netko rekao: *>mam

problem s onim to ini i mislim da trebam promijeniti to to radim jer inae nikad ne"emo rijeititaj problem.* 2ad tako ponete initi u svom ivotu tada "ete poeti zamjenjivati izvanjskukontrolu teorijom izbora. !o od vremena kad smo bili mali kadgod nas je netko pokuao natjeratida uinimo neto to nismo eljeli opirali smo se pokuavaju"i izbje"i tu kontrolu. &aj otpordovodi do borbe mo"i koja uvijek oteti odnos s kontroliraju"om osobom. Naravno dok ste bili

mali obino ste gubili. &aj je gubitak vodio do otpora na obje strane: vaih roditelja -jer su se moraliboriti na vaoj -jer ste gubili. 2ad ste postali tinejder bili ste ve" umorni od toga da vamneprestano govore to da inite ali i od bezuspjenog otpora. No tada ste poeli osje"ati da modasada imate dovoljno snage za uspjean otpor. &o je taj univerzalni otpor kontroli otpor koji se stvaraizme,u roditelja i tinejdera koji neprekidno podrava nesklad bilo kojeg odnosa. No vjerujem dasada poinjete shva"ati kako je izvanjska kontrola prava kuga #jelokupnoga ljudskog drutva.


18/177

Nesretni tinejderi

1edam ubojitih navika izvanjske kontrole koje unitavaju odnose0ada zapravo postoji i neto vie od sedam ubojitih navika ako njih sedam uspijete odstraniti izodnosa s vaim tinejderom odmah "ete se poeti bolje me,usobno slagati. )sim naravno ako tajodnos nije toliko propao da vie i ne postoji. No malo je vjerojatno da "e se to dogoditi kad su u

pitanju roditelj i dijete. Gotovo svi odnosi osim nekih brakova mogu biti obnovljeni odstranjenjemubojitih navika ak i u sluaju da ih samo jedna strana prestane primjenjivati. Ako su pak objestrane za to spremne tada svaki odnos ak i brak ima dobre izglede da bude spaen. 'bojite sunavike: kritizirati okrivljavati aliti se prijetiti kanjavati i potkupljivati ?nagra,ivati@ radikontrole ?kao kad kaete: Ako mi ovo napravi onda "u i ja za tebe to uiniti.@ Nema niegneodre,enog u vezi s njima - one su jasne i oite. Njihova "e primjena u bilo kojem odnosu tajodnos naruiti. Nastavite li ih primjenjivati odnos "e biti razoren. Najdestruktivnija me,u njimasvakako je kritiziranjeB iza njega slijedi okrivljavanje. No bilo koja od tih navika udaljit "e vas odosobe s kojom elite biti bliski. %ak i kad je odnos razoren vi moda jo ostajete zajedno. &o je estsluaj u brakovima. No vie nema nikakva izgleda da budete sretni. 1vijetla je strana poteko"a stinejderima u tome to za razliku od braka niste vezani. 2ad tinejder navri osamnaest godina

moete po"i svatko na svoju stranu. Nije vam potreban razvod niti $ormalno odvajanje. Nakonrazdoblja razdvojenosti odnos moe biti obnovljen sazrijevanjem obiju strana i tada obje stranemogu prestati primjenjivati ubojite navike. %im ste malo prije vidjeli nabrojane ubojite navikevjerojatno ste prepoznali da ih primjenjujete u odnosu s vaim tinejderom i moda u odnosu s jonekoliko ljudi u vaem ivotu. No iz iskustva znam da je zamisao o njihovu naputanju ljudimateko prihvatiti. a smo negdje zajedno moda biste izjavili: *Cto mi to pokuavate re"i +naikad me taj klina# ne poslua vi predlaete da ne uinim nita. Ne razumijem.*


19/177

i

&eorija izbora i izvanjska kontrola ne idu zajedno ' pravu ste ne razumijete. Nisam rekao da nitane uinite. (ekao sam da uinite neto vrlo opipljivo neto to moda nikad niste uinili kad je vatinejder napravio neto za to ste *znali* daje krivo. Napustite navike3 &o je mnogo vie nego neuiniti nita. Njihovim naputanjem mnogo "ete posti"i no ja vam osim toga predlaem da ih

zamijenite onim to nazivam sedam povezuju"ih navika: sluati podravati ohrabrivati potovativjerovati prihva"ati pregovarati. Ne ekajte da se problem pojavi3 9onite odmah primjenjivatipovezuju"e navike3 )ne "e gotovo odmah poeti jaati va odnos. Ne uzimajte zdravo za gotovo dava tinejder zna da ga volite. %inite stalan napor da se s njim povezete ohrabruju"i ga i sluaju"iga. &ako,er nauite koristiti humor kako biste lake iz vaeg odnosa odstranili ubojite navike. Calitese na raun naina na koji ste se nekad ponaali i usporedite ga s nainom kako to inite sada. 2adona bude nastavljala prema vama primjenjivati neku od ubojitih navika pokaite joj humorom a neuutkivanjem stoje to to radi. Naravno ona "e iskuati svaku. 1vi smo mi od velikih uiteljanauili lek#ije o izvanjskoj kontroli. 0oda "e vas iznenaditi da s jednom grupom ljudi nikada nekoristite ubojite navike. &i su ljudi vai dugogodinji prijatelji. )sim kad se alite s njima nikadozbiljno ne primjenjujete kritiziranje okrivljavanje ili kanjavanje. +apravo prema dobrom

prijatelju nikad ne primjenjujete ni jednu od sedam ubojitih navika. Ali malo je vjerojatno da "ete usvijetu izvanjske kontrole u kakvu ivimo teoriju izbora primijeniti s bilo kim drugim. !ednako jetako malo vjerojatno da "e bilo tko drugi primijeniti teoriju izbora s vama. &vrdnju da se drukije

ponaamo prema prijateljima provjerio sam ispituju"i nekoliko mojih uenika ukljuuje li njihovoponaanje prema dugogodinjim prijateljima ijednu od ubojitih navika. (azmislili su i sloili se daih nikada ne koriste. 2ad sam ih pitao za razlog nasmijali su se i rekli: *2ad bih to inio izgubio

bih prijatelja.* 6jerujem da su u pravu jer smo svi mi izgubili jednog ili dva prijatelja zahvaljuju"itim navikama. 2atkad smo u stanju zadrati ih kao prijatelje no kad jedanput uinimo ozbiljan zaletu izvanjsku kontrolu prijateljstvo nije nikad vie sasvim jednako.

D


20/177

Nesretni tinejderi

>

9okuao sam dokuiti zbog ega i dalje nastavljamo s navikama na primjer zbog ega nastavljamokritizirati kad osje"amo da je to poetak udaljavanja. oao sam do spoznaje da rano u svom ivotu

svi mi primimo neki iznenadan nalet *razumijevanja* do kojeg dolazi na sljede"i nain: )d vremenakad smo bili vrlo mali pokuali smo domisliti to je ispravno uiniti u gotovo svim uobiajenimsitua#ijama u kojima se odnosimo s drugim ljudima primjeri#e biti uljudan ili pristojan. &o inimo

jer u svijetu izvanjske kontrole u kojem ivimo svaki put kad uinimo neku drutvenu pogrekuotvaramo se mogu"nosti kritiziranja okrivljavana kanjavanja ili uporabi bilo koje druge ubojitenavike. o vremena kad navrimo dvadeset ili dvadeset pet godina ve" smo u velikoj mjeri shvatilistoje u ve"ini so#ijalnih situa#ija za nas ispravno. Neto kasnije kad smo ve" u velikoj mjerishvatili to je za nas ispravno stjeemo ovaj iznenadan i na neki nain odluuju"i uvid. 2aemosebi neto poput: *Ne samo da znam to je ispravno za mene ja tono znam to je ispravno zasvakoga pogotovo za osobe s kojima


21/177

sam najbli i.* Nemo gu"e je znati stoje za druge isprav no osim ako se s nama ne sloeB pokuavati

silom primijeniti ovo znanje na njima obino vodi do propasti. 1 ovim uvidom osje"ajem siguransam da znam to je dobro za bilo koga oko mene to je jednostavno stvar zdrava razuma - poelismo sijati sjeme koje dopustimo li da se razvije vodi do toga da "emo jednom ponjeti nesre"u.

)no to se upravo sada doga,a u vaem ivotu s vaim tinejderom vrlo je vjerojatno plod vaeg*sjemena ispravnosti*. &eorija izbora pouava da ne samo da ne znamo to je za druge ljude dobronego esto ne znamo ni to je dobro za nas. +bog toga ju je teko primjenjivati. ' zadnjem

poglavlju ove knjige ovjek kojega sam nazvao red to je nauio i to mu je bilo iznimno pomoglopri ponovnom uspostavljanju odnosa sa svojim otu,enim k"erima. 9ogledate li malo svoju obitelj iprijatelje vidjet "ete da su najsretniji me,u njima oni koji se ne pretvaraju da znaju to je dobro zadruge i ne pokuavaju kontrolirati nikoga osim sebe samih. alje "ete vidjeti da su najnesretniji oniljudi koji uvijek pokuavaju kontrolirati druge. %ak i ako imaju mnogo mo"i stalni otpor slabijihnad kojima pokuavaju dominirati liava ih sre"e. O


22/177

&eorija izbora i izvanjska kontrola ne idu zajedno

&eorija izbora6e" sam objasnio najtei dio primjene teorije izbora u vaem ivotu: )sloboditi se izvanjskekontrole i njezina tereta - ubojitih navika. Najbolje je o teoriji izbora razmiljati kao pravojsuprotnosti izvanjskoj kontroli. )ne nemaju nita zajedniko. 9okuati njih dvije ak i malo spojiti

u nekom odnosu moe nakoditi tom odnosu do kojeg vam je stalo. 4udu"i da je suprotnostizvanjskoj kontroli teorija izbora esto se naziva i teorijom unutarnje kontrole. !ednako kao to jeizvanjska kontrola strategija kontroliranja drugih tako je teorija izbora nain da druge ostavite namiru i kon#entrirate se na kontroliranje samog sebe tako da ostanete to je mogu"e vie povezani svanim ljudima u svom ivotu. &eorija izbora objanjava da smo kad se rodimo kodiranigenetskim zadatkom koji se mora ispuniti da bismo bili sretni mada ne isti as kao kad je rije odisanju. 0i moramo smisliti nain na koji "emo taj zadatak obaviti. ' korijenu je tog zadatka petosnovnih potreba ugra,enih u nau genetsku strukturu: preivljavanje ljubav i pripadanje mo"sloboda i zabava. Ako smo u stanju nauiti zadovoljiti tih pet potreba a pritom ne omesti druge unjihovim pokuajima da zadovolje svoje potrebe bit "emo sretni. Cto ih bolje zadovoljavamo bit"emo sretniji. 2ad sam govorio o sre"i i nesre"i na poetku prvog poglavlja ono to sam

objanjavao odnosilo se na sposobnost ili nesposobnost u zadovoljavanju jedne ili vie navedenihpotreba. Neposredno po ro,enju mi ne znamo to su te potrebeB moda nikada ne"emo ni doznatito one jesu upravo zato jer nam je dana sposobnost da osjetimo ono to je dobro i da osjetimo onoto je loe. &o to nismo u stanju razumjeti te potrebe ne spreava nas da ih pokuamo zadovoljiti.9remda moemo imati stotine razliitih osje"aja sve njih moemo podijeliti u dvije kategorije: bol iugoda. >li kao to esto znamo re"i kad objanjavamo kako se osje"amo: *)sje"am se dobro* ili*)sje"am se loe* - i pritom smo jako svjesni te razlike. 6e"inu svoga ivota provedemo ue"i kakose ponaati jer zbog svojih osje"aja obra"amo veliku pozornost na to kako se ponaamo. ' osnovisvako ponaanje koje odaberemo a koje osje"amo dobrim

P


23/177

Nesretni tinejderi zadovoljava jednu ili vie potreba. 1vako ponaanje koje osje"amo loim ilipovre,uju"im ne zadovoljava jednu ili vie od ovih pet potreba. 2ao to moete lako vidjeti naa jepotreba za ljubavlju i pripadanjem ono to nas pokre"e na razmiljanje o tome kako da se pove-emo ili ostanemo povezani s drugim osobama. Naa potreba za zadovoljavaju"im odnosimaugra,ena je u nae gene u jednakoj mjeri kao i potreba da jedemo ili pijemo. No naalost moramose tako,er boriti i s naom potrebom za mo"i. 1amo proitajte naslove u bilo kojim novinama i

vidjet "ete dobro predstavljenu tu potrebu u ve"ini pria o ljudima.


24/177

Gotovo sve to je u tim priama napisano govori o ljudima koji pokuavaju kontrolirati druge ljudeili koji pokuavaju pobje"i od njihove kontrole. 'pravo vas je vaa potreba za mo"i i otpor vaegtinejdera toj mo"i i doveo do problema koje moda sada imate s njim. ' naim se ivotima doga,ada su potreba za mo"i i potreba za ljubavlju esto u sukobu. 0oda "ete uspjeti zadrati svojutinejderi#u u ku"i da ne iza,e onda kad ona to poeli ali "ete propustiti odrati odnos onako jakimkako biste eljeli. Ne"ete joj uspjeti prodati svoj argument o tome kako ju spreavate zato jer ju

volite. 0islim da je jasno da elite li zadovoljiti svoju potrebu za mo"i morate smisliti nain kako"ete to uiniti a da pritom ne izgubite povezanost s ljudima koje trebate.


25/177

!edini nain na koji moemo zadovoljiti i potrebu za mo"i i potre-L bu za ljubavlju jest stje#atipotovanje povjerenje i ljubav ljudi. 9okuamo li ih kontrolirati moda "emo zadrati njihovuljubav ali nikada ne"emo zadobiti njihovo potovanje ili povjerenje. 2ad imamo potovanje

povjerenje i ljubav drugih osje"amo se mo"noB nije nam ni potrebno a niti elimo da nas se netkoplai. !edan od vanih naina na koji ve"ina nas pokuava dobiti mo" dok istodobno zadovoljava isvoju potrebu za ljubavlju jest uiniti neto sa svojim ivotom to nas vodi do toga da se osje"amo

uspjenima ali da to ne inimo na raun nekog drugog. !edan od problema koji u najve"oj mjeridovodi do udaljavanja vas i vae dje#e


26/177

osobito kad postanu tinejderi jest njihovo posustajanje da rade onako marlji-

M


27/177

&eorija izbora i izvanjska kontrola ne idu zajedno vo u koli kako biste vi to eljeli a vrlo esto nionoliko marljivo koliko bi sami eljeli. !ednostavno je optuiti tinejdera za neuspjehB no postojeozbiljne mane kolskog sustava koje mnoge uenike ometaju da se u koli osje"aju uspjenima.1amo da spomenem jednu od tih poteko"a - sve dok u kolama budemo imali sustav A47o#jenjivanja ?ameriki sustav o#jenjivanja ekvivalent naim o#jenama od < do P - prim. prev.@odnosno neki njemu slian vrlo se malo uenika od onih koji ne dobiju o#jenu vrlo dobar ili ve"u

moe u koli osje"ati uspjeno. +bog ega je to tako i to kole mogu u vezi s tim uiniti - na tosada troim vie od polovi#e svog vremena. 1ve to mogu uiniti u ovoj knjizi jest objasniti to vikao roditelj moete poduzeti kako biste pomogli svom tinejderu da uspije u kolama kakve imamo.

Najvanija stvar koju za poetak moete uiniti jest pokuati se postaviti tako da kolski uspjeh nebude mjera vaeg potovanja i ljubavi prema vaem tinejderu. Ckola vaem djetetu moda ne dajepravine o#jene ali vi moete biti pravini prema njemu ako odaberete tako postupati. 9redlaemvam da proitate moju knjigu 1vaki uenik moe uspjeti ?pogledajte posebno dodatak A@. 1laete lise s onim to sam ondje morao re"i moda "ete uloiti napor da kolu na svom podruju upoznate stim zamislima. 9o mom miljenju nema nikakve sumnje da svaki uenik koji je sposoban avjerujem daje FP Q uenika sposobno moe uspjeti ako zamisli te knjige ija provedba kotamanje nego to kole sada troe budu primijenjene u praksi. Ne znam otkuda dolazi naa potreba za

mo"i no vjerujem da su nekako na ovaj ili onaj nain ljudi koji su preivjeli tijekom evolu#ijenauili to initi na raun drugih ljudi. !aki su dobili hranu a slabi umrli od gladi. 0i smo potom#i

jakih. 9otreba za mo"i razvila se genetski i dovela do svijeta izvanjske kontrole u kojemu ivimo.No premda u svijetu prevladava izvanjska kontrola u vaem ivotu jo ima dovoljno mjesta zadjelovanje teorije izbora. +adovolja William Glasser ?KKK.@ =verH 1tudent 7an 1u##eed -objavljena u privatnoj nakladi William Glasser >n#. ?vidi dodatak A@. ' Jrvatskoj je knjigaobjavljena u izdanju Alinee KK


28/177

Nesretni tinejderi vajte svoju mo" tako to "ete initi stvari zbog kojih "ete stje#ati potovanjedrugih3 opustite li da mo" postane dominantna u vaem ivotu mogli biste zavriti kao kralj 0idasa svojom *poslunom* zlatnom statuom. 2ako bi nam pomogla izbje"i kontrolu drugih potreba zaslobodom ugra,ena je u nae gene. 'temeljiteljima 1jedinjenih rava bile je potpuno jasno koliko

je ova potreba vana te da ju treba posebnoj zatititi. 'pravo je potreba za slobodom privukla takomnogo ljudi nt nae obale. No ljudi koje pokre"e glad za mo"i i vjerovanje kako upravo oni znaju

to je dobro za sve druge smanjivala je nau slobodu sve od vremena kad smo postali na#ija.+apravo zadovoljenje nae potrebe za slobodom nije samo politiki teko provesti to moe biti joi tee provesti u obitelji. 9ogotovo je teko roditelju tinejdera koji eli vie slobode nego toroditelj vjeruje da se on moe nositi s tim. )va "e tema biti opirno razra,enai kasnije u knjizi.9otrebe za preivljavanjem i zabavom lake je zadovoljiti. 9otreba za preivljavanjem je oitaB to danam treba zabava nije. 6jerujem dal je zabava koja proizvodi vrlo dobar osje"aj naa genetskanagrada za uenje. 'pitate li dijete ima li dobru uitelji#u u koli kao to sam te ja mnogo putauinio dijete "e odgovoriti da ima. 2ad ga upitate zato dijete "e re"i: *2od nje je uenjezabavno.* &akva uitelji#a ui dijete da koristi znanje a ne zahtijeva od njega da potroi mnogovremena pamte"i injeni#e koje "e uskoro biti zaboravljene. ' tome nema nikakve zabave. )vaknjiga ukljuuje komentare nekih tinejdera koji misle da uenje treba biti zabavno ali idu u kole

do kojih jo nije stigla ova poruka. (ekrea#ija je najve"i svjetski biznis. No pogledate li paljivijena to ljudi troe nova# kao primjeri#e na putovanja vidjet "ete da je u tom iskustvu sadranaznaajna komponenta uenja kao i zabave. 0i smo potom#i ljudi koji su uiliB ljudi koji nisuizumrli su. 9rema grkoj legendi kralj koji je imao mo" da sve to dotakne pretvori uj zlato.9retvorivi u zlato ak i svoju hranu i svoju k"er bilo mu je doputenoj da ispere svoj omraeniarobni dodir - prim. prev.

5


29/177

>

&eorija izbora i izvanjska kontrola ne idu zajedno (oditelji i dje#a koji su tema ove knjige nemajuproblema s preivljavanjem. &u je potrebu relativno lako zadovoljiti u mnogim bogatim zemljama.9roblem s kojim se vi i va tinejder moda suoavate odnosi se na vau nesposobnost da iz svogodnosa dobijete ljubav i pripadanje koje svatko od vas eli. &o je elja koja "e biti neposredno

osuje"ena primjenjujete li mnogo izvanjske kontrole. 6a "e tinejder tako,er imati i poteko"a uzadovoljavanju potrebe za mo"i i slobodom no uspijete li odrati dobar odnos ove je potrebeobino mogu"e zadovoljiti. 2ao to moda shva"ate potrebe vaeg tinejdera za zabavom islobodom bit "e teko zadovoljiti u koli. 2ad ponu dobivati slabe o#jene mnogi ueni#i ponumrziti kolu. 2ao to sam ve" rekao nema mnogo toga to u vezi s tim moete uiniti no ja "u vam

ponuditi neke ideje koje vam mogu pomo"i. 2ako "emo se u ovoj knjizi baviti problemimatinejder - roditelj postat "e jasno da izvanjska kontrola ometa zadovoljavanje svih potreba. Ne

bude li oito ja "u to naglasiti. %itaju"i knjigu spoznavat "ete da "ete se osje"ati bolje to "ete vieprimjenjivati glavno naelo teorije izbora. &o naelo glasi: 2adgod ste u odnosu s nekim ak i sneznan#em osje"at "ete se bolje ako ne kaete ili ne uinite nita od onoga to "e dovesti doudaljavanja vas i te osobe. 6i "ete gotovo uvijek znati ako ste s nekim nepovezani jer vas je vaa

genetska potreba za ljubavlju i pripadanjem uinila vrlo osjetljivim da primijetite kad se to doga,a.1vako ponaanje udaljavanja koje odaberete bit "e pra"eno malim ali znaajnim upozorenjem

poput mirnog tihog glasa koji vam govori: 9aljivo moe se udaljitil Neuvaavanje ovogupozorenja moda vas je i dovelo do neke sadanje nevolje s vaim tinejderom. >zbjegavajteubojite navike i zamijenite ih pomau"im povezuju"im navikama - na taj "ete nain izbje"i mnoge

poteko"e. ) teoriji izbora moe se govoriti jo mnogo vie nego to sam dosad rekao. No ovo bi zasada trebalo biti dovoljno da zaponete s ovom knjigom. 2ako budemo napredovali tako "u vamdetaljnije objanjavati teoriju izbora.

F


30/177

D.2>0 > !)I

' ovom poglavlju pa sve do kraja knjige nastavit "u pouavati teoriju izbora pokazuju"i vam kako"ete ju primjenjivati sa svojim tinejderom. 9oet "u s 2im i !odH majkom i k"eri s kakvima samesto razgovarao u svojoj praksi. )vdje kao i do kraja knjige koristit "u razgovore kako bih vam

pomogao da dobijete uvid u naine mogu"e komunika#ije s vaim tinejderom. 9oet "u s 2imkoja "e mnogima od vas biti bliska jer je u sukobu s !odH. 6jerujem daje taj sukob uglavnomrezultat injeni#e to 2im primjenjuje izvanjsku kontrolu. 0oete li si doarati sliku dobroodjevene ene u ranim etrdesetim godinama koja je vidljivo napeta i kojoj je ini se pomaloneugodno to sjedi u mom uredu - to je 2im. Ne treba je detaljnije opisivati. Ako ste i sami u ranimetrdesetima jednostavno zamislite da izgleda poput vas ili neke od vaih prijatelji#a. 9oeo sam

pitanjem: *0ogu li vas zvati 2im 4olje se osje"am kad se ljudima obra"am njihovim imenom.*2imnula je a ja sam nastavio: *0islim da je najbolje zapoeti tako to "ete mi ispriati svoju priu.&ele$onom ste mi rekli neto o vaoj k"eri tinejderi#i.* *>skreno govore"i dr. Glasser prije godinudana nisam mogla ni sanjati da "u danas sjediti ovdje. 0oja k"i !odH nije bila nikakav an,eo nodobro smo se slagale. Najvie to me dotad smetalo bilo je njeno prepu#avanje s !amiem mojim

jedanaestogodinjim sinom. Ali sada otkad je u srednjoj koli to je postalo prava no"na mora. Neznam to uiniti s njom. 1vi savjeti koje sam dobivala ini se jo su vie pogorali situa#iju. !a samraunovo,a a dolazi vrijeme obrauna poreza. 1ljede"ih gotovo est tjedana radit "u svaki dan utjednu. 0orate mi pomo"i. 'init "u sve to mi predloite.*

DK


31/177

2im i!odH *>spriajte mi malo vie o svemu tome. 9rilino sam siguran da vam mogu pomo"i. Nistevi jedina oajna majka u ovom graduB mnogima sam ve" pomogao.* *1tvarno mislite da mi moete

pomo"i* *'inite ii ono to "u vam predloiti prilino sam siguran da vam mogu pomo"i. Alimolim vas re#ite mi to se doga,a* *0a gledajte sve se to prilino naglo dogodilo. o prijegodinu i pol dana imala sam normalnu trinaestogodinju djevoji#u. 2ao to sam rekla imale smomi svoje trenutke ali smo se dobro slagale. &ada se ona promijenila. 0ogla sam vidjeti kako to

dolazi moj 4oe mogli ste to vidjeti na kilometar. 9oelo je s tjelesnim izgledom. 0islim da niona nita vie nego ja nije mogla pretpostaviti to "e se dogoditi. ' manje od dvije godine ona seod djevoji#e preobrazila u enu. &ek je navrila petnaest a ima tijelo i hormone mlade ene. 6ia

je i razvijenija od mene. 2ad ju pogledam samo se pitam - 4oe to "e se sljede"e dogoditi* *>mali deka* *2arl je jedna od svijetlih strana #ijele prie. )n je dobar deko. olazi iz obitelji u kojojsu majka i ota# zajedno i koji barem tako izgleda po njezinu prianju skrbe jedno o drugome. A tose tie !odH i 2arla oni su nerazdvojni - ili je on u naoj ku"i ili je ona kod njega. No to je dobro.4ila bih jo zabrinutija da se tako mnogo ne zadravaju u ku"i. No ne radi se samo o njoj i njemu.)na je u drutvu etrnaest i petnaestogodinjakinja koje se kad nisu sa svojim dekima stalno drezajedno. A sve imaju deke. 2ad je sama kod ku"e po #ijele dane i no"i samo si tele$oniraju.9otpuno je poela zanemarivati svoje kolske obveze. &o je takva promjena. osad je uvijek bila

dobra ueni#a. ' viim razredima osnovne kole dobivala je pohvalni#e. A sada ima taj stav -akoznate na to mislim. Ckola je bez veze uitelji su bez veze matematika je od svega najbezveznija.1ve je dosadno dosadno dosadno. )dbija raditi zada"e a o#jene iz glavnih predmeta spustila je natrojke osim to iz matematike ima minus dva. >ma jedan izborni predmet umjetnost. 6oli umjetnostali po njoj kola je samo za druenje.* *' redu dobio sam sliku kole. No neto vas je drugo tovas uistinu optere"uje dovelo ovamo.* D


32/177

Nesretni tinejderi *akle zabrinjavaju me ti njihovi tulumi. )ni su svaku subotu na veer uvijek unekoj ku"i u kojoj nema odraslih. )na mi govori to se tamo doga,a. Alkohol i marihuana sunadohvat rukeB o drugim drogama ne govori. A tu je i seks. Nema orgija ili neeg slinog ali seksaima me,u stalnim parovima.* *>znena,en sam to vam tako mnogo govori. 0islite li da to moe bitinjezin nain da pokae svoju novu zrelost no pritom vas pokuava uvjeriti kako kod nje jo nemani seksa ni droge* *&o moe biti. (azmiljala sam o tome i neprestano si govorim daje dobro to

je tako otvorena prema meni. No moram vam tako,er re"i kako kad pone govoriti nisam sasvimsigurna da se ona uistinu trudi oduprijeti onome o emu mi govori. >mam dojam daje 2arl taj koji seopire. +ato sam rekla daje on svijetla strana. Ako nita drugo on ju je zadrao da ne pui. )n jeatletiar i koliko ja znam ne pui i ne uzima drogu. Gotovo sve njezine prijatelji#e pue. >mamosje"aj daje puenje za mladu djevojku koja izgleda poput nje poetak seksa i drogiranja. Ne mislimda puenje uzrokuje te probleme ali ono je znak pobune znak koji kae -ja sam sada velikadjevojka. 9itala sam je da li bilo koji dobar uenik kojeg zna pui a ona je napravila onu $a#u.0islite li da mi moete pomo"i da se ponovno pone baviti kolom* *4udem li vam mogao

pomo"i pomo"i "u vam u svemu. Ne odjednom za to treba vremena. Ali to je s vaim ivotom>z vaeg komentara o 2arlovim roditeljima razumio sam da ste razvedeni.* *Napustio me prije petgodina radi mla,e ene. Ne ba jako mla,e no kad imate trideset osam tada vam je netko od

dvadeset osam mnogo mla,i. Ne elim vam dosa,ivati groznim detaljima. 9roitajte neke odispovijedi ena u enskim asopisima - tamo to moete svaki dan na"i. )n ima novu obitelj i

prilino je zanemario sve roditeljske obveze prema nae dvoje dje#e. !odH je potpuno smetena. )naga i voli i mrzi. Njegova nova ena joj je odvratna a sa svojom novom malom bra"om nema nita.)n ju je obino znao pokupiti i povesti sa sobom preko vikenda no otkad je narasla prire,uje imtakve probleme da on vie nita ne eli imati s njom. 2ad je bila kod njih njegovu je enu tako da iona uje nazivala droljom. 0oj je problem ne mo-

D


33/177

>

2im i !odH gu si pomo"i to mi se ona zbog toga svi,a a mislim da i ona osje"a to moje preutnoodobravanje i uiva to initi. 9rije dvije godine znala im je nekoliko puta priuvati dje#u ali sada toapsolutno odbija. 2ae: *&a drolja samo eli da im pomognem da mogu iza"i. )na me uop"e ne voli- ta me drolja mrzi.* 2onani ishod svega toga je da on ne eli pla"ati ni alimenta#iju za nju zbog

naina na koji se prema njima ponaa pa pola vremena zbog toga provodim na sudu. A moj miodvjetnik kae da mogu izgubiti. No !odH mi kae da ne trebam brinuti. )na "e raditi ako trebamnova#. )n jo pla"a za !amiea i !amie se prema njima dobro odnosi. )ko toga je bila zadnja velika

borba. (ekla je !amieu da ne bi trebao tamo i"i a !amie je njoj rekao da bi ona trebala biti $inija itako su poeli. No !amie nju treba. 'vijek pokuava pridobiti njenu panju ali to ini na potpuno

pogrean nain. )na mi se ali kako gaja $avoriziram to je istina jer se on prema meni ponaa kaopravi an,eo. 0islim da on to shva"a tu njihovu suprotnost a i izgleda prilino dobroB zapravo jestjako dobar. *Cto ju trenutno najvie mui* *1va ta moja pravila. Najvie u vezi sa kolom i njenimstalnim tele$oniranjem. > moja kanjavanja i dranje prodika vikendom. !edanput sam joj akzaprijetila da joj ne"u dopustiti da vi,a 2arla no to je bila pogreka. )tila je u svoju sobu i nijehtjela iza"i. Nije eljela i"i u kolu nije htjela jesti nije htjela razgovarati. 2arl me nazvao. 4io je

prestraen. 0olio me da mu barem dopustim da do,e do nas. 9opustila sam. 0islite li da sampogreno postupila* *(adije bih da se ne uputamo u pro#jenu onoga to je ispravno ili pogreno.9ropovijedati o ispravnom i pogrenom ne pomae mnogo kod dje#e poput !odH.* *0oete to jo

jedanput ponoviti3 !a sve inim ispravno a ono uvijek ispadne pogreno.* *0oete li mi dati nekiprimjer* *&o je jedino pravilo kojega sam se bila u stanju pridravati. oputala sam joj da ide natulume sve dok je s 2arlom i dok dolazi ku"i do jedanaest i trideset. Ali sada je produljila povratakna dvanaest i trideset. Ne bih eljela popustiti ali nisam sigurna da to mogu izdrati. )na mi samokae da jednostavno ne"e do"i doma i ja tu nita ne mogu uiniti.* D D


34/177

Nesretni tinejderi *!este li pokuali bilo to kako biste dobili neku pomo" osim to ste se obratilimeni* *>mala sam razgovor s jednim savjetnikom a on mi je savjetovao da moram natjerati njenogo#a da se vie ukljui mada sam mu rekla da je jo gore kad je s o#em. 2ad do,e ku"i onda je sva

jo vie izvan kontrole. )sim toga ne mogu si priutiti savjetovanje osim ako nije jako brzogotovo. >mam uputni#u i odobrenje od so#ijalnog za pet posjeta. )skudi#a je u nov#u. (adim punoradno vrijeme kao raunovo,a ali nemam 79 A i zato mi pla"aju mrvi#e za razliku od mukara#a.

Ne znam to "u uiniti ne bude li htio pla"ati alimenta#iju.* *9omae li vam itko iz vae obitelji**)ta# mi je umroB majka se od njega razvela jo dok sam bila na studiju. 9io je. 9laim se da i !odHpije. 0oja majka jo radi i prilino je zaposlena. )na zapravo i nije od neke koristi. 2ad do,enimalo se ne trudi prikriti da joj je drai !amie a to samo pogorava moj problem. +ato vie volimda ne do,e i uglavnom ne dolazi. !odH stvarno nema niti jednu odraslu osobu u svom ivotu osimmoda uitelji#e umjetnosti koja ini sve to moe kako bi joj pruila podrku. ;ako joj je jerhvala 4ogu !odH ima neki talent i radi taj jedan predmet. Njezina mi je uitelji#a umjetnosti reklakako joj je !odH priznala da me voli dok su vodili njihove male razgovore. Eeljela bih da je vieuitelja poput te uitelji#e umjetnosti. Njoj je uistinu stalo. 0ogu samo re"i da svaki put kadrazgovaram s !odH ini se sve vie gubim tlo pod nogama. Gotovo da sam prestala o bilo emugovoriti osim o vremenu. 9a ak i onda do,e do toke kad ja na primjer kaem: L>zgleda da "e biti

lijep danL a ona se sva narogui.*

Cto bi 2im trebala uiniti0islim da je jasno kakav problem ima 2im. !odH je odluila daju 2im ne razumije i najbolja jestvar koju moe uiniti da prestane govoriti. )na je od onih mladih osoba koje bi mogle imatikoristi od po 79A skr. od *#erti$ied publi# a##ountant* - vrsta #erti$ikata koji raunovo,amaomogu"uje samostalan rad - prim. prev. DO


35/177

2im i!odH sje"ivanja savjetnika no namjera je ove knjige pouiti roditelje kako da se odnose premasvojim tinejderima bez pro$esionalne pomo"i ih uz vrlo malo takve pomo"i. )vo "u poglavlje sadaokonati tako da "u 2im provesti kroz odnos s !odH uz pomo" teorije izbora. ok to budete italizamislite da ste na mjestu 2im ak i ako va tinejder moda ima drukiji problem. Namjera mi jeda kroz opis razgovora koji slijedi ponete uvi,ati da me,usobni odnos zasnovan na teoriji izboramoe biti sasvim drukiji od bilo kojega koji ste dosad imali sa svojim tinejderom a sasvim

sigurno potpuno razliit od onog koji 2im ve" dugo vremena ima s !odH. ' osnovi 2im "u voditijednakim smjerom kojim vodim sve roditelje koji itaju ovu knjigu. 1vrha je ovog vodiaunaprijediti va odnos sa svojim tinejderima. )dnos koji 2im ima s !odH nije potpuno propao. )na

je jo s njom povezana ali je ta veza mnogo slabija nego prije godinu dana. 0oj je posao nauiti juda ojaa taj odnos tako da iz njega odstrani sedam ubojitih navika izvanjske kontrole. )d 2im seodmah zahtijeva da se suoi s realitetom da shvati da moe kontrolirati samo svoje vlastito

ponaanje a to uglavnom znai ono koje dolazi iz njenih usta. 2ad !odH ode iz ku"e 2im nad njomnema nikakvu neposrednu kontrolu. No ona ima neto posredne kontrole koja je razmjerna jaininjezina odnosa s !odH. Cto "e biti vie u stanju jaati taj odnos to su ve"i izgledi da se !odH ne"euputati u samounitavaju"e aktivnosti na tulumima zbog kojih je 2im tako zabrinuta. )na sigurnone treba pouavati !odH o tome to radi krivo ili to pretpostavlja da radi krivo. !odH vrlo dobro zna

da majka ne eli da ona pije da se drogira ili uputa u spolne odnose s 2arlom ili nekim drugim.2im moda toga nije svjesna ali i !odH na nju paljivo motri - dakle to je 2im opreznija u svomvlastitom ivotu to "e !odH vie potovati majinu zabrinutost u vezi s onim to bi sama moglauiniti. 4udu"i daje aktivnost svakog tinejdera unekoliko ublaena odnosom s odgovornimodraslim osobama sve to 2im uini i kae od sada pa nadalje ne bi trebalo biti neto to "eoslabjeti njenu povezanost s !odH. 'mjesto toga trebala bi uiniti sve to moe da ojaa njihovutrenutnu povezanost. &reba imati na umu da ne treba i"i predalekoB imala DP


36/177

Nesretni tinejderi je dobar odnos s !udH prije nego to je pola u srednju kolu tako da su ona i!udH jo povezane. 9otrebne su godine pa ak i #ijeli ivot da bi se dijete udaljilo od roditelja koji

je brian poput 2im. %im prije bude mogla moda ve" sljede"e subote ujutro mogla bi pokuativoditi svoj prvi razgovor s !odH prema naelima teorije izbora. obro bi bilo da smisli nain kakoda svog sina !amiea makne na nekoliko sati iz ku"e tako da taj razgovor moe voditi pripremaju"iza sebe i !odH dobar doruak ili ako !odH nije raspoloena za doruak dobar ruak. 2im bi trebala

sjesti i jesti zajedno s njom i dok budu jele zapoeti govore"i: *(azmiljala sam o naem odnosu ihtjela bih s tobom o tome malo porazgovarati.* !odH "e ju uti ali moda ne"e odgovoriti. Cto senje tie ovo "e vjerojatno biti jo jedan u nizu razgovora izvanjske kontrole koji mora izdrati akoji ju prate sve otkad je upisala srednju kolu. 2im ne bi trebala zahtijevati njezinu pozornost. &o

je samo dodatna izvanjska kontrola. &rebala bi nastaviti govore"i: *4ojim se da sam otkad siupisala srednju kolu pokuavala upravljati tvojim ivotom i voljela bih o tome razgovarati... imali osje"aj da ja elim upravljati tvojim ivotom* *2ako misli imam li osje"aj &i si moja mama.**2ae li to da zato to sam tvoja mama imam pravo prozivati te zbog kole* *) emu govori

Ne razumijem. Cto mi eli re"i* 2im je sada pridobila njezino zanimanje pa treba nastaviti i re"i:*obro uvijek sam ti za vratom zbog tih o#jena. 1vaki te dan ispitujem o zada"i. !e li u redu ako tone budem vie inila* 9okuavam pokazati da 2im nema nikakvu kontrolu nad !odHnim o#jenama

ili nad tim pie li ona zada"e osim ako nije spremna sjediti s njom u pokuaju daje na to prisili. Nouini li tako njihov "e odnos uskoro oslabjeti zbog neega to nije tako vano kao ono to ini kadide na tulume. (azgovarati najprije o kolskom uspjehu bez primjene izvanjske kontrole dobar jenain za poetak jer se mnogo lake moe ispraviti slab uspjeh u koli nego bilo koja stvar u kojuse moe uplesti na tim tulumima ili negdje drugdje. akle ovdje 2im moe popustiti i ne riskiratitako mnogo. 0oe ak i malo dobiti jer ju !odH

DM


37/177

2im i!odH

O

>mam ideju. 0oda moemoneto dogovoriti. 2ad misli da bi se mogla vratiti ku"i Ne volim se s tobom sva,ati. 0islim da

bih mogla malo popustiti.* )vdje se moda ne"ete sloiti sa mnom. 0oda "ete misliti kako radimkrivo zato jer pregovaram o onome to mnogi roditelji smatraju da nije za pregovore. No imajte naumu 2im nema nikakvu kontrolu nad !odH u vrijeme kad nije kod ku"e osim one koju moe dobiti

unapre,uju"i njihov odnos. Nije rije o tome to je ispravno ili neispravno nego o tome kojukontrolu imate ili nemate. )vaj je razgovor ve" ojaao njihov odnos. 2ad napustite izvanjskukontrolu takvo se pribliavanje moe brzo dogoditi. 1ad "u predloiti nain na koji moe biti jo

povezanija s njom kad je izvan ku"e na tulumu ili bilo gdje drugdje izvan njezina vidokruga.2irnje sada otvorenija prema novim

DF


40/177

Nesretni tinejderi zamislima. Ne"e odbiti prijedlog kao to bi uinila prije ovog razgovora s !odH.)na "e sluati. 2im je u razgovoru primijenila teoriju izbora i to je navelo !odH da ponerazmiljati. )na se vie ne $okusira samo na ono to ona ho"e. 1ada ima i malu primisao o tome to2im eli shva"aju"i da njezina majka moda ima razloga za zabrinutost. !odH konano provali: *!eli u redu ako do,em ku"i u dvanaest umjesto u pola dvanaest* )na zapravo eli dvanaest itrideset ali to ne trai to dokazuje da uz danu joj slobodu izbora ona ipak obra"a pozornost na

ono to 2im eli. Cto tinejderu date vie izbora to "e u ve"oj mjeri

poeti razmatrati mogu"nost da dobije neto manje od onoga to zapravo eli. +bog toga je rekladvanaest umjesto dvanaest i trideset. &aj nain razmiljanja odraava zrelost. 2im bi mogla re"i:*4ilo bi lijepo kad bi uinila jednu stvar. 2arl ima sa sobom mobitel kad izlazite zar ne**Naravno njegovi roditelji ele da ponese njihov mobitel svaki put kad izlazimo no"u. (ekla sam tito zar se ne sje"a* *Eao mije mislim da sam zaboravila. 0oe li ovo uiniti: nazovi me u

jedanaest i kai mi da si dobro da ne trebam brinuti i da "e do"i ku"i u dvanaest. Ne nazove lioekivat "u da do,e ku"i u jedanaest i trideset. !e li to u redu *obro. 0ogu to uiniti.* >za ovog

pristupa stoji razmiljanje da premda joj je omogu"ila jo dodatnih pola sata 2im uspostavlja snjom vezu kasno na veer i daje !odH ansu da joj kae daje u redu. 6e" samim tim to maj#i kae

da je dobro !odH se osje"a u ve"oj mjeri povezanom pa je manja vjerojatnost da "e uiniti netopogreno. 2arl "e tako,er biti tamo s njom kad bude zvala. )n "e se pobrinuti daju doprati ku"i i neriskira dodatnih pola sata koje su dobili. 2ad nazove 2im bi joj trebala poeljeti ugodnu veer i bitisigurna da "e ju k"i na povratku pozdraviti jer to eli. 2im bi joj trebala re"i daje to uvijek eljelakad je bila djevojka ali baka nije eljela daje bude usred no"i. 2im samo eli nekoliko rijei i malizagrljaj prije negoli ponovno ode spavati.

OK


41/177

2im i !odH 9ostoje i mnoge druge brige koje 2im ima s !odH ali je ova koju smo istraili za sadadosta. 9regledajte ponovno kako se 2im nosila s ovom situa#ijom i usporedite ju s nainom na kojiste se vi odnosili prema svom tinejderu. ' onomu to predlaem nema ni traga izvanjske kontrole.4udete li u stanju slijediti ovu strategiju moda "ete za nagradu sa svojom tinejderi#omrazgovarati kao 2im s !odH. Ako je vrijeme povratka koje sam predloio prekasno prilagodite gasvojim potrebamaB metoda je jednaka. ) vama ovisi da odredite ono o emu "ete se sloiti gdje

"ete podvu"i #rtu no vodite rauna o tome da ne traite previe. +atraite li previe dobit "etemanje jer ste oslabili svoj odnos s njom. 9ovezanost "e se u ovoj $azi odnosa nastaviti pomi#atiizme,u slabijeg i jaeg. &rebat "e mnogo teorije izbora da se do,e do toke gdje povezanost postaje

jaka i stabilna. 0ogu vas tako,er uti kako se pitate: *2ako joj mogu prepustiti kolovanje Ckolaje najvanija od svega. (adit "e jo manje nego sada.* (azlog zbog kojega sam predloio da jojprepustite koluje taj da izbjegnete temu kole koja uzburkuje vodu me,u vama a vi nematenikakva naina da ju smirite. 6ratit "emo se koli i nainu na koji se teorija izbora s time nosi u

jednom od sljede"ih poglavlja.

O


42/177

O.2=N> !)JN2en je vrlo uvaeni kardiolog s kojim redovno svake subote igram tenis. +na da primjenjujem

psihologiju koju zovem teorijom izbora i da sam o tome napisao knjige. No od mene nikad nijetraio ni jednu od tih knjiga da ih proita. &a je tema oduvijek bila samo prolazan sadraj naihrazgovora. 9ostajao sam sve svjesniji injeni#e da on gotovo nita ne zna o onome to radim jer se

godinama alio na svog sina !ohna kojemu je sada nepunih sedamnaest. >ma i jednog starijeg sina ik"er koji su pravi modeli onoga to on smatra da dje#a trebaju biti. No na rubu je iva#a s !ohnomije gaje ro,enje iznenadilo jer je ve" bio u kasnijoj dobi. !ohn je ro,en kad je njegovoj supruzi biloetrdeset pet a njemu gotovo pedeset. 2ad sam mu rekao da piem ovu knjigu nasmijao se i pitaomoe li i on biti u njoj. (ekao sam: *2en nemam te nikakve namjere izostaviti. Ako je ikad itkotrebao proitati knjigu koja $rustriranog o#a savjetuje kako da se postavi prema svom sinu onda sito ti.* 'zdahnuo je i sloio se rekavi: *4ili ja imam neke ideje o onome u to ti vjeruje ali ih ne

prihva"am. Ne smislim li nain kako da to dijete motiviram propast "e.* *9ostoji li ita to sismislio u svom ivotu onda je to - to raditi s !ohnom. 1mislio si to jo dok je bio u vrti"u.Godinama sluam o tome to sve pokuava i godinama te pitam ima li uspjeha. akle jo "u te

jedanput pitati - 2en ima li to ikakva uspjeha* *+na da nema uspjeha ali nikad mi nisi rekao to

drugo da radim.* *&oliko smo puta sve to prolazili. &ebi se ne svi,a ono to ti kaem pa sam ti prijedeset godina prestao govoriti. Eeli da ti govorim samo ono to eli uti. &o svatko eli kad neuspijeva u onome to ini.* O


43/177

2en i !ohn *akle sad "e u knjizi napisati to to nitko od nas ne"e uiniti* *9okuat "u tonapisati. 0oda "e ti imati vie smisla kad to bude vidio napisano. 1am 4og zna daje to potrebno.

Nije mali broj ljudi razoaran svojom dje#om. 1vi vi imate isti problem. 6aa dje#a nisu ista ona susva razliita. 0islim da ti ima sre"e s !ohnom.* *1retan sam zato to imam dijete koje ne radi ukoli ijete koje je bistro a nikad ne dobije o#jenu ve"u od etvorke ijete koje ide u tu rupukoju oni nazivaju srednjom kolom dok sam gaja elio poslati u gimnaziju koja daje pravo

obrazovanje3 %ak ne eli polagati ni testove za prijemni. 2ae da sve to treba moe dobiti u tojsrednjoj koli. !edina stvar koja ga zanima je igranje brida. Na internetu igra brid s ljudima iz#ijeloga svijeta. +na li koje ime koristi da moe upasti u glavne igre 'pravo sam to otkrio.*)dmahnuo sam glavom da bih mu pokazao da ne znam. *9ametnjakovi". &o lijeno dijete nazivasebe 9ametnjakovi"em i svatko eli igrati protiv njega ili s njim. Ne mogu prije"i preko toga.**1vi,a mi se. 0islim da on jest neka vrsta pametnjakovi"a. )n je smislio kako "e se nositi s tobommnogo bolje nego to si ti smislio kako "e se nositi s njim.* *2ako to moe re"i* *9riao si mi otome kako je sretan osobito otkad je sreo tu djevojku AleRis. 1talno se na njega ali no je li tiikada zadao neki pravi problem >z onoga to si mi priao nije nikad3 1talno mi govori da te voli ion je stvarno dobro dijete. +ato mislim da si sretan. Gotovo svi sinovi iji se oevi bre#aju na njihkao to to ti ini mrze svoje oeve. 9riao si mi koliko voli s njim gledati nogometne i

koarkake utakmi#e. 6rlo malo sinova voli svoje oeve tako kao to !ohn voli tebe.* *' redu volime ali mi svejedno predstavlja problem. 7ijeloga mi svog ivota prire,uje teke trenutke. 0ogao bi

biti vrhunski doktor ili odvjetnik. 0ogao bi biti sve to eli.* *)n ve" ima sve to eli. >9ametnjakovi"a kojim moe zadati udara#.* *+nam da me voli. 6oli i svoju majku. 6oli svogstarijeg brata i sestru. 6oli svoju djevojku AleRis i svoju baku. Ali ako nas voli zbog ega nemoe vie uiniti sa svojim ivotom AleRis se jako truOD


44/177

Nesretni tinejderi di u koli eli biti odvjetni#a. 0islio sam da "e ga ona motivirati ali on samoizjavljuje kako je zadivljen onim to ona postie u koli. (azgovarao sam s njom. )na samo kae

pustite ga na miru. 4ili on zna to ja ho"u i nita u vezi s tim ne ini. 2ad se is#rpim i ponem nanjega vikati on me zagrli i kae da se smirim. 2ae mi: *&ata mi te svi volimo. 1amo se opusti sve

je u redu.* Ali nije u redu. 2ako sam uop"e dobio dijete poput njega* *a dijete koje ne pije nepui i ne drogira se. ijete koje nikada u svom ivotu nije bilo u nevolji. ijete koje u koli dobiva

gotovo sve vrlo dobre o#jene. ijete koje nakon nastave radi u du"anu i samo zaradi gotovo savdepara#. 1tvarno si u !ohnu dobio pravo strailo. aj popusti malo 2en ti ga ne moekontrolirati3 9oni kontrolirati samoga sebe.* *2ako to misli kontrolirati samoga sebe !a sebekontroliram.* *0islim da sam trebao re"i kontroliraj sebe malo bolje. 7ijelo si mu vrijeme za

petama. &i odabire svaku rije koja dolazi iz tvojih usta. %ine li te rijei ikakvo dobro tebi ili!ohnu )sje"a li se dobro zato to neprestano vie na njega zbog kole 2en ne moekontrolirati !ohna makar to pokuava #ijeli njegov ivot. 9ravo je udo to te on jo uvijek voli. !eli ti ikad palo na pamet da on zapravo tebe kontrolira Niste ni priblino jednakiB on je mnogo jai.**2ae daje to dijete jae od mene. 9ogledaj to sam sve uinioB on nije uinio nita osim to jenauio igrati brid.* *Ako ne ini ono to ti eli onda se ne rauna ni jedna dobra stvar kojunapravi %ak je i dobar teniski igra - pobje,ivao te je otkad je navrio trinaestu a rijetko je kad

igrao.* *!edino to. obar je. aje malo vie uloio u tenis mogao je biti juniorski prvak ovogakluba.* *0islim da on nema nikakve elje biti juniorski prvak. )n uiva u tenisu to mu je dovoljno.(e#i mi tko je trenutno sretniji ti ili on* *)n ali to nije u redu. Ne bi trebao biti tako sretan.* *)n

je moda sretan ali mislim da jako vodi rauna o tvojoj sre"i. A smislio je neto to je jako maloljudi uspjelo smisliti. &i sigurno nisi.* *Cto ja to nisam smislio* OO


45/177

2en i !ohn *1mislio je da i ako tvoja sre"a ovisi o neemu to on ne eli uiniti on to ipak ne"euiniti. 0noga dje#a ine stvari kako bi usre"ila roditelje i onda jadno zavre. 0islim da bi kad bito elio ti mogao smisliti nain kako da s njim bude sretan. 1vatko drugi ini se sposobnim touiniti pa zato ne bi i ti 1iguran sam da bi te on elio skinuti s vrata ali te nije spreman prestativoljeti jer to ne"e.* *Ne znam o emu govori. )n bi trebao skrbiti o meni zato jer sam nesretan iiniti ono to mu ja kaem.* *1vi ljudi koji do,u u moj ured su nesretni a oni su upravo tebi slini.

)ni mi stalno ponavljaju kako njihova sre"a ovisi o tome to netko drugi ini. Neka me ena dolajuer posjetiti sva neraspoloena jer ju tip s kojim ivi dvije godine ne eli oeniti. )na ne moenita vie kontrolirati njega nego to ti moe !ohna ali ona ne eli prestati pokuavati. No

problem ove ene mnogo je manji od tvoga. )na moe nauiti ivjeti bez momka koji ju ne voli. !ajoj mogu u tome pomo"i. No ti ne moe nauiti ivjeti bez svoga sina. &i si ota# i nikad to ne"emo"i.* *Govori li ti to meni da sam ja tako pomaknut da mi je potreban psihijatrijski tretman* *!anikome ne kaem da mu je potreban psihijatrijski tretman. No svijet je pun nesretnih ljudi kojimisle da ne mogu biti sretni osim ako netko drugi ne uini ono to oni ele. &i si uveni kardiolog.1vaki dan vi,a te nezadovoljne ljude. 0isli li da njihova patnja ima ikakve veze s problemimanjihova sr#a ili je sve to zbog loe prehrane ili nedostatka vjebe* *Ne to je poznato ve" dvjestagodina. Gotovo sve kronine bolesti imaju mnogo veze s nesretno"u.* *+ar ne postoji neki tip

osobnosti koji je sklon sranim problemima &ko je blii toj linosti ti ili !ohn* *&i govori oonome to mi nazivamo tip A. >li je moda bolje jednostavno ih nazvati kontroliraju"e budale. !ohn

je tako daleko od tipa A on je tip +. Ali jesam li ja kontroliraju"a budala samo zato jer elim damoj sin dobije dobro $akultetsko obrazovanje Ne elim #ijeloga ivota o njemu skrbiti.*

OP


46/177

Nesretni tinejderi *1hva"am da si za nj mnogo uinio. No jesi li ga ti natjerao da ide raditi udu"an Nisi li iznena,en to je tako odgovoran prema tom poslu )n zapravo ne treba nova#. Cto snjim ini zna li to* *1tvarno ne znam. 0islim da kupi neto odje"e i da ga potroi na AleRis. Noza jednu stvar znam: svaki drugi tjedan kupi paket teniskih lopti#a za nau subotnju igru. 1 tim je

poeo im je otiao raditi u du"an.* *'zme li ih* *2ako to misli Naravno da ih uzmem. 6olimga i dovoljno sam pametan da ih sa zahvalno"u uzmem.* *Eao mi je 2en. Nisam te to smio pitati.

No sad se bolje osje"am kad si mi rekao da ih sa zahvalno"u prima. 1tvarno sam uivao u ovommalom razgovoru. 6olio bih ga ukljuiti u knjigu ali ne"u dok ti ne pruim prigodu da ga proita.**&ata neto nije u redu 'takmi#a je skoro gotova a ti jedva da si rije progovorio. ;juti li se namene* *Ne !ohne ne ljutim se. 6olim te. No u zadnje sam se vrijeme poeo pitati to ti misli omeni. 0isli li da te volim* *&ata ne mislim da me voli -ja znam da me voli. +bog ega me ne bivolio !a tebe volim. 0i smo se uvijek voljeli. &i si moj tata.* *Ali nain na koji se prema tebiodnosim* *2oji nain 'vijek si se prema meni jednako odnosio. Gledamo utakmi#e malo igramotenis. ivan si prema ;eR. 6oli mamu. Nitko od dje#e koju znam nema tatu koji o njima skrbi vienego ti o meni. +nam da si zaposlen i da nema za mene previe vremena. ' redu je tata ja znamda me ti voli.* *0a daj !ohne zna o emu govorim. Nain na koji ti se obra"am. 9onaam se kaoda ti nita ne radi kako treba.* *&ata ti si jednostavno takav. &i za #ijeli svijet zna to je najbolje.

0islim da se nikada ne"emo promijeniti. 1ve dok budemo gledali utakmi#e i malo igrali tenis meni"e biti dobro.* *9okuavam ti re"i da ne elim biti ovakav kakav jesam. Ne elim ti stalno govoritida ti nisi dijete kakvo bih ja elio. Ne mogu a da ne razmiljam o tome zato nisi kao AleRis. )naeli za sebe neto nap-

OM


47/177

2en i !ohn raviti. &i nita ne eli uiniti za sebe. &o me mui. 9okuavam ti re"i kako se osje"am.**&ata u redu je osje"ati se kako se osje"a. +nam da nisam dijete kakvo eli. 0oda nikada i ne"u

biti sin kakvog stvarno eli. No motri na mene ako to eli. &o je u redu. 'pravo to to stalno namene motri govori mi da ti je stalo do mene.* *!a te zbilja volim. !ednostavno me sram to te takodugo gnjavim. ;ake mije kad o tome govorim.* *> meni je lake doista. 1vi,a mi se kad migovori da me voli. Ali molim te nemoj misliti da mi unitava ivot zato jer si mi stalno na glavi.

Ne. 6jeruj mi tata ja sam sretan. &i si kao onaj koji samo laje a ne grize. !a uop"e ne mislim da bihtrebao raditi ono to ti eli. !a nisam ti. Nikad ne"u biti kao ti i ti nikad ne"e biti poput mene. 0ismo razliiti. !a to prihva"am. > ;eR je mnogo drukija od mene tako,er. )na ini sve te stvari koje

bi ti volio da ja radim ali mi se dobo slaemo. 0nogo priamo o tome koliko je ona drukija odmene ali skrbimo jedno o drugom i to prihva"amo. &ata misli li da je ;eR sretna* *Naravno dajesretna. )na sve ini ispravno. +bog ega ne bi bila sretna* *0oda bi trebala ali nije. )boje smo u

jedanaestom razredu a ona se ve" plai da se ne"e uspjeti upisati na 1tan$ord na studij prava... 9etju godina dijeli od bilo kojeg studija prava a ona je ve" zabrinuta zbog 1tan$orda... Neka ovoostane samo me,u nama tata mislim da ona nije ni blizu onome to je potrebno da bi se ulo nastudij prava na 1tan$ordu. Nisam nita rekao ali mislim da je ona izgubljen sluaj. 2aem joj da joj

je dobro neka zaboravi na 1tan$ord. Nije li to dobar savjet Cto bi joj ti rekao* *1laem se to je

dobar savjet.* *Ali ako je to dobar savjet to mi je initi s tobom &i si jadan jer ja nisam kao ti.1to je loe u tome da sam sretan ovakav kakav sam obro mi je u toj srednjoj koli. 6jeruj mi neodba#ujem svoj ivot samo zato jer nemam nikakvu elju biti u tim razredima za darovite ili

polagati dravne 1A& testove. ' tim razredima oni samo pamte mnotvo sme"a koje zaboraveodmah nakon testa. &oliko su zabrinuti O/


48/177

Nesretni tinejderi da neto ne zaborave da mnogi od njih varaju. !a ne varam. &i bi elio da senatjeem u razredu gdje dje#a varaju na sve strane. ;eR mi pria to se sve doga,a u takvimrazredima. Ako meni ne vjeruje pitaj nju. Ne vidim nikakva smisla u tome da pamtim mnotvogradiva koje se ionako zaboravi. +bog ega +na li to sam radio ove godine (ekao sam svimsvojim uiteljima da ne"u nita pamtiti za test osim ako mi oni ne budu u stanju objasniti razlog.(ekao sam im da "u umjesto toga biti sretan da mogu odgovoriti na bilo koje pitanje tipa eseja koje

mi ele postaviti i oni su to uinili. Nekoliko mi se mojih prijatelja pridruilo i mi uimo vie negooni u razrednima za darovite. 9itao sam ;eR i ona se slae.* *Nikad mi o tome nisi govorio.* *&atanikada nismo imali razgovor slian ovome. a ti nisi veeras zapoeo nikada ga i ne bismo imali.)d mene si oduvijek samo elio da idem u razred za darovite tamo budem najbolji i pro,em

prijemni 1A& test. Nikada nisi ni pomislio na ovo to sam ti upravo objasnio.* *Ali zbog ega nedobiva odline o#jene ako tako mnogo ui* *)ni nam ne ele dati odlian jer ne slijedimo

pravila. Nema veze to uimo mnogo vie. &ata #ijeli je sustav blesav a to je sustav s kojim ti elida se slaem.* *Ali ja mogu neto u vezi s tim uiniti. 9oznajem predsjednika kolskog vije"a. )n je

jedan od mojih pa#ijenata.* *Napravi li $rku onda "e tim uiteljima uiniti gadan problem iuprskati #ijelu stvar. 9usti to. Nisi li govorio o tome da "e iza"i iz mog ivota* *Ali ja to dosadnisam znao.* *2ako si mogao znati &ko bi ti rekao je#a ne razgovaraju s roditeljima koji sve

znaju. Nikad nisam vidio da si dvije rijei progovorio s djedom dok je bio iv. Eeli li da i ja budemtakav )vo je prvi put da uop"e razgovaramo osim o nogometu i koar#i. &i si isplanirao #ijeli mojivot jo dok sam bio u jasli#ama. a nisam tako siguran da me voli moda bih bio jedan od onihkoji se drogiraju kao to to ini mnogo dje#e u toj mojoj koli. Nisam ak ni siguran ho"u li i"i uneku viu kolu. 0ogao bih pauzirati nekoliko godina i igrati brid. 9amet-


49/177

2en i !ohn njakovi" je prilino dobar igra brida a postaje sve bolji. 9ostoje naini da se u briduzaradi nova#B ljudi "e platiti za dobrog partnera.* *!ohn znam da "e ovo zvuati kao izjava iz nekogloeg komada ali zbilja mije teko ovo re"i: !a sam bio budala.* *&ata ti nisi bio budala. %inio siono to si mislio daje ispravno. !a bih bio budala da sam se naljutio na tebe i to iskoristio kaoopravdanje da upropastim svoj ivot. (azgovaram s mnogo dje#e koja su zabrljala i koja za sveokrivljuju svoje roditelje.* *Ali kako si doao do svega ovoga* *>mao sam se u koga ugledati.*

*2ako to misli* *' tebe tata. 1hvatio sam da ako me i dalje voli mada nisam uinio nita odonoga to si elio i ja mogu tebe voljeti a da nita ne napravi od onoga to elim. 1hvatio sam tokad sam bio malo dijete. > nisam to shvatio samo ja. je#a nisu glupa ona razumiju stvari. 0i neelimo upropatavati svoje ivote nita vie nego to to vi elite. 1ve dok nas volite ve"ina nas "eispasti dobro. > ;eRis je to isto shvatila. 0islim da nas upravo to i dri zajedno. )na ne radi takomnogo da bi postala odvjetni#a zato jer to eli njezin ota#. &o je ono to ona eli. +na daje njezinota# odvjetnik. )n nije ak ni iao na neki vrhunski pravni $akultet. A sada ju stalno priti"e radistudija prava na 1tan$ordu. )na doputa daje tako gnjavi ali ja sam s njom to proradio i ona je sadamnogo bolje. 0ajka i ota# ju vole. !a ju uim da je njihovo pritiskanje njihov problem a ne njezin.

No dopusti mi da ti postavim pitanje: +bog ega si me i dalje volio mada ja nisam inio ono to sielio* *Ne mogu odgovoriti na to pitanje. 0nogo sam o tome razmiljao. 1ve to mogu re"i jest da

sam te uvijek volio. > to uistinu nije bilo tako teko. &i si oduvijek bio tako krasno dijete bez obzirato ja rekao. 1vi mukar#i koje ja znam priti"u svoju dje#u a mnogi od njih s njima imaju

probleme. > oni tako,er vole svoju dje#u. Cto je to zbog ega si ti ispao ovakav* *Gledaj tata tinisi jedina osoba u mom ivotu. 0ama me uvijek podravala i govorila mi da me ti voli. )na kaedaje voli ali ti si jednostavno *ro,en da sve zna.* No to nije upropastilo njezin ivot. )na mi jesavjetovala kako da se nosim s tim i ne dopustim da upro-

OF


50/177

Nesretni tinejderi pasti moj. (ekla mi je da te jednostavno volim i budem dobar prema tebi iinim ono to mislim daje u redu. &o je bio dobar savjet. 0islim da za mnoge moje krasote moeoptuiti mamu. Ako nema nita protiv tata ja "u se pokuati oeniti enom poput mame i odnositise prema njoj bolje nego to si se ti odnosio prema nama.* *Ali mama je to pogreno shvatila.

Nisam ja prema njoj takav.* *&ata ti si takav i prema tropskim ribi#ama... Ali postoji tako,er i drugirazlog. AleRis me voli. +nam da ti se svi,a no ima li ikakvu zamisao o tome to osje"amo jedno

prema drugom !e li ti mama govorila o nama* *(ekla mi je da jako pazite jedno na drugo.* *!e lito sve* *%ega jo tu ima* *>ma jo mnogo toga. 0ama zna za to. Ali ti ne zna. 9laila se da nedobije srani napad ako ti to kae. No #ijelo vrijeme dok vodimo ovaj razgovor mislim o tomekako bi bilo dobro raistiti stvari i ispriati ti o onome to se doga,a. Nije mi ugodno da mamazna a ti ne zna.* *&a stvar s AleRis je ozbiljna* *Ne znam je li *ozbiljna* prava rije ali mislim damoe re"i da smo sada ozbiljni. !esi li ikada bio zaljubljen kad ti je bilo esnaest godina* *4iosam nekoliko puta zaljubljen kad sam bio mlad. Nisam se oenio tvojom majkom dok nisam postaolijenik na spe#ijalistikom stau. &ada mi je bilo trideset godina.* *2ad si bio jako mlad jesi liikad bio tako zaljubljen da si spavao s djevojkom >li si moda to elio ali djevojka to nije htjela. &ime voli pomozi mi u vezi s tim. 0olim te tata. 6idim kako se uzbu,uje. Nije mi potrebna lek#ijaili da mi kae to da radim. &o ne"e pomo"i ni meni ni AleRis.* *!ohn navrio sam osamnaest prije

nego to sam imao spolni odnos. 4ilo je to s djevojkom koju sam volio. 1reo sam je na kraju svojesrednje kole.* *Cto se dogodilo* *4ili smo zajedno tri godine. 9rekinuo sam kad sam poeostudirati medi#inu. )na je eljela brak a ja nisam. 4io sam stvarno uzrujan.*


51/177

2en i !ohn *;eR i ja vodimo ljubav zadnjih est mjese#i. ' rujnu "e biti tono godina dana dovremena kad "e krenuti na $akultet. +namo da "emo onda biti razdvojeni. (azgovarali smo o tome iodluili nastaviti. =to gdje smo. 9itam se jedino bi li ti elio sada neto re"i. )na te voli i potuje i

ja znam da ti je stalo do nje. (ekao sam joj da "u moda o ovome razgovarati s tobom i ona je reklada ti vjeruje. &ata jaju volim. )na mi je pomogla da s tobom iza,em na kraj. 1amo se pitam ima lito re"i.* *+naju li njezini roditelji* *&eko je to re"i. )ni znaju da smo mi mnogo zajedno i da

nam je me,usobno stalo. 1iguran sam da neto sumnjaju. Ali mama jedina zna.* 1lijedila je dugastanka a onda je 2en rekao: *0islim da se sve to svodi na pitanje da li ju ja volim* !ohn je samonetremi#e gledao u 2ena. Nije nita rekao. *'zima li tablete* !ohn je kimnuo. *0ama misli daje tou redu* *Ne mama misli da to nije u redu. )na misli da

william glasser - nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih

Documents