X . G I M N A Z I J A „ I VA N S U P E K ” - L J E T O P I S

Glavna i odgovorna urednica: Roksanda Smolčić KrnićPomoćnica glavne i odgovorne urednice: Neli MindoljevićIzvršni urednik: Milorad OpačićGrafičko oblikovanje: Filip HavranekIzdavač: X. gimnazija „Ivan Supek”, ZagrebZa izdavača: Roksanda Smolčić Krnić

Kopiranje, pretisak i uporaba ove knjige u elektronskim medijima bez dopusnice izdavača nije dopuštena.

X. GIMNAZIJA „IVAN SUPEK”

klaićeva 7zagreb

LJETOPIS

lipanj 2007.

Kazalo

I. Uvodne Riječi

Riječ ravnateljice

Memento: Ivan Supek

Što obilježavamo

Zašto volimo klaićevu 7

II. X. gimnazija do X. gimnazije “Ivan Supek”

( 1. rujna 1991. – 17. svibnja 2007.)

Organizacija i rad...

Upravljanje Gimnazijom (Školski odbor i Priznanja)

O promjeni imena Gimnazije

Vođenje Gimnazije: Ravnateljski rad

Organizacija i rad Gimnazije

Stručni rad...

Stručni suradnici i stručna vijeća: nastava i izvannastavne aktivnosti

Albumi...

Album: zaposlenici

Album: učenici

III. Život škole

Dani...

Dan X. gimnazije

Dani susreta i sjećanja

Dani napredovanja

Dani suradnje

Dan ljudskih prava

Europski dan jezika

Dani u prirodi

8

10

14

18

24

32

34

38

105

117

140

145

147

148

149

150

151

45

Svjetski dan knjižnica

Svjetski dan voda

Dani športa u gimnaziji

Svjetski dan zaštite okoliša

Dani uređenja učionica

Dani kulturne baštine

Dani svakodnevni

Legende i nade naše Gimnazije...

Naši učenici olimpijci

Naši učenici glazbenici

Profesor, književnik, uznik...

Naši učenici pjesnici

Naši učenici očevi igrica

Glas naroda

Slobodno vrijeme...

Humanitarne aktivnosti

Školska putovanja i izleti

Domjenci za velike i male

Što želimoX. gimnazija “Ivan Supek” sutra

Popis zaposlenika X. gimnazije od osnivanja

Popis maturanata X. gimnazije od osnivanja

Zahvale

154

155

156

157

158

159

160

162

165

169

170

174

176

160

178

183

189

207

209

215

244

Lijevo: Školska zgrada u Klaićevoj 7 danas

8

Maturanti školske godine 2004/2005. II. smjena

9

Riječ ravnateljice

Želja nam je da, listajući ove stranice, osjetite dio ozračja koje vlada u našoj velikoj košnici

u kojoj se godišnje odgaja i obrazuje oko 1350 gim-nazijalaca. Nama, koji s njima svakodnevno živimo i radimo, ovaj težak i odgovoran posao čini vrijed-nim, privlačnim i izazovnim upravo ljepota njihove mladosti, njihovih sposobnosti, težnja, ambicija i želja, a zajedno s njima živimo i njihove brige, stra-hove, tuge i strepnje. Imperativ vremena u kojem živimo, doba nevjerojatne brzine razvoja znanos-ti, tehnologije iprotoka informacija, jest pronaći najbolji put i način da se bitno, temeljno i potrebno znanje prenese na svakog pojedinog učenika na najprimjereniji način, ovisno o njegovim sposob-

nostima i interesima. Vjerujemo da smo uistinu uspješni u njegovanju i poticanju kreativnosti, in-dividualnog pristupa, osobne odgovornosti, etičkih i moralnih vrednota u svim oblicima komunikacije.Projekt promoviran i usvojen 2005. godine pod na-zivom “X. GIMNAZIJA ŠKOLA NENASILJA I TOLERANCIJE” provodimo kontinuirano i sva-kodnevno kroz formalne i neformalne, nastavne i nenastavne oblike rada i komunikacije. Posebno nas raduje što je taj ranije usvojen projekt u skladu s načelima akademika Ivana Supeka, čije ćemo ime ubuduće s ponosom nositi. Cilj nam je biti gim-nazijom koja uz široko opće obrazovanje potiče razvijanje vlastitih sposobnosti, interesa i moralnih vrednota. Uspjesi naših bivših i sadašnjih učenika potvrđuju da su naši napori i ustrajnost opravdani.

RavnateljicaRoksanda Smolčić Krnić, dipl.ing.

10

“Moralna dužnost ne može se nikome nametnuti, nego mora biti dio njegove ljud-skosti. Dobar čovjek neće biti sretan ako njegov susjed, pa i vrlo dalek, živi u bi-jedi i trpi zbog nepravde. Dobrota spašava iz ograničenosti i osamljenosti ljudske egzistencije. Sućutjeti s drugima znači prijeći osobnu samoću i transcendirati u cjelinu svega života i svemira. “

14. rujna 2002. Vjesnik

“Pred naukom se otvaraju veličanstveni vidici napretka. Fizičari danas otkrivaju u dubinama atoma neizmjerne izvore energije. Njihova primjena dat će čovječanstvu goleme tehničke snage. Te divovske snage mogu biti upotrebljene na najveću sreću i blagostanje, ali u društvu rastrovanom ratnim suprotnostima mogu dovesti do potpunog uništenja ljudi. Iz te strahovite opasnosti ima samo jedan izlaz, a taj je stvaranje bratske zajednice svih slobodnih ljudi.”

1944. —Kongres kulturnih radnika u Topuskom, proročansko upozorenje četrnaest mjeseci prije pada prve atomske bombe

11

12

Ivan Supekbiografija

(Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, pisac, borac za mir i humanist

Ivan Supek rođen je u Zagrebu 1915. godine u obrtničkoj obitelji. U gimnazijskim je danima

pokazivao zanimanje za prirodne znanosti, ali i za filozofiju i pjesništvo.

Nakon mature 1934. godine upisuje studij matematike, fizike i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te nastavlja studij u Beču, Parizu, Zurichu i Leipzigu. Tijekom studija Supek je upoznao mnoge slavne fizičare poput nobelovaca Maxa Plancka, Nielsa Bohra, Petera Debyea i Louisa De Broglija. Godine 1940. doktorira fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom njemačkog nobelovca, fizičara Wernera Heiseberga, tvorca kvantne mehanike i relacija neodređenosti, s kojim nastavlja rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine. Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama .

Kao antifašist, Supek je u Njemačkoj 1941. go-dine uhićen od Gestapa. Proveo je u zatvoru neko-liko mjeseci, ali ga spašava Heisenberg pod izlikom da mu treba asistent bez kojega ne može provoditi daljnja istraživanja. Na poticaj svoga prijatelja Bogdana Ogrizovića, pridružuje se partizans-kom pokretu. Od 1943. djeluje na oslobođenom teritoriju u Prosvjetnom odjelu ZAVNOH-a. U Topuskom 1944., na Kongresu kulturnih radnika, održao je zapažen govor o znanosti, na kojem je i uputio prvi javni apel protiv uporabe nuklearnog oružja. Nakon toga prekida s Partijom.

Profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Za-grebu postaje 1946.

Godine 1950. utemeljio je Institut ‘’Ruđer Bošković’’ i postaje njegovim prvim ravnateljem. Godine 1958. isključen je iz Instituta zbog pro-tivljenja planovima izrade nuklearne bombe jugo-

slavenske Federalne komisije za nuklearnu energiju kojoj je na čelu bio Aleksandar Ranković. Ogorčen, prestaje se aktivno baviti znanošću posvetivši se filozofiji i književnosti.

Stalnim članom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti postaje 1960. godine. Iste godine osnovao je Institut za filozofiju znanosti i mira kao odjel HAZU (tada JAZU). Institut je bio sjedište jugoslavenske konferencije Svjetske orga-nizacije protiv nuklearnog naoružanja Pugwash, među čijim je osnivačima i član Stalnog komiteta. Također je bio suosnivač i predsjednik organizacije Svijet bez bombe.

Godine 1966. pokreće tromjesečnik Encyclo-paedia Moderna. To je prvi časopis u Jugoslaviji koji zastupa politički pluralizam pa ima u Savjetu članove od profesora teologije do partijskih funk-cionara.

Rektorom Sveučilišta u Zagrebu postao je 1969. godine te je 1970. inicirao osnivanje Interuniverz-itetskog centra u Dubrovniku (IUC).

Za Hrvatskog proljeća, kao njegov aktivan su-dionik i rektor Sveučilišta koji je podržao političke zahtjeve svojih studenata, na popisu je nepoželjnih javnih ličnosti. Nije prihvatio zaključke CK SKJ te je nakon sjednice u Karađorđevu prisilno isključen iz javnog života. Do odlaska u mirovinu predavao je na Sveučilištu, a osamnaest godina nije mogao istupati u javnosti.

Godine 1976. potpisuje Dubrovnik-Philadel-phia deklaraciju u društvu Linusa Paulinga i Phili-pa Noel-Bakera te Roberta Pecceija.

Bio je predsjednik HAZU u dva navrata (od 1991. do 1997.). Održao je predavanja na mnogim značajnim svjetskim sveučilištima. Posljednjih je godina bio strastven kritičar fundamentalnog kapitalizma i dosljedan zagovornik teze o socijalnoj jednakosti.

Hrvatska je 2007. ostala bez istinskog nacional-nog velikana, dobroga i zaštitničkoga duha svih nas, deklariranoga pacifista, neumornog borca za pravdu i jednog od najvećih moralnih autoriteta svih vremena.

Supekovo je znanstveno, umjetničko i prosv-jetiteljsko naslijeđe toliko opsežno da će se bez ikakve sumnje mnogi nadolazeći naraštaji vraćati ovom iznimnom umu.

13

Književnost Supek je autor brojnih romana i drama s filozof-skim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov roman ‘’Proces stoljeća’’ priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara Rober-ta Oppenheimera, voditelja projekta Manhattan koji je doveo do stvaranja atomske bombe. Među njegovih deset romana posebno se još ističu romani ‘’Heretik’’ (Markantun de Dominis) i ‘’Otkriće u izgublje nom vremenu’’.Knjige i priručniciOd njegovih brojnih znanstvenih i filozofskih dje-la te mirotvornih rasprava valja izdvojiti naslove: ‘’Teorijska fizika i struktura materije’’, ‘’Filozofija, znanost, humanizam’’, ‘’Povijest fizike’’, ‘’Krivovjernik na ljevici’’, ‘’Znanost i etika’’, ‘’Heisenbergov obrat u shvaćanju svijeta’’, ‘’Ruđer Bošković: vizionar u prijelomima filozofije, znanosti i društva’’, ‘’Religija i filozofija’’, ‘’Refleksije o znanosti i politici’’, ‘’Haaški protokoli’’ i ‘’Tragom duha kroz divljinu’’ (2006.).

14

Što obilježavamo

X. gimnazija školske godine 2006./2007. obilježava:

125 godina osnivanja obrtne škole u Zagrebu:Prva obrtna škola u Hrvatskoj osnovana je u Za­

grebu 1882. godine, a iz nje vuče korijene cijelo stru­kovno školstvo u Hrvatskoj i neke gimnazije među kojima je i X. gimnazija.

60 godina početka rada srednjih škola u zgradi u Klaićevoj 7 u Zagrebu:

Školske godine 1946./1947. dovršena je zgrada u Klaićevoj 7 i u njoj je započela radom Savezna tehnička škola. Od tada do danas, punih 60 godina, neprekidno se u ovoj zgradi školuju srednjoškolci.

45 godina prvog osnivanja X. gimnazije u Zagrebu

u Medulićevoj 33:X. gimnazija prvi je put osnovana 1961. godine

u Medulićevoj 33. Ukinuta je provođenjem „reforme školstva“ kao i sve gimnazije te se njeno ime, kao ni imena drugih gimnazija, nije koristilo do osnivanja naše X. gimnazije.

15 godina rada X. gimnazije u Zagrebu u Klaićevoj 7:

X. gimnazija započela je radom u ovoj zgradi 1. ruj­na 1991. godine slijedom matematičko­ informatičkog programa O. C. „Nikola Tesla“.

X. gimnazija u Klaićevoj 7 osnovana je, dakle, prirodnim slijedom usavršavanja, dogradnje i raz-voja strukovnog obrazovanja, koje je instituciona-lizirano i utemeljeno osnutkom obrtne škole u Zagrebu 1882. godine. To je prva strukovna škola u Zagrebu, Republici Hrvatskoj i ovom dijelu Eu-rope. Izvorište je svih strukovnih škola u Hrvatskoj i jednog broja gimnazija u Zagrebu. Po uzoru na nju i njene sljednice, osnivane su strukovne škole i strukovno obrazovanje u cijeloj Hrvatskoj.

Zanimljivo je pratiti razvojno stablo školstva čije je izvorište prva obrtna škola u Zagrebu. Ono

nas vodi od obrtničkih i šegrtskih preko industrij-skih i tehničkih škola s više različitih, često i nes-rodnih, programa do tehničkih škola i gimnazija s najsuvremenijim programima. Ono prati, potiče znanstveno-tehnološki, socijalni i ukupni društveni razvitak društva. U dinamičnim promjenama sus-tava srednjeg školstva, škole su se osnivale, spajale, ukidale i ponovno osnivale.

X. gimnazija prvi je put osnovana 1961. godine u Zagrebu u Medulićevoj 33. Neposredne veze između prve X. gimnazije i današnje X. gimnazije nema, osim u nazivu i kvaliteti rada. Uvođenjem usmjerenog obrazovanja i osnivanjem obrazovnih centara, ukinute su gimnazije, tehničke i druge srednje škole i napravljen je potpuno drugačiji programski i teritorijalni ustroj srednjeg školstva. Tako je u Medulićevoj 33 ukinuta X. gimnazija, a osnovan je Ekonomski obrazovni centar, koji je nastavio obrazovati i učenike iz Ekonomske škole u Klaićevoj 7.

Zakonom o srednjem školstvu u lipnju 1991. godine ukinuto je usmjereno obrazovanje i povrat-kom na tradicionalno srednje školstvo, 1991. godine ponovno se osnivaju gimnazije, tehničke i obrtničke škole. X. gimnazija nastavlja se na obrazovni pro-gram prirodoslovno-matematičkog tehničara, po kojem programu su se upisivali i školovali učenici u O.C. „N. Tesla“ od školske godine 1985./1986.

X. gimnazija jedna je od mnogih zagrebačkih srednjih škola, i strukovnih i gimnazija, koje svoje izvorište imaju u školama koje u proteklih 60 godina kontinuirano obrazuju srednjoškolce u centru Za-greba u Klaićevoj 7. Dug je popis srednjih škola koje danas postoje i rade u Zagrebu, a koje su osnovane slijedom nekadašnjih škola u zgradi u Klaićevoj 7: graditeljske škole, strojarske, elektrotehničke, arhi-tektonske, kemijske, ekonomske i druge. Nemoguće je ovdje navoditi točne nazive nekadašnjih srednjih škola, postojećih srednjih škola, sve promjene na-ziva i adresa tih škola tijekom proteklog povijesnog razdoblja, vezano uz razvoj, transformacije i reforme srednjeg školstva. To zaslužuje posebno elabori-ranje, posebno poglavlje, posebnu knjigu. Dovoljno je navesti da je srednjoškolska zgrada u Klaićevoj 7 u Zagrebu izvorište i rasadnik zagrebačkih srednjih škola i srednjeg školstva. Ona je sinonim zagrebačkog srednjeg školstva!

15

Danas u Klaićevoj 7 rade dvije najveće srednje škole u Zagrebu i Republici Hrvatskoj koje ukupno broje preko 2500 učenika:

X. gimnazija „Ivan Supek“ i I. tehnička škola tesla.

Započeli smo radom u 42 razredna odjela s preko 1300 učenika. Usprkos nedostatnom pro-storu i svim problemima održavanja i opremanja škole, broj razrednih odjela, zbog iznimno velikog zanimanja u proteklih petnaest godina, ostaje isti, a broj učenika čak je i povećan. Mnogi iznimni ljudi svojim su vrhunskim ljudskim i stručnim kvaliteta-ma i odgojno-obrazovnim radom doprinijeli tomu. Teško ih je sve nabrojiti, ali lako prepoznati i os-jetiti poštovanje i zahvalnost.

Kvalitetno i temeljito gimnazijsko obrazovan-je osigurava našim učenicima upise na željene fakultete i otvara im put k svim oblicima daljnjeg obrazovanja te sposobnost aktivnog i konstruk-tivnog uključivanja u različite radne i životne okol-nosti. Ovo nije specifičnost samo naše Gimnazije,

ali je zasigurno temeljna vrednota koja školu čini privlačnom.

Posebnost naše škole, na što smo ponosni, što svjesno i sustavno utemeljujemo i promičemo, jest duh zajedništva velike obitelji u kojoj svatko ima pravo na osobnost i mogućnost ostvarenja svojih interesa i razvoja vlastitih sposobnosti.

Svjesni neograničenih i bezbrojnih ljudskih raz-lika, odgajamo djecu kako bi prepoznala i uvidjela bogatstvo u različitosti. Učimo ih razvijanju i ople-menjivanju svojih i tuđih sposobnosti i osobnosti. Učimo ih da razumijevanjem, ljubavlju i toleranci-jom omoguće sebi i drugima slobodu u stvaranju boljeg i humanijeg društva.

Tome cilju posvećujemo naš rad, sposobnosti i mogućnosti.

Priredila:Roksanda Smolčić Krnić, dipl.ing.

Desno: Nikad do kraja ostvaren idejni projekt­ kompleks fakulteta

Dolje: Isječak iz: “Pedesetogodišnjica tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu”

16

17

18

Zašto volimo Klaićevu 7(maturanti iz 1950-ih)

Ljubav i vjernost koja traje šezdeset godina...

Školska zgrada u Klaićevoj 7 nije obična zgrada sa zidovima, fasadom, prozorima, krovom, stubištima nego je to drag i nezaboravan prostor u kojem smo osim znanja dobili i elemente od kojih se stvaraju i postaju pošteni, korisni i dobri ljudi. Postoji li takvo što? Ljubav, vjernost i poštovanje prema zgradi i pro­storu gdje se uči, stječe znanje, gdje se odgaja kako se postaje dobar, pošten i koristan čovjek. O tome govori ova priča.

Uz podatke o radu X. gimnazije u zgradi u Klaićevoj 7, a povodom 15 godina rada gim-

nazije u toj zgradi, sjećamo se da je u toj zgradi prije 60 godina, odnosno šk. godine 1946./1947. započela s radom Savezna srednja tehnička škola.

Tu se našla i generacija koja se šk. g. 1948./1949., nakon završene tada niže gimnazije i položene male mature, upisala u jedan od raspoloživih smje-rova, a to su:

-arhitektonski-građevinski smjer s odsjecima: konstruktivni (statika i mostovi)niskogradnja (ceste i željeznice)- vodograđevni smjer.Na istoj Saveznoj srednjoj tehničkoj školi moglo

se usmjeriti i na:- kemiju- strojarstvo- elektrotehniku- geodeziju- kinematografiju.Za generaciju arhitektonskog usmjerenja koja

se upisala šk. godine 1948./1949. u Saveznu srednju tehničku školu, a nastavila je kasnije kroz Građevinski tehnikum te završila 1952. godine u Srednjoj tehničkoj građevinskoj školi, u zgradi u Klaićevoj ulici 7, to znači sigurno mnogo više nego

što znači mnogim generacijama koje su završile srednje obrazovanje.

Već 55 godina ova se generacija vraća u drage prostore, prilikom označavanja završetka školovanja, odnosno završetka mature.

Bez obzira na to što je 65 učenika upisanih 1948. godine smješteno u dva razreda, a 1950. godine im se priključio još jedan razred od 30 učenika iz građevinskog usmjerenja, tijekom cijelog školovanja učenici djeluju jedinstveno kao gener-acija. Posebna bliskost i nesebičnost zajedništva odražavala se u svim dijelovima školskog života, a osobito u pružanju pomoći u svladavanju nas-tavnog programa

Nedostatnost osnovnih sredstava potrebnih za učenje (nedostatak knjiga, izrada vlastitih skripata i pribora za crtanje i dr.), opće siromaštvo, problemi oko smještaja učenika te sve druge tadašnje nedaće još više su zbližile učenike, buduće sudionike i real-izatore manjih ili većih graditeljskih ostvarenja.

Potreba za srednjim stručnim kadrom rezultira-la je time da je velik broj učenika primao stipendije koje je davalo tadašnje Ministarstvo građevinarstva te veći graditeljski sustavi.

Sudjelovanje učenika 1949. godine na Omla-dinskim radnim akcijama u Beogradu, na ferijalnoj praksi 1950. i 1951. godine, na raznim stručnim ekskurzijama, školskim organiziranim ljetovanji-ma u Trogiru i Hvaru, nedjeljnim planinarenjima, plesnim večerima, naročito u predvorju školske zgrade, maturalnom putovanju na Plitvička jezera uz pješačenje od 28 km, još više učvršćuje započeto prijateljstvo i zajedništvo koje traje do danas.

Poznato je da su se tadašnje generacije, sred-njim obrazovanjem u građevinskoj struci i u os-talim strukama, pripremale za ozbiljan rad u provedbi programa obnove i izgradnje zemlje. Ova činjenica potvrđuje se i temom maturalnog rada iz hrvatskog jezika, koja je glasila: „Razvoj i napredak građevinarstva je preduvjet za socijalističku izgrad-nju zemlje“.

Generacija koja završava školu 1952. godine, prva je poslijeratna generacija s četverogodišnjim školovanjem i prva u izvanplanskoj raspodjeli zapošljavanja.

Nakon završene mature, dio tadašnjih arhitek-tonskih tehničara odlazi na fakultet, uz prethodno

19

polaganje tzv. diferencijalne mature, pa ova genera-cija, pored kvalitetnih tehničara, daje određen broj poznatih inženjera, projektanata, profesora, viso-kopozicioniranih rukovodilaca, voditelja investicija u raznim sustavima i ustanovama, pa i akademskog slikara.

Budući da je bila želja i potreba cijele generacije da se ovakvo zajedništvo i prijateljstvo nastavi i pot-vrdi nakon školovanja i da to bude tradicijom ove posebne generacije, odlučeno je da se jubilej mature održava svakih pet godina.

Da bismo potvrdili već izrečenu ljubav i poštovanje prema lokaciji, koja nam je puno toga dala i pružila kroz školovanje, program proslave sadržava i održavanje „školskog sata“ s prozivanjem i predavanjem isključivo u „našim razredima“ na četvrtom katu zgrade u Klaićevoj ulici 7.

Nakon izgradnje Građevinskog školskog centra u Novom Zagrebu i preseljenjem Srednje tehničke građevinske škole u novi Centar, ova generacija os-taje dosljedna te je svoje tradicionalne proslave u tzv. stručnom dijelu održavala i nadalje u Klaićevoj 7. Tako će to biti i ove jubilarne 55. godišnjice ma-ture pa zbog toga već godinama postoji uska surad-nja s X. gimnazijom.

Dolazak na sastanak ispred škole, penjanje ste-

penicama, ulazak u razred i sjećanje na one dane koji su se duboko usjekli u naša srca.

Još uvijek su svježi trenutci, kao što su čekanje zvuka školskog zvona za početak ili završetak nastave, odlazak na mali ili veliki odmor (mali odmor u hodniku četvrtog kata, a veliki is-pred zgrade) te „bacanje pogleda“ na eventualne simpatije iz drugih odjela.

Zbog toga školska zgrada u Klaićevoj 7 nije obična zgrada sa zidovima, fasadom, prozorima, krovom, stubištima, već je to drag i nezaboravan prostor u kojem smo osim znanja dobili i elemente od kojih se stvaraju i postaju pošteni, korisni i dobri ljudi.

Takve elemente usadili su u nas naši dragi pro-fesori i inženjeri, kojih se uvijek sa zahvalnošću prisjećamo.

Na proslavi 50. godišnjice mature 2002. godine u „Knjizi utisaka“ nalaze se upisi koji potvrđuju na-vedene činjenice prijateljstva i zajedništva, a neki od njih glase: „Najljepše je sresti stare prijatelje, a još ljepše se sjetiti nezaboravnih dana provedenih s divnim ljudima kao što su slavljenici 50. godišnjice mature.“ —Sve vas neograničeno voli Antas, ili: „Drago mi je i što se nakon 50 godina sastajemo i proživljavamo školske i životne dogodovštine, dostojno, sretno i prim­

Maturanti IV. a, 1952.

Zdenka Šiftar (pok.), prof. matematike i fizike, 1992., 40 godina poslije

mature u učionici 42a

20

jereno našem uzrastu, kao da smo se sada rastali od mature.”—Ćiro

Da ova povezanost nije samo fraza, govori i ovaj upis:„Cijeli moj život i karijera vezani su uz vas. Vi ste me formirali i vi ste mi sve osobine čovjeka dali. Učila sam od sviju vas. Sve ostalo bila je samo nado­gradnja, koja je sjela na dobre temelje.“ Sviju vas vo­lim! —Medo–Vera

Da ovu generaciju ne zaboravljaju bivši učenici, koji danas žive daleko preko oceana, potvrđuje sljedeći upis: „Došao sam evo i ja iz Kanade ­ Quibe­ca. Zahvaljujem se. Lijepo je bilo organizirano, a naši ljudi su dragi. Nadam se kroz pet godina istom broju ljudi.“—Zlatko Dužanec

Bivši učenik koji živi u SAD-u, na Floridi, u pisao je: „Ja sam strašno sretan da ste me našli i da sam imao čast s vama svima provesti par sati. Hvala na svemu!“—Nikita

Prilikom svih lijepih i veselih trenutaka ne zabo-ravljaju se i oni koji su nas napustili i otišli u vječnost. Program proslave obuhvaća i sjećanja na profesore i učenike te posjet grobovima pojedinačno, dok je to bilo moguće zbog manjeg broja preminulih. Kod posljednje tri proslave počast se odaje kod glavnog križa groblja Mirogoj, kao i održavanje mise u crkvi Krista Kralja. Do svojih posljednjih dana s nama su se družili:

-inženjer Nikola Brozina, direktor škole-profesorica Eugenija Marković, razrednica

-inženjer Đuro Peulić, razrednik-profesorica Vera Orebić, razrednica-profesorica Zdenka Šiftar, matematika i fizika-inženjer Franjo Kolibaš, poslovanje, organizaci-

ja gradilišta, norme, te obavezno legendarna Mara Posavec, tajnica škole.

Profesoru akademskom slikaru Mladenu Veži, koji prati ovu generaciju od 1977. godine, zahvalju-jemo na prigodnom poklonu za svakog učenika.

Bez obzira na to što danas učenici žive i uče u doba informatike, elektronike i drugih tekovina na-predne tehnike i tehnologije i da smo danas u 21. stoljeću, što je nezamislivo naprednije u odnosu na vrijeme prije šezdesetak godina, treba imati na umu da je škola i onaj dio života gdje treba naučiti kako u životu biti pošten, dobar, savjestan, vrijedan i ko-ristan član društva.

Eto, to je kratak prikaz puta jedne, kako smo je sami nazivali, „zlatne generacije“, iz kojeg je vidljivo zbog čega škola u Klaićevoj 7 za njih znači nešto sveto i posebno.

IV. b 1952. – maturantice s kolegama i profesorima

21

1977. – 25. obljetnica mature

1982. – 30. obljetnica mature; susret ispred škole

1997. – četrdesetpeta obljetnica ma­ture; ženski slavljenički dio s tajnicom Marom Posavec

X. gimnazija do X. gimnazije „ivan supek”

1. rujna 1991. – 17. svibnja 2007.

24

Upravljanje Gimnazijom

Školom upravlja Školski odbor. Školski od-bor donosi odluke o usvajanju svih zakonima

propisanih akata: školskog Statuta , pravilnika, godišnjeg plana i programa rada i drugih. Školski odbor prati cjelokupan rad škole te donosi od-luke, rješenja, zaključke, upute i daje mišljenje o svim važnim pitanjima, materijalno-financijskim, imovinsko-pravnim, radno-pravnim, pedagoškim i svim drugim.

Tijekom proteklog petnaestogodišnjeg razdo-blja, promjenama Zakona o srednjem školstvu, mijenjao se naziv ovog upravnog tijela, broj članova i način izbora i imenovanja članova, ali ne zadaća i djelokrug rada.

Prvi savjet Gimnazije u osnivanju imenovala je Skupština Grada Zagreba Odlukom o osnivanju X. gimnazije od 12. srpnja 1991. godine.

Članovi ovog Savjeta škole, zajedno s kolegi-cama i kolegama, omogućili su uspješan kraj rada Obrazovnog centra „Nikola Tesla“. U novoos-novane škole raspoređeni su svi zaposleni, ug-lavnom prema njihovim prijedlozima, a sukladno potrebama. Obavljeni su svi pravni, financijski, tehnički i organizacijski poslovi za osnivanje nove samostalne školske ustanove. Članovi školskog Savjeta stvorili su i osigurali sve potrebe uvjete za normalan početak rada X. gimnazije, škole s preko 1350 učenika, raspoređenih u 42 razredna odjela školske godine 1991./1992. Oni zaslužuju da im imena u našem Ljetopisu budu posebno istaknuta. Slijedom navedene Odluke, to su:

- iz redova odgojno-odgojno obrazovnih djelat-nika:

- Vesna Kunčević-Šilić- Marina Bilić- Gordana Vodanović - Danica Dolički- Jasminka Vlatković, na konstituirajućoj sjed-

nici izabrana za predsjednicu;

- iz redova ostalih djelatnika:- Ankica Brestovečki - iz redova roditelja učenika:- Dubravko Glunčić - Jasminka Šarić.Prema Zakonu o Srednjem školstvu, 1992.

godine izabran je drugi Savjet škole. Konstituiran je 29. travnja 1992 godine i radio je kratko, do 3. prosinca iste godine u sastavu:

- nastavnici: Milvija Marković, predsjednica, Ve-limir Valjak, Zdravka Benco, Suzana Mrdaković, djelatnica Ankica Brestovečki i roditelji Dubravko Glunčić, Josip Lešić, Ivan Leko.

Zakonskim promjenama, Savjet škole zamijen­jen je Školskim odborom i 3. prosinca 1992. godine započinje radom prvi Školski odbor u sastavu:

- nastavnici Ladislav Čejka, predsjednik Školskog odbora, Ivan Gjura, Anđelka Dulčić, Suzana Mrdaković, Maja Justinić, Željko Žukina, roditelji Ivan Leko, Mirko Kožulj i Slavica Grazio-la.

Drugi Školski odbor djeluje od 14. ožujka 1996. do 30. ožujka 2000. godine u sastavu:

- nastavnice Cvjetanka Božanić, predsjednica Školskog odbora, Dijana Sviličić, Jadranka Bašić, Valerija Hanich, javni djelatnici imenovani od osnivača: Božo Odak, Želimir Grabarić i roditelj učenika Stjepan Tanić.

Treći Školski odbor konstituiran je 30. ožujka 2000. g. i radi do 22. listopada 2001. godine. Članovi Školskog odbora bili su:

- javni djelatnici imenovani od osnivača: Mario Livaja, predsjednik Školskog odbora, Ante Bekić, nastavnice Slavica Kapor-Najman, Ljerka Jurkić, Irena Gjergjizi i Štefica Konjević te Gordana Vil-fan, roditelj učenika.

Tijekom njihova rada, posebno zahvaljujući angažmanu vanjskih članova, izvedeni su radovi na pročeljima zgrada, nužni za sigurnost učenika, a Gradski ured odobrio je i financirao izradu pro-jektne dokumentacije za obnovu i rekonstrukciju naše školske zgrade.

Četvrti Školski odbor radi od 22. listopada 2001. do 5. rujna 2005. godine. Članovi Školskog odbora su:

- nastavnice Slavica Kapor-Najman, predsjedni-ca Školskog odbora, Ljerka Jurkić, Irena Gjergjizi

25

i Štefica Konjević, javna djelatnica Vinka Perković, Velimir Pristivšek i Josip Šiklić te roditelji učenika Dubravka Brandić i Jadranka Miletić.

Tijekom mandata ovoga Školskog odbora ost-varena je iznimno dobra suradnja među članovima i zaposlenicima Gimnazije. Zahvaljujući tomu, re-alizirani su mnogi planovi, primjerice, upis učenika po osobnim potrebama, opremanje i uređivanje specijaliziranih učionica i kabineta i niz naoko sitnih, ali važnih pomaka za odgoj, obrazovanje i cjelokupan rad Škole. Moram naglasiti da je za-laganje Školskog odbora, njihov osobni angažman, naročito vanjskih članova, kao i zalaganje članova Vijeća roditelja, roditelja bivših i sadašnjih učenika, pomoglo da prebrodimo uistinu teška razdoblja i događaje, primjerice, tužbe i nagodbe sa zaposlen-icima za regres i smjenski rad, petomjesečnu bloka-du računa škole i imovinsko-pravne probleme sa školskom zgradom i druge stresne situacije. Kolegi-jalan, korektan i konstruktivan rad u prijateljskom okružju nastavljen je i s novim, sadašnjim Školskim odborom, djelomice i zahvaljujući tomu što su tri članice nastavile rad u i novom sazivu.

O sadašnjem Školskom odboru i njegovu radu piše u nastavku gospođa Vinka Perković, članica Školskog odbora u dva mandata.

Peti Školski odbor koji sada upravlja Školom kon­stituiran je na Sjednici 22. prosinca 2005. godine. Ima sedam članova:

- Slavica Kapor-Najman, predsjednica Školskog odbora, Jasminka Vlatković i Ljerka Jurkić, nas-tavnice, Ljiljana Arbutina i Zora Gabelica, roditelji učenika te Vinka Perković, zamjenica predsjednice, i Željko Novosel, iz područne samouprave Grada Zagreba.

Školski odbor redovito se sastaje jedanput mjesečno. Sjednicama prema potrebi nazoče i drugi članovi, stručnjaci za određena područja, radi boljeg obavljanja radnih zadataka.

Ravnateljica Škole Roksanda Smolčić-Krnić dra-govoljno je nazočna na svim sjednicama Školskog odbora i tako svojim informacijama pomaže cjelo-vitijem, točnijem i bržem sagledavanju i rješavanju tekućih problema, a posebice razvoju X. gimnazije svojim inovativnim i strukturiranim prijedlozima,

na čemu joj je Školski odbor posebno zahvalan. Zbog toga ju je na 9. sjednici predložio za dodjelu Priznanja X. gimnazije za doprinos ugledu Škole.

Članovi Školskog odbora uključuju se i u mnoge druge oblike života i rada Škole: članovi su raznih radnih povjerenstava, uključuju se u materijalno sponzorsko zbrinjavanje Škole, nazoče školskim proslavama, maturalnim plesovima i svim drugim značajnim zbivanjima.

Za mandata ovog Školskog odbora:- usvojeno je 6 propisa obveznih za rad Škole:

pravilnici o radu Škole, o školskom redu, o radu školske knjižnice i o promicanju spoznaje o štetnosti uporabe duhanskih proizvoda i drugih sredstava ovisnosti, poslovnik o radu kolegijalnih tijela te plan rada o provođenju ravnopravnosti spolova;

- rješava se problem imovinsko-pravnog statusa Škole kako bi i X. gimnazija postala jednim od su-vlasnika zgrade;

- uspješno je proveden Nacionalni ispit, ana-lizirani su rezultati i prijedlozi rada za bolju i učinkovitiju pripremu rješavanja, pristupanja i snalaženja učenika i nastavnika ovom načinu provjere znanja;

- nadzirao je i pomagao organizaciji rada Škole u vrijeme štrajka nastavnika;

- tijekom rada ovog i prošlog saziva Školskog od-bora, posebno se planiralo i skrbilo da se sredstva iz vlastitih izvora, koja su uglavnom prihodovana upi-som po osobnim potrebama, koriste za poboljšanje ukupnog pedagoškog standarda. Kupljena su pri-jenosna računala za svako stručno vijeće, kojima se tako mogu služiti svi nastavnici za pripreme nas-tave i druge oblike rada. Svi kabineti opremljeni su informatičkom opremom. Postupno je informatički umrežen i cijeli školski prostor te priključen na in-ternet. Otvoren je e-kabinet za učenike kojim se učenici koriste u objema smjenama. Financijski je poticana dodatna edukacija i usavršavanje nas-tavnika, učeničke izvannastavne aktivnosti u školi i izvan škole. Organizirano je niz zajedničkih ak-tivnosti, okupljanja i druženja učenika sa zaposlen-icima. Na različite načine učenici su nagrađivani za svoj rad, uložen trud i projekte koje planiraju i realiziraju samostalno ili s nastavnicima. Sve to doprinosi stvaranju iskrenih i prijateljskih odnosa i međusobnog povjerenja s ciljem u 2005. godini

26

promoviranog projekta: X. gimnazija - škola nenasilja i toleran-

cije. - U prošlom sazivu Školskog odbora, 2004.

godine donesena je Odluka o utemeljenju dodjele Priznanja X. gimnazije za poseban doprinos ugledu Škole, s medaljom, koju Školski odbor već četvrtu godinu dodjeljuje;

- potiče Školu na nove oblike pribavljanja novčanih sredstava, npr. upis učenika po poseb-nim potrebama – školovanje uz plaćanje novčane naknade, ulaganje viška novčanih sredstava po završnom računu u fondove poslovnog investici-jskog bankarstva i sl.

- I na kraju, najvažnija, povijesna Odluka Školskog odbora: neposredno po objavi smrti akademika Ivana Supeka, na 8. sjednici 8. ožujka 2007. godine, predsjednica Školskog odbora Slavi-ca Kapor-Najman spontano je predložila da Škola promijeni ime u X. gimnazija «Ivan Supek». Ovaj možda u početku i neskroman prijedlog, svi članovi Školskog odbora prihvatili su s oduševljenjem. Od-mah je dogovoreno da , ako dobijemo suglasnost obitelji Supek, napravimo sve kako bismo, zajedno s proslavom naših jubilarnih obljetnica, proslavili i najveći događaj u životu Škole, čast da ponese ime znamenitog znanstvenika i humanista Ivana Su-peka. Članovi Školskog odbora dogovorili su se i međusobno podijelili neposredne zadatke kako bismo uspješno ostvarili ovaj prijedlog.

Za posebno zalaganje i osobni angažman za dobrobit Škole, dodijeljena su Priznanja nekim

članovima Školskog odbora. Njihova imena, uz obrazloženje, na popisu su posebno zaslužnih za promicanje ugleda Škole.

(Tekst od petom Školskom odboru priredilaVinka Perković)

Na kraju, želim iskreno zahvaliti na nesebičnom trudu i radu članovima prvog Savjeta škole koji su podigli Gimnaziju na noge i svim članovima Školskog odbora, od rujna 1994. godine do danas, s kojima sam kao ravnateljica surađivala. Pomogli su mi da svoj odgovoran, ponekad težak i zahtjevan posao, lakše obavljam s ljubavlju i zadovoljstvom.

Priredila: Roksanda Smolčić Krnić, ravnateljica X. gimnazije ‘’Ivan Supek’’

Priznanja za izniman doprinos ugledu škole

Na 31. sjednici Školskog odbora održanoj 27. svibnja 2004. godine, na prijedlog ravnateljice Roksande Smolčić Krnić, uvedena su ‘’Priznanja za izniman doprinos ugledu Škole’’.

U 2004. godini Priznanja su dobili:1. Biserka Škof, prof., za dugogodišnji predan rada u Školi i vrsnu organizaciju Županijskog natjecan-ja iz povijesti te izniman doprinos ugledu Škole2. Neli Mindoljević, prof., za višegodišnje uspješno vođenje dramske družine koja se devet puta

Boris ŠvarcmajerŠtefica Konjević Draško Markov

27

plasirala na Državne susrete Lidrano te izniman doprinos ugledu Škole3. Đurđica Tudor, prof., za rad na osnivanju Školskog športskog društva, kao i zbog uspjeha koje je postigla košarkaška i rukometna momčad te za izniman doprinos ugledu naše Škole4. Vinka Perković, članica Školskog odbora, za iznimno zalaganje u radu Školskog odbora i pro-micanje ugleda naše Škole5. Vinko Lozančić, maturant, za izniman uspjeh u športu te za ukupno predstavljanje Škole.

U 2005. godini Priznanja su dobili:1. Josip Šiklić, član Školskog odbora, za izniman doprinos radu Školskog odbora i ugledu naše Škole2. Ankica Brestovečki, 2005. godine umirov-ljena dugogodišnja djelatnica, koja i dalje pomaže u vođenju računovodstvenih poslova, za dugogodišnji predan rad u našoj Školi 3. Goran Nikšić, bivši učenik koji je našu Školu vrhunski predstavljao na mnogim županijskim i državnim natjecanjima iz više predmeta4. Tomislav Đurić, bivši učenik, za iznimno uspješno vođenje naše rukometne ekipe na svim natjecanjima5. Ana Rosalija Petrić, maturantica, pobjednica Državnog natjecanja u poznavanju španjolskog jezika 2005. godine6. Dražen Hofmann, maturant, pobjednik Državnog natjecanja u poznavanju engleskoga jezika 2005. godine7. Jelena Bielen, učenica, za uspjehe na natjecan-jima i odličan uspjeh8. Jelena Pešut, učenica, za uspjehe na natjecanjima i odličan uspjeh

U 2006. godini:1. Jedino Priznanje posmrtno je dodijeljeno gospođi Štefici Konjević za dugogodišnji predan rad u našoj Školi. U 2007. godini:1. Boris Švarcmajer, dipl. ing., posmrtno, za dugogodišnji predan rad u Školi i izniman entuzi-jazam i vrsnoću u volonterskom radu i osnivanju prvih športskih razreda te obrazovanju nadarenih plivača

2. Draško Markov, dipl. ing., posmrtno, za izniman doprinos unaprjeđenju kvalitete nastave informa-tike i matematike te za osobito human odnos i autoritet u odgoju i obrazovanju učenika3. Danica Dolički, prof. u mirovini, bivša v. d. ravnateljice i voditeljica smjene, za izniman do-prinosa utemeljenju Gimnazije te predan i vrstan rad s brojnim naraštajima učenika4. Roksanda Smolčić Krnić, dipl. ing., ravnateljica X. gimnazije ‘’Ivan Supek’’, za neprijeporan doprinos i vodstvo u utemeljenju, radu i razvoju X. gimnazije te dugogodišnje predano ravnateljstvo i promi-canje stručnosti, humanosti i tolerancije u samoj Gimnaziji i šire5. Slavica Kapor Najman, dipl. ing., voditeljica smjene, predsjednica Školskog odbora, za vrstan i predan rad u nastavi i organizaciji rada u Školi, organizaciji mature i nacionalnih ispita te izniman doprinos radu Školskog odbora 6. Vesna Kunčević­Šilić, prof., voditeljica smjene, za osobit doprinos utemeljenju i razvoju X. gimnazije te vrstan i predan dugogodišnji rad u nastavi, orga-nizaciji i vođenju Gimnazije7. Cvjetanka Božanić, prof., za izniman doprinos radu Školskog odbora kao njegova bivša predsjed-nica, za autorstvo prvog Hrvatsko-španjolskog rječnika, za uvođenje španjolskog jezika kao drugog stranog jezika u gimnazije, za iznimne uspjehe Gimnazije na državnim natjecanjima; za rad u Stručnoj radnoj skupini za državnu maturu za engleski i španjolski jezik; kao predsjednica Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika i kao hrvatska predstavnica za Europski jezični portfolio priVijeću Europe8. Anđelka Dulčić, prof., za dugogodišnji predan i vrstan rad u nastavi te deset godina vođenja Stručnoga vijeća profesora hrvatskoga jezika9. Nada Medenica, prof., za višegodišnji vrstan i predan rad u nastavi te izniman doprinos ugledu Škole autorstvom četiriju gimnazijskih udžbenika iz glazbene kulture 10. Jasminka Vlatković, prof., dipl. ing., za višegodišnji i predan rad u nastavi te za izniman doprinos kao prva predsjednica Savjeta škole, članica Školskog odbora i jedna od glavnih ute-meljiteljica X. gimnazije

28

11. Oliver Mittermayer, roditelj učenika, za višegodišnji vrstan i predan rad kao predsjednik Vijeća roditelja X. gimnazije i pravni savjetnik Škole 12. Zora Gabelica, članica Školskog odbora, za izniman doprinos radu Školskog odbora i izniman doprinos ugledu naše Škole13. Pavica Veselica, roditelj učenika, za iznimnu pomoć u organizaciji obilježavanja jubileja X. gimnazije14. Igor Francetić, bivši učenik, istaknuti športaš, veslač olimpijac, za izniman doprinos ugledu Škole 15. Andrej Glücks, bivši učenik, istaknuti športaš, kajakaš olimpijac, za izniman doprinos ugledu Škole 16. Gordan Kožulj, bivši učenik, istaknuti športaš, plivač olimpijac, za izniman doprinos ugledu Škole 17. Davor Nikolić, maturant, za izniman dopri-nos ugledu Škole kao višegodišnji predsjednik Nacionalnog vijeća učenika u RH i mladi glas-nogovornik UN-ovih Milenijskih ciljeva razvoja u Republici Hrvatskoj18. Ines Kalinić, maturantica, za iznimne športske uspjehe u košarci 19. Krešimir Mazur, maturant, autor glazbe Himne X. gimnazije.

Učenik Vinko Lozančić sjeća se X. gimnazije i zasluženog Priznanja

Zovem se Vinko Lozančić i rođen sam 9. siječnja 1985. u Vukovaru. S osam godina dolazim u Za-greb zbog Domovinskog rata i stanja u Vukovaru te se upisujem u OŠ Josipa Račića. Od petog razreda osnovne škole i svoje dvanaeste godine treniram košarku u KK Zagreb. Nakon osnovne škole up-isujem se u X. gimnaziju!

Gimnazijski dani jedni su mi od najljepših dana u životu zbog odličnog društva, isto takvih profe-sora, školske košarkaške ekipe… Maturu polažem s odličnim.

Na zadnjem druženju s profesorima i prijateljima iz škole – na maturalnoj večeri – na moje ogrom-no iznenađenje, kao prvi i jedini učenik, dobivam nagradu i Priznanje za izniman doprinos ugledu Škole. Ta zahvalnica još uvijek stoji na mom stolu

i znači mi neobično mnogo. Nakon mature upisujem Fakultet političkih

znanosti. Sad imam dvadeset dvije godine i na trećoj sam godini fakulteta redovan student. Ne mogu vjerovati da je već prošlo tri godine od ma-ture. Da se bar mogu vratiti.

2004. godina: dobitnici prvih Priznanja – profe­sorica TZK i osnivačica Školskog športskog društva

Đurđica Tudor i učenik Vinko Lozančić (drugi slijeva) s prijateljima, košarkašima iz 4. e razreda

2004. godina – svečana dodjela prvih PriznanjaRavnateljica X. gimnazije i profesorica Vinka Perković, članica Školskog odbora, s Priznanjem za iznimnan doprinos radu Školskog odbora i ugledu naše Škole

29

Priznanje za izniman doprinos ugledu Škole

profesorici Neli Mindoljević

2005. godina – svečana dodjela Priznanja: ravnateljica, pedagoginja X. gimnazije i Josip Šiklić, dobitnik Priznanja za izniman doprinos radu Školskog odbora i ugledu naše Škole

2005. godinaPriznanje bivšem učenikuGoranu Nikšiću za izniman do­prinos ugledu Škole zbog sudjelo­vanja na županijskim i državnim natjecanjma iz više predmeta (1. mjesto na Državnom natjecanju iz kemije i 1. mjesto na natjecanju iz latinskog jezika)

30

Vijeće učenika X. gimnazije

U našoj školi od 2001. godine djeluje Vijeće učenika. Vijeće učenika škole priprema i daje

prijedloge tijelima škole o pitanjima važnima za učenike, njihovom radu i rezultatima u obrazovan-ju. Sudjeluje u izradi programa izvannastavnih aktivnosti, predlaže mjere poboljšanja uvjeta rada u školi, pomaže učenicima u provedbi školskih i izvanškolskih aktivnosti itd.

Na našu je inicijativu ove godine bio organiziran veliki dobrotvorni Božićni sajam, kakav dosad nis-mo imali. Bili smo vrlo zadovoljni prikupljenim sredstvima koja su otišla potrebitima.

Inače smo na sastancima raspravljali o uređenju pojedinih učionica, organiziranju izleta, odnosima učenika i profesora te sličnim temama koje su uvi-jek aktualne.

Ono čime se ponosim kao predsjednica Vijeća jest to da smo, bez obzira na našu brojnost, ug-lavnom složni, a ako dođe do razilaženja u mišljenju, uvijek nađemo zajedničko rješenje koje svima po-goduje. Vjerujemo da ćemo našim daljnjim radom i angažiranošću u budućnosti steći utjecaj koji nam i pripada.

Predsjednica Vijeća učenika Eva Novak, 2. f

Vijeće roditelja

Vijeće roditelja kao savjetodavno tijelo osniva se početkom svake školske godine i unatrag

tri godine pokušava što aktivnije raspravljati o pi-tanjima značajnim za život i rad X. gimnazije.

Zbog velikog broja članova dosad nisu pokre-tane neke posebne akcije, ali su se predstavnici roditelja učenika na sjednicama redovno uključivali u diskusiju, dajući mišljenje i prijedloge u svezi poboljšanja uvjeta rada, učenja i zabrinjavajućeg materijalnog stanja školstva.

Vijeće obično tijekom školske godine zasjeda tri do četiri puta i u otvorenoj komunikaciji s ravnatelji-com, pedagoginjom i psihologinjom razmatra primjedbe roditelja na rad nekih profesora i prob-leme u nastavi, kao što su vladanje i ponašanje te uspjeh učenika u odgojno-obrazovnom radu. O primjedbama, mišljenjima i prijedlozima Vijeće se povratno informira, a u pojedinim slučajevima u otvorenoj raspravi s nazočnim profesorom, na zadovoljstvo svih, prevladavaju se primjedbe na njegov rad i na takav način ujednačava se ravno-mjernije ocjenjivanje učenika.

Posebice se može istaknuti sveobuhvatna rasprava o rezultatima nacionalnih ispita, orga-nizaciji maturalnih putovanja i večera, uspješnosti daljnjeg školovanja maturanata te podrška prob-lemima imovinskopravnog statusa zgrade, kojom se koristi X. gimnazija.

Nismo uspjeli u našim prijedlozima o preopterećenosti učenika gradivom i brojem predmeta što onemogućava više slobodnog vre-mena učenika i bavljenje izvanškolskim aktivnos-tima. Nadam se da ćemo u daljnjem radu ustra-jati u dosad neostvarenim prijedlozima uz zahvalu roditeljima kako na dosadašnjem tako i budućem radu.

Predsjednik Vijeća roditelja:mr. sc. Oliver Mittermayer

Popis članova Vijeća učenika:

I. smjena1. a Nikola Čepelja1. b Hana Blažević1. c Filip Milas1. d Maja Lena Lopatny1. e Ozana Olujić2. a Ana Daniella Pojatina2. b Gabrijela Papak2. c Mladen Vukobrat2. d Sandro Pribolšan2. e Tea Tvrtković3. a Sebastijan Sobota3. b Tina Osvaldić

31

3. c Stjepan Erić3. d Martina Malčec3. e Ana Filipčić4. a Igor Stavdacher4. b Katarina Perić4. c Zlatko Čančar4. d Javor Kamenski-Vouk4. e Davor Nikolić

II. smjena1. f Ivana Janković1. g Monika Chovan1. h Stjepan Krajna1. i Nataša Vukmirović1. j Bruno Javor2. f Eva Novak predsjednica)2. g Matea Krizmanić

2. h Mia Lakatoš2. i Ivan Sokol2. j Kristijan Šandrk2. k Marko Šeper3. f Mario Perović3. g Matea Drčić3. h Petar Gulin3. i Luka Krhen3. j Matija Vindiš4. f Dora Jurjević4. g Tomislav Bašić4. h Mirna Glasnović4. i Arijana Korman4. j Nikola Ratić4. k Darko Mikulić

32

O promjeni imena X. gimnazije

Da se naziv Škole promijeni u X. gimnazija „Ivan Supek“, predložila je spontano pred-

sjednica Školskog odbora Slavica Kapor-Najman, profesorica matematike i informatike. Toga dana, 8. ožujka 2007. godine, novine su objavile tužnu vijest da je akademik Ivan Supek umro i pokopan.

‘’Otišao je veličanstveno kako je i živio!’’ Tim riječima je kolegica Kapor-Najman popratila nje-gov odlazak i svoj prijedlog da naša Gimnazija nosi njegovo ime. Prijedlog je Školski odbor odmah i jednoglasno prihvatio s oduševljenjem. Glas se brzo pronio po školi, od nastavnika i zaposlenika do učenica i učenika, do njihovih roditelja, po gra-du, do medija.

Uz opće oduševljenje ovim prijedlogom, rasla je i strepnja. Bojali smo se da je naš prijedlog pres-mion, da smo preobični i prebeznačajni da bismo nosili ime velikana Ivana Supeka. Strahovali smo naročito od reakcije njegove najuže obitelji, čija nam je suglasnost i moralno i zakonski bila potreb-na.

Zahvaljujući gospođi Zori Gabelici, članici našeg Školskog odbora, i gospođi Selmi Supek, snahi akademikovoj, ostvaren je prvi kontakt sa sinom akademika Supeka, dr. Ivanom Supekom. Njegova nas je suglasnost i reakcija ohrabrila.

Upoznavanje s obitelji Supek, suprugom gospođom Zdenkom, kćerima gospođama Iris i Silvom i sinom gospodinom Ivanom, osobno me obogatilo. Uz njih sam osjetila živ duh akademika Supeka, tako velik u svojoj jednostavnosti, skrom-nosti i ljudskosti.

Pokušat ću prenijeti samo dvije crtice iz razgo-vora s njima.

Radi dobivanja pisane suglasnosti svih članova obitelji Supek, nazvala sam ih telefonom, javila mi se gospođa Iris. Na moje uvodne riječi s isprikom da smo mi u Školi mali i obični ljudi, ona mi je srdačno i zdušno odvratila: „Svi smo mi mali i obični ljudi.“ U jednom od razgovora s kćeri, gospođom Silvom, poslije dobivanja suglasnosti, pitala je kak-

va je naša Škola. Nesigurno sam odgovorila: „Pa, mislim da je dobra“, a ona je rekla: „Nemojte da bude jako stroga jer je moj tata najviše želio da djeca budu sretna.”

Na moj upit i dopis sviđa li se obitelji portret akademika Supeka u poznijim godinama, koji je Školi u ovoj prigodi ponuđen, gospođa Selma Su-pek, snaha, odgovorila je: ‘’Njega i njegov život de­finitivno karakterizira puno više vedrine, akcije, pozi­tivnog razmišljanja... Ako bi to bila jedina njegova slika, bojim se, a to je osobni stav i mog supruga, da bi mladim osobama kao što su vaši učenici možda mogla slati ‘krive’ signale, jer njihovi mladi životi vape za poticajima, podrškom i optimizmom. Moj svekar je cijeloga života, a tome i osobno mogu svjedočiti po­sljednjih tridesetak godina, naprosto bio izvor svega toga.’’ Ne govori li to dovoljno o obitelji Supek?

Što želimo prenijeti mladima?

Stvaralački rad i svestranost. “Ljudski živjeti znači stvarati” – misao je Ivana Supeka, čovjeka koji je do kraja života stvarao na različitim područjima ljudske djelatnosti. Rijetki su ljudi takve svestranosti, velikoga znanja, širine pogleda i neumorne kreativnosti.Humanizam.Ivan Supek bio je beskompromisan borac za ljud-ska prava i socijalnu pravdu, reagirajući i osuđujući i najmanju društvenu devijaciju. Želju i rad za mir u svijetu.Ivan Supek bio je jedan od sazivača i predsjedni-ka međunarodne organizacije “Svijet bez bombe”. Njegov cjelokupan život i rad bio je zauzimanje za mir. Taj mir je danas potrebniji nego ikad. Živimo u svijetu nasilja, ratova, krvoprolića, straha i ne-sigurosti, u svijetu u kojem terorizam postaje sva-kodnevna pojava. Budući da je kao znanstvenik, fizičar, povjesničar i filozof, mogao sagledati sve posljedice nuklearnog oružja i katastrofe do koje bi njegova primjena dovela, on se cijeloga života zauzimao za mir. U svom Apelu za mir naglasio je: „Ne možemo mijenjati genetičku osnovu, ili je to vrlo opasno, ali možemo razviti kulturu mira. U tome je danas nada konačnog izlaza iz globalne nuklearne, ekološke, ideološko­vjerske barutane, gdje i samo stajanje na mjestu postaje smrtonosno.“

33

Čulo se ovih dana: ‘’Nema nikakve sumnje da hrvatski narod za njegova života nije shvaćao da se među nama kretao jedan suvremeni Aristotel, Kant i Mahatma Gandhi u obličju akademika Supeka.“ I na kraju:Ivan Supek bio je čovjek ispred svog vremena. Genijalnošću, poštenjem i beskompromisnim stavom, stekao je mnoge prijatelje, ali i neprijatelje. Za potpunu valorizaciju i shvaćanje njegove veličine i vrijednosti bit će potreban vremenski odmak, ali nedvojbeno ostaje činjenica da je u našem dobu ostavio trag proroka i filozofa veličine usporedive s najvećim umovima svjetske povijesti.

Velika je čast da škola koja je do danas bila samo broj, nosi ubuduće ime Ivana Supeka.

Bit će nam obveza da kroz život, osim stečenoga znanja, nosimo i promičemo i temeljne vrijednosti mira, nenasilja, pravde i tolerancije čemu nas je učio taj veliki čovjek koji je čitavoga život ostao doslje-

dan i vjeran znanosti, idealima humanizma i soci-jalne pravde.

Ime Ivana Supeka u nazivu Gimnazije bit će tra-jan podsjetnik našim nastavnicima i učenicima na prave i istinske ljudske vrijednosti.

Uime svih naših učenika i cijele Gimnazije, zah­valjujem obitelji Supek na pristanku da nosimo ime Ivana Supeka. Posebno zahvaljujem gospođi Silvi Supek na tome što je Gimnaziji darovala pisaći stroj svojeg oca kojim se služio desetljećima, do računalne ere.

Ravnateljica Roksanda Smolčić Krnić, dipl. ing.

34

Vođenje gimnazije−Ravnateljski rad

Roksanda Smolčić Krnić (ravnateljica od 1. rujna 1991. godine do 1. srpnja 1992. godine i od 1. rujna 1994. godine do danas)

Po struci je dipl. ing. kemije s položenim ispi-tima za pedagoško-psihološko obrazovanje na

Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi preko 30 godina u školama čiji je sljednik X. gimnazija.

Uz nastavu kemije, 1987. godine volonterski se angažira na širem društvenom planu, početno kao sindikalna povjerenica O. C. „Nikola Tesla“. Zbog iznimno teškog položaja školstva, aktivnostima sindikata priključuju se sve srednje škole u Za-grebu i Republici Hrvatskoj, a kasnije i sindikati drugih područja obrazovanja. Praktički nastaje neformalan sindikalni pokret koji rezultira stvara-njem novih sindikata i sindikalnih udruga i koji je odigrao pozitivnu ulogu u stvaranju demokratskog okružja u preddemokratskom razdoblju. Sindikati sudjeluju u pripremi zakona u domeni srednjeg školstva i cjelokupnog obrazovanja. U tim zbivan-jima aktivno i dobrovoljno sudjeluje, čime osvaja po-vjerenje u Školi te je 1988. godine, tajnim glasovan-jem među više kandidata, na sjednici Nastavničkog vijeća izabrana za voditeljicu nastave O. C. „Nikola Tesla“. Centar je imao 87 razrednih odjela, dva ob-razovna programa, četiri voditelja programa po smjenama te posebno organiziranu praktičnu nas-tavu s voditeljem. Posao voditeljice nastave bio je organizacija i koordinacija nastavnog rada cijelog Centra. Radom voditeljice nastave stječe prvo iskustvo u organizacijsko-rukovodećim poslovima. U tom razdoblju, za vrijeme dok je direktor Centra bio gospodin Željko Čizmar, prof., pod njegovim rukovodstvom izvršene su sve radnje, pripremljeni dokumenti i tehnički preduvjeti na osnovi kojih je 12. srpnja 1991. godine donesena Odluka o uki-danju O. C. „Nikola Tesla“ i osnivanju X. gimnazije i Elektrostrojarske tehničke škole.

Stupanjem na snagu te Odluke, 1. rujna 1991.

godine započinje raditi kao ravnateljica X. gim-nazije u osnivanju.

Ravnateljski rad prekida zbog imenovanja za pomoćnicu ministra kulture i prosvjete, za sre dnje školstvo. Na to mjesto postavljena je Odlukom Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, dr. Franje Gregurića, poznate kao Vlada nacionalnog jedin-stva, i započela je s radom 1. srpnja 1992. godine. Iako je dužnosnički položaj napustila poslije dvije godine, na vlastiti zahtjev, i vratila se u Gimnaziju, ipak je naknadno, 26. svibnja 1998. godine, zbog svog rada u iznimno teškim i ratnim vremenima, odlikovana Redom Danice hrvatske s likom An-tuna Radića.

Dugo, skoro četrnaestogodišnje razdoblje ravnateljskoga rada, dijeli se u dva vremenska razdoblja s različitim prioritetnim ciljevima.

U prvom razdoblju, kao ravnateljica škole u os-nivanju, zajedno s članovima Savjeta Gimnazije, uz redovan posao rukovođenja školom, radila je na pripremi i realizaciji svih potrebnih preduvjeta za rad Gimnazije kao samostalne ustanove. Osigura-ni su prostorno-tehnički uvjeti, pripremljeni su za-

35

konsko-pravni dokumenti, ustrojen je rad najveće gimnazije u Hrvatskoj s 42 razredna odjela, preko 1300 učenika i 120 zaposlenika, nastavnog i ad-ministrativnog osoblja. Škola je uspješno odradila prvu nastavnu godinu i među prvima u Republici Hrvatskoj dobila Rješenje o početku rada po pro-gramu prirodoslovno-matematičke i opće gimnazi-je.

Drugo razdoblje ravnateljstva, od rujna 1994. go-dine do danas, u prvom redu posvećeno je neprekid-nom poboljšanju kvalitete rada Gimnazije. Taj rad svakako je dio ravnateljskih zadaća, koji se može obavljati bolje ili lošije, s manje ili više uspjeha. Ot-vara mogućnosti djelovanja u veoma širokom spe-ktru različitih domena. Trajna borba za poboljšanje fizičkih uvjeta rada, za dobivanje namještaja i op-reme, odobrenja za radove na školskoj zgradi i u školskom prostoru, Sizifov je posao, nezahvalan i iscrpljujuć. U proteklom razdoblju upućeno je nebrojeno dopisa, obrazloženja, prikupljenih po-nuda na različite, očito uvijek nedostatne izvore financiranja školstva. Godine 2002. ipak su Gim-naziji odobrena sredstva za izradu projektne do-kumentacije za rekonstrukciju školske zgrade u Klaićevoj 7. Prema projektu KOR-INVEST-a d.o.o., 2003. godine započeti su radovi. Rekonstru-irani su i obnovljeni svi sanitarni čvorovi, naprav-ljena nova hidratantna mreža, u dijelu zgrade nova električna i kanalizacijska instalacija. Nažalost, os-tali građevinski radovi, koji su planirani u etapama i za vrijeme učeničkih praznika, zbog osiguranja nastavnog rada obiju škola, obustavljeni su 2006. godine do rješavanja imovinsko-pravnog statusa škole. Nadamo se da ćemo i ovu prepreku u radu obiju škola zajedno s Gradom riješiti na dobrobit 2500 zagrebačkih srednjoškolaca koji se školuju u Klaićevoj 7.

Također je tijekom proteklog razdoblja školski prostor Gimnazije trajno uređivan i opreman, što je bitno doprinijelo unaprjeđivanju nastave. Za-nimljiviji dio ravnateljskoga rada jest pedagoško rukovođenje. Rezultati se polako, ali kontinuirano i kumulativno osjećaju. To pruža veliko zadovoljst-vo i nagrada je uloženom trudu. Volonterski rad i angažman u radu drugih organizacija, udruga, insti-tucija, građanskih inicijativa i aktivnosti, neposred-no ili posredno vezani su za isti cilj u sklopu do-

prinosa rada Gimnazije razvoju humanijeg civilnog društva. Sve svoje radne i druge mogućnosti,uz otvorenu i iskrenu komunikaciju, podređuje tom cilju. Višekratan i uzastopan izbor, po svim pravili-ma i demokratskim načelima, priznanja, zahvalnice i pohvalnice, za rad u Školi i u drugim područjima rada i angažiranosti, od različitih institucija, udruga i osoba, koje je osobno dobila i koje je Škola dobila, samo su pisana potvrda tomu.

Odnos učenika, zaposlenika, suradnika, rodite-lja učenika i svih prijatelja Gimnazije, najveće je priznanje.

Danica Dolički (v. d. ravnateljice od 1. srpnja 1992. godine do 25. listopada 1993. godine)

Po struci je profesorica filozofije i povijesti. Imenovana je vršiteljicom dužnosti ravnatelja

Gimnazije Odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba. Zaposlila se u srednjem školstvu 1963. godine, a 1966. godine počinje raditi u Centru za strojarstvo i elektrotehniku u Zagrebu, u Klaićevoj 7. Centar je sljednik Savezne tehničke škole u Klaićevoj, a prethodnik škola slijedom kojih je os-novana X. gimnazija.

Svojim vrhunskim stručnim i ljudskim kvaliteta-ma stekla je poštovanje i ugled u Školi i prosvjetnim krugovima. Imenovana je članicom prvog Savjeta Gimnazije u osnivanju, te je (po mojem odlasku u Ministarstvo) 1992. godine predložena i imenova-na v. d. ravnateljice. Ovaj posao obavljala je jednako savjesno i uspješno kao i sve poslove i zaduženja prije i poslije toga razdoblja, u suradnji s kolegica-ma i kolegama i na zajedničko zadovoljstvo. Za vri-jeme njenog mandata i na njen zahtjev, Gimnaziji je odobren program obrazovanja opće gimnazije.

Profesorica Dolički zasigurno je jedna od ute-meljiteljica Gimnazije. Doprinijela je značajno kvaliteti odgoja i obrazovanja u školstvu, posebno u X. gimnaziji. Prenijela je na učenike i suradnike puno znanja i dobrih navika. U najtežem ratnom razdoblju, uz redovan rad, prihvatila je u Školu ve-liki broj prognanika i izbjeglica i skrbila o nji hovu školovanju i uvjetima života. Zaposlila je i nas-tavnike prognanike, stvorila ugodno okružje, što

36

oni i danas, po povratku u svoje domove, rado spo-minju te se sa zahvalnošću sjećaju kolegice Dolički i naše Gimnazije. Poslije ravnateljskog rada, nastavi-la je rad u nastavi uz što je bila i članica Školskog odbora te od rujna 1994. godine do umirovljenja , 31. kolovoza 1997. godine, voditeljica prve smjene.

I danas je poštovana i omiljena među kolegama i suradnicima u Gimnaziji i draga sudionica naših okupljanja i druženja.

Školski odbor X. gimnazije joj je prigodom ju-bilarnih obljetnica rada Škole dodijelio Priznanje za izniman doprinos ugledu Škole, koje će joj biti uručeno na proslavi obljetnica i promjene naziva škole u X. gimnazija „Ivan Supek“, kad planiramo i predstavljanje ovog Ljetopisa.

Milvija Marković(ravnateljica od 25. listopada 1993. godine do 1. ru­jna 1994. godine)

Po struci je profesorica engleskog i talijanskog jezika i književnosti. Primljena je za nastavnicu

u O. C. „Nikola Tesla“ 8. kolovoza 1990. godine, a dotad je radila u Građevinskom obrazovnom centru u Zagrebu. U travnju 1992. godine izabrana je za članicu Savjeta škole i na konstituirajućoj sjednici za Predsjednicu Savjeta. Odlukom Ministra od 25. listopada 1993. godine imenovana je za ravnatelji-cu. Mjesto ravnateljice svojevoljno napušta poslije deset mjeseci i 1. rujna 1994. godine odlazi na novo radno mjesto u Zavod za školstvo, danas Agencija za obrazovanje, gdje i sada radi.

Priredila:Roksanda Smolčić Krnić

2001. g.Profesorica Danica Dolički na proslavi školske obljetnice u

Kazalištu Kerempuh prima izraze

zahvalnosti

37

Ravnateljica Roksanda Smolčić Krnić s odlikova­njem Reda Danice Hrvatske s likom Antuna Radića

Na proslavi obljetnice Gimnazije

38

Organizacija i rad Gimnazije

Od osnivanja 1991. godine do danas, X. gim-nazija najveća je gimnazija u Republici

Hrvatskoj. Započela je radom s 42 razredna odjela s preko 1300 učenika i više od 120 zaposlenika. Prvi razredi upisani su po programu prirodoslov-no-matematičke gimnazije, a drugi, treći i četvrti razredi nastavljaju obrazovanje po programu priro-doslovno-matematičkog tehničara, s dva smjera, matematika-informatika i matematika-fizika. Upis po ovom programu i smjerovima odobren je Obra-zovnom centru ‘’Nikola Tesla’’ 1984. godine i slije-dom njega, promjenom koncepcije srednjoškolskog obrazovanja 1991. godine, osnivaju se gimnazije s matematičko-prirodoslovnim programom. U treće i četvrte razrede prirodoslovno -matematičkih tehničara Gimnazija uvodi latinski jezik kao fakul-tativni predmet, čime učenici praktički dobivaju mogućnost završetka školovanja po gimnazijskom programu.

X. gimnazija prva je škola u samostalnoj Repu-blici Hrvatskoj koja prepoznaje potrebu posebnog oblika obrazovanja vrhunskih športaša. Uz sug-lasnost Ministarstva, školske godine 1992./1993. upisuje dva športska razredna odjela, koji u X. gimnaziji maturiraju školske godine 1996./1997. Naime, još u O.C. ‘’Nikola Tesla’’ obrazovali smo mnoge plivače kluba ‘’Mladost’’ i to zahvaljujući velikom entuzijazmu i volonterskom športskom angažmanu dipl. ing. Borisa Švarcmajera. Zbog nedostatka prostora i velikog broja zainteresiranih učenika, upise športskih razreda sljedeće godine X. gimnazija prepušta XI. gimnaziji u kojoj se osniva poseban odjel, a koji dobivanjem novoga prostora prelazi u samostalnu ustanovu, Športsku gimna-ziju. Ipak, u našoj školi maturirala su tri olimpijca: Igor Francetić, Andrej Glücks i Gordan Kožulj, a i danas su neki naši učenici državni reprezentativci. Malo koja škola se time može pohvaliti.

Od Ministra kulture i prosvjete 1993. godine Gimnazija dobiva Rješenje za izvođenje nastave

po planu i programu prirodoslovno-matematičke gimnazije i opće gimnazije.

Svih proteklih petnaest godina Škola upisuje deset ili jedanaest prvih razrednih odjela te se uku-pan broj razreda godišnje kreće od 42 do 43, a broj učenika oko 1300.

Cjelokupan odgojno-obrazovni rad odvija se na trećem, četvrtom i djelomično izgrađenom mansardnom prostoru petoga kata te na Srednjoškolskom igralištu. Igralištem se koristimo, zajednički s drugim školama, za nastavu TZK i iz-vannastavne športske aktivnosti te za rad Školskog športskog društva, koje godinama postiže zavidne rezultate na svim natjecanjima, premda Škola nema športsku dvoranu.

Nastava se odvija u dvjema smjenama u 21 matičnoj, klasičnoj učionici i ukupno 12 speci-jaliziranih učionica: tri za informatiku, dvije za strane jezike i po jedna za fiziku, kemiju, biolog-iju, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kult-uru. Specijaliziranim učionicama razredni odjeli i nastavnici koriste se po posebnom rasporedu. Uz specijalizirane učionice, predmetna stručna vijeća imaju i kabinete za nastavnike, za pripremu nastave i izvannastavni rad. Naša kinodvorana (sačuvali smo njezin tradicionalan izgled i naziv) služi za multimedijalnu nastavu, predavanja i stručne sku-pove te za sjednice Nastavničkog vijeća i različite proslave i svečanosti. U svakoj smjeni školuje se 21 razredni odjel.

Voditi ovako veliku i zahtjevnu školu, -koja upisuje isključivo odlične učenike s

bodovnim pragom od 56 bodova-koja radi po dva gimnazijska plana i programa-koja u svakom naraštaju godišnje prosječno ima

350 učenika, što ukupno čini preko 1300 učenika godišnje

-u kojoj se nastava odvija kombinirano u klasičnim i specijaliziranim učionicama, po dodat-nom rasporedu

-koja učenicima nudi mogućnost odabira izbor-nog predmeta iz svih nastavnih predmeta, treći strani jezik te posebne sadržaje iz drugih pred-meta, primjerice, civilno društvo, filmsku kulturu, statistiku i druge sadržaje koji nisu obuhvaćeni predmetnim programima

39

-u kojoj se uspješno, već drugu godinu provode nacionalni ispiti, za 350 učenika po naraštaju,

-u kojoj učenici i nastavnici sudjeluju u radu niza družina i udruga, učeničkih školskih i srednjoškolskih natjecanja na svim razinama, hu-manitarnih akcija, školskih druženja i zabava

-u kojoj od osam sati ujutro do osam sati navečer, u svakom trenutku, živi i radi skoro 700 učenika, 50-ak nastavnika i 15-ak zaposlenika u administra-tivno-tehničkim službama

-u koju svakodnevno, tijekom cijeloga radnoga dana, dolaze roditelji na sastanke i informacije, bilo bi uistinu nemoguće bez cjelodnevnog, stručnog i požrtvovnog rada svih službi i zaposlenika.

Moje najbliže i najodgovornije suradnice jesu voditeljice nastave po smjenama, Vesna Kunčević-Šilić i Slavica Kapor-Najman.

Vesna Kunčević­Šilić, prof. filozofije i sociologije, zaposlena je od 1976. godine u O. C. „Nikola Tes-la“, slijedom kojeg je osnovana X. gimnazija. Cijeli dosadašnji radni vijek provela je praktički u našoj Školi. Iznimno je stručna nastavnica, kulturna i cjelovita osoba, posebno nadarena pedagoškim, komunikacijskim i organizacijskim sposobnostima. Zahvaljujući tome i svom radu, uživa velik ugled i poštovanje suradnika i učenika. Svojim radom is-ticala se i u O. C. „Nikola Tesla“ pa je imenovana članicom prvog Savjeta Gimnazije u osnivanju. Ra-dila je na razdvajanju Centra, osnivanju i utemeljen-ju X. gimnazije. Njezin doprinos u tim procesima veoma je značajan i nedovoljno poznat u širem kru-gu. Uz nastavu i posao voditeljice smjene, koji obav-

lja od osnivanja Gimnazije 1991. godine do danas (s desetomjesečnim prekidom 1992./1993. školske godine), obavljala je i obavlja brojne druge poslove. Bila je članicom Školskog odbora, kontinuirano vodi upise u prve razrede Gimnazije, mijenja ravnatelji-cu u odsutnosti, također je nekoliko godina obavlj-ala poslove školskog psihologa ( jer je diplomirala i psihologiju). Članica je mnogih povjerenstava i rad-nih grupa u Gimnaziji. Obavljala je dužnost suca porotnika za mladež Županijskog suda u Zagrebu. Sve poslove i radne zadatke prihvaća rado i obav-lja ih stručno i kreativno. Angažira se maksimalno i zdušno u svim domenama rada, svladavajući i usvajajući znanja iz drugih područja mimo njene stručne izobrazbe, posebno iz zakonodavstva.

Zbog svega navedenog, meni kao ravnateljici, nezamjenjiva je suradnica.

Slavica Kapor­Najman, dipl. ing. i prof. matema-tike i informatike, zaposlena je od 1991. godine u Školi. Prethodno je radila na Geodetskom fakulte-tu u Zagrebu i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. Voditeljica je smjene od odlaska kolegice Danice Dolički u mirovinu, 1997. godine. Brzina, lakoća i kreativnost s kojom prihvaća i obavlja sve poslove, njene su temeljne osobine. Svojom iskreno-sti i optimizmom, čime je obdarena i zrači, plijeni povjerenje, učenika, kolegica i kolega, svih suradni-ka i poznanika. Zahvaljujući i ljudskim i stručnim kvalitetama, postiže zavidne uspjehe u radu. Kao nastavnica informatike, u vrijeme kad se mogla potpuno posvetiti tom radu, animirala je učenike i pod njezinim mentorstvom postizali su iznimne rezultate. Zbog urođenih kvaliteta te savjesnosti i pouzdanosti, višekratno i uzastopno je birana za članicu Školskog odbora, a u zadnjem sazivu i za predsjednicu. Izvršna je organizatorica plani-ranja i provođenja maturalnih ispita. I taj obiman posao organizacije i provedbe mature za prosječno godišnje 350 maturanata, uspješno, uza sve drugo, obavlja već desetu godinu. Ispitna je koordinator-ica X. gimnazije za provođenje nacionalnih ispita i CARNet koordinatorica. Kao članica Školskog odbora, predložila je preimenovanje Gimnazije u X. gimnazija „Ivan Supek“.

Postupak je preimenovanja u tijeku i nadamo se pozitivnom ishodu. Za X. gimnaziju to je svakako

Vesna Kunčević­Šilić

40

povijesni događaj i zato je važno istaknuti ulogu kolegice Kapor-Najman u tome.

Iz navedenog je razvidno da je i kolegica Najman posebna i, za mene, također nezamjenjiva.

Voditeljice turnusa povremeno može zamijeniti jedino gospođa Biserka Škof, profesorica savjetnica, sada u mirovini, svima poznata i u sve upućena.

Za dobru organizaciju nastave i koordinaciju

rada brojnih izvannastavnih aktivnosti, učeničkih udruga, društava, družina i neformalnih grupa zaslužna je posebno i satničarka gospođa Marija Cvelbar, dipl. ing. Po struci je diplomirani inženjer kemije s položenim stručnim ispitom za nastavnicu. Cijeli radni vijek provela je u školama u Klaićevoj 7 i od osnivanja radi u X. gimnaziji. Naraštaji učenika i zaposlenika pamte je po stručnosti, savjesnos-ti i odgovornosti. Po odlasku gospodina Borisa Švarcmajera u mirovinu, prihvaća uz nastavu i posao satničarke. Složenost izrade rasporeda sati za Školu čija je veličina, složenost i zahtjevnost već istaknuta, poglavito poslije gospodina Švarcmajera koji je taj posao, može se slobodno reći, virtuozno radio, bio je velik izazov i teška zadaća, koju je ko-legica Cvelbar prihvatila i koju na opće zadovoljstvo i danas uspješno obavlja.

Uz voditeljice nastave i satničarku, moje važne i bliske suradnice, koje također svojim radom značajno doprinose uspješnom radu Gimnazije, jesu pedagoginja Jasminka Cigić, prof. pedagogije i filo-zofije te psihologinja Marija Roth, prof. psihologije. O njihovu radu, kao i o radu vrijednih knjižničarki, nastavnica i nastavnika i stručnih suradnika, piše na sljedećim stranicama Ljetopisa.

Tajništvo, računovodstvo i tehnička služba Gimnazije, kao i sve u školi, svojim su radom podređeni potre-bama učenika, odnosno dobrom funkcioniranju Škole.

Rad tajništvaPo osnivanju Gimnazije, organizaciju rada tajništva i poslove tajnice obavljala je gđa Marija Pernjak. Od ožujka 1994. do kraja kolovoza 1995. godine kao tajnica radila je Lidija Sertić, dipl. iur. Orga-nizaciju rada tajništva i poslove tajnice 1995. go-dine nastavila je gospođa Mirjana Požar, upravna pravnica. Savjesnim i stručnim radom, susretljivo i

ljubazno, organizirala je i koordinirala rad admini-strativno-tehničkog osoblja, radila je na pripremi i usklađivanju svih zakonima propisanim akata, pratila je rad Školskog odbora i vodila brigu o usklađenosti rada Škole sa zakonskim propisima. Iz zdravstvenih razloga bila je primorana u travnju 2006. godine otići u mirovinu.

Za vrijeme njena bolovanja i do primanja tajnice po natječaju, posao tajnice obavljala je Jasna Marković Imbrija, referentica u učeničkoj referadi. Uspješno je obavljala tekuće poslove u tajništvu i referadi i, uz pomoć računovodstva i umirovljene referentice Marije Trompetić, obavila je brojne i složene poslove vezane uz sklapanje nagodbi i sud-skih postupaka za smjenski rad. Danas tajničke poslove obavlja Danijela Vukić, upravna pravnica, a gospođa Vjeka Varnica, nastavnica engleskog jezika, zamjenjuje Jasnu Marković Imbrija koja je na rodiljskom dopustu. Godinama je sinonim za učeničku referenticu bila, sada u mirovini, gospođa Marica Hržan.

Rad računovodstvaŠefica računovodstva od osnivanja do danas jest gospođa Milena Kmezić, dipl. oecc. Taj posao obav-ljala je prethodno u O. C. ‘’Nikola Tesla’’. Nažalost, već je duže vrijeme odsutna zbog bolesti pa je na njezino mjesto primljena veoma sposobna i mar-ljiva mlada ekonomistica Irena Matoković.

Godinama je u računovodstvu radila na obračunu plaća pouzdana gospođa Ankica Stojanović.

Gospođa Ankica Brestovečki, knjigovotkinja, posebna je priča i „legenda“ ne samo računovodstva

Slavica Kapor ­ Najman

41

nego i cijele Gimnazije. Svoje službene zadaće obavljala je stručno, brzo i s veseljem. Za sve neslužbene zadatke koje je usputno radila, iznimno je nadarena. Vrhunski psiholog, inteligentna, krajnje dobronamjerna, vesela i prirodna, bila je glavna tješiteljica zabrinutih učenika i suradnika, najduhovitija članica kolektiva, najredovitija putnica na školskim izletima i maturalnim putovanjima i pouzdana savjetnica u životnim nedoumicama. Iako i sada pomaže u radu računovodstva i aktivno sudjeluje u izvanškolskim događanjima, ipak nam nedostaje njezina svakodnevna prisutnost u Gimnaziji.

Rad tehničkog osobljaRad tehničkog osoblja koordinira voditelj tehničke službe Dejan Funtek, referent za sigurnost na radu. Mlad i radišan, spreman je naučiti i raditi sve što treba za Gimnaziju i šire.

Naš domar Janko Jagić, brz i prebrz majstor, po

dobrom i povremeno (pre)jakom glasu, poznat je svim učenicima.

Naše spremačice uvijek su na hodnicima koje marljivo čiste. I one odgajaju djecu i ostale. To su (abecednim redom): Rada Bogojević, Đurđa Fiket, Katica Funtek, doajenka i organizatorica velikog spremanja, Anita Horvatinčić, Dragica Gajić, Đurđa Kovač, Nada Pavlović, Branka Prodanović, Biserka Sabolić, Čevser Skenderovski, Ljiljana Stošić, Mirjana Šafran te Ana Šindler.

Naši portiri koji sve vide, Drago Štirjan i Ivan Sruk, ponekad i zažmire učenicima i zaposlenici-ma.

Priredila:Roksanda Smolčić Krnić

Irena Matoković

Sjede: Rakijaš, Požar, Marković

Imbrija

Danijela Vukić i Vjeka Varnica (stoji)

42

Dejan Funtek

Janko Jagić

Sjede (slijeva): Skenderovski, Stošić,Stoje (slijeva): Pavlović, Kovač, Horvatić

Sjede (slijeva): Funtek, Prodanović, ŠafranStoje (slijeva): Gajić, Bogojević, Fiket, Sabolić

Ivan Sruk i Drago Štirjan

Stručni suradnici i stručna vijeća: nastava i izvannastavne aktivnosti

45

46

Stručni suradnici

Pedagoginja: Jasminka Cigić, prof.

U X. gimnaziji radim od rujna 1991. godine. Ko-liko je to vremena? Za nekoga cijeli život, za neko-ga pola života, a za mene… dosta.

Od tada do danas u svakodnevnoj sam komuni-kaciji s učenicima, nastavnicima i roditeljima što je glavno obilježje mojeg posla. U proteklom razdo-blju polazila sam preko sedamdeset jednodnevnih seminara za stručne suradnike pedagoge. Prošla sam i višednevne seminare i stručne skupove.

Voditeljica sam školskog preventivnog pro-grama protiv zlouporabe sredstava ovisnosti od 1998. godine. Sudjelovala sam na seminarima za koordinatore i nositelje školskih preventivnih pro-grama u rujnu 1998., studenom 2000., travnju 2003. i siječnju i travnju 2006.

Godine 2001. sudjelovala sam u projektu „SVI ZA PROTIV“ – edukacija roditelja učenika drugog razreda kao predavačica u suradnji s liječnicom školske medicine, socijalnim radnikom i djelatnikom Centra za prevenciju ovisnosti Grada Zagreba.

Od 2002. godine do danas, u okviru ovog pro-grama, profesorica Marija Cahunek-Žunec, obiteljski, bračni i partnerski terapeut, suradnica iz Službe za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba održala je predavanje za roditelje učenika prvog razreda “Kako biti uspješniji roditelj”.

Organiziram tribine “Mladi za mlade“ u surad-nji s profesoricom Jasminkom Dobravc-Poljak s Odjela za reproduktivno zdravlje Dječje bolnice u Klaićevoj u kojima sudjeluju učenici srednjih škola grada Zagreba.

U tribini “Alkohol – život je previše dragocjen da biste ga utopili“ naši učenici sudjeluju već osam go-dina:

­ od 1999. do 2002. Maja Latifović i Teo Giljević­ od 2001. do 2004. Nika Vlašić, Nina Kranjčina,

Vera Viktorija Barešić i Kristina Bojčić

­ od 2003. do 2006. Aleksandra Feldin i Sandra Mehić ­ od 2004. do 2007. Matea Horvat, Helena Jevrić,

Dora Jurjević i Ines Vaić, učenice 4. F razreda i Sanja Bartaković, Ana Kovač, Iva Drobec, Nikolina Šarić, Katja Kelemen i Mirta Klarić iz 4.G

U tribini “Nepušenje – pun doživljaj života“ vrlo uspješno od prošle školske godine sudjeluju Alek-sandra Krog i Matea Lukavski (4. H).

Sudjelovala sam u programu promicanja zdrav-lja u Gradu Zagrebu “Znam, hoću, mogu”.

Naša učenica Nikolina Lovrić dobila je zahval-nicu za sudjelovanje na natjecanju za “Lice Kam­panje” na temu “Recite da nepušenju” 2004.

2002. godine, učenice drugog razreda, Ana Gagro, Darija Čabov i Nika Grubišić-Čabo, sudjelovale su u radu “Zdravstvenog foruma mladih grada Zagreba”.

Bila sam školska koordinatorica Programa za međunarodnu procjenu znanja i vještina učenika (PISA) u kojem RH prvi put sudjeluje. Hrvatski i međunarodni rezultati istraživanja bit će dostupni i javno objavljeni krajem 2007. godine.

Pratim rad Vijeća učenika. Po potrebi sudjelu-jem u radu Vijeća roditelja. Sudjelujem u radu stručnih tijela škole. Članica sam povjerenstva za uvođenje pripravnika u rad.

Kao što dijelim prostor, tako dijelim i obveze s kolegicom psihologinjom. Na samovrednovanju rada škole nakon nacionalnih ispita, radile smo za-jedno. Bio je to složen zadatak tijekom rujna, listo-pada i studenoga 2006.

Pripremila: Jasminka Cigić, prof.

Psihologinja: Marija Roth, prof.

Završila sam studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te položila stručni ispit za za-nimanje stručnog suradnika psihologa.

U svom poslijediplomskom obrazovanju završila sam Školu kibernetike psihoterapije pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom rada sudjelovala sam na dvadesetak seminara i stručnih

47

skupova iz područja psihologije.U X. gimnaziji sam od 2003. godine.Sudjelujem u planiranju i programiranju rada

škole, radim i surađujem s ravnateljicom, nas-tavnicima, roditeljima i, ono što najviše volim, s učenicima.

S učenicima radim u preventivnim radionicama i vodim individualne razgovore. Slobodni su javiti se i razgovarati o bilo kojoj temi. Zajedno se bavi-mo uglavnom prevladavanjem školskog neuspjeha i svladavanjem poteškoća u učenju, odnosima s roditeljima i vršnjacima, tragedijama i teškim tre-nucima unutar obitelji, adolescentskim krizama i ljubavnim problemima.

Neki učenici redovito dolaze tijekom cijelog školovanja, a neki samo kada iskrsne problem. Uglavnom radim s učenicima koji se javljaju samo-stalno i isključivo dobrovoljno. Razloge njihova do-laska vidim u želji da svoju priču ispričaju nekome tko nije dio njihova života, tko ih neće osuđivati zbog učinjenog te tako mogu biti potpuno iskreni, a ponekad im je potrebno da ih netko samo sasluša i čuje. Zato razgovor smatram najboljim lijekom.

S profesorima i ravnateljicom radim timski i međusobno si pomažemo savjetima, a zajedno s pedagoginjom i za njih organiziram razne radio-nice.

Lijepo surađujemo s Udrugom P.E.T.+ i nji-hovim članovima, Nevenom Runjić i Marijem Bandićem, koji tim provodi radionice “Prevencija rizičnih ponašanja“ u svim prvim razredima i „Isk-ra pravednosti“ u svim drugim razredima X. gim-nazije. Reakcije i povratne informacije, podjednako učenika i roditelja, vrlo su pozitivne tako da taj pro-gram planiramo provoditi i dalje.

Voditeljica sam školskog preventivnog programa mjera povećanja sigurnosti u X. gimnaziji u okviru kojega sam izradila četiri programa za prevenciju nasilja.

U suradnji s učenicima snimila sam kratki igrani film o prevenciji ovisnosti koji je financirao Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport.

U 2003. godini bila sam članica stručne radne skupine za procjenu projekata udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih, imenovana od strane Ministarstva prosv-jete i športa te članica radne skupine za procjenu

projekata Klubova mladih za dodjelu financijskih sredstava, imenovana od Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

U suradnji s profesoricom Ljiljanom Erceg-Vukić provela sam istraživanje «Fizika iz učeničke perspektive», a rad je objavljen u Zborniku o prob-lemski i istraživački usmjerenoj nastavi fizike.

Održala sam stručno predavanje na seminaru Županijskog vijeća ravnatelja gimnazija.

Bila sam izvršna urednica časopisa za psihološku medicinu i primijenjenu psihologiju PRO MEN-TE u kojem sam objavila nekoliko članaka na temu suicida i emocionalne inteligencije.

Sudjelovala sam u formiranju i radu Udruge za poticanje i edukaciju mladih za aktivno sudjelova-nje u kreativnoj prevenciji ovisnosti i neprihvatljivog ponašanja IMPUT koju su osnovali učenici i pro-fesori X. gimnazije u 2003. godini, ujedno sam i tajnica Udruge.

Članica sam i Udruge “Hrabri telefon”.

Pripremila:Marija Roth, prof.

Pedagoško­psihološki tim X. gimnazije: Marija Roth, psi­hologinja (lijevo) i Jasminka

Cigić, pedagoginja

48

Matea Lukavski, Aleksandra Krog i Jasminka Cigić

Ines Vaić, Jasminka Cigić, Matea Horvat i

Helena Jevrić

49

Profesori u radioničkoj akciji

Jasminka Dobravc­Poljak, prof. suradnica iz Dječje bolnice

u Klaićevoj i Jasminka Cigić, pedagoginja

Marija Žunec–Ca­hunek, prof. suradnica iz Službe za prevenciju ovisnosti

Psihologinja Marija Roth i učenice s kojima surađuje

50

Školska knjižnica

Knjižničarke:Ana Ereš, prof.Marinka Cirković, prof.

I. O knjižnici

Školska knjižnica X. gimnazije nalazi se na 3. katu u sobi 323. U istoj prostoriji smještene su knjižnica i čitaonica s 25 mjesta. Knjižnica raspolaže fondom od oko 9000 knjiga (bogata referentna zbirka, ve-liki dio lektire, fond lektire na engleskom jeziku, 25 vrsta časopisa, 125 videokaseta), raspolaže TV- prijem-nikom, videoprojektorom, radiokas-etofonom, CD-playerom te 2 kompletna računala ( jedan za potrebe knjižnice, drugi za učenike i pro-fesore).

Radno je vrijeme knjižnice pet dana u tjed-nu (ponedjeljak–petak) u objema smjenama. Knjižnicom i čitaonicom koristi se oko tisuću učenika, stotinjak profesora i ostalih zaposlenika. Knjižnica surađuje u Stručnim vijećima knjižničara srednjih škola te već dvije godine surađuje Grads-kom knjižnicom (Odjel fonoteke) i drugim školama i školskim knjižnicama.

II. Knjižnica jučer

Od 1991. do 1997. postojala je zajednička knjižnica I. tehničke škole Tesla i X. gimnazije. Odlukom Ministarstva prosvjete i športa došlo je do raz-dvajanja (dijeljenja) knjižnog fonda i prostora te smo tako prije desetak godina započeli sa samo-stalnim radom. Najveći dio posla – preseljenje i formiranje nove knjižnice – obavila je prof. Anka Rakijaš uz pomoć knjižničarke Anke Benaković. Nova knjižnica ubrzo je zaživjela među učenicima i profesorima i svima je bilo drago da imamo svoju knjižnicu. Godine 2002. knjižnicu smo obno-vili novim namještajem, formirali čitaonički dio, kompjutorizirali knjižni fond te je danas naša knjižnica upravo ono što svaka školska knjižnica

treba i biti: drugi dom učenicima, izvor informaci-ja i znanja, mjesto razgovora i iskustava, stjecanje navika čitanja i pretraživanja, druženje s knjigom.

III . Knjižnica u životu škole

Osim svakodnevne posudbe knjiga, u knjižnici se događaju: književni susreti (Goran Tribuson, Zvonko Madunić, Dubravka Miljković), predstav-ljanja novih knjiga (Ivan Zoretić), izložbe (naročito uspjele izložbe bile su: Inkunabule, Andrija Kačić Miošić, Cervantes i Don Quijote, W. A. Mozart), sastanci družina, pripreme učenika za natjecanja. Izrađuju se plakati, pišu referati i traži literatura za maturalne radnje, ponekad se izvodi nastava uz projekcije filmova, organiziraju se humanitarne ak-cije. Treba spomenuti velik odaziv naših učenika i profesora u prikupljanju knjiga i pomoći drugim knjižnicama (naročito su vrijedne bile akcije za Vukovar, Kupres i Jelsu). Veliku pomoć pružaju nam učenici koji rade na unosu podataka i zaštiti knjiga.

Priredila:Marinka Cirković, prof.

51

52

1. Stručno vijeće profesora hrvatskoga jezikaJadranka Bašić, prof.Željko Čizmar, profesor savjetnik, voditelj Županijskoga vijeća profesora hrvatskoga jezika u gimnazijama Grada ZagrebaAnđelka Dulčić, prof.Ljerka Jurkić, prof.Martina Kadić, prof.,voditeljica Stručnoga vijeća Andrea Kosović, prof.Salvadora Kustura, prof.Maša Malek, prof.Neli Mindoljević, profesorica mentoricaStela Munjić Vlahović, prof. (zamjena)Staša Skenžić, prof. Marinka Cirković, prof. (knjižničarka)Ana Ereš, prof. (knjižničarka)

Od 1991. godine u X. gimnaziji predavali su hrvatski jezik kao višegodišnji stalni za-

poslenici (abecednim redom): Gordana Gojčeta, prof., Dinka Juričić, prof., Danica Matijašić, prof. (u mirovini), Branko Milošević, prof. (pokojni), Anka Rakijaš (u mirovini), Marija Smolčić, prof. (u miro­vini).

Voditeljice/voditelji Stručnoga vijeća profesora hrvatskoga jezika od 1991.: Anđelka Dulčić (10 go­dina), Gordana Gojčeta, Ljerka Jurkić, Željko Čizmar, Neli Mindoljević, Ana Ereš i Martina Kadić.

Većina profesora višegodišnji su iskusni predavači hrvatskoga jezika i uspješni voditelji bro-jnih i raznovrsnih slobodnih aktivnosti (pregled od 1990. do 2007. g.):

- Dramsko-recitatorska družina (Neli Mindoljević, 15 godina; Dinka Juričić, 1 g.; Andrea Kosović, 2 g.)

- Novinarska družina (školski list „Cener“: Jadranka Bašić, 10 godina; Dinka Juričić, 1 godina; Stela Munjić Vlahović, 1 godina)

- Družina za hrvatski jezik (Martina Kadić, 4 godine)

- Film i književnost (izborna nastava, 2007.: trogodišnji program: Neli Mindoljević, 2 godine; Stela

Munjić Vlahović, 1 godina).Profesori hrvatskoga jezika aktivno provode

program državne mature i nacionalnih ispita te uspješno sudjeluju u provedbi brojnih natjecanja, susreta i drugih aktivnosti: LiDraNo (dramska družina – 10 diploma na državnim smotrama), natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika (3 državna natjecanja), uređivanju školskoga lista Cener, natjecanja za učenike i mladež Europsko-ga doma, pripremi svečanih školskih akademija, prigodnih priredaba i izložaba, snimanja učeničkih filmova, posjeta kazalištima, izložbama, filmskim festivalima, provedbi humanitarnih akcija i dr.

Profesori hrvatskoga jezika neprekidno se i kvalitetno stručno usavršavaju o čemu svjedoče i vrsni rezultati njihova rada u nastavi i na svim područjima školskog društveno-kulturnog života.

Državna natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika

Svibanj 1998. —Ogulin Mentor: Neli MindoljevićIvana Deanović, 4. mjesto

Svibanj 2002. —ZagrebMentor: Maša Malek Martina Pavić, 3. mjesto

Travanj 2006. —Vinkovci Mentor: Neli MindoljevićNikolina Župančić

53

Stručno vijeće profesora hrvatskoga jezika, veljača 2007. Slijeva: Marinka Cirković, Andrea Kosović, Stela Munjić Vlahović, Salvadora Kustura, Jadranka Bašić i Ljerka Jurkić Sjede (slijeva): Neli Mindoljević, Martina Kadić, Željko Čizmar i Maša Malek

54

Družina za hrvatski jezik

voditeljica: Martina Kadić, prof.

Družina za hrvatski jezik X. gimnazije, pod vodstvom profesorice hrvatskoga jezika,

Martine Kadić, djeluje od školske g. 2004./2005. Ove godine čine ju učenici trećih i četvrtih razreda.

Rad družine usmjeren je na pripremanje za Natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika, pri-preme za razredbene postupke te proučavanje hrvatskoga jezika uopće.

Školske godine 2005./2006. 13 učenika iz Družine sudjelovalo je na Županijskom natjecanju u poznavanju hrvatskoga jezika, a školske godine 2006./2007. čak 16 učenika. Ove školske godine posebnu pozornost usmjerili smo na uočavanje najčešćih pogrješaka koje činimo u govorenju i pisanju. Te smo pogrješke odlučili predstaviti s pomoću stripova u čijoj izradi sudjeluju svi članovi Družine za hrvatski jezik. Posebno bismo istaknuli učenicu 4. c razreda, Andreu Pavić, koja je osmislila strip i likove koji se u njemu pojavljuju.

Družina za hrvatski jezik, u školskoj godini 2006./2007., sastaje se svake srijede, a čine ju učenici:Babić, Helena (3. e) Bojić, Jadranka (3. e) Durak, Ajla (3. e)Franjić, Ana (3. e)Kozić, Martina (3. e)Mance, Antonija (3. e) Matošević, Matea (3. e) Mrkonjić, Robert (3. e)Petrak, Nika (3. e)Piršić, Andreja (3. e)Potočki, Marijo (3. e)Prpić, Nina (3. e)Hus, Petra (4. a)Mlinarić, Vjeran (4. a)Puk, Iva (4. a)Džoja, Sanja (4. c)Lipovšćak, Luka (4. c)Pavić, Andrea (4. c)Komšo, Marija (4. c)Stanković, Ivana (4. d)

55

Hrvatski jezik – izborna nastava:Film i književnost

Od školske godine 2005./2006. izvodimo nastavu novog predmeta u okviru trogodišnje izborne nas-tave – Film i književnost.

Prikupili smo bogatu videoteku s brojnim film-skim klasicima, malu biblioteku filmološke litera-ture, surađujemo s Hrvatskim državnim arhivom odnosno Hrvatskom kinotekom, posjećujemo film-ske smotre i festivale. Učenici povremeno snimaju kraće filmove (Stipe Erić i Vilim Domaćinović, 3. c 2006./2007.). Vratili smo autentičan sadržaj le-ge ndarnoj školskoj kinodvorani. Ove je školske go-dine nastavu predmeta Film i književnost, s novim naraštajem drugih razreda, započela i profesorica Stela Munjić Vlahović.

Program rada obuhvaća brojna područja veza-na uz film, od književnih djela na velikom ekranu preko teorije i povijesti filma do praćenja recentne filmske produkcije, filmske kritike te filmskih pro-jekcija, festivala, smotra i događanja.

Stipe Erić i Vilim

Domaćinović

U autentičnoj kinodvorani

s otvorima za projekciju

filmova

56

Dramsko­recitatoraska družinaX. gimnazije

Voditeljice: Od 1991. do 2005. : Neli Mindoljević, prof.Od 2006. godine: Andrea Kosović, prof.

Dramska družina X. gimnazije sudjelovala je deset puta na državnim susretima i smotra-

ma, pod raznim imenima, ‘Tumači’, ‘Deseta’ i dr. U njenu radu sudjelovalo je više od stotinu učenika svih naraštaja.

Dramski odgoj u našoj Školi ima dugu i uspješnu tradiciju još od vremena TOC-a “Nikola Tesla’’. Družinu je ranije vodila vrsna i iskusna profesorica Ana Vulas koja je odgojila naraštaje uspješnih reci-tatora i glumaca, od kojih valja istaknuti Katarinu Bistrović-Darvaš i Borisa Svrtana.

Nastupali su na brojnim susretima, festivalima, natjecanjima, obišli mnoge hrvatske gradove: Pulu, Dubrovnik, Viroviticu, Križevce, Umag, Biograd, Zadar, Šibenik, Sisak. Sudjelovali su na kazališnim radionicama, završili tečaj scenskoga govora, višekratno polazili Govorničku školu. Neke od ponajboljih djevojaka, npr. Marina Petković, San-ja Hrenar, Eva Kraljević ili Maja Kovač, nastavile su svoj glumački, snimateljski ili redateljski put: dramske su pedagoginje, diplomirane glumice, stu-diraju kazališnu režiju, kameru, rade u kazalištu, na filmu i TV-u.

Ipak, iz mnogih kreativnih različitosti valja iz-dvojiti nekoliko imena.

Ivana Marinković sudjelovala je 1993. godine na Smotri kazališnih amatera Hrvatske u Varaždinu odakle se vratila s diplomom. S monologom Lijeve ruke iz novele “Ruke’’ Ranka Marinkovića nastu-pila je na Državnom susretu Lidrano 1994. u Puli i dobila diplomu. Tri je godine polazila Govorničku školu (Rab, Lošinj, Rovinj). Na Filozofskom fakultetu diplomirala je bohemistiku.

Učenica Sanja Hrenar dobila je diplome za najbolje recitacije na državnim susretima Lidrano 1995. u Virovitici i 1996. u Dubrovniku. Godine 1997. priredila je, zajedno s Marinom Petković i Majom Kovač, vrhunsku dramsko-scensku igru “Crtići, ruž za usne i (samo)ubojstvo’’. Nazvale su se “Ćelave morticias’’! Diplomu za najbolje ostva-

renje u scenskom izrazu dobile su na Državnom susretu Lidrano 1997. u Šibeniku. Sutradan, na Smotri kazališnih amatera Hrvatske u Murteru, sve tri nagrađene su za najbolje ženske uloge. Sanja Hrenar diplomirala je na Odsjeku glume Aka-demije dramske umjetnosti u Zagrebu i glumi u Kazalištu Trešnja.

Marina Petković napisala je i s desetak učenica priredila za županijski Lidrano ‘97 dramsko-scensku igru “Samo priča o čovjeku’’. Iste godine, na Državnom susretu Lidrano ‘97, za predstavu “Crtići, ruž za usne i (samo)ubojstvo’’, zajedno s Ma-jom i Sanjom, nagrađena je diplomom za najbolje ostvarenje. Također je nagrađena i u Murteru na SKAH-u. Marinina vrsna i provokativna drams-ko-scenska igra “Pssss! Šuti!’’ nagrađena je diplo-mom na državnom Lidranu 1998. Na istom sus-retu, zajedno sa Sanjom Hrenar, nagrađena je za najbolji recital “Ona hoda’’ (autorica je i stihova). Godine 1999. na županijskom Lidranu ‘99 svo-jim je autorskim predstavama “Golubica’’ i “Nemir riječima’’ uvrštena među tri najbolja ostvarenja, a na Državnom Lidranu ‘99 u Biogradu izvedena je “Golubica’’ i nagrađena diplomom za najbolje os-tvarenje. Marina je vrlo uspješna: pedagoginja je glasa u Dramskom studiju Tirena, dramska peda-goginja u ZKM-u, studentica je 3. godine Odsjeka kazališne režije na Akademiji dramskih umjetnosti, na Filozofskom fakultetu diplomirala je kompara-tivnu književnost i fonetiku.

Skupina “Dernek” pod autorskim vodstvom Anje Mužek, s dramsko-scenskom igrom “Tko je ovdje lud?’’, pozvana je na 3. međunarodni dječji fes-tival ‘Maslačak’ u Sisku gdje su nastupili u svibnju 2001. u ‘Kazalištu 21’.

U rujnu 2001. članovi dramske družine: Nina Vehabović, Goran Bogdanović, Valentin Tino Markolini i Domagoj Jurić, sudjeluju na radionici performansa u okviru izložbe Andyja Warhola “Kako postati pop­superzvijezda u nekoliko kratkih lekcija”. Radionicu je u Umjetničkom paviljonu vo-dio kazališni redatelj Mario Kovač, a prikazana je u TV emisiji za mladež Briljanteen.

U listopadu 2001. pripremili smo, zajedno s os-talim kolegama profesorima i učenicima, svečanu proslavu Dana X. gimnazije u kazalištu Kerem-puh. Okupile su se bivše članice družine (Sanja

57

Ajdinovski, Vilka Alfier, Lana Jergović, Martina Marinković, Eva Kraljević, Anja Mužek, Niko-lina Petković, Anita Perković i Ana Šešet) koje su ponovno uvježbale i izvele recital Marine Petković “Nemir riječima”. Poeziju su govorili: Helena Majić (Vesna Parun), Frana Marija Vranković (izbor iz starije hrvatske lirike i lirike gradišćanskih Hr-vata), Martina Marinković (Ivan Zoretić) i Mati-ja Mihoković (Šenoa, Krleža). Prisjetili smo se i dragih bivših članova družine: Mihaela Zoričića, Borislava Dopuđe, Petre Kos, Emila Rašića, Nives Jovetić, Silvije Baltić, Marije Šorša...

Dramska družina X. gimnazije surađivala je više godina sa zagrebačkim centrima za kulturu i informacije (CZKI Maksimir i CZKI Peščenica). Nekoliko učenika (s voditeljicom, u sklopu profe-sionalnog usavršavanja) polazilo je u Centru za kul-turu i informacije Peščenica tečaj scenskoga govora za voditelje i polaznike dramskih družina (studeni 2001.).

Dramska pedagoginja prof. Zdenka Đerđ, voditeljica Alternativne kazališne scene Centra za kulturu i informacije Maksimir, nastavila je pratiti i poticati rad naše družine. Dramska je bila uključena i u projekt ‘Kazalištem do istine’. Učenici sami osmišljavaju i kreiraju predstavu s temom problematike njihova života (u školi, obitelji i sl.). Dobili smo stručnu pomoć mentorice i kazališne redateljice gđe Jasne Mesarić. Tekst njihove pred-stave “Bljuf! Bljuf!’’, uz predstavljanje rada dramske družine X. gimnazije i same voditeljice, objavljen je u “Zborniku drama i predložaka za igre alter-nativnog kazališta 2001. – 2002.’’ (Zagreb, 2003., urednica: Z. Đerđ). U Zborniku je posebno pred-stavljen rad voditeljice dramske družine X. gim-nazije, rad i tekst dramske družine “Deseta’’ te au-torski rad Marine Petković i Martine Marinković.

Godine 2002. na Međuopćinskom susretu Li-drano 2002. članovi družine izveli su učenički rad-predstavu “Bljuf! Bljuf!’’ (Iva Bodiš, Goran Bogdanović, Domagoj Jurić, Monika Krznar, Eva Šibl, Lana Hulenić, Sanja Špoljar, Nina Vehabović, Helena Majić, Marko Čavlina, Dunja Čuljak, Mati-ja Mihoković, Martina Boljat, Valentin Tino Mar-kolini, Ana Kolar) i nastupili s dvjema recitacijama:

Helena Majić (Vesna Parun, Kad bi se moglo ot-putovati) i Frana Marija Vranković (Mate Meršić, Va staru dob).

Godine 2003. na međuopćinskim susretima Li-drano družina je pod imenom “Kuhana noga’’ nas-tupila s prerađenom groteskom “Gdje je loptica?’’ kultnog autora ruske avangarde Daniila Harmsa.

Dramska družina sudjelovala je i u radu forum-skog kazališta Teatra Exit. Najprije su učenici, sa svojim profesorima, pogledali predstavu “Igre u dvorištu’’ na temu nasilja među mladima nakon čega im je omogućeno raspravljati o samoj predstavi te igranje uloga u okviru ‘forum-teatra’. Dio učenika iz dramske unaprijed je s dramskom pedagogi njom uvježbao različite životne situacije i rješenja. Igrajući uloge likova iz predstave, učenici stječu duboko i potresno iskustvo osvajanja prostora slobode i od-govornosti i snaže svoje emocionalne sposobnosti nošenja sa životnim situacijama.

Godine 2004. dugogodišnji članovi dramske, sad već maturanti, priredili su predstavu “Mrduša’’ prema grotesknoj tragediji Ive Brešana. Nosili su trostruke uloge i poigrali se troslojnom igrom ‘teat-ra u teatru’. Taj izniman naraštaj činili su: Goran Bogdanović, Marko Čavlina, Domagoj Dodig, Domagoj Jurić, Matija Mihoković, Sanja Špoljar i Nina Vehabović. Na Državnim susretima Lidrano 2004. u Umagu bili su vrlo zapaženi i nagrađeni su diplomom.

U 2005. godini novi članovi dramske družine obnovili su i preradili jednočinku “Demokracija!’’ J. Brodskog i nastupili na županijskim susretima Li-drano 2005.: Lovorka Tomašković, Dinko Dujmić, Dean Faj, Igor Ćorković, Jurica Fiket, Sanja Merčep, Sanja Pavičić, Maja Križanec i Ana-Marija Dizdar.

Redatelj je bio učenik tada prvoga razreda Stipe Erić. Stipe je nastupio u veljači 2007. i u TV emisiji HRT-a za mlade “Nulti sat’’ govoreći o drams-kom odgoju u ZKM-u te iskustvu u radu dramske družine. Naš Igor Ćorković, danas student prava, u svibnju 2007. odabran je za voditelja emisije “Nulti sat’’ u Programu za mladež Hrvatske radiotele-vizije.

Od 2006. godine dramsku družinu X. gimnazije vodi profesorica Andrea Kosović. Učenici su za međuopćinski Lidrano pripremili predstavu Mira Gavrana “Vozači za sva vremena’’.

58

Na Županijske susrete Lidrano 2006., svojom dramsko-scenskom igrom “Program za novi život’’, plasirali su se: Lana Lučev, Hela Jug, Sanja Merčep, Marija Vrdoljak i Dinko Dujmić.

Ove školske godine učenici su pripremili za-nimljivu preradbu “Pustolova pred vratima’’ Milana Begovića. U izvedbi sudjeluju: Maša Savićević, Tina Tišljar, Lovorka Tomašković, Dinko Dujmić, Jurica Fiket, Illen Blažević, Maja Križanec, Ana Kukolja, Milena Matijević i Bruno Ranković. Upućeni su na Državne susrete Lidrano 2007. u Novigradu.

Poželimo i sljedećim naraštajima radosnu zai-granost u slobodi stvaralaštva.

Priredila: Neli Mindoljević, prof.

Dramskea skupina X. gimnazije sudjelovala je na brojnim događanjima:

1993. —Smotra kazališnih amatera Hrvatske/SKAH u Varaždinu (državna smotra) Ivana Marinković, monolog1994. —DRŽAVNI susreti LIDRANO – Pula Ivana Marinković, monolog1995. —Županijski susreti LIDRANO Ivana Marinković, monologDRŽAVNI susreti LIDRANO – Virovitica diploma, recitacija: Sanja Hrenar1996. —Međuopćinski susreti LIDRANO Marina Petković, recitacijaŽupanijski susreti LIDRANO Ivana Marinković, recitacijaDRŽAVNI susreti LIDRANO –Dubrovnik diploma, recitacija: Sanja Hrenar1997. —Županijski susreti LIDRANO “Samo priča o čovjeku’’, dramsko­scenska igra Marine Petković i deset učenicaDRŽAVNI susreti LIDRANO – Šibenik diploma za predstavu “Crtići, ruž za usne i (samo)ubojstvo’’: Sanja Hrenar, Marina Petković, Maja KovačSKAH u Murteru isto, nagrada za najbolje ženske uloge na Smotri kazališnih amatera Hrvatske

1998. —DRŽAVNI susreti LIDRANO – Križevci dvije diplome: Sanji Hrenar i Marini Petković, za recital “Ona hoda’’ i dramsko­scensku igru “Psssst! Šuti!’’1999. —Županijski susreti LIDRANO “Golubica’’ Marine Petković i 17 učenica/ka; “Nemir riječima’’, autorski recital Marine Petković i 9 učenicaDRŽAVNI susreti LIDRANO – Biograd diploma Marini Petković i družini2000. —Županijski susret LIDRANO “Pozdrav Suncu’’, dramsko­scenska igra Lane Jergović, Anje Mužek i družine2001. —Međuopćinski susreti LIDRANO predstava/preradba “Demokracija!’’ Josifa Brodskog; Martina Marinković, recitacijaŽupanijski susret LIDRANO Ivana Mrgan, recitacija; dramsko­scenska igra “Tko je ovdje lud?’’ Anje Mužek i družine “Dernek’’3. međunarodni dječji festival ‘Maslačak’ u Sisku “Tko je ovdje lud?’’Radionica performanse “Kako postati pop­superzvijezda u nekoliko kratkih lekcija’’, redatelj: Mario Kovač; Umjetnički paviljon,

Zbornik drama i predložaka za igre autorskog alterna­tivnog kazališta 2001. – 2001.

59

izložba Andyja WarholaSvečana akademija X. gimnazije o 10./40. obljetnici škole Kazalište Kerempuh, susret nekoliko naraštaja školske dramske družine i zajednički recital ‘Nemir riječima’Tečaj scenskoga govora za učenike i voditelje, Centar za kulturu PeščenicaProjekt “Kazalištem do istine’’ autorskog alterna­tivnog kazališta Centra za kulturu i informacije Maksimir učenička dramsko­scenska igra “Bljuf! Bljuf!’’2002. —Međuopćinski susreti LIDRANO predstava “Bljuf! Bljuf!’’ i dvije recitacije: Helena Majić i Frana Marija Vranković2003. —Međuopćinski susreti LIDRANO d/s igra “Loptica!’’ Daniila HarmsaDRŽAVNI susreti LIDRANO – Šibenik diploma, Martina Marinković, recitacija

Svjetski dan knjižnica obilježavanje prigodnim programom, recital2004. —DRŽAVNI susreti LIDRANO – Umag diploma, “Mrduša’’, dramsko­scenska igra, preradba djela Ive Brešana2005. —Međuopćinski susreti LIDRANO predstava; recitacije: Maša Savićević, Frana Marija Vranković i Dora JurišićŽupanijski susreti LIDRANO predstava “Demokracija!’’ Josifa Brodskog2006. —Međuopćinski susreti LIDRANO “Vozači za sva vremena’’ Mira GavranaŽupanijski susreti LIDRANO učenička d/s igra “Program za novi život’’2007. —Županijski susreti LIDRANO recitacija Maše SavićevićDRŽAVNI susreti LIDRANO – Novigrad “Pustolov pred vratima’’ Milana Begovića

U svibnju 2004. iz Gradskog ureda za obrazovanje pozvani su da s ‘’Mrdušom’’ nastupe u Gradskoj

vijećnici i uveličaju svečanost dodjele priznanja i nagrada zaslužnim učenicima.

Dobili su velik i zaslužen pljesak.

Ganga u Vijećnici

60

Kazalište Kerempuh, X. gimnazija – domaćin Županijskih susreta Lidrano ‘96

Na slici (slijeva): ravnateljica X. gimnazije Roksanda Smolčić Krnić, Povjerenstvo, Ivana Marinković ak.

Lidrano ‘97: dramsko­scenska igra

“Samo priča o čovjeku” Marine Petković

Državni Lidrano ‘97 (i SKAH, Murter): “Ruž za usne, crtići i (samo)ubojstvo.” Slijeva: M. Kovač, S. Hrenar i M. Petković

Lidrano ‘98: dramsko­scenska igra Marine Petković “Psssst! Šuti!”

61

Slijeva: Dean, voditeljica, Sanja, Maja, Igor, Lovorka, Dinko, Maša, Ana­Marija

“Postali smo zreli i uspješni glumci!”

2004. Povratak družine s Državnih susreta Lidrano u Umagu

Martina Marinković u Kerempuhu na obilježavanju školske obljetnice, listopada 2001.te u Šibeniku 2003. s voditeljicom Neli Mindoljević i prof. Vesnom Muhoberac iz

V. gimnazije na državnim susretima Lidrano ‘03, ispred šibenskoga kazališta

62

Novinarska družina iškolski list cener

Učeničko glasilo Cener prvi put je okupila prof. Dinka Juričić 1993./1994. god. Nakon njezina odlaska, grupu preuzima prof. Jadranka Bašić.

Svake godine izlazi jedan školski list u kojemu se objavljuju aktualne teme vezane uz život i

rad škole kao i brojni tekstovi vezani uz događanja izvan nje. Uvijek se nastojalo da ti tekstovi budu razumljivi učenicima. Posebno je bilo zadovoljstvo okupljati se u slobodno vrijeme, izmjenjivati teme, odabirati tekstove, crteže i ostale materijale.

Radeći nešto korisno, učenici su dobili priliku afirmirati se među svojim kolegama te tako stjecati samopouzdanje i osjećaj da njihove kvalitete mnogi prepoznaju i cijene. To je, između ostalog, bio naš cilj: pružiti učenicima priliku da se dokažu kao os-obe na pravi način i da svoje slobodno vrijeme ko-risno provedu.

Nekima je to odredilo životne pozive pa su na-kon završene gimnazije otišli na studije novinarst-va, grafike ili politike.

Budući da je teško navesti imena svih učenika koji su radili na ovom školskom listu, navest ćemo samo one koji su bili zapaženiji u proteklih deset godina: Krešimira Rendulić, Alen Pejković, Hrvoje Hladnik, Luka Tralić, Dario Katačić, Ivan Guts­chy, Vedran Rak, Miljen Chovan, Ivana Čoh, Ana Milisavljević, Lana Mindoljević, Goran Dimić, Ti­bor Pačalat, Marijana Polić, Lana Jergović, Lidija Eret, Tomislav Rasonja, Ivan Ravnjak, Frana Marija Vranković, Vatroslav Vujičić, Marko Lucić i Filip Havranek. Na stranicama Cenera ostavili su vrije-dan trag i uspomenu na svoju kreativnost. Hvala im na tome.

Filip Havranek više je godina bio alfa i omega našega Cenera. Osobito se istaknuo kao dizajner lista. Danas je student prve godine dizajna i grafički je urednik Ljetopisa koji je pred vama.

Rad na školskom listu šk. god. 2006./2007. nas-tavlja profesorica Stela Munjić Vlahović.

Priredila: Jadranka Bašić, prof.

63

Desno: Voditeljica J. Bašić i slavni urednici

Filip Havranek (u crvenom) i Marko Lucić

Dolje: Njihovi nasljednici sa profesoricom Munjić Vlahović

64

2. Stručno vijeće profesora engleskoga jezikaVjera Bedrica Magdić, prof. Cvjetanka Božanić, profesorica savjetnica Silva Crnić, profesorica savjetnica Vinka Garma, prof. Vesna Hibler­Gobović, profesorica mentorica Zrinka Lebo, prof., voditeljica Stručnog vijeća Zoja Mandić –Požgaj, profesorica mentorica Krešimir Štajnoher, prof. Jasminka Veber, prof.

Članovi Stručnog vijeća engleskog jezika pro-fesori su koje kontinuirano prate stručnu

literaturu, sudjeluju na savjetovanjima, konferen-cijama, predavanjima i radionicama u organizaci-ji Ministarstva prosvjete i športa, Zavoda za školstvo, Britanskog savjeta, kako u zemlji tako i u inozemstvu, a isto tako potiču i svoje učenike na učenje jezika, na sudjelovanje u natjecanjima u znanju engleskog jezika, u natjecanju u kreativnom pisanju, na odlaske u ustanove kao što je npr. Bri-tanski savjet, koje nude zanimljive jezične sadržaje i materijale, tako da oni svoje znanje stečeno na nastavi proširuju i obogaćuju te redovito sudjeluju na županijskim i državnim natjecanjima za koje ih profesori kao njihovi mentori posebno pripremaju, što u pravilu rezultira vrlo uspješnim rezultatima i mnogobrojnim pohvalnicama, zahvalama i diplo-mama i učenicima i profesorima.

Motivirajući učenike za sudjelovanje u obilježava-nju nekih važnijih datuma ili događaja, profesori sudjeluju i kao njihovi mentori, odnosno pomažu im pri osmišljavanju i realizaciji njihovih radova i projekata i kao što su plakati, npr. za obilježavanje Dana voda i slično.

Profesori redovito obilježavaju i posebnu pozornost posvećuju Europskom danu jezika osmišljavajući raznovrsne projekte i realizirajući ih skupa sa svojim učenicima kroz mnoštvo raznovrsnih aktivnosti.

Jedan od pokrenutih projekata bio je i projekt u svezi praćenja suvremenih trendova u poučavanju, konkretno osposobljavanje učenika za samostalno

učenje, tj. pomoć učeniku da u procesu učenja bude samostalan, neovisan o profesoru. Projekt je realiziran osnivanjem centra za samostalan rad učenika (Resource centre), prostora u kojem bi učenici uz materijale prethodno pripremljene za tu namjenu (‘self-access material’) mogli sami proučavati zadane sadržaje ili sadržaje o kojima su oni sami motivirani saznati više. Ideju za real-izaciju projekta profesori su dobili prisustvujući radionici Helen Dexter u Britanskom savjetu, a u realizaciji su imale i njezinu pomoć i podršku. To događanje 5. lipnja 2002. godine uz prezentaciju mnoštva pripremljena materijala, demonstraciju njihove uporabe i izloženih knjiga naših donato-ra, poznatih izdavačkih kuća Algoritma, Oxford University Pressa, Cambridge University Pressa, Longmana i Školske knjige, bilo je obilježeno i domjenkom za goste i uzvanike.

Cvjetanka Božanić profesorica je savjetnica za engleski jezik i suautorica priručnika za engleski jezik «Developing Skills» - vocabulary te autorica (prvog) Hrvatsko-španjolskog rječnika.

Predsjednica je Hrvatske udruge profesora španjolskog jezika – HUPŠ i članica Državnog povjerenstva za natjecanja za engleski i španjolski jezik. Sudjelovala je u pilotiranju udžbenika «Ma-trix» i članica je radne skupine za izradu hrvatskog Portfolija za učenike od 14 do 18 godina.

Stručna je suradnica Filozofskog fakulteta Odsjeka za anglistiku i hispanistiku u svojst-vu mentora studentima metodike. Intenzivno sudjeluje na međunarodnim seminarima u orga-nizaciji Vijeća Europe, British Councila, MZOS, županijskim stručnim vijećima i ostalim oblicima stručnog usavršavanja.

Članica je Stručne radne skupine engleski jezik za Državnu maturu i udruge HUPE.

Silva Crnić profesorica je savjetnica za engleski jezik i koautorica udžbenika za osnovne škole Snapshot za 5, 6, 7, i 8. razred. Članica je Državnog povjerenstva, ispitivačica na usmenom dijelu ispita od 1995. godine i članica stručne skupine koja je sudjelovala u pilotiranju udžbenika Opportuni-ties. Piše recenzije za udžbenike i ispitne testove. Predavačica je na županijskim stručnim vijećima i konferencijama gdje je održala predavanja na slje-deće teme: Teaching Teenagers; Trauma, trial or treat, Preparing students for skills-based exams,

65

Exams alive, Can do reading, Using graded readers in the classroom, Writing: meaning or mechanics?, Preparing students for exams, 360o English ma-tura.

Vesna Hibler­Gobović bila je voditeljica Stručnog vijeća engleskog jezika X. gimnazije od 1999. do 2007. godine. Članica je Hrvatske udruge profe-sora engleskog jezika od 1993. godine te redovito prisustvuje godišnjim konferencijama, a isto tako i konferencijama koje organiziraju izdavačke kuće Oxford University Press, Cambridge University Press, Longman i Algoritam. Također prisustvuje predavanjima, radionicama, seminarima, tečajevima i konferencijama koje organiziraju institucije kao npr. Ministarstvo prosvjete i športa, Britan-ski savjet, The United States Information Service, Vijeće Europe. Nakon prisustvovanja trotjednom međunarodnom seminaru Methodology, materials and resources for the language classroom 1995. u Chesteru u Velikoj Britaniji za koji joj je stipendiju dodijelio Britanski savjet, održala je u Britanskom savjetu prezentaciju i radionicu u vezi istog, a 1996. radionicu na temu: How to teach vocabulary? (topic vocabulary: crime)

Na godišnjoj konferenciji Hrvatskog udruženja profesora engleskog jezika (HUPE) 2007. godine održala je prezentaciju novog modela učenja stra-nog jezika metodom Language Questa baziranoj na uporabi interneta kao bogatog izvora informaci-ja, a kroz radionicu Second Language Acquisition with Language Quests promovirala je primjenu te metode u nastavi engleskog jezika.

Stručna je suradnica Filozofskog fakulteta Odsjeka za anglistiku (mentorica studentima koji u sklopu metodike prisustvuju nastavi i obavljaju praktični dio kolegija), a pohađa i mentorske semi-nare i tečajeve u organizaciji Filozofskog fakulteta i drugih institucija.

Prisustvuje sastancima i stručnim skupovima županijskih vijeća (Zagreb, Karlovac, Koprivnica, Varaždin, Križevci, Split, Bjelovar, Velika Gorica) te na njima drži predavanja i radionice za profesore osnovnih i srednjih škola. U organizaciji Mini-starstva prosvjete i športa 2006. godine prisustvov-ala je međunarodnom seminaru Europskog centra za suvremene jezike u Grazu. Sa svojim učenicima kao profesorica mentori ca redovito sudjeluje na

županijskim i državnim natjecanjima iz engleskog jezika, a neki od njih ostvarili su vrhunske rezultate pa joj je 2005.godine Zavod za školstvo Republike Hrvatske dodijelio Priznanje za izvrsne rezultate postignute u radu s učenicima (Državno natjecanje: 1999. Šibenik, Maja Stanić 2. mjesto, 2005. Zadar, Dražen Hoffmann 1. mjesto i 2006. Vis, Hrvoje Jelić osvojio 3. mjesto i napisao najbolji sastav).

Vinka Garma radila je u splitskoj V. gimnaziji, a već osam godina radi u X. gimnaziji u Zagrebu.

Redovno polazi seminare iz engleskog i talijan-skog jezika i voli predavati oba jezika u jednom raz-redu jer na taj način pokazuje sličnosti i različitosti stru-ktura i vokabulara talijanskog i engleskog jezika.

Zrinka Lebo redovito sudjeluje na seminarima za usavršavanje profesora. Od školske godine 2006./2007. voditeljica je Stručnoga vijeća pro-fesora engleskog jezika. Također svake godine sudjeluje na obilježavanju Europskog dana jezika, kako u školi tako i na javnoj manifestaciji u gradu. Na Danu jezika 2004. godine osvojila je prvu na-gradu i otputovala u zemlju po izboru – Švedsku, gdje je ljeti 2005. godine dva tjedna intenzivno učila švedski.

Zoja Mandić­Požgaj uz redovnu nastavu se stručno usavršava na stručnim seminarima u or-ganizaciji MPOŠ i pod mentorstvom izdavačkih i nakladničkih kuća čiji se udžbenici i radni ma-terijali koriste u nastavi engleskog jezika u gim-nazijama. Do sada su njezini učenici sudjelovali na nekoliko županijskih natjecanja iz engleskog jezika, a dva puta i na državnom. Uz to je i stručna su-radnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, odsjek anglistika. Mentorica je studentima koji u sklopu kolegija Metodika engleskoga jezika prisustvuju nastavi i obavljaju praktični dio tog kolegija. U svrhu usavršavanja u tom području, do sada je pohađala nekoliko seminara u organizaciji Kat-edre engleskog jezika, a pod vodstvom stručnjaka iz SAD, Velike Britanije i Hrvatske.

Krešimir Štajnoher član je Hrvatske udruge pro-fesora engleskog jezika (HUPE) i prisustvuje kon-ferencijama udruge. Također redovito prisustvuje predavanjima i radionicama koje organizira Mini-starstvo prosvjete i športa, Zavod za školstvoRH, Britanski savjet, izdavačke kuće Oxford Uni-ver-

66

sity Press, Cambridge University Press, Long-man, Algoritam itd. Intenzivno sudjeluje u radu županijskih stručnih vijeća kao i ostalim oblicima stručnog usavršavanja (radionice: 10 Ways to Imp-rove Writing, Teaching and Assessing Writing – My Experience, Opportunities – Simply So-phisti-cated, Motivacija u nastavi stranih jezika, Uvod u Europski jezični portfolio). Recenzent je udžbenika za engleski jezik (Freeway – engleski za tehničke škole, KLETT-ŠK Zagreb).

Voditelj je Županijskog stručnog vijeća za nas-tavnike engleskog jezika u srednjim školama Grada Zagreba za razdoblje od 2006. do 2008. (31 stru-kovna škola, 80 nastavnika).

Član je Državnog povjerenstva za natjecanje u engleskom jeziku. Imenovan je ocjenjivačem stručne skupine za procjenu pismenih radova – engleski jezik pri NCVVO RH. U organizaciji Britanskog savjeta, European Centre for Modern Languages u Grazu i ZZŠ RH, pohađao je mentorski tečaj: Training Teacher Educators.

Redovan je član Stručnog povjerenstva za pro-sudbu udžbenika za engleski jezik za srednje škole pri MZOŠ.

Jasminka Veber članica je Hrvatske udruge profe-sora engleskog jezika (HUPE) i prisustvuje konfe-rencijama udruge. Također redovito prisustvuje predavanjima i radionicama koje organizira Minis-tarstvo prosvjete i športa, Britanski savjet, izdava-čke kuće Oxford University Press, Cambridge Uni-versity Press, Longman.

Državna natjecanja u poznavanju engleskoga jezika

Zagreb1995. Mentori: Zoja Mandić­Požgaj, prof., Jasminka Veber, prof.Leo Poljaček

1996. Mentor: Biserka Limić, prof.Bojan Gnjarović

1997. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Sanja Goronja

1998. Mentor: Cvjetanka Božanić, prof.Dunja Horvat, 1. (A) mjesto

Šibenik1999. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Maja Stanić, 2. (A) mjesto

Mentor: Nevena Pešušić, prof.Iva Trčić

Vukovar/Vinkovci2000. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Maroje Puh

Pazin2001. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Maroje Puh Mentor: Vjera Bedrica Magdić, prof.Sunčana Parać

Šibenik2002. Mentor: Vjera Bedrica Magdić, prof.Luka Rakamarić

Mentor: Silva Crnić, prof. Sunčana Parać

Zadar2003. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Jelena Lesić Mentor: Jasminka Veber, prof.Maša Nobilo

Zadar2005. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Dražen Hoffmann, 1. (B) i 2. (A) mjesto Marko Marović Mentor: Zoja Mandić PožgajViktorija Jurković

Vis2006. Mentor: Vesna Hibler­Gobović, prof.Hrvoje Jelić, 3.(A) mjesto

XI. Državno natjecanje i znanju engleskog jezika Zadar, 2005.

Na natjecanju su sudjelovali: Viktorija Jurković (4. j) (mentor Zoja Mandić ­ Požgaj, prof.), Dražen Hoff­mann (4. e) i Marko Matović (4. b) (mentor Vesna Hibler – Gobović, prof.)

Viktorija je osvojila 16. mjesto, a Marko 11. mjesto u državi, dok je apsolutni favorit natjecanja Dražen: osvojeno 1. mjesto u kategoriji 2 (učenje engleskog jezika 2 sata tjedno) i 2. mjesto prema ukupnom broju bodova na listi kategorije 1 (učenje engleskog jezika 3 sata tjedno). Za postignut uspjeh Dražen je osvojio dvotjednu stipendiju u koledžu Hilderstone u Velikoj Britaniji (Broadstairs, Kent), a ta stipendija jedna je od ukupno četiri stipendije koje je donirao Britanski savjet. Po povratku u Zagreb Draženu je direktor Bri­tanskog savjeta Roy Cross svečano uručio stipendiju.

XII. Državno natjecanje uznanju engeskog jezika Vis, 2006.

X. gimnaziju zastupao je učenik Hrvoje Jelić (4. c) sa svojom mentoricom, profesoricom Vesnom Hibler­Gobović.

Zadar, predsjednica Državnog povje­renstva Cvjetanka Božanić (X. gim­

nazija) uručuje Draženu Diplomu

67

Dražen Hoffmann, 4.e i Marko Matović, 4.b s mentoricom V. Hibler­Gobović, prof.

68

Projekt Resource Centre 5. lipnja 2002.

Jedan od pokrenutih projekata bio je i projekt u svezi praćenja suvremenih trendova u poučavanju, konkretno osposobljavanje učenika za samostalno učenje, tj. pomoć učeniku da u procesu učenja bude samostalan, neovisan o profesoru.

Projekt je realiziran u vidu osnivanja centra za samostalan rad učenika (Resource centre), pros-tora u kojem bi učenici uz materijale prethodno pripremljene za tu namjenu (‘self-access material’) mogli sami proučavati zadane sadržaje ili sadržaje o kojima su oni sami motivirani saznati više.

Ideju za realizaciju projekta profesorice su dobile prisustvujući radionici Helen Dexter u Britanskom savjetu, a u realizaciji su imale i njezinu pomoć i podršku.

To događanje 5. lipnja 2002.godine uz prezent-aciju mnoštva pripremljena materijala, demonstrac-iju njihove uporabe i izloženih knjiga naših dona-tora, poznatih izdavačkih kuća Algoritma, Oxford University Pressa, Cambridge University Pressa, Longmana i Školske knjige, bilo je obilježeno i domjenkom za goste i uzvanike.

Poetry Workshop ­ radionica za mlade pjesnike 2003.

Mladi britanski pjesnici Antony Dunn i Clare Pol-lard u školskoj su knjižnici održali pjesničku radi-onicu recitirajući svoje pjesme i poučavajući zain-teresirane učenike kako naći pjesnika u sebi, kako napisati pjesmu i razviti vještinu pisanja pjesama. Radionicu u suradnji s Britanskim savjetom or-ganizirala i prilog pripremila profesorica Vesna Hibler-Gobović.

Ana, Ejla i Saša, pjesničke nade

69

Slijeva: profesorice Crnić, Hibler­Gobović, Veber, Bedrica­

Magdić, Božanić

Slijeva: profesorice Hibler, Ve­ber, Garma, Lebo

Dražen Hoffmann i Roy Cross

Hrvoje Jelić osvojio je odlično 3. mjesto i napisao najbolji sastav

70

3. Stručno vijeće profesora njemačkog jezika i romanskih jezika

Njemački jezikVjera Bedrica Magdić, prof.Liljana Skenderović, prof.Višnja Špiljak, prof.

Vjera Bedrica Magdić, prof. engleskog i njemačkog jezikaZavršila Filozofski fakultet u Zadru i tijekom studija dva semestra boravila i studirala na Univer-sitetu u Kölnu. Od 1993. radi na X. gimnaziji kao profesorica engleskog i njemačkog jezika. Sudjeluje u radu stručnih vijeća engleskog i njemačkog jezika i redovito se stručno usavršava iz obaju jezika.

Od 2005. voditeljica je Stručnog vijeća njemačkog jezika koje, između ostalog, provodi i održava natjecanja iz njemačkog jezika na školskoj razini. Osim trajnog stručnog usavršavanja, men-torica je učenicima koji su se uspješno plasirali na županijskom natjecanju iz njemačkog jezika 2005. i 2006. godine.

Liljana Skenderović, prof. njemačkog jezika i povijestiOd rujna 1993. zaposlena u X. gimnaziji u Zagre-bu, gdje predaje njemački jezik. Redovito sudjeluje u stručnim skupovima i seminarima Ministarstva znanosti, prosvjete i športa, Agencije za odgoj i ob-razovanje i Goethe-Instituta.

Dvije skupine učenika sudjelovale su 2002. go-dine na europskom natjecanju učenika u izradi multimedijskog projekta Join Multimedia Siemens, na kojem je jedna učenička skupina osvojila u jed-noj kategoriji 10. mjesto.

Od 2002. godine mentorica je studentima ger-manistike iz metodike njemačkog jezika tijekom njihove studentske prakse.

Višnja Špiljak, prof. njemačkog jezika i povijesti umjetnosti

Završila germanistiku i povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Iz Samoborske gimnazije prelazi u rujnu 1994. u X. gimnaziju gdje se posvećuje radu i odgoju svojih učenika.

Godine 2001. povodom međunarodnog dana jezika organizira u sklopu školske priredbe igrokaz “Carevo novo ruho” na njemačkom jeziku u izvedbi svojih učenika.

Uključivanjem učenika u različite akcije u svezi s učenjem jezika pridonosi promicanju njemačkog jezika u X. gimnaziji.

Suradnja s Goethe­Institutom Kroatien

Učenici X. gimnazije zajedno sa svojim profesori-ma njemačkog jezika uspješno sudjeluju u raznoli-kim aktivnostima koje nudi Goethe-Institut u Za-grebu i to organiziranim odlascima na predavanja, filmske predstave ili posudbu knjiga i časopisa iz bogate knjižnice u sklopu Goethe-Instituta.

Sa stručnim suradnikom za njemački jezik gospodinom Joachimom Namgaliesom, koji je u Goethe-Institutu djelovao od 1997. do 2004., i u suradnji s profesorima njemačkog jezika i glaz-bene umjetnosti, učenici X. gimnazije svojim su kreativnim radom sudjelovali na nekoliko prire-daba. Prvi nastup u Goethe-Institutu Pjevačkog zbora X. gimnazije pod vodstvom mr. sc. Alme Zubović bio je 2000. godine na koncertu povodom 250. obljetnice smrti Johanna Sebastiana Bacha.

71

Zbor je i nekoliko puta nastupao s njemačkim božićnim pjesmama povodom božićnih blag-dana „Weihnachtslieder-Abend“ tijekom kojeg su učenici i recitirali prigodne pjesme i tekstove. Učenici njemačkoga jezika sudjelovali su 2002. na priredbi „Schüler präsentieren Hermann Hesse und Ludwig van Beethoven“ recitirajući izbor iz pisama Hermanna Hessea na teme ljubavi, sreće i književnosti. U okviru Goethe-Instituta djelovala je i mala kazališna družina u kojoj je sudjelovalo nekoliko učenika njemačkog jezika iz 1. E razreda 2003./2004. g. Bili su na susretu kazališnih skupina koji nastupaju na njemačkom jeziku u Temišvaru u Rumunjskoj. Gospođa Ingrid Schaffert, nasljednica gospodina Namgaliesa na mjestu stručnog suradni-ka u Goethe-Institutu, organizirala je 2005. godine susret uoči božićnih blagdana na kojem su učenici 2. C razreda izveli mali igrokaz „Nürnberger Christkindelsmarkt“, a zbor X. gimnazije otpjevao je skladbu „O du fröhliche, o du seelige Weihnach-tszeit“. Od 2006. godine u Goethe-Institutu djeluje novi stručni suradnik, gospodin Wolf Diekmann, i suradnja se nastavlja. Tako su učenici X. gimnazije sudjelovali u izradi plakata povodom Dana jezika

26. rujna 2006. i za svoj su plakat dobili od Goethe-Instituta malu nagradu.Državna natjecanja u poznavanju njemačkog jezika1998./99.Mentor: Liljana SkenderovićInes Karabeg 2001./02. Mentor: Višnja ŠpiljakDamir Drndić, 15. mjesto2004./05.Mentor: Višnja ŠpiljakDarko Fratrić, 4.b 2005./06.Mentor: Višnja ŠpiljakHrvoje Ostojić, 4.f

Priredila: Liljana Skenderović, prof.

Talijanski jezikSandra Crnković, prof.Marija Jelača, prof.

Sandra Crnković Kranjčec, prof. talijanskog i fran­cuskog jezika, diplomirala je na Filozofskom fa-kultetu u Zagrebu. Od rujna 2004. godine u X. gimnaziji u Zagrebu predaje talijanski jezik.

Te školske godine počinje i raditi kao mentorica studentima talijanistike Filozofskog fakulteta ti-jekom njihove prakse iz metodike. Njeni učenici redovito sudjeluju na školskim i županijskim natje-canjima, a isto tako se uključuju u sve projekte or-ganizirane u raznim prigodama kao što su Europski dan jezika, obilježavanje blagdana i slično.Marija Jelača, prof. talijanskog jezika i kompara­tivne književnosti. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1997. radi u X. gimnaziji kao profesorica talijan-skoga jezika. Njezini učenici redovito sudjeluju na školskim i županijskim natjecanjima iz talijan-skog jezika. Za Svjetski dan jezika radi sa svojim učenicima na prezentancijama talijanskog jezika i kulture, a 2000. godine organizirala je dosad najveću prezentaciju. Svojim učenicima prenosi znanje i ljubav prema talijanskom jeziku. Redovno se usavršava na seminarima za profesore talijanskog jezika u Zagrebu i u Italiji.

72

Slijeva: profesorice Bedrica, Špiljak i Skenderović

Francuski jezikZlata Papo, prof.

Zlata Papo profesorica je francuskog jezika i kom-parativne književnosti, a u X. gimnaziji radi od 1992. god. Od 1995. do 2000. god. podučavala je francuski jezik u međunarodnoj školi u Zagrebu (International Baccalaureat), a usavršavala se na stručnim seminarima i skupovima u zemlji i inozemstvu.

U X. gimnaziji francuski se uči kao drugi strani jezik ili kao izborni predmet, a prema metodama učenja F.L.E.: Café crème, Taxi i Réfléchis et dis-le en français.

Učenici sudjeluju na natjecanjima iz francuskog jezika od 1994. god., a 2001. obilježili su Europski dan jezika izradom brojnih plakata, recitacijama i francuskim šansonama.

Španjolski jezikCvjetanka Božanć, prof.

Počeli smo sad već davne 1994. godine. Nije bilo sapunica ni serija na španjolskom jeziku pa je prva skupina izgubljenih prvaša iz 1. K prvi put čula kako španjolski zvuči baš od svoje profesorice. Bio je to pravi profesionalni izazov naučiti ih jezik koji nigdje drugdje ne mogu čuti. Oni počinju učiti španjolski kao drugi strani jezik.

Time X. gimnazija postaje prva škola u Hrvats-koj u kojoj se podučava španjolski kao drugi strani jezik ravnopravno s ostalim europskim jezicima. Krećemo puni entuzijazma, ne žalimo truda pa i ubiremo prve uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima. Broj učenika svake se godine povećava pa smo u školskoj godini 2006./2007. upisali dva razreda prvaša na španjolski jezik. Svaka generacija može španjolski jezik izabrati i kao izborni pred-met.

Prvi put u Europi se slavi Europski dan jezika 2001. U našem velikom školskom projektu sudjelu-ju gotovo svi učenici španjolskog jezika. Osmis-lili su, napisali i odglumili ni manje ni više nego tri igrokaza na španjolskom – parodije na sapunice uz opći smijeh profesora, učenika i gostiju.

Učenici španjolskog jezika 2005. godine sudjelu ju u međunarodnom projektu “Gulliver” u organizaci-ji ECML-a u Grazu. Na španjolskom i engleskom jeziku sudjeluju na Forumu zajedno s učenicima iz 34 europske zemlje, stavljaju svoje foto, video i pisane uratke. Gotovo da nema generacije učenika koji uče španjolski u našoj školi iz koje netko nije otišao na studij hispanistike. Pristižu već i prvi pro-fesori španjolskog jezika, mlade kolegice i kolege. Njihova profesorica Cvjetanka Božanić osjeća se ponosnom i punom entuzijazma jer je barem malo svoje ljubavi za taj jezik i kulturu uspješno uspjela prenijeti na svoje učenike.

73

Državna natjecanja u poznavanju španjolskog jezika

2000. - VukovarMentor: Cvjetanka Božanić, prof.Patricio Petrić, 1. mjesto2001. - PazinPetra Rubinić, 1. mjesto2004. -Virovitica Ana Rosalia Petrić, 1. mjesto

Slijeva: profesorice Bedrica, Špiljak i Skenderović

“Carevo novo ruho” na njemačkom jeziku u izvedbi naših učenika

Pjevački zbor X. gimnazije – Goethe­Institut, 22. studenoga 2000. g.

Profesorica Cvjetanka Božanić na školskom kalendaru koji X. gimnaziju predstavlja kao

školu nenasilja i tolerancije

Goethe­Institut, Božić 2005., učenici 2. c

74

4. Stručno vijeće profesora latinskog jezikaTajana Matasović, prof.Šimun Selak, prof.

Od samih početaka X. gimnazije, i latinski se učio, kao i u svim gimnazijama diljem Lijepe

Naše, pune dvije godine.Učenici se u tom kratkom razdoblju moraju

u poznati sa svom silom gramatike – od deklinacija preko konjugacija do raznih sintaktičkih konstruk-cija. Također se čitaju i tekstovi rimskih autora te se uči povijest Rima. S tako opsežnim programom u koštac su se u X. gimnaziji ulovili ovi profesori: Lidija Klenovšak, Đurđa Tomičić, Vesna Tanaso-vski i Hrvoslav Kozulić.

Uz obveznu nastavu latinskog jezika, u X. gimn-aziji postoji mogućnost i izborne nastave latin-skog, gdje učenici biraju slušati latinski jezik sve do mature. To je nastava drugačijeg tipa. Vodi je prof. Tajana Matasović od 2000. g. Učenici izborne nastave zajedno s profesoricom biraju teme, koje ih najviše zanimaju i ono što im je najpotrebnije za daljnji studij. Tako se s budućim studentima medi-cine rade zapisi antičkih autora o medicini, npr. opis kuge u Ateni, autora Tita Lukrecija Kara ili se čita knjiga dr. Dražena Grmeka: Bolesti u osvit zapadne civilizacije.

Također se na izbornoj mogu pogledati i oda-brane scene filmova koje govore o raznim boles-tima, npr. Ben Hur i scena s gubavcima u Rimu. Budući pravnici čitaju Ciceronove govore protiv Katiline i vježbaju retoriku. Također prevode i Le-ges duodecim tabularum, što im ulazi među prve ispite na pravnom fakultetu. Budući studenti filo-zofskog fakulteta čitaju rimske pjesnike. Učenicima najomiljeniji je svakako Katul, čije se pjesme uče napamet te se pred razredom recitiraju i glumački interpretiraju.Također učenicima je drag i ep Ene-ida, pjesnika Publija Vergilija Marona, u kojem s radošću prate put junaka Eneje po svijetu i njegove dogodovštine s raznim likovima. Budućim arhi-tektima dobro dođe osnovno znanje o Vetruviju, najvećem rimskom arhitektu kao praktično znanje,

oni naime sami izrađuju maketu rimske vile rus-tike. No najdraži od svega svim učenicima svakako je antički teatar, pogotovo rimska komedija.

Tako su izborne grupe od 2000. do 2005. go-dine upoznale Tita Makcija Plauta i uvježbale dvije njegove komedije: Ćup i Bakhide. Izveli su i komičan ep Romul i Rem, odigrali scensku igru Bogovi Olimpa te igrokaze Rimska vojska i Hora-tius poeta, koji je izveden i u kazalištu Kerempuh prigodom Dana škole i 40./10. obljetnice X. gim-nazije. S komedijom Bakhide učenici su sudjelovali i na Lidranu 2003. gdje su osvojili simpatije pu blike svojom glumom, spontanošću i neobičnošću. Sami su izabrali muziku za komad i kreirali originalne kostime i scenografiju.

Svake godine naši učenici sudjeluju na raznim natjecanjima, a najveći je uspjeh postigao Goran Nikšić 2003. godine, učenik prof. Šimuna Selaka, kada je osvojio prvo mjesto na Državnom natjecan-ju iz latinskog jezika i postao najboljim latinašem u cijeloj Hrvatskoj u skupini općih gimnazija.

Priredila:

Tajana Matasović, prof.

75

Uz to što je vrstan latinist, Goran Nikšić bio je dva­put državni prvak iz kemije i uz to je vrstan pijanist!

Tajana Matasović, prof.

Šimun Selak, prof.

76

5. Stručno vijeće profesora glazbene i likovneumjetnosti

Stručno vijeće glazbene umjetnosti: Nada Medenica, prof.,voditeljica stručnoga vijećaAlma Zubović, profesorica mentorica, voditeljica Županijskog stručnog vijeća nastavnika glazbene umjetnosti srednjih škola Zagrebačke, Krapinsko­za­gorske, Karlovačke županije i Grada Zagreba Stručno vijeće likovne umjetnosti: Dubravka Balestrin, prof. Bojana Bašlin­Fatičić, prof. Zlata Bilić, prof.

Nastava likovne i glazbene umjetnosti održava se u učionicama 503 i 504, koje su oprem-

ljene svim tehničkim pomagalima potrebnim za moderno održavanje nastave – glazbene linije, TV s VHS i DVD-playerom, računalo s projektorom, pijanino.

Osim redovite nastave, profesorice umjetnosti vode izvannastavne aktivnosti (likovna grupa: Bo­jana Bašlin­Fatičić, pjevački zbor: Alma Zubović) i surađuju s brojnim kulturnim ustanovama: Grad-ska knjižnica – Glazbeni odjel, HRT, Muzeji grada Zagreba, Zagrebačka filharmonija, Koncertna di-rekcija Zagreb, HNK Zagreb, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatska glazbena mladež, škole.

Profesorica Alma Zubović voditeljica je Stručne radne skupine za izradu ispitnih kataloga i banaka zadataka za Državnu maturu iz glazbene umjet-nosti. U suradnji sa Zavodom za školstvo Repub-like Hrvatske pokrenula je Edukacijski projekt “Učenici – učenicima” u kojem učenici X. gimnazije svoje prezentacije iz glazbene umjetnosti, izrađene u PowerPointu, promoviraju u drugim školama na području cijele Hrvatske. Projekt će se realizirati nekoliko godina. Isto tako, bila je mentor u pro-jektu grupe učenika na međunarodnom natjecanju Join Multimedia 2006. tvrtke Siemens. Suautorica je monografije o Zagrebačkoj filharmoniji u povo-

du 125. obljetnice postojanja. Intenzivno sudjeluje kao predavač na međunarodnim konferencijama u organizaciji ICTM i SEM, MZOS, Agencije za odgoj i obrazovanje, Svjetske banke, županijskim stručnim vijećima i ostalim oblicima stručnog usavršavanja.

Profesorica Nada Medenica autorica je udžbenika za glazbenu umjetnost za 1. i 2. razred gimnazije i s profesoricom Rozinom Palić Jelavić suautorica udžbenika glazbene umjetnosti za 3. i 4. razred gimnazije.

Velikim zalaganjem profesorice Bojane Bašlin-Fatičić, na petom je katu, nasuprot učionicama, uređen kabinet umjetnosti kojim se učenici koriste za izvannastavne aktivnosti vezane uz umjetnost, a nastavnici za izvannastavni rad.

Daljnji su nam planovi još bolje opremiti kabi-net i učionice novom tehnologijom.

Priredila: Nada Medenica, prof.

Likovna umjetnost­ u sjeni svega mogućegaTišina sata. I forma, i stvarnost, i obveza. Sve je na djelu. Koliko udjela i u čemu imamo mi zaposlenici, ovisi o samosvijesti svakoga od nas. A kako se pre­poznaje? Ta preko tisuću je učenika…

U toj tišini jedna profesorica formu transpo-nira u kreaciju: dekorira prostor namijenjen široj Bojana Bašlin

Fatičić, prof.

77

prezentaciji gimnazije, dimenzija 2x7, nesvjesno osmišljen kao triptih. Marljivo, samozatajno, is-tovremeno otkriva svoju prirodu, koja promatra, prepoznaje, kolekcionira i u zavidno vrijeme pret-vara u eksponat. Tako se ispunjaju panoi trećeg i četvrtog kata.

Teme deklariraju gimnaziju: proslava obljetnica, državnih i vjerskih praznika, iznenadnih događanja, kao na primjer posjet Papi u Rimu.

Najvažnije: teme deklariraju učenike po njiho-voj individualnosti. Ponajprije radovi vezani uz nastavu: zadaće analize, vježbe… Zatim kreativan odraz naučenog: izložba metalnog nakita po uzoru na rimski, izložba rukopisa i minijatura po uzoru na srednjovjekovne, izložba o fotografiji…

Priroda mladosti jest buntovnost. Profesorica potiče na odabir motiva za iskazivanje apela pa i onih najudaljenijih, kao na primjer protiv uništavanja kulturne i umjetničke baštine Inka…

U tišini sata se stvara; u buci odmora se proma-tra i uči. Naučeno iz marljivih ruku profesorice Bo-jane Bašlin Fatičić.

Vizualni je prizor djelić aktivnosti likovne grupe. Idejama, prostorom i materijalnom potporom Muzeja za umjetnost i obrt u brojnijem segmentu funkcionira likovna grupa X. gimnazije. Suradnik voditeljima likovne grupe jest kustos-pedagog Ma-lina Cukon-Martić.

Iz te suradnje realizirane su izložbe u gimnazijs-kom likovnom kabinetu, potpomognute donatori-ma, medijski praćene, najprije najavom na radiju, a zatim emisijom na televiziji. Bila je riječ o simulaciji srednjovjekovnog bojanog stakla. Izrada se protegla na cijelu školsku godinu, čitavog razreda, a spret-nost učenika kulminirala je u izradi barokne haljine pred televizijskim kamerama i u šestminutnoj emisiji za javnost. Neki su učenici iz te grupe i nas-tavili umjetničku karijeru.

Jednome se prisustvo, osim zavidnih ocjena, utisnulo i na vizualni moto X. gimnazije, koji je od tada na svim majicama, zastavi…

Svijetle kapi naše likovne prošlosti tek su sjena mogućega. Mi, koji se usudimo održavati predmet zvan Likovna umjetnost, svjesni smo da je umjet-nost posljedica puta koji se napaja znanjem, snaži u slobodi i otpušta u kreaciji.

Zlata Bilić, prof.

Svečanost do uzleta duha ... Školski sustav ima jedinstven cilj: transformirati di-jete u čovjeka. Oni koji tome doprinose već otprije moraju biti ljudi sa svim prepoznatljivim atribu-tima. Ukoliko je to na djelu, smijemo odgajati. Prvi atributi ljudskosti jesu sloboda i snaga osobnosti.

Put do tog obilježja u literaturi je već odavno poznat: umjetnošću do slobode, znanošću do zna-nja! Umjetnost, misterij duha u materiji, nužno treba približiti i omogućiti učenicima. Više od toga jer je prvi impuls potekao od njih. Uporno su tražili i otkrili su prazninu nastave bez radionice, kretanja, promatranja...

Na drugoj strani bila je spremna radionica Muze-ja za umjetnost i obrt, s muzejskim pedagogom dočekati, osloboditi htijenja, osigurati vrijeme i prostor, materijale... Muzejska atmosfera tradicije, umjetničkih eksponata, reda i sjaja, uzdizala je spoznaju, kako su učenici kretali od prizemlja u potkrovlje zgrade muzeja.

Nešto se očito pokrenulo kada su dlanovi za-vibrirali i htjeli nešto svoje. Slijede mjeseci rada, vedrine, kreacija i začuđenosti da su baš svi učenici dosegnuli zavidnu visinu spretnosti. Mi smo se pretvorili u promatrače, pažljive pomagače i odgov-orne da doživljaj postane priča i prodre u javnost.

Na dan izložbe ništa nije nedostajalo: od uzbuđenja, inspiracije, svečanosti pa do uzleta duha, kako se javno izrazio jedan maturant.

Zlata Bilić, prof.

Pjevački zbor X. gimnazijePjevački zbor X. gimnazije djeluje već osmu školsku godinu. U zbor su uključene učenice od prvog do četvrtog razreda opće i prirodoslovno-matematičke gimnazije. Svake školske godine zbor se obnav-lja mladim glasovima iz novih naraštaja gimnazi-jalaca. Stari članovi zbora, sadašnji i bivši studenti na Sveučilištu u Zagrebu, rado se odazivaju za glasovnu i instrumentalnu pomoć zboru na pro-bama i nastupima. Repertoar zbora sastoji se od umjetničkih skladba ( J. S. Bach, L. van Beethoven, W. A. Mozart i sl.), prigodnih skladba za Božić i Uskrs, izbora zabavnih skladba te Himne školi. Sve skladbe izvode se dvoglasno ili troglasno uz pratnju glasovira i/ili gitara. Pored nastupa u školi

78

u povodu Dana škole (10. listopada), božićnih blagdana i na maturalnim večerima, zbor od 2000. godine redovito nastupa na «Glazbenom satu» u Goethe institutu u Zagrebu. U šk. god. 2004./2005. zbor je svojim nastupima bodrio naše rukometaše u okviru Školske rukometne lige, a u šk. god. 2005./2006. i košarkaše u okviru Školske košarkaške lige. Za svoj rad i trud članice pjevačkog zbora bile su nagrađivane slobodnim danima koje su iskorištavale za studijska putovanja u inozemst-vo (Italija, Austrija, Mađarska...). Učenice su u tim prigodama proširile svoja znanja iz glazbene um-jetnosti, upoznale kulturne znamenitosti pojedinih zemalja i aktivno se družile.

Klasična glazba i miZa mnoge od nas mlađih generacija, klasična glazba prilično je dalek pojam, iako se naši profe-sori glazbene umjetnosti trude kako bi nas što više vezali uz nju. Mislim da nas uspijevaju podučiti da je prepoznajemo i o njoj možemo ponešto reći. No, kada bismo gledali koliko od nas ju istinski i voli i sluša, rijetki bi se našli. Tako smo jednoga dana od naše profesorice Alme Zubović saznali da nam u školu 23. siječnja 2007. dolazi ‘Trio Sine Nomine’ iz Njemačke. Može se pretpostaviti da nas to nije previše impresioniralo. O. K., bili smo zainteresira-ni toliko da je sve zanimljivo poslušati, pa eto nije loše, lijepo što dolaze. Kada su došli, dobili smo programčiće na kojima je pisalo ponešto o njima.

Zanimljivo je da su to tri prilično mlade osobe, a već su tako uspješni. Trio se sastoji od Karoline Trojak koja ima 22 godine, studira glasovir i do sada je već osvojila mnoge nagrade, zatim Svenja Borstadt koja sa svojih samo 18 godina postiže odlične rezultate svirajući flautu, te na posljetku i

mladić među njima, Hendrik Blumenroth, 20 go-dina star, također dobitnik nagrada na mnogim natjecanjima, veoma uspješan čelist. Na programu su bile sljedeće skladbe: Trio za flautu, violončelo i glasovir, 3. stavak B. Martinua, Trio za glasovir, flautu i violončelo u g-molu, op. 63, 3. i 4. stavak C. M. von Weber i Mađarski plesovi br. 1, 2, 4 i 5 J. Brahmsa. Zajedno su počeli svirati u svrhu baš jednog od natjecanja, ali eto shvatili su da im to pruža iznimno zadovoljstvo i odlučili tako nas-taviti, a nama pružaju glazbu i više nego ugodnu uhu. Isprva nam je sve to bilo pomalo čudno, nismo imali neka očekivanja, sjedili smo tamo i očekivali početak njihova sviranja. Kada su počeli, svi su nekako zašutjeli, a glazba se lagano širila kabinetom glazbene umjetnosti. Od onoga da je to zanimljiva ideja, kako nam se činilo na početku, stvorio se u nama osjećaj zadovoljstva, zaista su ljudi uživali u glazbi, a Trio se potrudio pa je to zaista i bilo moguće. Kada su završili, nagradili smo ih velikim pljeskom, a potom smo dobili priliku da ih i pitamo nešto. Naravno, svi su u početku bili sramežljivi, ali onda se našlo par ljudi koji su ih priupitali za neke stvari ili jednostavno pohvalili njihov rad i glazbu. Pokazali su se kao veoma simpatičan komorni trio. Na posljetku nam je profesorica rekla da su jedino kod nas svirali pri svom posjetu Hrvatskoj i bilo nam je drago što smo baš mi dobili priliku uživati u njihovu muziciranju. Bili smo joj zahvalni što nam je u suradnji s Hrvatskom glazbenom mladeži to omogućila. Možda smo se čak i ponadali da će se vratiti i svirati nam još koji put, a gle čuda, riječ je o klasičnoj glazbi. :=)

Marija Sikirica, 3.g

79

Himna X. gimnazije

Tekst: Lana CerajGlazba: Krešimir MazurAranžman za zbor: Ana Kopić

Izvođači: Pjevački zbor X. gimnazijeIvana Kovačić – soloIvan Škunca – gitaraMato Matošević – klavijatureMartin Petračić – bas gitaraMarko Šestić – bubnjevi

Dirigentica: mr. sc. Alma Zubović, prof.

Snimljeno u studiju «Tajni svijet» (Zagreb, prosinac 2005.)

Mi smo centar svijeta,S jedne strane nam je Peta,Dolje je i Tesla,A Zapadni nam je s desna.

Zgrada nam je stara,Ali znajte: izgled vara.Sve se polako raspada,Na tisuće komada.

Profesori nas muče,Da učimo i kod kuće,To čini nas sve ljućeI uzrokuje među nama tuče.

Predmeti su ludi,Ali to nas nimalo ne čudi,Ni nama to ne smeta,Jer mi smo centar svijeta.

Refren:Jer mi smo Deseta gimnazija,Nismo veliki k’o Azija.Al’ ima nas i na kraj svijeta,I ova pjesma nam je sveta.

Usred ljeta ili zime,Bez ventilatora i klime,Kod nas uvijek sve štima,Pa gle koliko nas ima!

Ravnateljica nam ima stila,A nema ni previše kila,Profači su totalno l( j)udi,Svi su tako neobične ćudi.

Refren:Jer mi smo Deseta gimnazija,Nismo veliki k’o Azija.Al’ ima nas i na kraj svijeta,I ova pjesma nam je sveta.

Hrpa dečki, hrpa cura,Slijedi maturalac pa matura,Jaki smo k’o senjska bura,Pa onda pjevamo iz dura:

Pogledajte, koliko nas ima,Pogledajte, koliko nas ima!

Refren:Jer mi smo Deseta gimnazija,Nismo veliki k’o Azija.Al’ ima nas i na kraj svijeta,I ova pjesma nam je sveta.

Krešimir Mazur i Lana Ceraj ­ autori Himne X. gimnazije

Pjevački zbor X. gimnazije (Maturalna večer 26. svibnja 2005. g. – praizvedba Himne X. gimnazije)

Pjevački zbor X. gimnazije – Metković, 6. travnja

81

Pjevački zbor X. gimnazije šk. g. 1999./2000.

Voditeljica Edukacijskog projekta “Učenici­učenicima” Alma Zubović, prof., s učenicima

– prezentatorima (2006.)

82

6. Stručno vijeće profesora društveno - humanističke skupine predmeta

Zlata Bilić, prof. Irena Gjergjizi, prof. Krešimir Gracin, prof.Vesna Kunčević Šilić, prof.,voditeljica smjene Jelena Magzan, prof. Zlata Papo, prof. Ante Perković, prof. Vesna Rakoci, prof.profesorica voditeljica Stručnog vijeća Đena Vidović, prof. Ivan Zoretić, prof.

U našem vijeću predajemo devet predmeta: civilno društvo predaje Gracin, etiku predaju Gracin i Papo, filozofiju predaju Bilić, Gjergjizi, Gracin i Zoretić, logiku predaje Zoretić, poduzetništvo predaje Bilić, politiku i gospodarstvo predaje Vidović, psihologiju predaje Rakoci, sociologiju predaju Gjergjizi i Zoretić te vjeronauk predaju Magzan i Perković.

Voditeljica Stručnoga vijeća od 2005. godine je prof. Vesna Rakoci, a dugi niz godina prije toga bila je sadašnja voditeljica smjene, prof. Vesna Kunčević Šilić. Prve voditeljice aktiva bile su pro-fesorice Irena Gjergjizi i Zlata Bilić

U vrijeme osnivanja X. gimnazije predavalo je 5 profesora iz današnjeg aktiva: Irena Gjergjizi, Zlata Bilić, Ante Perković, Vesna Kunčević Šilić i Ivan Zoretić, ali isto tako i jedna divna profesorica koja je danas u zasluženoj mirovini – profesorica Danica Dolički. Prof. Dolički predavala je filozofi-ju, bila je i v. d. ravnateljice Gimnazije, a u mirovinu je otišla s radnog mjesta voditeljice smjene.

Profesori Bilić, Gjergjizi, Rakoci, Kunčević Šilić i Gracin već godinama rade sa studentima Filozof-skog fakulteta i Hrvatskih studija kao njihovi men-tori i nositelji praktičnog dijela predmeta metodike.Kao aktiv smo specifični i po tome što nemamo učenike na natjecanjima. Naime, za većinu pred-

meta našega stručnog vijeća ne postoje natjecanja učenika na općinskoj ili nekoj višoj razini.

Kao profesorici psihologije, meni je vrlo žao što je učenicima onemogućen takav način natjecanja iz predmeta koji je vrlo važan i potreban u današnjem životu. Vjerujem da bi za sudjelovanje na natjecan-jima iz psihologije učenici pokazali iznimno zani-manje.

No, zato imamo debatni klub s kojim profesori-ca Zlata Papo postiže značajne rezultate.

Debatni klubDebatni klub X. gimnazije PUP započeo je ra-dom u veljači 2002. g. Klub je osnovala prof. Zlata Papo, koja u X. gimnaziji predaje francuski jezik i etiku. Svojim radom i rezultatima klub je 2003. g. zaslužio mjesto na ljetnom debatnom kampu na otoku Obonjanu, gdje članovi upoznaju Vlatku Mihavec, članicu Upravnog odbora Hrvatskog de-batnog društva. Ona preuzima vođenje kluba u ruj-nu 2004. g kao debatni trener. Klub okuplja 15-ak članova, a uz voditeljicu kluba u vođenju sudjeluju i bivše učenice X. gimnazije Jelena Gajski i Sonja Lovrentjev.

Svake godine klub sudjeluje na raznim semi-narima, susretima, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim turnirima Hrvatskog debatnog

Zlata Papo, prof.

83

društva, na kojima postiže zapažene rezultate. Članovi PUP-a su debatanti koji se ubrajaju među najbolje govornike u cijelom debatnom društvu te često predstavljaju Hrvatsku na međunarodnim debatnim kupovima i turnirima. Od ostvarenih re-zultata debatnog kluba navest ćemo one najbolje:

­ 1. mjesto u listopadu 2005. na turniru Zagreb open u V. gimnaziji

­ 1. mjesto u veljači 2006. na turniru X. open u X. gimnaziji

­ 2. i 3. mjesto u svibnju 2005. na Državnom de­batnom natjecanju

­ 3. mjesto u svibnju 2006. na Državnom debat­nom natjecanju i 3. mjesto na Međužupanijskom de­batnom natjecanju u travnju 2006.

­ 1. i 3. mjesto na Županijskom natjecanju 2007.

Učenici X. gimnazije u govorničkoj školiOd 2003. god. sudjelujem, u suradnji s Gradskim uredom za obrazovanje, u izboru i upućivanju učenika na Govorničku školu, koja se održava dva-put godišnje u organizaciji Hrvatskog filološkog društva pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Do sada su učenici polazili govorničke škole u Vodi-cama, Lošinju, Malinskoj, Živogošću, Karlobagu i drugdje.

U samim začecima, još vrlo neslužbeno, žar prema govorništvu i debatiranju u našu je školu početkom 1990-ih unijela učenica Krešimira Rendulić. Uz pomoć škole i sponzora, ona je us-pjela završiti četiri stupnja govorničke škole, a svoja je znanja rado prenosila ostalim učenicima. Već je u srednjoj školi uređivala emisiju za mladež na Radio

Sljemenu, a i nakon mature je dolazila u školu i u mnogim razredima vješto i zanimljivo podučavala učenike umijeću debatiranja. Posebno ćemo n avesti imena nekih učenica i učenika koji su se istakli svojim sudjelovanjem, a većina je i nagrađena za uspješan rad.

Najuspješnija je svakako bila učenica Ana Bobić, a tu su, među mnogima, i Marko Lucić, Filip Havranek, Gordana Josić, Karlo Vrca i Lea Troha Rajić. Danas smo posebno zahvalni Grad-skom uredu za obrazovanje koji financijski pokriva sve troškove polaznicima govorničke škole iz naše Gimnazije. Odakle potječe moja orijentacija prema govorništvu? Svakako još od studentskih dana na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i motivacije koju sam dobila od profesora s Odsjeka za kompara-tivnu književnost. Za kraj, evo nekoliko izreka koje mogu potaknuti na razmišljanje o govorništvu i ko-munikaciji:

Nascuntur poetae, fiunt oratores! (latinska izreka)Nema dosadnijeg razgovora od onog u kojem se svi

slažu. (M. de Montaigne)Ti možeš biti u pravu, ja mogu biti u krivu, ali uz

određeni napor zajedno možemo biti bliže istini. (K. Popper)

(O debati i govorničkoj školi: Zlata Papo, prof.)

Zahvaljujući potpori ravnateljice Roksande Smolčić Krnić, profesora Krešimira Gracina i pro-fesorice Zlate Papo, debatni klub X. gimnazije već tri godine zaredom organizira vlastiti međunarodni turnir. Školske godine 2005./2006. X. gimnazija je postala domaćinom međužupanijskog debatnog natjecanja, a gospođa R. Smolčić Krnić predsjed-nicom županijskog povjerenstva za debatu. Kako je ove školske godine već drugi put zaredom natjecan-je ugostila X. gimnazija, možemo reći da ovo već polako postaje tradicijom.

VjeronaukVjeronauk u našoj školi predaju kolege koji su vrlo senzibilizirani za probleme mladih ljudi, a što se onda očituje i u odnosu učenika prema tom pred-metu. Čime se rukovode profesori vjeronauka u našoj školi? Kratku crticu o vjeronauku u X. gim-naziji napisao nam je prof. Ante Perković:

Pobjednička ekipa PUP­a 2007.g.

84

Živimo u svijetu koji se mijenja. Čovjek raste, raz­vija se, raduje se, pati i umire, često neočekivano i brzo. Tu nestalnost života, a pogotovo one tužne i prebolne trenutke, u kojoj umiranje i smrt izazivaju najteža pi­tanja, izazivaju duboke boli u ljudskom biću. Čovjek se ne može miriti s takvom situacijom, a pogotovo ne s krajem, te traži odgovor na pitanje o punini života, o krajnjoj sreći, o miru u svom srcu i zajedništvu s dru­gima.

Ovo se nalazi u temeljima i u samom polazištu čovjekove religioznosti; postoje li odgovori na pitanje smisla života, postoji li slamka spasa, nešto stalno za što se može uhvatiti? Ovo je pitanje u polazištu reli­goznosti i religije kakvu uočavamo svugdje gdje čovjek živi kroz cijelu povijest, ali se ono nalazi i u temeljima vjere, kršćanske vjere, koja daje odgovor na ta najdu­blja pitanja ljudskog bića.

Takvim i mnogim pitanjima povezanim za ljud­ski život kao i odgovorima u skladu s kršćanskom vjerom, bavi se vjeronauk. Sva ova i mnoga druga pitanja javljaju se tijekom ljudskog odrastanja ovisno i o proživljenom iskustvu. Kada dijete doživi smrt bake ili možda tate i slično u trećoj godini života, onda se pred njim postavlja pitanje smrti. Kada mladić ili djevojka doživi patnju u ljubavi, postavljaju se pitanju o vjernosti, poštivanju i sl. Kolika je patnja i kakva reakcija djeteta kada mu se roditelji rastaju?...

I bez posebnih iskustava, svaki čovjek tijekom cijelog razvitka postavlja pitanja o životu. Ipak, osobno i oz­biljno iskustvo puno znači u odrastanju i sazrijevanju, ali čovjek svojim umom na temelju tuđih iskustava može o tome razmišljati i prave odgovore pronalaziti. Tako i vjeronauk prati rast mlade osobe i ne samo da daje odgovore na pitanja iz života, nego ih i namjerno postavlja da se potakne na dublje promišljanje, a time i na istinskije življenje. Vjeronauk poziva mlade na (raz)um, tj. na razum i na um, poštujući i ljudsko srce, njegovu dušu. On ih potiče da postanu gospodari ma svega onog što u sebi nose, a ne da budu robovi svojih težnji, strasti i sl. Sve što se događa u vremenu i pros­toru, u povijesti i svemiru, gleda se pod vidom vječnosti čime se razvija kritička svijest pod vidom Božjim u kojem sve istinsko ljudsko biva potvrđeno, a lažno ljudsko biva odbačeno.

U vjeronauku se razvija ta duboka spoznaja života i svijeta u svjetlu Isusa Krista te se mladi potiču na usvajanje vrednota koje su najbolje sažete u Isusovim

riječima da treba ljubiti Boga svim svojim bićem, a bližnjega svoga kao samoga sebe. Mladi se potiču da usvoje mjeru nasljedovanja Isusa koji je svjesno i slo­bodno, u najvećoj snazi života, iskazao ljubav prema čovjeku pošavši u smrt na križu. Ovu misao o ljubavi prema Bogu i bližnjemu iz Staroga zavjeta, Isus je proširio na svakog čovjeka na ovome svijetu, a Crkva je to proširila po cijelome svijetu.

U takvom ozračju mladi se potiču da žive život u radosti u zajedništvu s Bogom u molitvi i razmatranju te da se poštuju drugi kao osobe s kojima se zajedno živi, a ne da ih gledamo kao na one koji se iskorištava u neke, bilo koje, svrhe. Rad je mjesto ljudskog ostva­renja i ostvarenja sličnosti s Bogom.

Na sva ova pitanja i sve probleme odgovara se u skladu s čovjekovim razvojnim mogućnostima.

Građanski odgoj i civilno društvoU okviru predmeta etike uveden je novi izborni predmet-civilno društvo. Naš mladi kolega prof. Krešimir Gracin predmet je oplemenio humanim sadržajima. O nastavi je napisao:

Civilno društvo jedan je od izbornih predmeta. Te­melj predmeta jest njegova metoda. Osnova metode ko­jom se nastoji raditi jest da spoznaje do kojih se dolazi zajedničkim naporom proizađu iz iskustva.

S druge pak strane, pretpostavka je da te spoznaje potiču na djelovanje, a za nj je potrebno steći i neke vještine od kojih je prva, vještina komuniciranja.

Tako učenici, sjedeći u krugu, iskusivši nešto o temi kroz neku od vježbi (radionica, simulacija), međusobno razgovarajući i motreći (u sebi i drugima) doživljeno, uz budnog nadzornika koji ih ne pušta na miru, ra­zumijevaju. Razumijevaju što?

U skladu s nazivom predmeta, razumijevati se nastoji grupu – odnose unutar nje – i okolinu. Tome pridružiti i “razumijevanje sebe” bilo bi smjelo, no razumijevanje “svojih” stavova, osjećaja i djelovanja svakako.

Kako grupu smatramo mikrosvijetom okoline (društva, države, kulture, svijeta), a naziv predmeta nas obvezuje na aktivno mijenjanje društvenih odnosa, tako je za očekivati promjene odnosa u grupi kao mod­elu svijeta, proizašle iz razumijevanja, u smjeru što je moguće boljih i potpunijih zadovoljavanja posebnih potreba svih, sa što manje mogućih kompromisa.Jasno je da se radi o političkom obrazovanju, no naglašavamo

85

– političkom u svojem prvotnijem smislu: kao znanju o dobru zajednice.

Teme su raznolike (nabrajamo samo neke): ar­gumentirani govor (vježbe i problemi), istraživanje sukoba; demokracija – odnosi većine i manjine, odgovornost, sloboda, ravnopravnost, ljudska prava, informacija i moć, slobodni mediji, sigurnost i sloboda itd.

Od proteklih izvanškolskih djelatnosti, vrijedno je spomenuti suradnju s udrugama. Učenici su, prema vlastitom zanimanju, odabirali jednu u kojoj su na­jmanje jedan radni dan sudjelovali u djelatnostima udruge.

Udruge s kojima smo tako uspostavili suradnju jesu Centar za mirovne studije, Mala kuća, Krila, Volont­erski centar Zagreb, Plavi telefon i Dodir.

Što reći na kraju o našoj humanističkoj grupi? Različiti smo, završili smo različite fakultete, imamo različite interese, ali nešto nam je zajedničko i slično. Trudimo se razvijati kod svojih učenika kritičku spoznaju svijeta, toleranciju prema različitosti, a u svezi s time i osvijestiti uzroke naših predrasuda te kako ih prevladati. Učimo ih načine spoznaje sebe i svojih emocija, ali isto tako i razumijevanje emo-cija drugih ljudi, podjednako i spoznavanju utjecaja našeg ponašanja na druge ljude.

Problema imamo kao i svi drugi, ali problemi i postoje da bi se rješavali, a upravo to pokušavamo naučiti i naše učenike.

Priredila: Vesna Rakoci, prof.

U našoj školskoj knjižnici (slijeva): profesori Gracin, Gjergjizi, Magzan, Perković, Rakoci i Zoretić

86

7. Stručno vijeće profesora povijestiDubravko Bartolić, prof. Ivo Bjelajac, prof. Anita Budor Despot , prof. Dajana Gaćina, prof. Biserka Škof, profesorica mentoricaNikolina Talargić, prof. voditeljicaStručnoga vijeća

Ne bi bilo korektno pisati o našem aktivu a ne spomenuti naše bivše kolege profesore.

U vrijeme osnivanja škole, povijest u X. gimnaziji predavali su profesorice Danica Dolički i Biserka Škof te pokojni profesor Branimir Ilić. Svima nji-ma, a osobito našoj dugogodišnjoj voditeljici aktiva prof. Biserki Škof, zahvalni smo na onome što su nas naučili i na podršci koju su davali nama, tada mladim profesorima.

U samostalnoj Republici Hrvatskoj, školske godine 1999./2000. g. počela su se održavati natjecanja iz povijesti za osnovne i srednje škole. Županijski odbor za školstvo tada je donio odluku da se Županijsko natjecanje Grada Zagreba za gim-nazije i srednje škole (četverogodišnje i trogodišnje) organizira u našoj gimnaziji. Zahvaljujući do-broj organiziranosti i dobroj provedbi tog prvog natjecanja, naša škola dobila je čast organizirati natjecanja i svih narednih godina. Mi smo jedina škola u Hrvatskoj u kojoj se tradicionalno održava natjecanje iz povijesti. Iznimno nam je važna su-radnja s profesorima iz drugih škola, koji su nam tijekom ovih godina postali dragi suradnici i rado viđeni gosti u našoj gimnaziji.

Na kraju bismo istaknuli lijepo i prijateljsko ozračje koje vlada u našem aktivu. Problema imamo, ali imamo i način na koji ih zajedno rješavamo.

Priredila:Nikolina Talargić, prof.

Slijeva: Nikolina Talargić, Dajana Gaćina (sjede), Ivo Bjelajac, Anita Despot­Budor (stoje)

Natjecanje iz povijesti šk. g. 1999./2000. g. – ravnateljica X. gimnazije Roksanda Smolčić Krnić, voditeljica smjene Vesna Šilić, stručna savjetnica za nastavu povijestiAgneza Szabo, profesorice povijesti Biserka Škof, Nikolina Talargić i Dajana Gaćina

87

8. Stručno vijeće profesora geografijeDanijela Grisogono, prof. (zamjena)Vesna Hercigonja, prof.Ivanka Krsnik Lemo, prof.Branka Obradović Martinec,profesorica mentorica Marijana Sočan Kantoci, prof., voditeljica Stručnoga vijećaMaja Vujević, prof. (zamjena)Marko Vukić, prof.

Većina profesora geografije višegodišnji su iskusni predavači. Naša kolegica, profe-

sorica mentorica Branka Obradović Martinec, višegodišnja voditeljica stručnoga vijeća, koauto-rica je udžbenika za četvrti razred gimnazije Geo-grafija Hrvatske.

Članovi ovog stručnog vijeća redovito polaze stručna predavanja, seminare i stručne aktive koje organizira županijsko stručno vijeće i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, gdje se proširuje su-radnja među školama, razmjenjuju iskustva i stječu nova znanja iz područja struke, metodike i didak-tike.

Svi članovi ovog vijeća aktivno sudjeluju u ja-vnim raspravama oko donošenja pravnih akata, koji propisuju, odnosno reguliraju aktivnosti, dužnosti i prava, vezana uz nastavni proces i rad u školi.

Grupa “Održivi razvoj”, formirana 2003. godine, prati sva aktualna zbivanja vezana uz ekološke probleme u zemlji i svijetu. Učenici i profesori pohađaju ekoseminare, organiziraju terenske nas-tave i druge aktivnosti vezane za aktualne ekološke teme.

Nastava se izvodi u kabinetu geografije u kojem su pohranjena nastavna sredstva i pomagala (gra-foprojektor, zemljovidi, globus, plakati i dr.).

U okviru nastavne djelatnosti provode se i natje-canja u znanju. Naši učenici zauzimali su visoko rangirana mjesta na županijskim natjecanjima iz geografije, a neki su sudjelovali i na državnim natjecanjima.

Državna natjecanja u poznavanju geografije

2001. —Bjelolasica Mentor: Branka Obradović MartinecZoran Vujić, 3. r2002. —Šibenik

Mentor: Ivanka Krsnik LemoStjepan Vrdoljak, 3. r

2006. —OsijekMentor: Marijana Sočan KantociHrvoje Kisić, 4. r

Mentor: Maja VujevićHrvoje Sekulić, 4. r.

Profesori Branka Obradović Martinec (sjedi), Marijana Sočan Kantoci i Marko Vukić

88

9. Stručno vijeće profesora matematikeŽeljka Frković, profesorica mentorica Jadranka Galović, prof.,voditeljica Stručnoga vijeća Ivan Gjura, prof. Ljubica Horvat­Opačić, prof.Maja Justinić, prof.Marija Klepac, prof.Zlatka Plenković, prof.Dijana Sviličić, prof.Velimir Valjak, profesor savjetnik Renata Wilhelm, prof.

Od 1991. godine u X. gimnaziji predavali su matematiku kao višegodišnji stalni zaposlen-

ici (abecednim redom): Marina Bilić (prof. u XV. gimnaziji), Ivan Debeljak (pokojni), Draško Mar-kov (pokojni), Agata Šantak (umirovljenica), Nada Urankar (umirovljenca), Ivica Vuković (predavač Visoke učiteljske škole u Petrinji), Ignac Železnjak (umirovljenik). Nastavu matematike također su provodili profesori matematike, sad članovi Stručnoga vijeća informatike, profesori (abeced-nim redom): Verka Gojić, Jasmina Kerner, Slavica Najman-Kapor, Vesna Skočir i Damir Vresk.

Od 1999. godine X. gimnazija sudjeluje na međunarodnom matematičkom natjecanju „Klo-kan bez granica“. Do 2006. godine nastupilo je 400 učenika naše škole na svim razinama: cadetts, ju-niors i students. Svake je godine nagrađeno 7 do 10 učenika iz naše škole. Najveći broj učenika, i po petnaestak, bilo je iz razreda prof. mentorice Željke Frković i prof. savjetnika Velimira Valjka koji je ujedno i voditelj natjecanja „Klokan bez granica“.

Većina profesora uspješni su mentori učenicima natjecateljima, voditelji natjecanja te voditelji pri-prema za natjecanje.

Državna natjecanja u poznavanju matematike

1992. —Pula Mentor: Ivan Gjura, prof.Nenad Maljković

Mentor: Marija Klepac, prof.Krunoslav Puljić

1999. —Supetar na BračuMentor: Jadranka Galović, prof.Damir Juretić, 2. mjesto

2000. —Mali LošinjMentor: Jadranka Galović, prof.Damir Juretić, pohvala

2006. —KraljevicaMentor: Željka Frković, prof.Krešimir Mazur, 3. r.10. mjesto

2007. —KrkMentor: Zlatka Plenković, prof.Dario Jušić, 1. r.

Mentor: Marija Klepac, prof.Mateja Kisić, 3. r.

Mentor: Željka Frković, prof. Krešimir Mazur, 4. r.

Profesori naše škole sudjeluju kao predavači na

instrukcijskim seminarima za maturante, za upis na Ekonomski fakultet 2006. i 2007. godine i za upis na tehničke fakultete 2007. godine.

Profesori ovog aktiva aktivno provode program

Profesorice Dijana Sviličić (lijevo) i Zlatka Plenković

89

nacionalnih ispita kao pripremu za državnu ma-turu. Profesorice Marija Klepac i Dijana Sviličić sudjelovale su i kao članovi ocjenjivačke skupine za ispravljanje nacionalnih ispita.

Profesori također potiču učenike na sudjelova-nje u izvannastavnoj aktivnosti izrade plakata matematičkog sadržaja za školski pano. Svi se članovi vijeća neprestano stručno usavršavaju.

Na temelju upisa i uspješnog studiranja naših učenika na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu naša škola ima pravo izravnog upisa dvoje učenika na spomenute fakultete, što također

govori u prilog uspješnog rada matematike. Također raspolažemo informacijama da se naši učenici uspješno upisuju i studiraju na Ekonomskom fakultetu i ostalim fakultetima gdje je matematika važna.

I za kraj važno je istaknuti da u našem vijeću uvijek vlada ugodno i kolegijalno radno ozračje što pogoduje i doprinosi uspješnom radu.

Priredila: Jadranka Galović, prof.

Slijeva: Ivan Gjura, Velimir Valjak, Jadranka Galović (stoji), Željka Frković, Ljubica Horvat­Opačić (stoji), Renata Wilhelm, Marija Klepac i Maja Justinić

90

10. Stručno vijeće profesora fizikeLjiljana Erceg­Vukić, prof.Valerija Hanich­Markov, prof.Smiljana Kranjčec, prof.Jasna Mičunović, prof., voditeljica Stručnoga vijećaSuzana Milošević, prof.Ante Perković, prof.Nataša Rudolf, prof.Velimir Valjak, prof.Antun Vujević, prof.

Nastava i vježbe odvijaju se u specijaliziranim učionicama i kabinetu, posebno za polaznike

programa prirodoslovno-matematičke gimnazije.Razvoj fizike, kao jedne od najstarijih prirodnih

znanosti, omogućio je stvaranje nove slike svijeta i tehnološku revoluciju kojoj smo svjedoci. Učenje fizike nezaobilazno je u obrazovanju i oblikova-nju mlade ličnosti jer podrazumijeva otkrivanje i prihvaćanje novog u okvirima održivog razvoja.

U okviru aktiva fizike održava se i izborna nas-tava astronomije koju vodi profesorica Ljiljana Er-ceg. Svake se godine organiziraju posjeti:

- Tehničkom muzeju- Nuklearnoj elektrani Krško- Institutu Ruđer Bošković- Institutu za fiziku Sveučilišta u Zagrebu- Zvjezdarnici.Povodom Svjetske godine fizike, organizirali

smo u školi dva iznimno zanimljiva i poučna pre-davanja o magnetizmu (dr. Đ. Drobac) i spektros-kopiji (dr. S. Milošević). X. gimnazija već godinama je domaćin gradskog natjecanja iz fizike. Zapažene rezultate na državnim, županijskim i/ili gradskim natjecanjima, postigli su sljedeći učenici:

-Damir Juretić (sudionik Olimpijade 1999. god.)

- Andrija Eršek, Vedran Lučev, Marko Knežević, Goran Nikšić, Krešimir Mazur, Stjepan Stjepčević, Vedad Ćosić, Božo Kopić i dr.

Priredila: Jasna Mičunović, prof.

Slijeva: Suzana Milošević,

Smiljana Kranjčec, Nataša Rudolf, Antun Vujević

91

Slijeva: Ante Perković, Jasna Mičunović, Ljiljana Erceg­Vukić, Velimir Valjak

92

11. Stručno vijeće profesora kemijeIvanka Ćorić, prof.Valerija Hanich Markov, prof.Rajka Kosanović, prof.Frances Novosel, prof. Sandra Pifar Kain, prof. Željko Prebeg, prof.Nataša Rudolf, prof.Velimir Valjak, prof.Jasminka Vlatković, prof., voditeljica Stručnoga vijeća

U našem stručnom vijeću profesora kemije predaje devet profesora. Od onih koji su

radili od 1991. godine, u mirovini su profesorice Jasenka Babić, Marija Cvelbar i Mandica Taušan.

Poslove suradnice u nastavi kemije obavlja sves-trana Anka Benaković.

Za nastavu kemije koristimo se i specijalizira-nom učionicom. Problema ima (nedostak prostora i opreme), ali se svi najviše veselimo svakom i na-jmanjem uspjehu naših učenika, a naročito kad se plasiraju na Državno natjecanje iz kemije ili upišu fakultete na kojima je znanje kemije nužno za daljnji studij.

Poteškoće nam nisu umanjile uspjeh na Državnim natjecanjima, naročito od 1999. godine nadalje. S mnogo truda i ljubavi naših učenika i nji-hovih mentora svladan je velik broj problemskih zadataka i pripremljeni su eksperimentalni radovi nužni za sudjelovanje na državnim natjecanjima iz kemije pa uspjeh nije izostao. Evo kako je to bilo:

Državna natjecanja u poznavanju kemije

1990. Mentor: Valerija Hanich, prof.Andrija Eršek, 1. r. 14. mjesto, Zadar2000.Mentor: Frances Novosel, profGoran Nikšić, l. r3. mjesto, Zagreb

Matija Čulo, 2. r. 3. mjesto, ZagrebAndrija Eršek, 2. r. 5. mjesto, ZagrebIvan Jeličić, 2. r. 8. mjesto, Zagreb2001. Goran Nikšić, 2. r 1. mjesto, DubrovnikMarijan Koprivanec, 2. r. 7. mjesto, DubrovnikIvan Jeličić, 3. r. 3. mjesto, DubrovnikAndrija Eršek, 3. r.4. mjesto, Dubrovnik2002. Martina Vlaho, 3. r 2. mjesto, RovinjMarijan Koprivanec, 3. r. 7. mjesto, RovinjGoran Nikšić, 3. r.8. mjesto, RovinjAndrija Eršek, 4. r. 10. mjesto, RovinjIvan Jeličić, 4. r., 12. mjesto, RovinjMatija Čulo, 4. r. 13. mjesto, Rovinj2003.Goran Nikšić, 4. r. 3. mjesto, BračMarijan Koprivanac, 4. r.4. mjesto, BračMartina Vaho, 4. r. 5. mjesto, Brač2004. Lucija Eršek 1. r. 4. mjesto, Brač2005. Lucija Eršek, 2. r. 9. mjesto, ČakovecTomislav Hudina, 2. r. Frances Novosel, prof. 13. mjesto, Čakovec

Priredila:Jasminka Vlatković, prof.

93

Stoje (slijeva): Pifar Kain, Kosanović, RudolfSjede (slijeva): Vlatković, Benaković

94

12. Stručno vijeće profesora biologijeSmiljana Banić­Čobanov, profesorica mentorica Bojana Borović, prof. Milica Butković, prof. Marija Majstorović, profesorica savjetnica

Prioritetna zadaća ovog Stručnog vijeća jest izvođenje nastave biologije od 1. do 4. razre-

da gimnazije po najsuvremenijim nastavnim pla-novima i programima. Nastava se izvodi u speci-jaliziranoj učionici, uz koju se nalazi i kabinet u kojem su pohranjena nastavna sredstva i pomagala (mikroskopi, grafoprojektor, računalo, pisač, trajni preparati, modeli, slike, dijapozitivi, kompleti pro-zirnica i dr.).

U školi se provodi projekt odgoja i obrazovanja za okoliš – SEMEP (South Eastern Mediterranean Sea Project) – UNESCO-ov projekt Jugoistočnog Mediterana. Skupinu učenika s ovom aktivnosti vodi prof. Bojana Borović.

Neke članice Stručnoga vijeća bile su mentorice profesorima početnicima drugih škola, kao npr. prof. Marija Majstorović i prof. Milica Butković.

Ovo stručno vijeće odlično surađuje s Mini-starstvom znanosti, obrazovanja i športa. Godine 1997. profesorica Marija Majstorović, temeljem rezultata svoga rada, imenovana je za savjetnicu i stručno-pedagošku nadzornicu za biologiju i priro-du u Ministarstvu prosvjete i športa. Iako se zah-valila na povjerenju i ostala u matičnoj školi, ona je i dalje bila uključena u sljedeće aktivnosti: izrada izvedbenog programa nastave biologije za gim-nazije, rad na Projektu unapređivanja ispitivanja i ocjenjivanja učenika, stručne recenzije programa biologije za gimnazije i srednje škole, stručne kon-zultacije prijevoda udžbenika iz biologije, članica je stručnog Povjerenstva za odobravanje školskih udžbenika iz biologije te članica Povjerenstva za pripremu i provedbu natjecanja učenika srednjih škola Grada Zagreba iz biologije na županijskoj razini. Sudjelovala je u izradi prijedloga za prom-jenu Pravilnika o uvođenju pripravnika u odgojno-

obrazovni rad i dr.Profesorice biologije članice su Nastavne sek-

cije Hrvatskog biološkog društva. Redovito polaze stručna predavanja, seminare i stručne aktive koje organizira Županijsko stručno vijeće i Ministar stvo znanosti, obrazovanja i športa gdje se proširuje su-radnja među školama, razmjenjuju iskustva i stječu nova znanja iz područja struke, metodike i didak-tike.

Sve članice vijeća biologije aktivno sudjeluju u javnim raspravama oko donošenja pravnih akata, koji propisuju, odnosno reguliraju aktivnosti, dužnosti i prava vezana za nastavni proces i rad u školi.

Priredila: Marija Majstorović

Profesorice Milica Butković i Smiljana Banić­Čobanov

Prof. Marija Majstorović prima

Odluku o promaknuću u zvanje profesorice

savjetnice

95

13. Stručno vijeće profesora informatikeMile Bužančić, prof.Ljubica Horvat­Opačić, prof.Verka Gojić, prof.Slavica Kapor­Najman, prof.Jasmina Kerner, prof.Dragica Romić, prof.Vesna Skočir, prof., voditeljica Stručnoga vijećaDijana Sviličić, prof.Damir Vresk, prof.

Nedavno nas je iznenada napustio višegodišnji dragi kolega Draško Markov. Stručno vijeće

informatičara, ostali kolege i brojni naraštaji učenika zadržat će pokojnog profesora Markova u dugotrajnom sjećanju kao vrsnog stručnjaka i ple-menitog čovjeka.

Živimo u informacijsko doba. Ono podra-zumijeva određenu informatičku pismenost: pretraživanje interneta kao izvora informacija, korištenje aplikacija za obradu teksta, izradu ilustracija, pripremu prezentacija i slično. Sve je to formalno obuhvaćeno planom i programom srednjoškolskog obrazovanja. Srećom, u našoj školi postoje i uvjeti koji omogućuju provedbu tog plana. ovom trenutku škola ima 71 računalo. Sva računala su umrežena i dio su Carnet mreže. Nastava infor-matike odvija se u kabinetima. Dva kabineta imaju po 16 računala, a u jednom je kabinetu 13 računala.

Računalima je opremljen i kabinet stranih jezika, glazbene umjetnosti, likovne umjetnosti, filozofije, matematike, fizike, biologije i kemije te kabinet TZK-a računalom koje su naši športaši osvojili kao nagradu. Osim toga, svakom aktivu na raspo-laganju je i jedno prijenosno računalo.

Učenicima je vjerojatno najdraži e-kabinet u ko-jem je dostupno 8 računala i kojima se mogu koris-titi u slobodno vrijeme. Uz razonodu, mogućnost dobivanja informacija, ovdje se mogu pripremati seminarski i maturalni radovi.

Škola ima WEB stranicu: www.deseta.hr. U ti-jeku je promjena njena dizajna. Osim informacija o školi i onih važnih za život škole, ovdje će biti mjes-ta i za vrijedne radove naših učenika iz različitih oblasti.

Školu ne možemo posve lišiti forme, ali ju možemo obogatiti, gdje god je to moguće i gdje god je to poticajno, “neformalnim” oblicima. Nad-amo se da ćemo ubuduće znati još bolje iskoristiti prednosti informatičkih pomagala te motivirati učenike da s pomoću njih na jedan lakši, prirod-niji i motivirajuć način iskažu svoje znanje, ideje i originalnost.

Rad s darovitim učenicima rezultirao je sudjelovanjem naših učenika na natjecanjima i smotrama u znanju i stvaralaštvu. Spomeni-mo samo neke zaslužne učenike: Arne Bežnjak, Grga Ćurković, Filip Defar, Damir Juretić, Goran Krajnović, Luka Lednicki, Krešimir Puljić i Petar Verić.

Priredila: Vesna Skočir, prof.

Slijeva: profesori Bužančić, Kerner, Sviličić, Skočir i Vresk

96

14. Stručno vijeće profesora tjelesne i zdravstvene kultureĐurđica Tudor, prof., voditeljica Stručnoga vijeća Željko Žukina, prof.Vlado Bršanić, prof.Marko Juričević, prof.Naši kolege u mirovini:Jure Poljak, prof. – umirovljen 1991. g.Mladen Suligoj, prof. – umirovljen 2003. g.

U bogatoj povijesti školskog športa u Zagrebu ostat će zapisano i ime školskog športskog kluba Cener koji nastavlja tradiciju nastupa naših učenika na gradskim, županijskim i državnim natjecan-jima.

Djelujući od samog početka rada X. gimnazije (1. rujna 1991. g.), ŠŠK Cener dao je velik do-prinos u razvoju školskog športa i izrastao u raz-granato stablo svih športskih selekcija učenica i učenika. U sklopu ŠŠK djeluju sekcije: nogomet (djevojke i mladići), rukomet (djevojke i mladići), košarka (djevojke i mladići), odbojka (djevojke), stolni tenis (djevojke i mladići), plivanje (djevojke i mladići), skijanje (djevojke i mladići), atletika (djevojke i mladići), streljaštvo (djevojke i mladići), plesne skupine (djevojke).

Radeći u neadekvatnim uvjetima, bez svog igrališta i s dvoranom neprilagođenom za športske igre, kvalitetnom selekcijom aktivnih sportaša, zalaganjem profesora TZK-a i okolnom orga-nizacijom, postignuti su odlični rezultati u svim športskim sekcijama. Rezultati naših učenika svrstavaju nas u sam vrh zagrebačkog pa i hrva-tskog srednjoškolskog športa.

Obilježavajući ovaj jubilej, ponosimo se svim našim učenicima koji su stvarali povijest školskog športa i profesorima koji su im u tome pomagali. Sigurni smo da će i budući naraštaji naših učenika športaša s istim uspjehom širiti razvoj školskog športa u Zagrebu i Hrvatskoj.

Zahvaljujemo našoj ravnateljici Roksandi

Smolčić Krnić koja nas je u svim športskim ak-tivnostima podržavala i pomagala.

S posebnim zadovoljstvom izražavamo punu zahvalnost svim profesorima TZK-a koji su svojim radom pomagali u ostvarivanju iznimnih športskih rezultata.

Zahvaljujemo Pjevačkom zboru X. gimnazije i voditeljici profesorici Almi Zubović na sudjelova-nju na športskim utakmicama.

Zahvaljujemo svim profesorima X. gimnazije koji su imali razumijevanja za povremene izostanke s nastave učenika uključenih u rad ŠŠK-a Cener.

Priredila: Đurđica Tudor, prof.

97

KRONOLOŠKI PREGLED NAJVEĆIH USPJEHA ŠŠK «CENER»

Grad Zagreb

Godina Sport Plasman učenik Voditelj

1991/92 košarka (ž) 1. Tudor, prof.1993/94 košarka (m) 1. Bršanić, prof.1994/95 košarka (m) 1. Bršanić, prof.1994/95 plivanje (m) 1. Bršanić, prof.1995/96 košarka (m) 2. Bršanić, prof.1995/96 košarka (ž) 3. Bršanić, prof.1995/96 plivanje štafetno (m) 4. Bršanić, prof.1997/98 košarka (ž) 2. Bršanić, prof.1997/98 streljaštvo (m) 3. Bršanić, prof.1997/98 šah (m) 5. Bršanić, prof.1998/99 stolni tenis pojedinačno (ž) 1. Olja Kolanović Bršanić, prof.1998/99 šah (m) 11. Bršanić, prof.1999/00 streljaštvo, zračna puška (m) 4. Bršanić, prof.2000/01 košarka (ž) 3. Bršanić, prof.2000/01 stolni tenis (m) 1. Žukina, prof.2001/02 košarka (ž) 2. Bršanić, prof.2001/02 rukomet (m) 3. Bršanić, prof.2002/03 košarka (m) 1. Tudor, prof.2002/03 košarka (ž) 3. Tudor, prof.2002/03 rukomet (m) 2. Milas2002/03 skijanje, veleslalom (ž) 3. Tudor, prof.2002/03 stolni tenis, pojedinačno (m) 1. Mateo Šeremet Tudor, prof.2003/04 rukomet (m) 2. Tudor, prof.2003/04 košarka (m) 4. Tudor, prof.2003/04 plivanje pojedinačno, 50 m leđno 1. Martin Kirš Tudor, prof.2003/04 plivanje štafetno (m) 6. Tudor, prof.2003/04 skijanje veleslalom (ž) 4. Tudor, prof.2003/04 skijanje veleslalom (m) 6. Tudor, prof.2003/04 stolni tenis (ž) 3. Žukina, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška (m) 3. Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška, poj. (m) 2. Josip Šekelja Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška, poj. (m) 3. Javor Vauk Kamenski Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračni pištolj, poj. (ž) 6. Sanja Krizmanić Tudor, prof.2004/05 rukomet (m) 3. Tudor, prof.2004/05 plivanje štafetno (ž) 3. Tudor, prof.2004/05 plivanje štafetno (m) 3. Tudor, prof.2004/05 košarka (ž) 2. Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m leđ. (m) 3. Martin Kirš Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m. leđ. (ž) 3 Ivona Mejzdić Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m prs. (ž) 3 Vedrana Korent Tudor, prof.2004/05 stolni tenis ž 3 Žukina, prof.

98

1991/92 košarka (ž) 1. Tudor, prof.1993/94 košarka (m) 1. Bršanić, prof.1994/95 košarka (m) 1. Bršanić, prof.1994/95 plivanje (m) 1. Bršanić, prof.1995/96 košarka (m) 2. Bršanić, prof.1995/96 košarka (ž) 3. Bršanić, prof.1995/96 plivanje štafetno (m) 4. Bršanić, prof.1997/98 košarka (ž) 2. Bršanić, prof.1997/98 streljaštvo (m) 3. Bršanić, prof.1997/98 šah (m) 5. Bršanić, prof.1998/99 stolni tenis pojedinačno (ž) 1. Olja Kolanović Bršanić, prof.1998/99 šah (m) 11. Bršanić, prof.1999/00 streljaštvo, zračna puška (m) 4. Bršanić, prof.2000/01 košarka (ž) 3. Bršanić, prof.2000/01 stolni tenis (m) 1. Žukina, prof.2001/02 košarka (ž) 2. Bršanić, prof.2001/02 rukomet (m) 3. Bršanić, prof.2002/03 košarka (m) 1. Tudor, prof.2002/03 košarka (ž) 3. Tudor, prof.2002/03 rukomet (m) 2. Milas2002/03 skijanje, veleslalom (ž) 3. Tudor, prof.2002/03 stolni tenis, pojedinačno (m) 1. Mateo Šeremet Tudor, prof.2003/04 rukomet (m) 2. Tudor, prof.2003/04 košarka (m) 4. Tudor, prof.2003/04 plivanje pojedinačno, 50 m leđ. (m) 1. Martin Kirš Tudor, prof.2003/04 plivanje štafetno (m) 6. Tudor, prof.2003/04 skijanje veleslalom (ž) 4. Tudor, prof.2003/04 skijanje veleslalom (m) 6. Tudor, prof.2003/04 stolni tenis (ž) 3. Žukina, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška (m) 3. Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška, poj. (m) 2. Josip Šekelja Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračna puška, poj. (m) 3. Javor Vauk Kamenski Tudor, prof.2003/04 streljaštvo, zračni pištolj, poj. (ž) 6. Sanja Krizmanić Tudor, prof.2004/05 rukomet (m) 3. Tudor, prof.2004/05 plivanje štafetno (ž) 3. Tudor, prof.2004/05 plivanje štafetno (m) 3. Tudor, prof.2004/05 košarka (ž) 2. Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m leđ. (m) 3. Martin Kirš Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m. leđ. (ž) 3. Ivona Mejzdić Tudor, prof.2004/05 plivanje pojedinačno, 50 m prs. (ž) 3. Vedrana Korent Tudor, prof.2004/05 stolni tenis (ž) 3. Žukina, prof.2004/05 atletika, skok u dalj (ž) 3. Lucija Mudronja Žukina, prof.2004/05 orijentacijsko trčanje (ž) 5. Tudor, prof.2004/05 streljaštvo, zračna puška (ž) 1. Ana Kobilšek Tudor, prof.2004/05 streljaštvo (m) 1. Tudor, prof.2005/06 plivanje štafetno (ž) 1. Tudor, prof.2005/06 plivanje štafetno (m) 2. Tudor, prof.

99

2005/06 plivanje pojedinačno, 50 m leđ. (m) 2. Karlo Gruja Tudor, prof.2005/06 plivanje pojedinačno, 50 m prs. (m) 3. Deni Gašparin Tudor, prof.2005/06 nogomet (m) 1. Juričević, prof.2005/06 stolni tenis (ž) 4. Juričević, prof.2005/06 skijanje veleslalom (ž) 4. Tudor, prof.2005/06 rukomet (m) 3. Tudor, prof.2005/06 košarka (ž) 2. Tudor, prof.2005/06 odbojka (ž) 6. Juričević, prof.2005/06 plesne skupine (m­ž) 5. Tudor, prof.2005/06 nogomet (ž) 3. Juričević, prof.2005/06. košarka, turnir krešimir ćosić (m) 1. Tudor, prof.2005/06 orijentacijsko trčanje (m) 4. Tudor, prof.2005/06 streljaštvo, zračna puška (m) 1. Tudor, prof.2005/06 streljaštvo, zračni pištolj, poj. (ž) 2. Sanja Krizmanić Tudor, prof.

Državna prvenstva

2002/03 rukomet (m) 3. Tudor, prof.2002/03 košarka (m) 5. Tudor, prof.2003/04 rukomet (m) 3. Tudor, prof.2004/05 rukomet (m) 5. Tudor, prof.2004/05 košarka (ž) 4. Juričević, prof.2004/05 rukomet, školska liga (m) 2. Tudor, prof.2005/06 nogomet (m) 3. Juričević, prof.2005/06 košarka (ž) 3. Tudor, prof.2005/06 košarka, školska liga (ž) 1. Tudor, prof.

Vanja Satinović (rođen 1984.) ­ Biciklizam

2000. ­ Cestovno državno prvenstvo – 1. mjesto­ MTB državno prvenstvo – 1.mjesto­ kup Hrvatska cesta – 1. mjesto­ kup Hrvatske MTB – 1. mjesto­ uspon – Cestovno državno prvenstvo – 1. mjesto­ kronometar državno prvenstvo – 3. mjesto2001. ­ Cestovno državno prvenstvo – 3. mjesto­ MTB državno prvenstvo ­ 1. mjesto­ kup Hrvatska cesta ­ 1. mjesto­ kup Hrvatske MTB ­ ­ uspon ­ Cestovno državno prvenstvo ­ 3. mjesto­ kronometar državno prvenstvo ­ 3. mjesto2002. ­ Cestovno državno prvenstvo ­ 1. mjesto­ MTB državno prvenstvo ­ ­ kup Hrvatska cesta ­ 3. mjesto­ uspon ­ Cestovno državno prvenstvo ­ 1. mjesto­ kronometar ­ državno prvenstvo ­ 1. mjesto

Vlado Bršanić, prof.

100

101

102

103

Priznanje našoj Gimnazijiizravan upis na fakultete

S obzirom na izniman uspjeh naših učenika na tehničkim fakultetima, već nekoliko godina imamo pravo više izravnih upisa za naše učenike na sljedeće

fakultete:

- na FER 1 upisno mjesto

- na FSB 2 upisna mjesta

- na FOI 2 upisna mjesta

- na PMF/FIZIKU 2 upisna mjesta.

To je doista izniman uspjeh s obzirom na to da u ukupnom broju učenika naše Gimnazije imamo samo dva prirodoslovno-matematička

razredna odjela.

105

Album zaposlenika

106

Roksanda Smolčić Krnić Slavica Kapor Najman Vesna Kunčević Šilić Jasminka Cigić

Marinka Cirković Ana Ereš Milorad Opačić Marija Roth

Smiljana Banić Ćobanov Dubravko Bartolić Jadranka Bašić Vjera Bedrica

Rav

nate

ljica

Vodi

telji

ce sm

jene

Stru

čni s

urad

nici

Prof

esor

i

107

Anka Benaković Ivo Bjelajac Bojana Borović Cvjetanka Božanić

Vlado Bršanić Anita Budor Despot Milica Butković Mile Bužančić

Silva Crnić Sandra Crnković Kranjčec

Željko Čizmar Anđelka Dulčić

Sura

dnica

u n

asta

vi

108

Ljiljana Erceg Vukić Bojana Fatičić Željka Frković Dajana Gaćina

Jadranka Galović Vinka Garma Irena Gjergjizi Ivan Gjura

Verka Gojić Krešimir Gracin Frances Gugić Valerija Hanich Markov

109

Vesna Hibler Gobović Ljubica Horvat Opačić Marija Jelača Marko Juričević

Ljerka Jurkić Maja Justinić Martina Kadić Marijana Kantoci Sočan

Jasminka Kerner Marija Klepac Rajka Kosanović Andrea Kosović

110

Smiljana Kranjčec Salvadora Kustura Zrinka Lebo Jelena Magzan

Marija Majstorović Maša Malek Zoja Mandić Požgaj Branka Martinović Obradović

Tajana−Ana Marija Matasović

Nada Medenica Jasna Mičunović Suzana Milošević

111

Neli Mindoljević Stela Munjić Vlahović Zlata Papo Ante Perković

Sandra Pifar Kain Zlatka Plenković Željko Prebeg Vesna Rakoci

Dragica Romić Nataša Rudolf Šimun Selak Liljana Skenderović

112

Vesna Skočir Dijana Sviličić Višnja Špiljak Krešimir Štajnoher

Nikolina Talargić Đurđica Tudor Velimir Valjak Jasminka Veber

Đena Vidović Jasminka Vlatković Damir Vresk Antun Vujević

113

Maja Vujević Marko Vukić Renata Wilhelm Ivan Zoretić

Alma Zubović Željko Žukina Irena Matoković Vjeka Varnica

Danijela Vukić Jasna Krnić Đurđica Fiket Dejan Funtek

Tajn

ištvo

i ra

čuno

vods

tvo

Tehn

ička

služb

a

114

Rada Bogojević

Katica Funtek Dragica Gajić Anita Horvatinović Janko Jagić

Đurđa Kovač Nada Pavlović Branka Prodanović Biserka Sabolić

Čevser Skenderovski Ljiljana Stošić Mirjana Šafran

115

Drago ŠtirjanIvan Sruk

117

Album učenika2006./2007.

118

119

1. a

Raz

redn

ik:

Žel

jko

Čiz

mar

, pro

f.

Lea

Bal

enov

ićH

ana

Bla

ževi

ćJe

lena

Bra

dić

Dom

inik

Bud

ićA

nam

arija

But

kovi

ćN

ikol

ina

Cin

drić

Tom

isla

v C

indr

ićE

mil

Dol

enc

Edu

ard

Dom

itrov

ićD

omin

ik D

raže

novi

ćR

enat

a Fa

jkov

ićA

na G

lasn

ović

Din

a Ju

lari

ćD

ario

Juši

ćB

orna

Jutr

iša

Jasn

a K

ovač

ević

Josi

pa K

ozin

aT

in K

ranj

ecD

orot

eja

Kuk

olja

Ten

a K

ušIv

ana

Lov

rić

Mar

gare

ta M

ares

ićB

runa

Mus

tapi

ćA

nam

arija

Ore

škov

ićN

ikol

ina

Peliz

zott

iM

aja

Peri

ćM

irel

a Po

žega

Anđ

ela

Šim

unac

Patr

icija

Šol

aIg

or Š

ukur

ma

Ten

a T

urči

novi

ćA

ndri

ja V

esel

ica

Nik

olin

a V

laši

ć

1. c

Raz

redn

ica:

Z

latk

a Pl

enko

vić,

pro

f.

Silv

ija B

atin

ićK

atar

ina

Bilo

šIv

ana

Bre

šić

Mat

ea Č

ulja

kM

arija

Ćos

ićK

rist

ijan

Đur

đevi

ćJo

sip

Gol

ubD

omin

ik G

regu

rovi

ćT

ena

Hor

vat

Ter

eza

Hor

vat

Sunč

ica

Išer

ićM

ario

Juri

nčić

Ana

-Mar

ija Ju

rkić

Mar

ija K

ordi

ćG

abri

ela

Krt

alić

Tom

isla

v K

ukol

jaSo

nja

Lek

avsk

iM

arija

n M

aček

Iva

Mal

enic

aA

na M

arko

vić

Kat

arin

a M

arti

nko

Mar

iana

Mar

tink

oFi

lip M

ilas

Ana

Ned

okla

nE

rna

Obr

anko

vić

Mih

ovil

Ore

škov

ićM

arija

Ant

onija

Pav

elić

Nik

olin

a Pe

tric

Hrv

oje

Ruk

avin

aM

arta

Stip

čić

Stje

pan

Sunt

ešić

Tvr

tko

Tup

ekA

nton

ija Ž

ukin

a

1. d

Raz

redn

ica:

Dija

na S

vilič

ić, p

rof.

And

reja

Ant

ićH

elen

a B

enc

Ana

Mar

ija B

urja

nL

ovro

But

kovi

ćD

oris

Cve

tko

Ivan

Fus

ićJa

ka G

ačić

Ivan

Hus

Ivan

Jako

pčić

Ines

Jura

gaD

omin

ik K

rižn

jak

Dom

inik

Las

ićM

aja

Len

a L

opat

nyA

na M

acan

Josi

p M

arko

vić

Jele

na M

ihol

ićFi

lip M

ott

Suza

na N

edim

ović

Iva

Ore

ški

Anđ

elka

Oro

zA

nam

arija

Per

ićM

atija

Pos

edi

Luci

ja P

ožar

Kar

la R

akam

arić

Val

enti

na R

ihte

rZ

voni

mir

Sab

olek

Mat

eja

Serd

arA

nja

Stan

ićJe

lena

Stip

ićM

arin

a T

omić

Azr

a T

vrtk

ović

And

rej V

esel

Silv

ia V

idov

ićV

alen

tina

Vuj

ević

1. b

Raz

redn

ica:

B

rank

a O

brad

ović

-Mar

tine

c, p

rof.

Mar

ko B

abić

Žel

jka

Bal

unN

ikol

ina

Bilo

grev

ićN

ikol

a Č

epel

jaK

atar

ina

Gus

ićM

arko

Hen

igSa

ra Iv

asov

ićM

atea

Jakl

ićE

na K

lasi

ček

Mat

ea K

rasi

ćM

isla

v M

arin

čić

Kar

mel

a M

arti

nčev

ićK

rist

ina

Oči

ćek

Mis

lav

Opa

šić

Mar

ta P

ašal

ićIv

ana

Pavi

ćM

atea

Pet

arIv

ana

Rad

anov

ićIv

ana

Sadr

ićIv

a St

opić

Ivan

a St

orja

kM

atko

Šaf

erM

oran

a Šk

orić

Ant

onio

Zbo

dulja

Ant

onija

Zim

akV

edra

n Z

rilić

Stje

pan

Zri

nuši

ć

120

121

1. e

Raz

redn

ica:

Ja

sna

Mić

unov

ić, p

rof.

Mar

ijana

Bad

alić

Mar

tina

Bak

ović

Mar

ina

Bor

acA

nton

ija B

rajk

oM

ia B

uva

Ana

mar

ija Č

ulin

aK

rist

ijan

Dom

inov

ićL

oren

a D

žola

nIv

an Đ

urov

ićM

ario

Fra

sM

atea

Gaz

ivod

aA

na H

Hrš

akA

nita

Ivor

ekA

na Ju

rič

Nik

olin

a K

orm

anJa

nja

Krč

alić

Bož

ena

Kre

vzel

jB

rani

mir

Kun

jaši

ćA

nam

arija

Lob

oja

Iva

Luci

ćM

arti

na M

akek

Kri

stin

a M

arić

Jele

na M

arin

ović

Mar

ina

Mar

kota

Han

a M

ilečk

iA

na N

avra

čić

Ana

Nik

šić

Oza

na O

lujić

Mat

eja

Pave

lićK

atar

ina

Rud

ićK

arlo

Sta

nić

Ant

onija

Iva

Stip

ićN

ikol

ina

Štul

ec

1. g

Raz

redn

ica:

M

arija

Maj

stor

ović

, pro

f.

Jasm

in B

abač

aN

ikol

a B

aće

Tom

isla

v B

aket

arić

Filip

Bed

njan

ecFr

anko

Buč

aM

onik

a C

hova

nIv

an Ć

enan

Alja

Gud

ževi

ćIv

an H

orva

tN

ikol

ina

Jam

ičić

Dar

jan

Juri

ćA

ndre

a Ju

rilj

Kri

stin

a K

ipči

ćK

rist

ina

Koz

ina

Nin

osla

v K

riži

ćPe

tra

Lab

ura

Zri

nka

Mar

tino

vić

Nik

ola

Mud

rić

Ana

Pal

ijaš

Peta

r Pas

ini

Stel

la P

avlo

vić

Ines

Pet

riče

vić

Kar

lo P

etru

šaM

atija

Pos

arić

Mar

ko R

ašić

Mat

ea R

ohak

Tom

isla

v Se

lana

cIv

an Z

voni

mir

Spi

tek

Mat

eja

Suši

lovi

ćIv

an Š

ušak

Tom

isla

v T

umpi

ćD

amia

n V

orel

Mat

ea V

orel

Mar

tina

Vuk

man

ić

1. h

Raz

redn

ica:

Jele

na M

agza

n, p

rof.

Mat

eja

Bić

anić

Ani

ta B

ilić

Div

na M

arija

Bla

žev

Rob

ert B

odul

ićA

nton

io B

udim

Josi

p B

uter

inA

nte

Cik

oja

Ivon

a Č

rček

Bar

tol D

izda

rIv

ana

Đuz

elJo

sip

Hra

bar

Ana

Jank

ović

Ana

Kar

ačić

Stje

pan

Kra

jna

Mih

aela

Maj

urec

Filip

Man

enic

aM

atija

Mar

tićL

ana

Mat

ićT

ea M

atko

vić

Ant

e M

iško

vić

Petr

a M

ošni

čka

Kat

arin

a O

ršol

ićA

na R

otim

Ivan

a Sp

ahija

Tea

Sui

ćM

aria

Šim

urin

aD

omag

oj Š

tefa

novi

ćJo

sip

Teš

insk

iA

ndri

ja T

ukša

Petr

a V

rdol

jak

Iva

Zor

ićA

na Ž

upan

čić

1. f

Raz

redn

ica:

M

arija

na S

očan

-Kan

toci

, pro

f.

Mar

ko B

abić

Tih

ana

Bob

anV

anda

Bor

elli

Nik

olin

a B

oršć

akLu

ka B

ožda

rM

ia B

udić

Julij

a C

apja

kL

ovro

Dom

ljan

Dija

na G

oved

aric

aSa

ra G

ulin

Nin

a H

ozdi

ćM

atija

Ivan

kovi

ćD

anije

la Ja

ndri

ćIv

ana

Jank

ović

Luci

ja K

alođ

era

Sand

ra K

ovač

ević

Luka

Kup

reša

kM

aja

Lak

tićV

alen

tina

Maj

dak

Mih

aela

Mih

okov

ićFr

anjo

Mila

sZ

voni

mir

Mile

tićIv

a M

rkoc

iB

orna

Pav

letić

Mar

ija-K

atar

ina

Plet

ikap

ićM

arta

Prp

ićIv

a R

atko

vski

Nik

ola

Sert

ićPa

mel

a Sm

olja

nić

Mar

ko V

ajdi

ćD

rašk

o V

ečaj

Niv

es V

inči

ćE

ma

Zec

Kat

arin

a Z

orić

122

123

1. i

Raz

redn

ica:

V

esna

Sko

čir,

prof

.

Nur

i Al A

hmed

Fr

ane

Anz

ulov

ić

Mar

tina

Beg

D

unja

Bož

ić

Filip

Brle

tić

Luka

Čan

drlić

A

nte

Čav

lina

Nic

ole

Čor

ak

Sven

Ded

ić

Mat

ea G

avri

ć Z

eno

Gud

ževi

ć Iv

an H

orva

t D

ino

Hun

jek

Nik

ola

Ivan

čevi

ć D

omag

oj K

olak

R

ino

Kov

ačev

ić

Ant

onia

Kuč

inić

N

ela

Lap

toš

Mat

ija L

onča

r Lu

ka M

atai

ć B

orna

Med

anić

A

mir

Meh

med

ović

Ved

ran

Mih

očin

ecV

jeko

slav

Pal

inić

Ivor

Pav

ić

Petr

a P

ilipo

vić

Mat

ea R

atko

vić

Tam

ara

Rel

ić

Mat

ija S

udić

A

ndri

ja V

edri

š N

ataš

a V

ukm

irić

Itan

a V

ukov

ić

Kat

arin

a Z

lopa

ša

2. a

Raz

redn

ica:

Lj

iljan

a E

rceg

Vuk

ić, p

rof.

Iva

Bra

jko

Mat

ea B

rkić

M

arija

Čag

alj

Mat

ea G

orič

anec

Lj

iljan

a Iv

anko

vić

Jele

na Je

ličić

M

ia Ju

rkov

ić

Mat

ea K

ebet

B

runo

Rob

ert K

irin

ić

Kar

lo K

os-G

raba

r T

amar

a M

aljc

ov

Dam

jan

Mar

ijano

vić

Den

is M

ehić

D

arija

Mra

ović

A

urel

Muž

ić

Petr

a Pe

rvan

E

ma

Petr

lić

Bra

nko

Petr

ović

D

anie

lla A

na P

ojat

ina

Ivan

Pra

njić

B

runo

Rak

amar

ić

Dam

jan

Sabo

lić-N

ovak

ović

Ela

Stip

anči

ć K

atar

ina

Suša

c D

amir

Šir

ol

Bar

bara

Šob

an

Rob

ert Š

piši

ć K

reši

mir

Šti

mac

B

rigi

ta Š

vec

Dar

io T

urin

a A

na Z

irdu

m

2. b

Raz

redn

ica:

Jasm

inka

Veb

er, p

rof.

Nat

aša

Arb

utin

aA

na B

abić

Ivan

a B

anek

Mir

jana

Bel

jan

Bla

nka

Brd

arić

Petr

a B

rkić

Mat

ija C

eraj

Luci

ja D

ebel

jak

Lor

edan

a D

espo

tM

arta

Dok

olen

ićPe

tra

Glu

hak

Tin

Jira

sek

Tea

Juri

nec

Iren

a Ju

stin

ićIv

ana

Kel

ešB

arba

ra K

lem

enči

ćM

onik

a K

nezi

ćM

adle

na K

ovač

Dan

ijela

Lem

aić

Nin

a Lu

čani

nIn

es M

arja

novi

ćJo

sipa

Mar

jano

vić

Ljub

o M

atko

vić

Ivan

a M

avra

čić

Ivan

Ore

škov

ićG

abri

jela

Pap

akA

nton

ija P

erko

vić

Petr

a Pe

trič

koFr

an P

etro

včić

Nen

ad R

adoč

ajPe

tar R

omac

Ved

ran

Stan

kovi

ćIv

ana

Šust

ićZ

rink

a V

iduk

aM

atija

Vrb

ić

1. j

Raz

redn

ica:

R

enat

a W

ilhel

m, p

rof.

Ivan

Bar

tole

cT

ena

Bel

inić

Mat

ej Č

ičak

Ivan

Čiz

mar

Dav

id F

ranj

kovi

ćV

edra

n H

amm

erM

arko

Heć

imov

ićJo

sip

Hor

vat

Val

enti

na H

rušk

aSa

ra Iv

kovi

ćB

arba

ra Ja

nkov

ićB

runo

Javo

rV

edra

n Ju

riši

ćD

omag

oj K

ruha

kFi

lip M

alet

ićK

rist

ina

Mus

ićD

ejan

Nik

ićSi

niša

Pje

vić

Filip

Rož

ićA

nton

io S

atin

ović

Mat

ija S

ekul

ićZ

voni

mir

Stu

biča

rM

iro

Širi

ćM

arko

Top

ićIv

an T

orer

Fran

Var

gaA

nton

io V

idić

Luka

Zri

lić

124

125

2. c

Raz

redn

ica:

M

aja

Vuj

ević

, pro

f.

Dar

ia A

reži

naG

ea B

ahun

Vla

šić

Kar

lo B

ajza

Leo

Bak

arić

Maj

a B

ubni

ćM

atea

Ćor

luka

Ana

mar

ija D

ilber

ović

Ana

For

koG

oran

Glu

ščić

Ella

Grč

ićM

arin

a H

ršak

Mar

ta Ja

gušt

Grg

ur K

nezi

ćL

oren

a K

onje

vić

Hrv

oje

Kra

ljevi

ćN

ikol

ina

Krp

anić

Nin

o K

uže

Mon

ika

Mar

ičić

Ivon

a M

atoš

ević

Josi

p M

ioč

Zri

nka

Nag

radi

ćC

arm

en O

šlaj

Mar

ko P

avič

ićV

edra

n Pe

trić

Tea

Pili

ćM

arko

Pla

vlja

nin

Kar

lo P

odbo

jec

Filip

Pre

kupe

cIv

ana

Rad

išić

Mon

ika

Šum

ićM

ia T

epev

Nin

a V

rban

ović

Dor

a V

ukič

ević

Mla

den

Vuk

obra

t

2. e

Raz

redn

ica:

M

ilica

But

kovi

ć, p

rof.

Mar

tina

Bab

ić

Petr

aBan

M

atko

Crn

ogor

ac

Maj

aČiž

mar

K

atar

inaĆ

uk

Ant

oFab

ijano

vić

Den

is G

luha

k N

ives

Gra

nić

Sabi

na H

adži

ć Iv

ona

Ivić

B

arba

ra K

osan

ović

N

ina

Kov

ačev

ić

Ivan

a K

rilić

Fr

ane

Lek

ić

Lov

ro L

učev

Ja

na L

ukaš

ević

E

lla M

ileko

vić

Mat

eja

Mitr

ović

D

ora

Mlin

ek

Petr

a M

užin

ić

Hrv

oje

Nov

ak

Ivan

Pav

lić

Josi

p Po

drug

Iv

an P

rgom

et

Hrv

oje

Pru

sina

D

omag

oj R

akuš

ić

Dija

na S

edin

ić

Ton

i Sm

iljan

Jo

sipa

Sta

nojč

ić

Bru

no Š

egvi

ć Sa

ra Š

imac

M

atea

Tar

ašić

L

ea T

roha

-Raj

ić

Tea

Tvr

tkov

ić

Tin

Žok

vić

2. f

Raz

redn

ik:

Ivo

Bje

laja

c, p

rof.

Anj

a A

ndri

jevi

ćPe

tra

Bar

lovi

ćT

ina

Bič

akA

na B

laže

vić

Bor

na B

ožik

ović

Mar

inko

Cer

onja

Tih

ana

Cig

lar

Hrv

oje

Cig

lar

Ivan

a Ć

urak

Jank

o Ć

urko

vić

And

reja

Dob

raM

atea

Gru

biši

ćM

ia H

erlje

vić

Lat

ica

Hor

vati

nH

elen

a Ja

kuš

Ana

Kor

dić

Tam

ara

Maz

uth

Ana

mar

ija M

išlje

novi

ćE

va N

ovak

Hel

ena

Pavk

ović

Gor

dan

Peri

ćK

rist

ina

Polja

kB

erna

rda

Res

man

Dan

ira

Rub

eša

Kar

mel

a Se

ver

Dun

ja S

rzen

tićA

ndre

a St

ošić

Mai

da Š

ukur

ica

Daj

ana

Vas

ić Ć

urt

Ana

Vin

čić

Ivan

Vrc

aM

arin

a Z

rinš

čak

2. d

Raz

redn

ica:

N

ada

Med

enic

a, p

rof.

Mih

aela

Ber

onić

Val

enti

n B

ura

Mat

ea Č

ičak

Nik

a D

ušak

Ivan

a H

orva

tA

na Iv

ićH

elen

a Ja

kovi

naPe

tra

Jara

kA

na M

arija

Kar

amat

ićD

orot

ea K

linči

ćM

arija

Klo

koča

rV

alen

tina

Kov

ačPe

tra

Leš

inN

ikol

ina

Lon

čar

Arm

ando

Mar

ossi

niK

rist

ina

Mar

ušić

Maj

a M

irt

Igor

Mis

irač

aJa

n Pe

ćina

And

rea

Pong

rači

ćSa

ndro

Pri

bolš

anM

aja

Pro

hask

aV

latk

o Sv

orci

naM

arko

Šću

rec

Luka

Šva

glić

Sim

ona

Trš

inar

Zvo

nim

ir Z

orić

Bor

is Z

rnić

Kar

la Ž

ivko

vić

126

127

2. g

Raz

redn

ik:

Mar

ko V

ukić

, pro

f.

Tin

Bab

ić

Filip

Bak

ula

Mar

io B

ašić

Iv

an B

eke

Kat

arin

a B

ilić

Daj

ana

Bla

ževi

ć M

atea

Bro

zinč

ević

Kar

mel

a B

učar

M

arija

Čuč

ek

Eka

teri

na D

roba

tK

atja

Dug

onjić

A

nton

ija H

ašić

A

na Ig

rec

Mar

ko Iv

ić

Filip

Jaki

ša

Kri

stin

a Ju

rić

Kar

la K

laku

čer

Mat

ej K

ovač

ić

Mat

ea K

rizm

anić

Mar

tin

Milo

ševi

ćD

ora

Papa

M

atea

Per

kovi

ć M

arce

la P

eter

man

Mar

ija P

lečk

o M

arko

Rak

nić

Mat

eja

Reb

erni

šak

Tih

ana

Sere

c M

arta

Ste

gmay

erT

omis

lava

Štib

urek

Tin

Tis

chle

r A

nka

Vuk

ović

D

omag

oj Ž

nida

rec

2. i

Raz

redn

ica:

Nat

aša

Rud

olf

Filip

Ber

leng

iLi

dija

Bož

ićG

ita B

ujan

ović

And

rea

Dam

jani

ćLu

cija

Dug

orep

ecIg

or F

ranc

etić

Ivan

Grg

ićFr

anka

Gru

jaA

nton

ija H

orva

tG

oran

Hrž

enja

kK

arla

Hul

jev

Mat

ea Ju

rak

Kat

arin

a Ju

raso

vić

Paul

a K

elče

cM

arce

la K

inčl

Ivan

Kla

san

Hrv

oje

Kle

men

čić

Jele

na K

udel

ićM

atej

a M

alin

ović

Tam

ara

Mar

kovi

ćR

ebek

a M

ateš

aH

rvoj

e M

icko

vski

Mir

na M

ihok

ović

Ton

i Pad

roM

arko

Pan

dža

Tan

ja P

aun

Mon

ika

Peha

rT

in P

erić

Silv

ia R

užm

anM

atija

Soč

anIv

an S

okol

Petr

a Šk

rnju

gM

onik

a V

ande

ro-H

umlja

nD

ino

Vuk

ušić

Ivan

a Z

imak

Am

alija

Žiž

ić

2. j

Raz

redn

ica:

Ljub

ica

Hor

vat-

Opa

čić

Mar

ina

Bar

bari

ćM

atija

Bur

ićA

nto

Čab

raja

Nik

ola

Čiz

mar

Mar

io Č

unko

Mir

ela

Ćos

ićA

nton

io D

eliv

ukFr

an Iv

ezić

Rob

ert K

eser

Lea

Kne

zovi

ćA

leks

andr

a K

neže

vić

Maj

a K

ontr

ecO

zren

Kov

ačev

ićL

ana

Lisja

kN

ikol

ina

Lon

čar

And

ro M

alet

ićLu

kica

Mat

ijaše

vić

Ani

ta M

rvel

jM

arija

Prš

aH

eni R

adan

ović

Dan

ijel R

ajič

Ant

e R

avlić

Tin

Sm

ajla

gić

Dom

agoj

Šai

nH

rvoj

e Ša

inK

rist

ijan

Šand

rkLu

ka Š

prlja

nSt

ipe

Tur

ićFi

lip U

kalo

vić

And

rea

Vilj

evac

Saša

Vuk

elić

Mis

lav

Zla

tar

Mag

dale

na Z

ovko

2. h

Raz

redn

ica:

Sa

ndra

Crn

kovi

ć, p

rof.

Ana

Mar

ia B

abić

B

lank

a B

an

Ant

onija

Bar

ač

Mar

ija B

eloj

ica

Mih

ovil

Bić

anić

Lu

ka B

ilić

Iva

Bir

kić

Ant

e B

rčić

A

ndro

Čal

a M

atea

Čon

dić

Ivan

Del

ić

Petr

a Fr

anjk

ović

Pe

tra

Gal

etić

Iv

ana

Gm

ižić

M

arija

na Je

linek

Iv

ona

Ker

eta

Mar

tina

Kla

k T

onka

Kvo

čić

Mia

Lak

atoš

M

arija

Let

inči

ć T

ea L

ušić

Sv

en M

ajor

M

ihae

l Mar

kulin

L

ara

Mat

as

Mir

na M

erkl

er

Mih

aela

Mez

ak

Nev

en P

ožeg

a M

onik

a Po

žega

A

nte

Salo

pek

Kri

stin

a Sa

mar

džić

D

omag

oj S

toja

nov

Mag

dale

na Š

ikić

A

na T

omin

ac

End

ži V

rdol

jak

Mar

ko Ž

upan

128

129

2. k

Raz

redn

ica:

Sm

iljan

a K

ranj

čec,

pro

f.

Jona

tan

Alić

M

arko

Bah

un

Rob

ert B

ašić

N

ikol

a B

iond

ić

Teo

Bra

un

Fran

Cve

rle

Luka

Džo

lić

Jako

v Fa

tovi

ć H

rvoj

e T

in H

rvat

ićSt

jepa

n Iv

anić

D

ino

Jelić

T

ara

Jelo

vac

Maj

a Ju

rkas

Iv

a K

oren

Pe

tar K

orug

a Sa

ra K

oska

N

enad

Kot

ur

Ivan

Mal

etić

N

atal

ie M

alta

rski

Ivo

Mar

tina

c M

atija

Mat

išić

Pe

tra

Met

ikoš

K

rist

ina

Petr

čić

Rob

ert R

ajzl

T

oma

Ron

čevi

ć Pe

tra

Sim

onči

ć A

ndre

j Sok

olić

Li

nda

Sori

ć M

arko

Šep

er

Igor

Tri

vić

Dar

ko V

ušak

E

nes Z

ejni

lovi

ć B

oren

Žun

ac

3. b

Raz

redn

ica:

M

arija

Kle

pac,

pro

f.

Mar

tina

Ard

alić

Jo

sipa

Cer

ovsk

i D

ario

Crk

venč

ić

Ale

ksan

dar D

akić

M

ario

Gađ

a A

nton

ija Ja

kas

Dam

ir K

evilj

M

atej

a K

isić

A

nam

arija

Kov

ačić

A

na L

asić

K

rist

ina

Las

ić

Kri

stin

a L

onča

r T

ea M

arko

vić

Ana

Mat

aić

Rah

ela

Mat

kovi

ć D

raga

na M

atoš

ević

A

nton

io M

omči

lovi

ć K

rist

ina

Mom

irov

ić -

Ded

ićV

enita

Muž

ek

Tin

a O

sval

dić

Ana

Pav

ić

Kar

lo P

avle

k M

arija

Paž

in

Dor

is P

etrl

ić

Petr

a Po

ljak

Kri

stin

a P

rgom

et

Dor

a Šu

rija

L

ovor

ka T

omaš

kovi

ć K

arlo

Tun

jić

Val

enti

na V

laov

ić

Ivan

Vuk

šić

Ant

onija

Zub

an

3. c

Raz

redn

ica:

Lilja

na S

kend

erov

ić, p

rof.

Luci

ja B

erna

rdić

T

ihom

ir B

erto

vić-

Petk

ović

Iv

a C

igro

vski

j R

ut Č

retn

ik

Petr

a Č

uić

Vili

m D

omač

inov

ić

Stan

ko D

robe

c Jo

sipa

Dža

ja

Stje

pan

Eri

ć K

ata

Gug

ić

Kat

arin

a G

ulija

Je

lena

Jug

Eni

Juri

lj L

eona

rd K

laić

M

onik

a K

loko

čar

Bla

nka

Mag

dić

Luka

Man

dić

Ana

Mar

ija M

andu

rić

Ivan

a M

aras

ović

Su

zana

Mili

ć M

ato

Peič

ević

A

na P

eric

a Ir

ena

Podg

orše

k M

atija

Ruk

avin

a K

rist

ina

Skel

in

Ant

onija

Sol

do

Ant

onio

Šak

ić

Zor

an T

omić

Iv

a V

unar

ić

Nik

olin

a Ž

upan

čić

3. a

Raz

redn

ik:

Ant

e Pe

rkov

ić, p

rof.

Dra

žen

And

rija

nić

Ivan

Bak

etar

ić

Josi

pa B

akul

a D

ubra

vka

Dek

ović

Iv

ana

Dom

ović

M

arija

Duv

njak

D

ora

Fanj

ek

Tea

Far

kaš

Dan

iel G

arić

N

ikol

ina

Gol

uža

Mat

ea G

rada

ščev

ić

Ivan

Grg

ec

Ivon

a H

orva

t A

na K

elav

a M

aja

Kos

tić

Vik

tori

ja K

rtal

ić

Luci

ja K

utle

ša

Ivon

a L

edić

-Pur

ić

Mar

in M

arič

ić

Ana

-Mar

ija M

arija

n M

arija

Mat

aić

Mar

ija M

ihal

jevi

ć Jo

sip

Mrš

ić B

oban

ović

A

nja

Muž

a M

irko

Per

kovi

ć T

omis

lav

Podo

rešk

i Se

bast

ian

Sobo

ta

Tom

isla

v St

epan

A

nton

ija S

toja

novi

ć N

even

Vug

er

130

131

3. d

Raz

redn

ica:

N

eli M

indo

ljevi

ć, p

rof.

Ivan

Bje

laja

c A

ndre

j Bod

ruši

ć B

oris

Boh

aček

D

anije

l Buč

ar

Tea

Buš

ac

Ved

ad Ć

osić

Sa

nja

Fruk

T

omis

lav

Glu

hak

Filip

Grle

Mar

ija H

abija

nec

Ene

a H

asuk

ić

Dav

or Ig

rić

And

rija

Ivan

kovi

ćN

ives

Ivko

vić

Dom

agoj

Jelić

Sl

aven

Klič

ek

Tin

Kra

jači

ć Z

vjez

dana

Kup

reša

kM

arti

na M

alče

c K

runo

Mitt

erm

ayer

Mia

Mlin

arN

ikša

Pam

ukov

ićK

ošta

na P

avić

G

rgur

Pet

rovi

ć M

aja

Ptič

ar

Tih

ana

Puš

kadi

jaB

arba

ra R

ogar

N

ina

Rok

vić

Peta

r Saj

ko

Elv

is S

preč

ić

Jura

j Stip

ić

Dea

n Ša

rčev

ić

Gor

an T

omac

3. f

Raz

redn

ica:

A

nita

Bud

or-D

espo

t, pr

of.

Lor

a B

andu

la

Rud

olf B

ebek

A

ndre

a B

udoj

ević

L

atic

a C

amer

on

Anj

a Č

ondr

ić

Iva

Den

ona

Petr

a G

rabi

ć K

arla

Hod

ak

Janj

a Ju

reko

vić

Dor

otej

a Ju

riši

ć T

ea Ju

šić

Paul

a K

asač

M

ia K

atan

ić

Ard

ian

Kra

snić

M

arko

Kra

šnja

k V

anja

Kun

drat

a L

ara

Kve

sić

Ivan

a L

eova

c M

aja

Lov

rić

Luka

Ost

rman

M

ario

Per

ović

K

atar

ina

Petr

ak

Mar

ta P

etra

k B

runo

Puš

ić

Mar

ina

Rad

ovči

ć Iv

an R

ogić

L

ana

Rok

nić

Dan

iela

Šul

j K

arol

ina

Tom

ečić

A

na V

arga

3. g

Raz

redn

ica:

Nik

olin

a T

alar

gić,

pro

f.

Ivan

Bed

alov

D

ora

Bed

njan

ec

Ana

-Mar

ija Č

ačko

vić

Azr

a D

edić

A

ndre

j Dok

tor

Vla

tka

Dra

gani

ć M

atej

a D

rčić

K

arlo

Gru

ja

Mat

ej Iv

ušić

M

arko

Kov

ačev

ić

Gor

an K

ovač

ević

Pe

tar K

rajn

a T

amar

a K

ronj

a Iv

ana

Lon

čar

Ren

e M

arti

nko

Maj

a M

ileus

nić

Mat

eja

Palij

an

Jana

Pam

ukov

ić

Val

enti

na P

atek

T

ea P

avel

ić

Tom

isla

v P

ižet

a A

ndre

a Pl

eša

Mar

ija P

osav

ec-M

alok

N

ikol

ina

Rad

akov

ić

Mar

ija R

endu

lić

Inja

Sav

nik

Tom

isla

v Se

rdar

M

arija

Sik

iric

a M

ia Š

kurl

a E

va Š

vigi

r Lu

cija

Vel

ičan

Jo

sip

Vra

neš

Dor

a V

učko

3. e

Raz

redn

ica:

M

arti

na K

adić

, pro

f.

Hel

ena

Bab

ić

Jadr

anka

Boj

ić

Tom

isla

v B

ožić

Iv

ana

Bun

jak-

Pajd

ek

Ana

Ces

arec

A

jla D

urak

A

na F

ilipč

ić

Ana

Fra

njić

Iv

ana

Fum

ić

Anj

a G

orup

ić

Mar

tina

Gri

zelj

Mar

ko H

adju

r Iv

ana

Hre

n H

rvoj

e M

arco

Jem

erši

ć N

ikol

ina

Joši

ć D

anic

a Ju

rkić

Iv

an K

otar

ski

Mar

tina

Koz

ić

Ant

onija

Man

ce

Mat

ea M

atoš

ević

R

ober

t Mrk

onjić

N

ika

Petr

ak

And

reja

Pir

šić

Mar

ijo P

otoč

ki

Josi

pa P

ranj

ić

Nin

a P

rpić

Jo

sipa

Ske

lin

Bar

bara

Štr

bule

c Ž

eljk

a Šv

enda

T

ino

Tom

ašin

ec

132

133

3. h

Raz

redn

ica:

Z

oja

Man

dić-

Požg

aj, p

rof.

Dor

ian

Ban

Iv

an B

elfin

ger

Em

ilija

Bož

ić

Dom

agoj

Bun

čić

Lan

a C

eraj

B

runo

Cer

ovac

B

orna

Cig

lar

And

rea

Duk

ić

Val

enti

na G

rego

rić

Peta

r Gul

in

Josi

pa K

aram

atić

A

ndre

a K

lare

ndić

Sv

izor

Kok

ić

Val

enti

na K

ožul

j M

arin

a M

ekov

ec

Mis

lav

Pešu

t M

atea

Prc

e M

arko

Rad

oš

Peta

r Rad

unov

ić

Mar

io R

udm

an

Lea

Sov

ić

Ivan

Kar

lo S

tipić

Sv

en Š

kale

c

3. j

Raz

redn

ica:

Su

zana

Milo

ševi

ć, p

rof.

Mar

in B

anić

B

runo

Bas

chie

ra

Din

o B

osak

T

omis

lav

Boš

kovi

ć G

rgur

Čep

o M

atija

Der

k T

ihom

ir F

ilipe

c A

ljeks

ej F

iljov

N

ika

Gle

bov

Zvo

nčic

a Je

dvaj

V

eron

ika

Kam

ensk

i Sa

ndra

Kun

štek

Pa

tric

ia M

arić

A

ndre

a M

ilard

ović

D

avor

in M

ilić

Dej

an P

alaj

ić

Ale

n Pe

h Pe

tar P

lavš

ić

Ivan

a St

anči

n M

arko

Sum

rak

Ved

ran

Tat

alov

ić

Adr

iana

Ter

ek

Mar

ina

Tka

lec

Iren

ej T

ot

Mat

ija V

indi

š V

edra

n V

insk

i

4. a

Raz

redn

ica:

Ves

na G

arm

a, p

rof.

Mla

den

Ard

alić

Iv

a B

abić

Ir

ena

Bak

ić

Hrv

oje

Dol

enec

M

atea

Fra

ngen

R

uth

Gro

zaj

Petr

a H

us

Mat

ija Il

akov

ac

Nik

olin

a Ja

nčić

M

irel

a K

olča

kovi

ć M

atea

Kos

ovec

L

ea L

azić

M

atea

Mađ

arac

D

ino

Maš

inov

ić

Mel

ita M

isim

i V

jera

n M

linar

ić

Anj

a Pa

velić

Iv

a P

uk

Josi

pa R

adić

R

ober

t Sam

ac

Kar

la S

lonj

e Ig

or S

taud

ache

r L

ana

Suda

r T

onko

Šar

ac

Luka

Šitu

m

Ana

Škl

empe

j A

na Š

pilja

r Fr

anic

a Šu

ško

Tar

a T

avča

r Lu

ka Z

adra

vec

Tom

isla

v Ž

ulj

3. i

Raz

redn

ica:

Z

rink

a L

ebo,

pro

f.

Mir

vano

Bun

c K

rist

ijan

Dek

ović

D

ora

Hle

vnja

k A

na H

levn

jak

And

rej J

aić

Jako

v Ja

rak

Peta

r Kar

lić

Nik

olin

a K

arlo

vić

Luka

Krh

en

Mar

in M

atko

vić

Mar

tina

Per

ić

Bru

no R

anko

vić

Mia

Ška

rica

H

rvoj

e Šo

ić

Nin

o T

olja

n M

arko

Tur

čić

Josi

pa U

zela

c Lu

ka V

alen

tić

Mar

ija V

rdol

jak

Den

is Ž

agar

134

135

4. b

Raz

redn

ica:

Ja

dran

ka G

alov

ić, p

rof.

Bar

bara

Bab

ić

Dor

a B

odak

oš

Ruž

ica

Ćur

kovi

ć M

atea

Fra

nić

Den

i Gaš

pari

n Iv

a K

lari

ć A

na K

olić

M

atej

a L

asić

D

ina

Leš

in

Mar

ija L

ovri

ć M

arti

na M

aček

M

arin

Mam

ić

And

rea

Man

dir

Ana

Mar

šić

Stip

e M

atić

A

nton

ija M

ikši

ć Ir

ena

Nim

ac

Pabl

a O

rešk

ović

N

ina

Ost

ović

K

atar

ina

Peri

ć G

abri

ela

Rad

ošev

ić

Nin

a R

udić

D

anije

la S

omek

N

ives

Suč

ec

Van

ja Š

ošta

rić

Petr

a Šp

rljan

Pa

ula

Štef

an

Taj

ana

Šust

ić

Han

a T

isch

ler

Ivan

Tom

ljeno

vić

Mat

ea V

idja

k

4. d

Raz

redn

ica:

Z

lata

Pap

o, p

rof.

Ille

n B

laže

vić

Mar

gare

ta B

olar

ić

Anj

a B

ukov

ac

Dom

inik

Gab

elic

a D

ijana

Gaj

ić

Sven

Her

cego

vac

Gor

dana

Josi

ć E

ma

Kol

ega

Igor

Kov

ačić

M

aja

Kri

žane

c A

na K

ukol

ja

Tom

isla

v L

ovre

k M

arija

Loz

o T

ajan

a M

anoj

lovi

ć M

ilena

Mat

ijevi

ć A

na M

oste

čak

Vje

kosl

av P

inta

rić

Ast

rid

Pliš

o M

atko

Pro

tuđe

r V

edra

na R

adan

ović

A

na R

ašić

M

aša

Savi

ćevi

ć Iv

ana

Stan

kovi

ć M

atej

a Ša

kić

Dar

ija Š

tim

ac

Dun

ja Š

ustić

T

ina

Tiš

ljar

Filip

Tri

vić

Ton

i Vla

šić

Javo

r Vou

k-K

amen

ski

Kar

lo V

rca

Ana

Vuk

ović

4. e

Raz

redn

ica:

Taj

ana

Mat

asov

ić, p

rof.

Ala

n A

mm

ane

Din

a B

aran

ović

M

ia B

atin

ić

Kos

ana

Bau

man

N

ina

Bla

žani

n M

arti

na B

osak

M

arija

Bra

ndić

M

arti

n B

ušac

Pe

tra

Čav

ka

Mar

ta D

žepi

na

Tea

Fle

ck

Dra

žen

Gal

ović

V

ikto

r Gra

ntve

rger

Ja

smin

a H

anda

novi

ć K

osje

nka

Jerm

an

Ines

Kal

inić

M

irko

Kat

unar

D

ora

Kok

olj

Josi

pa L

ande

ka

Dav

or N

ikol

ić

Ivan

a N

ikol

ić

Sanj

a Pa

viči

ć Iv

ana

Pavl

ović

D

ijana

Pen

ezić

Li

dija

Pri

ščan

D

ora

Prp

ić

Ivan

Ruž

ić

Fran

cisk

a So

ldo

Val

enti

na Š

ipek

Ju

rica

Vrb

anec

M

arin

Vuč

emilo

Lu

cija

Vuč

ić

Ivor

Fra

n V

učić

4. c

Raz

redn

ica:

V

išnj

a Šp

iljak

, pro

f.

Tom

isla

v B

akov

ić

Mar

ija B

elja

n N

ives

Bla

ževi

ć D

amir

Bog

dano

vić

Ana

mar

ia B

udis

elić

K

rist

ian

Cvr

k Z

latk

o Č

anča

r N

ikol

ina

Čul

ina

Dom

agoj

Ćut

ić

Zdr

avka

Del

ić

Sant

a D

omija

n Sa

nja

Džo

ja

Dal

ia Đ

akov

ić

Tan

ja F

riš

Tin

a G

aleš

ić

Tom

isla

v G

maj

ničk

i N

ino

Gre

gori

n M

arija

Kom

šo

Žel

jka

Kra

kić

Luka

Lip

ovšć

ak

Gor

an L

jube

k A

nton

io L

jubi

ć T

ekla

Mar

ija M

leku

ž A

ndre

a Pa

vić

Iva

Pelo

za

Dav

or P

erlić

M

onik

a P

rekr

at

Nin

a P

rpić

M

arija

na R

ibar

In

es R

oder

M

aric

a R

užić

T

omis

lav

Stip

andž

ija

Tom

isla

v Še

rbeđ

ija

136

137

4. f

Raz

redn

ik:

Vel

imir

Val

jak,

pro

f.

Ivan

Ban

dalo

R

ober

t Ber

ger

Kri

stin

a B

ožić

D

ino

Buš

ić

Tea

Chw

alow

sky

Dom

inik

Cin

drić

M

iran

Crn

ošija

T

amar

a Ć

urlin

M

ario

Grg

ić

Mat

eja

Hor

vat

Mia

Jelin

ić

Hel

ena

Jevr

ić

Dam

ir Ju

rinč

ić

Dor

a Ju

rjev

ić

Bru

no K

obal

i M

aja

Kos

anov

ić

Filip

Luk

ić

Mar

tina

Maj

stor

ović

Lu

ka M

ak

Mar

ina

Man

ojlo

vić

Lea

Mas

njak

A

nte

Mitr

ović

E

mili

Nik

oloz

o V

edra

na P

aić

Ant

onia

Per

ak

Mia

Pet

rovi

ć Pe

tra

Šebr

ek-Ć

uk

Boj

an Š

tim

ac

Ana

Tot

a Fi

lip T

otta

r In

es V

aić

Ana

mar

ija V

učin

a Pa

tric

ija V

ujov

ić

Mel

ani V

ukm

anić

4. h

Raz

redn

ica:

A

ndre

a K

osov

ić, p

rof.

Mar

ko B

an

Luci

ja B

ezin

a B

runo

Bio

ndić

B

runa

Can

jko

Sand

ra C

igro

vski

R

ober

t Dom

itrov

ić

Mar

ija D

raže

novi

ć Pe

tra

Drč

ić

Mar

ta D

rčić

D

inko

Duj

mić

M

arti

na D

ukić

Ju

rica

Fik

et

Ant

onija

Fio

lić

Mir

na G

lasn

ović

A

na Je

ličić

M

ilana

Jurj

ević

Jo

ško

Jurm

an

Dor

otej

a K

rati

na

Mar

ta K

rava

ršča

n A

leks

andr

a K

rog

Maj

a K

unić

M

ihae

l Kvo

rka

Val

enti

na L

ivai

ć M

atea

Luk

avsk

i B

erm

ina

Meš

kić

Isid

ora

Nik

olić

L

ovro

Nja

vro

Rom

ana

Nov

ak

Iva

Pin

juh

Petr

a Sp

etić

Iv

ana

Spet

ić

Fran

ka S

petić

M

ia Š

akić

Je

lena

Šur

bek

Nik

a Šv

enda

A

nton

ia V

icko

vić

4. i

Raz

redn

ik:

Mile

Buž

anči

ć, p

rof.

Ana

But

erin

Fr

ano

Čor

ić

Peta

r Čul

jak

Ant

e Č

upić

Jo

sip

Ćur

ić

Stip

an D

izda

r T

ihan

a D

ropu

lić

Luci

ja E

ršek

L

ovro

Ful

anov

ić

Petr

a Iv

anči

ć A

rija

na K

orm

an

Mat

ija K

orm

an

Mar

ko K

ošut

ić

Sanj

a K

rizm

anić

N

even

Luk

ina

Luka

Mar

ičić

Ir

had

Mem

iši

Mar

io M

esar

ić

Mia

Per

šun

Nik

a Po

dnar

čuk

Vin

ka S

alet

a T

amar

a Še

beto

vsky

Jo

sip

Šeke

lja

Vla

dim

ir Š

ošta

rić

Bor

na T

afra

L

ovro

Vrle

c Jo

sip

Vuč

ić

Mar

ko Z

elen

ika

4. g

Raz

redn

ica:

A

lma

Zub

ović

, pro

f.

Sanj

a B

arta

kovi

ć T

omis

lav

Baš

ić

Rob

ert B

lago

jevi

ć M

aja

Cve

tkov

ić

Mar

ija D

obre

čevi

ć H

rvoj

e D

ravi

nski

Iv

a D

robe

c Iv

an D

uman

čić

Mar

ko G

ašić

M

arko

Gve

rić

Stje

pan

Jurč

ec

Gor

ana

Jurč

ević

K

atja

Kel

emen

K

atar

ina

Kel

ić

Mir

ta K

lari

ć A

na K

ovač

A

ndri

ja L

jubi

čić

Olja

Lju

boti

na

Ivan

Mar

kovi

ć M

atej

a Pa

ulić

A

ndri

ja P

etak

N

atal

ija P

opov

ić

Mag

dale

na S

tojić

Iv

an S

valin

a N

ikol

ina

Šari

ć N

ikol

ina

Šeše

k M

arin

a V

ukov

ić

138

4. j

Raz

redn

ik:

Val

erija

Han

ich-

Mar

kov,

prof

.

Juri

ca B

abić

G

orda

n B

ezja

k A

mal

ija B

ožič

ek

Ivan

Dod

ig

Kri

stija

n Fr

anko

vić

Bru

no G

lasn

ović

K

runo

slav

Hab

ljak

Sara

Hda

gha

Ana

mar

ija H

orva

t T

omis

lav

Hud

ina

Mar

io Ja

gar

Mar

io Ja

kelić

N

ikol

a K

atić

L

ovro

Kla

pan

Kar

men

Kos

tani

ć M

aja

Kra

jači

ć Sl

aven

Kru

žlja

k B

oris

Kun

dih

Kre

šim

ir K

utle

M

ate

Mat

kovi

ć K

reši

mir

Maz

ur

Nik

ola

Mih

ić

Ivan

Pav

lovi

ć N

ikol

a Pl

etik

osa

Ivo

Šego

n M

arija

n V

rsal

ović

M

agda

lena

Zub

an

Jele

na Ž

unić

4. k

Raz

redn

ik:

Ant

un V

ujev

ić, p

rof.

Leo

Bab

ić

Mat

eja

Ber

ce

Din

ko B

ilić

Fran

Bre

kalo

U

roš B

rkić

D

omag

oj B

rund

ić

Filip

Def

ar

Sven

Gra

bić

Silv

a H

aber

l Pa

ula

Hiv

eš

Mla

den

Kuk

ulić

T

ina

Mak

sić

And

rej M

ihaj

lovi

ć D

arko

Mik

ulić

Iv

an M

ilkov

ić

Sim

ona

Min

ić

Vik

tor M

išči

n Iv

an R

eis

Anj

a R

ukav

ina

Hrv

oje

Seku

lić

Sveb

or S

obot

a R

enat

o Šk

rape

c T

amar

a V

ukov

ić

Ana

mar

ija Z

ver

Dar

ko Ž

ivko

vić

139

4. j

Raz

redn

ik:

Val

erija

Han

ich-

Mar

kov,

prof

.

Juri

ca B

abić

G

orda

n B

ezja

k A

mal

ija B

ožič

ek

Ivan

Dod

ig

Kri

stija

n Fr

anko

vić

Bru

no G

lasn

ović

K

runo

slav

Hab

ljak

Sara

Hda

gha

Ana

mar

ija H

orva

t T

omis

lav

Hud

ina

Mar

io Ja

gar

Mar

io Ja

kelić

N

ikol

a K

atić

L

ovro

Kla

pan

Kar

men

Kos

tani

ć M

aja

Kra

jači

ć Sl

aven

Kru

žlja

k B

oris

Kun

dih

Kre

šim

ir K

utle

M

ate

Mat

kovi

ć K

reši

mir

Maz

ur

Nik

ola

Mih

ić

Ivan

Pav

lovi

ć N

ikol

a Pl

etik

osa

Ivo

Šego

n M

arija

n V

rsal

ović

M

agda

lena

Zub

an

Jele

na Ž

unić

4. k

Raz

redn

ik:

Ant

un V

ujev

ić, p

rof.

Leo

Bab

ić

Mat

eja

Ber

ce

Din

ko B

ilić

Fran

Bre

kalo

U

roš B

rkić

D

omag

oj B

rund

ić

Filip

Def

ar

Sven

Gra

bić

Silv

a H

aber

l Pa

ula

Hiv

eš

Mla

den

Kuk

ulić

T

ina

Mak

sić

And

rej M

ihaj

lovi

ć D

arko

Mik

ulić

Iv

an M

ilkov

ić

Sim

ona

Min

ić

Vik

tor M

išči

n Iv

an R

eis

Anj

a R

ukav

ina

Hrv

oje

Seku

lić

Sveb

or S

obot

a R

enat

o Šk

rape

c T

amar

a V

ukov

ić

Ana

mar

ija Z

ver

Dar

ko Ž

ivko

vić

141

Život Škole

142

Dan X. gimnazije

Profesori X. gimnazije ispred Spomenika hrva­tskim braniteljima na Memorijalnom groblju u Vukovaru

Maturanti u crkvi sv. Filipa i Jakova

dani...

143

144

Svake godine X. gimnazija obilježava svoj Dan škole i to 10. listopada („desetog dese­tog“). Svi učenici i razrednici odlaze na izlete diljem Lijepe Naše: u Hrvatsko zagorje, na Plitvička jezera, u Šibenik, Zadar, u Istru, na Krk… Tradicija je da svaki razred tijekom školovanja jednom posjeti Vukovar. Godine 2007. posebno smo obilježili 15.

o bljetnicu pada Grada Heroja: svi maturanti X. gimnazije zajednički su posjetili Vukovar.

Sjećate li se još Vukovara?

Teško bi bilo i danas, nakon petnaest godina, ne sjetiti se one večeri kada su radio-postaje javile: “Vukovar je pao!” S nevjericom i oštrom boli svi su diljem Hrvatske, pa tako i mi u Zagrebu, čuli tu vijest. Zar je moguće da je zlo pobijedilo? Zar je to doista kraj? Jednostavnom čovjeku, a činilo se da smo tad svi jednostavni, nije bilo

teško zaplakati. Nije se moglo ostati ravnodušnim nad nezapamćenom patnjom isto tako jednostavnih ljudi: djece, mladića i djevojaka, staraca.

Mogli smo samo upaliti svijeću!

No, samo nekoliko godina nakon te strašne večeri, svaki je prolaznik u blizini Dinamova stadiona mogao pročitati grafit: “Sjećate li se još Vukovara?”. Opet

ta oštra bol! Usred zabrinute svagdašnjice opterećene pričama o korupciji, usred muke i borbe za neki bolji život, taj je upit poput izazova pokucao na savjest. Zar

više nikog nije briga za patnje običnih, malih ljudi?! Zašto više nemam suza?! Prošlo je petnaest godina, a Vukovar iznova živi. Iako nas dvorac Eltz,

unutrašnjost crkve sv. Filipa i Jakova, vodotoranj i mnoga druga mjesta opominju daleko snažnije od onog zagrebačkog grafita, lijepo je šetati ulicama grada i proma-trati obnovljena barokna zdanja. Ne treba se bojati one tišine na Ovčari, tišine koju čuješ samo ako priđeš posve blizu mjestu gdje je mučki ubijeno oko 200 ranjenika.

A na groblju oko velikoga križa mnoštvo malih... kažu da je najmlađa žrtva bilo šestomjesečno dijete. Možda nemamo više suza i bojimo se riječi da ne bismo ispali

patetični, no uvijek možemo tišini odgovoriti tišinom!

Uvijek možemo upaliti svijeću!

Tako su ove godine učinili, na poticaj ravnateljičin, i maturanti X. gim-nazije zajedno sa svojim profesorima. Tko kaže da današnji mladi ništa ne poštuju?

Pamtimo ozbiljna i dostojanstvena lica naših učenika podno križa. A oni koji se nisu dovoljno približili? Što reći?! I u ratu i miru, uvijek je bilo onih koji su ostali u svom

malom interesnom krugu, nemoćni prepoznati i druge oko sebe. Što možemo? Možemo samo upaliti nova svjetla!

P. S. Hvala našoj ravnateljici, profesorima i, ovaj put osobito, vama, dragi maturanti, vama koji ste tako jednostavno svoj Dan škole darovali drugima!Bio je to samo jedan dan u godini, a tako prepun smisla, zar ne?

Ljerka Jurkić, prof.

145

Dani susreta i sjećanja

Dragi maturanti, i nakon pedeset godina sjećat ćete se svoje škole u Klaićevoj 7. Evo pogledajte bivše maturante kako su ponosni i radosni

na legendarnom stubištu.

Večernji list, 7. svibnja 2007.

146

Već na ulazu sjećanja naviru…

Ravnateljica Smolčić Krnić: ‘’Dragi prijatelji, vidimo se dogodine!’’

A ni razred ne izgleda više tako strašno!

Prijateljstva su to koja vječno traju

147

Dani napredovanja

Profesori X. gimnazije svojim vrsnim radom u prosvjetnoj djelatnosti svake godine bilježe uspjehe u stručnom napredovanju i dobivaju

priznanja i čestitke na svečanim promocijama. Naši profesori savjet-nici i profesori mentori uzorno i s ljubavi obavljaju svoj nastavnički

posao. Na temelju odluke ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje gospodina Vinka Filipovića, prof., četiri su profesorice iz naše Gim-nazije ove 2007. godine unaprijeđene u zvanje profesora mentora: Smiljana Kranjčec, Neli Mindoljević, Liljana Skenderović i Alma

Zubović.

148

Dani suradnje

U suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika iz Zagreba, X. gimnazija je u proljeće 2006. godine ugostila skupinu učenika hrvatskoga podri-

jetla i njihovih profesora iz Australije.

Učenici su polazili nastavu hrvatskoga jezika, povijesti, glazbene umjetnosti i engleskog jezika tijekom jednoga tjedna i upoznali se s

rodnim krajem svojih predaka.

Razmijenili su školska iskustva i sa zagrebačkim vršnjacima sklopili brojna prijateljstva od kojih neka još traju.

Pripremila: Cvjetanka Božanić, prof.

149

Dan ljudskih prava

150

Europski dan jezika

Profesori engleskoga jezika redovito obilježavaju i posebnu pažnju posvećuju Europskom danu

jezika osmišljavajući raznovrsne projekte i realizirajući ih skupa sa svojim učenicima kroz mnoštvo raznovrsnih aktivnosti – recitiranje,

glumu u igrokazima (kraćim komadima/skečevima), kroz maštovitu izradu tematskih

plakata s područja književnosti, povijesti, kulture i civilizacije ili pripremanjem i prezentiranjem kulturološkog materijala u obliku videa, glaz-

benog materijala, plesa, pa čak i pripremom jela karakterističnih za zemlje engleskog govornog

područja. Vrlo uspješna manifestacija navedenih sadržaja obilježila je Europski dan jezika u X.

gimnaziji 2001. godine, godini koja je proglašena i Godinom europskih jezika, a o tome svjedoči fotozapis i mnogobrojni plakati koji se nalaze u prostoru škole. Tada su tom sadržajno bogatom događanju nazočili i cijenjeni gosti iz odgojno-obrazovnih institucija kao što je Ministarstvo

prosvjete i športa, Zavod za školstvo, Britanski savjet, Goethe-Institut i mnogi drugi.

Polaznici izborne nastave i družine ‘Veseli Latini’ (prof. Tajana Matasović) časte goste Apicijevim specijalitetima uz rekonstrukciju prave rimske gozbe s triklinijima, robovima, sviračima i plesačicama. Kućni bog Lar časti profesorice voćem.

Učenici engleskoga jezika s profesoricom Hibler­Gobović

Učenici engleskoga jezika pripremaju plakate

151

Dani u prirodi

Datum: 23. rujna 2006.Odredište: Kuterevo, NP Sjeverni Velebit, Jablanac

Cilj: Planinariti, istraživati i na kraju uživatiVoditeljice: prof. Kranjčec i prof. Matasović

Njihov teret: Učenici X. gimnazije

U cik zore na peronu 108, učenici X.gimnazije, umorno ali spremno, čekali su bus koji će ih odvesti na planinarsku ekspediciju po Sjever-nom Velebitu. Prije glavne destinacije zastali su u Kuterevu, gdje su

uz pratnju volontera upoznali napuštene medvjede.Krenuli su do planinarskog doma ‘’Alan’’, udaljenog 12 kilometara.

Na putu do doma zastajao im je dah od prekrasnog pogleda na Jadransko more i okolne brežuljke.

Nakon 5 sati hodanja (!!!), puni žuljeva, nasmijanih lica, jedva su dočekali vruću, okrepljujuću juhu i palačinke prof. Kranjčec te na-

dasve fin i ljekovit čaj prof. Matasović.

Predvečer su se okupili oko logorske vatre kako bi se ugrijali i zabavili uz priču i pečeni kukuruz.

Sutradan su krenuli u nove pobjede – prema Jablancu. Ondje su razgledali jedini fjord u Hrvatskoj te slobodno vrijeme proveli kupajući se u moru ili pak odmarajući se u obližnjem kafiću na

zasluženoj kavi.

Nešto prije 18 sati stigli su u Zagreb. Na sljedeći uspon noga več sama beži…

152

154

Svjetski dan knjižnica

2003. g.: predstavljanje romana Kristalni grad profesora Ivana ZoretićaSlijeva: Nina Vehabović, autor, Marko Čavlina, Goran Bogdanović, Domagoj Jurić, Sanja Špoljar i Nika Grubišić­Čabo (Dramska družina)

2007, 3. d u knjižnici

155

Svjetski dan voda

To malo vode na dlanu...

156

Dani športau gimnaziji

Svake godine dodjeljujemo priznanja zaslužnim športašicama i športašima naše Škole, a tih se

trenutaka oni rado prisjećaju. S obzirom na to da nemamo dvoranu za TZK, naši su uspjesi

tim veći.

157

Svjetski dani zaštite okoliša

Skupina učenika iz 2. a razreda, na poticaj profesorice biologije Smiljane Banić-Čobanov, prijavila se na na-

gradni natječaj Srednje škole Obrovac na temu Jadran-sko more: Plaže, Podmorje, Jedrenjaci, Tvrđave. Učenik Damjan Sabolić-Novaković odabrao je likovni izričaj

na temu jedrenjaka i – osvojio prvu nagradu! Nagrada je bila četverodnevni boravak u Dubrovniku. Naš

učenik upoznao je brojne nove prijatelje te nacionalne koordinatore iz cijele Europe i šire jer se u to vrijeme u ICU-u, gdje je bio smješten, održavao skup koordina-tora jugoistočnog Mediterana UNESCO-va programa

za zaštitu Sredozemlja. X. gimnazija ‘’Ivan Supek’’ dio je još uvijek probrane skupine eksperimentalnih

škola UNESCO-va programa pod nazivom ‘’UN-ovo desetljeće za održivi razvoj 2005. – 2014.’’ čiji je cilj

poboljšanje nacionalnog obrazovnog sustava.

158

Daniuređenja učionica

Svake godine naši se učenici trude što ljepše i kreativnije urediti svoje matične učionice.

Oni najbolji budu nagrađeni i služe drugima kao dobar uzor.

159

Danikulturne baštine

160

Danisvakodnevni

I sasvim mali i obični dani svakodnevice za nassu veliki dani...

Prije...

I poslije...

161

162

Naši učeniciolimpijciPovodom ovakvih jubileja s velikim ponosom želimo spomenuti trojicu naših učenika koji su na športskom planu postigli iznimne rezultate. To su: Gordan Kožulj, Igor Francetić i Andrej Glücks.

Gordan KožuljU X. gimnaziju upisan je 1991. godine.Razrednica: Zdravka Benco (pok.)Maturirao: šk. god. 1995./1996.Fakultet: Politička akademija na američkom sveučilištu University of Berkley

Športski uspjesi:- na juniorskom prvenstvu Europe u Istanbulu u B finalu osvojio 1. mjesto (ukupno 9.) - na Europskom prvenstvu u 25-metarskim ba-zenima u norveškom Savangeru osvojio je broncu u štafeti 4 x 100 mješovito- 1996 nastupio je na Olimpijskim igrama u At-lanti- odlukom predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana odlikovan je za posebne zasluge u športu Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara- na Mediteranskim igrama u Bariju na 100 m leđno doplivao je do 2. mjesta- pobjeda na Otvorenom prvenstvu SAD-a u Min-neapolisu na 200 m leđno- dvostruki europski prvak na 100 i 200 m leđno u Istanbulu- tri zlatne i dvije brončane medalje na Svjetskim vojnim igrama u Zagrebu, nakon čega je proglašen najuspješnijim sudionikom Igara- proglašen je najboljim športašem Hrvatske 1999. u izboru „Sportskih novosti“- svjetski prvak na 200 m leđno na Svjetskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Ateni- europski prvak u 200 m leđno na europskom prvenstvu u Helsinkiju- finalist Olimpijskih igara u Sydneyju na 200 m leđno (8. mjesto)-svjetski rekorder u disciplini 200 m leđno

Igor Francetić, veslačU X. gimnaziju upisan je šk. godine 1991./1992.Razrednica: Marija Klepac, prof.Maturirao: šk. god. 1994./1995.Tema maturalnog rada: Dvojac bez kormilara, mentor Mladen Suligoj, prof.

Športski uspjesi:Veslanjem se počeo baviti u 8. razredu Osnovne škole „I. G. Kovačić“. Osvajač je prvenstva Hrvatske te nekoliko međunarodnih regata, te dobitnik bro-jnih medalja:- 994. brončanom medaljom kao junior, okrunio je svoju juniorsku karijeru u dvojcu bez kormilara u Milanu, što je i prva medalja osvojena za Hrvatsku na Svjetskom prvenstvu za veslače- srebrna medalja, u četvercu na Svjetskom prven-stvu u Poznanu 1996.- 1997. na Svjetskom prvenstvu „Nation Cup“, natjecanjima do 23 godine osvaja tri zlatne medalje u dvojcu bez kormilara i četvrtu u dvojcu s kormi-larom- na Svjetskim vojnim igrama osvaja zlatnu medalju na Svjetskom kupu u Munchenu- na Olimpijskim igrama u Sydneyju osvaja u kraljevskoj veslačkoj disciplini, osmercu, brončanu medalju.

Andrej Glücks, kajakaš U X. gimnaziju upisan je šk. god. 1990./1991. Razrednica: Jasminka Vlatković, prof.Maturirao: šk. god. 1993./1994.Tema maturalnog rada: Ban Josip Jelačić i otpor hrvatskoga narodaFakultet: Grafički fakultet u Zagrebu

Športski uspjesi:- nastupio je na Olimpijskim igrama u Atlanti i os-vojio 16. mjesto- nastupio je na Olimpijskim igrama u Sydneyju i osvojio 11. mjesto

Za izniman doprinos ugledu Škole, 2007. g. olimpi­jcima Školski odbor dodjeljuje Priznanje. Čestitamo im i želimo još mnogo športskih i osobnih uspjeha!

legende i nade...

163

Gordan Kožulj, plivač

164

Igor Francetić, veslač

Kajakaš Andrej Glücks (na poštanskoj marki!) šalje pozdrave razrednici J. Vlatković s Olimpij­

skih igara u Sydneyju 2000.

165

Luka Tralić -elemental

Iz dana u dan...

2005. g. – intervju s članovima benda Elemen-tal, Remi i Shotom alias Lukom Tralićem, našim bivšim učenikom i jednim od prvih novinara

školskoga lista Cener, danas priznatim glazbe-nikom i tekstopiscem; učenici novinari su Lujo Parežanin i Marko Lucić.

Okupila, priložila i složila: Neli Mindoljević, prof.

166

Željko VlahovićHrvatski pijanist, rođen u Zagrebu 1973.

Još kao dijete pokazivao je iznimnu sklonost prema klaviru: sam bi sjeo uza nj, svirao satima,

iščitavao bi note, pokušavao komponirati... Roditelji su željeli da postane matematičar pa je, njima za volju, krenuo u matematičko-informatičku srednju školu ‚Nikola Tesla’. No, ljubav prema glazbi nije ga napuštala. Po završetku matematičke škole (us-poredno je učio klavir u srednjoj muzičkoj školi u klasi prof. Blaženke Zorić), uspio se upisati na Muzičku akademiju u Zagrebu, i to s najvišim bro-jem bodova na prijamnom ispitu! Primila ga je u svoju klasu prof. Zvjezdana Bašić.

Nemirna duha i sav u želji za što većim obzori-ma, glazbenim i osobnim, put ga vodi u Austriju u Graz, gdje istovremeno, uz studij u Zagrebu, studi-ra klavir u klasi prof. Sebastina Bende (Švicarska), a kasnije prof. Thomasa Duisa (Njemačka).

Završava Glazbenu akademiju u Zagrebu i po-tom onu u Grazu.

Željan daljnjeg znanja, novih izazova, koncerata i iskustava, odlazi u Njemačku, u Frankfurt, gdje upisuje magisterij u klasi izvrsne kanadske pro-fesorice Cathrine Vickers. Završava i magisterij. Potom slijedi nekoliko godina iznimno studioznog i kreativnog rada, u izolaciji, na sebi, na svom glazbenom stilu i pomno odabranim koncertnim

programima. Turneja koncerata po Njemačkoj tijekom cijelih godinu dana, ponovno ga vraća na glazbenu međunarodnu scenu.

Željko je koncertirao po domovini i inozem-stvu (Njemačka, Austrija, Slovenija, Češka, Italija, Nizozemska, Engleska i Japan). U Hrvatskoj je nastupio više puta i kao solist uz Zagrebačku fil-harmoniju. Dobitnik je i raznih nagrada, čak dva-put Rektorove nagrade Zagrebačkog sveučilišta! Sudjelovao je na većem broju seminara svjetski afirmiranih glazbenika.

U želji da pomogne ljudima (najčešće onima bolesnima), organizirao je humanitarne koncerte.

Uz studiranje i sviranje raznovrsnog klasičnog programa, posebnu ljubav, razumijevanje i afinitet gaji prema dvojici njemu najdražih kompozitora za klavir – Lisztu i Chopinu. U proljeće 2004. snimio je CD pod nazivom Željko Vlahović Piano Franz Liszt.

167

Latica cameron—glazbena nada naše Gimnazije

Crtice iz života mlade i perspektivne flautistice

Latica Cameron rođena je 10. listopada 1990. godine u Zagrebu. Učenica je 3. f razreda naše škole. Glaz­benu školu Blagoja Berse u Zagrebu polazi od rujna 1996. godine, glavni predmet flauta u klasi prof. Vesne Hajdin.

Latica ima iza sebe brojne nastupe i nagrade. Ističu se nastupi povodom Dana škole u

dvorani Hrvatskog povijesnog muzeja i Hrvatsk-og gla zbenog zavoda u Zagrebu od 1997. godine nadalje te svečani koncerti nagrađivanih učenika Glazbene škole Blagoja Berse u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda od 2000. do 2006. godine .Pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva pros-vjete i športa nastupila je na koncertu prigodom obilježavanja 160 godina glazbenog života u Senju te na svečanom koncertu povodom Dana Hrvatsk-og društva glazbenih i plesnih pedagoga u Hrvat-skom glazbenom zavodu u Zagrebu 2002. i 2006. godine.

Godine 2000. osvojila je prvo apsolutno mjesto na Županijskom, a potom i Državnom natjecanju učenika glazbe i plesa u prvoj kategoriji od 9 do 11 godina te nastupila na svečanom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. Iste godine pozvana je na nastup povodom Zajčevih dana u Rijeci gdje je svirala na koncertu u Pomorskom i povijesnom muzeju.

Godine 2002. Latica je ponovno osvojila prvo apsolutno mjesto na Županijskom i Državnom natjecanju učenika glazbe i plesa u drugoj kategoriji od 11 do 13 godina te nastupila na svečanom kon-certu u kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci. U jesen iste godine osvojila je apsolutno prvo mjesto u klasi puhača na Međunarodnom natjecanju European Music Competition Citta di Moncalieri u Italiji i nastupila na svečanom završnom koncertu.

Godine 2004. osvojila je prvo mjesto na Županijskom i Državnom natjecanju učenika glaz-

be i plesa u trećoj kategoriji od 13 do 15 godina. Potom je nastupila u Hrvatskom glazbenom za-vodu u sklopu Koncerta glazbenih škola Zagreba.

Sudjelovala je na Međunarodnom glazbenom natjecanju Lions Grand Prix Rijeka 2002. go-dine u finalu, a 2004. godine osvojila je nagradu za najboljeg izvođača djela domaćeg skladatelja te 2005. i 2006. godine drugu nagradu. Go-dine 2005. osvojila je drugu nagradu na Prvom međunarodnom natjecanju Flauta aurea u Za-grebu.

Godine 2006. osvojila je prvo apsolutno mjesto na Regionalnom i Državnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u kategoriji od 15 do 17 godina te nastupila na svečanom koncertu u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. U svibnju 2006. održala je vrlo uspješan solistički koncert u Hrvatskom povijesnom muzeju. Nastu-pila je na svečanosti dodjele Priznanja za izvrsne rezultate u 2006. godini u Hrvatskoj nacionalnoj biblioteci na kojoj su nazočili ministar prosvjete i športa te premijer RH. Sudjelovala je na seminaru Michaela Martina Koflera u Samoboru i Klagen-furtu. U jesen 2006. Latica je nastupala u sklopu ciklusa Virtuoso na koncertima u Velikoj Gorici, Samoboru, Bjelovaru i Zagrebu, potom na kon-certu u Liechtensteinu zajedno sa Zagrebačkim solistima, s kojima je nastupala i na koncertima u Zagrebu (dvaput) i Čakovcu. Svirala je i na Maratonu hrvatskih wunderkinda u Beču te na dobrotvornim koncertima u organizaciji Lions kluba Grič u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog i Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.

Latica je predstavljala Hrvatski radio na na tje-ca nju Concertino Praga Europske radijske unije 2004. godine. Iste je godine pozvana da sudjeluje u projektu YMISO (Srednjoeuropski simfoni-jski orkestar mladih), a 2005. godine je svirala prvu flautu. U sklopu tog projekta održala je niz koncerata po Italiji, Sloveniji, Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj itd.

Latica Cameron je često gostovala u brojnim emisijama na Hrvatskom radiju (2000., 2003., 2004., 2007.) i na Hrvatskoj televiziji (1998., 2000., 2003., 2004., 2005., 2006.).

168

Latica Cameron, 1. r. i Ana Sokačić , 4.r., na pokusu za božićnu priredbu X. gimnazije 2004. g.

169

Ivan ZoretićProfesor, književnik, uznik...

Ivan Zoretić rođen je 1958. g. u Tounju. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskome fakultetuu Zagrebu.

Za vrijeme studija predvodi Zbor studenata protiv reforme školstva 1981.g. i ulazi u

milicijsku pismohranu. Potpisuje peticije protiv suđenja istaknutim hrvatskim i inim političkim di-sidentima. Zalaže se za višestranačje, demokraciju i hrvatsku emancipaciju.

Na odsluženju vojnoga roka u Derventi je uhićen, a na Vojnome sudu u Sarajevu, radi ver-balnoga delikta, osuđen na podrug godine robije. Kaznu je izdržao u Staroj Gradiški. Kao politički nepodoban, ne može dobiti stalan posao. Radi na zagrebačkim srednjim školama, na Radiju 101 u emisiji Intervencija itd.

Dolaskom slobode 1991. dobiva stalnu profesu-ru na X. gimnaziji u Zagrebu, gdje predaje filozo-fiju, logiku i sociologiju.

Član je Društva hrvatskih književnika, Hr-vatskoga filozofskoga društva, Hrvatskoga društva političkih zatvorenika i Matice hrvatske.

Objavljuje pjesme i prozu na III. programu

Hr vatskoga radija u emisijama Hrvatska proza i Poezija naglas, u Republici, Hrvatskome slovu, Zatvoreniku itd.

Nastupao je govoreći svoje i druge pjesme na Jutrima poezije, Filozofskome fakultetu, II. Pro-gramu Hrvatskoga radija, u Tvornici, na Bookfes-tu, HTV-u, književnoj večeri u Kazališnoj kavani itd. Napisao je sljedeće knjige:

- Dnevnik čuvara stanova, 1996., Arkadia, Za-greb – roman

­ Šarene ptice, 2001., Zoraj, Zagreb – zbirka pjesama

­ Kristalni grad, 2004., Artresor, Zagreb – po-etski roman.

U pripremi: Kardinal i hašomani – zbirka pri-povijedaka s CD-om.

Predstavljanja objavljenih knjiga održana su u KIC-u, KD Vatroslav Lisinski i KC Centra Kaptol u obliku multimedijskih događaja sa sudjelovanjem urednika, kritičara, izdavača, glumaca, glazbenika, slikara i umjetničkih plesačica.

Brojne kritike i prikazi Zoretićevih djela ob-javljivani su na svim programima Hrvatske tele-vizije (Knjigom u glavu, Kult) i Hrvatskoga radija (Bibliovizor, Kulturna panorama), OTV-u (Dom kulture), Radiju 101, Obiteljskome radiju, Hrvats-kome katoličkom radiju, Radio studentu, Radio Karlovcu, u Vjesniku, Večernjem listu, Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Vijencu, Hrvatskome slovu, Hrvatskome obzoru, Školskim novinama i drugdje.

170

Mia Mlinar—športašica i pjesnikinja

Učenica je 3. d razreda (2006./2007. g.). Vrhunska je športašica, košarkašica europskog juniorskog ranga. Omiljena je u razredu, skromna i samozata-jna. Posjeduje i brojne skrivene vrline koje se pov-remeno pokažu u najljepšem svjetlu.

Iznimno je načitana, guta brojne knjige jednu za drugom, pa i one najdeblje. Piše pjesme. Privlače je ozbiljne i tamne teme.

Već u prvom razredu iznenadila je zrelošću neo-bičnih haiku stihova. Iznenađenje je i ova njezina školska zadaćnica na temu romana „Zločin i kaz-na“ F. M. Dostojevskog. Pjesma o Raskoljnikovu, svojom originalnosti, sadržajnom dubinom i lje-potom, formalnom i stilskom vrsnoćom te misa-onom i etičkom zapitanosti, visoko nadilazi Mijine nježne godine.

Priredila:Neli Mindoljević, prof.

Mia Mlinar i prijatelji Nikša i Andrija

171

Ispovijest Rodiona Romanoviča Raskoljnikova

Tek sada uvidjeh težinu zločina svogai ma koliko se trudio pobjeći od toga,ja sagriješih teško i sada se kajem,za oprost slobodu smiono dajem.Jer tko sam JA da drugima sudim?Svaki se dan s istim grijehom budimi krivnja me grize, do očaja sam blizu,svaki je dan novo mučenje u nizu...

Ta savjest me muči, sagriješih, znam,i grize me očaj i muči me sram,tišti tjeskoba i krivnja me gazi,otišao sam po krivoj životnoj stazi.

Sad krv ja vidim i lica im blijedai kosa od krvi slijepljena, sijeda,sklupčala se kraj beživotna tijela,lica im hladna, smrtnički bijela...

Ah, zašto sam zaboga u svijetu bez snovapomislio da osveta će biti moja?Ah, zašto sam uzeo pravdu u ruke?Sad strah me pritišće i zadaje muke...

I tebe, Aljono, sad nosim na duši,taj zločin me prati, krivnja me guši.Slike me proganjaju, ja mira nemam,za oprostom žudim, kajanje spremam...

Ali što će onda majka i sestra draga?Ja znam da moram otići bez traga,ali tko će onda da im suze briše?Oh, dosta je, ja zaista ne mogu višelagati svuda i svima u oči,sad znam da je gotovo, Petroviču ću poći,sve ću mu reći da prekinem lažijer on sve zna i znam da me traži...Ah, smiri se, ludo, ta dokaza nema,nikakva se optužnica protiv tebe ne sprema Ne srljaj u propast, ti jadna budalo,Zar ti do majke nije stalo?!Jer što će ona, sirotica bijedna?Zar njena dobrota žrtve nije vrijedna,kad pogleda u oči sina kome sudezar želiš da jadnicu sram bude?

Da, slomi joj srce jednom za kraj,priznaj joj strašan zločin taj,reci joj: „Majko, ja ubih te dvije ženei uskoro će policija doći po mene.Od sada, vjeruj, crno mi se pišei možda me nećeš vidjeti više,ali bio sam preslab za izazove nove,ja ubio sam s njima i svoje snove!“

Stišaj se, dragi, suspregni suze,Što Bog ti dade, Sotona uze,i pogledaj oko sebe to trulo čovječanstvo,ta gdje li leži njihovo dostojanstvo?Gdje im je sada moral tako vrijedan?O, kako je svijet postao bijedan...

I njima da se žrtvuješ, bacaš pod noge?Njima, istima što zgazili su mnogebez imalo poštovanja, milosti i časti...A, ne, Rodja, tako nisko ne možeš pasti!

Ali Sonja je u pravu, pobjeći ne mogu,sakriti se mogu svima, ali ne Bogu,kaznu želim i zaslužujem, znam,otići ću do Petroviča sam,i reći mu ono što pratit će me dok sam živ,za smrt onih žena samo sam ja kriv!

Jer od onog dana ne živim, ja lutam,po savjesti svojoj besciljno plutam.Ne mogu se otarasit tog strašnog činai žalim što nisam umro s njima!!!

Mia Mlinar, 3. d

172

Zbirka soneta 2.g razreda

173

174

Croteamovci-magistri ludiMajstori igrica i tate Serious Sama dečki su iz naših klupa

Croteam je tim mladih programera, dizajnera, um­jetnika i igrača sa sjedištem u Zagrebu, koji su prvi zaboli našu zastavu u igračke odjele američkih rob­nih kuća i natjerali recenzente igara da izvuku atlase. Kao visibabe potencijalne domaće igračke industrije su se, nakon svog prvog shootera, odjednom našli pod reflektorima informatičkih medija diljem svijeta. (BUG br. 136., ožujak 2004.)

Zametak genijalnosti Croteama svakako tre-ba potražiti u hodnicima i učionicama naše

Škole. Naši bivši učenici Roman Ribarić, Dean Sekulić, Davor Hunski i Davor Tomičić, svi iz istog razreda, pripadali su posljednjem naraštaju OC Nikola Tesla. Maturirali su 1991. godine kao prirodoslovno-matematički tehničari, a prirodo-slovno-matematički program te je godine preuzela i nastavila naša Gimnazija.

Razred 4i5 bio je izniman, pravi rasadnik mladih i nadarenih informatičara od kojih su mnogi nas-tavili tim putem i postali inženjeri i profesori ili još i slavni programeri, dizajneri i umjetnici. Ostali smo povezani dugogodišnjim prijateljstvom, prava su i divna škvadra. Razred sve ove godine održava vezu s bivšom školom. Svakih pet godina okupi-mo se u zdravlju i veselju te prebiremo po starim i novim uspomenama. Uvijek je s nama i njihova omiljena profesorica matematike Dijana Sviličić. Prošle godine, u lipnju 2006., proslavili smo 15. obljetnicu njihove mature. Naravno, s nama su bili i Croteamovci na čelu s direktorom Romanom. Croteam danas broji dvadesetak zaposlenih i dalje je vrlo uspješan. Saznajmo što je napisano o njiho-voj uspješnoj karijeri i svjetskoj slavi:

“Kada upadnete u oči id­evu čudotvorcu Johnu Carmacku i kad vas na sva usta hvali LevelLord, nije teško zbrojiti dva i dva. Croteam je došao da ostane!”

O čemu je ovdje riječ? Pa kao što svaki pravi gamer zna, Hrvatska nije poznata u svijetu samo po vrhunskim sportašima i bračkom kamenu, nego i po grupici gamerskih entuzijasta koji su se prije nekoliko godina probili na svjetsko tržište videoi-gara svojim vrhunskim FPS proizvodom Serious Samom, te engineom koji je pokretao istu igru, koji je između ostaloga bio 2001. proglašen engineom godine, kao što je i Serious Sam bio proglašen igrom godine!

I sada, nekoliko godina kasnije, imamo opet tu istu grupicu programera, ovaj put s većim budžetom, što je vjerojatno posljedica izvrsnog us-pjeha prethodnika, opet spremnih prkositi velikim korporacijama kao što su Ubisoft, Id software itd.

Porazgovarali smo s dečkima iz Croteama na-kon što je u SAD-u objavljena njihova igra Serious Sam. Igra je “prva liga”.

Q: Croteam je počeo s radom za vrijeme Amige. Možete li nam malo ispričati kako ste počeli i kako ste okupili tim? Recite nam ponešto i o svakom članu Croteama – ime, što radi, starost, hobiji, crne tajne iz prošlosti itd.

A: Okupili tim? Pa nismo imali što okupljati. Svih nas par (6 komada, točnije) smo frendovi, ili iz srednje škole ili s Amiga scene, pa smo tako jed-nog dana rekli - ajmo mi igricu napraviti. Bio je to nogomet za Amigu (Football Glory). Dobra stvar! Poslije je bilo za PC (floppy i CD verzija), pa In-door varijanta, pa još neke sitne igrice ... i onda ... PUF! ... početak Serious Sama. Znali smo da je zezanciji kraj i da više ništa neće biti kao prije! …

Priredila: Neli Mindoljević, prof.

175

Roman Ribarić

Davor Tomičić

Davor Hunski

U žaru stvaranja (u sredini: Dean S.)

Dean Sekulić

176

Davor NikolićPredsjednik Nacionalnog vijeća učenika Republike Hrvatske, glasnogovornik UN­ovih Milenijskih cilje­va razvoja u RH i dobitnik Priznanja za izniman doprinos ugledu Škole 2007. g.

“Po dobrim cestama i dobrim školama, poznaju se do­bre države.”

O HNOS-u i reformi obrazovanog sustava u cjelini

Sredinom 2005. g. osnovano je Nacionalno Vijeće Učenika RH, predstavničko tijelo gotovo 600.000 hrvatskih učenika te savjetodavno tijelo Ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Vijeće čini 21 član, po jedan predstavnik osnovne ili srednje škole svake županije.

Na prekretnici između tradicionalnog i mo-dernog sustava obrazovanja, hrvatski učenici dobili su svoje predstavničko tijelo. To možemo nazvati velikim uspjehom. No, budući da je na neki način u obrazovni sustav uključena cjelokupna zajedni-ca; 600.000 učenika, 1.200 000 roditelja i ostali, još veći uspjeh za naše društvo uspjeh je reforme sustava osnovnog i srednjeg obrazovanja. Jedan od inovativnih rezultata te reforme jest HNOS – Hrvatski Nacionalni Obrazovni Standard za osnovne škole, standard koji omogućuje pristup obrazovanju učenika osnovnih škola na potpuno nov, moderan i kreativan način. HNOS je potpu-no nov program u našem školstvu s pomoću kojega učenici kroz igru usvajaju znanja, uz mentorstvo nastavnika oslobađaju svoju kreativnost i rješavaju

se nepotrebnog stresa. HNOS je standard za školu po mjeri učenika. Školu, u kojoj će se cijeniti svaka nova ideja i dašak inovativnosti, jer ipak, ideje su nositelji razvoja i u današnjem svijetu jamac uspje-ha. I zato se opravdano kaže da tko ima bolju ideju, ima i bolji uspjeh, no i najbolja ideja u pogrešnom trenutku osuđena je na propast. Sustavna reforma hrvatskog obrazovanja stigla je možda i prekasno i zato je potrebno nadoknaditi dostižnu prednost pred modernim zemljama, ali uz oprez, naravno. Nacionalni obrazovni standard prvi je, a možda i najvažniji korak u stvaranju modernog obrazovan-ja u Hrvatskoj. Standardu je značenje još i veće kad znamo da su najveći problemi učenika ocjenjivanje, preopširnost gradiva i subjektivnost nastavnika. Vjerujem da HNOS, barem u jednoj mjeri, može ukloniti taj kamen spoticanja u suradnji nastavnika i učenika – ocjenjivanje. Jednaki spomenuti prob-lemi posebno se primjećuju i u srednjim školama. Potrebno je rasteretiti i enciklopedijske školske programe koje opterećuju učenike, kao i opremiti područne osnovne, strukovne, umjetničke i sve os-tale škole kako one škole koje se nalaze na udaljen-im planinskim i otočnim mjestima kvalitetom nastave ne bi zaostajale za školama u većim grado-vima, pa makar se nastava na otocima održavala i za nekolicinu učenika.

Ukoliko će i tada nastavnik znati i umjeti oslo-boditi potencijalnu kreativnost u učenika, prenijeti svoje znanje na mlađe naraštaje i pritom nastojati biti objektivan i pravedan, uspjeh i obostrano zado-voljstvo u radu i učenika i učitelja bit će zajamčeni. I upravo zato ključ uspjeha učenika u rukama je nastavnika. Jedna stara njemačka poslovica kaže: «Po dobrim cestama i po dobrim školama, poznaju se dobre države».

Gotovo odlične autoceste zasigurno imamo. Tek kada mjerodavne institucije, ravnatelji, nas-tavnici, ali i učenici uvide da na svima nama leži velika odgovornost te da smo svi dužni svojim razmišljanjima, idejama te argumentiranim kriti-kama pridonijeti poboljšanju kvalitete obrazovnog sustava, tada ćemo imati i vrlo dobre škole i još bolju državu.

Davor Nikolić4. e, 2006./2007.

177

178

Humanost na djelu

Povjesničari humanitarci

Profesorica Nikolina Talargić godinama okuplja svoje učenike u plemenitim ciljevima.

Povijest nas uči o ljudskim nevoljama i patnjama pa su povjesničari posebno osjetljivi na brojne prob-leme u današnjem društvu. Učimo djecu da se život i povijest sastoje od niza „malih“ stvari i događaja koji zajedno čine cjelinu. Smatramo da je svaka pomoć dobrodošla onome tko ju treba i da svi tre-bamo biti osjetljivi na probleme naših sugrađana.

S tim ciljem, posebno smo aktivni u provođenju humanitarnih akcija u čijoj realizaciji sudjeluju naši učenici. Svakako treba spomenuti akciju pri-kupljanja novčanih priloga za ugrađivanje pužnice uha malom Patriku Pišteku, zatim dugogodišnju suradnju s Centrom za gluhonijemu djecu Slava Raškaj, suradnju s Domom za napuštenu djecu u Nazorovoj ulici te suradnju s neonatološkim odje-lom Bolnice sestara milosrdnica.

Riječi profesorice Talargić

Aktiv hrvatskoga jezika s učenicima prikuplja knjige

Od humanitarnih akcija, posebno smo ponosni na prikupljanje knjiga među učenicima i zaposle-nicima škole za knjižnice u Vukovaru i Kupresu, a najviše smo prikupili za Gradsku knjižnicu u Jelsi na otoku Hvaru. Potpuno je uništena u požaru 2004., a vrijedan je spomenik hrvatskoga narodnoga pre-poroda iz 19. st. i prva javna čitaonica na hrvatskim otocima. Prikupljeno je oko 1000 knjiga, najviše u cijeloj akciji lista ‘Slobodna Dalmacija’. Akciju su provele prof. Neli Mindoljević i knjižničarka prof.

Marinka Cirković, a ‘Slobodna Dalmacija’ istakla je doprinos naše Gimnazije posebnim člankom pod simpatičnim naslovom ‘’Zagrepčani prikupili najviše knjiga za Jelsu’’.

Božićni sajam

Uoči Božića 2006. godine organizirali smo dvod-nevni Božićni humanitarni sajam. Bilo je živo i ve-selo, učenici su uredili svoje učionice, kino dvoranu, hodnike i stubište te donijeli mnogo darova, kolača i osmjeha. Nakon svega osjećali smo se dobro.

Doručak u Desetoj

za djecu u Nazorovoj

humanitarne aktivnosti

179

Učenici naše škole i

maleni L. u Bolnici sestara milosrdnica (neonatološki odjel)

180

U najboljem društvu

Osmjesi su mamili skoro bolje od kolača

181

U dvorani sve vrvi

Cvjetanka Božanić viđena je na više mjesta u isto vrijeme

Razrednik 3. i sa suprugom imao je

bogat štand

182

Dobre duše

Razred 3.d dva puna dana prodavao je u učionici i u

hodniku te zasluženo dobio ravnateljičinu nagradu

– slobodan dan!

Prodavali smo ‘’proizvode’’ sa znakom X. gimnazije

183

Školska putovanja i izleti

Profesorice Bašić i Kadić s učenicima na vrhu Barcelone, na vrhu svijeta

Prijateljice i kolegice Anđelka

Dulčić i Roksanda Smolčić Krnić na

izletu

184

La bella Italia! Druženje u Firenzi i Pizi

Disneyland u Parizu za velike i male (profesorice Rakoci, Talargić

i Butković)

Tko je junak pravi? (Budimpešta, maturantica

i prof. Matasović)

185

I mi smo tu bili… i vi ćete biti… (Barcelona)

Na ulazu u vodeni raj u Španjolskoj

Zlatna Praha u osvit devedesetih

186

Lloret de Mar, ah, bazeni, diskači, zabava u hotelu – to su uspomene!

Noć vatrenog flamenca, sangria i pjesma, naša cura pobjeđuje u plesu

I profesorica španjolskoga

Cvjetanka Božanić ušla je u najuži krug

Djevojke Matasović, Kadić, Martinec i Bašić zasjenile su Čarobne fontane u Barceloni

187

Negdje u Italiji, tko zna gdje, glavno da smo zajedno

Monte Carlo u Monacu: samo ispred kockarnice!

Nica u Francuskoj, povratak – Neli i

Cvjetanka u društvu pokojnog kolege Branimira Ilića

188

Dva Romea u Veroni iskaju buduću ljubavnu sreću

Gardaland nas vraća u djetinjstvo od kojeg se nikad ne udaljavamo u životnom krugu

Na Dan škole u Grazu – svake je godine sve

ljepše!

189

Maškare‘’Maškare, ča mogu maškare...’’

‘’Ludi noriju svaki dan, a pametni samo na fašnik’’, naš je moto.Prvaši obično ne vjeruju da mi uistinu organiziramo prave maškare pa se većina ne maškara. U drugoj godini se okuraže, a u trećoj i četvrtoj osvajaju glavne nagrade za ideje, trud, maštovitost i entuzijazam. Pa

smo tako imali bezbroj vještica, vila, trbušnih plesačica, doktora, vojnika, transvestita, kraljeva, životinja...

A ni naše profesorice se ne daju... Svake godine ih predvodi glavni kuhar, prodavačica ljubičica, Harry Potter, šerif ili tko bi se sve sjetio kako nam

izgleda ravnateljica.Nagrade? MLJAC, MLJAC, puna velika kutija slasnih fašničkih krafna

za čitav razred.Nastava? Ma dajte, molim vas. Maskirane toga dana nitko ne ispituje.

Da je barem fašnik svaki dan!.

Mozartova je godina

190

Neki novi vjetroviKoka Čuča pobijedila je i izašla u Jutarnjem

Stručno povjerenstvo za krafne

Hrvat vrijedan kao mrav – učenik X. gimnazije

ulazi u EU!

191

Galerija različitih svjetova ­ prepoznajete li ih?

I učenici su lijepi u svojoj različitosti

192

Šerif Roxando Smola Kunić – sitan al’ dinamitan!

Svi smo zaslužili te krafne!

Zanosne Esmeralde

193

Božićne priredbe idomjenci za učenike

Slika sve govori

Pokus je u tijeku

194

Publika već pozorno prati program

Maša je naša najbolja recitatorica

195

Današnji TV voditelj Igor na početku karijere

Domjenak počinje

Latica i Ana

196

Djed božićnjakdjeci zaposlenika

Predstava samošto nije započela...

Sad će, sad će!

Pa to je jako zanimljivo!

197

Rekao nam je da moramo biti dobri

A sad čekamo vreću

Svega tu ima za nas!

Pa fino je u bakinoj školi...

198

Domjenci za zaposlenikei umirovljenike

Često se i rado okupljamo u velikom broju i veselju

Naša najdraža Breskva odlazi u mirovinu

199

Odmah nam je dala do znanja da je odlazak prividan. Nazočni su to primjereno saslušali…

Laci (desno) nam uvijek donese svježe viceve i novosti iz ‘’stranke umirovljenika’’

Znamo mi tako i u zbornici češće ‘’obilježavati’’

Maturalne večere

Svečane maturalne večere tradicionalno slavimo u uglednom hotelu u središtu grada. Naša ogromna škola za to odvaja dvije večeri, za

dvije smjene. Netom nakon norijade nismo prepoznatljivi: elegantni u svečanim odijelima i haljinama plešemo do zore i ludo se zabavljamo.

Program bude bogat i raznolik, svaki bend nam je dobar, profesorisu nekako drugačiji u dva ujutro, a ravnateljica još dijeli i bogate nagrade.

Razred koji pripremi najkreativnije predstavljanje dobije na dar jed­nodnevni izlet u rujnu, kad smo već studenti.

Nitko ne zaboravlja taj dan.

Okupljamo se, gledamo se...

200

Roditelji u očekivanju svečanog plesa

I to smo dočekali...

201

202

Baš smo zgodni

Odrasli u predahu,uvijek tu pored nas

203 Poslije smo se zanijeli… sve do jutra

204

Posložili se profesori kao učeniciw godinama pred ‘’Ptičicom’’!

205

A sad matura i početak vremena prebiranja po uspomenama…

206

207

Što želimo

X. gimnazija „Ivan Supek“ sutra

Pišući tekstove ovog Ljetopisa, prisjetili smo se mnogih dobrih, ostvarenih planova, mnogih uspjeha učenika koje osjećamo kao svoje osobne, ali i

nerealiziranih želja, planova i vizija.Sjetili smo se svoga rada, uloženoga truda, svojih propusta i pogrešaka.

Razlučili smo važno od manje važnog, ono što je bilo i prošlo od onog što treba nastaviti ili započeti.

Brojna su područja znanja i sposobnost i bezbrojni su načini njihova prihvaćanja i usvajanja, no još su brojnije sklonosti i želje naših učenika,

a upravo je naša zadaća doprinijeti njihovu cjelovitu oblikovanju u kulturne i moralne ljude. Zadaća je ta sve samo ne laka, no za marljiva

i predana čovjeka časna i zahvalna. Mogu samo poželjeti da nas sve nadahne čežnja za mirom čovjeka čije ime sada nosimo, akademika, no

prije svega istinskog čovjekoljupca, Ivana Supeka. Nabrajanje svih projekata i planova koje provodimo, pripremamo i planiramo i svih poslova, kako svakodnevnih redovnih od tehničkih,

programskih, odgojnih, učiteljskih tako i vezanih za ostvarenje naše vizije Gimnazije, neostvarivo u ovom Ljetopisu. Za to bi trebalo pisati novu knjigu, a kada ona jednoga dana bude napisana, svjedočit će o našem

ustrajnom radu na putu k cilju.

Roksanda Smolčić Krnić, dipl. ing.

208

209

Popis zaposlenika X. gimnazije od osnivanja

210

1. ANĐELIĆ ANA – prof. engleskog jezika i književnosti, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 2001.)2. BAČIĆ MELITA – prof. engleskog jezika i književnosti, sporazumni raskid (1. 9. 1991. – 7. 9. 1992)3. BALESTRIN DUBRAVKA – prof. njemačkog jezika i književnosti te povijesti umjetnosti, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 2006.)4. BAŠLIN-FATIČIĆ BOJANA – prof. povijesti umjetnosti (od 1. 9. 1991.)5. BENCO ZDRAVKA – prof. zemljopisa, pokojna (1. 9. 1991. – 30. 10. 1998.)6. BERTA NADA – spremačica, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 3. 1993.)7. BETTINI VESNA – prof. engleskog i njemačkog jezika i književnosti, sporazumni prekid (1. 9. 1991. – 10. 4. 1994.) 8. BILIĆ MARINA – dipl. ing. matematike, mirovanje prava (1. 9. 1991. – 5. 10. 1991.)9. BILIĆ ZLATA – dipl. historičar umjetnosti i dipl. filozof (od 1. 9. 1991.)10. BRESTOVEČKI ANKICA – ekonomski tehničar, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 12. 2004.)11. BUTKOVIĆ-PAVLEK MILICA – dipl. ing. biologije (od 1. 9. 1991.)12. CIRKOVIĆ MARINKA – prof. komparativne književnosti te njemačkog jezika i književnosti (od 1. 9. 1991.)13. CRNOBRNJA ANGELA – prof. latinskog jezika i književnosti, sporazumni raskid (1. 9. 1991. – 8. 9. 1991.)14. CVELBAR MARIJA – dipl. ing. kemije, mirovina (1. 9. 1991. – 7. 3. 2004.)15. ČEJKA LADISLAV – prof. geografije, mirovina (1. 9. 1991. – 28. 2. 1998.)16. ČIZMAR ŽELJKO – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti te filozofije (od 1. 9. 1991.)17. DEBELJAK IVAN – dipl. ing. matematike, mirovina (1. 9. 1991. – 28. 2. 1994.)18. DOLIČKI DANICA – prof. povijesti i filozofije, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1997.)19. DOMAZET SLAVKO – prof. biologije, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1992.)20. DULČIĆ ANĐELKA – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti te komparativne književnosti (od 1. 9. 1991.)21. ĐAKOVIĆ RADOVAN – prof. obrane i zaštite, sporazumni prekid (1. 9. 1991. – 10. 2. 1993.)22. EREŠ ANA – prof. hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti (od 1. 9. 1991.)23. GALOVIĆ JADRANKA – prof. matematike s fizikom (od 1. 9. 1991.)24. GARDILČIĆ MIROSLAV – prof. grčkog i latinskog jezika i književnosti, sporazumni raskid (1. 9. 1991. – 31. 8. 1994.)25. GJERGJIZI IRENA – prof. filozofije i sociologije (od 1. 9. 1991.)26. GJURA IVAN – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)27. GOJIĆ VERKA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)28. HANICH MARKOV VALERIJA – prof. fizike i kemije (od 1. 9. 1991.)29. SKOČIR VESNA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)30. HORVAT-OPAČIĆ LJUBICA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)31. HRŽAN MARICA – daktilograf, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 6. 2004.)32. ILIĆ BRANIMIR – prof. povijesti, pokojni (1. 9. 1991. – 20. 6. 1996.)33. JURKIĆ LJERKA – prof. hrvatskog ili srpskog jezika i jugoslavenskih književnosti (od 1. 9. 1991.)34. JUSTINIĆ MAJA – prof. matematike s nacrtnom geometrijom (od 1. 9. 1991.)35. KATALINIĆ ZLATICA – spremačica, sporazumni prekid (1. 9. 1991. – 25. 12. 1991.)36. KERNER JASMINA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)37. KLEPAC MARIJA – prof. matematike (od 1. 9. 1991.)38. KMEZIĆ MILENA – dipl. ekonomist (od 1. 9. 1991.)39. KRANJČEC SMILJANA – prof. fizike i matematike (od 1. 9. 1991.)40. KUNČEVIĆ-ŠILIĆ VESNA – prof. filozofije (od 1. 9. 1991.)41. KUŠAN-PRIBANIĆ LJERKA – dipl. ing. fizike, mirovina (1. 9. 1991. – 1. 3. 1998.)42. LIMIĆ BISERKA – mr. sc. iz područja lingvistike s posebnim osvrtom na engleski jezik, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 9. 2002.)43. LOVRIĆ VILMA – dipl. ing. fizike, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1994.)44. MAJSTOROVIĆ MARIJA – prof. biologije s kemijom (od 1. 9. 1991.)45. MANDIĆ-POŽGAJ ZOJA – prof. engleskog jezika i književnosti te ruskog jezika i književnosti (od 1. 9. 1991.)46. MARKOVIĆ MILVIJA – prof. engleskog jezika i književnosti, sporazumni raskid (1. 9. 1991. – 31. 8. 1994.)47. MATIJAŠIĆ DANICA – prof. hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti (1. 9. 1991. – 28. 2. 1994.)48. MEDENICA NADA – dipl. muzikolog (od 1. 9. 1991.)49. MIĆUNOVIĆ JASNA – prof. fizike (od 1. 9. 1991.)50. MIJATOVIĆ-FERENČINA VLASTIMIRA – prof. psihologije, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1995.)51. MILOŠEVIĆ BRANKO – mr. književnosti, pokojni (1. 9. 1991. – 31. 8. 1993.)52. MINDOLJEVIĆ NELI – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti te filozofije (od 1. 9. 1991.)53. PAHEK ANA – portir, mirovina (1. 9. 1991. – 28. 2. 1994.)

211

54. PERKOVIĆ ANTE – mr. fizike, dipl. teolog (od 1. 9. 1991.)55. PERNJEK MARIJA – upravni referent, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 3. 1999.)56. POLJAK JURE – nastavnik tjelesne kulture, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 1. 1992.)57. RAKIJAŠ ANKA – prof. hrvatskosrpskog jezika i jugoslavenskih književnosti (1. 9. 1991. – 31. 8. 2005.)58. RAKOŠ LIDIJA – dipl. ing. kemije, prijelaz u Tehničku školu (1. 9. 1991. – 31. 8. 1992.)59. SLAVIKOVSKI-ESTER ANTONIJA – prof. filozofije, mirovina (1. 9. 1991. – 17. 10. 1993.)60. SMOLČIĆ MARIJA – prof. hrvatskog jezika i književnosti, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1999.)61. SMOLČIĆ KRNIĆ ROKSANDA – dipl. ing. kemije, ravnateljica škole (od 1. 9. 1991.)62. STOJANOVIĆ ANICA – učitelj (radila u učeničkoj referadi), mirovina ( 1. 9. 1991. – 30. 9. 1994.)63. SUČIĆ NEVENKA – prof. engleskog jezika i književnosti, mirovina (1. 9. 1991. – 28. 2. 1994.)64. SULIGOJ MLADEN – prof. fizičkog odgoja, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 2003.)65. GOJČETA GORDANA – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti, prelazak na drugi posao (1. 9. 1991. – 7. 9. 1997.)66. SVILIČIĆ DIJANA – prof. matematike (od 1. 9. 1991.)67. ŠANTAK AGATA – prof. matematike i fizike, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 12. 2004.)68. ŠIMUNKOVIĆ KATARINA – spremačica, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 5. 1996.)69. ŠINDLER ANKICA – NKV spremačica (od 1. 9. 1991.)70. ŠKOF BISERKA – prof. povijesti, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 2004.)71. TAUŠAN MANDA – dipl. ing. tehnologije, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 12. 2002.)72. ROMIĆ DRAGICA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)73. TOPREK ELIZABETA – spremačica, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 6. 1994.)74. TROMPETIĆ MARIJA – službenik, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 5. 1993.)75. TUDOR ĐURĐICA – prof. tjelesne i zdravstvene kulture (od 1. 9. 1991.)76. TURČIĆ-PRSTANČIĆ IVANA – mr. elektrotehnike, sporazumni prekid (7. 4. 1992. – 3. 9. 1995.) 77. WILHELM RENATA – dipl. ing. matematike (od 1. 9. 1991.)78. VALJAK VELIMIR – prof. matematike, fizike i kemije, mr. sc. (od 1. 9. 1991.)79. VLATKOVIĆ JASMINKA – dipl. ing. kemije (od 1. 9. 1991.)80. VUJEVIĆ ANTUN – dipl. ing. fizike (od 1. 9. 1991.)81. VUKOVIĆ IVICA – dipl. ing. matematike, sporazumni prekid (1. 9. 1991. – 22. 10. 1997.)82. URANKAR NADA – dipl. ing. matematike, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 1995.)83. ZUBAK MARIJA – spremačica, mirovina (1. 9. 1991. – 30. 12. 2000.)84. ŽELJEZNJAK IGNAC – dipl. ing. matematike, mirovina (1. 9. 1991. – 31. 8. 2003.)85. ŽUKINA ŽELJKO – prof. tjelesne i zdravstvene kulture (od 1. 9. 1991.)86. NOVOSELEC IVAN – elektromonter, sporazumni prekid (1. 9. 1991. – 31. 7. 1992.)87. MILOŠEVIĆ SUZANA – dipl. ing. fizike (od 1. 9. 1991.)88. ĆEJVAN DENIS – dipl. ing. elektrotehnike, radni odnos na određeno vrijeme (5. 9. 1991. – 31. 8. 1992.)89. KONJEVIĆ ŠTEFICA – inženjer strojarstva, stručni suradnik, pokojna (1. 9. 1991. – 12. 5. 2006.)90. BEŠENSKI VESNA – spremačica, sporazumni raskid (1. 9. 1991. – 2. 10. 1991.)91. CIGIĆ JASMINKA – prof. pedagogije i filozofije (od 23. 9. 1991.)92. MATOŠEVIĆ MARIJA – spremačica, mirovina (4. 10. 1991. – 31. 8. 1992.)93. ZORETIĆ IVAN, prof. filozofije i sociologije (od 1. 9. 1991.)94. MARKOV DRAŠKO – dipl. ing. matematike, pokojni (od 1. 9. 1991., preminuo 2005.) 95. HRENAR ZDRAVKA – dipl. ing. elektrotehnike, radni odnos na određeno vrijeme (18. 10. 1991. – 31. 8. 1992.; 16. 9. 1992. – 30. 4. 1993.) 96. KAPOR-NAJMAN SLAVICA – dipl. ing. matematike (od 25. 9. 1991.)97. TUŠEK NEVENKA – dipl . ing. kemije, prestanak razloga zasnivanja radnog odnosa (28. 10. 1991. – 28. 12. 1991.)98. TOMIČIĆ ĐURĐA – prof. latinskog jezika i književnosti, radni odnos na određeno vrijeme (1. 10. 1991. – 31. 8. 1992.; 15. 9. 1992. – 31. 8. 1993. i 6. 9. 1993. – 17. 11. 1993.) 99. BABIĆ JASENKA – ing. biotehnologije, mirovina (23. 9. 1991. – 30. 12. 2000.)100. DOLIČKI VIŠNJA – sporazumni raskid (3. 1. 1992. – 31. 10. 1993.) 101. ŽILJAK ALEKSANDAR – dipl. ing. elektrotehnike, radni odnos na određeno vrijeme (13. 1. 1992. – 31. 8. 1992.)102. FUNTEK KATICA – NKV, spremačica (od 13. 1. 1992.)103. SKENDEROVSKI ČEVSER – NKV, spremačica (od 14. 1. 1992.)104. PAPO ZLATA – prof. francuskog jezika i književnosti te komparativne književnosti (od 13. 1. 1992.)105. MIČIĆ DARIO – dipl. ing. fizike, radni odnos na određeno vrijeme (13. 1. 1992. – 31. 8. 1992. i 28. 9. 1992. – 12. 4. 1993. )106. BARTOLIĆ DUBRAVKO – prof. povijesti i geografije (od 23. 3. 1992.)107. BRŠANIĆ VLADO – prof. tjelesne i zdravstvene kulture (od 23. 3. 1992.)

212

108. BOROVIĆ BOJANA – prof. biologije (od 15. 9. 1992.)109. ERCEGOVIĆ IGOR – prof. njemačkog jezika i književnosti, sporazumni raskid (15. 9. 1992. – 30. 9. 1993.)110. DRAGOMANOVIĆ KSENIJA – dipl.ing. matematike, radni odnos na određeno vrijeme (15. 9. 1992. – 31. 8. 1993. i 6. 9. 1993. – 5. 9. 1994.)111. BALIKIĆ VERICA – prof. engleskog jezika i književnosti, sporazumni raskid (13. 1. 1992. – 31. 8. 1992. i 15. 9. 1992. – 31. 10. 1993.)112. ŠUPER PATRIS – dipl. geograf, radni odnos na određeno vrijeme (16. 9. 1992. – 31. 8. 1993.) 113. OBRADOVIĆ-MARTINEC BRANKA – prof. geografije (od 15. 9. 1992.)114. PLEČKO DUBRAVKA – prof. matematike, radni odnos na određeno vrijeme (23. 9. 1992. – 31. 8. 1993.)115. PUK ZRINKA – prof. matematike, radni odnos na određeno vrijeme (13. 10. 1992. – 30. 6. 1993. i 13. 9. 1993. – 31. 8. 1994.) 116. LUŠIĆ SONJA – prof. matematike, radni odnos na određeno vrijeme (26. 1. 1992. – 30. 6. 1993. i 13. 9. 1993. – 7. 1. 1995.)117. ŠTIRJAN DRAGO – PKV – portir (od 1. 3. 1993.)118. STOŠIĆ LJILJANA – NKV, spremačica (od 4. 3. 1993.)119. BANIĆ-ČOBANOV SMILJANA – mr. biologije (od 1. 9. 1993.)120. OBRADOVIĆ NINA – dipl. ing. fizike, radni odnos na određeno vrijeme (1. 10. 1993. – 16. 1. 1994.)121. BEDRICA-MAGDIĆ VJERA – prof. engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti (od 1. 10. 1993.) 122. ZLOPAŠA ŠIMUN – prof. matematike, sporazumni raskid, 1. 10. 1993. – 15. 1. 1995., radni odnos na određeno vrijeme (18. 1. – 31. 8. 1995.) 123. BOŽANIĆ CVJETANKA – prof. engleskog jezika i književnosti te španjolskog jezika (od 1 .11. 1993.)124. BARIĆ DAMIR – dipl. ing. fizike, prestanak potrebe za radom za povećan opseg posla (9. 11. 1993. – 31. 8. 1994.)125. SELAK ŠIMUN – prof. filozofije i latinskog jezika i rimske književnosti (od 18. 11. 1993.)126. JURIČIĆ DINKA – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti, sporazumni raskid (17. 1. 1994. – 31. 8. 1994.) 127. PLAVČIĆ MIRELA – prof. matematike, zamjena (7. 10. 1993. – 23. 12. 1993. i 17. 1. 1994. – 16. 8. 1994.)128. ERCEG-VUKIĆ LJILJANA – prof. fizike (od 17 . 1. 1994.)129. HIBLER-GOBOVIĆ VESNA – prof. engleskog jezika i književnosti te opće lingvistike (od 17. 1. 1994.)130. VUKIĆ MARKO – dipl. geograf (od 1. 2. 1994.)131. SERTIĆ LIDIJA – dipl. iur., prestanak potrebe za radom djelatnice (1. 3. 1994. – 31. 8. 1995.)132. TANASOVSKI VESNA – dipl. klasičar, zamjena (1. 3. 1994. – 15. 2. 1995.)133. JAGIĆ JANKO – VKV, domar (od 7. 4. 1994.)134. BENAKOVIĆ ANKA, kemijski tehničar (od 15. 5. 1994.)135. OSMANOVSKA VASVIJA – spremačica, pokojna (16. 5. 1994. – 13. 5. 1997.)136. JURKIĆ VESNA – ekonomski tehničar, prestanak potrebe za radom (24. 8. 1994. – 17. 9. 1995.)137. HORVATH MARINKOVIĆ NELDA – prof. engleskog jezika i književnosti te talijanskog jezika i književnosti, sporazumni prekid (15. 9. 1994. – 11. 10. 1998.)138. MATASOVIĆ TAJANA – ANA MARIJA – prof. latinskog jezika i rimske književnosti te indologije (od 23. 9. 1994.)139. MILATIĆ ŽELJKO – prof. fizike, zamjena (28. 9. 1994. – 31. 8. 1995.)140. LALIĆ MARA – dipl. ing. biotehnologije, promjena staža osiguranja (1. 10. 1994. – 31. 1. 1995.) i rad na određeno vrijeme (1. 2. 1995. – 31. 8. 1995.) 141. VAMPATIĆ ZLATA – spremačica, preseljenje u drugi grad (3. 10. 1994. – 15. 7. 1998.)142. BAŠIĆ JADRANKA – prof. jugoslavenskih jezika i književnosti te opće lingvistike (od 8. 10. 1994.)143. PEŠUŠIĆ NEVENA – prof. engleskog jezika i književnosti te talijanskog jezika i književnosti, sporazumni prekid (19. 10. 1994. – 5. 9. 2004.) 144. VEBER JASMINKA – prof. engleskog jezika i književnosti te francuskog jezika i književnosti (od 31. 10. 1994.)145. ŠPILJAK VIŠNJA – prof. njemačkog jezika i književnosti te povijesti umjetnosti (od 8. 11. 1994.)146. GAĆINA DAJANA – prof. povijesti i fonetike (od 14. 11. 1994.)147. LEMO IVANKA-KATARINA – prof. geografije (od 13. 9. 1993.)148. POŽAR MIRJANA – upravni pravnik, mirovina (16. 10. 1995. – 27. 4. 2006.)149. TALARGIĆ NIKOLINA – prof. povijesti (od 16. 10. 1995.)150. KLENOVŠAK LIDIJA – prof. povijesti, zamjena (22. 1. 1996. – 31. 8. 1998.; 23. 11. 1998. – 31. 12. 1998.; 1. 2. 1999. – 11. 4. 1999., 6. 10. 1999. – 16. 1. 2000.; 20. 3. 2000. – 8. 5. 2000.; 26. 10. 2000. – 14. 1. 2001.)151. BALČIN ŽANETA – prof. hrvatskog jezika i književnosti, zamjena (1. 2. 1996. – 31. 8. 1996.)152. SRUK IVAN – NKV, portir (od 7. 5. 1996.)

213

153. FRANJIĆ MIROSLAV – prof. hrvatskog jezika i književnosti, zamjena (7. 5. 1996. – 31. 8. 1996.)154. SKENDEROVIĆ LJILJANA, prof. njemačkog jezika i književnosti i povijesti (od 13. 9. 1993.)155. CIGLAR ANDREJ – prof. povijesti, zamjena (9. 9. 1996. – 31. 8. 1997.)156. VIDOVIĆ ĐENA – dipl. iur. (od 1. 10. 1996.)157. PALIĆ-JELAVIĆ ROZINA – prof. glazbene umjetnosti, promjena satnice (1. 10. 1996. – 21. 8 .1997.)158. MOČAN ELIZABETA – prof. informatike, prelazak na drugi posao (7. 10. 1996. – 1. 2. 1998.)159. BABIĆ-ĐAKIĆ MIRA – spremačica (7. 10. 1996. – 4. 11. 1999.)160. RISTIĆ GORDANA – prof. psihologije, promjena satnice (31. 1. 1997. – 30. 9. 1997.)161. SOČAN-KANTOCI MARIJANA, prof. geografije (17. 2. 1997.)162. BOGOJEVIĆ RADA – NKV, spremačicA (od 13 . 3. 1997.)163. JERBIĆ GORDANA – spremačica, radni odnos na određeno vrijeme (17. 3. 1997. – 31. 12. 1997.)164. KUSTURA SALVADORA – prof. hrvatskog jezika i književnosti (od 10. 9. 1997.)165. TOMAŠINJAK MLADEN – prof. hrvatskog jezika i književnosti, radni odnos na određeno vrijeme (10. 9. 1997. – 10. 12. 1997.)166. HERCIGONJA VESNA, prof. geografije (od 21. 11. 1997.)167. SKENŽIĆ STAŠA – prof. hrvatskog jezika i književnosti, obnašanje dužnosti u inozemstvu (od 1. 1. 1998.)168. BUŽANČIĆ MILE – informatičar (od 4. 2. 1998.)169. HERCEG VLATKA – prof. zemljopisa, promjena satnice (15. 1. 1998. – 31. 8. 1998.), zamjena (1. 9. 1998. – 31. 12. 1998.) 170. ALVIŽ BOŽENA – spremačica, zamjena (29. 5. 1998. – 22. 9. 1999.)171. LUKAČ MIŠE – vjeroučitelj, sporazumni prekid radnog odnosa (8. 9. 1998. – 31. 8. 1999.)172. JELAČA MARIJA – prof. komparativne književnosti i talijanskog jezika (od 7. 9. 1998.)173. SOLTYŠEK ANITA – prof. etike, zamjena (7. 9. 1998. – 31. 8. 1999.)174. DEIURI RENATA – prof. zemljopisa, sporazumni prekid radnog odnosa (20. 10. 1998. – 31. 8. 1999.)175. KELEMEN ANDREA – prof. zemljopisa, zamjena (19. 10. 1998. – 31. 3. 1999.)176. BORIĆ JADRANKA – spremačica, zamjena (27. 10. 1998. – 26. 1. 2000.)177. KRNIĆ JASNA – suradnik u razrednoj nastavi (od 1. 7. 2004.)178. GRAHOVAC NENAD – prof. glazbene umjetnosti, zamjena (5. 11. 1998. – 28. 2. 1999.)179. ZUBOVIĆ ALMA – mr. muzikologijske znanosti (od 11. 11. 1998.)180. ŽMIRE VUJEVIĆ SANDA – prof. hrvatskog jezika i književnosti, zamjena (1. 11. 1998. – 31. 8. 1999.)181. NOVOSEL FRANCES – prof. fizike i kemije (od 22. 3. 1999.)182. FUNTEK DEJAN – tehničar za elektrostrojarstvo, referent zaštite na radu, domar (od 19. 4. 1999.)183. PILSKI MARIJAN – domar, zamjena (1. 12. 1998. – 9. 2. 1999.; 28. 4. 1999. – 31. 8. 1999.)184. MAGZAN JELENA – dipl. kateheta (od 6. 9. 1999.)185. KADIĆ MARTINA, prof. hrvatskog jezika i književnosti (od 1. 9. 1999.)186. ŠAFRAN MIRJANA – KV, spremačica (od 6. 9. 1999.)187. ĆORIĆ IVANKA, prof. biologije i kemije (od 8. 9. 1997.)188. JELIČIĆ IVA – prof. informatike, prelazak na drugi posao (6. 9. 1999. – 31. 1. 2000.)189. IVEKOVIĆ ZDRAVKO – domar, zamjena (7. 9. 1999. – 31. 8. 2000.)190. KOSOVIĆ ANDREA – prof. hrvatskog jezika i književnosti (od 5. 10. 1999.)191. KLENOVŠAK LIDIJA – prof. latinskog jezika i književnosti, zamjena (6. 10. 1999. – 16. 1. 2000.; 20. 3. 2000. – 8. 5. 2000.; 26. 10. 2000. – 14. 1. 2001.) 192. LEBO ZRINKA – prof. njemačkog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti (od 18. 10. 1999.)193. PRODANOVIĆ BRANKA – NKV, spremačica (od 1. 2. 2000.)194. PAVLOVIĆ NADA – NKV, spremačica (od 2. 2. 2000.)195. RUDOLF NATAŠA – prof. fizike i kemije (od 2. 2. 2000.)196. GROZDANOVIĆ DUBRAVKA – prof. informatike, zamjena (16. 2. 2000. – 31. 8. 2000.)197. BJELAJAC IVO – prof. povijesti i filozofije (od 22. 2. 2000.)198. BARIŠIĆ MARIJA – prof. zemljopisa, zamjena (16. 3. 2000. – 31. 8. 2001.)199. GAJIĆ DRAGICA – SSS, spremačica (od 1. 2. 2001.)200. BUDOR DESPOT ANITA, prof. povijesti i filozofije (od 7. 2. 2001.)201. ŠINTIĆ IDA – psiholog, prelazak na drugi posao (23. 4. 2001. – 28. 2. 2002.)202. HORVATINOVIĆ ANITA – NKV, spremačica (od 8. 9. 2001.)203. MALEK MAŠA – prof. hrvatskog jezika i književnosti (od 11. 9. 2000.)204. GRACIN KREŠIMIR – prof. filozofije i opće lingvistike (od 10. 9. 2001.)205. CRNIĆ SILVA – prof. engleskog jezika i književnosti i sociolog (od 10. 9. 2001.)206. KOVAČ ĐURĐA – NKV, spremačica (od 13. 12. 2001.)

214

207. BALIĆ-LETINČIĆ MARIJANA – tajnica škole, zamjena (14. 1. 2002. – 24. 5. 2002.; 12. 9. 2002. – 15. 10. 2002.)208. JURIŠIĆ GORAN – prof. povijesti, zamjena (16. 1. 2002. – 30. 4. 2002.)209. JURIČIĆ IVA – psiholog, sporazumni prekid radnog odnosa (1. 3. 2002. – 4. 1. 2003.) 210. KOLAČKO MIHAELA – spremačica, prestanak potrebe za radom (15. 5. 2002. – 14. 2. 2003.)211. UCKEJEN MARTINA-MARINA – portir, prestanak potrebe za radom (9. 9. 2002. – 7. 1. 2003.)212. GARMA VINKA – prof. engleskog jezika i književnosti i talijanskog jezika (od 1. 10. 2001.)213. VRESK DAMIR – dipl. ing. matematike (od 2. 1. 2003.)214. KUHTA IVANA – prof. zemljopisa, sporazumni prekid (14. 1. 2003. – 31. 8. 2003.)215. ROTH MARIJA – prof. psihologije (od 16. 1. 2003.)216. PAVLETIĆ MISLAV – prof. zemljopisa, sporazumni prekid (1. 9. 2003. – 13. 5. 2004.)217. PIFAR-KAIN SANDRA – dipl. ing. prehrambene tehnologije (od 8. 9. 2003.)218. OPAČIĆ MILORAD – mr. informatike (od 10. 9. 2003.)219. MEHULIĆ IRENA – pedagog, zamjena (17. 11. 2003. – 31. 3. 2004.)220. FIKET ĐURĐICA – NKV, spremačica (od 19. 11. 2003.) 221. CURIĆ SANJA – prof. povijesti, zamjena (1. 3. 2004. – 26. 7. 2004.; 1. 12. 2004. – 1. 2. 2004. i 31. 1. 2005. – 5. 4. 2005.)222. ČUBRANIĆ-ULAGA MAJA – prof. latinskog jezika i književnosti, zamjena (10. 3. 2004. – 30. 6. 2004.)223. CRNKOVIĆ-KRANJČEC SANDRA – prof. talijanskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti (od 7. 9. 2004.)224. VUJEVIĆ MAJA – prof. povijesti i geografije (od 1. 9. 2004.)225. LUKIĆ MARTA – prof. hrvatskog jezika i povijesti, zamjena (27. 9. 2004. – 31. 1. 2005.)226. VUJČEC GRGUREC ANICA – spremačica, zamjena (9. 12. 2004. – 7. 2. 2005. i 15. 2. 2005. – 23. 1. 2006.)227. VRBAN ANA – prof. matematike, sporazumni prekid (7. 12. 2004. – 31. 8. 2005.)228. MATOKOVIĆ IRENA, ekonomist (od 1. 1. 2005.)229. KOZULIĆ HRVOSLAV – prof. latinskog jezika, promjena radnog mjesta (1. 4. 2005. – 31. 8. 2005.)230. FRKOVIĆ ŽELJKA – prof. fizike i matematike (od 5. 9. 2005.)231. GOJAK ARIJANA – prof. hrvatskog jezika i književnosti, zamjena (5. 9. 2005. – 31. 8. 2006.)232. PLENKOVIĆ ZLATKA – dipl. ing. matematike (od 5. 9. 2005.)233. SABOLIĆ BISERKA – NKV, spremačica (od 5. 12. 2005.)234. MUNJIĆ-VLAHOVIĆ STELA, prof. hrvatskog jezika i književnosti, zamjena (27. 2. 2006. – 30. 6. 2006. i od 1. 9. 2006.)235. KOSANOVIĆ RAJKA – prof. biologije i kemije, zamjena (1. 2. 2006. – 10. 2. 2006. i od 14. 3. 2006.)236. VUKIĆ DANIJELA, upravni pravnik (od 20. 3. 2006.)237. VARNICA VJEKA – nastavnik engleskog jezika (od 14. 7. 2006.)238. ŠTAJNOHER KREŠIMIR – prof. engleskog jezika i književnosti (od 1. 9. 2006.)239. PREBEG ŽELJKO – mr. znanosti iz područja tehničkih znanosti, polje kemijsko inženjerstvo, zamjena (od 1. 9. 2006.)240. SINGER DIANA – prof. talijanskog jezika i književnosti i engleskog jezika i književnosti, zamjena (1. 9. 2006. – 13. 2. 2007.)241. PICHLER SRĐAN – mr. znanosti iz područja prirodnih znanosti, polje Geoznanosti, grana Oceanologija (1. 9. 2006. – 6. 11. 2006.)242. KADOIĆ INES – prof. filozofije i sociologije, zamjena (14. 11. 2006. – 20. 12. 2006.)243. GRISOGONO DANIJELA, prof. geografije i sociologije, zamjena (od 6. 11. 2006.)

215

Popis maturanta X. gimnazije od osnivanja

216

1987

.Ra

zred

nica

:A

nton

ija E

ster,

prof

.Ir

ena

Bau

kG

orda

na B

eluž

ićT

omis

lav

Bož

inov

ićB

runo

Cig

rovs

kiA

nam

aria

Civ

idin

iD

raže

n Č

olja

Gri

gor Ć

orić

Dra

žen

Fran

jčić

Dra

žen

Her

endi

ćK

arm

en H

orva

tićSt

anka

Sun

čana

-Ju

reko

vić

Igor

Kan

cir

Žel

jka

Klja

jićD

ino

Kne

ževi

ćD

ino

Krp

anLj

ljana

Lam

ešić

Nik

ica

Liči

naIn

es M

alen

ica

Dar

ko M

arak

ović

Ved

rana

Mar

jano

vić

Tom

isla

v M

atek

Iren

a M

rkon

jić -

Mat

uza

Iren

a N

ovos

elV

edra

n O

žir

Rom

an P

artl

Dar

ko P

epel

nik

Pred

rag

Petr

ović

Dav

or P

iska

čM

arija

Puh

alo

Mir

jana

Rai

nH

rvoj

e R

auka

rM

aric

a R

ičko

Milj

enko

Rub

esIn

dram

ani S

harm

aM

eri S

ilić

Zde

nko

Sliš

kovi

ć

Vla

dim

ir S

tunk

ović

Gor

an Š

afar

Mir

osla

v Ša

jfar

Dam

ir Š

tefa

novi

ćD

ubra

vka

Tum

bri

Žar

ko V

ukad

inov

ićV

edra

na Z

akar

ijaA

len

Zan

jko

Razr

edni

k:A

ntun

Vuj

ević,

pro

f.N

even

Cuk

rov

Dam

ir C

vetk

oD

ario

Gen

zić

Edi

n H

odži

ćD

ejan

Kar

apan

dža

Zor

an K

rtin

ićZ

rink

o M

ikić

Žor

ži P

aro

Dun

ja S

tarč

ević

Peri

ca T

eklić

Ved

ran

Vuj

asin

ović

Tom

isla

v Z

voni

ćRa

zred

nica

:Le

a M

laka

r, pr

of.

Imer

Baj

ram

alji

Sanj

in Č

ipči

ćZ

oran

Ivan

čevi

ćD

raže

n K

ovač

ićSa

ša P

ećin

arD

avor

Str

iček

Elv

is Š

arac

Stje

pan

Vla

hovi

ćR

azre

dnic

a:Z

lata

Bili

ć, pr

of.

Fran

jo Č

ukR

ober

t Đur

anN

enad

Hre

novi

ćA

lan

Ilić

Igor

Vra

njic

an

1988

.Ra

zred

nica

:A

na A

nđeli

ć, pr

of.

Igor

Ber

gman

Razr

edni

ca:

Nad

a U

rank

ar, p

rof.

Ton

ći G

rmoj

aB

ojan

Lah

ovsk

yLi

dija

Pet

rić

Mar

io S

toja

novi

ć

1989

.Ra

zred

nik:

Ant

e Čiz

mić,

pro

f.N

enad

Aug

ustić

Dal

ibor

Biš

čevi

ćD

anilo

Bla

nuša

Igor

Bor

asR

atim

ir B

orši

ćB

ojan

a B

orzi

ćSi

niša

Brg

les

Dub

ravk

o B

ukvi

ćD

raže

n Č

ućek

Anđ

elko

Čur

ićSi

niša

Erc

egA

ntun

Gal

ićŽ

eljk

o G

rads

kiK

rist

ijan

Ilič

ićO

gnje

n Iv

anče

vić

Rom

ano

Jurč

ićM

ilan

Kan

jer

Žel

jko

Kar

talij

aPe

ro K

asal

oG

oran

Kob

erM

arijo

Mač

ekIv

an M

ihić

Ivan

Pav

kovi

ćIv

an P

avko

vić

Dom

agoj

Pav

linek

Josi

p Pe

rvan

Ivan

Pila

š

Nik

ola

Prib

Rad

osla

v R

ebić

Tom

isla

v R

užić

Dav

or S

vetli

ćJa

kov

Tad

ićM

ario

Tom

asK

osta

Vas

ilevs

kiZ

latk

o V

idić

Ivic

a V

ukM

ilutin

Zrn

ićRa

zred

nik:

Ant

un V

ujev

ić, p

rof.

Saša

Bok

oD

amir

Cer

ićM

ario

Dun

atov

Tom

isla

v Đ

idar

aG

vozd

en Đ

okić

Ale

n Fo

rjan

Gor

an H

orva

tićB

ojan

a H

raba

rSr

đan

Jonč

ićSi

niša

Kan

juh

Dra

žen

Kra

nžel

ićIv

an K

rišt

oR

adov

an K

urto

vić

Dav

or L

inar

ićIg

or M

arič

ićM

iros

lav

Mar

kić

Tom

isla

v M

arko

vić

Hrv

oje

Nik

olić

Ivan

Nik

olić

Dan

ko O

mrč

enD

ario

Orlo

vIg

or P

opov

ićT

omis

lav

Ren

ićK

reši

mir

Sar

ićM

arijo

Šim

unov

ićV

inko

Šim

unov

ićM

arko

Šlji

vari

ćD

arko

Vla

hovi

ćH

rvoj

e V

rane

kovi

ć

Razr

edni

ca:

Bise

rka

Škof

, pro

f.D

ubra

vko

Arb

anas

Kat

ica

Bab

ićB

oris

Ben

ceko

vić

Tom

isla

v B

erko

vić

Josi

p B

ilić

Nen

ad B

rkić

Silv

ijo Č

ambe

rK

reši

mir

Čan

ićD

avor

ka Č

ukel

jV

latk

a Ć

irak

Tat

jana

Dak

ićD

avor

Dea

nG

orda

na G

rah

Zor

an H

orva

tB

iljan

a Iv

aniš

And

rea

Jam

broš

ićM

artin

a Ju

niči

ćV

ladi

mir

Kar

min

čić

Žel

jka

Kef

elja

Gor

an K

rulja

cŽ

eljk

o Lj

upša

Tom

isla

v M

alvi

ćM

ilica

Mar

avić

Sanj

a M

avro

vić

Žel

jko

Mile

tićN

ataš

a M

ilivo

jevi

ćG

oran

Mum

elaš

Rob

ert M

urat

Đur

o N

ovak

ović

Ljilj

ana

Opa

laJe

roni

m P

arat

Ani

ta P

auko

vić

Duš

ko P

roda

novi

ćD

ean

Sude

cM

ario

Šik

lićV

edra

na Š

krab

oZ

drav

ko Š

najd

erA

len

Zul

fikar

paši

ć

Razr

edni

k:D

rašk

o M

arko

v, pr

of.

Den

is B

ajza

Tib

or B

osna

rV

anja

Buv

ačD

omag

oj C

rnić

Dav

or C

ukon

Tom

isla

v C

vilja

kT

omis

lav

Dui

ćB

rank

o Ja

nčik

ović

Mar

ko K

ljako

vić

– G

ašpi

ćD

amir

Kok

anov

ićSe

nad

Kul

enov

ićSt

jepa

n K

unšt

ekA

nte

Luki

nD

avor

Mat

ićH

rvoj

e M

išku

linE

lmed

in-

Nuh

bego

vić

Hrv

oje

Peh

Dom

agoj

Rad

ošSi

niša

Sen

ičić

And

rija

Šab

anD

amir

Tom

ljeno

vić

Gor

an T

urka

ljM

arko

Vid

anA

nton

io V

idek

aRa

zred

nica

: G

orda

naVo

dano

vić,

prof

.R

ober

t Adž

ićSa

ša A

man

ović

Mar

in A

ralic

aD

amir

Cim

perš

akD

ioni

z C

rnić

Din

ko Đ

omlij

aD

avor

Erc

egM

lade

n E

rjave

cT

omis

lav

Kar

l

217

Heb

elPr

edra

g H

rvoj

Zor

an Iv

anko

vić

Žel

jko

Jura

Žel

jko

Kaj

baK

rešo

Kez

ićN

enad

Kom

ušar

Dar

ko L

imov

Ivo

Mar

inK

reši

mir

Nov

akG

orda

n O

rlić

Mar

io P

avla

kT

omis

lav

Pla

včić

Mla

den

Ric

ijaš

Kre

šim

ir S

upan

cD

alib

or Š

kobi

ćR

onal

d Šk

rgat

ićŽ

arko

Zdo

rcŽ

eljk

o Ž

ufika

Razr

edni

ca:

Mar

ina

Bilić

, pro

f.A

nam

arija

And

rić

Gor

an B

ošnj

akD

alib

or B

rum

enZ

drav

ko B

ubni

ćT

omis

lav

Bun

tak

Stje

pko

Čič

akŽ

eljk

o D

ebel

jak

Ivic

a Fi

lipći

ćSa

nja

Fofo

njka

Gor

dana

Gre

gure

kD

arin

ka Jo

zić

Dam

ir Ju

rić

And

reja

Kar

ner

Nik

ola

Kat

ićZ

rink

a Le

skov

arT

atja

na L

onča

rec

Boj

ana

Mik

olac

iPe

tra

Mili

nkov

ićH

rvoj

e M

rkvi

čka

Ingr

id N

othi

g

Tih

ana

Pave

lićG

erha

rd P

avko

vić

Jasn

a Pe

kera

Nik

olin

a P

lavč

ićD

ubra

vko

Pulig

Boj

ana

Ris

ojev

ićPe

ro S

edla

rG

orda

n Sr

ića

Sam

ir Š

ečer

kadi

ćM

arija

Šuš

akPe

tar –

Aug

ustin

Vrd

olja

kG

oran

Vug

rine

cRa

zred

nik:

Beris

lav

Lišč

ić, p

rof.

Vla

sta

Arb

anas

Kre

šim

ir B

elšč

akH

rvoj

e M

arija

n B

ožič

ević

Trp

imir

Čiz

mić

Dra

žen

Đur

inić

Tom

isla

v Fi

lipaj

Lore

lla G

iord

ani

Mla

den

Hor

vat

Saša

Mar

ićB

ojan

Mih

anov

ićK

atar

ina

Mili

ćŽ

eljk

o O

tmač

ićO

gnje

n Pa

vlov

ićSe

id S

erda

revi

ćJo

sip

Sken

der

Tat

jana

Sm

olić

Sabi

na Š

krbi

naLi

dija

Tep

ešD

anie

l Mar

inV

alko

vić

Gor

dana

Vrg

a

1990

.Ra

zred

nik:

Alem

ko G

luha

k,

prof

.Ja

sna

Bož

ićM

iros

lav

Mut

akSa

ša R

akić

Dub

ravk

a R

asol

Razr

edni

ca:

Ana

Anđ

elić,

prof

.Sa

nja

Arb

anas

Peta

r Bak

ićD

arko

Bar

ićM

arija

Ber

ibak

Kat

arin

a B

istr

ović

-Dar

vaš

Dal

ija B

oroš

aLo

vro

Cel

io -

Ceg

aN

arci

sa C

igla

rZ

voni

mir

Crn

jac

Hel

ena

Cve

tkov

ićA

len

Čal

opek

Ale

nka

Dog

anG

oran

a G

ašlje

vić

Mar

tina

Gju

rin

Kar

olin

a G

rile

cD

amir

Juri

caSi

mon

a K

nupl

ežK

reši

mir

Kos

tela

cD

uško

- Iv

ica

Laz

anja

Dar

io L

jušt

ina

Zla

tko

Sedl

arA

ndre

ja Š

ante

kT

erez

ija Š

ola

Nat

alia

Štu

kaM

arin

Tic

aM

lade

n T

ica

Viš

nja

Tka

lčev

ićD

raže

n T

rboj

ević

Dar

io U

jčić

Saša

Vuk

adin

ović

Gor

an V

ukoj

aB

arba

ra Z

ajše

k

Tvrt

ko Z

lopa

šaM

ario

Žer

jav

Razr

edni

k:A

nte P

erko

vić,

prof

.T

ihom

ir B

atur

Eri

m B

ešić

Sven

Bla

nkIv

an C

arev

ićA

nte

Crn

kovi

ćB

ojan

Crn

kovi

ćIv

ica

Čač

ijaD

ean

Čić

in -

Kal

ovH

rvoj

e D

asov

ićT

omis

lav

Dol

ežan

Den

is D

unat

Dra

go G

rads

kiK

reši

mir

Her

ceg

Mar

io H

orva

tK

rist

ijan

Hra

bar

Josi

p Iv

eta

Dar

ko Je

rgov

ićM

ario

Juri

ćM

arijo

Kar

dum

Ale

x K

indi

jIg

or L

esar

Jasm

in M

ešet

ović

Mar

io M

irkov

ićB

oris

Pet

kovi

ćA

leks

anda

r Rad

ović

Kru

nosl

av R

imac

Mar

ko S

obot

aD

raga

n St

ambo

lićB

oris

Šar

ović

Tom

isla

v Ši

kić

Dal

ibor

Šok

čevi

ćG

oran

Vuk

ašin

ović

Razr

edni

ca:

Dan

ica D

oličk

i,pr

of.

Jošk

o T

olj

Razr

edni

ca:

Dan

ica M

atija

šić,

prof

.T

onja

Bož

ičev

ićIv

a B

rklja

čić

Ana

Crn

jac

Nat

aša

Ged

ekSn

ježa

na G

lum

acA

len

Had

žić

Dan

ijel I

džak

ović

Hrv

oje

Jaga

rine

cD

ejan

Jank

ović

Bra

nim

ir Je

rank

oG

orda

n Ju

roš

Iren

a K

oić

Rob

ert K

orot

ajK

runo

slav

Kra

ljevi

ćK

rist

ina

Kra

njec

Ivan

Kre

šić

Nat

aša

Ledj

enac

Bra

nko

Milo

ševi

ćM

isla

v O

maz

ićT

amar

a R

adan

ović

Ren

ato

Ran

ogaj

acB

oštja

n R

autn

erIv

an R

ubči

ćSe

nija

Sar

vaš

Saša

Sto

jčev

ićM

arija

naŠi

mun

ović

Ala

n Šu

ster

Kre

šim

ir T

urko

vić

And

reja

Uro

ićSa

nja

Ned

a V

ežić

Tom

isla

v V

ukić

Razr

edni

k:D

rašk

o M

arko

v,pr

of.

Igor

Ban

Dan

ijel B

ožić

Ant

onio

Buj

an

Žan

Gav

rano

vić

Kre

šim

ir H

orva

tSa

ša K

olen

koZ

latk

o K

ram

arić

Saša

Kun

dić

Boj

an L

akoš

Mla

den

Laz

arD

avor

Lek

oZ

voni

mir

Lijo

vić

Ivic

a Li

pova

cT

omis

lav

Lonč

arFr

anjo

Lun

cer

Peta

r Lju

bas

Tom

isla

v M

alen

ica

Jova

n M

anda

rić

Nev

en M

artin

ecN

inos

lav

Mat

jan

Gor

an M

ilaši

novi

ćR

ober

t Mili

čevi

ćK

rist

ian

Nar

dić

Filip

Net

zmes

kal

Ned

eljk

o N

ovos

elE

lvis

Osm

ani

Euge

n Pe

rvan

Josi

p Pr

anjić

Nen

ad R

aić

Mar

io R

apo

Mar

io R

umek

Iva

Sem

enči

ćT

in -

Ala

n - J

anko

Sila

đin

And

rej -

Bog

omir

Sirk

Mirk

o Še

sto

Zri

nko

Trc

ović

Milj

an V

učel

jićSi

niša

Vuč

enov

ićPr

edra

g V

učić

ević

Razr

edni

k:D

ušan

Mus

ulin

,pr

of.

218

Dam

ir K

rmpo

tić

Razr

edni

k:

Ivica

Vuk

ović,

pro

f.V

edra

n A

ntol

jak

Ant

e B

anić

Mar

io B

ariš

ićM

ario

Boj

ićK

reši

mir

Brli

ćA

ndri

ja B

ule

Ton

i Car

ićPe

tar C

ota

Tom

isla

v Č

apo

And

rej G

račn

erB

rani

mir

Jank

ović

Sini

ša Ju

ras

Mar

io Ju

raši

ćIv

o Ju

rić

Čed

omir

Kaj

tez

Sini

ša K

arna

sR

ober

t Kev

rić

Gor

dan

Kri

žaj

Kre

šim

ir K

uset

ićH

rvoj

e Li

sak

Ant

e Lu

kač

Ala

n M

ahov

ićM

ilenk

o N

orši

ćH

rvoj

e P

lem

enči

ćV

esel

in P

očuć

aM

ilenk

o R

adov

ićN

eboj

ša R

ađen

ović

Hrv

oje

Stip

ićD

ario

Šeg

oM

irko

Šram

Dav

or Th

alle

rŽ

eljk

o T

upek

Mis

lav

Zor

anRa

zred

nica

:M

arija

Sm

olčić,

prof

.L

atic

a B

ojan

ić

Tih

oni B

rčić

Din

o B

utor

acV

esna

Cvi

tkov

ićT

omis

lav

Čiž

mek

Kri

stija

n Jo

sip

Dob

rovo

lec

Dea

n Fl

ego

Sanj

a G

rozd

anić

Lidi

ja H

orži

ćIv

an S

ilvije

Ilija

šK

runo

slav

Jako

vlje

vić

Hrv

oje

Jura

sK

seni

ja K

irin

Van

ja K

osar

Gor

an V

ikto

rK

oude

lka

Jele

na L

adav

acĐ

urđi

ca M

arki

šN

ataš

a M

ikul

čić

Lina

Mili

čić

And

rea

Mod

lyR

ober

t Mun

đer

Mar

ija N

ikol

ićM

lade

n N

ovač

ićIv

ana

Oba

dH

rvoj

e Pa

ncer

Mar

ijana

Pop

ović

Vito

mir

Prk

ačin

Sonj

a R

inge

lSa

nja

Rog

ošić

Zor

an S

vilo

kos

Igor

Vid

ović

Silv

io Ž

unta

rRa

zred

nica

:N

ada

Med

enica

,pr

of.

Dub

ravk

o A

ndri

ćM

arin

Bel

ićT

omis

lav

Brle

kT

omis

lav

Crn

kovi

ć

Sini

ša G

ajić

Bra

nko

Gol

ešJa

dran

ko G

udan

Nik

ola

Hav

idić

Sini

ša H

eged

ušić

Dam

ir Ja

ndra

šek

Jako

v K

arau

laM

ario

Kas

ović

-V

idas

Ivor

Kru

hak

Mir

osla

v K

ufri

nA

nton

ijo L

acko

vić

Žel

jko

Mat

otek

Mar

in M

avra

Tom

isla

v Pa

ncir

ovT

omis

lav

Pero

vić

Ran

ko P

etra

kovi

ćG

oran

Pri

beg

Zvo

nim

ir R

aspu

dić

Nev

en R

ihta

rA

leks

anda

rSl

adoj

ević

Mar

ko S

tani

ćM

arko

Sui

ćA

mir

Šeč

erka

dić

Sini

ša Š

ehov

ićT

omis

lav

Šten

glIv

an T

omec

Gor

dan

Voj

nić

Ant

un V

rban

ović

Šim

un Z

ambe

rlin

Mar

ko Z

ečić

Igor

Zla

tkov

Mih

ajlo

Zor

ićRa

zred

nica

:Z

oja M

andi

ć ­

Požg

aj, p

rof.

Ivan

ka B

ilić

Žel

jka

Boš

njak

Mor

ana

Crn

ićA

nton

io D

olić

Mar

ijana

Duk

Tom

isla

v Fi

ket

Tan

ja G

ašpa

rec

Đur

đica

Gra

hIv

ana

Gre

gori

ćA

lisa

Hun

jet

Zor

an Iv

aniš

ević

Tan

ja Ja

nkov

ićK

arin

Juri

šić

And

rea

Klja

jićR

užic

a K

rzna

rD

ušan

ka M

arče

tićE

lizab

eta

Mar

ijano

vić

Dam

ir M

eglić

Mar

ija M

ihal

ićSt

ipe

Mili

čevi

ćT

ajan

a M

inic

hV

edra

n O

reši

ćPr

edra

g Pe

nić

Zri

nko

Perk

ović

Mar

inko

Pet

riče

vić

Sand

ra R

ajak

ović

Den

is R

ašiti

Kru

nosl

av R

ežek

Kri

stin

a R

omić

Ves

na S

alop

ekD

enis

Šol

aD

raže

n Šo

štar

ićG

oran

Štim

acR

ober

t Trk

unić

Gor

an V

artu

šek

Ber

isla

v V

ezili

ćD

omag

oj V

idov

ićZ

oran

Zeb

aSl

aven

And

raka

Ant

onio

Her

man

Žel

jko

Tuš

ek

1991

.Ra

zred

nica

:A

gata

Šan

tak,

pro

f.D

ejan

Bili

ćD

ario

Bog

dano

vić

Dav

or B

udim

lija

And

reja

Dob

rota

Hrv

oje

Dže

baG

orda

n G

avri

lovi

ćD

avor

Gor

ični

Hrv

oje

Her

ceg

Gor

an K

opor

čić

Dom

agoj

Kor

akT

omis

lav

Lepč

inV

anja

Lon

čari

ćV

edra

n M

akvi

ćIg

or M

išku

linZ

oran

Mok

rovč

akD

ario

Pet

rovi

ćG

oran

Puč

arIv

an R

ačan

Hrv

oje

Rak

ićD

arko

Ses

veča

nec

Dej

an S

teva

novi

ćT

omis

lav

Šija

kK

reši

mir

Ško

kić

Dal

ibor

Šve

rH

rvoj

e T

oaše

cD

raže

n V

ukov

ićR

azre

dnic

a:A

na A

nđel

ić, p

rof.

Tom

isla

v St

amać

Razr

edni

ca:

Ant

un V

ujev

ić, p

rof.

Rob

ert B

akov

ićIg

or B

erto

vić

Hrv

oje

Bor

ošić

Igor

Bož

ićN

ikol

ina

Bur

ićT

ihom

ir Č

uješ

Sand

ra D

ogan

Ana

mar

ijaD

ubra

včić

Gor

an F

ulir

Sanj

n G

attin

ger

Tat

jana

Gol

ojuh

Kar

lo K

egle

vić

Kre

šim

ir K

laić

Janj

a K

onta

kM

aja

Kop

ajtić

Mla

den

Koz

ina

Suza

na K

rajšn

ikov

ićM

ario

Kun

cM

ile M

aksa

nA

leks

anda

r Mar

ičić

Dar

ko M

išir

Sand

a Pe

tris

Dar

ija P

ompe

rLe

o R

adov

niko

vić

Kse

nija

Sed

mak

Mar

jana

Sel

jan

Hrv

oje

Svet

ina

Ani

ca S

vinj

arić

Tih

omir

Šim

ović

Sanj

a T

rupe

ljak

Zor

an Ž

akić

Razr

edni

ca:

Bran

ko K

neže

vić,

prof

.Z

oran

Bog

dano

vić

Bar

ica

Bor

oša

Tom

isla

v B

reči

ćA

ntun

Hrv

oje

Bul

ićSa

ndra

Ćur

kovi

ćA

mad

eo D

ujm

ović

Rob

ert F

erek

Zvo

nim

ir G

alek

ović

Ren

ata

Gilj

anov

ićŽ

eljk

o Ja

pund

žić

Ned

a Je

vtić

Nen

ad Je

vtić

Dal

ibor

Jokn

ić

219

Dra

gan

Juri

ćPr

edra

gK

aram

arko

vić

Tom

isla

v K

arić

Tom

isla

v K

lem

enči

ćA

na L

ađev

ićV

esna

Maj

stor

ović

Rob

ert M

arko

vić

Trp

imir

Mat

ijane

cK

reši

mir

Mik

louš

ićIv

an M

iroš

ević

Dar

io N

ovak

ović

Silv

ije Š

afar

And

rea

Šim

ićD

anie

l Tud

jaK

atic

a V

italji

ćRa

zred

nica

:D

anica

Doli

čki,

prof

.D

amir

Bab

ićD

avor

Bel

ićD

enis

Ben

ceko

vić

Saša

Bili

ćD

enis

Bož

akD

avor

Buj

anĐ

orđe

Cve

tkov

ićK

reši

mir

Čiv

ićK

reši

mir

Fei

glH

rvoj

e Fr

ešku

raSi

niša

Gal

acA

len

Gal

avić

Hrv

oje

Gra

ncar

ićK

runo

slav

Ivan

čić

Tom

isla

v Ja

kšić

Tom

isla

v Ju

rčić

Kru

nosl

av Ju

roš

Gor

an K

ajga

nić

Kri

stija

n K

ranj

čevi

ćG

oran

Kun

ović

Vla

dim

ir K

utnj

akR

ober

t Lor

enz

Ved

ran

Rež

ekLi

no Š

ante

kD

anije

l Šip

ušM

ario

Ten

čić

Bru

no V

rban

Razr

edni

k:

Dan

ijel K

neže

vić,

prof

.A

nto

Šunj

oR

azre

dnik

:D

rašk

o M

arko

v,pr

of.

Hrv

oje

Bitu

hR

oman

a H

aiuš

Kri

stija

n K

neže

vić

Raz

redn

ik:

Ivan

Gju

ra, p

rof.

Žel

jko

Bak

šić

Edi

ta B

elav

ićM

elita

Bel

avić

Mir

osla

v B

rzov

ićO

gnje

n Č

ajić

And

rea

Gra

bova

cT

omis

lav

Hus

taIv

ana

Jelič

ićJa

sna

Ježi

ćB

ožo

Kos

orD

anije

l Lip

njak

Hrv

oje

Luči

ćD

alib

or M

acan

Mila

n M

alin

ovsk

iSe

nad

Meh

din

Kat

arin

a M

ioč

Olja

Ore

škov

ićK

runo

slav

Pav

ićA

nam

arija

Ped

išić

Rob

ert P

ekIv

ica

Petr

ović

Rob

ert P

olon

ijoD

ijana

Pri

bani

ćM

ihae

l Reb

ić

Rau

l Sla

dolje

vD

anije

l Sta

noje

vić

Dam

ir Š

ojat

Ren

ata

Ulja

nić

Žel

jka

Vrb

ošić

Razr

edni

ca:

Ivan

a Tu

rčić

– Pr

stačić

, pro

f.V

anes

a Fi

lipov

ska

Mar

tina

Mat

ajić

Mar

ina

Rub

esZ

lata

n St

ilino

vić

Dar

ko Š

irol

aN

anad

Zag

orec

Hel

ena

Zak

ePe

tra

Ber

eček

Ant

e B

rklja

čić

Pavl

ović

Ivan

Čirk

oD

amir

Don

elli

Ved

rana

Dug

andž

ićB

rank

a Đ

uran

ović

Kre

šim

ir H

eren

daV

išnj

ica

Išek

Ana

mar

ija Je

love

čki

Mel

ita K

išas

ondi

Lah

orka

Kop

čić

Bor

is K

osan

ović

Nen

ad K

ostić

Ves

na K

ovač

ićV

esna

Mila

šinč

ićSa

ša N

ovak

Pred

rag

Obr

enov

ićRa

zred

nica

: Ja

smin

a K

erne

r,pr

of.

Bor

is B

egov

ićD

amir

Čos

akJo

zo Ć

osić

Dra

gan

Giz

dić

Dal

ibor

Gje

nero

Mar

ko G

rego

raš

Ivan

Jand

rić

Dal

ibor

Jova

novi

ćD

avor

Kap

ušin

Mar

ko K

arda

šić

Bor

ut K

laić

Dra

žen

Klja

jićG

oran

Liv

ada

Tom

isla

v M

arko

vić

Anđ

elko

Mat

kun

Ala

n N

ovak

Bra

nko

Nov

akov

ićIg

or P

ejić

Hrv

oje

Pera

novi

ćSa

ša P

etri

ćV

ibor

Šoš

tari

ćM

arin

Žuž

ulD

ragi

ša U

tješa

novi

ćRa

zred

nica

:M

anda

Tau

šan,

prof

.T

omis

lav

Bor

oša

Rob

ert B

renc

eIv

an B

umbe

rH

rvoj

e Č

ačić

Mir

osla

v D

ević

Gor

an K

lepa

cG

rgo

Leko

Tom

isla

v Lo

vaši

ćT

omis

lava

Lju

bić

Nad

a M

aruš

ićM

arin

a M

atko

vić

Tih

ana

Ost

ojić

Jurja

Par

atA

ndre

ja P

asar

ićSi

niša

Pav

lovi

ćR

enat

a Po

ljane

cV

edra

n Pr

odan

ović

Dam

ir R

akuš

aB

ožic

a R

ozić

Mar

ko Š

ante

l

Mar

tina

Šepe

tavc

Juri

ca Š

imun

kovi

ćJo

sipa

Šne

pfLj

ubiš

a Šu

tano

vac

Kre

šim

ir T

omas

ović

Dan

ijela

Top

alov

ecN

ataš

a T

rboj

ević

Mir

ela

Kat

arin

a Ž

elje

znja

kRa

zred

nica

:M

ilvija

Mar

kovi

ć,pr

of.

Ant

e A

ndić

Tom

isla

v B

abić

Mar

in B

anN

enad

Bor

šić

Gor

an B

rajd

ićH

otm

ir B

rkić

Saša

Cec

iV

anja

Cvj

etko

Hrv

oje

Ček

olj

Saša

Čer

niT

omis

lav

Goj

ević

Din

o H

ajoš

Nev

en H

odal

ićJa

vork

o H

udet

zD

imita

r Jan

erIv

o - D

raže

nJo

sipo

vić

Kre

šim

ir K

apus

taH

rvoj

e K

neze

kM

arko

Kos

orD

raže

n K

ovač

ićM

arko

Kra

ljH

rvoj

e Lo

vrić

Hrv

oje

Mar

kovi

novi

ćK

reši

mir

Mar

tinko

Ber

isla

v M

erlin

Dea

n Pa

velić

Ivan

Ric

hter

Ozr

en R

obić

Josi

p T

erzi

ćK

rešo

Tom

ljeno

vić

Razr

edni

ca:

Neli

Min

dolje

vić,

prof

.Ig

or A

rbut

ina

Dal

ibor

Aru

laZ

vjez

dana

Bar

toš

Kre

šim

ir C

rnić

Nat

aša

Čug

urov

ićLi

dija

Gon

anIg

or G

rgin

ićD

avor

Hun

ski

Tam

ara

Jura

kZ

voni

mir

Lad

ešić

Mir

ela

Mal

ošev

ićIg

or M

artin

ovsk

yG

oran

Mar

unić

Žel

jka

- Iva

naM

atel

jan

Ivan

a M

edve

dec

Tom

isla

v M

ileis

Dam

ir P

erov

ićD

ario

Pet

ekM

ate

Peze

rR

oman

Rib

arić

Dea

n Se

kulić

Hrv

oje

Silo

vG

oran

Šim

unić

Sand

ro T

omas

Dav

or T

omič

ićSn

ježa

na V

olar

ićR

užic

a V

rank

ović

Hrv

oje

Zov

koRa

zred

nica

:Sn

ježan

a Bi

ljano

vić,

prof

.L

ari C

oha

Ivan

Mar

inko

vić

220

Razr

edni

ca: S

uzan

a M

rdak

ović,

pro

f.Iv

o - D

arko

Gab

rić

Kru

nosl

av G

erbl

Tom

isla

v G

omer

čić

Hrv

oje

Jane

šA

nast

azija

Jurč

ević

Žel

jko

Kva

tern

ikD

arko

Les

kova

rZ

voni

mir

Man

ceSn

ežan

a O

pači

ćN

even

Ore

škov

ićM

ilko

Pado

van

Patr

ik Š

imić

Ivan

a Ši

mun

ićR

atko

Ška

rica

Tom

isla

v Št

ambu

kG

orda

n V

lajč

ević

Gor

dan

Vuj

atov

ićM

irna

Wei

gand

Kar

olin

a Z

eljk

oJa

sna

Žal

acRa

zred

nica

:V

ilma

Lovr

ić, p

rof.

Peri

ca A

nić

Zvo

nim

ir B

atin

ićSa

ndra

Bro

zA

ndre

ja Č

empu

hB

erna

rd D

evči

ćZ

voni

mir

Fer

neži

rT

atja

na G

rdak

ović

Bor

isla

v Ju

ngić

Nev

en Ju

rman

ović

Tom

isla

v K

lari

ćT

ihom

ir K

lepe

cD

amir

Kom

arec

Ana

- M

arija

Kup

reša

nin

Mar

ijana

Lijo

vić

Kre

šim

ir M

arci

ušM

arija

n M

esar

ić

Ale

n M

ihić

Niv

es M

išar

Edi

n M

ehm

edov

ićLe

onid

a M

udri

nić

Maj

a N

ovos

elLi

dija

Odo

rčić

Ale

n O

rlić

Jasm

inka

Pav

lina

Mar

ijana

Pet

reše

vić

Dra

žen

Pint

arV

eric

a R

aguž

Jura

j Sin

anov

ićT

omis

lav

Smol

čec

Maj

a T

ojči

ćK

rešo

Zid

anić

Tom

isla

v Ž

ivko

Razr

edni

ca: Z

oja

Man

dić ­

Pož

gaj,

prof

.Ž

eljk

a B

eloš

ićV

edra

na B

uruš

Jošk

o E

rceg

Dra

gutin

Fot

akM

irel

a Fr

ketić

Ala

n G

abor

Mar

ko G

olja

kD

amir

Grg

ićD

anie

l Her

akSu

zana

Jako

pčev

ićB

oris

Jam

brov

ićN

ikol

aj L

azić

Iva

Mal

nar

Nik

ica

Mar

ušić

Ren

ato

Nov

osel

ecSo

nja

Opa

čić

Kla

udio

Pan

ićM

ato

Pasa

rić

Dar

io P

otoč

kiR

ober

t Pot

očki

Maj

a Pt

ičar

Saša

Rak

ić

Ved

ran

Ruč

ević

Jaka

Suč

ićD

amir

Šar

ićSa

ndra

Šod

aA

ndre

ja V

idač

ekŽ

eljk

o V

laho

vić

Nev

en V

oća

Gor

an V

ugri

nRa

zred

nik:

Beris

lav

Lišč

ić, p

rof.

Van

ja B

anić

Ani

ta B

istr

ički

Tom

isla

v Č

izm

ićK

atar

ina

Dra

ženo

vić

Jakš

a G

regu

rić

Ren

ata

Hoj

anić

Stje

pan

Ivan

čić

Sidn

ey Je

griš

nik

Ivan

a K

nez

Snje

žana

Luc

ićD

ejan

Pan

ežić

Kor

aljk

a Pe

trin

ović

Dav

or R

ukav

ina

Dam

ir S

ablić

Ivan

a V

učić

Zor

an V

ujak

lija

Ant

onija

Žag

ar

1992

.Ra

zred

nica

:A

na A

nđeli

ć, pr

of.

Rin

o B

alda

šIg

or B

okov

ićH

rvoj

e B

ujan

ović

Nen

ad G

rgor

ević

And

rej I

vani

ševi

ćB

oban

Jova

novi

ćZ

oran

Jova

novi

ćG

oran

Kol

arić

Saša

Kov

ačić

ek

Tom

isla

v K

riža

nŽ

eljk

o Li

tvić

Ved

ran

Mar

tinov

ićD

amir

Mez

nar

Nik

ola

Mija

tovi

ćM

iros

lav

Mila

kD

enis

lav

Pape

šZ

oran

Pav

letić

Dob

rica

Pav

linuš

ićH

rvoj

e Pi

ljak

Tom

isla

v Po

ngra

c K

reši

mir

Pro

soli

Ivan

Ren

ićG

oran

Rim

acV

ladi

mir

Sek

olA

mir

Sin

anov

ićG

oran

Stu

hne

Fran

jo Š

ešet

Mis

lav

Vuč

ićV

latk

o V

uksa

nić

Nik

ša Ž

aja

Razr

edni

ca:

Ana

Ere

š, pr

of.

Din

a B

aket

ićM

arijo

Bar

ićLi

dija

Baš

ićSa

nja

Bel

ecA

nam

arija

Brk

ićM

arin

Cer

ićM

artin

a C

rnko

vić

Dun

ja D

espo

tD

omag

oj G

alić

Tom

isla

v G

olub

ićH

rvoj

e G

rača

nA

len

Gra

dinj

anG

oran

Grb

ićG

abri

jela

Hlu

pić

Iren

a Iv

ošev

ićIv

an Ja

gić

And

rej J

urko

vić

Rom

ana

Lukš

ić

Ivan

a Lj

ubič

ićSa

ndra

Mad

žara

cA

na M

atije

vić

Mar

tina

Mes

ićJa

sna

Mik

uša

Boš

ko M

irkić

Sanj

a M

ršić

Saša

Ost

ojić

Dav

orin

Pec

eli

Hel

ena

Petr

ović

Gor

dana

Ple

šeV

esna

Puc

koA

nte

Sabl

jićB

rani

mir

Sirk

Ved

ran

Stoč

ekIg

or S

učev

ićH

rvoj

e Šk

alko

Tom

isla

v T

omši

ćM

ihaj

la Ž

ugić

Razr

edni

ca:

Anđ

elka

Dul

čić,

prof

.Su

nčic

a B

rajk

ović

Gor

dana

But

uraj

acJu

raj -

Ivan

Cop

ekT

anja

Čač

ićD

enis

Dur

alija

Zor

an F

učka

nD

raže

n G

las

Man

uel G

rgec

Ana

- M

arija

Grž

inJa

sna

Hre

nA

dria

na Iv

ićM

arin

Krp

ina

Sunč

ica

Lat

kovi

čV

ladi

mir

Mal

ešev

ićA

len

Miš

kovi

ćB

oris

Pav

leko

vić

Mar

ko P

rani

ćM

ario

Pre

loži

ćek

Ivan

Sed

lar

Maj

a Se

kova

nić

Maj

a So

leni

čki

Dar

ko Š

tefa

nac

Dam

ir T

raja

nosk

iM

ario

Tuš

ekN

adic

a Ž

užak

Razr

edni

k:D

rašk

o M

arko

v,pr

of.

Zvo

nim

ir B

iljan

Hrv

oje

Bok

ulić

Ren

ata

Bon

dža

Žel

jka

Brz

ica

Nen

ad B

uban

ović

Mir

osla

v B

ukov

i-sk

iM

artin

a Č

apo

Vla

tka

Dum

bovi

ćSa

ndra

Đur

išić

Bru

no G

iulia

niT

omis

lav

Gol

ubić

Sand

ra H

usA

nica

Jam

breš

ićL

aris

a Je

rgov

ićIv

anči

ca K

išur

Sand

ra K

lasn

ićH

rvoj

e K

lobu

čar

Mla

den

Kol

arek

Jasm

inka

Kos

ana

Nev

en K

ozač

ević

Bos

iljka

Led

ićG

oran

ka L

isac

Dar

ko L

ujan

acR

ober

t Pav

ičić

And

rija

no P

lenč

aB

ariš

a Pr

imor

acA

ndre

ja R

ukav

ina

Ivic

a Sa

bljić

Ani

ta Š

tugl

inK

rist

ina

Toš

ajG

orda

na U

dilja

k

221

Mis

lav

Vuk

ović

Raz

redn

ik:

Ivica

Vuk

ović,

pro

f.M

arko

Pop

ović

Razr

edni

ca:

Jadr

anka

G

alov

ić, p

rof.

Hrv

oje

Bal

enG

oran

Ber

tagn

inPe

ro B

erto

vić

Kre

šim

ir C

indr

ićK

reši

mir

–D

ragu

tinC

rnko

vić

Bra

nim

ir Č

ehM

arko

Čen

gić

Zor

an G

alija

nić

Nen

ad Ja

kšić

Kru

no Ju

govi

ćT

omis

lav

Kel

ebuh

Nen

ad K

ljaić

Rob

ert K

ralj

Dav

or K

rivić

Den

is L

ugar

ićK

reši

mir

Luk

ačD

alib

or M

arko

vić

Igor

Nađ

Žel

jko

Nov

akov

ićM

ario

Pet

erD

avor

Puc

erić

Tom

isla

v R

ajko

vić

Slav

en S

kenž

ićIg

or S

orša

kSl

aven

Šar

kano

vić

Filip

Tic

aA

lan

Tiš

kaK

rist

ian

Tuđ

ekTv

rtko

Vel

nić

Žel

jko

Vod

ička

Razr

edni

ca:

Man

da T

auša

n,pr

of.

Igor

Ara

lica

Kre

šim

ir B

evan

daM

arija

na Ć

osić

Maš

a Ć

ukIr

ena

Ded

ićM

ihaj

lo D

ejan

ović

Mic

hael

Fau

lend

Mir

jana

Gab

rić

Hel

ena

Gaš

oZ

rink

a G

rubi

šić

Rad

ovan

Juzb

ašić

Hrv

oje

Ker

ekov

ićD

anije

l Kut

iK

rešo

Kuz

mec

Ivan

Lip

ošča

kA

ndre

jaM

arko

vino

vić

Bru

no M

atije

vić

Dija

na M

atko

vić

Bar

bara

Milč

ićR

užic

a N

ovač

ićFa

ny O

brat

ovK

reši

mir

Pam

ukov

ićN

ataš

a Pa

nić

Nev

en P

osar

ićM

irja

na P

rekr

atić

Dija

na R

alje

vić

Dar

io R

asto

včan

Mar

ina

Roz

ićD

orija

n Sa

ntin

iT

atja

na Š

tefo

vić

Razr

edni

ca:

Mar

ija K

lepac

, pro

f.M

arko

Bal

ogM

isla

v B

ezov

nik

Rob

ert B

laić

Tom

isla

v B

reko

Dav

or C

rnog

ajIg

or G

regu

rić

Tom

isla

v H

ren

Kri

stija

n H

udi

Anđ

elko

Huz

akA

len

Ilija

žM

lade

n Iv

anko

vić

Mar

io Ju

rak

Dar

ijo K

lem

arIv

ica

Kra

jina

Tom

isla

v M

arić

Dar

ko M

arka

novi

ćN

enad

Pav

ičić

Boj

an P

etru

nić

Ale

ksan

dar P

intu

rić

Vla

dim

ir R

ačić

Tom

isla

v Se

ver

Igor

Str

bad

Tih

omir

Suh

ićD

raže

n Ši

mun

dža

Zvo

nko

Teš

ićSa

ša T

kale

cD

omag

ojT

omlje

novi

ćB

ojan

Vaj

daM

artin

Val

ekM

ihae

l Zor

ičić

Razr

edni

ca: M

arija

Maj

storo

vić,

prof

.T

omis

lav

Her

ceg

Razr

edni

ca:

Rena

ta W

ilhelm

,pr

of.

Mat

ej B

arili

ćŽ

elim

ir B

ožić

Dan

ijel B

ratk

ović

Rom

ana

Duj

mov

ićLi

dija

Fili

povi

ćR

atko

Fla

jpan

Igor

Isak

ović

Krs

te T

omis

lav

Jara

mD

raga

na K

atuš

ićM

ilan

Kat

ušić

Ani

ta K

oren

ika

Ljilj

ana

Kov

ačev

ićO

zren

Lab

orSa

ndra

Lep

enM

isla

v Li

sak

Ant

e Li

vić

Mar

tina

Lopa

cG

oran

Lov

rić

Bra

nim

ir M

ajči

caD

unja

Mar

getić

Vla

dim

ir M

atko

vić

Tom

isla

v N

ovač

ićK

rist

ina

Peri

ćD

ubra

vka

Pola

nec

Josi

p Po

ngra

čić

Mar

ijana

Pre

log

Sabi

na R

ason

jaT

omis

lav

Štef

anT

amar

a Št

rok

Ivan

a T

orja

nac

Razr

edni

ca: S

lavi

caK

apor

­Naj

man

,pr

of.

Vla

do Č

erni

Raj

ko Ć

alić

Ber

nard

Fad

iga

Nen

ad G

maz

Mar

ko G

njid

ićJu

raj G

roši

ćLu

ka H

ofm

anD

raže

n Ja

rnja

kD

amir

Jelo

večk

iB

oris

Kin

dij

Igor

Kin

dij

Rob

ert K

osT

omis

lav

Kos

orči

ćM

ario

Kra

jnc

Kru

nosl

av K

runi

ćM

arin

Lel

asD

anie

l Lib

rić

Hrv

oje

Maj

stor

ović

Dan

ijel M

alen

ica

Mla

den

Mar

ijano

vić

Mar

io M

orić

Ivo

Pila

tPe

tar S

ambo

lićM

lade

n Ši

cel

Vla

dim

ir Š

orša

Žel

jko

Tar

ande

kH

rvoj

e T

omić

Žel

jko

Vra

bec

Gor

an Z

ajec

Raz

redn

ica:

Sm

iljan

aK

ranj

čec,

prof

.D

anije

l Ban

ićD

rago

Bar

tole

k -

Mic

ekD

anije

l Ben

koIg

or D

esni

caM

ario

Dvo

rski

And

rej G

račn

erG

oran

Gro

šini

ćM

lade

n Je

lićB

oris

Jure

šić

Mar

ko K

araš

ićT

omis

lav

Kas

aić

Mir

osla

v K

ordu

nM

lade

n K

ranj

čevi

ćK

reši

mir

Kri

stan

ović

Dam

ir M

ajta

Žan

Muc

koM

lade

n N

agl

Saša

Ogo

rele

cG

oran

Pet

rinj

akD

arko

Pih

irR

enat

o Po

kupe

cZ

drav

ko P

rša

Dav

or R

ogić

Dra

žen

Stan

ić

Ivan

- G

oran

Sto

jićK

arlo

Šm

idD

ean

Trd

akM

iros

lav

Tuđ

anSa

ša T

urko

vić

Den

is U

lihM

irko

Vic

kovi

ćT

omis

lav

Vid

akov

ićM

irko

Vra

govi

ćSa

ša V

ukm

anov

ićRa

zred

nica

:Ve

sna

Betti

ni, p

rof.

Dar

ko A

rapo

vić

Ant

e A

rtuk

ović

Dan

ijel B

ogda

nM

ario

Bož

ićD

ubra

vko

Brk

ićD

raga

n B

uhin

Rol

an D

ujm

ićK

reši

mir

Fra

ncet

ićZ

oran

Hm

elin

aA

leks

anda

rId

rizo

vić

Tom

isla

v Iv

anko

vić

Sini

ša Jo

vano

vić

Mar

io Ju

jnov

ićIv

an Ju

kić

Mar

io K

omlje

novi

ćK

reši

mir

Luc

ićIg

or M

amuz

aG

orda

n M

aras

Dar

io M

ateč

ićIv

ica

Med

oV

ili M

ilkov

ićSi

niša

Muž

ićH

rvoj

e N

enad

ićM

lade

n N

ola

Gor

dan

Pavi

čić

Mar

io P

erči

nLo

ris R

edov

niko

vić

Žel

imir

Reš

etar

222

Zvo

nim

ir S

amod

olH

rvoj

e So

ldan

Ivan

Šoš

tari

ćK

reši

mir

Šoš

tark

oM

iljen

koŠp

olja

rine

cIg

or Š

utak

Ale

n V

arži

ćD

avor

Zlo

rolić

Razr

edni

ca:

Vesn

a H

odko

, pro

f.N

ela

Alfr

eide

rLu

ka B

akra

čM

irel

a B

ašić

Err

ol B

ečir

ević

Sand

ra B

ibić

Sanj

a B

ibić

Sand

ra B

laži

čko

Rom

an D

omov

ićIv

ana

Dra

žić

Mar

ina

Feri

ćIr

ena

Funč

ićT

omis

lav

Gol

emac

Hrv

oje

Hrb

udA

ndre

ja K

eški

ćZ

denk

o K

lari

ćA

ndre

ja K

rsni

kJa

smin

a K

rupi

ćV

jera

n K

rvav

ica

Bla

nka

Laš

kari

nH

rvoj

e M

abić

Fran

e M

ajst

orov

ićEu

gen

Mat

eša

Jasm

ina

Paša

gić

Nik

o Pe

rvan

Rob

ert P

osle

leSu

zana

Pul

Ana

Sev

erD

anko

Sla

deM

arko

Škr

bina

Petr

a Šk

udaš

Bor

na Š

ublje

Lidi

ja V

agen

hofe

rD

inko

Zel

enik

aD

arije

Zel

jko

Razr

edni

ca: Z

ojaM

andi

ć ­ P

ožga

j,pr

of.

Hrv

oje

Bož

ićD

anko

Bre

zak

Žel

jka

Bub

anj

Mar

io C

arT

ajan

a C

rneč

kiR

ober

t Dač

nik

Mar

io D

elon

gaK

reši

mir

Fili

povi

ćM

ihae

la F

rkov

ićIg

or G

abri

ćG

oran

Gal

ian

Dan

ijela

Gol

uža

Tom

isla

v H

odak

Gor

an H

olje

vac

Mat

o Iv

ošJo

sip

Jagu

štD

ubra

vka

Jakš

ićT

omis

lav

Jari

ćM

aja

Jesi

hM

artin

a K

ožul

jIv

a K

rkal

oD

alib

or L

egac

Vla

sta

Mar

inov

ićM

lade

n M

atija

šec

Mar

io O

rlovi

ćT

omis

lav

Oža

nić

Lidi

ja P

alaj

ićZ

oran

Pau

novi

ćD

avor

Prp

ićPr

edra

g Sa

mar

džija

Ivan

Sla

de -

Šilo

vić

Maj

a Ši

lić

Edi

Šim

unić

Gor

dana

Štr

kK

laud

ija V

ukši

ćM

artin

a Ž

upan

1993

.Ra

zred

nica

:A

nka

Raki

jaš,

prof

.D

arko

Dro

zdek

Vje

ran

And

raši

ćD

ino

Ani

ć - I

viči

ćT

omis

lav

Bak

laić

Mla

dena

Ban

Ivan

a B

iond

ićZ

oran

Boj

anić

Ved

ran

Brk

ićJa

smin

a D

viza

cZ

oran

Ere

šM

išel

Hus

taM

ario

Jane

čić

Vid

a Ju

rkov

ićH

rvoj

e K

ahm

arM

arko

Kir

inči

ćM

ario

Mar

ačić

Zvo

nim

ira

Mar

janč

ićIv

an M

ažar

Ber

isla

v M

ijić

Kre

šo M

uhek

Ivan

Pol

jak

Ivo

Rad

ićO

zren

Rat

kovi

ćZ

voni

mir

a R

ičko

vić

Ved

ran

Skob

lar

Sini

ša S

vedr

ović

Kri

stin

a Šk

oti

Silv

io Š

olar

Ivic

a T

opić

Razr

edni

k:

Bran

ko K

neže

vić,

prof

.B

rani

slav

Ivko

vić

Ant

onio

Bak

ula

Ant

un T

omis

laB

iber

Vik

tori

ja -

Ana

Dim

ić -

Erd

elj

Mar

io F

iket

Dam

ir F

ilipo

vić

Gor

an G

rčić

Mar

ko G

rebe

nar

Tom

isla

v Il

ićT

omis

lav

Ivan

ušH

rvoj

e Ja

punč

ićT

omis

lav

Kor

man

Rob

ert K

riča

nski

Zla

tko

Kri

zman

ićZ

oran

Kuz

min

ović

Hrv

oje

Lovk

oK

seni

ja N

orši

ćM

aja

Pozn

anov

ićG

orda

na R

adov

anić

Ana

Raj

novi

ćT

anja

Stip

čevi

ćV

edra

n St

ipet

ićŽ

eljk

o Šp

inde

rB

oris

Šte

fan

Dija

na T

adin

acJa

smin

ka V

arup

aD

alib

orka

Vrh

ovac

Zor

an Ž

itnik

Razr

edni

ca:

Dan

ica D

oličk

i,pr

of.

Tat

jana

Đor

đevi

ćRa

zred

nica

:G

orda

na G

ojčeta

,pr

of.

Tom

isla

v A

leri

ćZ

latk

o B

azia

nec

Maj

a B

eden

ikov

ićG

oran

a B

otić

Ved

ran

Buj

adin

ović

Tom

isla

v D

ebel

jak

Nik

ola

Filip

čić

Van

ja F

ilipo

vić

Mar

ina

Gal

ićR

enat

a H

erce

gM

elita

Hor

vat

Ruž

ica

Jozi

ćN

ataš

a K

lepa

cV

jeko

slav

Kob

ešča

kT

anja

Kov

ačM

elita

Kra

mar

Vla

tko

Kve

sić

Kre

šim

ir L

acko

vić

Ant

onel

a M

ajić

Ant

onio

Mar

ičić

Cla

udia

Mar

ićIr

ena

Mat

ulić

Kre

šim

ir M

ihal

jM

atea

Ore

škov

ićA

ndre

j Osr

ečki

Zla

tko

Ova

nin

Gor

dana

Pol

lak

Dar

ija P

rišč

anT

atja

na R

adoj

čić

Ren

ato

Rag

užM

irja

na S

mič

ićA

nkic

a Su

lićM

irja

na Š

etek

Dom

agoj

Tan

žetić

Žel

jka

Zor

etić

Razr

edni

k:

Igna

c Želj

eznj

ak,

prof

.Sa

ndra

Bič

akA

nita

Bio

čić

Mar

ija B

ogov

ićD

amir

Brk

ićK

atar

ina

Cel

enko

Kre

šim

ir D

elija

Đur

đica

Duk

Chr

istin

e Fr

anet

ićIv

ana

Grg

ićE

din

Had

žić

Leop

old

Hor

akV

eric

a H

ruše

var

Mir

an Iv

ošev

ićIr

ena

Kek

elj

Mar

ika

Kne

ževi

ćIv

an K

onos

ićK

reši

mir

Lac

man

ović

Jele

na L

ukač

ević

Mar

gare

ta L

ukić

Nik

ša M

arin

ićH

rvoj

e M

išić

-Pa

žin

Sand

ra M

odro

nja

Ivan

Otić

Har

un O

včin

aD

anije

la P

avle

tićR

ober

t Pen

ezić

Ivan

Pos

avec

Seba

stija

n R

ibar

ićM

arija

na R

ozić

Paul

ina

Ruž

ićIg

or S

abo

Ivan

Šte

fani

ćIv

an T

oman

Dra

gutin

Vdo

vić

Jošk

o V

išnj

ićK

rist

ina

Vuč

kovi

ćD

avor

Vuj

ević

Raz

redn

ik:

Ivan

Zor

etić

, pro

f.K

reši

mir

Ben

anat

ić

223

Vla

dim

ir B

iga

Dal

ibor

ka C

rnić

Saša

Dom

ićM

ario

Duj

mov

ićT

omis

lav

Heč

imov

ićR

ober

t Jam

bor

Mar

ijo Ja

nček

Gor

an K

arno

všek

Mar

ko K

asov

ićD

amir

Keg

levi

ćD

onal

d L

akna

rD

amir

Mak

ovic

aM

isla

v M

odri

ćIv

an M

okos

Nen

ad N

ešić

Tih

omir

Nik

olić

Dam

ir N

ovos

elT

omis

lav

Ocv

irkM

arko

Ogr

izek

Mar

ko P

opov

ićN

ikol

a Pr

otrk

aM

ario

Rak

arić

Ant

un S

latk

ović

Euge

n Su

govi

ćA

nđel

ko Š

truk

lec

Jošk

o U

dilja

kV

ladi

mir

Var

nalij

evLo

vro

Vas

iljŽ

arko

Zor

ićRa

zred

nica

: Iva

naTu

rčić­

Prsta

čić,

prof

.A

rben

Abr

ashi

Ari

jan

Abr

ashi

Dom

agoj

Aug

uštin

Ivan

a B

arić

Ale

n B

atis

taG

oran

Bilo

brk

Ant

e B

oras

Igor

Bub

lić

Mar

ko B

ujan

ović

Mih

aela

Čić

ekSu

zana

Ćur

koN

ina

Dak

ićM

isla

v D

raži

ćR

ober

t Gol

ojuh

Hrv

oje

Gru

biši

ćK

reši

mir

Kan

iža

Vilj

em K

icV

anja

Klo

buča

rN

ikol

a K

louč

arić

Bra

nka

Kol

arić

Das

tin K

ovač

ecD

anije

la K

riža

nić

Rol

and

Lipo

šino

vić

Tom

isla

v Lu

bina

Nev

en M

arija

novi

ćZ

oran

Nak

ićK

runo

slav

Peč

akIg

or P

enov

ićM

arko

Pet

rino

vić

Tih

omir

Rub

čić

Mar

ijana

Soč

kovi

ćT

rpim

ir Š

irić

Nik

ola

Škar

ićO

zren

Tru

pelja

kŽ

eljk

o T

ufeg

džić

Mar

ko V

ukov

ićRa

zred

nica

:Ja

sna

Miču

novi

ć,pr

of.

Din

o B

ičvi

ćSa

nja

Bor

ota

Ant

onije

Čab

raja

Gor

an Č

izm

ićV

esna

Din

jar

Ton

ko D

olež

alO

liver

Đur

inek

Ani

ta F

indr

iV

edra

n Fl

ajni

kIg

or G

ojko

vić

Ant

onija

Hoj

nik

Nin

o Iv

anči

ćO

liver

Ivan

kovi

ćSe

nka

Jagi

ćT

atja

na Ju

rkić

Kre

šim

ir K

atki

ćB

ožid

ar K

avur

Mar

ko K

neže

vić

Alm

a K

rkić

Igor

Kru

ljac

Tom

isla

v K

unić

Ket

i Mar

ićR

enat

a M

arin

kovi

ćSa

ndra

Mau

rić

Mio

drag

Mih

ajlje

vić

Mar

io N

ikol

ićT

omis

lav

Paj

Mla

đan

Peco

tićD

omag

oj P

olja

kŽ

eljk

o St

uić

Ivan

a Ši

rano

vić

Kla

udija

Šop

Dub

ravk

oŠu

škov

ić-

Med

ved

Dav

orin

Tod

orov

acM

lade

n V

idm

arM

arko

Zla

čki

Razr

edni

ca: L

jubi

caH

orva

t ­ O

pačić

,pr

of.

Cvj

etko

Ant

olči

ćA

ida

Bad

žak

Ana

Bal

ićL

aura

Bla

žetić

Rok

o B

oban

ović

Tam

ara

Bor

inD

ario

Bor

kovi

ćH

rvoj

e Č

ićak

Ale

n Č

ižm

ek

Igor

Dob

rota

Boj

an F

ulan

ović

Jase

nka

Gos

podn

etić

Ves

na Iv

ićIv

ana

Jaki

ćA

nita

Kra

njec

Ves

na L

adov

ićG

oran

Mal

ogor

ski

Dra

go M

atun

Jele

na M

ihal

ićH

rvoj

e M

irko

Maj

a M

urat

Mar

ko M

utak

Dam

ir P

avič

ićM

arija

na P

avle

kH

rvoj

e Pe

har

Jadr

anka

Reb

ernj

akIn

es S

trm

ota

Anđ

elko

Šab

arić

Mar

tina

Tad

ićD

raže

n V

alja

kIv

ana

Vid

akov

ićD

anije

la V

ujic

aIv

ana

Vuk

ovac

Vla

dim

ir Ž

ivko

vić

Gor

an Ž

upan

acRa

zred

nica

: Suz

ana

Milo

ševi

ć, pr

of.

Din

a B

akra

nRa

zred

nica

: Ve

rka

Goji

ć, pr

of.

Dar

ko B

ailo

Ivic

a B

andi

ćM

arko

Bog

dano

vić

Erv

in Č

erne

tićD

ragu

tin Č

ulin

ović

Hrv

oje

Dem

utG

orda

n Fe

renč

akM

arko

God

ečR

onal

d G

odin

ić

Dam

ir G

urov

ićŽ

eljk

o Ju

ras

Hrv

oje

Kah

lina

Dam

ir K

aufm

anD

avor

Kod

rnja

Saša

Kra

njec

Kre

šim

ir K

rem

ljak

Hrv

oje

Luka

čIv

an P

ekoč

Zor

an P

ešić

Kre

šim

ir P

luka

vec

Ivan

Pos

inja

kK

reši

mir

Rad

ošev

ićG

oran

Rat

kovi

ćN

enad

Sak

ićD

anije

l Sta

rčev

ićT

omis

lav

Šanj

ugM

arin

Šte

tićM

lade

n V

ašar

ević

Razr

edni

ca:

Vesn

a Sk

očir,

pro

f.V

ladi

mir

Kup

reša

nin

Razr

edni

ca:

Zla

ta B

ilić,

prof

.T

omis

lav

Bab

ićD

raže

n B

ajs

Mar

io B

elas

Ant

e B

elja

nD

omag

oj B

ulja

nSa

ša Č

ajić

Dar

io Č

ićin

Hrv

oje

- And

rej

Div

jaki

nN

even

Duž

anec

Dom

agoj

Gilj

aT

omis

lav

Glu

nčić

Dav

or G

radi

ški

Dam

ir K

apec

Dub

ravk

o K

atul

ićB

oran

Kol

evsk

i

Ivan

Kon

čić

Ala

n K

rona

stSl

aven

Krš

ićD

ario

Man

dić

Boj

an M

aran

guni

ćM

arko

Mat

ošić

Pred

rag

Nov

akov

ić

Slav

iša

Raj

ićM

arko

Rel

jićD

ubra

vko

Rom

ekIv

ica

Rub

inić

Gor

an S

ekul

aSt

jepk

o Šp

olja

rić

Srđa

n Šv

erko

Dav

or T

adić

Dea

n V

idak

1994

.Ra

zred

nica

: A

na E

reš,

prof

.Sl

aven

Sok

olR

azre

dnic

a: A

ntun

Vuj

ević

, Pro

f.K

reši

mir

Bab

ićD

amir

Bah

met

Igor

Bar

bari

ćT

omis

lav

Cav

orSi

niša

Fili

pan

Ale

n Ju

gD

amir

Jura

kIv

an Ju

riši

ćK

reši

mir

Kla

rić

Ant

e K

ovač

ević

Jank

o K

raše

vac

Mar

io K

utle

Ivic

a M

alig

ecA

ndre

j Mar

kovi

ćM

iro

Meš

trov

ićB

rank

o M

ileus

nić

Mar

ko M

užić

Tom

isla

v N

aran

čić

224

Mir

osla

v Sl

avko

vić

Dav

or S

toši

ćM

arin

ko Š

arče

vić

Silv

ije V

dovi

ćD

arko

Vev

erec

Hrv

oje

Zob

unđi

jaIg

or Z

orić

Žel

jko

Zor

njak

Razr

edni

ca:

Bise

rka

Lim

ić, p

rof.

Kri

stin

a B

elin

aD

anie

l Bla

žun

Kse

nija

Brg

les

Ivan

a B

urču

lM

arko

Čić

akD

unja

Del

ićA

na D

ozet

Kre

šim

ir F

indr

ikJu

rica

Hod

žaje

vK

reši

mir

Juši

nski

Kri

stija

n K

ager

Dam

ir K

amen

ečki

Zor

an K

asum

Mar

io K

lari

ćSi

niša

Kri

žaj

Mila

Kun

cIr

ena

Lujić

Mar

tina

Mar

akN

ataš

a M

ihal

ićN

ada

Mrv

elj

Ivan

Nik

olić

Ivan

a Iv

a Se

nići

ćLe

ila S

erm

ekT

anja

Špa

novi

ćT

ajan

a V

arun

ekIn

a V

idov

ićD

inko

Zag

orac

Razr

edni

ca:

Boja

na B

orov

ić,pr

of.

Edi

n A

rnau

tovi

ć

Ivan

Bar

ičev

ićM

isla

v B

ariš

ićT

omis

lav

Duk

arić

Dej

an G

alja

tovi

ćD

avor

in G

lad

Jank

o G

oleš

Gor

dan

Hor

bec

Bor

is H

orva

tD

avor

Kov

ačić

Igor

Led

ićZ

oran

Maj

ceni

ćK

reši

mir

Man

dac

Hrv

oje

Mar

jano

vić

Igor

Mik

luš

Mar

in M

iroš

ević

Dav

or P

ašic

aM

arko

Per

ica

Dal

ibor

Pet

riče

vić

Tom

isla

v Pe

trič

ević

Jaro

slav

Pila

tIv

an Š

imov

ićV

edra

n Šk

rinj

arM

artin

a T

anda

rić

Stje

pan

Vla

šiče

kD

raže

n Ž

ivko

vić

Razr

edni

k:

Bran

imir

Ilić,

prof

.V

ikto

rija

Bak

ović

Zdr

avko

Buh

inH

rvoj

e C

rnko

vić

Dar

io Ć

orlu

kaG

orda

n D

edog

ović

Žar

ko D

ivić

Ana

Ger

ićA

lenk

a G

rube

lićIg

or K

nezi

ćG

oran

Kov

ačev

ićIn

es K

uljić

Ivan

a Lo

kas

Mar

ijana

Lon

čare

kH

elen

a M

acan

Ton

i Mar

deši

ćĐ

orđe

Mili

nov

Fran

jo M

rđen

Ale

n N

ovak

ović

Mar

ijana

Ost

arče

vić

Igor

Par

adi

Nat

aša

Peta

njek

Ren

ata

Ruš

nov

Mar

ija S

ever

Vla

sta

Van

čina

Dar

ko Z

dorc

Razr

edni

ca:

Dija

na S

vilič

ić, p

rof.

Saša

Age

jev

Igor

Bar

bari

ćIg

or B

enko

Dom

agoj

Beš

ićR

udol

f Bla

dtT

omis

lav

Bož

ićev

ićM

arja

n Ć

osić

Mua

rem

Elfi

ćD

enis

Gal

ešić

Zvo

nim

ir Ju

kica

Mar

ko K

elet

ićD

ubra

vko

Kol

arić

Igor

Kos

ecK

laus

Kra

ljevi

ćT

omis

lav

Mes

nik

Tom

isla

v M

ihet

ecD

amir

Pet

erfa

jZ

oran

Poz

nano

vić

Tom

ica

Soko

lM

arko

Sre

mac

Dar

io Š

akić

Mile

Uro

daD

anie

l Vuk

ušić

Lad

isla

v Ž

upan

čić

Razr

edni

ca:

Iren

a G

jergji

zi, p

rof.

Nik

ica

Bab

ićSa

ša B

arki

Dar

inka

Bos

akIg

or Ć

uro

Dav

or D

rvar

Sand

ra D

uvnj

akR

enat

a Fu

rdek

Sanj

a G

ubo

Mar

ija H

uzan

ićM

artin

a Ja

kuš

Mor

ana

Kri

žan

Dom

agoj

Mik

ušV

alen

tin P

avrli

šak

Kre

šim

ir Š

koda

Mir

na Š

ošta

rko

Žel

jka

Šuk

Mon

ika

Zag

orec

Dom

agoj

Zeb

aM

arin

a Z

lata

rO

žani

ć Ž

eljk

aT

ajan

a Ž

ličar

Razr

edni

ca:

Jasm

inka

Vla

tkov

ić,pr

of.

Mar

io G

avra

novi

ćRa

zred

nica

:Ja

smin

ka V

latk

ović,

prof

.Le

opol

d A

lpez

aT

omis

lav

Bal

ićN

ikol

a B

asle

tićJo

zo B

evan

daIv

an C

igla

rH

rvoj

e Č

obec

Rob

ert Č

ukov

ićB

rani

mir

Ćać

ićSe

nad

Dža

bija

Mar

ko F

resl

Mla

den

Gla

vić

And

rej G

lück

sD

arko

Her

akSv

ebor

Hle

deH

rvoj

e K

rstič

ević

Tom

isla

v M

ajer

Dar

io M

iloše

vić

Zav

iša

Nik

ačK

rist

ijan

Šim

unić

Ved

ran

Škrn

jug

Bor

is Š

mag

ucSt

jepa

n Šu

msk

iD

anie

l Val

kovi

ćIv

o V

edri

šH

rvoj

e Ž

užul

Razr

edni

ca:

Ljer

ka Ju

rkić,

pro

f.Iv

an B

ošnj

akJu

raj B

ubal

oB

lank

a Č

mel

arD

anije

l Gor

upec

Dar

ia G

rand

ićA

len

Haj

nal

Val

erija

Hin

cak

Anđ

elko

Huk

man

Tom

isla

v Iv

anči

ćIv

an -

Ant

e Iv

anda

Ana

Jank

ović

Anđ

elka

Kov

ačB

ožo

Kri

štić

Ivan

čica

Mar

tićK

runo

slav

Miš

čanč

ukIv

ana

Miš

kec

Peta

r Nov

osel

Dar

ija P

aić

Kru

nosl

av P

ongr

acLj

iljan

a Po

povi

ćSa

ša R

ajili

ćM

iros

lav

Sika

vica

Dam

ir S

tjepa

novi

ćT

ibor

Zan

glM

arko

Zem

anM

arija

na Z

gore

lec

Razr

edni

ca:

Nad

a M

eden

ica,

prof

.D

avor

Baš

ićPe

tra

Bje

dov

Sanj

a B

uban

jIr

ena

Crn

ečki

Mar

ijana

Gel

oSa

ndra

Gut

ićR

ober

t Han

Stje

pko

Hun

jet

Sanj

a Ja

garč

ecR

oko

Jelin

čić

Lan

a K

ajfe

šA

nita

Km

ošek

Bru

na K

ocija

nJu

raj K

rleža

Rad

mila

Lal

ićLi

dija

Lug

arić

Gor

an M

ance

Dar

ije M

arič

ićK

reši

mir

Mar

ohni

ćD

arko

Mes

arić

Mar

ija M

ikov

ićD

amir

Naz

orH

rvoj

e St

ipko

vić

Dra

žen

Šušt

erči

ćB

rank

o T

onko

vić

Ved

ran

Var

jači

ćA

ndre

a V

inči

ćM

arijo

Zag

orec

Dan

ijel Ž

erja

vić

Razr

edni

ca:

Valer

ija H

anich

,pr

of.

Tom

isla

v A

ntol

jak

Nat

aša

Bal

enov

ićA

nton

io B

atov

anja

Kru

nosl

av B

ičan

ićZ

latk

o B

ogda

novi

ćA

leks

anda

r Cet

ta

225

Tih

omir

Cirk

venč

ićG

orda

na Č

egec

Nor

ma

Doš

enB

laže

nka

Hot

ovec

Ale

ksan

dra

Hun

jak

Ale

n Id

rizb

egov

ićIr

ena

Ilije

vski

Hel

ena

Jank

ović

Sand

ra Ju

rela

Iva

Juri

šić

Kri

stin

a K

ajm

Arm

on K

olac

Dar

ko K

rpan

Den

i Kur

ićIg

or M

anen

nica

Saša

Med

ved

Nik

ša M

iliči

ćM

arin

a Pi

lipov

ićM

irel

a P

lena

rD

amir

Reg

vart

Dam

ir Š

ohar

Silv

ije T

omlja

novi

ćRa

zred

nica

: Ves

naH

ibler

­ G

obov

ić,pr

of.

Kre

šim

ir B

laži

naM

aja

Cec

ićM

aris

a Č

ustić

Mar

tina

Gol

ubić

Tan

ja Iv

anči

ćT

atja

na Jo

kić

Azr

a K

adić

Adi

sa K

apić

Dal

ibor

Keč

aSu

zana

Kra

ljH

rvoj

e M

ajta

nić

Tom

isla

v M

atko

vić

Dam

ir M

ihal

jinec

Mla

den

Než

ićB

ožic

a N

orši

ćFr

ane

Pavi

čić

Dub

ravk

o Pe

rica

Mar

ko P

roso

liK

runo

slav

Pul

jićM

artin

a R

akov

ićT

ajan

a R

amlja

kIv

ana

Ruk

avin

aK

atar

ina

Ruk

avin

aM

isla

v So

kol

Nik

ša Š

ikić

Ana

- M

arija

Šuri

naTv

rtko

Vuk

ušić

Saša

Zei

dan

Razr

edni

k:

Želj

ko Č

izm

ar, p

rof.

Tin

a A

ndri

jićIv

an B

anT

omis

lav

Brle

tićIg

or B

ušić

- Z

ubči

ćV

edra

n Č

engi

ćD

anie

l Dob

rinč

ićSt

jepa

n Fu

ček

Tom

isla

v Ja

nkov

ićIv

an Je

lavi

ćD

arko

Kik

ićN

enad

Kos

ecV

ladi

mir

Lod

eta

Dar

io M

ilić

Filip

Par

lov

Dia

na R

ipli

Ale

n Sa

mar

inD

arko

Stu

pari

ćLu

ka Š

esni

ćIg

or T

oma

Žel

jko

Voj

novi

ćD

amir

Vrb

ićJo

sip

Vrd

olja

kA

nton

io V

ukad

inD

raže

n V

uksa

nJa

nko

Zec

1995

.Ra

zred

nik:

Ant

e Per

kovi

ć, pr

of.

Mar

ko B

akov

ićG

orda

naB

ogda

novi

ćM

arko

Cik

ačM

ario

Duj

loM

aja

Fink

Ani

ta H

rbud

Kre

šim

ir Il

ićIv

ica

Ivac

iIr

a K

neže

vić

Silv

ija K

rivić

Rom

an P

elko

Igor

Per

outk

aV

elib

or P

ilja

Hel

ena

Pisa

čić

Jaka

Pri

mor

acM

ilan

Slad

onja

Tom

isla

v T

epeš

Tat

jana

Tuš

ekJa

smin

ka V

inko

vić

Em

ina

Zec

Razr

edni

ca:

Bise

rka

Škof

, pro

f.A

nte

Ban

Ved

ran

Ben

der

Igor

Boš

nako

vić

Iskr

a B

ukov

ina

Igor

Čor

akK

rist

ijan

Čre

tni

Filip

Dev

erić

Dra

žen

Dra

kšić

Ana

Dre

nški

Mar

ko F

ilko

Jure

Gal

ićD

arko

Gor

išek

Petr

a Iv

aniš

Kor

nelij

a Iv

anko

vić

Ivan

a Ju

rić

Sini

ša K

olun

džić

Ber

isla

v L

anka

šT

ibor

Las

zlo

Tom

isla

v M

arel

jaSa

bina

Mar

inc

Vla

tko

Mik

loši

ćM

arija

na M

ikul

ićV

edra

n N

ojić

Ana

Pai

ćJa

dran

ka P

avić

Ozr

en P

učar

Ved

ran

Res

ulbe

govi

ćK

arm

en S

habb

arSa

ndra

Ška

rić

Ved

rana

Tab

orSe

nad

Ust

amuj

ićK

reši

mir

Vuj

ićN

enad

Zir

ojev

ićRa

zred

nica

: C

vjeta

nka

Boža

nić,

prof

.M

arija

na B

laže

vić

Ivan

Bro

zovi

ćSa

ša D

jača

nin

Lovo

rka

Đak

ićN

ikol

ina

Đur

inek

Mar

ijo F

alat

onM

artin

a G

amul

inA

rija

na G

ojak

Dam

ir Ja

mbo

rB

rani

mir

Jele

nkov

ićM

arin

a Ju

kić

Lidi

ja Ju

rela

Svje

tlana

Jurli

naV

latk

a K

nez

Ved

ran

Kos

orH

rvoj

e K

riži

ćK

rist

ijan

Luka

čin

Nen

ad M

aljk

ović

Kre

šim

ir M

atuš

in

Dar

ko M

iško

vić

Dom

inik

Obr

azT

atja

na O

gnje

novi

ćPe

tar O

hnje

cM

ira

Peši

ćIv

an P

etri

ćZ

voni

mir

Pon

grač

ićSn

ježa

na S

alaj

Ane

la S

erda

rA

na S

urić

Dav

orka

Tru

ntić

Zvo

nim

ir V

rban

cRa

zred

nica

:Ir

ena

Gjer

gjizi

, pro

f.R

enat

o B

laže

kovi

ćA

rne

Bre

žnja

kJo

sip

Dol

ićA

ndre

j Mar

koG

ašlje

vić

Dav

or G

rača

nH

rvoj

e G

rego

rić

Jadr

anka

Hor

vat

Mar

ina

Hud

ekT

omis

lav

Kat

alin

ićM

arko

Kov

ačev

ićSa

nja

Kov

ačić

ekG

oran

Kra

jnov

ićH

rvoj

e K

utnj

akM

arin

a Lo

vren

čić

Mih

aela

Mam

ićM

auri

zio

Man

nare

lliN

ina

Mik

uša

Jasm

ina

Paja

zeto

vić

Mirk

o Pa

šalić

Tat

jana

Per

akov

ićN

arci

sa P

olić

Zor

an R

oksa

ndić

Serv

et S

pahi

nM

artin

Van

jak

Sanj

a V

idov

ić

Mar

ko V

učko

vić

Adn

an S

inan

ović

Razr

edni

k:Iv

ica V

ukov

ić, p

rof.

Edi

ta A

lajb

egov

ićIv

ana

Bilu

šić

Gor

an B

uđan

ecH

rvoj

e D

ević

Ivan

Dum

anči

ćIv

or F

ilipo

vić

Kat

arin

a G

ašpa

rR

enat

o Ja

ndri

ćIr

ena

Kaz

ićV

edra

n K

ulić

Kre

šo K

unja

sM

ilan

Liči

naM

ario

Mah

ečić

Sreb

renk

a Pe

ter

Kat

arin

a Po

ljak

Ivan

a Po

save

cM

ilica

Rad

ović

Dav

or R

akiđ

ijaA

nton

ije S

vedr

užić

Žel

jko

Šim

ekIg

or Š

obot

Ade

la T

opić

Leon

Val

kovi

ćD

anije

l Več

erin

Em

ina

Viš

njić

Razr

edni

ca:

Jase

nka

Babi

ć, pr

of.

Dom

agoj

Bat

arel

oV

ladi

mir

Ben

ićM

lade

n B

rčić

Lovr

e B

urču

lD

uško

Čan

akIg

or Č

apet

aH

rvoj

e Fu

rač

Mar

tin G

logo

všek

Sini

ša G

oved

nik

Bra

nim

ir K

ričk

a

226

Ant

e K

rsta

novi

ćSi

niša

Lep

anov

ićD

ario

Lon

čari

ćT

omis

lav

Ložn

jak

Mar

io M

akar

Kra

snod

or M

ikša

Dam

ir M

ojži

šR

oman

o M

orož

inPr

edra

g M

ušić

Nik

ola

Oža

nić

Ved

ran

Pavl

ićŽ

arko

Pav

lovi

ćM

arko

Rak

ović

Dan

ijel S

tjepa

novi

ćD

inko

Sul

ičić

Dra

žen

Švar

ćan

Will

iam

Žup

anči

ćRa

zred

nica

:M

arija

Klep

ac, p

rof.

Sand

a C

arev

ićA

ndre

a Č

orok

alo

Gor

dana

D

eliš

imun

ović

Mar

ko D

idak

Igor

Fra

ncet

ićD

unja

Hal

apija

Mar

tina

Hus

taIg

or Ja

dan

Mir

osla

v K

eleb

uhK

rist

ijan

Lem

acĐ

eral

dina

Lum

ezi

Petr

a Lj

ubić

Ivan

Mar

ićR

ober

t Nov

akB

runa

Per

ucci

Dor

otea

Pev

ecG

oran

-Den

Popo

vić

Štefi

ca R

adin

ićM

arko

Rad

ović

Mir

osla

v R

atka

jec

Ivan

a St

anko

vić

Ivan

Špo

rčić

Tam

ara

Tok

ićA

na V

iller

Razr

edni

ca: M

arija

M

ajsto

rovi

ć, pr

of.

Ivic

a B

elči

ćSo

nja

Bor

ićD

anije

l Buk

vić

Ved

ran

Cel

egin

Juri

ca C

icva

rić

Hrv

oje

Dam

ićSl

avic

a G

unje

vić

Em

ir H

adži

ćK

rist

ina

Hal

inči

ćIv

ana

Hor

vat

Dun

ja Ja

mbr

išak

Julij

a Ju

kić

Dar

io Ju

riča

nJo

sip

Kri

žani

ćT

omis

lav

Lepu

šić

Tat

jana

Mar

ijan

Jasn

a M

avra

čić

Adr

iana

Paj

tak

Dan

ijela

Pav

ićSu

zana

Pav

ićG

oran

Str

mot

ićB

arba

ra Š

aić

Maj

da Š

kam

poIv

ona

Ten

čić

Razr

edni

ca:

Zdr

avka

Ben

co,

prof

.E

mir

Afg

anZ

voni

mir

Bul

ićM

arija

na C

arJa

kov

Čur

ićD

enis

Grb

ićL

aila

Gum

halte

rH

rvoj

e H

ladn

ikM

arko

Hun

jak

Vin

ko Iv

anko

vić

Gor

dan

Kož

ulj

Asi

m K

rkal

ićM

arga

reta

Krli

ćA

nita

Kuj

undž

ićIv

ana

Lozi

ćIv

ica

Luka

ćA

gata

Mak

ović

Dar

io M

ihal

jevi

ćLu

ka N

ekić

Bor

is N

ovak

And

reja

Paž

anin

Petr

a R

azić

Mla

den

Serm

ekM

artin

a St

aniš

ićJo

sip

Stan

kovi

ćK

laud

ija S

tarč

ević

Boj

an S

tipić

Bla

nka

Stoj

akov

ićB

rank

o Št

efan

ović

Mar

ijana

Tom

ljeno

vić

Igor

Tre

tinja

kRa

zred

nik:

Ž

eljko

Čiz

mar

, pro

f.N

ino

Mar

kovi

ć

1996

.Ra

zred

nica

: A

na A

nđeli

ć, pr

of.

Mar

ko B

ečir

ević

Mir

jana

Cap

ari

Tan

ja D

ravi

nski

Igor

Duk

ićG

orda

na F

arka

šT

omis

lav

Find

rik

Am

irH

adži

jusu

fovi

ćSa

ša Ju

rić

Mar

tina

Jurš

ićM

arko

Mat

ijevi

ć

Mar

ko M

iletić

Ivan

a O

bad

Kri

stin

a O

bad

Nik

ola

Petlj

akB

rank

o Pe

trov

ićK

rist

ijan

Star

čevi

ćM

arko

Škr

njug

Dar

ko Š

krtić

Mar

ko V

izek

Razr

edni

ca:

Ana

Ere

š, pr

of.

Sini

ša B

elin

aM

artin

a D

erni

kovi

ćO

zren

Dom

jani

ćD

an H

amid

ović

Mar

ko H

aram

ijaIv

ana

Hav

rleIg

or -

Ivan

Her

cigo

nja

Vel

ibor

Jaki

ćD

ario

Juri

čM

oran

a K

atič

ićM

arko

Keč

aD

inko

Kla

rić

Gor

an K

osić

Ang

ela

Kov

ačić

Kri

stin

a K

riža

nec

Ani

ta L

ukić

Maj

a M

andi

ćB

ojan

Mau

ser

Ivan

a M

linar

Milj

enko

Nik

olić

Mar

in P

avić

Slav

ko P

avić

Ivan

Pen

evD

anije

la P

inta

rZ

latk

o Pi

njuh

Sand

ra P

rpić

Nin

o V

eron

ekD

avor

Veš

ligaj

Petr

a V

ukob

rat

Kar

olin

a Z

lata

r

Razr

edni

ca:

Boja

na B

orov

ić,pr

of.

Dav

orin

Ale

ksić

Ead

Beč

irev

ićIv

an C

apan

Vje

kosl

av Č

avar

Ivan

Čep

elak

Dub

ravk

o Fu

lirD

ragu

tin G

ojić

Mla

den

Ham

mer

Mar

io K

arač

onD

ario

Kat

ačić

Mar

ko K

orak

Dra

žen

Mar

inov

ićD

arda

n N

allb

ani

Gor

an N

emet

Tom

isla

v Pa

skal

evPe

tar P

redo

vić

Dam

ir S

tepa

novi

ćV

anja

Šan

tak

Mar

ko Š

orša

Tom

isla

v Št

rus

Luka

Tra

lićR

ober

t Tul

ekM

arko

Zar

unić

Tom

isla

v Z

imše

kR

azre

dnik

: B

rani

mir

Ilić

, pro

f.V

išes

lav

Kir

inić

Razr

edni

ca: B

rank

a M

artin

ec­

Obr

adov

ić, p

rof.

Saša

Anđ

elko

vić

Mar

ija Č

ićak

Kar

lo K

ovač

ićM

artin

a M

iško

vić

Mar

ko N

javr

oSr

đan

Pedl

joT

omic

a R

ižm

arić

Maj

a Se

nci

Tih

ana

Skoz

rit

Anj

a Šk

utel

jIv

an Š

lapa

kR

enat

o T

urko

vić

Ana

Vrh

ovac

Razr

edni

k:

Dra

ško

Mar

kov,

prof

.D

anko

Dju

rić

Žan

a Fa

kin

Lad

a K

ette

Uro

š Krs

tićSr

ećko

Kuč

akB

orna

Ivan

Zvo

n-m

ir L

okar

Mar

ko M

andi

ćB

orna

Mar

tinov

sky

Dav

or M

aruš

ićG

oran

Mol

nar

Dub

ravk

o O

paši

ćA

len

Pejk

ović

Nik

ola

Popo

vić

Tom

isla

v St

epić

Dija

na S

toja

kovi

ćD

amir

Špi

relja

Kri

stin

a T

rnja

rD

anije

l Tur

kalj

Ari

jana

Vol

mos

tV

edra

n V

rabe

cV

edra

na V

rank

ović

Ved

rana

Žid

anić

Razr

edni

k:

Ivan

Vuk

ović,

pro

f.T

omis

lav

Pom

per

Razr

edni

k:

Ivan

Zor

etić,

prof

.V

jera

n B

ašić

Slav

en B

onko

vić

Tom

isla

v G

aži

Ivan

a L

aura

Grg

ićK

reši

mir

Kor

par

227

Dea

n K

ovač

ević

Dom

agoj

Kov

ačić

Bra

nim

ir K

ralik

Mag

dale

na M

al-

inov

aSi

niša

Mirk

ović

Mar

io P

evan

ićL

atic

a Po

ldru

gač

Jasm

inka

Pop

ović

Ivan

Roj

nica

Niv

es S

mol

jan

Maj

a T

urće

cIg

or T

urni

ški

Ivan

Vuk

asov

ićSa

ndra

Vuk

ićRa

zred

nica

: Ja

dran

ka B

ašić,

pro

f.In

es K

utle

šaRa

zred

nica

: M

aja

Justi

nić,

prof

.M

irko

Bat

ušić

Ivan

Bed

enik

Mar

ina

Bod

ulja

kG

oran

Ćur

oA

na E

rgov

ićIv

a G

lavi

ćM

ark

Gla

žar

Bla

ženk

a G

rača

nB

erna

rd Iv

ezić

Dam

ir M

andi

ćM

arko

Mar

keš

Sand

ra M

atuz

aSa

ša M

avro

vić

Gor

dan

Med

ved

Dra

gan

Milu

tinov

ićZ

voni

mir

Milu

tinov

ićB

iljan

a N

ikol

ićM

arko

Ohn

jec

Zde

nko

Ore

muš

Bor

na P

alja

n

Kri

stia

n Pe

lcIr

ena

Peri

ćIv

an P

erko

vić

Ani

ta Š

ipek

Mar

ija Š

orša

Mar

ko V

latk

ović

Razr

edni

ca:

Mar

ija C

velb

ar,

prof

.R

enat

a A

gapi

toD

enis

Bal

ažić

Jasn

a B

rajk

ović

Fran

jo C

rnko

vić

Kre

šim

ir D

olen

ecM

irel

a G

ašpa

rić

Ves

na G

ereš

Taj

ana

Mlin

arić

Iris

Nub

erG

oran

Pan

tar

Ivan

Raj

čić

Ivan

a R

ogić

Sanj

a Sp

oriš

Ivan

a St

ipko

vić

Mar

io Š

ikić

Bra

nka

Šim

ićIr

ena

Šulji

ćV

esna

Tat

alov

ićA

na T

omec

Mat

jaž

Žiž

mon

dRa

zred

nica

: N

eli M

indo

ljevi

ć, pr

of.

Peta

r Baš

ićB

arba

ra B

oroš

Bra

nim

ir B

radi

ćM

lade

n B

radv

ica

Dan

iela

But

ulija

Filip

Čul

inov

ićPe

tar D

jera

sim

ović

Ivan

a Fr

ank

Igor

Griv

ičić

Vik

tori

ja G

ulam

Mal

ik Ja

šare

vić

Irin

a K

ovač

ević

Mar

ijana

Kra

mar

ićA

na M

anda

cN

enad

Mar

ićIv

ana

Mar

inko

vić

Josi

p M

ateš

aT

omis

lav

Maz

alG

oran

Međ

imur

ecIv

anči

ca M

ilkov

ićO

gnje

n Po

ljak

Kse

nija

Pos

avec

Petr

a Pu

ntija

rT

omis

lav

Smol

kovi

ćIv

ana

Svrž

njak

Alic

a T

osen

berg

erN

even

Vuk

elić

Mar

ko Ž

unić

Razr

edni

ca:

Nev

ena

Pešu

šić,

prof

.Ig

or G

roši

ćM

arija

na G

ojan

ović

Mir

na K

osov

ićB

ojan

Hud

ecV

edra

n H

udec

Ala

n K

lako

čer

And

rea

Rai

nA

nita

Sliv

arM

arko

Sm

olek

Dan

ijel Š

imun

jak

Lad

isla

v Šk

rinj

arRa

zred

nica

: Zoja

M

andi

ć ­ P

ožga

j, pr

of.

Tan

ja B

enić

Hel

ena

Boč

kaj

Mar

tina

Cur

iB

oris

Dok

man

ićIv

ana

Duj

mov

ićLe

o G

ašpa

r

Dia

na H

arte

kA

na Iv

aniš

Dam

ir Iv

išić

Hrv

oje

Kal

afat

ićM

aja

Kal

anj

Ved

ran

Kre

kovi

ćLu

cija

Lok

inIg

or M

enič

anin

Dan

ijal M

oran

kić

Zor

an M

uhek

Mir

na P

etre

ševi

ćV

ujad

in P

etro

nić

Tom

isla

v Pi

ntur

ićT

omis

lav

Pišk

urLe

o Po

ljače

kM

arija

n Pr

evol

šek

Mar

tina

Svet

ecD

amir

Štr

kPe

tra

Vad

laIv

an V

rban

Jele

na V

rani

ć

1997

.Ra

zred

nica

: A

na A

nđeli

ć, pr

of.

Nat

alija

Sal

opek

Razr

edni

ca:

Bise

rka

Škof

, pro

f.M

ario

Gru

bić

Razr

edni

ca:

Boja

na B

orov

ić,

prof

.M

arko

Bon

ačić

Duš

ko B

rozo

vić

Zvo

nka

Buš

ićN

ino

Cve

tkov

ićD

amir

Dum

bovi

ćIv

ana

Fran

olić

Maj

da

Had

žim

ujag

ićIv

ica

Jand

rić

Josi

p Ja

nkov

ićT

ihan

a Ju

rić

Tom

isla

v Ju

rić

Iva

Kol

arIg

or L

acko

vić

Mar

ko L

ovre

nčić

Dan

ijelo

Mes

ner

Mat

ija M

inta

sPe

tar P

ajić

Slav

en P

ašal

ićT

omis

lav

Pavi

čić

Mar

ko R

adak

ović

Mar

ko R

adov

ićB

eris

lav

Smai

ćT

ina

Stan

išić

Sini

ša T

eske

redž

ićV

inko

Vac

ekRa

zred

nica

: Đ

urđi

ca T

udor

, pr

of.

Mar

ko B

areš

ićFi

lipa

Čić

in -

Šain

Igor

Det

elj

Mir

jana

Dom

inov

ićB

arba

ra D

raži

ćB

ojan

Gnj

atov

ićH

rvoj

e H

rgić

Suza

na H

ribe

rski

Lan

a Ja

nkov

ićZ

oran

Janj

eK

atar

ina

Jele

nkov

ićŽ

eljk

a K

olar

Ivan

Kov

ačev

ićT

omis

lav

Kro

flin

Mar

ijan

Milk

ović

Hrv

oje

Orš

olić

Mile

na P

alad

aK

reši

mir

Par

tlT

ihan

a R

ežek

Maj

a Se

rdar

Dej

an S

ubot

ić

Ani

ca Š

arić

Mir

osla

v T

rnja

rV

ladi

mir

Vuk

elić

Razr

edni

ca:

Gor

dana

Gojč

eta, p

rof.

Ivor

Alta

ras P

enda

Rad

e B

aran

ović

Kse

nija

Bar

ićK

reši

mir

Bel

ićA

na B

iond

ićŠi

me

Bot

ica

Gor

an G

ilja

And

reja

Gre

gure

kM

isla

v G

veri

ćB

oris

Haj

daro

vić

Gor

an H

otko

Ana

Jelić

Gor

an K

ocija

nN

ina

Koš

tek

Rob

erta

Kra

njec

Ber

nard

Mih

alje

vić

Ant

onija

Miš

maš

Ani

ca N

ovak

Hrv

oje

Oda

kK

runo

slav

Pav

leka

Dej

an P

rgić

Ivan

Rad

ićV

edra

n R

akD

ubra

vka

Rat

kovi

ćSa

nja

Rat

kovi

ćM

onik

a Se

dak

Mar

ijana

Šor

man

And

rea

Štim

acT

ina

Štim

acIv

ana

Švai

ćB

rani

mir

Tom

ićD

ora

Vla

hovi

ćIv

an W

olf

228

Razr

edni

k:

Igna

c Želj

eznj

ak,

prof

.V

edra

n B

oljk

ovac

Ana

Buk

alK

atar

ina

Buk

ovec

And

rija

Ćur

kovi

ćK

reši

mir

D

omin

kovi

ćH

rvoj

e G

rubi

šić

Ani

ta H

aric

Mar

tina

Her

ceg

Ivan

a H

orva

tM

artin

a H

orva

tT

omis

lav

Jelić

Nat

aša

Josi

povi

ćZ

rink

a Ju

rjevi

ćM

artin

a K

adoi

ćN

uša

Kan

ižaj

Ivan

a K

eški

ćD

arin

ka K

olar

ecM

aja

Kov

ačM

ario

Kra

jnik

Mar

gare

ta

Mal

ešev

ićSa

nda

Mal

etić

Ana

-Mar

ija M

atuz

alem

Gor

an M

omči

lovi

ćJu

raj N

ovin

aD

ragi

ca P

etri

čevi

ćB

ojan

Put

akSa

nja

Rad

onić

Ivan

Reb

ićT

omis

lav

Rie

dlSa

ndra

Šab

arić

Kat

arin

a Šk

ocB

runo

Ško

daLi

lijan

a Št

okov

ićM

artin

a Št

rok

Lovo

rka

Tes

arD

alib

orka

Top

alov

ić

Bra

nka

Zeč

ević

Dan

iel Ž

abči

ćRa

zred

nica

: Ja

dran

ka B

ašić,

pro

f.Su

nčan

a B

egov

acA

na B

laga

jJu

lijan

a Ja

nčul

aPe

tar K

aniž

ajIv

a K

arlo

vić

Petr

a K

onos

ićD

raže

n K

voći

ćM

arko

Lug

arić

Dam

ir N

amor

šE

din

Paja

zeto

vić

Mir

ela

Peri

škić

Nat

aša

Pero

kovi

ćZ

drav

ko P

otun

ček

Zvo

nim

ir P

uhIv

an P

uhal

oIv

an R

imac

And

rej S

ubot

ićH

rvoj

e T

omec

Sead

Vol

ić

Filip

Vrš

ecH

rvoj

e V

ujče

cT

ihom

ir Z

adra

žil

Igor

Žup

anRa

zred

nica

: Ja

dran

ka G

alov

ić,

prof

.M

uam

er

Ala

jbeg

ović

Dan

ijela

Ban

Dom

agoj

Bro

zM

ario

Bul

jan

Igor

Čiv

rag

Dav

or D

omija

nD

anije

l Dra

goje

vić

Ivki

ca D

raže

tićB

runo

Dug

orep

ecLo

vork

a D

unda

Dan

ijel Đ

akov

ićK

oral

jka

Gra

cin

Ana

Mar

ija

Hre

novi

ćB

erna

rda

Igre

cV

inko

Jako

vlić

Žel

jka

Kav

urT

omis

lav

Kon

ečni

Dav

or K

ovač

Ivan

Kre

sina

Mar

tina

Kuh

tić-

Hrđ

unK

risz

tian

Lac

kovi

ćM

arko

Las

ićA

nam

arija

Mal

en-

ica

Ljilj

ana

Mas

njak

Nik

olin

a N

akić

Dija

na P

alež

acŽ

eljk

o Pa

vlić

Nik

olin

a Pa

vlov

ićK

rist

ina

Pete

kK

rist

ina

Pine

kK

seni

ja R

ehor

ićSi

niša

Sek

ušak

Sand

ra Š

tam

olK

reši

mir

Štiv

ičić

Nik

ola

Šušk

avče

vić

Maj

a T

elen

taV

eljk

o Ž

ibre

tRa

zred

nica

: Ja

sna

Miču

novi

ć, pr

of.

Kre

šim

ir

Abr

amov

ićN

ikol

ina

Biu

kT

omis

lav

Bru

nčić

Luca

Cvr

tak

Dub

ravk

o H

lede

Kre

šim

ir Je

luši

ćK

runo

slav

Jelu

šić

Vla

dim

ir K

anić

Ines

Keh

ler

Ana

Kek

elj

Jana

Kov

ačić

Vel

imir

Lup

ret

Ivan

Mat

orić

Mar

ina

Mila

sG

orda

na M

rako

včić

Rob

ert M

ucko

Igor

Ogr

ajše

kA

na P

ehar

ecD

avor

in P

oljič

akIv

an R

ebac

Filip

Ruž

ićIv

a Sk

elin

Mar

gare

ta S

tani

šić

Gor

dana

Ši

mun

kovi

ćM

arija

Ška

lec

Jele

na T

onko

vić

Ang

el T

raja

nosk

iT

omis

lav

Zub

akD

arija

Zub

ićA

nđel

ko Ž

ivko

vić

Razr

edni

ca:

Nad

a M

eden

ica,

prof

.A

nita

Ant

onić

Snje

žana

Ban

ićM

aja

Bilu

šić

- D

ujić

Dub

ravk

a B

ubal

oSa

nja

Črn

koA

nam

aria

Goj

mer

acIv

ana

Ilić

Kse

nija

Ivić

Sand

ra K

ljajić

Ani

ta K

ovač

ević

Ivon

a K

rsta

novi

ćPe

tra

Kru

ljac

Iva

Kur

ekM

artin

a Lo

nčar

ić

Lidi

ja L

ovro

vić

Mar

ijana

Lož

njak

Silv

ija M

aloš

evac

Ivan

a M

arin

čić

Tan

ja M

arku

šIv

ana

Mat

ićJa

sna

Nov

ačić

Žel

jana

Pan

ciro

vM

irel

a Pi

juk

Ivan

a Pi

ntar

ićV

latk

a Pr

lićK

reši

mir

a R

endu

lićV

iole

ta R

ezo

Jele

na R

obin

ščak

Sanj

a Ši

mek

Paul

a Šo

jat

Ivan

a Šu

var

Dija

na V

ranj

ešSa

ndra

Vuj

novi

ćZ

rink

a Z

djel

arRa

zred

nica

: N

elda

Mar

inko

vić–

H

orva

th, p

rof.

Mar

ija A

ralic

aV

edra

n B

ajer

Lan

a B

eloš

ević

-Jug

Ved

rana

Biu

kG

oran

Bor

otha

Hrv

oje

Cer

ovec

Ivan

Faz

ekaš

Tom

isla

v G

onan

Bla

ženk

a H

ulje

vIv

ana

Ivan

kovi

ćIv

a Je

leni

ćK

oral

jka

Jelić

Ani

ta K

išas

ondi

Ivic

a K

lisov

ićD

arko

Kon

jikov

ićG

orda

na K

riža

nić

Zvo

nim

ir L

auši

ćD

avid

Lju

bić

Dan

ijela

Mik

ović

Gor

an M

iletić

Maj

a M

orov

ićM

ilena

Mrđ

aM

ihae

la R

amlja

kIv

a R

ener

Zde

nka

Rin

čić

Nat

aša

Rita

nSe

lma

Sedi

ćIv

ana

Škug

orN

ikol

ina

Tes

laN

ina

Vuj

ičić

Dan

ijel B

otić

Sini

ša D

eren

Filip

Jurč

ićSa

mir

Ker

enov

ićA

rian

a M

očva

nSa

ndra

Tab

ain

Razr

edni

ca:

Zla

ta B

ilić,

prof

.Iv

a B

adov

inac

Ivan

a B

ožić

Ana

Ces

arec

Ivan

Cvi

tkov

ićT

anja

Ćor

ićIv

an Ć

urić

Den

is D

ugać

Nik

ola

Em

anov

ićM

ario

Fili

pan

Mar

ijeta

Gri

zelj

And

reja

Gru

beši

ćM

arija

n H

orva

tT

omis

lav

Hot

koM

arijo

Ilić

Mat

ija Ja

kopo

vić

Zvo

nim

ir

Kaš

tela

nac

Rat

ko L

esko

var

Maj

a - I

vana

Lo

vrek

ović

Luka

Mar

kovi

novi

ć

229

Maj

a M

iško

vić

Luka

Per

sogl

ioM

arija

na R

adus

inT

rpim

ir S

mol

ićA

dria

na S

učić

Ivan

Šuć

urH

rvoj

e T

erzi

ćZ

vonk

o - Z

voni

mir

V

učet

ićV

edra

n V

ukob

rat

Kat

arin

a Ž

ivko

vić

1998

.Ra

zred

nica

: Bi

serk

a Li

mić,

pro

f.R

ober

t Ben

koSu

nčic

a B

jago

jevi

ćB

rani

mir

Buj

asM

arko

Bun

čić

Mat

ija C

erov

ski

Mar

inko

Cirk

venč

ićŽ

eljk

o D

omitr

ović

Leon

ard

Fran

ićM

irko

Gor

upić

Dun

ja H

orži

ćIv

ana

Kam

eneč

kiG

oran

Km

etsk

iP

lako

r Kov

ačev

ićD

ario

Liv

ajić

Zor

an M

ađar

acM

atija

Mar

ičić

Kre

šim

ir M

aruš

ićB

rank

o M

atić

Ved

ran

Mile

taPe

tra

Mile

tićD

rago

mir

Mim

ica

Rob

erto

Pav

ićIv

an P

ažur

Vje

ko P

eret

ićT

omis

lav

Perk

ović

Gor

dan

Pint

ar

Ane

t Rež

ekD

ino

Smol

joD

ario

Ško

rić

Petr

a Šp

aric

aIv

an Ž

upan

Razr

edni

ca: B

rank

a O

brad

ović­

Mar

tinec

, pro

f.D

omag

oj A

dam

čić

Mir

osla

v B

ečić

Sand

a B

ešić

Josi

p B

ilić

Maj

a B

osak

Nik

olin

a B

ožić

Zvo

nim

ir Č

izm

arD

avor

Dav

idov

ićA

na D

espo

tK

arla

Hor

vat-

Crn

ogaj

Dam

ir H

osi

Kar

olin

a H

ostić

Mar

tina

Hrg

ovči

ćM

arija

Huz

jak

Taj

ana

Josi

mov

ićSa

nja

Kol

arić

Elv

ir K

opić

Petr

a K

osta

njev

acK

atar

ina

Kov

ačić

Mar

ko K

upre

šani

nSt

ela

Mih

alić

Gor

an M

ihal

jevi

ćIv

ana

Miš

maš

Maj

a M

užar

Ivan

Pet

ruša

Maj

a Po

krov

acR

uža

Pršlj

aA

leks

andr

a Se

rdar

Mar

ija S

erda

rA

leks

andr

a Ša

rac

Bru

no Š

iklić

Milj

enko

Dra

gutin

Šošt

arić

Gsb

rije

la T

aler

Ivka

Tok

alić

Stel

la T

onko

vić

Tam

ara

Zad

rave

cRa

zred

nica

: D

ijana

Svi

ličić,

pro

f.Sv

jetla

na A

nton

ićD

anie

l Arb

anas

Ren

ata

Bol

din

Jase

nka

Bro

zIv

an Č

avle

kPe

tar Č

orak

Bru

no D

ogan

Rob

ert E

rgot

ićT

ea F

luks

iM

irel

a H

orva

tićSa

nja

Hre

nar

Jele

na H

riba

rM

arija

Hri

bar

Ber

nard

a H

uić

Kre

šim

ir Ju

rak

Stje

pan

Kol

ovra

tM

artin

a K

ozja

kM

iran

Kud

rić

Iva

Maj

etić

Mih

aela

Mili

ćŽ

eljk

a N

enad

ović

Tin

a Pa

risi

Adr

iana

Pet

kovi

ćĐ

orđe

Peu

rača

Mar

ija P

rišč

anM

aša

Rad

enov

ićA

na R

ajić

Iva

Ruk

avin

aLu

ka R

ukav

ina

Dea

n Še

sto

Nat

alija

Šte

fana

cT

amar

a Št

etić

Erm

ina

Ter

zić

Sand

ra Z

ečev

ić

Igor

Živ

kovi

ćIv

ana

Žun

ićRa

zred

nica

: Ir

ena

Gjer

gjizi

, pro

f.M

lade

n B

ibic

aN

ika

Bra

čun

Tea

Bra

nkov

ićIn

es B

ulić

Ana

Crlj

enko

Adr

ian

De

Vrg

naM

aja

Era

kV

ikto

r Fili

ma

Mat

ea F

ilipo

vić

Fedo

r Bor

na F

rank

Mar

ko G

ačin

aPa

vle

Gaj

erLu

ka Iv

anko

vić

Ana

Jako

bovi

ćM

irta

Jarn

jak

Boj

an Je

rnej

cD

ragu

tin K

ljuča

rić

Mile

na K

ulov

ićD

alia

Mar

inSe

nka

Mas

njak

Ana

Mes

ićA

na M

ulov

ićJa

nja

Pern

jak

Kri

stin

a R

adić

Mir

na S

alam

onB

rank

o St

aniš

ićA

leks

andr

a T

kale

cJa

dran

ko T

omaš

ević

Tin

Tom

ašić

Ivan

a T

omič

ićLj

udev

it T

omlje

novi

ćJo

sip

Tus

unD

arija

Udi

ljak

Lan

a V

ukov

insk

iA

na V

ukuš

ićM

oran

a Z

apla

tić

Razr

edni

ca:

Jasm

inka

V

latk

ović,

pro

f.Iv

ana

Ant

ošA

na B

rkić

Jaša

Čol

ogov

ićM

ate

Čur

ićN

ikol

ina

Dej

akIv

ana

Gal

inov

ićJa

nja

Gla

vina

And

rea

Hai

man

Ivan

a H

ortl

Ivan

čica

Hud

ekIv

an Iv

anko

vić

Mar

ijan

June

kM

ario

Kel

ebuh

Jura

j Koj

undž

ićFi

lip Iv

an K

osak

Tom

isla

v K

rzna

rIv

ana

Mat

ićM

artin

a M

ažur

anM

aja

Mili

savl

jevi

ćPe

tra

Miš

kulin

Luka

Ren

koK

rist

ijan

Ruk

ljač

Iva

Ruk

ljać

Sunč

ana

Sari

ćB

rank

o Sk

endž

ićD

omja

n Sv

ilkov

ićN

ikol

ina

Svilk

ović

Edv

ard

Škof

Petr

a Šo

prek

Gor

dana

Šoš

tari

ćD

omag

oj T

omec

Nat

aša

Vla

isav

ljevi

ćM

artin

a V

rban

cRa

zred

nica

: Lj

erka

Jurk

ić, p

rof.

Dra

ško

And

rić

Nat

aša

Bab

ićM

ihae

la B

arić

Mat

e B

itunj

acJa

na B

oroš

ićA

ndre

ja B

rzic

aSv

ebor

Bur

mud

žija

Dar

io C

epić

Ivan

a Č

eovi

ćIv

ana

Čui

ćK

rist

ina

Dim

cIv

ana

Đur

ekA

nton

Fofi

ćT

omis

lav

Gaj

šak

Rob

ert H

ubak

Mar

tina

Ale

ksan

dra

Ježi

ćT

ito K

liska

Petr

a K

obas

ićV

edra

n K

omer

ički

Lovo

rka

Kov

ačić

Mis

lav

Krš

ulov

ićM

arce

la K

ušev

ićA

na K

ušt

Lidi

ja L

ovre

kM

arija

na L

ovri

ćM

arko

Mal

ićM

aja

Mik

ulić

Mir

ta M

ilako

vić

Maj

a M

iron

ović

Jank

o M

okro

vić

Mar

ijana

Par

ilac

Ver

onik

a R

adm

anIv

an S

zabo

Sanj

a T

uđa

Milo

š Val

ožić

Sane

la Z

atez

alo

Razr

edni

ca: L

jubi

ca

Hor

vat­O

pačić

, pr

of.

Ant

e B

ašić

Peta

r Bau

sB

uga

Beg

ićM

aja

Ben

kovi

ć

230

Tih

ana

Bor

ićD

avor

Crn

ogor

acJa

sna

Duj

ićD

alib

or F

ranj

kovi

ćV

edra

n Fu

rnek

Ren

ata

Grg

ekFr

an Ja

rnja

kA

nte

Juri

šić

Rob

ert K

apš

Žel

jka

Met

esi

Dra

ško

Nuc

kSa

ša P

avle

kD

avor

Šva

bK

reši

mir

Švi

gir

Luka

Tat

omir

Gab

rije

la V

erig

aK

rist

ijan

Vuč

koIv

an K

eča

Ivan

a K

ovač

ićRa

zred

nica

: Re

nata

Wilh

elm,

prof

.Iv

an B

abić

Mar

ko B

oroš

aG

oran

Bor

tas

Mir

jana

Bra

čić

Mile

na C

imba

ljevi

ćT

omis

lav

Deb

elja

kD

arko

Gra

bar

Iva

Gra

hor

Ivan

Grg

ićM

arija

na Ja

gić

Ant

o Ja

kić

Ivan

Jako

vlje

vić

Kat

arin

a K

alaj

žić

Hel

ena

Kuk

ecIv

a L

asić

Iren

a Lj

evar

Mla

den

Mar

avić

Dan

ijela

Mar

tinis

Mar

io M

atije

vić

Tin

a M

atul

ićK

ate

Milj

kovi

ćK

rist

ijan

Osl

ićSi

lvija

Poš

taN

ikol

a R

endu

lićJa

sna

Rob

ićIv

an S

ikav

ica

Tin

a So

lićD

ina

Tom

ićM

arija

Top

ićD

ario

Vra

bec

Vla

tka

Vug

rin

Dan

iela

Vuk

ušić

Razr

edni

ca:

Valer

ija H

anich

, pr

of.

Stip

e B

abić

Mar

ko B

laže

vić

Hrv

oje

Brk

ićM

arko

Cop

ićN

ataš

a Č

orok

alo

Mar

ijan

Čul

oG

oran

Duk

ovči

ćA

len

Ger

eIv

ana

Igre

cD

ubra

vko

Kal

embe

rR

enat

o K

eleč

ićR

anko

Kir

inić

Mirk

a K

osR

ahel

a K

rišt

oK

reši

mir

Jako

v K

rolo

Tin

a K

rzna

rić

Ivan

Kuh

arić

Luka

Lat

inov

ićM

ate

Meš

trov

ićT

anja

Mih

olić

Hel

ena

Mir

enić

Luka

Mol

vare

cV

ladi

mir

Orš

ulić

Boj

an P

odna

r

Ved

ran

Raj

ićŽ

eljk

a Sa

blić

Ivan

Sm

olči

ćH

rvoj

e Sr

kulj

Ivan

a Šo

štar

koA

ndre

ja Š

ugar

Žar

ko U

roda

Razr

edni

ca: V

esna

H

ibler

­Gob

ović,

pr

of.

Alm

a A

gić

Mir

osla

v A

ntol

Ana

Bili

ćM

artin

a B

laži

čko

Mir

ela

Bog

dano

vić

Sand

ra C

elio

- C

ega

Josi

pa F

ranj

ićSa

nja

Gor

onja

Taj

ana

Gru

bač

Iva

Gud

elj

Ivan

a Je

ngić

Tan

ja Jo

kić

Tan

ja Jo

vano

vić

Ivan

a Ju

riši

ćH

elen

a K

ašne

rM

artin

a K

neže

vić

Dom

agoj

Kon

jovo

dM

irel

a K

ukur

uzov

ićLi

ndita

Kur

aja

Mar

ijana

Lju

bas

Nin

o M

agić

Sanj

a M

ikul

ićM

arga

reta

Mila

čić

Ivan

Nov

akov

ićSa

mue

l Ohn

jec

Mar

ina

Pavi

ćK

reši

mir

Pet

rač

Jasm

inka

Pir

alić

Niv

es P

olov

ina

Am

ira

Ram

ulić

Ant

e Šu

ćur

Dra

gana

Tav

raD

anije

l Voj

akIv

ona

Zan

chi

Ver

onik

a Z

imak

ijevi

ćLu

ka H

aram

ijaT

omis

lav

Skok

oG

oran

Šte

fane

cRa

zred

nik:

Ž

eljko

Čiz

mar

, pro

f.M

aja

Biju

kM

aja

Bor

ošak

Nin

a B

ožič

ević

Tom

isla

v B

reka

loM

artin

a C

rneč

kiIv

an Č

anić

Mat

eja

Čav

ar

Ivan

ovJe

lena

Čol

akT

ihan

a D

asov

ićM

arin

a D

rviš

Mir

ela

Haj

nić

Mar

ko Je

ren

Tom

isla

v K

aldu

sek

Ivan

a K

ulaš

Ivan

Lev

ačić

Kar

olin

a Lo

nčar

ević

Dan

ijel L

ovri

ćIv

ana

Lulić

Maj

a Lu

lićIv

ana

Mar

angu

nić

Iva

Mar

đetk

oPa

ula

Mar

tinov

ićM

artin

a M

atije

vić

Dan

iel M

lađe

novi

ćB

arba

ra M

ucko

Ana

Nov

osel

Sonj

a Pi

čman

Dan

ijela

Pon

grac

Ana

Pop

ović

Vla

dim

ir P

uljk

oIv

ana

Rad

inić

Mar

io S

amar

inSa

ndra

Ser

tićM

arin

Šku

nca

And

rej Š

trka

ljA

leks

anda

r Top

olK

reši

mir

Vid

ović

Dam

ir Z

ajc

1999

.Ra

zred

nica

: Bi

serk

a Šk

of, p

rof.

Mar

ko B

abić

Val

erija

Bar

tolić

Kri

stija

n B

rnić

Milj

en C

hova

nSa

ša Č

orda

šić

Maj

a Č

ukel

jV

aler

ija Ć

utić

Gor

an D

imić

Ivan

a G

ucek

Ivan

Gut

schy

Mila

n M

aksi

mov

ićFr

ane

Mer

kaš

Boj

an M

ihaj

lovi

ćSo

nja

Noj

ićT

ibor

Pač

alat

Ilija

Pav

kovi

ćM

aja

Peka

sM

arko

Pet

rovi

ćD

avor

Pre

kM

irna

Rad

uka

Rik

ard

Kri

stija

n R

eine

rLu

ka R

esni

kIn

es S

ućes

kaSe

rden

Šem

sidi

niIg

or Š

esto

Iva

Šira

novi

ć

Filip

Špo

ljari

ćG

orda

n Št

ajce

rIv

a Šu

mić

Mar

ko V

arat

Iva

Vla

dić

Zvo

nim

ir Z

aval

ićLj

ubod

rag

Zdj

elar

ević

Razr

edni

ca:

Cvj

etank

a Bo

žani

ć, pr

of.

Ina

Ala

vanj

aT

atja

na A

ntol

ićM

irta

Bal

ogM

arko

Bed

ekov

ićJa

smin

ka B

ešte

kA

na B

ujas

Ana

Cof

ekV

alen

tina

Čeb

ušni

kM

artin

Dra

ušni

kM

arin

a Đ

urov

ićM

irta

Grg

ićD

unja

Hor

vat

Ani

ta Il

ićM

iros

lava

Kat

ušić

T

ezan

os P

into

Zor

an K

irin

ićL

ana

Kos

ovac

Ivan

a Lu

gare

cM

aja

Luka

čin

Mila

n M

arav

ićSa

bina

Mar

ošV

latk

a M

atko

vić

Petr

a M

rkša

Gab

rije

la N

ovak

Mih

aela

Nov

akIv

ana

Oda

kK

rist

ina

Pišt

elek

Mar

ija R

onče

vić

Ivan

a R

užić

Petr

unje

la S

met

ana

Arja

n Št

urm

231

Silv

ija U

zela

cIv

ana

Vid

ović

Sand

ra V

iljev

acJa

senk

a V

ukov

ićT

ihan

a Z

anoš

kiA

na-M

arija

Zor

baz

Mar

io- M

iro

Žid

ovT

omis

lav

Žilj

akRa

zred

nica

: Iv

anka

Kat

arin

a Le

mo,

prof

.V

inko

Are

lićSi

lvije

Bab

ićIv

a B

agar

ićA

ndre

ja B

ednj

ički

Van

ja B

ilić

Ale

ksan

dar D

osta

lM

artin

a Fu

rdek

Vla

dim

ir G

rabo

vac

Lovo

rka

Grg

urić

Nik

olin

a G

unjin

aB

erna

rda

Ivan

kovi

ćM

lade

n K

ekić

Nev

en K

rnić

Sreć

ko K

urel

jaT

omis

lav

Kut

leM

arin

a Pe

trov

ska

Em

anue

la P

opov

ićM

ato

Rad

ošPe

tra

Raj

čić

Ivan

Šib

enik

Luka

Ška

reK

reši

mir

Škr

tićM

isla

v Šo

ltaM

arko

Urb

ićD

amir

Vuk

adin

ović

Gor

an V

ukad

inov

ićLu

ka V

ukov

ićRa

zred

nica

: Ja

senk

a Ba

bić,

prof

.Sa

ndra

Bab

aja

Kat

arin

a B

ahle

nN

ikol

ina

Bra

udM

arija

Bud

imir

Ved

rana

C

imba

ljevi

ćM

arin

Dab

oD

ino

Des

pot

Maj

a D

olen

ecA

leks

andr

a E

ster

Zor

an G

ašpa

rM

artin

a G

raba

rA

nte

Grb

avac

Hrv

oje

Jenc

iA

na K

areš

Jele

na K

njeg

inić

Maj

a K

ralj

Gor

an K

unšt

ekFi

dan

Kur

aja

Maj

a Lu

kač

Lovo

rka

Mag

ašN

ataš

a M

ahić

Ant

e M

atija

caA

mila

Meh

inov

ićSt

anis

lava

Ops

enic

aD

ujm

o Pa

utJe

lena

Pav

lovi

ćM

arin

a Pe

tkov

ićN

ikol

ina

Petk

ović

Hel

ena

Petr

ović

Edi

n Se

rdar

ević

Mar

tina

Sink

ović

Lidi

ja S

paić

Bor

is S

tank

ović

Ivan

Stu

blić

Bia

nca

Šeho

vić

Jadr

an Š

polja

rK

atar

ina

Zan

inov

ićJo

ško

Žab

kar

Razr

edni

ca:

Mar

ija K

lepac

, pro

f.T

ome

Bar

ić

Tat

jana

Bur

ger

Lidi

ja C

ekol

Gor

an C

urko

večk

iE

lizab

eta

Ćup

ović

Van

ja D

aska

lovi

ćV

elim

ir F

leis

cher

Mar

ko G

rubi

šić

Anđ

elko

Ivan

jko

Nat

alija

Jakš

ićM

aja

Jank

ačIv

an Jo

vić

Sreć

ko Ju

rkov

ićFi

lip K

entr

ićD

raga

na L

etic

aM

artin

a M

alob

ubić

Kat

ica

Mam

ićT

omis

lav

Mat

ijevi

ćH

elen

a N

išić

Dor

otej

a Pe

rovi

ćD

ubra

vka

Peta

njek

Bra

nim

ir P

revi

šić

Ivan

a R

endu

lićM

arko

Rož

man

Dija

na Š

ijan

Peta

r Šilj

kovi

ćT

omis

lav

Šlog

arŠi

mun

Ure

mov

ićE

da V

rban

Dan

iel V

rpol

jac

Lan

a Z

anin

ović

Vje

kosl

av Z

gore

lec

Razr

edni

ca: M

arija

M

ajsto

rovi

ć, pr

of.

Dal

ibor

Ber

gam

Ant

e B

orić

Tom

isla

v B

oško

Mis

lav

Bož

ina

Den

is B

urić

Dav

or C

elči

ćD

anic

a D

omaz

etPe

tra

Dre

nški

Nik

olin

a Đ

urić

Ren

ata

Gol

jak

Tib

or Ja

nči

Ivan

Jura

šin-

Hor

vate

kIv

an K

ikić

Olja

Kol

anov

ićA

ntun

Kop

rivan

acT

atja

na K

urev

ijaA

nam

arija

Lab

rovi

ćIv

ana

Mih

ailo

vić

Dom

agoj

Mih

aldi

nec

Mat

ija M

irtl

Edu

ard

Peve

cK

reši

mir

Rad

ielo

vić

Arm

in Š

ećib

ović

Mar

io Š

pelić

Vla

tka

Um

olac

Tom

isla

v V

elič

ević

Ved

ran

Žel

jezn

akLj

ubic

a Ž

njid

arić

Razr

edni

ca:

Mar

ijana

Soč

an­

Kan

toci,

pro

f.Ž

eljk

a A

miž

ićIg

or B

azija

nac

Juri

ca B

udin

jaš

Ivan

a B

urić

Mat

ija C

rnog

orac

Dar

ko Č

ičak

Dav

or D

okm

anov

ićV

edra

n D

uhač

ekM

arko

Đum

ićD

amir

Đur

kovi

ćLe

ila F

ilipo

vić

Mar

ko F

ruk

Mar

ijan

Gru

jićN

ives

Ivez

ićM

aja

Kar

ažija

Vla

dim

ir L

edec

kiSm

iljan

Mah

ečić

Tan

ja M

alag

orsk

iM

artin

a M

alen

ica

Jank

o M

ihel

ićSa

ša M

iljuš

Dub

ravk

o Pa

vlič

ićM

ara

Posa

vec

Kri

stin

a Pr

šaFr

anjo

Sev

erPe

tar S

rem

acM

lade

n Št

ifić

Mar

ko Š

uto

Mar

in T

olja

Ivan

Vrb

ićRa

zred

nica

: Mili

ca

Butk

ović,

pro

f.T

omis

lav

Bak

rač

Ren

ata

Ban

ović

Mar

ko B

olan

čaPe

tra

Bra

ndel

ekM

irja

na C

unje

kD

avor

Dam

ićT

ina

Đik

ićM

artin

a Đ

odan

Ivan

a Fi

lipSa

ndra

Hus

kić

Iva

Jane

žić

Pava

o Ja

punč

ićM

arin

Jelu

šić

Maj

a K

aleb

Snje

žana

Kat

ušić

Edi

ta K

lasa

nN

ina

Kol

arŽ

eljk

a K

ovač

ević

Maš

a M

atei

ć-Po

ndel

akM

onja

Mez

akD

ijana

Mrv

elj

Ner

min

a Pa

muk

Dor

a Pa

vlić

Mar

ijana

Pol

ićM

arija

na P

ongr

ačić

Dal

ibor

ka P

onor

acG

oran

Pus

ićK

oral

jka

Roj

eD

omag

oj Š

anko

Mar

ija Š

imun

ović

Kar

mel

a T

olja

nA

nton

ija V

ince

kK

ata

Vuk

oja

Nik

ola

Živ

kovi

ćRa

zred

nica

: Sm

iljan

a K

ranj

čec,

prof

.Si

niša

Bar

anaš

ićA

nam

aria

Bar

išić

Tom

isla

v Č

urko

vić

Jasn

a D

etel

jV

ladi

mir

G

ašpa

rovi

ćLu

ka G

ospo

dnet

ićIv

a H

luši

čka

Dan

Hor

vat

Zde

nka

Jand

rlić

Jo K

empe

nG

oran

Kri

žana

cN

ikol

ina

Leko

Tat

jana

Log

ožar

Ved

ran

Luče

vK

reši

mir

Mik

olić

Mar

ta N

imac

Mar

ko O

luić

Ana

Pet

rovi

ćD

anije

l Pla

huta

rIv

anka

Rai

ćM

arin

Rak

Elv

ira

Savi

Mar

io S

trug

arM

artin

a T

emun

ović

Ren

ata

Tot

ićN

ino

Udo

viči

ćD

ejan

Ukr

opin

aV

edra

n V

ojvo

da

232

Razr

edni

ca:

Višn

ja Š

pilja

k, p

rof.

Petr

a A

nđel

ović

Perk

a A

ntun

ović

Ana

Ban

Maj

a B

istr

ički

Tom

isla

v C

vitk

ović

Ale

ksan

dra

Čol

ićD

anije

l Del

aćA

lenk

a D

umbo

vić

Tea

Fab

ijani

ćA

na G

lava

šN

ives

Hrb

oka

Ivan

a Jo

kić

Mar

ina

Jozi

ćSn

ježa

na Ju

rić

Ivan

a K

ajin

Nat

aša

Klja

jićM

isla

v K

olov

rat

Mar

io L

ovri

ćK

rist

ina

Mar

enić

Mor

ana

Mar

kovi

ćT

atja

na M

ilaši

nčić

Van

esa

Papo

Dan

ijela

R

adov

anov

ićPe

tar R

epuš

ićIv

ana

Seve

rM

artin

a St

riča

kŽ

eljk

a Ša

fari

ćR

onal

d Ši

klić

Kri

stin

a Šk

ovrlj

Tom

isla

v Šk

rinj

arić

Kru

nosl

av Š

ošta

rić

Slav

ko Š

peha

rM

aja

Štig

njed

ecM

iros

lav

Tom

ićM

artin

a V

ečer

inD

avor

Vra

bec

Ana

Vuk

šić

Bor

is Z

elen

ika

Taj

ana

Zub

čić

2000

.Ra

zred

nica

: A

na E

reš,

prof

.A

na A

dam

ović

Neo

Ala

gić

Ida

Alić

Stip

ica

Bal

ićH

rvoj

e B

arič

ević

Lidi

ja B

rkan

ićPe

tar C

eron

jaM

arija

n C

rnko

ciPe

tar E

rako

vić

Viš

nja

Fleg

arZ

voni

mir

Gal

ićV

anja

Gilj

ević

Mar

ija G

libot

aA

na Ja

dane

cM

artin

a Ja

godi

ćA

ntea

Kod

žom

anIv

ana

Krs

nik

Nat

alija

Lju

tićLj

ubic

a M

arko

vić

Žel

jko

Mar

kulin

Sanj

a N

eveš

ćani

nA

ndri

ja N

ovos

elM

arija

Orlo

vić

Mar

ko S

alop

ekD

avor

in S

koko

Mat

e St

ojan

ović

Maš

a St

ojči

ćM

ario

Šaš

Nik

olin

a Šo

štar

ićN

ataš

a Šu

tićV

esna

Ugl

ješi

ćLu

ka V

ejno

vić

Mar

ko V

ulje

tićM

artin

a Ž

unić

Razr

edni

k:

Ant

e Per

kovi

ć, pr

of.

Ivan

a A

leri

ćZ

oran

Ara

govi

ćT

ihom

il Ju

rica

B

ader

Bar

bara

Bal

aško

Ivan

a B

atuš

ićD

arko

Biz

jak

Zde

nka

Brd

ekM

atan

Čul

oA

na D

eano

vić

Ivan

Đul

vat

Zri

nka

Gav

ićK

atar

ina

Gav

rić

Juri

ca G

elo

Kat

ica

Joki

ćN

ataš

a Ju

ričk

iM

artin

Kne

ževi

ćT

anja

Kri

zman

ićM

isla

v K

riža

nIv

an L

ovri

ćN

eboj

ša L

ujan

ović

Kre

šim

ir L

jubi

čić

Mar

o M

arin

čić

Peta

r Mar

kovi

ćG

orda

na M

atas

Mat

ea N

esek

Kat

arin

a Pa

lčić

Patr

icio

Mar

cos

Petr

ićL

ana

Roz

ićIv

an S

tako

rić

Ana

Šiv

akIv

an Š

kunc

aD

anije

la T

ucm

anM

aja

Uje

vić

Mar

tina

Vul

elija

Tea

Zal

ukar

Mar

ina

Žid

ić

Razr

edni

ca:

Daj

ana

Gać

ina,

pr

of.

Bar

bara

Ava

lon

Petr

a B

abić

Patr

icija

Bilu

šić

Gor

ana

Bla

ićIv

ana

Bla

ićN

ikša

Bož

ičev

ićA

ndre

a B

rego

vac

Ana

Brz

ica

Tin

a C

ota

Srđa

n D

edić

Iren

a G

rujić

Bor

na Jo

hnV

ania

Kat

ušić

T

ezan

os P

into

Kri

stin

a K

olar

ecLe

a K

olar

ićIn

di K

ovač

ević

Julij

ana

Loza

rJe

lena

Luš

ićD

anije

la M

arko

vić

Mar

ina

Mes

arić

Maš

a M

orić

Dan

ijela

Nik

ićM

irna

Obr

adov

ićH

rvoj

e Pe

rok

Mar

in R

adoj

čin

Ana

Srz

ićM

ario

Šim

unić

Ivan

Tom

ljeno

vić

Vito

mir

Vel

aH

rvoj

e V

ukov

ićH

rvoj

e Z

ovko

Josi

p Ž

urga

Razr

edni

ca:

Đur

đica

Tud

or,

prof

.Iv

an B

ekić

Ant

onijo

Bez

mal

inov

ićPe

tra

Bla

žek

Din

o B

rčić

Nik

ola

Brč

ićJa

kov

Diz

dar

And

ro G

alin

ović

Ivan

Gra

bari

ćT

omis

lav

Hen

dija

Dal

ibor

Hor

vatin

ecD

amir

Jadr

ićB

lank

a Ja

kolić

Dal

ibor

Kov

ačR

enat

a K

ršul

Dar

ko K

rzna

rić

Luka

Lok

obau

erA

nton

io T

omis

lav

Mar

ićL

ana

Mar

kovi

novi

ćD

ejan

Mat

ićD

anie

l Mel

jana

cV

edra

n M

imic

aJa

nko

Posa

vec

Ivan

Rad

ošH

rvoj

e R

elot

aIv

a Sa

viD

ean

Smol

arLu

ka S

tani

čić

Ant

un S

tare

Ivan

a Šo

ljić

Ivan

Šva

ljek

Zor

an T

urko

vić

Mar

tina

Vuk

elić

Ale

n Z

lačk

iM

arin

a Z

ovko

Zoj

a Z

vona

revi

ćIv

an Ž

ilić

Razr

edni

ca:

Maj

a Ju

stini

ć, pr

of.

Mar

ina

Gru

jićT

omis

lav

Ada

mić

Ivan

Bro

z

Bel

inda

Bru

cker

Sanj

a C

rljen

Nik

olin

a D

enk

Dav

or D

orić

Saša

Đur

ašev

ićM

lade

n Fr

ukV

edra

n Fu

rlan

Dan

ijel I

grić

Bra

nka

Jako

povi

ćFi

lip Ja

nuš

Val

i Jel

čić

Ivan

Lau

šIv

an M

arko

vić

Mar

ko M

arun

aIv

an M

atić

Tom

isla

v M

atić

Igor

Meš

trić

Ivic

a M

ilkov

ićV

esna

Oce

lićD

ajan

Pos

avac

Saša

Pož

egG

oran

Raj

npre

htIg

or R

ajnp

reht

Nik

ola

Reb

ićM

lade

n R

užić

Ines

Slu

tej

Hrv

oje

Srem

ićA

nja

Trb

ović

And

rija

Tur

čin

Žel

jka

Zem

ljić

Razr

edni

ca: N

eli

Min

dolje

vić,

prof

.Sa

nja

Ajd

inov

ski

Ism

ar A

vdag

ićL

ana

Bob

ićSa

nja

Bob

ićT

ea B

rlek

Bor

an B

ušur

elo

Gor

ana

Đor

đevi

ćZ

rink

a E

reš

Zri

nka

Filip

i

233

Tan

ja G

avri

lovi

ćA

dria

n G

jerg

jizi

Bor

na Jo

sip

God

anA

leks

andr

a G

uteš

aN

ives

Jove

tićIn

es K

arab

egA

nam

arija

Kob

asić

Ved

ran

Kor

ušić

Eva

Kra

ljevi

ćIg

or K

rišt

afor

Nik

olin

a M

arko

vić

Tin

a M

ate

Ala

n Pa

đan

Boj

ana

Pauk

ović

Sonj

a Pa

vec

Ani

ta P

erko

vić

Vla

tka

Rač

kiIg

or R

alić

Mar

ija S

ablja

kM

aja

Stan

ićJe

lena

Sub

anov

ićM

iros

lav

Tom

asD

arko

Vla

tkov

ićRa

zred

nica

: Sm

iljan

a Ba

nić­

Čob

anov

, pro

f.Z

voni

mir

Bal

ogSi

lvija

Bal

tićO

gnje

n B

ašić

Dub

ravk

o B

oran

ićM

arin

a B

rujić

Maj

a C

arM

irel

a C

igro

vski

jIv

ana

Čav

ecA

na Č

upić

Petr

a Č

vek

Ivan

a D

eano

vić

Nat

aša

Dra

žetić

Ivan

a D

uvnj

akPe

tar D

žalto

Maj

a Fl

ego

Dija

na F

ranč

ešev

ićIv

an H

lupi

ćM

ario

Hut

inec

Jana

Ivan

dić

Gor

an Jo

sić

Petr

a K

osM

arijo

Mum

ićK

aja

Pand

žaD

omag

oj P

etri

novi

ćJe

lena

Puh

Ana

Rad

ičev

ićA

na R

adm

anM

aja

Riv

ićM

artin

a R

obin

ščak

Slav

en R

upić

Ana

Šeš

etT

oni T

enje

rT

amar

a T

omaš

kovi

ćRa

zred

nica

: Suz

ana

Milo

ševi

ć, pr

of.

Ale

n A

čkar

Bor

is B

abić

Igor

Bal

ačIv

ana

Bal

enM

aja

Bar

tula

Žel

jka

Bel

ecN

ataš

a B

ukva

Peta

r Car

Ida

Dom

išlja

novi

ćIv

a D

ruži

jani

ćM

arija

na D

ujm

ović

Ana

Frla

nD

avor

Hoh

njec

Lan

a Je

rgov

ićA

na Ju

rić

Tan

ja K

ranj

cG

oran

Kul

jićM

artin

a K

unšt

ekD

omag

oj L

ukač

Saša

Med

enZ

voni

mir

Mus

taf

Ana

Pav

kovi

ćM

artin

a Pe

rkov

ićV

edra

n Pe

tran

ović

Dan

ijel P

ilko

Mat

ija P

inta

rić

Ana

Rad

anIv

a R

aus

Zri

nka

Smilj

anIv

an S

opta

Ivan

a So

pta

Iva

Škeg

roM

irel

a Šo

lićIv

an T

arle

Juri

ca U

zun

Ana

Zor

ićRa

zred

nica

: Ves

na

Kun

čevi

ć ­ Š

ilić,

prof

.M

arin

a B

ašić

Mar

ko B

ogda

nM

lade

n C

vita

novi

ćIv

an Ć

osić

Ivan

a D

aut

Dom

agoj

Dav

idov

ićN

atal

ija Đ

ukić

Josi

p G

rgić

Mis

lav

Ivan

koSo

nja

Jeđu

dIv

ana

Jere

nB

oris

Josi

povi

ćN

enad

Kaj

gana

Sanj

a K

ivač

Mar

in K

neže

vić

Tom

isla

v K

rtal

ićSa

nja

Kuč

ićIv

an K

ulcs

arM

aša

Letic

aN

ataš

a Lo

nčar

Lea

Lovr

enči

ćIr

ena

Polja

ček

Ivan

a Po

ndel

jak

Mih

ovil

Puh

Mat

ko R

adić

Zla

tan

Sim

atov

ićN

ika

Stan

čić

Mar

ko S

učić

Mir

na Š

terk

Iva

Trč

ićD

ag T

reer

Val

erija

Tru

ntić

Ved

ran

Vra

neši

ćM

arija

Zan

inov

ićIv

an Ž

ivko

vić

Raz

redn

ica:

Zoj

a M

andi

ć - P

ožga

j, pr

of.

Mir

na A

baffy

Kre

šim

ir B

orov

ecL

ana

Bož

ićM

iran

Bra

jšaIg

or B

ućan

Iva

Crn

arić

Saša

Čan

akV

edra

n Fr

anol

ićM

atija

Has

anE

do Je

rkić

Igor

Juri

šić

Sreć

ko Ju

riši

ćŽ

elim

ir K

onča

rK

reši

mir

Kon

đaT

omis

lav

Kra

jače

cIv

ana

Mik

ulan

Ana

Milo

savl

jevi

ćIv

a M

išev

ićN

even

Mra

zovi

ćN

ives

Nov

akLu

ka N

ovok

met

Igor

Pet

rovi

ćSl

avic

a Pi

lipov

ićJa

smin

a Po

lićM

ile R

ajić

Kre

šim

ir R

ežić

Dar

io S

enić

Ned

eljk

a St

anić

Luka

Šer

ićM

aja

Škri

njar

Ivor

Štim

acM

atko

Tep

ešB

lank

a V

inko

vić

Igor

Voj

nić

Hrv

oje

Vrd

olja

kN

ada

Zel

jkov

ić

2001

.Ra

zred

nica

: Ja

dran

ka

Gal

ović,

pro

f.Iv

an -

Em

erik

B

ariš

ićM

arko

Bel

ušić

Senk

a D

roba

cD

amir

Jure

tićPe

tar K

oste

šić

Dom

agoj

Kre

ber

Nes

rete

Krs

nići

Jadr

anka

Lez

aić

Jeri

na L

okm

erM

arija

Mer

kaš

Mar

tin M

ihal

jG

oran

Mile

tićT

omis

lav

Ože

gE

sad

Paja

zeto

vić

Mar

io P

avel

ićT

ihan

a Po

ljak

Kar

lo S

lišur

ićIg

or S

tijel

aZ

oran

Sto

jkov

ićLe

on S

trun

jak

Luka

Svi

loko

sFr

an Š

ande

rK

rešo

Šen

jug

Josi

p Še

šoJu

ra T

roje

Peta

r Ver

ićRa

zred

nica

: Ja

smin

kaVe

ber,

prof

.V

ilka

Alfi

erL

ana

Bab

ahm

etov

ićN

ino

Bos

nić

Zla

tko

Boš

njak

Fran

ka B

raić

Ant

onija

Bri

ševa

cG

oran

Buh

inR

enat

a Ć

ukPe

tra

Grb

ešić

Seba

stija

n G

ujić

Bru

no Jo

lićIv

ana

Kat

alin

ićT

atja

na K

lari

ćA

nte

Klja

kovi

ćA

na K

opić

Nin

a K

osM

irta

Koz

ina

Sanj

a K

rčal

ićA

lbin

Lum

ezi

Ivan

a M

iljan

Maj

a N

ovos

elA

na P

avlin

aT

omis

lav

Perk

ović

And

rea

Piri

ćPa

ulo

Ple

nkov

ićM

aja

Polja

kE

mil

Raš

ićĐ

urđi

ca R

atko

vić

Ivan

a Sm

olja

nM

arija

Šep

acV

edra

n T

omas

Mar

tina

Tra

vaš

Sanj

a T

ufeg

džić

Tih

ana

Vra

nkov

ićA

nita

Vuk

ičev

ićRa

zred

nica

: Jas

na

Miču

novi

ć, pr

of.

234

Ton

y B

anda

loH

rvoj

e B

ilić

Dar

io B

jelo

brad

ićT

amar

a C

irkve

niLu

ka D

elfin

Josi

p D

raga

nić

Mar

tina

Han

Hel

ena

Heč

imov

ićD

anije

la Ja

godi

ćM

arko

Kal

cina

Nik

ola

Man

dić

Mar

ko M

arak

ović

Kat

arin

a M

arić

Zvo

nko

Mih

elić

Tom

ica

Nen

adić

Tom

isla

v N

estić

Nik

ola

Paun

ović

And

rija

Pir

nat

Ines

Prš

aT

omis

lav

Reš

kovi

ćK

reši

mir

Sai

liM

artin

a Se

mre

nIv

an S

ović

Boj

an S

uban

ović

Kri

stin

a T

arni

kL

ana

Več

erić

Vik

tor V

ilman

Razr

edni

ca: L

jilja

na

Erce

g ­ V

ukić,

pro

f.Sa

nja

Ale

rić

Mar

tina

Bar

išić

Mag

dale

na B

ejuk

Mar

tina

Bel

joR

užic

a B

rkić

Ani

ta B

udić

Mar

ko C

arD

raže

n C

epić

Ana

Des

pot

Ani

ta D

uspa

raN

ina

Gla

vaš

Ant

onio

Grb

eš-P

erić

Gor

an H

abaz

inLj

ubic

a Iv

anči

ćM

arija

n Iv

anko

vić

Lan

a Je

lčić

Gor

an Jo

viči

ćFi

lip Ju

riši

ćJo

sip

Kaš

tela

nM

irna

Kaš

tela

nac

Mar

ina

Kol

obar

ićV

anda

Kuš

pilić

Maj

a Lj

ubič

ićId

a N

ovak

Hrv

oje

Rib

arić

Dam

ir S

tani

ćIv

an Š

kegr

oSa

ša Š

padi

naA

na V

asilj

evM

artin

a Ž

učko

Vla

tka

Priš

ćRa

zred

nica

: Lju

bica

H

orva

t­Opa

čić,

prof

.T

atja

na B

ijelić

Ivan

Bla

gaj

Vla

dim

ir C

arić

Dal

ibor

Duk

ićIg

or F

ilipo

vić

Mar

ko G

ajer

Ved

ran

Har

apin

Kor

ana

Jelo

vac

Josi

pa Ju

rik

Hrv

oje

Kla

nac

Nat

alija

Kob

ilšek

Ivan

Kro

šelj

Kri

stin

a Lo

nčar

ević

Ken

an M

ački

ćM

ario

Maj

stor

ović

Din

a - I

vana

Mar

tinis

Gor

dana

Mat

esi

Mar

ko M

ilić

Maj

a N

uja

Tom

isla

v Pe

trić

ević

Ivan

Pos

avec

Lore

na P

osav

iZ

vonk

o Si

gmun

dM

aja

Stan

išić

Igor

Šab

arić

Kre

šim

ir Š

akić

Mar

tina

Špilj

akD

amir

Tut

ićSt

jepa

n V

rdol

jak

Dan

ko Z

adro

Jele

na Ž

upar

ićRa

zred

nik:

M

arko

Vuk

ić, p

rof.

Anj

a A

lava

nja

Nev

en A

talić

Mat

ija B

osak

Dan

ijela

Crn

acIv

a Fa

ulen

dD

omin

ik G

luhi

nić

Kat

arin

a G

ospo

dari

ćJu

lija

Gra

bari

ćIv

ana

Gre

delj

Nat

alija

Hor

vatić

Ant

onio

Jela

čić

Peta

r Kas

umJa

nko

Kos

Lovo

rka

Kra

čun

Ivan

a K

ubik

Ivan

a M

arić

Mar

ija M

arko

tićA

na M

atel

jan

Mat

ej M

atić

Mir

na M

itrov

ićA

drija

na M

užić

Ivan

a N

akić

Mon

ika

Pavl

ićA

na P

etko

vić

Hel

ena

Popo

vić

Ivan

a R

ajno

vić

Vio

leta

Sta

pić

Ana

Sub

otić

Mis

lav

Škar

eZ

voni

mir

Tro

šić

Mar

ko V

alja

kV

latk

a V

rgoč

Ivan

a Z

lom

islić

Razr

edni

ca:

Nad

a M

eden

ica,

prof

.Sa

ša B

arda

kT

omis

lav

Ber

išić

Peta

r Bob

ekIg

or C

erin

ski

And

rea

Đuk

ićLi

dija

Ere

tV

anja

Fig

enw

ald

Ale

ksan

dar

Glu

šćev

ićA

na H

iršl

Hrv

oje

Hra

šek

Ivan

a Ju

rjevi

ćT

omis

lav

Kel

emen

Ivan

Kra

jači

ćIv

a K

rolo

Ivan

a M

arač

ićM

artin

a M

iljan

Lan

a M

indo

ljevi

ćD

omag

oj N

ikši

ćV

edra

n O

včar

ićM

arko

Pal

acM

aroj

e Pu

hT

amar

a Sa

nkov

ićIv

ana

Stan

čić

Nat

aša

Šant

akPe

tra

Šerv

entić

Mar

in Š

imun

ović

Alic

a Ši

rano

vić

Rat

ko Š

timac

Kru

nosl

av T

epeš

Žel

jka

Tka

lčić

Dan

ijel V

avra

Iva

Vin

ter

Nik

olin

a V

laši

ćA

ndre

a Z

glav

nik

Razr

edni

ca:

Nik

olina

Ta

larg

ić, p

rof.

Luka

Bal

enIv

ana

Bar

tolo

vić

Mar

tina

Cvi

tano

vić

Gor

an Č

ović

Ana

Fab

ris

Kri

stija

n G

ale

Ivan

Gru

beši

ćM

arin

a H

erci

gonj

aA

ndre

a H

erša

kIn

es H

ubak

Dar

io Ja

zvin

ščak

Petr

a Ju

rato

vac

Petr

a Ju

riši

nB

rank

a K

omor

ski

Lan

a K

ovač

Leon

Lon

čar

Iva

Lork

ović

Vla

tka

Lovr

ićM

ario

Mar

ijan

Ana

Mih

alić

Ivan

a M

rgan

Ana

Nim

ani

Bož

ena

Padr

oŽ

eljk

a Pe

tek

Tih

ana

Poža

rA

nton

ija R

adel

jićIv

an R

adić

Kri

stin

a R

imac

Mar

ina

Rim

acD

omag

oj

Rož

anko

vić

Suza

na Š

koc

Tam

ara

Škov

rljD

iana

Špl

ajt

Mis

lav

Tom

ašić

Val

entin

a V

rete

nar

Razr

edni

ca:

Salva

dora

Kus

tura

, pro

f.D

avor

Bag

arić

Peta

r Bag

ićJo

sipa

Bek

ićH

rvoj

e B

ruči

ćSi

niša

Buk

alA

leks

andr

a C

vetk

ović

Hrv

oje

Čor

luka

Mar

tina

Čul

ina

Mat

ija Ć

urić

Gor

an D

rem

elH

rvoj

e D

žapo

Dia

na Ib

rahi

mpa

šić

Adr

ian

Ivan

ović

Mar

ijana

Jukl

Mar

ina

June

kLu

ka L

edni

cki

Ivan

Mar

ićM

aja

Mic

ićD

iana

Mih

ićD

enis

Mur

kovi

ćB

rani

mir

Nov

akZ

oran

Per

okov

ićB

oris

Pin

tari

ćN

ikol

ina

Rič

koSa

nja

Smilj

anić

Bož

idar

Šuš

njar

Lidi

ja Z

elen

ika

Žel

jka

Zor

ica

Razr

edni

ca:

Vesn

a Ra

koci,

pro

f.Iv

ana

Ant

erić

Mar

tina

Bar

ićM

arko

Bel

jan

Nat

alija

D

amja

novi

ć

235

Mar

ina

Del

ićD

omag

oj D

ukar

ićA

na F

olbe

rtSn

ježa

na G

elić

Kat

arin

a G

rude

nM

arin

a G

rude

nIv

ana

Jelić

Lidi

ja K

ado

Gor

an K

erić

Dan

ijela

Kol

arić

Bilj

ana

Kom

ušan

acM

aja

Kuč

koIr

ina

Mal

jcov

Ivan

Mar

inov

ićD

ario

Mar

jani

caIv

ana

Miš

kulin

Petr

a R

amad

anV

anja

Rom

ihIv

ana

Salo

pek

Filip

Sch

naid

arJa

smin

a Šk

oda

Nat

aša

Štih

Zla

tko

Ten

šek

Lidi

ja T

epeš

Ivic

a T

omić

Ivan

a V

ince

tićO

zren

Vug

rine

cRa

zred

nica

: Z

lata

Bili

ć, pr

of.

Kat

arin

a B

egon

jaM

arin

a B

rand

vajn

erN

ina

Čal

opek

Mar

tina

Čos

ićK

atar

ina

Duk

ićH

rvoj

e Fr

igan

Dan

ijela

Grg

ićA

nton

ija H

orak

Ivan

a Il

ijaš

Dom

agoj

Jako

vac

Ivan

Kne

ževi

ćN

ives

Kor

itnik

Kri

stin

a K

ovač

Ivan

a M

aglić

Mar

tina

Mal

ogor

ski

Mar

tina

Mrš

ićA

nja

Sofij

a M

užek

Ana

Nov

osel

acM

ia P

elc

Tam

ara

Posa

vec

Maj

a Pr

edoj

ević

Tea

Rub

inić

Mir

na R

užić

Kar

lo S

lavi

kovs

kiIv

an Š

urin

aA

na T

omlje

novi

ćM

ihae

la Ž

upan

2002

.Ra

zred

nica

: A

gata

Šan

tak,

pro

f.A

nton

io A

ndab

aka

Iva

Bak

ula

Mir

ela

Bur

aD

anije

l Ćoj

aT

onka

Dilb

erov

ićM

arija

Dui

ćM

arin

a G

oret

aV

ladi

mir

Gra

bova

cN

ikol

ina

Gru

bić

Val

entin

a G

udlin

Dom

agoj

H

orva

tiček

Tom

oisl

av Jo

sipo

vić

Maj

a K

neže

vić

Mat

ija L

juba

sM

arko

Mam

ićM

arija

Mar

ijano

vić

Tan

ja M

icić

Hrv

oje

Mud

rić

Kre

šim

ir N

ovak

Tih

ana

Paitz

Ivan

a Pa

rlov

Igor

Pon

delja

kT

omis

lav

Prip

uzA

na S

esar

Josi

p Sm

ičić

Bar

bara

Sm

olko

vić

Hel

ena

Stub

lićM

isla

v St

ublić

Ivan

Ško

cM

arko

Šni

dari

ćIv

an T

olja

nFr

anka

Vat

ovac

Tih

ana

Vuk

adin

Nik

olin

a Z

orić

Razr

edni

ca:

Anđ

elka

Dul

čić,

prof

.A

nte

Dal

bello

Razr

edni

ca:

Bise

rka

Lim

ić, p

rof.

Ines

Bak

ićB

ožo

Bla

ževi

ćJe

lena

Cap

akM

arin

Dea

nG

aj Đ

akov

ićV

edra

n Fe

rčec

Mat

ija F

uček

Min

ja G

ojak

Ivic

a G

rgur

inov

ićA

nam

arija

Hrv

oić

Nen

ad H

umar

Jura

j Iva

nkov

ićPe

tar J

ukić

Ivor

Kap

etan

ović

Jana

Kef

eček

Jura

j Kol

ovra

tM

arko

Kol

undž

ićA

na L

ipša

Jele

na M

arić

Maj

a M

ayer

Ivan

Pet

riče

vić

Sanj

a Pi

lihM

arija

Ple

šeK

atar

ina

Polja

kM

aja

Popo

vić

Josi

p R

osip

alN

ikol

ima

Saić

Ines

Ser

tićV

alen

t Slo

nje

Zen

o Št

okM

artin

a T

resk

Mar

tina

Vra

golo

vić

Mar

ijan

Zov

ko

Razr

edni

ca:

Bran

ka O

brad

ović

­ M

artin

ec,

prof

.D

orot

ea A

ntol

ićIr

ma

Bor

šić

Ana

Crn

jac

Tea

Cvi

tak

Ivo

Čav

rak

Mat

ko Č

oban

ovSa

nja

Čul

ina

Nik

olin

a Fi

lipov

ićIv

an F

oret

ićPe

tra

Guj

ićIg

or H

rust

ićJe

lena

Ilak

ovac

Žel

jko

Jelo

včić

Agn

eza

- Mar

ija

Kap

ović

Ved

ran

Kas

alo

Van

ja K

rani

cIv

a K

utle

Ines

Mak

ekJe

lena

Man

dić

Ines

Mes

arM

arin

a M

ršić

Dor

a N

ovak

Bru

no P

avec

Ved

ran

Ruk

avin

aA

na S

rdel

ićM

irel

a Ša

hino

vić

Ana

Ško

rić

Iva

Škor

ićN

even

Top

ićD

inka

Tor

jana

cM

atko

Tov

arac

Razr

edni

ca:

Dija

na S

vilič

ić, p

rof.

Mar

ijana

Ant

unov

ićIv

a B

abić

Gor

dana

Bed

alov

Jele

na C

esta

rić

Mat

ija Č

ulo

Maj

a Ć

ustić

Dar

io D

omin

ikov

ićM

aja

Duj

mov

ićSa

ndra

Fra

niče

vić

Ines

Fra

nkIn

es H

orva

tiček

Tom

isla

v Iv

anče

kŽ

ana

Jelin

ićN

ikol

a K

osan

ović

Dija

na L

eko

Ant

e Li

lićIv

ana

Lukš

ićD

omja

n M

ajst

orov

ićJo

sip

Mam

ićT

ea M

jede

njak

Nat

aša

Nov

akIv

a O

brad

ović

Juri

ca P

išku

rD

amir

Ple

čko

Van

da R

esni

kB

runo

Sm

iljan

Maj

a Ši

mun

kovi

ćT

omis

lav

Štefi

nac

Nik

olin

a V

argo

vić

Mar

ko V

ilfan

Mar

tina

Vla

šić

Tom

isla

v V

uger

Razr

edni

ca:

Jasm

inka

Vla

tkov

ić,pr

of.

Nat

aša

Bek

ićH

elen

a M

artin

a C

hova

nV

jeko

slav

Ćur

oV

itom

ir D

ragi

čevi

čM

artin

a D

ujan

Ivan

a Đ

ivan

Ivan

a Fi

lipči

ćLu

ka G

libor

aLe

a H

erci

gonj

aH

rvoj

e H

orva

tN

ikol

ina

Hrg

etić

Mis

lav

Jako

včić

Josi

p Ju

rane

kIv

ana

Jurk

ović

Maj

a K

araj

kovi

ćSn

ježa

na K

ovač

ićA

ndri

ja L

ijovi

ćIv

ana

Lonč

arec

Ivan

Mio

čM

iram

Pas

ini

Petr

a Pa

vić

Mila

n Pa

vlov

ićG

oran

Pop

ović

And

reja

Prt

enja

kJa

sna

Reš

ićD

anije

la S

teva

novi

ćId

a Ši

jako

vić

Ved

rana

Šim

unić

Nik

ola

Špol

jar

Din

a T

rčić

Slav

en V

ajna

htA

na V

dovi

ćJo

sipa

Vla

hovi

ćLi

dziy

a Z

huko

uska

ya

236

Razr

edni

ca:

Ljer

ka Ju

rkić,

pro

f.M

atko

Bač

ura

Bru

no B

ardi

ćA

nte

Bor

asB

oris

Bož

ičev

ićIv

ana

Ćor

ićT

ina

Den

ona

Nik

olin

a D

ragi

čevi

ćIv

or Đ

urin

ekD

ino

Feri

ćT

ina

Hri

bers

kiM

arko

Ištu

kM

ihae

la Ja

gar

Mir

ela

Jam

brek

Iva

Janj

išA

na Jo

vano

vić

Juri

ca K

ajfe

šA

ndre

a K

ovač

Filip

Kra

jinov

ićM

aja

Lal

ićM

atea

Leš

ćan

Kre

šim

ir L

onča

rIv

ana

Mar

ošev

ićR

afae

l Mat

aija

Maj

a M

ihal

jevi

ćLo

vro

Nov

osel

acIv

ana

Ost

ojić

Petr

a Pa

jas

Nen

ad P

avik

Ivan

a R

onče

vić

Nad

a Sa

blić

Ivan

a Su

čić

Jele

na T

omlje

novi

ćIv

an V

ađić

Razr

edni

ca:

Rena

ta W

ilhelm

, pr

of.

Mar

ija B

itunj

acM

arko

Dum

anči

ćA

ndri

ja E

ršek

Ana

Fra

nić

Mar

ina

Gal

ović

Mat

ea H

rušk

aM

atea

Jape

cIv

an K

ordi

ćD

ejan

Kov

ačM

arija

Kra

ljić

Mar

tina

Kun

štov

ićN

ikol

a Li

pak

Mar

ko M

alna

rJa

dran

ka M

arku

linM

lade

n M

ilić

Petr

a N

imac

Sunč

ana

Para

ćM

arin

a Pe

tkov

ićM

arko

Pet

rove

ćki

Mat

ija P

rese

čki

Ivan

Prg

aK

reši

mir

Pul

jićN

ikol

ina

Rad

man

Ana

Šal

erN

ikol

a Šk

egro

Tih

ana

Štur

man

Van

ja T

adej

Ivan

a V

ukuš

ićRa

zred

nica

: Sm

iljan

a K

ranj

čec,

prof

.A

lan

Ava

nić

Tih

omir

Čič

koG

rga

Ćur

kovi

ćR

ene

Gam

iA

leks

anda

r G

regu

rić

Ved

ran

Grla

dino

vić

Ivan

Jelič

ićA

rnel

a Je

lova

cD

omag

oj Ju

raić

Gor

an K

anci

jan

Jank

o K

išD

arko

Kov

ačSi

lvio

Lov

renč

ić

Van

ja M

atko

vić

Mila

n M

irko

Maj

a O

čko

Dom

agoj

Pal

jug

Mat

ko P

avlić

Vla

dim

ir P

olja

kLu

ka R

akam

arić

Igor

Rao

sA

lan

Suk

Ari

na Š

ećib

ović

Ana

Šik

lićM

ario

Špo

ljar

Sreć

ko Š

truk

Edi

n V

aiti

Mar

io Z

elić

Razr

edni

ca: V

esna

H

ibler

­ G

obov

ić, p

rof.

Žel

jka

Ant

olA

ntun

Asa

nčai

ćIv

ana

Bar

eG

oran

Biš

evac

Sanj

a B

rklja

čić

Sanj

a C

ofek

Mar

tina

Čar

ijaA

nja

Čuč

ekPe

tra

Ivan

ešić

Ivan

a Iv

anko

vić

Mar

ko Iv

anko

vić

Jele

na Ja

njuš

ićN

ikol

ina

Jusu

pA

na K

atki

ćB

arba

ra K

ušev

ićK

atar

ina

Mat

ićD

iana

Mik

šić

Kri

stin

a N

ovak

Maj

a Pa

rlov

Jank

o Pr

este

rIv

ana

Rak

amar

ićL

ana

Sard

upal

ović

Ana

Sev

erM

aja

Seve

r

Rik

ard

Slun

jski

Filip

Str

acab

oško

Ivan

a Šu

nić

Ivan

a T

epeš

Mar

ina

Ven

ier

Mat

ko V

rban

ecZ

oran

Vuj

ićM

ira

Vuz

emIv

ona

Zek

oB

orna

Zgu

rić

Razr

edni

ca:

Vesn

a Sk

očir,

pro

f.M

isla

v B

istr

ović

Ivan

a C

rnja

cB

ožan

a D

izda

revi

ćG

ašpa

r Hav

idić

Ana

Hoj

anZ

voni

mir

Ivko

vić

Sanj

a Je

leni

ćM

ilan

Kne

ževi

ćA

na M

aria

Kut

leša

Jura

j Lov

renč

ićLu

ka M

arja

novi

ćM

atija

Mas

nec

Ozr

en M

eđim

urec

Ivan

Mrđ

enIv

ana

Peke

zM

arko

Pis

ekM

arko

Ptič

arIv

an R

ačić

Mat

rina

Raž

enj

Van

ja S

atin

ović

Dam

ir S

koko

Ivan

Šim

urin

aŽ

eljk

o Šp

olja

rić

Hrv

oje

Šute

Tom

isla

v V

odop

ijaIv

ana

Živ

kovi

ćIg

or Ž

upan

ović

Razr

edni

k:

Želj

ko Č

izm

ar, p

rof.

Ana

- M

arija

A

jdar

ović

Mar

ina

Bab

ićM

ario

Ban

dić

Aid

a B

ojić

Ivan

a Č

ohD

arko

Gaj

ićT

eo G

iljev

ićK

rist

ina

Gol

ojuh

Mar

ijana

Jakš

ićT

ihan

a Je

lača

Lan

a Ju

rman

Mat

ea K

nez

Rob

ert K

neže

vić

Dan

iel K

unšt

ekLu

ka K

urja

nM

aja

Lat

ifovi

ćV

edra

n Le

koN

ives

Leš

kovi

ćL

ana

Mar

ićSa

nja

Mliv

onči

ćM

aja

Nik

olor

ićT

omis

lav

Pave

lićLu

ka P

ejov

ićIr

ena

Petr

ović

Nik

ola

Popa

rić

Ivan

Rak

onić

Dub

ravk

a R

andi

ćLe

jla R

ašid

kadi

ćE

dgar

Dav

or S

ertić

Em

a Sl

avic

aT

ena

Šand

rkV

ikto

r Štim

acT

anja

Veš

ićA

na V

iljev

acJe

lena

Vuk

asN

ina

Zal

ukar

Ivan

Zov

ko

2003

.Ra

zred

nica

: Alm

a Z

ubov

ić, p

rof.

Luka

Bed

rica

Ber

isla

v Ć

ulib

rkSp

omen

ko D

ukić

Mat

eja

Furd

ekN

ikol

a G

ozze

G

učet

ićG

orda

na Ju

riši

ćM

agda

lena

Kan

ešić

Filip

Kom

adin

aM

arija

n K

opriv

anac

Dar

ia K

rajn

ović

Mar

in L

ašić

Niv

es M

erče

pB

oško

Mile

ševi

ćD

omag

oj N

emči

ćSe

rđo

Než

ićG

oran

Osr

edeč

kiK

reši

mir

Pav

elin

Petr

a Pa

viši

ćN

ikol

a Po

lićL

ana

Puljč

anV

ladi

mir

Reš

kovi

ćŽ

eljk

o Sm

olar

Maj

a St

ojan

ović

Tom

isla

v Ša

lam

unD

anilo

Vih

erA

nton

io Z

elen

ika

Razr

edni

ca:

Anđ

elka

Dul

čić,

prof

.A

ndre

ja A

ram

baši

ćM

irja

na B

adro

vA

na B

erna

rdić

Nin

a B

jela

jac

Olg

a B

jelo

tom

ićA

ndri

ja B

laži

ćSi

niša

Bob

erić

Bru

no B

ogda

n

237

Suza

na B

ruči

ćV

edra

n B

ušić

Dia

na C

erov

ski

Slav

en C

vita

novi

ćD

eana

Dra

giče

vić

Mar

ina

Furla

nL

aris

a H

alam

ićIr

ina

Hal

arB

runo

Hrv

atin

Nik

ola

Hul

ina

Dun

ja K

ušić

Jele

na L

opat

ićIv

ana

Ludv

ikM

aja

Ludv

ikM

artin

a M

arin

kovi

ćA

na M

edve

dM

artin

a Pe

tkov

ićIv

a R

afai

Vla

tka

Saro

ševi

ćIv

an S

lijep

čevi

ćA

na S

opin

aM

artin

a Še

rbo

Dav

or T

išla

rM

arin

a U

grin

aM

artin

a V

ojno

vić

Nik

olin

a V

ukas

ović

Maj

a Z

ecRa

zred

nik:

A

ntun

Vuj

ević,

pro

f.A

lbin

Bač

unA

lan

Boj

ićM

ilivo

j Cot

aJe

lena

Čič

akM

artin

Ćos

ićK

rsto

Dab

čevi

ćJo

sip

Dum

ićM

atija

Erš

ekB

rani

mir

Gnj

atov

ićM

arin

Gol

emac

Luka

Gru

boro

vić

Vel

jko

Gut

eša

Zde

slav

Jela

šić

Nin

a K

lari

ćM

arko

Kne

ževi

ćB

ožo

Kop

ićIv

an K

urev

ijaIv

an M

arko

vić

Tom

isla

v M

itak

Filip

Pop

ović

Boj

ana

Rad

ojev

ićPe

tar R

adoš

Tom

isla

v R

užić

Dra

gan

Sart

aSt

jepa

n St

jepč

ević

Ale

n Še

rbul

aIv

ana

Šilić

Dag

Škr

gatić

Mar

tina

Tan

šek

Mla

den

Tur

ukB

rani

mir

Val

ičev

ićRa

zred

nica

: Bi

serk

a Šk

of, p

rof.

Ivan

Ada

mov

ićM

arija

And

rić

Silv

a A

rnuš

Sanj

a B

artu

lovi

ćFi

lip B

orel

liT

anja

Ćuk

Dam

ir D

rndi

ćB

rank

o Đ

urić

Mis

lav

Gaš

para

cG

oran

Gol

din

Kre

šim

ir Iv

anča

nA

na Iv

anče

vić

Hel

ena

Jelić

Ines

Jovi

ćM

aja

Jurli

naM

aja

Jusu

pA

na K

ešin

aSu

zana

Kne

ževi

ćM

isla

v K

ovač

Jase

na K

ukav

čić

Mis

lav

Leko

Zri

nka

Mar

kić

Ana

Mar

kulin

Mat

ija O

reši

ćV

alen

t Pav

lićM

aja

Ren

erIv

a R

udić

Ivan

Sok

ačM

arija

Spo

riš

Mat

ea S

pudi

ćPe

tra

Stan

išlje

vić

Ana

mar

ija Š

piče

kIv

a Št

efan

Tat

jana

Tup

ekM

aja

Vnu

čec

Razr

edni

ca:

Cvj

etank

aBo

žani

ć, pr

of.

Ana

And

rić

Nik

olin

a A

nić

Mar

ijan

Ant

unov

ićN

ino

Bat

inić

Mar

tina

Bez

akIv

ana

Bra

ndić

Mar

ina

Ćal

ićIv

an Đ

ukić

Ana

mar

ia Iv

anči

ćŽ

arko

Jakš

ićN

ina

Kap

ecM

arko

Kat

alin

ićA

na K

ljajić

Mar

ko K

neže

vić

Mat

eja

Kol

ovra

tA

na M

alen

ica

Mar

ija M

arko

vić

Mih

aela

Mar

kulin

Luci

ja M

avar

Nik

olin

a M

ilas

Tvrt

ko M

iliči

ćIv

an P

alac

Mar

inel

a Pa

tale

nT

omis

lav

Puši

ćT

atja

na R

adov

ićPe

tra

Rol

ihIr

ena

Sadž

aM

arin

a Sa

dža

Iva

Slob

anT

ea S

orić

Iva

Šešu

kT

ea Š

pani

ćM

atko

Vuk

ušić

Razr

edni

ca:

Ivan

a K

uhta

, pro

f.K

rist

ina

Bal

enov

ićZ

lata

Bili

ćIv

a B

laže

vić

Ivan

Bol

šec

Ana

Fle

isch

erIv

ana

Gal

inac

Sanj

a G

olub

ićA

na G

rbac

Ana

Hab

ušM

arko

Ilči

ćPe

tra

Jako

včev

ićIv

an K

ovač

Mia

Kov

ačev

ićJa

nja

Kur

jan

Mat

ija L

ukin

aM

arija

Mar

tinel

liA

na M

erkl

erD

ana

Mirk

ović

Ivan

Moh

ler

Bor

is M

uža

Sand

ra P

opov

Mar

ina

Prgo

met

Dor

a Pr

imor

acA

na P

ušel

jA

na R

imac

Mat

ija S

ajko

Žel

jka

Stan

kovi

ćE

do Š

afra

nko

Ivan

a Šu

šak

Nik

olin

a T

omič

ekM

aja

Tru

tJe

lena

Ugr

ica

Mir

na V

rca

Dra

žen

Vrč

kovi

ćA

nja

Žut

inić

Razr

edni

ca: J

asna

M

ičuno

vić,

prof

.D

omag

oj B

ajs

Mar

ijan

Bud

ićK

reši

mir

Col

ićM

artin

Čad

ežPe

tar F

ridr

ihM

artin

a G

araš

ićA

na G

rego

rina

Dor

a Je

lčić

Ana

Kol

arK

rist

ijan

Luja

novi

ćV

alen

tin M

arko

lini

Mar

ija M

atko

vić

Bru

na M

iklić

Tea

Mik

lićT

ihom

ir M

unda

Gor

an N

ikši

ćIv

an P

avič

ićT

omis

lav

Ved

rina

Vito

mir

Vuš

akPe

tar Ž

ulj

Razr

edni

ca: T

ajan

a M

atas

ović,

pro

f.Pe

tra

Abr

lićM

arta

And

rija

nić

Ant

onija

Ben

čić

Ivan

a B

osM

arko

Bre

stov

ečki

Car

la C

uli

Mar

ija C

vetk

oK

atar

ina

Ćos

ićIv

a D

ujm

ović

Mon

ica

Gol

ub

Mar

ija Ja

ndri

ćIv

a Jo

zić

Sini

ša K

aluđ

erM

atea

Kov

ačev

ićŽ

eljk

a K

ovač

ević

Dol

ores

Mar

četić

Mir

na M

arić

Evic

a O

stoj

ićJe

lena

Pav

ičić

Dan

iel P

avlo

vić

Jele

na P

erak

Mar

ija P

erši

ćM

arin

a P

latu

zić

Mor

ana

Rad

ojći

nLe

a R

okR

enat

a Sa

lope

kM

arija

n Su

tlovi

ćM

arija

Štim

acM

irta

Tur

čino

vM

arko

Urs

aM

artin

a V

laho

Iva

Vra

tićH

rvoj

e Z

aluk

arIv

a Z

orov

ićR

azre

dnic

a: V

aler

ija

Han

ich,

pro

f.Si

niša

Bar

tolin

Ivan

Bar

unIv

an B

rkić

Petr

a K

alin

ović

Seba

stia

n K

išN

ikic

a Pa

vlov

ićD

arko

Vev

erka

Razr

edni

ca:

Višn

ja Š

pilja

k, p

rof.

Ivan

a B

ogov

ićIv

ana

Bož

ićV

ikto

rija

Car

Tea

Dea

novi

ćB

arba

ra D

elija

Mar

ko D

elon

ga

238

Dav

or D

ujm

ićIn

dira

Dur

anov

ićPe

tra

Đur

ićL

ana

Fent

ešSt

jepa

n G

alek

ović

Ela

Mar

ija G

jirlić

Maj

a Je

nei

Petr

a Jo

vano

vić

Ved

ran

Jura

kA

na K

osta

njev

ecM

oren

a M

akar

Tea

Mal

ekM

arta

Mar

ićN

ena

Mar

kovi

ćB

runo

Mila

sA

na P

arad

iIv

ana

Pene

zić

Petr

a Po

ljak

Ned

a Po

nton

iB

ojan

Pra

čić

Sanj

a R

eite

rIv

an R

ogoz

nica

Est

era

Sako

man

Nin

a T

omlja

novi

ćM

irja

na T

omrli

nT

omis

lav

Vol

arić

Ivan

čica

Zeč

ević

Ana

Zri

lićLu

ka Ž

erja

vić

Razr

edni

ca:

Zla

ta P

apo,

prof

.K

atar

ina

And

rić

Petr

a A

rsen

ali

Jasm

ina

Avd

agić

Ivan

a B

akav

ićN

ives

Ban

jšak

Iva

Bod

išM

artin

a B

olja

tA

na C

etin

ićD

raže

n C

vita

novi

ćM

artin

a Č

eovi

ć

Milj

enko

Čor

akD

unja

Čul

jak

Jele

na Iv

anka

D

esni

caK

seni

ja E

rgov

ićM

atija

Fer

ekR

oman

a Je

linči

ćD

omag

oj

Mih

alje

vić

Maš

a N

obilo

Boj

an O

bren

ović

Mar

io P

andu

rIg

or P

iskr

ecM

aja

Roš

čić

Tija

na S

ekul

ićN

ikol

ina

Skle

dar

Fani

ka S

mol

ićJa

ni S

omra

kLi

vija

Šija

kovi

ćIv

ana

Škar

oLu

ka T

amba

čaPe

tra

Vid

akov

ićR

atko

Vor

kapi

ćIv

an V

rbaš

ki

2004

.Ra

zred

nica

: A

nita

Bud

or, p

rof.

Bor

is B

aran

ović

Nik

olin

a B

arić

Mih

aela

Brč

ićM

atea

Cel

inšć

akPe

tra

Filip

ović

Ana

Gel

oIv

ana

God

rija

nZ

voni

mir

Gru

biši

ćM

aja

Hor

vat

Zri

nka

Kai

ćJa

n K

inčl

Iva

Kor

dić

Maj

a K

ordi

ć

Iva

Kor

enči

ćM

aja

Kož

ulj

Kat

arin

a K

utle

šaN

ikol

ina

Lovr

ićG

oran

Mad

žara

cIg

or M

adža

rac

Sand

ra M

aros

Igor

Milo

jevi

ćK

reši

mir

Pav

lićM

arko

Paž

itka

Zor

an P

rise

lac

Ivan

Sop

taJe

rko

Star

eM

artin

a Šć

apM

arko

Ške

gro

Mar

ko T

ipur

ićM

arija

Tra

pić

Mar

tina

Vuj

čić

Ivan

a Z

irdu

mRa

zred

nica

: Bi

serk

a Li

mić,

pro

f.T

amar

a A

zra

Tur

kalj

Razr

edni

ca:

Iren

a G

jergji

zi, p

rof.

Env

era

Beg

ović

Juci

ja C

rnic

aIr

ena

Cur

man

Iva

Čon

drić

Jele

na F

ilipo

vić

Ber

nard

a H

orva

tovi

ćM

arin

a H

rget

ićV

alen

tina

Ivče

kA

ndre

j Jak

ovac

Una

Kar

dum

Nik

olin

a K

asun

ićPe

tra

Krp

anIv

an L

egan

Iva

Leki

ćIv

an L

ekić

Ana

Mar

ićPe

tra

Mar

tićN

ina

Miš

etić

Ant

onio

Mod

rić

Tom

isla

v N

ovak

Ivan

Pin

tari

ćPe

tra

Rad

ulov

ićPe

tra

Sopi

naLj

ubic

a St

ipan

ović

Ani

ta T

kalč

ević

Kat

arin

a T

resk

Tea

Tru

mbi

ćT

amar

a T

usić

Mar

tina

Uze

lac

Ant

onia

Zec

Razr

edni

ca:

Ivan

a Ć

orić,

pro

f.Pe

tra

Lisi

čar

Maj

a B

agić

Filip

Baš

ićA

ndri

jana

Beg

ićM

arija

na Ć

esić

Maj

a D

ožić

Mir

na D

rem

elSu

zana

Đur

inec

Ana

Fab

ečić

Mar

cela

Gol

ićM

arin

a Iv

kić

Iva

Jura

kM

irja

na Ju

rčev

ićSa

nja

Kne

ževi

ćA

leks

anda

r K

ralje

vić

Mar

ko K

rapi

nec

Iva

Maj

ićLu

ka M

artić

Ada

m M

edvi

dovi

ćN

ina

Osk

oruš

Ana

Pop

adić

Jele

na P

rpoš

Senk

a Sk

ende

rM

atija

Ško

rić

Ines

Šte

ngl –

G

rabn

erŠe

gota

Val

entin

a V

ince

kIv

an V

laši

ćIg

or V

rabe

cM

aja

Vuk

ović

Vla

tka

Zag

vozd

aIv

ana

Zel

enik

aM

oran

a Ž

unec

Razr

edni

ca: I

vank

a K

atar

ina

Lem

o, pr

of.

Mir

na B

arde

kIv

an B

ešlić

Mar

ijo B

ocM

aja

Bon

ačić

Ana

Bož

ićIv

an Ć

avar

Dar

io D

aić

Juri

ca D

ebel

jak

Bru

no D

imić

Stje

pan

Glib

oM

arija

Gru

beša

Nik

ola

Hab

ušM

atea

Hal

užan

Rat

ko Iv

anov

ićM

atija

Jerg

ović

Leo

Jerk

ićJe

lena

Keč

aT

omis

lav

Kra

njče

cM

ile M

atko

vić

Ivo

Nađ

Filip

Pur

ićN

ina

Rad

ošev

ićT

omis

lav

Rup

čić

Dom

agoj

Sa

moš

čane

cLu

cian

o Sa

ntin

i

Bor

is S

uša

Petr

a Še

rcer

Sven

Šim

unko

vić

Mar

ko Š

tipak

Ant

e U

kalo

vić

Ivan

a V

laho

viče

k –

Kah

lina

Bor

na V

ukuš

ićV

edra

n Ž

idić

Razr

edni

ca: L

iljan

a Sk

ende

rovi

ć, pr

of.

Mar

ijana

Are

žina

Filip

Ber

gam

Josi

p D

ržai

ćM

atea

Duj

mov

ićA

nam

aria

Duk

ićA

na -

Mar

ija

Fučk

arN

ena

Gač

ićPe

tra

Hal

ambe

kA

na H

erce

gL

ana

Hul

enić

Ana

Kra

jina

Hrv

oje

Krp

anT

omis

lava

M

aroh

nić

Nik

olin

a M

orić

Josi

pa N

ikši

ćB

oris

Pav

linSo

nja

Poto

čnik

Ana

Mile

na R

istić

Mar

tina

Ritt

uper

Nat

ko S

mol

jan

Mar

ina

Sold

oIv

ana

Stre

jček

Leila

Sw

inde

hB

ojan

Šal

amon

Eva

Šibl

Tih

ana

Tad

ićM

artin

a V

olar

ićSu

zana

Zad

rave

c

239

Lidi

ja Ž

ivko

vić

Razr

edni

ca: N

eli

Min

dolje

vić,

prof

.A

ndre

a A

tana

sov

Kri

stin

a B

ednj

anec

Ivan

a B

rčić

Ivan

a B

reka

loT

omis

lav

Crn

jac

Maj

a C

vetk

oA

nton

ia C

vita

novi

ćJo

sip

Ćor

ušić

Mija

Fili

pčić

Mat

ea G

ečev

ićN

ika

Gru

biši

ć -

Čab

oE

na -

Sana

n H

dagh

aD

omag

oj Ju

rić

Dan

ijela

Kas

unić

Vik

tor K

elav

aŽ

eljk

a K

lem

arM

arin

Kne

ževi

ćM

onik

a K

rzna

rA

na K

rzna

rić

Ivan

a K

unšt

ović

Mar

io L

evak

Ivan

a Lo

zić

Mia

Mas

njak

Cec

ilija

Mih

alje

vić

Bra

nim

ir M

ikle

nić

Hel

ena

Parlo

vD

amir

Pet

rano

vić

Maj

a Pi

ntar

Petr

a Sa

nkov

ić -

Luka

čić

Mar

io S

koru

pski

Sanj

a Šp

olja

rA

na V

uger

Tib

or Ž

igm

ond

Mar

ina

Žup

anči

ć

Razr

edni

ca:

Smilj

ana

Bani

ć­Č

oban

ov, p

rof.

Suza

na B

adro

vG

oran

Bog

dano

vić

Mar

ko Č

avlin

aJa

kov

Čor

ušić

Dom

agoj

Dod

igPe

tra

Don

jerk

ović

Tih

ana

Glu

hak

Filip

Gos

podn

etić

Edi

ta H

orva

tIv

ana

Hri

bar

Ivan

a Iv

anko

vić

Maj

a Ja

nkov

ićIv

ana

Jerb

ićJe

lena

Juri

ćPe

tra

Kop

rivnj

akM

irna

Kro

nja

Maj

a K

undi

hM

artin

a K

ušan

ićA

nton

ija L

adić

Jele

na L

esić

Gor

an L

onča

rV

ida

Loni

ćA

na L

ovri

ćV

inko

Loz

anči

ćD

anije

la L

juba

sH

elen

a M

ajić

Sand

ra P

eura

čaPe

tra

Popo

vić

Mir

ta P

ovod

nik

Petr

a Pt

ičar

Igor

Ruk

avin

aV

edra

n T

omši

ćN

ina

Veh

abov

ićLu

ka V

ukši

ćM

arko

Žid

ićRa

zred

nica

: Suz

ana

Milo

ševi

ć, pr

of.

Mar

io B

alta

Bor

is B

ijelić

Saša

Bož

ićD

aria

Čab

ovA

na G

agro

Mar

ija G

agro

Peta

r Gal

ekov

ićK

atar

ina

Goj

oH

rvoj

e H

ajdu

kZ

voni

mir

Hor

vate

kM

arko

Jasi

ćLj

ubo

Juki

ćM

oran

a K

rčel

ićG

orda

n K

ukov

ićJo

sip

Mat

ićD

anije

l Pin

tari

ćIv

ana

Rap

oK

reši

mir

Sch

iel

Nik

ša S

trik

aSt

anko

Sve

čak

Tea

Val

ent

Mar

in V

asilj

evsk

iM

ario

Vrb

anec

Mar

io V

uksa

nM

arko

Žab

arov

ićM

arko

Žab

ićM

artin

Živ

kovi

ćRa

zred

nica

: Ve

sna

Rako

ci, p

rof.

Dar

ija B

ende

ljaM

atija

Bič

anić

Ivan

a C

igan

ović

Mat

e Č

eko

Nik

a D

omija

nV

jeko

slav

Duj

mov

ićD

omag

oj Đ

erek

Tom

isla

v Đ

urić

Sand

ra G

abud

Bar

bara

Gre

glD

ila H

orva

tG

oran

Jako

pčev

ićA

ndre

a Ju

rić

Nev

ena

Kla

rend

ićM

artin

a K

neže

vić

Luka

Luc

inM

arin

Ljo

ljić

Mat

ea M

atec

Vla

tka

Mat

unM

aja

Mes

arić

Gor

an O

lujić

Bar

bara

Pet

rač

Ana

Rad

ićM

arin

a R

ajak

ović

Ines

Sei

tzIv

a Ši

mun

ović

Maj

a T

opal

ušić

Maj

a V

anek

Ivan

Vili

čić

Ver

onik

a - Š

ana

Vin

cetić

Ivan

Vrd

olja

kM

irel

a V

ukm

anić

Razr

edni

ca: Z

oja

Man

dić ­

Pož

gaj,

prof

.N

ikol

a B

arba

Dun

ja B

ešLu

ka B

laže

vić

Mar

ijan

Buk

ovac

Lea

Del

finN

atal

ija G

njat

ović

Rija

d H

asan

iT

ihan

a Iv

aniš

ević

Mai

da K

ljučk

oM

arko

Luk

ićM

arko

Mat

asić

Mat

ija M

ihok

ović

Gor

an M

ileko

vić

Tom

o N

aran

čić

Josi

p O

sreč

kiIv

an P

erna

rM

arko

Rep

acR

ober

t Rom

ac

Gor

an S

imat

ović

Tom

isla

v Su

šanj

Ved

ran

Šter

nIg

or T

omši

ćM

arko

Val

dec

Zor

an V

rsal

ović

Iren

a W

ehn

Mat

ija Z

adra

vec

Bra

nko

Žer

jav

Mar

ko Ž

ivko

vić

Tom

isla

v Ž

unić

Razr

edni

ca:

Zrin

ka L

ebo,

prof

.T

omis

lava

Bak

ićV

era

- Vik

tori

ja

Bar

ešić

Kri

stin

a B

ojči

ćSa

ndra

Boš

njak

Dea

n B

rdar

Mar

ijana

Čav

arIv

a Fe

jzag

ićA

ndre

a G

rubi

šić

Lan

a Je

rkov

Maj

a Je

ršek

Petr

a Jo

lićN

atko

Klo

buča

rJa

nja

Kok

ićN

ina

Kra

njči

naM

aja

Lešn

jak

Boj

an L

ukov

acM

arija

Mar

kulin

Em

a M

atija

šec

Dra

gica

Mek

inec

Nir

vana

Mih

okov

ićPe

tra

Milj

akIv

ana

Pave

lićIv

a R

adić

Ana

Sel

akM

ihae

la S

tojić

Arm

ina

Paol

a Ši

šić

Bru

na T

omin

o

Mat

ea V

laho

Nik

a V

laši

ćN

ikol

a Z

arad

ićRa

zred

nik:

Ž

eljko

Čiz

mar

, pro

f.D

anije

l Ptič

arM

arija

n T

adić

2005

.Ra

zred

nica

: Ja

smin

ka

Vebe

r, pr

of.

Izab

ela

And

rić

Kat

arin

a B

abić

Luka

Bla

žić

Ana

- M

arija

Buč

arH

rvoj

e D

ebel

jak

Mar

ijana

Dim

kov

Dia

na D

roba

cV

elim

ir G

ašpa

rec

Tam

ara

Hol

etić

Em

il Jo

vano

vić

Tam

ara

Kal

aba

Din

ko K

lari

ćT

amar

a K

obas

ićZ

rink

a Lo

rena

K

olar

Mar

io K

rpan

ićN

ikol

a K

ukec

Din

ko L

edić

- Pu

rić

Janj

a Le

gan

Ivan

a M

ajda

kJe

lena

Mar

inko

vić

Jele

na M

usta

faT

amar

a Pa

jićK

reši

mir

Paš

iček

Bar

bara

Pat

alen

Ved

rana

Pav

lak

And

rea

Pokr

ajči

ćA

nita

Pok

rajč

ić

240

Slav

ica

Rac

Tom

isla

v R

adoš

ević

Hel

ena

Raš

ićT

omis

lav

Sent

eM

isla

v Su

čić

Mar

ina

Šafr

anN

ikol

a T

kalč

ević

Tih

ana

Ves

elin

ović

Maj

a V

ruči

nić

Razr

edni

ca: L

jilja

na

Erce

g ­ V

ukić,

pro

f.A

na B

ilić

Mat

ija B

lago

evIr

ena

Bož

ićJe

lena

Crn

kovi

ćM

artin

a D

ivja

kT

ea Đ

ikić

Ana

Fun

duru

lićIr

ma

Hoh

njec

Mar

tina

Hrg

ović

Maj

a H

ršak

Mar

tina

Jelić

Dra

žen

Jovi

čić

Mar

ija K

raja

čić

Petr

a Lu

kina

cM

aja

Mar

ušić

Bar

bara

Mat

eša

Gor

an M

ilako

vić

Mat

ea M

iletić

Igor

Neu

wir

thA

mel

ia P

amić

Bib

ijana

Pap

oA

na R

osal

ia P

etri

ćV

ladi

mir

a Po

ljane

cIv

ana

Prip

uzov

ićT

ihan

a R

ogoz

Ivan

a Sl

avić

Ivan

a So

rić

Mor

ana

Stri

čić

Dom

agoj

Suč

ićN

ives

Šar

e

Maj

a Šk

alić

Vje

kosl

ava

Škoc

Dub

ravk

a T

omić

Jele

na T

urka

ljN

ikol

a V

alči

ćM

aja

Var

gaRa

zred

nica

: Lju

bica

H

orva

t ­ O

pačić

, pro

f.Je

rko

Bač

ićT

ihan

a B

ulju

baši

ć B

erna

tŽ

eljk

o Č

orlu

kaT

anja

Deb

elja

čki

Den

is D

ervo

vić

Nik

ola

Duš

akM

atija

Dža

nko

Bor

na F

lass

Dar

ko F

ratr

ićB

oris

Gri

žić

Sanj

a Jo

vić

Vik

tori

ja Ju

rkov

ićJu

rica

Kor

aćV

edra

n K

ršek

Nik

ola

Mila

kovi

ćM

lade

na M

iletić

Gor

an M

raov

ićM

arin

ko M

urgi

ćA

leks

anda

r Paš

ićM

atea

Pja

nić

Mar

ko R

eis

Tom

isla

va R

ogul

jićIv

an S

trun

jak

Paul

Šar

ićM

aja

Tad

ićFi

lip A

dam

Tel

akN

even

Vre

nko

Igor

Žid

ićV

edra

n Ž

ivič

njak

Razr

edni

k:

Mar

ko V

ukić,

pro

f.A

iša

Abo

Sal

eh

Petr

a B

arši

ćH

elen

a B

asho

taV

elim

ir B

atin

ićM

artin

a B

eblje

Jele

na B

iele

nL

ana

Bog

ner

Josi

pa C

rnja

kT

amar

a Č

ukov

ićM

ario

Duk

ićD

enis

Grg

ecK

arlo

Hun

jet

Luci

ja Iv

anči

ćV

eron

ika

Janj

ićA

na -

Mar

ia

Jedl

ičko

Tat

jana

Jedl

ičko

Ana

Kat

ušić

Anj

a K

osA

ndre

a K

uter

ovac

Lan

a Le

ljak

Luci

jana

Lub

ina

Petr

a M

ajet

ićK

arlo

Mas

njak

Tih

ana

Mer

čep

Mar

ija M

ioč

Kaz

imir

Pav

ićM

artin

a Pa

vić

Ana

Pen

ava

Ana

Per

ica

Ton

i Pra

nčić

Mia

Raš

ićK

rist

ian

Serd

arM

oran

a St

arče

vić

Tom

isla

v Šp

olja

rić

Razr

edni

ca:

Maš

a M

alek

, pro

f.M

agda

lena

Bar

unT

atja

na B

enko

vić

Sini

ša B

lagu

sK

rist

ina

Bla

ževi

ćT

anja

Cer

insk

i

Mar

ko Ć

urko

Dor

is D

rest

oM

arin

a D

žepi

naK

atar

ina

Dži

mbe

gIv

an G

rgur

ićSa

nja

Haj

dinj

akJo

sip

Han

zec

Bor

is Iv

kić

Jele

na Ja

nkov

ićPe

tar K

olić

Bor

ina

Kop

čić

Leon

a K

osta

dino

vić

Kat

a K

riži

ćA

na P

aulić

Mia

Pav

lićK

arlo

Pla

hine

kD

ina

Pokr

ajac

Maj

a Po

povi

ćIv

an R

adoš

Ved

rana

R

adov

anov

ićŽ

eljk

a R

isoj

ević

Kri

stin

a Se

rec

Ant

onija

Šili

ćPe

tar Š

imun

ićM

aja

Šim

unja

kIv

ana

Šoki

ćLe

a Šp

irić

Filip

Šte

rcLo

vro

Vud

rag

Jan

Zla

tar

Razr

edni

ca: M

ilica

Bu

tkov

ić, p

rof.

Anđ

elka

Ani

ćL

ada

Ben

akov

ićD

ina

Boš

njak

Nev

ia C

ivid

ini

Nin

a Č

ubel

ićT

amar

a Fr

ank

Ved

rana

Fra

njko

vić

Maj

a G

erek

Ana

Gm

ajni

ćD

amja

n H

atić

Lea

Hir

šlA

ndre

a H

och

Bla

nka

Ivan

čevi

ćM

arin

a Iv

ićJe

lena

Jand

rić

Rob

ert J

ovič

ićPe

tra

Kal

inić

Mar

tina

Klja

jićB

rank

a K

ondi

ćV

edra

n K

rajin

aIg

or K

ranj

ecJe

lena

Kriv

ošić

Hrv

oje

Kuh

arPe

tra

Lad

ićN

ikol

a L

atin

Tin

a Lo

nčar

Iren

a M

linar

ićV

ida

Prim

orac

Juri

jana

Šeb

alj

Iva

Šego

taT

in Š

loga

rJo

sip

Šuta

kIv

an T

apav

ničk

iJe

lena

Tom

ićD

ujo

Vrk

ljan

Vat

rosl

av V

ujič

ićRa

zred

nica

: N

ada

Med

enica

, pr

of.

Ana

Bač

konj

aJu

sufa

dis

Bak

amov

ićM

arko

Brk

ićA

nita

Brle

kE

min

a D

emir

ović

Den

ien

Gal

ićEj

la G

rant

verg

erM

ihov

il G

regu

rić

– B

ajza

Tea

Hab

azin

Bar

bara

Hor

vatić

Saša

Kan

azir

Boj

an K

anje

raM

arija

Klja

jićM

artin

a K

uhar

And

rea

Kum

arSa

ra L

alić

Iva

Mar

ićM

arko

Mat

ović

Mar

ina

Nik

olić

Mor

ana

Pekl

ićD

avor

Pop

ović

Ant

onija

Sav

ićB

runo

Sev

erac

Teo

Tvr

deić

Maj

a V

eber

Ren

ea V

latk

ović

Ivan

a V

ulet

ićRa

zred

nica

: N

ataš

a Ru

dolf,

pro

f.Sa

ša A

ntol

Ivan

Cer

ovac

Lidi

ja C

oha

Ivan

a D

žigu

mov

ićIv

an F

ilipč

ićM

iche

l Hui

ćM

atea

Joci

ćIv

an Jo

rdan

Ivan

Kar

abel

jK

arlo

Kaš

tela

nac

Mar

ko K

neže

vić

Vla

tka

Kne

ževi

ćM

agda

lena

Kol

ićD

amir

Kon

tare

cB

runo

Kun

štov

ićT

omis

lav

Mam

ićM

ario

Med

vede

cM

lade

n M

eštr

ićM

ario

Milk

ović

Luci

ja M

udro

nja

241

Vla

tka

Osl

ićV

edra

n R

adon

ićH

rvoj

e R

ogić

Tea

Rud

elić

Mar

ko R

udm

anPe

tar S

kans

iPe

tra

Skle

dar

Igor

Sliš

urić

Mis

lav

Tom

ićRa

zred

nica

: N

ikoli

na

Tala

rgić,

pro

f.M

artin

a B

ednj

anec

Tea

Ben

jak

Mar

tina

Bir

ačK

atar

ina

Bre

čić

Nel

a C

ota

Ines

Deš

čak

Tea

n D

renš

kiT

anja

Far

kaš

Mar

ko G

olub

ićT

anja

Grm

uša

Ines

Hađ

arT

ajan

a H

ajdu

kD

raže

n H

offm

ann

Iva

Ivan

ović

Sonj

a Ja

ntol

Bra

nim

ir Jo

vano

vić

Sanj

a L

anc

Nin

a M

amul

aM

aja

Mila

šinč

ićSu

nčic

a O

zim

ecSa

ndra

Pan

dure

vić

Ana

Pav

ičić

Fran

e Pe

rko

Tin

Puš

elj

Anj

a R

anko

vić

Petr

a R

aos

Ana

Sok

ačić

Vje

rana

Stip

etić

Zri

nka

Toj

čić

Mat

ej T

olić

Tat

jana

Tol

jLu

ka T

omeč

ićRa

zred

nica

: Sa

lvado

raK

ustu

ra, p

rof.

And

rea

And

rija

nić

Sim

ona

Aug

ustin

čić

Ana

Bak

ović

Mar

tina

Bos

nar

Tea

Črč

ekPe

tra

Čub

rić

Dom

inik

Ćos

ićFi

lip F

oret

ićT

ina

Gal

ekov

ićA

na G

ašpa

rovi

ćIv

a G

eci

Lan

a K

ovač

ićŽ

eljk

o K

revz

elj

Mir

ta K

rivač

ićPa

vao

Krm

potić

Bož

ena

Kuk

Mar

tina

Leto

And

rea

Mar

getić

Mon

ika

Ošl

ajIg

or P

aulić

Imel

da P

avel

ićB

runo

Pel

koM

arin

a Pe

rkov

ićM

aša

Perv

anIv

ana

Petr

ićIv

ana

Podg

orsk

iM

aja

Popo

vić

Mir

ta P

opov

ićPe

tra

Skel

inLu

ka Š

krin

jari

ćD

ubra

vka

Tiš

ljer

Tin

a T

omac

Mar

ija V

erov

ićD

ora

Vul

etić

Kri

stin

a Z

ekov

ić

Raz

redn

ica:

Sm

iljan

a K

ranj

čec,

prof

.A

lma

Bač

ićM

arko

Brk

ićH

rvoj

e B

unči

ćFi

lip C

vitić

Ton

i Dam

jani

ćIv

an D

olov

čak

Ani

Dru

žić

Tin

Fra

nješ

ević

Ivan

Gaš

ićIv

ana

Jand

rić

Petr

a Ju

raja

Ant

e K

arač

ićK

arol

ina

Kar

lovi

ćM

atea

Kon

dža

Ivor

Mak

arić

Ljub

ica

Mal

ićIv

an M

iloš

Maj

a O

čić

Jele

na P

ešut

Gor

an P

ogač

ićT

ena

Raj

kovi

ć - W

ilhel

mD

anije

l Rud

man

Ana

Rum

iha

Dan

ijel Š

aruš

ićA

ndre

a Šk

aric

aH

rvoj

e Šp

acK

rist

ina

Tka

lec

Maj

a T

repš

ićT

ihan

a T

rivić

Hel

ena

Tur

kalj

Aze

r Viđ

enK

rist

ina

Vla

hovi

ćek

- Kah

lina

Kat

arin

a Z

ečev

ićIv

an B

reka

loM

atija

Fan

jek

2006

.Ra

zred

nica

: Br

anka

Obr

adov

ić­

Mar

tinec

, pro

f.A

na B

eljo

Dom

agoj

Deb

elja

kM

ihae

la M

arin

a Fa

bija

nec

Ale

ksan

dra

Feld

inIv

an F

ilipo

vić

Mar

ko F

učka

rL

ara

Her

ceg

Ivan

a H

orva

tM

ario

Jula

rdži

jaM

artin

Kir

šFi

lip K

isel

jak

Mar

gare

ta K

linči

ćK

reši

mir

Kok

eti

Josi

p K

ožul

jPe

tra

Krč

elić

Ivan

a Lu

gari

ćH

rvoj

e M

arat

ović

Bar

bara

Mar

ičev

ićSa

ndra

Meh

ićA

nton

io M

ilas

Tea

Pav

ičić

Vla

dim

ir P

etro

vić

Mar

tina

Podh

rašk

iB

runo

Pož

gajč

ićLu

ka R

esan

ović

Mia

Rim

acM

aja

Ron

čevi

ćO

zren

Ruk

avin

aZ

latk

o Su

šić

Nev

ija Š

ijako

vić

Ana

Šve

nda

Ivor

Tje

šić

- D

rink

ović

Mar

inko

Vrb

ićIv

ona

Žar

kovi

ć

Razr

edni

ca:

Dija

na S

vilič

ić, p

rof.

Ivan

Ani

ćA

ndre

a A

ntun

acK

atar

ina

Atli

jaA

na B

ašić

Inot

Bau

man

Jura

j Ber

gman

Lea

Bilj

man

Ana

Bol

arić

Ved

ran

Bor

ičić

Ana

mar

ija

Cvi

tkov

ićA

nam

arija

D

erm

išek

Ana

mar

ija D

izda

rM

irna

For

koLu

cija

Goj

četa

Ines

Janj

ošH

ela

Jug

Ivon

a K

ale

Ant

onija

Kas

umIv

or K

oren

Ved

ran

Krk

ačL

ana

Luče

vSa

nja

Mer

čep

Iva

Pala

cM

ario

Pilk

oV

edra

n Se

njan

ović

Ani

ta S

učić

Mat

eo Š

erem

etA

ndre

ja V

idov

ićM

atej

a V

idov

ićSt

ela

Vla

šić

Ant

onija

Vuč

erM

arin

Živ

kovi

ćRa

zred

nica

: D

ubra

vka

Bales

trin,

pro

f.B

arba

ra B

lažu

nM

arko

Brč

ić

Dan

iela

Bre

gar

Ivan

Brk

ićJe

roni

m Č

eko

Ana

Dab

ićM

ario

Dra

gani

ćV

edra

n D

ubra

vac

Din

o D

žaić

Tom

isla

v Fa

beko

vec

Gor

an F

alat

ovIv

an H

ačić

Hrv

oje

Hle

vnja

kIn

es Il

ićD

arijo

Ilić

Mat

ija Il

ićIn

ka K

otur

Ant

e L

ažet

aM

atija

Les

kova

rV

edra

n Le

ščan

Am

alija

Mar

elja

Filip

Meš

trić

Mar

io M

eštr

ović

Tib

or M

eštr

ović

Vje

kosl

av P

avle

kG

oran

Pej

ović

Igor

Sta

kić

Suza

na Š

tros

Nen

ad T

atal

ović

Mat

ija V

ukov

ićRa

zred

nica

: Ir

ena

Gjer

gjizi

, pro

f.Sa

nja

Bar

onN

ina

Bel

uhan

Ana

Bra

jko

Mar

ina

Ćat

oLo

vro

Haj

daro

vić

Hrv

oje

Jelić

Ana

Kob

ilšek

Petr

a K

rsta

novi

ćŽ

eljk

a K

ruc

Mar

tina

Mar

tinko

Kar

men

Mila

novi

ć

242

Mar

cello

Milo

vac

Kri

stin

a O

rlovi

ćPe

tra

Palč

ićM

arija

na P

ašal

ićIv

a Pa

vić

Hrv

oje

Pavl

ićZ

rink

a Po

dols

kiIv

ana

Pope

kN

even

Rad

anov

ićT

omis

lav

Ras

onja

Ivan

Rav

njak

Petr

a R

ulek

Mar

tina

Sken

der

Peta

r Sto

rjak

Nin

a Ša

rčev

ićRa

zred

nica

: Ja

sna

Miču

novi

ć, pr

of.

Hel

a B

udan

ecPe

tra

Čić

ićZ

rink

a D

ebel

ecM

aja

Fras

Nik

a G

oren

ecN

enad

Her

ceg

Olja

Hev

čuk

Ivan

a H

ren

Igor

Hum

ski

Mat

ea Ja

rak

Tea

Jela

čić

Jakš

a Je

rčić

Hrv

oje

Jovi

ćM

atija

Kob

erK

rist

ina

Kve

sić

Bor

is L

ukov

njak

Jura

j Mal

čić

Dej

an O

blak

Sanj

a O

stov

ićM

arija

Per

kovi

ćL

ara

Pišt

elek

Maj

a Po

žman

Mar

ija R

adm

an

Gor

an R

ašid

kadi

ćM

arin

Rup

čić

Rob

ert S

ablja

kN

ikol

a St

ribe

rM

ario

Suš

ilovi

ćM

artin

a Še

rcer

Nin

a Šk

vari

ćM

irko

Tro

bent

arM

atej

Vla

hoV

alen

tina

Žni

dari

ćRa

zred

nica

:Lj

erka

Jurk

ić, p

rof.

Mar

ija B

akul

aM

arta

Ban

ićPe

tra

Bar

lM

arin

a B

artu

lićT

ihan

a B

ergo

vac

Ivan

a D

egir

men

džić

Mag

dale

na Đ

odan

Ale

ksan

dra

Gol

maj

erD

arija

Gos

podn

etić

Slav

en Ju

rić

Slav

ka K

neže

vić

Nat

alija

Kol

čić

Ivan

a K

ovač

ićV

edra

na K

ralj

Kri

stija

n K

ranj

čec

Iskr

a K

vate

rnja

kA

ndre

a M

alov

ićK

arol

ina

Mas

lać

Reb

eka

Mog

ulja

kIv

ana

Pala

tinuš

Lean

a Pa

lčić

Sara

Par

aga

Snje

žana

Pre

beri

naSv

en S

ivić

Petr

a Su

šac

Ivan

a Ša

dek

Lovr

o Ša

far

Bru

no Š

agud

Mar

tina

Val

idži

ćRa

zred

nica

: M

arija

naSo

čan

­ Kan

toci,

pr

of.

Ana

Bar

ičev

ićPe

tra

Bra

nkov

ićK

rist

ina

Brk

ićA

nte

Duj

mić

Ana

- M

arija

Đer

ekN

ikol

ina

Đur

ićM

oren

a G

lušč

ević

Ivan

Ivan

ecM

irna

Jura

šin

Hrv

oje

Kis

ićD

anie

l Kom

arK

rist

ina

Kop

ićPa

vle

Kuf

rin

Maj

a M

edak

Gor

an M

ilard

ović

Ale

xand

er M

ilovi

ćM

arija

Mla

đan

Hrv

oje

Ost

ojić

Ved

ran

Pam

ukov

ićM

atej

a Pe

rkov

ićIg

or P

opoč

ovsk

iV

edra

n Po

povi

ćIn

es R

adić

Rom

ana

Raj

kovi

ćA

na R

endu

lićA

na R

ušev

Ved

ran

Saft

ićD

avor

Slu

gaPe

tra

Stip

ićIv

a Ša

ndor

Mat

ea Š

ando

rSu

zana

Štr

bac

Ant

onija

Zm

ajlo

vić

Maj

a Ž

upan

Razr

edni

ca:

Rena

ta W

ilhelm

, pr

of.

Dej

an B

lašk

ićM

atija

Bor

asM

artin

a B

utin

aIv

a B

užan

čić

Ivan

Čav

kaSa

nja

Fabi

jani

ćB

oris

Fac

koJo

sip

Grg

urev

ićD

arija

Jagi

ćIv

an Je

rman

Ozr

en K

lanč

irM

arko

Kva

kić

Iva

Las

ićSa

nja

Man

ojlo

vić

Ale

ksan

dar M

iletić

Hel

ena

Mla

kar

Sven

Oko

vić

Lujo

Par

ežan

inM

atej

Pez

elj

Saša

Poč

uča

Kar

lo P

rpić

Dom

inik

Rao

sD

omag

oj R

udeš

Filip

Sal

aba

Mar

io Š

kegr

oIv

an T

opol

ovac

Tam

ara

Tru

mbi

ćLj

ubic

a V

nuče

cG

oran

Zor

ićM

ihov

il Ž

mar

Razr

edni

ca:

Vesn

a Sk

očir,

pro

f.N

urija

Alii

Mar

ko B

aum

anT

omis

lav

Bor

kovi

ćM

arko

Car

Ved

ran

Crlj

enM

ario

Cve

tko

Igor

Ćor

kovi

ćA

ntun

Dum

anči

ćD

ean

Faj

Ale

n Fa

zlić

Mat

eo K

ozom

ara

Sonj

a K

resn

ički

Saša

Led

inšč

akD

amja

n Li

sska

Vje

ko M

artin

jak

Mat

ija M

edić

Mar

ijana

Mrk

onjić

Mila

n Pa

viči

ćB

ojan

Rad

akov

ićT

omis

lav

Rim

acE

mili

ja S

imić

- V

akam

ović

Ana

Šar

kanj

Nik

ola

Šira

Dam

ir Š

tefa

nIv

an T

urči

ćSa

ša V

ukm

irov

ićK

rist

ina

Zeč

ević

Nen

ad Ž

ilić

Mar

tina

Živ

kovi

ćN

ikol

a Ž

unić

Razr

edni

k:Ž

eljko

Čiz

mar

, pro

f.B

runo

Ars

enal

iIv

ana

Bac

anM

aja

Ban

dalo

Ned

a B

atin

ićT

ihom

ir B

ober

ićA

na B

obić

Boj

an B

ocka

Dan

ijela

B

ogda

novi

ćD

iana

Dra

žić

- L

alić

Jele

na G

ajsk

iJe

lena

Gaž

anK

reši

mir

Grz

unov

Filip

Hav

rane

kM

ihae

la H

ižak

Mar

tina

Jurje

vić

Luka

Klja

jićA

ndre

ja K

ralj

And

rea

Kun

štSo

nja

Lovr

entje

vM

arko

Luc

ićFi

lip M

alin

arA

nela

Mem

išev

ićT

in M

iletić

Jura

j Min

dolje

vić

Mel

ani P

ekN

ikol

ina

Ruk

avin

aSi

niša

Ter

bovc

Zor

an T

ihom

irov

ićB

orna

Tur

ićV

edra

n V

ečaj

Žel

jana

Vol

ović

Mar

ijana

Zrn

čevi

ćL

ada

Zvo

nare

vić

243

244

Zahvale

Zahvala obitelji akademika Ivana SupekaZahvaljujemo obitelji akademika Ivana Supeka, supruzi gospođi Zdenki Supek, kćerima, gospođi Iris Supek i gospođi Sil­vi Supek te sinu gospodinu Ivanu Supeku što su nesebično dopustili da slavu i ime pokojnog Akademika, znanstvenika, pi­sca, filozofa i humanista, hrvatskoga ve­likana, dijelimo s njima.

Zahvala pokroviteljimaZahvaljujemo Predsjedniku Republike Hrvatske gospodinu Stjepanu Mesiću što je osobno i rado prihvatio pokrovitelj­stvo proslave obilježavanja jubilarnih obljetnica Gimnazije, koja je tijekom pripreme, odlaskom akademika Supeka i promjene ime na u X. gimnazija „Ivan Supek’’ prerasla u proslavu obilježavanja ovog jedinstvenog, za Gimnaziju po­vijesnog događaja. Zahvaljujemo Ministarstvu zna­nosti o bra zovanja i športa Republike Hrvatske i Poglavarstvu Grada Zagreba na prihvaćenom pokroviteljstvu proslave obilježavanja.

Zahvala suradnicima­umjetnicimaZahvaljujemo gospodinu Nevenu Biliću, akademskom kiparu što je svoj talent, nadahnuće i rad ugradio u likove Ivana Supeka i Nikole Tesle, i oblikovao ploču sjećanja i zahvale onima koji su bili prije nas. Njegovo djelo ostat će kao trajan pod­sjetnik sadašnjim i budućim naraštajima učenika i nastavnika u Klaićevoj 7, na hrvatske velikane čija imena nose njihove škole. Bit će poticaj i obveza da svoj rad i život oplemene idejama i djelima ovih velikana.

Zahvaljujemo našem bivšem učeniku Filipu Havraneku, danas redovnom i uspješnom studentu prve godine dizajna, što je svojim talentom i radom Ljetopis usuđujem se reći, umjetnički oblikovao. Vjerujem u njega i želim mu da svoj dar i znanje ugradi u buduće radove i djela te postigne zasluženo mjesto na ljestvici posebnih.

Maturanti školske godine 2004./2005. I. smjena

245

Zahvala donatorima i prijateljimaZahvaljujemo svima koji su svojim don­acijama, materijalnim i drugim, te onima koji će im se pridružiti i nakon što ovaj Ljetopis bude tiskan, doprinijeli da sve zadaće vezane uz osmišljavanje, planiran­je i realizaciju obilježavanja jubilarnih obljetnica i inauguraciji imena X. gim­nazija „Ivan Supek’’ obavimo i provedemo primjereno značenju događaja i našim najboljim mogućnostima.

­ Oliver Mittermayer, Zagreb­ Pavica i Vladimir Veselica, Zagreb ­ Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, Zagreb­ Hrvatska gospodarska komora, Zagreb­ Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb- C. I. O. S. d.o.o., Zagreb­ Croatia osiguranje, Zagreb­ Euroherc osiguranje d.d., Zagreb­ Partner banka d.d., Zagreb­ Velpapir d.o.o, Zagreb

246