xii stručni sastanak 28.12. 2011. godine
DESCRIPTION
Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i Hercegovine Association of Family Physicians of Federation of Bosnia and Herzegovina PODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO. XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine. Džanana Jatić. Dnevni red. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
XII stručni sastanak 28.12. 2011. godine
Džanana Jatić
Udruženje ljekara/liječnika porodične/obiteljske medicine Federacije Bosne i HercegovineAssociation of Family Physicians of Federation of Bosnia and HerzegovinaPODRUŽNICA ZA KANTON SARAJEVO
Dnevni red• Novosti iz porodične medicine – 20 min• Predavanje sponzora – 15 min• Diskusija – 30-40 min • Osjveženje
Najvažniji lijek za naše pacijente
Džanana Jatić
Koji je najvažniji lijek za naše pacijente?
Mi smo porodični ljekari
• Različit spol• Dob• Različiti problemi• Različite i brojne bolesti
• Kontinuitet tokom dužeg vremena
• Odgovornost• Stres na poslu
Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, Idealno bi bilo imati jedan jeftin, lako dostupan, bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!bez neželjenih efekata lijek za više oboljenja!
Njavažniji uzrok oboljevanja i smrti
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
KVO
• Preventibilna oboljenja• Ulaganje u prevenciju je najprikladnije
sredstvo za borbu protiv epidemije KVO• U razvijenim zemljama pada poboljevanje i
smrtnost od KVO zbog ulaganja u prevenciju
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Kardiovaskularni rizici
• Bihejviroalni rizici• Metabolički rizici• Drugi rizici
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Kardiovaskularni rizici
Bihejviroalni rizici:1.Pušenje2.Tjelesna neaktivnost3.Nezdrava ishrana (bogata sa kuhinjskom soli,
mastima i kalorična)4.Štetna upotreba alkohola
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Kardiovaskularni rizici
Metabolički rizici:5. Povišen krvni pritisak (HTA)6. Povišena glukoza u krvi (dijabetes)7. Povišeni lipidi u krvi (npr. cholesterol)8. Prekomjenra težina i gojaznost
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Kardiovaskularni rizici
Drugi rizični faktori:9. Siromaštvo i nizak nivo obrazovanja10. Dob11. Spol12. Nasljedna (genetska) predodređenost13. Psihološki faktori (npr. stres, depresija)14. Drugi rizici (npr. povišen homocistein)
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Kardiovaskularni rizici
Najznačajniji su bihejvioralni i metabolički rizici.
Nasreću, na njih možemo najviše i da djelujemo!
Global Atlas on Cardiovascular Disease Prevention and Control. Mendis S, Puska P, Norrving B editors. World Health Organization, Geneva 2011.
Prevencija je moćna
10 najvažnijih rizika koji uzrokuju smrt
Kontrola TTPresanak pušenja
Kontrola kolesterola
Kontrola GUK-aKontrola HTA
Manje stresaViše fizičke aktivnosti
Manji KVO rizik
Šta je starije?Kokoš ili jaje?
ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE ŠTA JE NAJVAŽNIJE ZA NAŠE PACIJENTE?PACIJENTE?
ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA ŠTA JE NAJPRIHVATLJIVIJE ZA NAŠE PACIJENTE?NAŠE PACIJENTE?
ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ?ŠTA IMA NAJVEĆI UTICAJ?
ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT ŠTA IMA NAJVEĆI POVRAT INVESTICIJE?INVESTICIJE?
ŠTA NAJVIŠE UTIČE NA ŠTA NAJVIŠE UTIČE NA ZDRAVLJE NAŠIH ZDRAVLJE NAŠIH PACIJENATA?PACIJENATA?
Tjelesno vježbanje
Najbolji pojedinačni postupak /lijek/
Kontrola TTPrestanak pušenja
Kontrola kolesterola
Kontrola Guk-aKontrola HTA
Manje stresaViše fizičke aktivnosti
Manji KVO rizik
Definicija dovoljne tjelesne aktivnosti
• >5x20 min/sedmično umjerene tjelesne aktivnosti
• >3x30 min/sedmično intenzivnije tjelesne aktivnosti
Prevalenca tjelesne neaktivnosti
• 31, 1% starijih od 15 godina su tjelesno neaktivni– 28,2% muškaraca– 34,4% žena
Prevalencija nedeovoljne fizičke aktivnosti u svijetu
Uticaj tjelesne aktivnosti
150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje
30% rizik za ishemičnu bolest srca
27% rizik za dijabetes
World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.
Uticaj tjelesne aktivnosti
• Poboljšava endotelnu aktivnost• Povećava vazodilataciju i vazomotornu
funkciju krvnih sudova
Cornelissen VA, Fagard RH. E ects of endurance training on blood pressure, ffblood pressure-regulating mechanisms, and cardiovascular risk factors. Hypertension, 2005, 46(4):667–675.
Uticaj tjelesne aktivnosti
• Smanjuje oksidativni stres – poboljšava antioksidativnu odbranu (osobito umjereno vježbanje)
Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;
Uticaj tjelesne aktivnosti
• Antiinflamatorno djelovanje
Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;
Stabilizira plakove
Potencijalni mehanizmi djelovanja tjelesnog vježbanja-Pojačana antioksidativna odbrana-Povećana dostupnost NO-Cikličan krvni pritisak-Smanjen stres-Smanjena aktivnost simpatičnog nervnog sistema-Smanjen vaskularni tonus
Thijssen DH, Cable NT, Green DJ. Impact of exercise training on arterial wall thickness in humans. Clin Sci (Lond). 2012 Apr 1;122(7):311-22. PubMed PMID: 22150253;
Uticaj tjelesne aktivnosti
• Smanjenje tjelesne težine• Poboljšavanje glikemičke kontrole• Smanjuje inzulinsku rezistenciju• Regulira krvni tlak• Poboljšava lipidni profil
• Cornelissen VA, Fagard RH. E ect of resistance training on resting blood pressure: A meta-analysis of ffrandomized controlled trials. Journal of Hypertension, 2005, 23(2):251– 259.
• Kelley GA, Kelley KS, Vu Tran Z. Aerobic exercise, lipids and lipoproteins in overweight and obese adults: A meta-analysis of randomized controlled trials. International Journal of Obesity Related Metabolic Disorders, 2005, 29(8):881–893.
Smanjue smrtnost od karcinoma digestivnog trakta
1: Peel JB et al. Cardiorespiratory fitness and digestive cancer mortality: findings from the aerobics center longitudinal study. Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. 2009 Apr;18(4):1111-7
Uticaj na karcinom dojke
• Tjelesno vježbanje (30-60 min/dan) smanjuje rizik kod pre- (20%) i postmenopauzalnih žena (15- 30%), kao i žena koje su preživjele Ca dojke kod kojih povećava procenat preživljavanja.
• 5 h/sedmično brzog hoda je dovoljno da smanji rizik za nastanak karcinoma dojke.
Eliassen AH et al. Physical activity and risk of breast cancer among postmenopausal women. Arch Intern Med. 2010 Oct 25;170(19):1758-64. PubMed PMID: 20975025; PubMed Central PMCID: PMC3142573.Ballard-Barbash R, Physical Activity, Weight Control, and Breast Cancer Risk and Survival: Clinical Trial Rationale and Design Considerations. JNCI J Natl Cancer Inst (2009)101 (9): 630-643.
Drugi karcinomi
• Redukcija rizika za Ca pluća – 20%• Redukcija rizika Ca prostate, usporavanje progresija
nastalog Ca• Redukcija rizika endometrijalnog Ca – 30-40%
•Lee I, Oguma Y. Physical activity. In: Schottenfeld D, Fraumeni JF, editors. Cancer Epidemiology and Prevention. 3rd ed. New York: Oxford University Press, 2006.•Giovannucci EL, Liu Y, Leitzmann MF, Stampfer MJ, Willett WC. A prospective study of physical activity and incident and fatal prostate cancer. Archives of Internal Medicine 2005; 165(9):1005–1010.
RR od svih uzroka smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)
najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše
P<0,001
Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.
RR od KVO smrtnosti i kardiorespiratorna spremnost (CRS)
najmanje------------------kardiorespiratorna spremnost --------------------najviše
P<0,001 (M)P<0,005 (Ž)
Lee Dcet al. Mortality trends in the general population: the importance of cardiorespiratory fitness. J Psychopharmacol. 2010 Nov;24(4 Suppl):27-35.
Gojaznost+ Neaktivnost=
Gojaznost+ Tjelesna aktivnost=
Sistematski pregeld 36 istraživanja
• Podaci ukazuju da je rizik za smrt od svih uzroka, uključujući i KVO, bio manji kod osba koji imaju povišen ITM i dobru kardiorespiratornu spremnost od osba s normalnim ITM ali sa lošim kardiovaskularnom spremnošću.
• Ovi rezultati nisu primjenljivi za osobe s ITM > 35.
Fogelholm M. Physical activity, fitness and fatness: relations to mortality, morbidity and disease risk factors. A systematic review. Obes Rev. 2010 Mar;11(3):202-21.
Ako je tjelesno vježbanje lijek
• Koja je doza?• Koliko često?• Koji intenzitet?
Uticaj tjelesne aktivnosti
150 minuta umjerenog vježbanja svake sedmice smanjuje
30% rizik za ishemičnu bolest srca
27% rizik za dijabetes
World Health Organization. Prevention of cardiovascular disease: Guidelines for assessment and management of cardiovascular risk. Geneva, WHO, 2007.
U principu što više to je bolje!
• Minimum je umjerena doza >20 min/dan ili viša doza >30 min/2-3 dan
10 min10 min 10 min10 min+10+10 min min=30 min =30 min
1x30 min =30 min1x30 min =30 minili
Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.
Hodanje do posla i hpertenzija
>21 min0-10 min 11-20 min
RR za HTA 1,0 0,88 0,71
Smanjen rizik za HTA 0 12% 29%
Hodanje do posla i HTA
Povećanje vremena hodanja na posao za Povećanje vremena hodanja na posao za svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12% svakih dodatnih 10 minuta dodatno 12%
smanjuje rizik za HTA!!!smanjuje rizik za HTA!!!
Hayashi T, Walking to work and the risk for hypertension in men: the Osaka Health Survey. Ann Intern Med. 1999 Jul 6;131(1):21-6.
Perkutana koronarna angioplastika (PTCA) nasuprot vježbanja (Njemačka)
AP pacijenti 5120 min/dan bicikl ili 60 min aerobik/sedmično
Dr. Mike Evans:23 and ½h: What is the best single thing we can doDostupno na http://minnesota.publicradio.org/display/web/2011/12/21/hallberg/
AP pacijenti 50 - stent
Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378
Perkutana koronarna angioplastika nasuprot vježbanja
• Nakon 12 mjeseci, CCS klasa angine pektoris i miokardijalna perfuzija su bili unaprijeđeni u obje grupe u sličnom stepenu, ali su samo pacijenti u grupi koja je vježbala imali signifikantno veći kapacitet za tjelesno vježbanje.
• Sama intervencija (PTCA) kod KSO nije dovoljana da pacijenti napuste sjedeći način života.
Hambrecht R. Percutaneous Coronary Angioplasty Compared With Exercise Training in Patients With Stable Coronary Artery Disease. Circulation.2004; 109: 1371-1378
Puno nauke da dokaže ono što je dobro poznato
HODANJE JE NAJBOLJI LIJEK ZA ČOVJEKA!
460– 370 pne
• Za pola sata kupujete godine • 23, 5 sata radite sve ostale aktivnosti
Sretna Nova 2012. godina
• Uz želju za puno zdravlja i sreće i • Da propisujete najbolji lijek sebi, svojoj
porodici i svojim pacijentima.