xxiii. drŽavno natjecanje u znanju francuskoga ... · caius aurelius valerianus diocletianus...
TRANSCRIPT
XXIII. DRŽAVNO NATJECANJE U ZNANJU FRANCUSKOGA, ŠPANJOLSKOGA I
TALIJANSKOGA JEZIKA
SPLIT, 9. – 11. travnja 2017.
KORISNE INFORMACIJE
Poveznica na stranice Autobusnog kolodvora Split
http://www.ak-split.hr/HR/vozni.red/index.html
Poveznica na interaktivnu mapu grada Splita
http://kartasplita.net/
KONTAKT PODACI ŠKOLE
O SPLITU
O položaju našeg lipog grada nećemo ništa reći s obzirom da svi rado slušamo retoričko pitanje u izvedbi Tereze Kesovije, naravno sa splitskog festivala „ Ča nije bija pametan ti stari rimski car,a ime mu je, sami znate, Dioklecijan. Palac je svoj sagradija, da nije zna ni sam na najlipšem dilu svita, taman usrid Splita!“
No, znamo da je i prije gradnje Dioklecijanove palače postojalo malo ilirsko naselje koje je od Grka nazvano Aspalathos. Godine 305. car Caius Aurelius Valerianus Diocletianus odrekao se vlasti nakon što je osigurao carstvo iznutra i izvana i uselio u svoju palaču koja je spoj rimskog vojničkog logora, castruma, što je vidljivo po pravokutnom tlocrtu palače i raskošne rimske vile, što je vidljivo na južnom pročelju palače koje otvara pogled
prema moru.
Akvadukt je dovodio vodu iz Jadra, o kojoj će kasnije bizantski car Konstantin Porfirogenet napisati da je najukusnija od svih voda. I u svojoj starosti Dioklecijan je bio velik, pa kad su ga pozvali da ponovno uzme carski dijadem zbog građanskog rata koji je izbio, odbio je to tvrdeći da mu to nikad ne bi predlagali kad bi vidjeli kupus iz njegovog vrta uzgojen njegovim rukama. Palača je u stoljećima raspada Rimskog Carstva postala grad. Početkom 7. st. stanovnici bogate i lijepe Salone sklonili su se u palaču i tako će ona silom prilika postati grad pa će široke ulice zbog gradnje novih i skromnijih kuća postati uske i vijugave srednjovjekovne ulice. Novi stanovnici Splita bili su kršćani, koje je sami Dioklecijan progonio, i upravo će ti kršćani Dioklecijanov carski mauzolej pretvoriti u katedralu u kojoj će se častiti splitski zaštitnik, mučenik u Dioklecijanovim progonima, sveti Dujam, a Jupiterov hram postat će krstionica.
No splitske zidine i kule zadržat će svoju funkciju jednako djelotvorne stoljećima nakon što su sagrađene, pa su odbijale i Mongole u 13.st. i Turke u 16.st. No taj grad unutar palače mogao je živjeti samo u suživotu s okolnim hrvatskim stanovništvom ,koje je jezgru svoje države imalo pored Splita, u Solinu i Klisu. Zato naš knez Trpimir posuđuje srebro za svoju crkvu upravo u splitskog nadbiskupa. Hrvatska država koja je
upravo stasala u Dalmaciji uspjela je dobiti posjed nad dalmatinskim gradovima tada pod vrhovnom vlašću Bizanta. Tako i kralj Tomislav sudjeluje u radu crkvenog sabora 925.g. Izumiranjem hrvatske kraljevske obitelji, početkom 12.st., Split kao i ostatak Hrvatske dolazi pod
vlast krune sv. Stjepana, tj. Ugarske. Upravo u to doba Split počinje svoj život kao autonomna gradska komuna, koja sama kuje svoj novac, a na grbu Splita vidljive su zidine Dioklecijanove palače. Grad je imao i svoj gradski statut. Kako se broj stanovnika povećavao zbog gospodarskog procvata splitske komune, tako se srednjovjekovni Split širi i van sigurnosti zidina palače. Splitske lađe tada plove i trguju po čitavom Sredozemlju, a osobito po suprotnoj obali Jadrana, pa s Apeninskog poluotoka dolaze i kulturni utjecaji. To je doba splitskog kroničara Tome Arhiđakona, doba gradnje predivnog zvonika, kampanela, koji će također stajati na grbu splitske komune, a Splićanima svih generacija najdraži orijentir.
U to doba katedrala je dobila i monumentalne romaničke vratnice koje je izradio majstor Andrija Buvina. Borbe između gradskog plemstva i splitskog puka koristi Venecija koja je čekala priliku da zagospodari našom obalom. Venecija je zagospodarila većinom naših primorskih gradova 1420., pa i Splitom. Upravo će mletački utjecaji udariti pečat na život Splita. Tako je u 15.st. mletački stil „cvjetne gotike“ vidljiv i na splitskoj arhitekturi tog doba. U 15. i 16. st. u Split iz talijanskih gradova stiže i humanizam i renesansa, znameniti majstor Juraj Dalmatinac ostavit će traga i u Splitu. Središnja osoba humanizma u Splitu bio je Marko Marulić Pečenić (1450.-1524.) kojega nazivamo Ocem Hrvatske Književnosti zbog njegove „Judite“ napisane na hrvatskome jeziku. No, Marulić i krug oko njega piše i na latinskom pa su se njegova djela čitala širom tadašnje Europe. No već 1537. osmanlijska sjena zauzećem Klisa pada na Split i bogato splitsko polje. Tako će 16. i 17. st. biti obilježeno strahom od osmalijskog zauzimanja Splita. Stoga, u razdoblju baroka nema drugih građevina u Splitu osim gradskih zidina i bastiona vidljivih i danas, posebno na tvrđavi Gripe. No, nije se sa Turcima samo ratovalo. U doba mira trgovalo se pa se u Splitu gradi veliki lazaret u splitskoj luci u kojem se roba držala u karanteni kako bi se raskužila, a zatim se lađama prenosila u Veneciju. Nije to bila samo turska, već i kineska svila pa je Split postao „zlatni prsten između istoka i zapada“. No, s karavanama koje su stizale u Split nije stizala samo fina roba s istoka, već i kuga koja je katkada poharala i grad tako da je s 10000 stanovnika spao na 2000 stanovnika. I u ovom razdoblju splitska je kultura plodonosna. Tako, kasnorenesansni skladatelj Ivan Lukačić izvodi svoje motete, a barokni skladatelj Julije Bajamonti svoj oratorij i više simfonija.
U 17. st. splitski nadbiskup Markantun de Dominis istražuje kao znanstvenik na području fizike i optike i neki ga smatraju prethodnikom Newtona, no došao je u sukob s inkvizicijom pa bježi u Englesku. Početkom 18.st. djeluje pjesnik Jerolim Kavanjin, aktivan u „Ilirskoj akademiji“ koja je gajila hrvatski jezik. Oni koji šetaju po našem divnom Marjanu mogu pročitati njegove stihove koji slave ljepotu snage prirode.
Split je uvijek bio ponosan na svoju antičku baštinu. Tako je humanist Dominik Papalić u svojoj palači skupljao antičke kamene natpise još u 15.st., što je bila prva arheološka zbirka. No Split je svojom ljepotom privlačio i prve turiste, strane umjetnike, arheologe, arhitekte: među prvima mletački arhitekt Andrea Palladio crta i mjeri palaču, u 18.st. britanski arhitekt Robert Adam objavljuje 1764. u Londonu prvo znanstveno izdanje o Dioklecijanovoj palači. To je djelo, kao i divne ilustracije Dioklecijanove palače u
njemu, utjecalo je na razvoj klasicizma u cijeloj Europi.
Osamnaesto stoljeće donosi kraj ocvaloj „Kraljici Jadrana“, Veneciji, 1797., pa Split pada u ruke Austrije, a potom i Francuske od 1805. do 1813.g. Francuzi su unaprijedili Split zaslugom civilnog upravitelja Dalmacije Vicka Dandola i vojnog upravitelja maršala Marmonta koji je uredio splitsku obalu,čiji djelić vidimo kada se spuštamo ulicom po njemu prozvanoj Marmontovom.
Nakon Francuza zavladala je Austrija (od 1813. do 1918.) i Split živi svojim životom pa ga je mimoišlo revolucionirano proljeće naroda 1948., a politički život grada pod Marjanom jača tek u drugoj polovici 19.st. borbom autonomaša i narodnjaka. Autonomaši su za autonomiju Dalmacije u sklopu Austrije, no oni su zapravo bili pod utjecajem talijanske kulture i kasnije će pristajati uz Italiju. Narodnjaci su se borili za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom i za ujedinjenje svih Južnih Slavena. Vođa autonomaša Julije Bajamonti, koji je bio poznati splitski gradonačelnik, obnavlja Dioklecijanov vodovod i gradi prvo kazalište, koje je imalo više sjedala od današnjeg. Narodnjaci školovani po europskim centrima uspjeli su upornom borbom i prosvjećivanjem većinom neobrazovanog splitskog puka postići pobjedu nad autonomašima 1881. godine pod vodstvom dr. Gaje Bulata. Borba narodnjaka nije se samo svodila na borbu za jezik. Upravo iz te narodnjačke struje i nastat će „dite Splita“ – Hajduk 1911. godine koji će svojim uspjesima proširiti ime Splita. Splitska općina u rukama narodnjaka razvijala se slobodnije pa u Splitu ili iz Splita djeluju mnogi velikani hrvatske kulture: Ivo Vojnović, Vladimir Nazor, Milan Begović, Tin Ujević, Josip Hatze, Jakov Gotovac, Emanuel Vidović, Ignjat Job, Jerolim Miše, Marino Tartaglia, Ivan Meštrović, Branislav Deškonić, Toma Rosandić.
Nastankom Jugoslavije Split je povećao broj stanovnika, ali je i dalje bio većinom težački grad. Po tadašnjim predgrađima koja su danas centar odjekivali su tovari, a na jesen miris mošta, mladog vina. Kako je Zadar bio dio Italije, Split postaje glavna luka Kraljevine Jugoslavije, pa 1925. gradnjom Ličke pruge Split dobiva povijesnu željezničku vezu sa Zagrebom.
Drugi svjetski rat poharao je Split koji je uvijek pokazivao svoj „dišpet“ pa su mnogi Splićani sudjelovali u otporu stranim zavojavačima. Dovoljno je spomenuti da su splitski srednjoškolci prosvjedovali protiv svjedodžbi na talijanskome jeziku. A pogotovo je bilo teško savezničko bombardiranje Splita. U Splitu je formirana prva vlada. Nakon Drugoga svjetskog rata Split raste
velikom brzinom zbog industrije koja se u njemu razvija. Skoro svakih sedam godina Split bi izrastao za još jedan predratni Split.
S kraja 60-ih na 70-e automobila je na splitskim ulicama sve više i više, pa će Toma Bebić na Splitskom festivalu zapjevati: „Tu tu auto vrag ti piz odnija!“, a početkom sedamdesetih u doba hrvatskog proljeća, Splićani, kao i ostatak Hrvatske traže izgradnju autoceste Zagreb-Split. No, nažalost, jugoslavenski vrh osudit će tu ideju kao „nacionalističku“. U Split se 1979. organiziraju 8. Mediteranske igre, zahvaljujući kojima Split raste u moderan grad. Prokopan je tunel kroz Marjan, ukopana željeznica, izgrađen veliki putnički terminal na aerodromu i gradskoj luci, a Split je dobio RTV centar, bazene na Poljudu, dvorane na Gripama i ono najljepše - predivni novi stadion „Poljudska ljepotica“ koja će svojom ljepotom postati uzor mnogim svjetskim stadionima. S pravom je naš Oliver o Splitu tada pjevao kao o „cvitu Mediterana“.
No i moderni Split uvijek se ugledao na ljepotu staroga Splita. Tako u Splitu 3 vidimo i kale staroga Splita. „Ništa kontra Splita“ ne bi se moglo reći ni protiv njegove pop-rock scene koja je cvjetala u '70. i '80. godinama prošlog stoljeća i zauzelo bi nam puno mjesta nabrajati sve grupe i pjevače iz tog razreda, ali je i ta glazba spajala nešto originalno splitsko i svjetsko. Split je pokazao svoj ponos i u Domovinskom ratu. 6. svibnja ustali su Splićani u znak solidarnosti s opkoljenim selom Kijevom i prosvjedovali pred
komandom vojno-pomorske oblasti koja je bila u zgradi Banovine. Split je doživio i bombardiranje Jugoslavenske ratne mornarice kojoj je odgovoreno s obalnih bitnica Hrvatske ratne mornarice pa su se brodovi JRM-a morali povući. Tako je HRM probila blokadu naše obale od snage JRM-a. Mnogi Splićani zajedno s drugim Dalmatincima i Hercegovcima borili su se u sklopu proslavljene 4. Gardijske brigade – „Pauci“. I, konačno, nakon oslobodilačke operacije „Oluja“, iz Zagreba stiže u Split, 26. kolovoza, „vlak slobode“ u kojem je bio hrvatski državni vrh, na čelu s predsjednikom države dr. Franjom Tuđmanom. Nepregledno mnoštvo Splićana oduševljeno je dočekalo vlak i državni vrh, pa je taj događaj označio oslobođenje i konačno povezivanje Lijepe Naše.
O ŠKOLI DOMAĆINU
Dragi učenici, poštovani mentori i članovi državnih povjerenstava, dobro došli u Split i u I. gimnaziju domaćina državnog natjecanja !!!
Čast mi je i zadovoljstvo pozdraviti vas u ime svih učenika i zaposlenika I. gimnazije Split. Isto
tako, čast mi je što mogu čestitati svima vama, učenicima i mentorima, što ste došli do ove razine
natjecanja.
Naša gimnazija danas broji 635
učenika koji su raspoređeni u 24
odjeljenja. Od toga je 16 jezičnih i
8 klasičnih razreda. Dakle, svake
godine upisujemo četiri jezična i
dva klasična razreda.
I. gimnazija Split nastavlja
tradiciju splitske Klasične
gimnazije koju je još 1700 godine
osnovao splitski nadbiskup
Stjepan Cosmi.
Za svoj dan uzeli smo datum kada
je u Splitu započela s radom prva
državna gimnazija po dekretu
ondašnjih austrijskih vlasti. Bilo je
to 20. studenog 1817. godine.
ČIME SE POSEBNO PONOSIMO:
Upisima na fakultete: oba usmjerenja daju izvrstnu podlogu za upise na sve studije.
Naši maturanti redovito upisuju prvi izbor studija (arhitekturu, građevinarstvo, elektrotehniku,
medicinu, stomatologiju, farmaciju, različite pedagoške grupe predmeta, menadžment, pravo ...).
Državnom maturom:
Prolaznost je 100% ! Po
rezultatima smo među deset
najboljih škola u Hrvatskoj
(Hrvatski jezik-peti, Engleski
jezik-osmi).
Četiri oskara znanja u
posljednje dvije godine:
Svake godine sudjelujemo na
svim razinama natjecanja i na
smotri LiDraNo. Zadnje dvije
godine na državnim
natjecanjima iz sljedećih
predmeta: Hrvatski jezik,
Engleski jezik, Talijanski jezik,
Njemački jezik, Španjolski
jezik, Latinski jezik (jezična i klasična gimnazija), Povijest i Biologija.
U ovoj nastavnoj godini naši učenici idu, između ostalih predmeta, na državno natjecanje
iz Hrvatskog jezika, Engleskog jezika, Talijanskog jezika, Španjolskog jezika, Latinskog
jezika i Grčkog jezika (klasičari).
Dramska grupa: Redovito pripremaju prigodne predstave i mjuzikle. Ove smo nastavne godine
izveli mjuzikl „Little Shop of Horrors“ s partnerskom školom iz Dovera/Engleska, a premijera je
bila u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu u četiri izvedbe u listopadu 2016. godine. Nakon
toga, 1. prosinca 2016. cijeli je ansambl išao u Englesku gdje su izveli tri predstave.
Fotografska grupa: I ove ćemo godine upriličiti međunarodnu izložbu fotografija s
prijateljskom školom iz Engleske, s temom „Krugovi“ u galeriji Muzeja grada Splita.
Literarna, recitatorska i filmska
grupa: Svake godine su na LiDraNu.
Novinarska grupa: pripremaju i
školski list „Fama“.
UNESCO smo škola: s različitim
projektima.
Međunarodna suradnja: sa školama u
Engleskoj, Italiji, Sloveniji.
Športski klub: postiže vrhunske
rezultate u individualnim i ekipnim
športovima. Ponosimo se košarkašima, nogometašima, rukometašima i odbojkašima.
Među našim su učenicima brojni daroviti kategorizirani športaši i glazbenici- o njima posebno
skrbimo.
Gosti predavači: s različitim aktualnim temama.
Europski projekti: Upravo smo završili veliki europski projekt „Heureka“ zajedno s dvije škole iz
Zagreba i Varaždina. Cilj je projekta unaprijediti nastavu u prirodnoj grupi predmeta (Informatika,
Matematika, Fizika, Kemija, Biologija i Geografija). Tako ćemo u sljedećoj nastavnoj godini
ponuditi učenicima tri nova fakultativna predmeta, i to: Matematiku s informatikom, Geografiju s
informatikom i Informatiku.
Humanitarni rad učenika:
suradnja s brojnim
volonterskim udrugama.
Učionice: Sve su učionice
opremljene računalima s
projektorima i internetom. U
nekim učionicama imamo i
„pametne ploče“ najnovije
generacije.
U Splitu, 23. ožujka 2017.
Marijan Puljiz, prof.
ravnatelj
XXIII. DRŽAVNO NATJECANJE U ZNANJU FRANCUSKOGA, ŠPANJOLSKOGA I
TALIJANSKOGA JEZIKA
ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA ZA NATJECANJE IZ FRANCUSKOGA JEZIKA
1. Petra Cukrov Ćurčija, prof., IV. gimnazija i Osnovna škola Jure Kaštelana, Zagreb 2. dr. sc. Darja Damić Bohač, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za romanistiku,
Zagreb 3. Davorka Franić, prof., XVI. gimnazija, Zagreb 4. Tea Jahić, prof., Osnovna škola Matije Gupca i Osnovna škola Otok, Zagreb, predsjednica 5. Marie-Jocelyne Kantarci, prof., lektorica za francuski jezik, École française EuroCampus
Zagreb, Zagreb 6. Alexis Messmer, pedagoški savjetnik, Veleposlanstvo Francuske Republike u Republici
Hrvatskoj, Zagreb 7. Kristina Pirs, prof., Osnovna škola „Mejaši“, Split 8. Vesna Poljak, prof., Ugostiteljsko-turistička škola, Osijek i Prosvjetno kulturni centar Mađara
u Republici Hrvatskoj, Osijek 9. Loreana Selišek Butina, prof., XV. gimnazija, Zagreb, tajnica 10. Alice Urien, prof., Angla – Centar stranih jezika, Zagreb 11. mr. sc. Galjina Venturin, Klasična gimnazija, Zagreb
ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ ŠPANJOLSKOGA JEZIKA
1. Cvjetanka Božanić, prof. savjetnik, X. gimnazija „Ivan Supek“, Zagreb 2. Consuelo Elías, prof., izvorna govornica, umirovljenica, Zagreb 3. Dunja Frankol, prof., Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za romanistiku, Zagreb 4. Sanja Padavić, prof. mentor, Prva sušačka hrvatska gimnazija, Rijeka 5. Anamaria Valencia Špoljarić, prof, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb
ČLANOVI DRŽAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ TALIJANSKOGA JEZIKA
1. Kristina Abramović, prof., Osnovna škola „Mato Lovrak“, Nova Gradiška 2. Vlatka Benko, prof., Srednja škola Zabok, Zabok 3. Lorena Lazarić, prof., Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula, predsjednica 4. Ljerka Perković Hnatjuk, prof., Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Samobor 5. doc. dr. sc. Monica Priante, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb 6. Marija Puškarić, prof., Srednja škola Pakrac, Pakrac, tajnica 7. Dott. ssa. Maria Rugo, prof., ABC Škola talijanskoga jezika, Zagreb 8. Goran Rukavina, prof., Ekonomska škola Imotski, Imotski 9. Dolores Stojanović, prof., Gimnazija Velika Gorica, Velika Gorica
10. Ivana Uremović Gašić, prof., Osnovna škola „Rikard Katalinić Jeretov“, Opatija
PROGRAM
I. GIMNAZIJA SPLIT, SPLIT, 9. – 11. travnja 2017.
NEDJELJA, 9. travnja 2017. do 17.00 sati dolazak u Split i smještaj u hotel
Hotel Zagreb 18:00 - 19:30 večera
19.30 polazak autobusa na otvaranje Natjecanja
20:00 – 21:00 svečano otvaranje Natjecanja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa
Zrinsko-Frankopanska 19. Split
21:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva Hotel Zagreb
PONEDJELJAK, 10. travnja 2017.
07:00 – 08.00 doručak Hotel
08:00 polazak autobusa u Školu
Škola
8.45 razmještanje učenika po učionicama 08:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva
09:00 – 10:30 09:15 – 10:30 od 10:30
početak pisanog dijela ispita Okrugli stol –za mentore i državno povjerenstvo ispravljanje 1. dijela testa za članove DP
10:30 – 10:45 pauza za natjecatelje
10:45 – 12.15 početak drugog dijela pisanog ispita
12:15 završetak pisanog dijela natjecanja objava točno riješenih primjeraka testa
12.30 polazak autobusa u hotel na ručak
13:00 – 14:15 ručak za natjecatelje i mentore Hotel
14:15 polazak autobusa u Školu Škola 15.00 – 16.00 pripreme za prezentacije
16:00 – 18:00 usmeni dio ispita – kreativne radionice ; prezentacije
18:00 – 18:30 objava privremenih rezultata uvid u testove i žalbeni postupak
Škola
19.00 polazak autobusa u hotel
19:45 – 21:30 večera Hotel 21:30 sastanak članova Državnoga povjerenstva
UTORAK, 11. travnja 2017. 07:00 - 08:00 doručak Hotel
8.00 polazak autobusa u Školu
09:00 sastanak članova Državnog povjerenstva Škola 09:00 – 12:00 drugi dio ispita (govorna interakcija prema rasporedu)
12.00 polazak autobusa u hotel
12:30 – 13:30 ručak Hotel
14:00 – 15:30 obilazak grada uz stručnog vodiča
16:00 – 17:00 svečana podjela priznanja i nagrada i zatvaranje natjecanja u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa
Zrinsko-Frankopanska 19. 17:30 odlazak sudionika
SUDIONICI NATJECANJA
FRANCUSKI JEZIK Osnovne škole – lista A
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Tomas Čorak Grdović Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
2 Nuša Vručinić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
3 Matko Krnić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
4 Zita Đorđević Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
5 Tadej Ježek Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
Osnovne škole – lista B
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Ana Marković Donka Gerakarov OŠ Gustava Krkleca - Zagreb
2 Elena Ordulj Vedrana Hozjan OŠ Ivana Gorana Kovačića - Zagreb
3 Marta Belaić Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
4 Hana Vlahov Daniela Pijaca OŠ Šimuna Kožičića Benje
5 Lucija Hartman Mirjana Rodić OŠ Cavtat
6 Ivona Gracin Ana Kos OŠ Samobor
7 Lucijana Žamić Kristina Pirs OŠ Mejaši - Split
8 Leon Korman Dolores Erent-Ratoša OŠ Mate Lovraka - Zagreb
9 Lea Stanić Marijana Primorac OŠ Mladost - Zagreb
Osnovne škole – lista C
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Felix Miro Runquist Bojana Njegovan OŠ Vladimira Nazora - Rovinj
2 Nika Kraljević Jasna Banelli OŠ Izidora Kršnjavoga
Srednje škole – lista A
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Leon Bastalić Jasnica Rebrović IV. gimnazija - Zagreb
2 Klara Miholić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb
3 Melita Kovačić Ivana Kalaica Gimnazija Tituša Brezovačkog
4 Lucija Vuletić-Antić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb
5 Rahela Markušić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb
6 Alix Uzelac Vedriš Galjina Venturin Klasična gimnazija - Zagreb
Srednje škole – lista B
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Tihana Golubić Silvana Soldo II. gimnazija - Split
2 Elisa Bellesi Nataša Pavković Srednja talijanska škola - Rijeka
3 Marina Banov Danica Stevović Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka
4 Ivona Kelava Darling Pantelić-Strenja Gimnazija Pula
5 Petra Frigo Mirela Balde XVI. gimnazija - Zagreb
6 Maria Magdalena Matić Spomenka Šabić IV. gimnazija - Zagreb
7 Marta Hrelja Jasminka Bešenić - Ivančić Prva gimnazija - Varaždin
8 Antonio Afrić Danica Stevović Gimnazija Andrije Mohorovičića - Rijeka
9 Luka Karlović Ivana Žnidarić Kajić Druga gimnazija - Varaždin
10 Karla Aleksandra Župa Silvana Soldo II. gimnazija - Split
11 Iva Jurat Irena Benčik Povše Prva riječka hrvatska gimnazija
12 Barbara Balić Silvana Soldo II. gimnazija - Split
Srednje škole – lista C
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Ante Žunić Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb
2 Dorotea Maras Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb
3 Ana Raspudić Martina Detelj XVIII. gimnazija - Zagreb
Srednje škole – lista D
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Ime škole
1 Anita Nodilo Marina Kristić Kulušić Turistička i ugostiteljska škola - Dubrovnik
2 Dominik Budan Marina Mikša Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola - Samobor
3 Luka Karakaš Ecija Borčić Peruza Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola - Zadar
4 Lorena Tišljar Tihana Hrastinski SŠ Zabok
5 Mario Paškoto Nataša Matošević Hotelijersko-turistička škola - Opatija
6 Sara Bundalo Marina Kristić Kulušić Turistička i ugostiteljska škola - Dubrovnik
7 Marijana Šušak Tamaš Peho Ugostiteljsko - turistička škola - Osijek
8 Stela Kuzmanić Helena Stamenov Turističko - ugostiteljska škola - Split
TALIJANSKI JEZIK KATEGORIJA - OSNOVNE ŠKOLE
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto
1. Eva Grgeta Bojana Klobas OŠ Vladimira Nazora Vrsar
2. Luca Laković Luciana Malusà Tuntor OŠ Jurja Dobrile Rovinj
3. Adrian Čekić Daliborka Škofić OŠ Tar Tar
4. Adriana Vrban Martina Baljak OŠ Marije i Line Umag
5. Filip Folo Klaudija Babić Rihter OŠ Mate Balote Buje
6. Franceska Milohanić Leana Licul OŠ Vladimira Nazora Pazin
7. Silvija Raunić Sanja Rubba OŠ Kaštanjer Pula
8. Klara Pauletić Anita Sijerković Radin OŠ Poreč Poreč
9. Jana Šarolić Ivana Vučetić OŠ Split 3 Split
10. Luka Vulić Jagoda Gudić OŠ Pojišan Split
11. Lara Dinić Anita Sijerković Radin OŠ Poreč Poreč
12. Franciska Ivić Tea Kolarić OŠ Vazmoslava Gržalje Buzet
13. Ivana Kristić Vedrana Šitić OŠ Ravne Njive Split
14. Maša Gašparović Kristina Štefiček OŠ Augusta Šenoe Zagreb
15. Mara Kristina Barišić Vedrana Šitić OŠ Ravne Njive Split
16. Rita Burini Dubravka Novak
OŠ Antuna Gustava Matoša
Zagreb
17. Erik Geržinić Maja Šimonović Cvitko OŠ Jože Šurana Višnjan
18. Eric Jerman Martina Baljak OŠ Marije i Line Umag
19. Antonio Juričić Dubravka Novak
OŠ Antuna Gustava Matoša
Zagreb
20. Nikka Brajković Bojan Burić OŠ Vladimira Nazora Rovinj
KATEGORIJA – GIMNAZIJE
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto
1. Valentina Puškadija Germide Minozzi Srednja škola Mate Balote Poreč
2. Livio Žužić Tatjana Bratanović Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Pazin
3. Veronika Jović Zorka Horvat I. gimnazija Split Split
4. Marko Miočić Aida Mikulić Gimnazija Franje Petrića Zadar
5. Robert Olujić Zorka Horvat I. gimnazija, Split Split
6. Sven Sušanj Matea Leka Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka
7. Tara Grbčić Matea Leka Prva sušačka hrvatska gimnazija Rijeka
8. Nika Horvat Linda Palameta I. gimnazija Split Split
9.. Bruno Minigo Daria Bradarić V. gimnazija Vladimira Nazora Split
10. Karla Mrčela Zorka Horvat I. gimnazija Split
11. Lara Karanušić Daria Bradarić V. gimnazija Vladimira Nazora Split
12. Antonio Grgurić Iva Dubravica
Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica
13. Rita Getto Magdalena Kozić II. gimnazija Osijek Osijek
14. Gianna Kozlović Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje
15. Romina Damijanić Karin Bolković Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Pula Pula
16. Ariana Turković Danijela Delmoro Srednja škola Mate Balote Poreč
17. Anna Maria Prendivoj Nataša Frković Đorđević Gimnazija Eugena Kumičića Opatija
18. Marin Pepić Iva Dubravica Gimnazija Velika Gorica Velika Gorica
19. Lenny Dagostini Nevenka Vidović Gospodarska škola Istituto professionale Buje Buje
KATEGORIJA - STRUKOVNE ŠKOLE
R. br. Ime i prezime učenika Ime i prezime mentora Škola Mjesto
1. Natalia Orzan Daisy Ghersinich Fiškuš
Turustičko-ugostiteljska škola Antuna Štifanića
Poreč
2. Erik Brečević Nevenka Vidović Gospodarska škola Istituto professionale Buje
3. Petra Šimičić Afrodita Širika Spaqui Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Pula
4. Anastazia Šantov Učkar Kristina Kraljić Pleša
Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeka
5. Lea Vrban Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje 6. Sara Berneš Daisy Ghersinich Fiškuš Srednja škola Mate Balote Poreč
7. Jure Bulović Mirela Klarić Turističko-ugostiteljska škola Split Split
8. Viktorija Štokovac Tarita Štokovac Srednja škola Vladimir Gortan Buje 9. Jelena Belinić Sanja Jelaković Kühner Srednja škola Ban Josip Jelačić Zaprešić
10. Sara Markus Željka Barun
Hotelijersko-turistička škola Zagreb
Zagreb
11. Domina Jagnjić Mirela Bernardi Marić
Srednja strukovna škola Blaž Juraj Trogiranin
Trogir
12. Sandi Radešić David Modrušan Srednja škola Zvane Črnje Rovinj
13. Iris Tomašić
Marijana Tomašić Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir
Krk
14. Ana Marija Milina Veselinka Milina Srednja škola Petra Šegedina Korčula
ŠPANJOLSKI JEZIK
LISTA A
LISTA B
R. br. Ime i prezime učenika Mentor Ime škole Mjesto
1 MIA BROZ Jelena Bogdanović Prva riječka hrvatska gimnazija
RIJEKA
2 VERONIKA KOŠTAL Ana Dorešić XVIII. gimnazija - Zagreb ZAGREB 3 MIHAELA TOPOL Magda Kuljiš X. gimnazija „Ivan Supek“ ZAGREB 4 ISKRA TESS DAUTOVIĆ Mateja Mikulec IV. gimnazija ZAGREB 5 MONIKA ŽUVELA Ana Pavličević Gimnazija Dubrovnik DUBROVNIK 6 MAJA GREGURIĆ Dina Tariba I. gimnazija ZAGREB 7 SILVIJA MARTINČEVIĆ Ivica Cikač I. gimnazija Varaždin VARAŽDIN 8 ANA RADIĆ Kata Špika SŠ „Ivana Lucića“ TROGIR
9 VALENTINA KALINGAR Ljerka Perković Hnatjuk
Gimnazija A G Matoša SAMOBOR
10 JELENA KURJAN Miranda Hercigonja Gimnazija Lucijana Vranjanina ZAGREB 11 MARINELA MANDIĆ Magda Kuljiš X. gimnazija „Ivan Supek“ ZAGREB
12 DINA LJUBIŠA Jelena Bogdanović Prva riječka hrvatska
gimnazija RIJEKA
13 ANITA BUTORAC Petra Foršek Gimnazija Karlovac KARLOVAC
R. br. Ime i prezime učenika Mentor Ime škole Mjesto
1 ANITA NODILO Barbara di Ceglie Turističko i ugostiteljska škola- Dubrovnik
DUBROVNIK
2 LUKA RUŽIĆ MARUŠIĆ Linda Palameta I. gimnazija - Split SPLIT 3 ANTONELA PRNJAK Linda Palameta I. gimnazija - Split SPLIT 4 JURAJ TOMAIĆ Melita Kovačev Klasična gimnazija ZAGREB 5 MARTINA ZEBIĆ Silvija Batić Ban IV. gimnazija ZAGREB 6 PETRA DETELIĆ Mateka Mikulec IV. gimnazija ZAGREB
SPONZORI
IZRADILI
Nikša Dodoja, prof. latinskog jezika i povijesti
Marijan Puljiz, prof. geografije, ravnatelj
Maristela Rubić, prof. matematike i informatike