yesudian, selvarajan i haich, elizabeth - yoga i sport
TRANSCRIPT
Selvarajan Elisabeth
Yesudian Hatch
YOGA + PORT
SNAGE SU UMA NALIK SVJETLOSTI TO SE RASIPA; U TRENUTKU USREDSREDIVANJA, POSTAJU PROSVJETLJUJUIMA. TO JE NA JEDINI NAIN SPOZNAJE. Vivekananda izvanrednog PREDGOVOR Dr. D.B.Desaia,
i opunomoenog ambasadora Indije u vicarskoj
U Europi su odavna vladala mnoga pogrena shvaanja Yoge. Rije je o pojmu kojeg su povremeno koristili svi oni koje je pri vlaila orijentalna mistika i koji su se predavali zanosu misticizma i spiritualizma. Tek je mali broj ljudi shvaao pravi smisao Yoge. Yoga je usko povezana s naucima drevnih mudraca Indije jer su je oni i razvili. Rije je o metodi ijom se primjenom moe postii potpuno ovladavanje duhom i tijelom uz uvjerenje o mogunosti postizavanja posvemanjeg sklada tijekom cijeloga ivota, te je yoga ujedno i jedan od puteva postignua potpunog osloboenja. Za ostvarenje ovakvoga cilja potrebno je razvijanje sposobnosti koncentracije do najvieg stupnja, to je ostvarivo samo uz potpuno ovladavanje mislima. Vladanje je mislima, meutim, mogue samo za onoga tko posjeduje potpunu kon trolu nad svojim tijelom. Potpuno ovladavanje vlastitim tijelom predstavlja, dakle, prvi korak na putu Yoge. Tijelo mora biti posve razvijeno i odgojeno, to se moe postii samo posredstvom cijelog niza vjebi to se nazivaju Hatha Yoga. Hatha Yoga je metoda ijom se primjenom moe ostvariti vla danje vlastitim tijelom. Pritom valja naglasiti kako prvi korak ka postizavanju toga cilja predstavlja pravilno disanje. Nakon toga,
8
Yesudian Haich
PREDGOVOR AUTORA
prelazi se na niz asana" (stavova ili poloaja tijela) iji je cilj usavravanje pojedinih organa i njihovih funkcija. Rije je o nauci koja je u sebi potpuna i dovrena. U najjednostavnijem ishodu pomae stvaranju zdravoga tijela koje i samo doprinosi postiza vanju zdravoga duha. Nikakvih skrivenih tajni nema; Hatha Yoga moe se vjebati i na Istoku i na Zapadu, bez obzira na drutveni poloaj, uvjerenje i svjetonazor. Potrebna je samo elja za posje dovanjem zdravog tijela, dok je za ispunjenje ove elje potrebna spremnost na stanovite napore. Yoga je mistina samo utoliko to su se njome u naoj drevnoj domovini od pamtivijeka bavili, izmeu ostalih, i mistiari. U svojoj je praktinoj primjeni, meutim, Yoga podjednako tako suvremena nauka kao i svako drugo uenje o tjelesnom odgoju. Radujem se ovoj knjizi jer e pridonijeti odagnavanju mnogih pogrenih pojmova to su dosada postojali o Yogi i njezinoj primjeni. Svakako e biti korisna svima onima koji e imati dovolj no strpljenja da je proue. Raduje me i injenica to ovu knjigu objavljuju osobe koje su za to mjerodavne. Mnogo su godina posvetile ovome radu, te time u Madarskoj postigle uspjeh dostojan panje. U Madarskoj je, naime, objavljena slina knjiga koja je naila na ogroman uspjeh. Uvjeren sam da e ova knjiga i u vicarskoj naii na brojnu itateljsku publiku; neka zdravi narod vicarske i nadalje usavrava svoje zdravlje. ovjek je tajanstveno udo koje se kree izmeu smrtonosnih initelja prostora i vremena. injenica da su mu dani izbrojani zahtijeva od njega da se trgne iz sanjive umalosti spozna stva ralaku snagu svoga vlastitoga bia i neogranienost svoje sutine. U dubini svoga srca ovjek osjea osvit uzviene sree u svoj njezinoj blistavoj slavi i besmrtnom velianstvu, te se budi na kliktaj spoznaje kako njegova istinska priroda nije nita drugo nego ista srea. Pratei ovaj unutranji glas, odluio sam zapisati sve to sam vidio i nauio u nadi da e moja iskustva posluiti kao koristan Potaknut nekim unutranjim nagonom, kojem se nisam mogao oduprijeti, napustio sam Indiju i dospio u Europu. Postupio sam nalik oruu u rukama sudbine i poput posude u koju se ulijeva voda, primio sve to mi je darivala. Nisam se mogao uspokojiti sve dok nisam naao odgovor na svoje najvee i jedino pitanje ovjek, jer sada sam uvjeren: Man, thou art thy secret alone! Who can open thy gates but thee? And none to enter in but thee !1
10
Yesudian Haich
YOGA + PORT
11
vodi svima koji su se posvetili istom traganju. Nije mi namjera zastupati orijentalizam ili bilo koji kult. Istinska i trajna srea, meutim, moe se postii samo zdravim tijelom. Potaknut takvim razlogom, na ovome mjestu ne navodim davno ustanovljena pravila i propise koji su od koristi u postiza vanju uspjeha. Izloeni su na nain koji odgovara potrebama onih ljudi na Zapadu koji su od svoje, esto slijepe i besciljne prezaposlenosti, voljni odvojiti nekoliko minuta dnevno, te ih posve titi svojem vlastitom razvoju. Borba je za zdravlje teka i zahtjevna, a pobjednik mora ovla dati i dimom i tijelom. Tajne ekaju na svoje razotkrie kao i ova tajna o ovjeku koja, nalik pupoljku to se razvija u cvijet, rjeava i velianstvenost ovjekova istinskog bia, te tako postaje oigled nom. Za to je, meutim, potrebno vrijeme i strpljivo nastojanje. Nalik vrataru, ovjek moe pronai svoj put do uspjenog samoostvarenja samo uz uvjet da su mu i tijelo i duh odgojeni u skladu s pokoravanjem nalozima neogranienog uma to u njemu poiva. S razvojem mozga, koji nalikuje rastvaranju njenih latica, kao i s razvojem tijela koji stremi tjelesnom savrenstvu, istinska ovjekova sutina dolazi do izraza u obliku besprijekornog zdravlja, spoznaje i znanja. Budite svjesni kao potpuna cjelina i postii ete ovaj cilj. Suvremenom je svijetu zdravlje potrebnije od svega to bogatstvo moe pruiti. Spreavanje uzroka bolesti i patnji podjednako je tako uzvien zadatak kao to je to i mogunost ozdravljenja za kojim milijuni ljudi tako oajniki ude. Zaponite stoga s odlukom da neete podnositi nikakve negativne utjecaje
- mentalne ili tjelesne - jer bolest je nedostatak pozitivne ivotne snage, praznina u konstituciji koja moe zavriti kolapsom cijelog organizma. Drevna je nauka o Yogi potpuna i tona jer ukazuje na mudre i razborite korake koje valja poduzeti kako bi se postiglo tjelesno i duhovno savrenstvo. U ovom mi je radu predano i nesebino pomagala Elisabeth Haich koja nije samo moja kolegica u naoj koli Yoge, ve je i osoba koja mi je pomogla pri tumaenju pravih potreba Zapada. Ovu smo knjigu napisali zajedno na osnovi iskustava, steenih tijekom niza godina marljivoga rada i bogate etve ohrabrujuih rezultata. Ove su stranice namijenjene onima koji nemaju mogunosti za redovnim pohaanjem neke kole Yoge ili arama" i koji nisu sree da naiu na osobnog uitelja. Iskreno se nadamo da e ova knjiga svakom marljivom istraivau omoguiti samostalno vjebanje i sigurno koraanje svjesnom putanjom Hatha Yoge. To see, open then thine eyes, And behold below the veil of blindness, that mortal flesh covereth ... MAN the DIVINE2
Selvarajan Yesudian
PRVI DIO
UVOD U HATHA YOGU
1. ISTINITA PRIA O B O L E S N O M D J E A K U
Jednom je u sunanoj Indiji, u gradu Madrasu ivio mrav i boleljiv djeak. Do svoje petnaeste godine bolovao je od gotovo svake bolesti - arlaha, dizenterije, tifusa, kolere i drugih zaraz nih bolesti to su tako este u tropskim predjelima. Bilo je gotovo pravo udo to je ostao na ivotu. Preivio je, dodue, ali u kak vom jadnom stanju! Bio je sama kost i koa, siuno mu je lice poblijedilo, oi bijahu upale i svenule, a grudi uske i ravne. Pa ipak, taj djeak nikada nije ivio u bijedi. Otac mu bijae ugledan i bogat lijenik kojeg su bolesnici naprosto opsjedali u beskrajnom nizu. Majka mu bijae najmilija i najnjenija ena na svijetu. Ali, i uza sve to, ta kua u Madrasu, sa svojim prostranim i sjenovitim dvoritem, ni jednoga dana nije znala za sreu. Neprestana briga i tuga bijahu usud njezinih stanovnika. Brino uvani i raz njeeni djeak nalikovao je vie sjenci negoli djeaku. Njegov je otac nastojao na njegovu ozdravljenju svakim sredst vom to je medicini bilo poznato, ali je djeaka ipak tekom mukom uspijevao odrati na ivotu.
14
Yesudian Haich Jednoga je dana djeak poao i u kolu, te vie nije mogao
YOGA + PORT
15
je o toj temi mogao pronai u oevoj biblioteci, pomno je proitao. Poznavao je i divio se teoriji psiholokih nauka: uenjima Rada yoge, Dnana yoge i Karma yoge koje razotkrivaju velianstvene duhovne visine, a svojim uenicima daruju zadovoljstvo, samo pouzdanje i snagu duha. U biblioteci je naiao i na mnoge knjige o Hatha yogi to su pouavale o tajanstvenim pravilima koja su bila jednostavna, iako stara tisuama godina, a bila su posveena tjelesnom blagostanju, snazi i zdravlju. Lako se dade zamisliti ushit djeteta tako slabanog tijela. Gotovo u jednom dahu, od ranog poslijepodneva do kasno u no i iznova sve do zore, upio je u sebe sav sadraj novootkrivenih knjiga. Kliktao je od radosti proitavi sve o asanama", stavovima i poloajima tijela u Hatha yogi, te vjebama disanja to donose snagu i zdravlje. Odmah bi se uspravio u postelji, prekriivi noge na nain koji je opisan u prvoj vjebi. Zatim je pokuavao tono ponoviti, jedan za drugim, sve vanije stavove i poloaje tako da je umalo iaio noge. U meuvremenu, saznavi kako je duboko disanje od iznimne va nosti u ovjekovu ivotu, pokuao je provoditi vjebe disanja pranajama". Ispunivi udahom svoja slaba plua, zadravao je dah sve dok mu plua ne bi gotovo pucala od napora. Potom bi dubio na glavi i savijao ruke i noge sve dok naposljetku ne bi pao iz postelje, dobro udarivi glavu i cijelu kuu probudivi iz duboka sna. Nakon dugih sati, provedenih u takvom prenaprezanju, njegova su prenadraena plua gotovo pucala. Narednog se dana osjeao slabo i jadno; bolio ga je svaki zglob. Nakon tak vog iscrpljujueg napora tijekom cijelih tjedan dana, odgurnuo je od sebe sve knjige, gorko plaui. Pomisao o tome, da je ak i ova
satima leati u postelji kao ranije. Od toga je trenutka mogao ivjeti kao i sva ostala djeca njegova uzrasta. Bio je, dakako, osloboen gimnastike, a u kui tien, kao i sve do tada, i od najmanjeg povjetarca. Kada je napunio etrnaest godina, obolio je od upale plua, ali se, gotovo kao nekim udom, uspio izvui i iz te bolesti. Beskrajne su brige i patnje iznova poele. Nakon pola godine iznova se dobro osjeao, ali je od prehlada obolijevao i na najmanji daak vjetra. Teko bi se rijeima moglo opisati u kolikoj je mjeri jadni djeak zavidio svojim bezbrinim kolskim prijateljima na njihovu dobru zdravlju. Na satima gimnastike u engleskoj gimnaziji povlaio bi se u kut dvorita odakle je nesretna srca promatrao ivahne kretnje svojih vrnjaka. Na kraju sata nastavljao bi stajati u dvoritu i im bi utvrdio da ga nitko ne promatra, stao bi trati i skakati posvuda unaokolo i razmahivati rukama onako kako je to druge vidio da ine. U petnaestoj se godini osjeao neto bolje. Od prehlada nije pobolijevao tako esto, ali neredovite i tajno vrene gimnastike vjebe izazivale su stalnu glavobolju i lupanje srca. Unato tjelesnoj slabosti, njegov je poduzetni duh bio nesa lomljiv. Cesto je odlazio od kue, lutajui umama i poljima u potrazi za obitavalitima yogina, tzv. aramima, na udaljenim brdima. Svi su napori, meutim, bili uzaludni, te se tako zado voljavao promatranjem putujuih fakira koji su uz put prikazi vali svoje vjetine. Fakire je malo cijenio, ali spram yogina osjeao je tovanje i divljenje. Zahvaljujui uroenom nagonu, neizmjerno ga je privlaila mistika nauka drevne Indije. Svaku knjigu koju
16
Yesudian Haich
YOGA + PORT godinu dana grudi su mu se proirile za cijelih i
17
posljednja mogunost ozdravljenja i domaganja tjelesne snage tako neslavno propala, uinila ga je posvema neutjenim. Izgubio je svaku nadu, mislei kako nikada nee biti zdrav, nikada se nee moi slobodno igrati i pohrvati sa svojim prija teljima... nikada nee moi uivati u srei to je sa sobom donosi zdrava i bezbrina mladost. Od tog se dana posve zatvorio u sebe i postao vrlo utljiv. Prezirao je tijelo i sve tjelesno, te panju posveivao samo stva rima uma i duha. Samo uenje i dugo itanje nije ga, meutim, moglo zadovoljiti. Panju su mu sve vie i vie stali privlaiti tako teki i zamreni problemi da ih njegov uzrast nije mogao savla dati. Jedne se sparne jesenje veeri iznova otputio od kue. U nekom mango umarku, nekoliko kilometara od grada, naiao je - napo sljetku - na uitelja Hatha yoge za kojim je tako dugo vremena tragao! Yogin je bio okruen skupinom mladih ljudi koji su pomno sluali njegovo izlaganje. Za sve vrijeme, koliko je trajalo preda vanje, djeak je ostao sakriven u svome tajnom skrovitu, te cijeli skup promatrao iz daljine. Zapazio je kako su u mladia stasita tijela izvanredno razvijenih miia, te kako vjebaju neke neobine vjebe. Zapazio je i kako svi blistaju od zdravlja. U trenutku kada se skup razdvojio na razne strane, djeak je naposljetku pristupio uitelju, skromno ga zamolivi neka ga primi za uenika. Dva mjeseca kasnije madraski je lijenik jedva prepoznao svoga sina. Djeak je sada koraao uspravno kao strijela, grudi su mu se poveale, a ramena svakim danom postajala sve ira. Nakon
cm, dok su se
ruke i noge gotovo udvostruile u obimu. U koli je, preko noi, postao najokretniji i najspretniji na satima gimnastike na kojima dotada nikada nije vjebao! Kada je napunio dvadeset godina, nakon oeve smrti, iznova se otputio u udaljeni grad kako bi posjetio svoga uitelja kojem je dugovao ne samo zdravlje i snagu, ve i sam ivot. Svojem je uitelju povjerio kako je duboko u dnu srca osjetio neki unutranji poriv koji ga je nagnao da krene na dug put u Europu. Nakon dirljivog oprotaja, uitelj mu ree: Kreni, moj mladiu, i upoznaj Zapad. Usporedi ljude i obiaje Zapada sa ljudima i navikama Istoka i razmotri ravite na kojem se ta dva puta spajaju. Od ljudi na Zapadu naui u emu su napredniji od nas, te ih upoznaj sa svim onim stvarima u kojima je Istok ve postigao taj cilj. Kreni i tijekom ivota, koliko vie moe, doprinosi sjedinjenju tih dvaju puteva. Na Zapadu e uvidjeti kako nauka o Hatha yogi nije samo put ka stjecanju i odravanju zdravlja, ve i jedina metoda tjelesne kulture na svi jetu koja je utemeljena na uskoj vezi tijela i duha, tjelesnog i psihikog. Iako je rije o nauci koja je posveena izgraivanju tijela, utemeljena je podjednako i na umnim i duhovnim sna gama." Mladi je sjajnim oima pogledao svoga uitelja, te se duboko naklonio, sklopivi ruke. - Uitelju, ve sam odavna znao tajni nauk u svim svojim pokuajima da izgradim svoje tijelo. Kada sam panju usmjeravao na razne dijelove tijela... miie, ivane centre, zapazio sam kako su se u meni razvile psihike snage koje
is
Yesudian Haich 2. TO JE H A T H A Y O G A
su mi dotada bile posve nepoznate i u to u tolikoj mjeri da sam u potpunosti postao gospodarem vlastitoga tijela, dok se snaga moje volje istovremeno sve vie uveavala. Vratio si me u ivot: od boleljivog djeaka tako slabog i krhkog zdravlja uinio si atletu. Izvukao si me iz tjelesne oronulosti i vratio me samome sebi! Obeajem ti..." Nita ne obeavaj, dragi mladiu!... Na Zapadu vlada uznemirenost i previranje, te se ini da ondje ima malo vremena za bavljenje Istokom. Ali, kreni i izvri svoju dunost. Onaj tko sije, rijetko kad i anje. Uspije li yogu tijela prenijeti makar i nekolicini prijatelja, prema svojoj brai sa Zapada izvrit e svoju dunost. U svakom sluaju, ovo e uenje slijediti samo oni iji je um slobodan, a misaoni svijet otvoren za nadahnntiji i uzvieni ji ivot... Zapamti, tvoja je najsvetija dunost da se vrati u domo vinu istog trenutka kada primi moju poruku koju u ti uputiti preko mora... bit e to znak da te k sebi zove tvoja rodna gruda... Kreni sad, mladiu, i neka te srea prati!..." Eto, tako sam dospio u Europu...
Najvee je udo na zemlji ovjek. Njegovo tijelo, to se sastoji od kostiju, mesa i krvi, skriva tajne koje je tisuama godina nasto jao otkriti u potrazi za rjeenjem velike zagonetke, tajanstvene misterije, zagonetne sfinge. Ovu tajnu, koja se naziva ovjekom, mnogi su pokuavali rijeiti, ali tek nekolicina uspjela je nagnati sfingu da naposljetku progovori. Samo oni najuporniji, koji su neumorno i ne sustajui sve dublje i dublje pronicali u svoje JA, uspjeli su naposljetku shvatiti najveu tajnu to postoji: sebe same. U Indiji su tajne ljudske psihe istraivane od pradavnih vre mena, te su cijele svoje ivote mnogi posveivali samo jednom cilju: otkrivanju zagonetke to se sastoji u pitanju, to je ovjek - i kakva je njegova sudbina na ovoj zemlji? Takvi su se istraivai povukli iz vreve ovoga svijeta, te sve svoje misli i elje usredotoili na samo jedno pitanje: tko sam JA? Neumorna upornost, kojom su se odlikovali, nesalomljiva izdr ljivost i udnja kojom su tragali za istinom urodila je naposljetku obilnim plodom: um im postade prosvijetljen i pred njime se rasprostrla cijela tajna POSTOJANJA. Shvatili su zagonetku ivota. Mogli su vidjeti najdublje i najskrivenije uzroke, a pred sobom otvoren PUT koji ih je vodio dalje od patnje, ka slobodi, srei i zadovoljstvu ... Znali su kako ovakvo stanje moe postii svako ljudsko bie, te budui da su postali prosvijetljeni, i drugima su Stali ukazivati na put izbavljenja i osloboenja, ponukani dubo kom suuti spram ovjeanstva to svoj ivot provodi u patnjama.
20
Yesudian Haich Razliiti su putevi to vode na vrhunce. Mnogi e se odluiti
YOGA + PORT
21
koja omoguuje vladanje vlastitim tijelom, to je put savrenstva zdravlja, a naziva se - HATHA YOGA. Naziv Hatha yoge potjee od temeljne istine na kojoj se ovaj sustav zasniva. ivot naeg tijela poiva na pozitivnim i negativ nim strujanjima. Kada su ova strujanja uravnoteena, tada ui vamo u savrenstvu zdravlja. Na drevnom je jeziku Istoka pozi tivno strujanje izraeno slogom Ha", to znai SUNCE". Negativno se strujanje naziva ,,THA", to znai MJESEC". Sama rije YOGA ima dvostruko znaenje. S jedne strane, oznaava spajanje", dok joj je drugo znaenje jaram". U tom smislu HATHA YOGA" oznaava besprijekorno poznavanje ovih dviju energija, pozitivne energije Sunca i negativne energije Mjeseca, kao i njihovo stapanje u savrenom skladu i posvemanjoj rav notei. Naposljetku, rije upuuje i na sposobnost posvemanjeg vladanja ovim energijama, tj. njihovo ujarmljivanje" u spone naeg vlastitog JA". Ovaj je sustav jedinstven u cijelom svijetu jer se njime svjesno usavrava tijelo, ispravlja svaki tjelesni poremeaj, a tijelo ispunja obilnom ivotnom snagom. Hatha yoga nas uz to vraa prirodi, upoznaje s iscjeljujuim snagama to poivaju u bilju, drveu i korijenju, poduava nas snagama naeg vlastitog tijela i silama koje u njemu djeluju, te nas naposljetku vodi trajnom skladu tijela i psihe. Tijelo reagira na najmanji impuls to mu ga upuuje psiha, dok na stanje psihe, u obrnutom smjeru, snano utjee stanje tijela. Hatha yoga koristi ovaj meusobni odnos, te se tako i tijelo i psiha odravaju u posvemanjem zdravlju. Put, koji valja slijediti, sastoji se u osvjetenju vlastitog tijela i svih njegovih funkcija. Cak i
za udobnu, laku i krivu da vu stazu uzbrdo jer im tjelesni ustroj nije prilagoen za strmi put u visine. Drugi e krenuti preicom, uspinjui se pod strmijim kutem. I, naposljetku, ima i onih koji e odabrati najkrai put, penjui se otrim stijenjem kako bi to bre dostigli svoj cilj. Nalik ovakvom odabiranju puteva uzbrdo, i do velikog se unu tranjeg cilja moe doi razliitim putevima, ve u skladu s psihikim i tjelesnim sposobnostima. Veliki su uitelji izradili nekoliko sustava kako bi svakome omoguili da postigne svoj cilj na nain na koji ga je sebi postavio. Ovi sustavi uvelike skrauju put, te oni, koji se odlue primijeniti ih, bre i lake dolaze do postavljenog cilja. Svim je ovim sustavima zajedniko ime - yoga. Veliki uitelji i poznavatelji, koji su svoj cilj postigli napredujui putem yoge, nazivaju se yogini. Razni sustavi yoge razlikuju se samo po svome poetku. Njihova sutina i svrha uvijek je ista: dostizanje savrenstva samospoznaje. Ovaj se cilj, meutim, moe postii samo putem bezuvjetne samodiscipline. Pojedini nas sustavi yoge stoga prvo poduavaju vladanju samim sobom. Postoje i takvi sustavi yoge koji zapoinju s ovladavanjem aktivnosti uma; postoje i sustavi koji zapoinju s vladanjem osjeajima, kao i oni koji za polaznu toku uzimaju tijelo, itd, ve u skladu s prirodnim sklonostima i sposobnostima samoga uenika. U skladu s razliitim putevima kojima se moe napredovati, pojedine yoge imaju i razliite nazive. Svakako je preporuljivo zapoeti s onim sustavom yoge
22
Yesudian Haich
YOGA + PORT prepreku naem usponu ka viem umnom i duhovnom razvoju. Neki se zadovoljavaju stjecanjem opsjenarskih sposobnosti kojima se izvode takvi postupci to se nazivaju udima. Takvi se na pola puta ka cilju naprosto nasuu i vie i dalje ne mogu napredovati. Cilj, kojem nam valja teiti, moe biti samo osloboenje uma dik tata tijela. Zato cilj nemojmo zamijeniti sredstvom. Istinsko pozna vanje vlastitog tijela i njegovih skrivenih moi, tek je sredstvo na putu ka postizavanju cilja. Pravi Hatha yogin stoga nikada nee prikazivati svoje znanje i sposobnosti kako bi zadovoljio neiju puku znatielju. Onaj tko bi tako postupio ne bi bio pravi Hatha yogin. Pravi Hatha yogin svoje sposobnosti koristi samo onda kada njihovom upotrebom moe pomoi drugima. Moj uitelj, na primjer, svojim uenicima nikada nije rekao kak vim sve moima raspolae. Jednom je sjedio u svojoj maloj kolibi u dubini ume, dok smo mi, njegovi uenici, na proplanku ispred kolibe bili zabavljeni ivahnim razgovorom. Odjednom se pojavi mungos iz oblinjeg umarka. Polumrtvo, bijedno malo stvorenje vuklo se zemljom i, doavi nam u neposrednu blizinu, opazili smo da ga je ugrizla zmija. Nagon ga je vodio prema kolibi naeg uitelja. S mukom se uspio dovui do vrata kolibe gdje se i zaustavio u samrtnikoj borbi. Uitelj poloi desnu ruku na ivotinjicu i zapadne u stanje transa. Izvjesno je vrijeme bio u tom stanju. Iznenada mungos zadrhti, strese se i pobjegne, zdrav i osnaen. U tom smo se trenutku osvjedoili o moima kojima raspolae na uitelj. U posljednje je vrijeme zapadna medicina s dunom ozbilj nou posvetila panju Hatha yogi. Poznavatelji tajni Hatha yoge,
simpatiki ivani sustav i svi organi iji rad obino ne ovisi o svi jesti, mogu se potiniti ovjekovoj volji. Neprocjenjiva je vrijed nost takvog svjesnog upliva u mogunosti spreavanja svakog poremeaja, kao i u potedi van ju tijela bolesti koje potjeu od funkcionalnih uzroka. Na primjer, u mojoj je moi kontrola rada srca i spreavanje njegova lupanja koje moe nastati zbog nekog vanjskog podraaja kao to su strah, nenadane loe vijesti ili iznenadna radost. Na taj se nain srce moe zatititi od proirenja, degeneracije sranog miia i drugih bolesti. Ili, ako sam u moi kontrolirati luenje lijezda, u moi sam i vladati radom gotovo svih organa vlastitog tijela, te na taj nain u potpunosti regulirati svoje tjelesno stanje. Hatha yogin, koji je dostigao najvii stupanj, nad svojini tijelom posjeduje potpunu i apsolutnu kontrolu. Po svojoj volji moe regulirati rad srca, probavnih organa, kao i rad bilo kojeg drugog organa u svom tijelu. Brojni putnici sa Zapada, koji su za svojeg boravka u Indiji, nakon velikih potekoa, ipak imali sreu sresti pravog Hatha yogina, posvjedoili su injenicu kako yogini od 80 ili 90 godina odaju dojam kao da im je 30 ili 40 godina, kao i to da - u skladu sa zapadnim mjerilima - ive do nezamislivo duboke starosti jer prema vlastitoj volji svoje tijelo mogu obnavljati novim ivotnim snagama. Samo produavanje ivota nije cilj yogina. Hatha yoga nije samoj sebi cilj, ve je priprema za viu, duhovnu yogu. U boles nom je tijelu vrlo teko razviti samosvijest, a um uzdii na viu razinu. Upravo zbog tog razloga prvenstveni je zadatak upozna vanje sila koje djeluju u vlastitom tijelu kako bi se kasnije mogle korisno upotrijebiti i njima ovladati. Tijelo vie nee predstavljati
2-1
Yesudian Haich
YOGA + PORT
25
tj. yogini, medicini pruaju dragocjeno znanje za unapreenje njezinih potreba i ciljeva. Nii je stupanj Hatha yoge u tolikoj mjeri zanimljiv i koristan da je s njime vrijedno upoznati se i posvetiti mu dunu panju. ak su i najvei uitelji svoje uenje morali zapoeti s ovim stup njem jer, bez abecede nema ni itanja. Prvi nas stupanj Hatha yoge poduava umjetnosti stjecanja i odravanja zdravlja! Prvi je i osnovni zadatak upoznavanje vlastitoga tijela, ali ne teorijskim pristupom, kao kada je rije o prouavanju anatomije. Anatomija nas pouava to sve postoji u ljudskom tijelu i gdje se nalazi. Stvarno poznavanje tijela znai neto sasvim drugo: pod pretpostavkom, na primjer, da znam gdje se nalazi srce, svojom svijeu mogu sii u svoje srce, mogu osjetiti njegov oblik, kli jetke, pretklijetke i zaliske - i sve to tako jasno i sigurno da se to stanje moda ponajbolje moe izraziti narednim rijeima: Ja sam - moje srce." Isto to moram biti u stanju uiniti i sa elucem, cri jevima, jetrom, bubrezima, kao i svakim drugim djeliem svoga tijela. Tko nije nikada izveo nijednu vjebu yoge, do ovog stup nja u najboljem sluaju moe poznavati nepce i unutranjost usne upljine. Tko eli postati istinski Hatha yogin, mora vjebati tako dugo dok svoju svijest ne bude u stanju usmjeriti na najmanji djeli tijela. Kada se dostigne ovaj stupanj, naredni se korak sastoji u upuivanju svijesti, sjedinjene sa snagom volje, do najsiunijih estica tijela. Vratimo se prethodnom primjeru: nije vie dovoljno samo svijeu prodrijeti u srce, valja ga potiniti vlastitoj volji. Moje se srce mora potiniti mojoj volji tako da u svakom trenutku krv moe pumpati bre ili sporije, onako kako sam smatram
potrebnim. To je nemogue, rei ete! Ba kao to svatko moe po svojoj volji nauiti pokretati jezik, prste ili mnoge druge dije love tijela, tako sustavnim vjebanjem svatko moe nauiti upra vljati svakim dijelom svoga tijela. ak i u obinih ljudi postoje velike razlike u stupnju svjesnosti vlastitog tijela. Postoje i razlike s obzirom na zanimanje. Prsti su jednog pijaniste mnogo svjesniji i neovisniji od prstiju osobe koja nikada nije svirala glasovir. Zato? Zato to je pijanist upornim vjebanjem svoje prste uinio svjesnijima. I uenik Hatha yoge vjeba neprestance, iz dana u dan, iz godine u godinu, strpljivo i ustrajno. Vjeba kako bi svoju svijest mogao uputiti u svaki dio tijela. Vrijedi li to truda? Vrijedi! Rezultat je vrijedan divljenja. Yogin otkriva skrivene snage u sebi samome, te njima postepeno ui vladati. Spoznaja kako postoje dva ivotna strujanja, to djeluju u njegovu tijelu, te posvemanja ravnotea ovih dviju sila oznaava i savrenstvo zdravlja. Sa irenjem svijesti uenik dolazi i do spoznaje kako je sve, to ivi u vremenu i prostoru, ivo zato to u sebi nosi polaritet i ritam. Yogin poinje uviati tajne stvaranja. U trenutku kada u potpu nosti napusti stvaralaki princip, te se rastvori na dva dijela, poinje stvaranje negativnog i pozitivnog pola ili polariteta. Izmeu njih nastaje pulsirajua veza, raa se ritam, te se zapoinje javljati ivot. ak i u kristala moemo otkriti postojanje pozitivnog i nega tivnog pola, a susreemo ih i na svim drugim stupnjevima mani festacije ivota. Polaritet i ritam pridaju ivot cijelom univerzumu. Kretanje neizmjernih nebeskih tijela u beskrajnom i nesagledivom svemiru, sa svim njegovim planetima i satelitima - ukljuujui i
26
Yesudian Haich
YOGA + PORT
27
suneve pjege - pulsirajui rad srca svih ivih bia, kao i disanje i samo postojanje, sve se to odigrava u stanovitom ritmu koji potjee iz polariteta. Pozitivna i negativna strujanja smjenjuju se u odreenom ritmu, stvarajui pritom pozitivna i negativna stanja u potpunoj ravnotei. U indijskoj mitologiji, ritam koji djeluje cijelim svemirom sim bolizira figura boga ive u plesu. Igra je oblik izraavanja ritma. I planeta Zemlja ima dva pola, te i mi, djeca njezine prirode, u sebi nosimo polaritet u obliku negativnog i pozitivnog pola. Pozitivni pol nalazi se na vrhu glave, na mjestu na kojem kosa oblikuje spiralu. Ta se toka vrlo jednostavno pronalazi na glavi djeteta. Negativni pol nalazi se na najniem kraljeku. Izmeu ova dva pola postoji strujanje krajnje visoke uestalosti i kratke valne duine. Taj napon je ivot! Nosilac ivota je stup kraljenice. Kada ivot postane svjestan samoga sebe, i to stanje svijesti razumom vrati u svoje vlastito Ja, takvo se stanje naziva Samosvijest. Nae Ja djeluje u tijelu, te posredstvom ivanog sustava zrai samo sebe ili ivot u svaki djeli tijela, ispunjavajui ga besprije kornom ravnoteom i skladom. Na taj je nain funkcioniranje tijela pravilno i zdravo. ovjek u sebi nosi osobine svoga vlastitoga bia koje predaju pozitivnu snagu, te, istovremeno, primaju negativne impulse i pruaju svrsishodni otpor. Unutar linosti, koja je izat kana u suprotnostima, ovjek mora odrati potpunu ravnoteu kako bi suprotnosti objedinio, meusobno ih dopunio i u sebi izmirio. Tek tada i samo tada ovjek moe biti savren. Tek je u
tom trenutku potpun i zdrav, te sposoban izvriti sve svoje zadatke u ivotu, nalik komplementarnim bojama to se dopu njuju u sunevoj svjetlosti: crveno i zeleno - ljubiasto i uto - plavo i narandasto. Ove su boje prave suprotnosti i skladaju se upravo iz tog razloga. Rezultat njihovog jedinstva je savrenstvo. Zakoni duha i tijela nalaze se u istoj neposrednoj suprotnosti. Zakon duha je nesebinost, dok je zakon tijela sebinost. ovjek, meutim, ove dvije suprotnosti mora nauiti objediniti u posvemanjem skladu i unutranjem oitovanju. Ovu su istinu pouavali filozofi i veliki uitelji cijeloga svijeta jer su poznavali zakon bivstvovanja: napon izmeu negativnog i pozitivnog pola. Svijest prosjenog ovjeka jo je uvijek na vrlo niskom stupnju razvoja. Zraenje je ivotnog strujanja u njegovu tijelu u vrlo maloj mjeri svjesno; u veini je sluajeva nesvjesno i automatsko. Tijelo ovjeka na niem stupnju svjesnosti ni izdaleka nije u tolikoj mjeri proeto ivotom kao u ovjeka na viem stupnju razvoja. Takav ovjek ima vie modanih stanica, ivani sustav je neusporedivo gue izatkan, drugim rijeima, svjesniji je, proetiji ivotom, a uslijed svega toga njegovo je tijelo daleko voljniji i podatniji instru ment njegovog JA. Tjelesni pokreti samosvjesne osobe, sa tijelom koje je potpuno proeto ivotom, razlikuju se od pokreta osobe na niem stupnju razvoja svijesti. Pokrete svjesnije osobe karakteriziramo kao ljupke", profinjene" i skladne", dok nezgrapnim" i nespret nim" nazivamo onoga u ijem tijelu oitovanje ivota stoji na niem stupnju razvoja. Neto lijepo i skladno uvijek emo pronai ondje gdje se ivot zrelije razvio i gdje prepoznajemo i nalazimo
28
Yesudian Haich 3. SVAKA BOLEST IMA MENTALNE UZROKE
sveobuhvatno bie, nae vlastito JA! Jedina srea koja se moe nai je pronalaenje samoga sebe! To je ono za ime tragamo u svakoj radosti i svakom osjeanju sree. Ako se nae JA nalazi u takvom stanju, ako spokojno poiva u sebi samome, tada postoji i potpuna ravnotea u ivotnim silama kojima zraimo. U takvom su stanju i naa psiha i nae tijelo potpuno zdravi. U osoba na niem stupnju razvoja ravnotea se vrlo lako moe naruiti uslijed neznanja ili kao posljedica nedovoljne samosvije sti. Takve osobe iskliznu" iz svoga JA jer je nesvjesni dio njihova bia vei od svjesnog, te stoga s njime u nesrazmjeru. Ovakvo se naruavanje ravnotee odraava i u nainu miljenja i u duhov nom ivotu. Posljedica takvog stanja je naruena ravnotea pozi tivnih i negativnih strujanja. Ako postoji savrenstvo ravnotee dviju ivotnih energija kojima zraimo, tada nastaje stanje koje nazivamo boleu. Osnovni je preduvjet zdravlja, dakle, postepeno poveavanje samosvijesti i njezino uvoenje u sve dijelove tijela. Na taj nain moemo izbjei naruavanje reda, te time sprijeiti pojavu bole sti. Ako je bolest ve nastupila, tada e m o svjesno i namjerno iznova uspostaviti stanje reda i ravnotee. Takvoj nas istini pouava nauka i umjetnost to je poznata pod imenom - HATHA YOGA.
Nae istinsko bie je u svojoj sutini sjajno, savreno i isto. injenica njegove ovisnosti o vremenu i tvari ograniila mu je samosvijest, te su bili potrebni milijuni godina razvoja kako bi tijelo iznova postalo samosvjesno. ak ni danas taj razvoj nije zavren jer je samosvijest prosjenog ovjeka daleko od svog pra vog proirenja i sjedinjenja s istinskom, uzvienom sutinom. ovjeanstvo, nalik velikom tijelu, kroilo je ovim putem razvoja, te u tom smislu svako povijesno razdoblje pokazuje izvjestan stu panj napretka. Uvijek, meutim, postoje i pojedinci koji se nalaze ispod prosjene razine razvoja, kao i oni koji stoje ponad. Ne postoje niti dva ovjeka iji bi stupanj svjesnosti bio potpuno identian. Samo oni, koji su dostigli savrenstvo, mogu biti jed naki; samo oni ija je samosvijest dostigla svoju punu mjeru raz voja i sjedinila se s njihovim istinskim biem. Samo takve osobe misle na posve identian nain. I one, meutim, u sebi nose peat svog osobnog filtera, svog tijela. Samo su u biti, u psihi, identini. Mnogobrojni dogaaji tijekom ivota, neizmjerno ispreplitanje ljudskih sudbina uzrokuju i razliita iskustva i utjecaje. U skladu s time razvija se i ljudska samosvijest na razliite naine. Ta iskustva i dojmovi u jedne osobe snanije djeluju na razvoj samo svijesti upravo u onom dijelu u kojem u druge osobe doprinose njezinu opadanju. Mogue je i da je u nekom smjeru razvoja prva od ove dvije osobe nazadovala, dok je druga postigla znaajan napredak. Beskrajne su varijacije u stupnju postignute svijesti
30
Yesudian Haich
YOGA + PORT
M
uzrok injenici postojanja mnotva ljudi i mnotva individualnosti. Naa istinska sutina, vjeni izvor ivota, ravnomjerno zrai ivotnu energiju u tijelo u potpunoj ravnotei i besprijekornom skladu. Ako je samosvijest jednog ovjeka ravnomjerno razvijena u svakom smjeru - ak i na niem stupnju - tada e ivotna ener gija ravnomjerno pritjecati u njegovo tijelo. Pozitivna i negativna strujanja funkcioniraju uravnoteeno i tijelo je zdravo. Stanje svi jesti djeluje u ovjeku nalik kakvom filteru koji zraenu ivotnu energiju raspodjeljuje u razne umne i ivane centre koje indijski yogini nazivaju akrama. Kada svijest iz bilo kojeg razloga skrene sa puta ravnomjernog, uravnoteenog razvoja, bilo zbog jedno stranog razvoja u jednom smjeru ili nazadovanja u nekom dru gom smjeru, tada dolazi do poremeaja i u strujanju ivotne ener gije, te nestaje i opa uravnoteenost. Zraenje ovjekove uzviene sutine, meutim, sa svojom savrenom i besprijekornom uravnoteenou uvijek stremi ispravljanju nepravilnosti, te ogrom nom i nesavladivom snagom kri sebi put kroz nepravilno ras poreenu energiju. Ovakvo ispravljanje i borba za ponovno uspostavljanje ravnotee stanje je koje nazivamo boleu. Zdravlje je za tijelo preduvjet odranja, kao to je i prirodno stanje. ivotna snaga u ovjeku ne djeluje samo posredstvom svje sne volje za ivotom, ve i u ovisnosti o njemu, kao podsvjesni nagon za ivotom. Nagon za ivotom svoj izraz nalazi na dvo struki nain: kao nagon za samoodranjem i nagon za odranjem vrste. Oba nagona predstavljaju snane, iskonske snage koje pokreu svijet. Nagon za odranjem vrste osigurava kontinuitet u trenutku kada se tijelo, kao sredstvo oitovanja, istroi; taj se
nagon brine za obnavljanje posredstvom stvaranja potomstva. Nagon za samoodranjem nastoji na odravanju ivota jedinke u to je mogue duem i nepovrijeenom stanju. Priroda bezuvjetno nastoji odrati postojee zdravlje, te uz uvjet da se ne ogrjeujemo o njezine zakone, svoje zdravlje moemo nesmetano odravati sve do smrti. Prirodi nikada nije bila namjera da se ovjek od svoga tijela odvoji prije duboke starosti" - kae uveni Yogi Ramaaraka - i kada bi se svatko pridravao zakona prirode poevi od djetinjstva, umjesto to neprestance radi protiv njih, smrt uslijed bolesti u mladosti ili zreloj dobi bila bi podjednako tako rijetka kao i smrt nesretnim sluajem." ivotna je sila u nama neprestance aktivna, ona osigurava rav noteu, ispravlja nepravilnosti i odrava nae zdravlje unato injenici to ovjek bezobzirno naruava zlatna pravila zdravog ivota iz dana u dan. Nagon za samoodranjem ima samo jednu svrhu - i o tome ne moe biti ni spora ni sumnje - on hoe ivot pod svaku cijenu, on stremi za IVOTOM I ZDRAVLJEM! Ovaj je nagon u tolikoj mjeri snaan da u trenucima opasnosti i najpokornijeg ovjeka pretvara u divlju i pomahnitalu zvijer. U mnogo smo navrata itali kako su se ljudi, na brodu koji tone, davili i gazili jedan drugoga kako bi uli u amac za spaavanje, dok su samo oni visoko razvijenog duhovnog ivota, koji su ve postigli razinu nesebinosti, imali snage suzbiti nagon za samoodranjem. Ova snana sila neumorno u nama djeluje iz dana u dan kako bi nam sauvala zdravlje i ispravila pogreke koje neprestance inimo. Cesto nas ak i naini bolesnima kako bismo nakon bolesti bili jo zdraviji. U pokret stavlja veliki proces proiavanja kako
32
Yesudian Haich
YOGA + PORT
33
bi na organizam oslobodila otrovnih otpadaka koji su se, uslijed nae nemarnosti, nataloili. Nagon samoodranja ivotna sila stavlja u slubu naega zdravlja. Glasoviti Yogi Ramaaraka o njoj kae: Ona u nama djeluje neovisno o naoj volji, nalik igli na kompasu koja, bez obzira koliko se instrument pomicao iz njegova prirodnog poloaja, uvijek pokazuje smjer sjevera, smjer zdravlja." Uzalud je ne sluamo, uzalud se od nje odvraamo, ona ivi i neprestance djeluje u nama. Ista sila njenu klicu izvlai iz sjemenke i esto je tjera kroz sloj zemlje koji je i do tisuu puta tvrdi od nje kako bi njeni izdanak dospio do suneve svjetlosti. Ista sila nagoni mladu biljku da raste uvis, prema nebu, dok joj se korijenje iri u zem lju. Ako je naem tijelu nanijeta otvorena rana, ivotna e je sila iscijeliti sa zapanjujuom tonou i savrenstvom koje ovjek nikada nee dostii. Medicus curat, natura sanat , s pravom su3
nezahvalnosti i neznanju. Sve do smrti ivotna se sila bori za ouvanje zdravlja naega tijela. Njezina je sposobnost prilagodbe gotovo neograniena. Sjeme pada u usku pukotinu u stijeni, ali sam kamen ipak puca na dva dijela; ako je stijena isuvie jaka, iz uske se pukotine izdanak uspinje ka svjetlosti. ivot mora pobi jediti u svim uvjetima. iv se organizam nee razboljeti sve dok ivi u skladu s iskon skim zakonima prirode. Zdravlje nije nita drugo do ivot u prirodnim uvjetima. Bolest je, s druge strane, posljedica nepri rodnog ivota. Na nau nesreu, moderna nas civilizacija navodi na neprirodan nain ivota u kojem ivotna sila moe tititi nae zdravlje samo u ogranienoj mjeri jer niti jedemo, niti pijemo, spavamo, diemo ili se odijevamo pravilno i na prirodan nain. Hatha yoga nas pouava zakonitostima zdravlja zbog to pot punijeg prikupljanja, uveavanja i koritenja slobodnog strujanja ivotne sile. Tko se nastoji pridravati pravila Hatha yoga nikada nije bolestan, te uiva u potpunom zdravlju sve do duboke starosti. Jedan je od najvanijih preduvjeta upoznavanje svih manifestacija ivotne sile, te prouavanje njihova razvoja i uobliavanja; jednom rijeju, naina na koji se sve ove sile mogu staviti u slubu nae samosvijesti. ovjek je um u tijelu. U njemu se odraavaju zakoni i duha i tijela. Strujanje ivotne sile oituje se na svakoj razini - od neo granienog i beskrajnog uma, sve do razine tvari, tijela. Energija je, koja se ispoljava na psihikoj razini, najblioj umu, pozitivna. Energija, koja je od njega najudaljenija, a oivljava tijelo, negati vna je. Pozitivna energija daje ivot, dok negativna energija prima
govorili nai stari. Kirurg operira skalpelom, zaiva ranu i tako stvara preduvjete ozdravljenja. Sve se drugo preputa prirodi. Ako ovjek slomi nogu, lijenik mu namjeta kosti, dok sam pro ces izljeenja osigurava ivotna sila. Ako svoju punu snagu dje lovanja ne moe razviti u naem interesu, jo je uvijek daleko od toga da posve napusti borbu. Naprotiv, prilagouje se okol nostima kako bi nam uzmogla pomoi u onom trenutku i na onome mjestu na kojem to iznova postaje mogue. Ako ivotnoj sili ostavimo slobodne ruke, odravat e nas u savrenom zdra vlju. ak i ako je onemoguujemo nerazumnim i neprirodnim nainom ivota, ne prestaje djelovati u nau korist. Uvijek nam nastoji pomoi, ak i u nepovoljnim okolnostima, unato naoj
34
Yesudian Haich
YOGA + PORT
35
i odrava ivot. Sve dok su ove dvije energije u ravnotei, ovjek je i duhovno i tjelesno zdrav, ali onoga trenutka kada svoju svi jest jednostrano usmjeri samo duhovnoj ili samo tjelesnoj ravni, istoga je trenutka irom otvorio vrata raznim poremeajima. Iz iskustva znamo za ljude koji neprestano i iskljuivo umno rade, a kojima je tjelesno ustrojstvo slabo i njeno. Pozitivne energije bujaju na raun negativnih, te stoga takvo tijelo raspolae slabom otpornou. Ako takva osoba, svjesno radei vjebe Hatha yoge, barem nekoliko minuta dnevno usmjerava svoju svijest na one ivane centre, koji tijelo opskrbljuju ivotnom silom, ravnotea e se iznova uspostaviti, tijelo osnaiti, a otpornost organizma uveati. Nezdravo je i stanje koje uveava prijemljivost na druge vrste bolesti u sluaju da se ode u drugu krajnost i samosvijest usmjerava preteno ka tvarnoj razini, pokazujui interes samo za obilno jelo i pie. Prevaga tjelesnog aspekta, debljina i duhovna tromost posljedica su takvog poremeaja ravnotee. Rije je o sas vim jednostavnim primjerima koji pokazuju jednostrano pomi canje samosvijesti iz jedne u drugu krajnost. U takvim sluaje vima ovjek pomie pojedine razini iz njihovog odreenog meusobnog odnosa - od duhovne ka tvarnoj ravni i obrnuto. Ovaj se pravilni odnos moe poremetiti i u sluaju da se svaka razina, uzeta po sebi, promatra odvojeno. Svoju stvaralaku snagu ovjek moe ispoljavati pojedinano na svakom stupnju, od duhovne do tvarne razine, kao pozitivnu i negativnu energiju. Uravnoteen je u sluaju da svoje snage primjenjuje ispravno: unutra negativnu, a izvana pozitivnu.
Takvog ovjeka, prema njegovom vanjskom izrazu, moemo naz vati pozitivnim ovjekom. Vodee linosti, stvaratelji, koji su u stanju ni iz ega stvoriti neto, oko kojih se iri plodotvornost i ivot, takve osobe koriste duhovne pozitivne i negativne energije u pravilnom srazmjeru i odnosu: u unutranjosti, u smjeru ivotvornog strujanja, negativni su, dakle, orijentirani primalaki. Prihvaaju intuiciju, vjeruju u sebe, imaju povjerenja u vlastito JA. Izvana, pozitivni su: pruaju, stvaraju, daju. Na osjeajnoj su i psihikoj razini uravnoteeni i zdravi: zrae radou, vedrinom, samopouzdanjem; pruaju ljubav, dobrotu, toplinu; izraavaju se pozitivno, ali na odgovarajuem mjestu i negativno jer prihvaaju ljubav koja prema njima zrai. Takvi su ljudi i tjelesno zdravi jer se njihova ivotna energija - sagorijevanje u tijelu - nalazi u rav notei s otporom, tvari koja ini tijelo. Tko svoje snage koristi na suprotan nain, prije ili kasnije suoit e se s oboljelim tijelom. S pogrekama se poinje ve na duhov noj razini. Takve osobe ne vjeruju u svoje istinsko, uzvieno JA koje pridaje ivot njihovoj linosti. Umjesto da irom otvore nepresune izvore vlastite snage, koja u njima poiva, svojom ih malodunou zatvaraju, te se tako odvajaju od svog vlastitog istinskog bia i pate od nedostatka samopouzdanja. Takav ovjek uvijek oekuje pomo na nekoj drugoj strani, lien je snage i bes pomoan, svega se boji i u svemu vidi zlo. Namjesto da zrai stva ralakom snagom i u punoj mjeri razvije stvaralaku djelatnost, svojom nevjericom upropatava cijeli svoj ivot. Propada ondje gdje drugi anju uspjehe. Ovaj je vrsta ovjeka nalik zrakopraz nom prostoru, nalik vakuumu u koji sve propada i u kojem sve
36
Yesudian Haich
YOGA + PORT
37
nestaje. Rije je o negativnoj osobi! Mrana provalija, tamni ponor u koji propada svako bolje ljudsko stremljenje, negativna sila koja upija i bez traga prodire svaku pozitivnu snagu. Budimo uvijek oprezni prema takvoj sudbini! - Pogreka poinje ve rijeima: Nita mi ne polazi za rukom!" Teko nama ako ikada izgovo rimo ovakve rijei! Time podiemo nepremostiv zid pred vlasti tim izvorima snage, zid koji se iznova moe ukloniti samo uz najvee napore. Nikada ne smijemo biti negativni. Kada netko eli poduzeti neku korisnu i dobru stvar, budimo na oprezu da ga nikada ne obeshrabrimo rijeima: To ionako nee uspjeti!" Naprotiv, uspjet e pod uvjetom da u pothvat vjerujemo i njego vom ostvarenju pravilno pristupimo uz dovoljno samopouzdanja da emo sve potekoe savladati. Pouzdajmo se u svoje JA koje je nae tijelo izgradilo neovisno o naoj svijesti, pouzdajmo se u taj udesni instrument, to prekrasno orue koje odgovara i slui svakoj svrsi; vjerujmo da u dubinama naeg bia jo uvijek poiva ta raskona stvaralaka snaga. Zato, ne?! Mi smo ivi, dakle, ona je tu! Kada joj svojom vjerom jo i otvorimo vrata, pomoi e nam da i svoju sudbinu izgradimo podjednako velianstveno i svrsi shodno kao i svoje tijelo; ona nam pomae da popravimo i stvari koje su beznadno promaene. Negativna osoba pomo oekuje izvana, a ne iznutra. Sebina je i nema nimalo razumijevanja ni za sebe, ni za druge. Zlovoljna je, maloduna, osorna i neprestance se ali. Za druge nema nimalo ljubavi, ali od drugih oekuje da je vole; ak je i u tome negativna. Ne zna to je prava ljubav, poznaje samo strasti. Ono, za to misli da je ljubav, nije nita drugo do udnja za neim ili nekim. Takvo
obrnuto koritene snage naruavaju psihiku ravnoteu. Kroz krug ivanog sustava um neposredno utjee na tijelo. Na ruavanje misaone ravnotee prouzrokuje tako snane potrese i kolebanja da dolazi do ivanog rastrojstva. Budui da radom pojedinih organa upravljaju ivci, ovakvo se tetno djelovanje odraava na zdravlje svih organa u tijelu. Svatko iz vlastitog iskustva poznaje usku vezu izmeu funkci oniranja organizma i emocionalnih promjena. ak i najzdraviji ovjek moe bolno doivjeti stanovite tjelesne promjene nakon primitka nenadanih loih vijesti, iako ga nitko nije ni taknuo. Gubi apetit, boli ga glava ili se javljaju drugi nepoeljni simptomi. Od straha moe problijediti, krv se povlai iz mozga, te moe nastu piti i nesvjestica. Strah, kao stanje svijesti, razvija negativan viak strujanja ime se naruava red u svim tjelesnim strujanjima, te je krajnji ishod negativno stanje. Ako se ovjek naljuti, krv mu jurne u glavu i nastupa lupanje srca. Sve je to upravo suprotno ranije opisanom stanju; kada prevladavaju pozitivna strujanja, nastaje i pozitivno stanje. Svaki slian poremeaj povezan je s neugodnim simptomima, ali prirodna samozatita uglavnom ubrzo uspijeva uspostaviti red u ovjeku. Ako se, pak, loi utjecaji ponavljaju u vrlo kratkim razmacima ili ako su stalni i trajni, tada prije ili kasnije dolazi do ozbiljnog poremeaja u poretku strujanja, te je posljedica: BOLEST! Jednostrani razvoj samosvijesti ih zastoj u razvoju moe biti uzrokom mnogim ozbiljnim bolestima, ivanim poremeajima, pa ak i duevnim bolestima. Nae tijelo i duh zdravi su u sluaju da se pozitivno strujanje ivotne sile, koja se oituje na tvarnoj
38
Yesudian Haich
YOGA + PORT
39
razini - u naem tijelu - nalazi u besprijekornoj ravnotei s nega tivnom silom: sa silom otpora samoga tijela. Jedna su drugoj ove sile, dakle, suprotstavljene: ivotna sila i, kao njezin nositelj, samo tijelo. U osobe na niem stupnju svijesti nizak je i napon ivotne sile koja struji u tijelu, dok je njezin ivani sustav podeen za pruanje otpora koji odgovara tom naponu. S proirenjem svije sti poveava se i napon ivotne sile, te se, u skladu s time, mora poveati i stupanj otpornosti ivanog sustava. Ako se sve to odvija postepeno i u potpunoj ravnotei, ivani sustav ima dovoljno vremena da, odravajui korak sa ivotnim strujanjima veeg napona, osnai i razvije prikladni stupanj otpornosti. Ako se ovaj razvoj odvija nasumce, u skokovima i na mahove, ivani e sustav oboljeti zbog snanih strujanja i naglih promjena koje nisu podeene u skladu s njime jer ne raspolae potrebnim stup njem otpornosti. Sve je to nalik ukljuivanju nekog provodnika u struju previsokog napona; posljedica je - pregorjeli otpornik! Otpor ivotnom strujanju je ivani sustav koji moe oboljeti od iznenadne i suvie jake struje. U tom sluaju dolazi do funkcio nalnih poremeaja, upala, a mogue su ak i potpune paralize. Poremeaji, iji je nastanak lociran u svijesti, uzrokom su raznim duevnim bolestima. Svrha je yoge da ljudsku svijest dovede u ovisnost o naoj volji, da je sustavno, svjesno, postepeno proiruje, te da na isti nain djeluje i na otpornost nositelja ivotne energije, koja se neprestance poveava, tj. ivanog sustava kako bi se postepeno poveavao i uvrivao. Prema tome, krajnji je cilj: do potpunosti razvijeno savrenstvo samosvijesti i njezino potpuno oitovanje u tijelu -
Savren ovjek! Osobe koje su takav stupanj savrenstva dostigle u ovom svijetu, Hindusi nazivaju Divan Mukti". U tome je smisao i svrha naega ivota. ovjekova sudbina, uza sve nevolje i doivljavanja, podjednako je tako uzrokom neprestanog irenja samosvijesti. Uvijek tapkajui u mraku nepre stance plaamo za nae neznanje jer nesrazmjerna raspodjela snaga mnogim bolestima omoguuje da na nas nasrnu. Budui da bolesti uvijek nastaju iz injenice da jedno od dvaju strujanja postaje snanije na raun drugoga, i njih dijelimo na dvije glavne skupine: pozitivne i negativne. Ako ivotnu silu u tijelu isuvie napregnemo pretjeranim spol nim odnosima ili isuvie intenzivnim umnim radom, time emo prouzrokovati poveano sagorijevanje. Tijelo e se iscrpsti i zapa sti u negativno stanje. Njegova e otpornost postati isuvie mala i nedostatna. Takve su negativne bolesti, na primjer, tuberkuloza, kronine upale, alergijske bolesti, irevi na elucu i crijevima itd. Rekovalescencija, neurastenija i depresija takoer su negativna stanja. Sasvim se suprotno tome dogaa u trenutku kada se ivotna energija, iz bilo kojeg razloga smanjuje ili povlai, tako da stanice u tijelu, u nedostatku sile koja ih objedinjuje, poinju divljati, tvorei tumore i kancerozne izrasline. Posljedica takve situacije je negativno stanje tijela, ali uzrok pritom valja traiti na drugoj strani, a ne kao u sluaju tuberkuloze ili uzronika bolesti na bazi alergije. To je ujedno i razlog zato su osobe, sklone alergijama, rijetko predisponirane za bolesti raka. Pozitivne su bolesti uglavnom ona akutna oboljenja koja su
40
Yesudian Haich
YOGA + PORT
41
povezana s jakom groznicom, dakle, upale kao to su: upala plua, krajnika, bubrega ili ivaca, kao i one vrste infektivnih oboljenja koja su takoer povezana s jakom groznicom, kao to su tifus i arlah. Postoje i mjeovite bolesti u kojima se pozitivna i negativna stanja izmjenjuju, kao na primjer kod malarije ili prisutnosti gnoja u organizmu kada se temperatura u groznici od 40 C smjenjuje s tjelesnom temperaturom ispod normale. Organizam neprestance tei uspostavljanju ravnotee. Ako, na primjer, tijelo zapadne u negativno stanje uslijed jake prehlade, te postane bespomono i nespremno na obranu pred bakterijama, organizam odmah poinje u velikim koliinama razvijati poziti vna strujanja u svrhu samozatite, te u tijelu nastaje pozitivno stanje: pojavljuje se Visoka tjelesna temperatura. Nagla prevaga pozitivnih strujanja izaziva navalu krvi i upale koje unitavaju bacile to su se nakupili tijekom trajanja negativnog stanja, te se ravnotea postepeno iznova uspostavlja. Tijekom bolesti s jakim upalama, nakon to su unitene bak terije, te stvaranje pozitivnih strujanja postane nepotrebno u pre velikim koliinama, dolazi do nagle promjene u negativno stanje, temperatura se sputa ispod normale, i bolesnik, iako je prebro dio samu bolest, dospijeva u kritino stanje uslijed nagle promjene strujanja. U takvim sluajevima pozitivno stanje izazivamo umjet nim sredstvima: bolesniku dajemo crnu kavu ili neko drugo pobuujue sredstvo. Nakon pozitivnih bolesti prirodno dolazi do blagog negativnog stanja - perioda oporavka. Budui da je klatno nainilo veliki otklon u desnom smjeru, isti zamah ini na
lijevu stranu, te se tek postepeno vraa uobiajenom njihanju koje odgovara njegovoj duini: svom vlastitom ritmu. Sve to u pod jednakoj mjeri vrijedi i za ljude. Ako ovjek primi preveliku koliinu bilo koje energije, u veem omjeru no to to odgovara njegovoj linosti, dolazi do snane reakcije, te se ravnotea tek postepeno iznova uspostavlja. Ako, meutim, svjesnim naporom sprijeimo prvi nepravilni otklon klatna, do bolesti uope nee niti doi. Uzmimo slijedei primjer: pretpostavimo da se moje tijelo iznenada i neoekivano prehladi. Ako se slijepim zakonima prirode dopusti da u meni nesvjesno djeluju, posljedica e biti negativno stanje u tijelu; bakterije se mnoe, priroda se od njih brani i razvija veu koliinu pozitivne snage, nastupa groznica i bolest se razvija svojim prirodnim tijekom... Ali ako u trenutku kada hladnoa prvi puta obuzme moje tijelo, istovremeno svjesno razvijem potreban viak pozitivne snage, te tu snagu provedem u tijelo, ravnotea e se namah uspostaviti, bakterije se nee umnaati, te stoga groznica niti nije potrebna. Sam sam sprijeio bolest! U tome se sastoji yoga! Ve smo se osvjedoili kakve tjelesne promjene moe uzroko vati obian strah u trenutku kada bilo koja od dviju sila prevlada nad drugom, makar samo na krae vrijeme. Bez obzira da li pre vaga sile proizlazi iz neke trajne duevne smetnje ili postojanog duevnog stanja, izaziva ozbiljne tjelesne promjene i teke bole sti. Ovu su injenicu ve potvrdila i istraivanja psihijatara na Zapadu. Srdba, strah, duevna bol, tuga, briga, ljubomora,
42
Yesudian Haich
YOGA + PORT
43
malodunost, pesimizam i slini negativni podsticaji potkopavaju i naruavaju zdravlje, razaraju ivani sustav i smanjuju otpor nost cijeloga organizma; ine ga podlonijim oboljenjima, te uspo ravaju proces ozdravljenja. Ve je 1879. godine ameriki profesor medicine Dr. Gates obja vio rezultate svojih istraivanja u ovoj oblasti. Sprovodei dah pacijenta kroz cijev, koja je bila hlaena ledom, izazvao je taloenje njegovih sastojaka. Pri normalnom i uobiajenom disanju rodopsin jodidi" nisu izazivali luenje taloga koji bi bio vrijedan spo mena. Nakon pet minuta, meutim, kada je pacijent bio podraen, nastala je stanovita tamna naslaga u cijevi koja je ukazivala na pri sutnost izvjesnog kemijskog proizvoda u dahu pacijenta nakon burno uznemirenih osjeaja. Kada bi se ova supstancija izdvojila i ubrizgala u tijelo ovjeka ili ivotinje, izazvala bi estoko uzbuenje. Duboka bol koja je, na primjer, uzrokovana gubitkom voljenog djeteta, stvarala je sivu naslagu. Tijekom pokusa i iskustava doao sam do uvjerenja", pie o tome dr. Gates, da emocionalna stanja, kao to su uvrijeenost, ljutnja i malodunost, stvaraju tetne, otrovne sastojke u orga nizmu, dok dobra osjeanja - zadovoljstvo, srea, radost, dobro raspoloenje, ljubav i dobre i pozitivne misli uope, mobiliziraju iscjeljujue snage organizma. Od negativnih osjeanja, strah i oajanje su po svoj prilici najrazorniji za ivani sustav." Prema miljenju Horacea Fletchera, strah nas ispunja opasnim ugljinim dioksidom, te truje zrak. Uzrokuje duhovno, umno i moralno guenje, a vrlo esto i sporo umiranje. Medicina je zabiljeila mnogo sluajeva osoba osjetljivog
ivanog sustava koje su umrle od smrtnog straha, kao na udar groma. Vrlo zanimljivo izvjee o takvom sluaju zabiljeio je pro fesor medicine iz Australije: Najvea opasnost koja djetetu moe zaprijetiti u njegovu razvoju, prenoenje je nervoznih strahovanja njegove majke. Nervozne mlade majke pokuavaju zatititi svoju djecu od najmanjeg povjetarca, te im zabranjuju sve to ih moe poduiti hrabrosti, izdrljivosti i samopouzdanju; svojoj djeci uli jevaju otrov usporenog djelovanja, priinjavajui im doivotno zlo. Djecu valja odgajati tako da ne znaju za strah. To je najljepe, najdragocjenije nasljedstvo koje im moemo ostaviti..." Umjesto takvog postupka, djeci se strah utjeruje raznim baucima i vragovima. U svakom jeziku za to postoji odgovarajui izraz. U svim dijelovima svijeta djecu zastrauju njihovi roditelji i uitelji kako ne bi inila ovo ili ono. Razaranje psihe, iji je osnovni element sugestija to je ljudi na Zapadu poznaju u vrlo ogranienoj mjeri, djetetu za cijeli ivot zadaje teak udarac, te e ga u odrasloj dobi obremenjivati strah, briga, kompleksi manje vrijednosti, kao i bezbroj moralnih, seksualnih i profesionalnih smetnji. Osamdeset posto ljudi ivi u strahu. Strah od bolesti, siromatva, nesree; strah od gubitka najbliih, strah od smrti i naposljetku, strah od samoga straha. Koliko ljudi upropasti svoje vlastite i ivote svojih najbliih iz straha pred sutranjicom, te se zbog tog straha ne usuuju pruiti odmor svome tijelu i duhu. Boje se gladnih godina koje e, moda, jednom doi. Veina se ljudi neprestance priprema za zlo, te prikuplja i tedi poput marljivih mrava. Njihova djeca moraju
44
Yesudian Haich
YOGA + PORT
45
oskudijevati i patiti kao i oni, samo zato da bi jednoga dana, nakon trideset ili etrdeset godina, mali obiteljski krug" bio na okupu u svome domu. Nezdrav nain ivota i nedostatak duhovnog i tjelesnog oporavka, koji traju desetljeima, jednog se dana nemi losrdno osveuju. S bolesti eluca, arteriosklerozom ili sranom manom, ovjeku malo vrijedi vila i uteevina u banci. U suzbijanju straha vjebe Hatha yoge pokazuju upravo ude sno djelovanje jer osiguravaju osnov tjelesnog samosavlaivanja. Valja znati kako tijelo odgovara na svaki misaoni podsticaj. Prvenstveno to vrijedi za ivani sustav i sustav lijezda s unu tranjim izluivanjem koji je vrlo vaan za odravanje ivota sa stanovita ivanog sustava i osiguranja ivotnih funkcija. Dr. Lorand i dr. Sajous dokazali su kako razne vegetativne funkcije ovise poglavito o stanju lijezda s unutranjim izluiva njem koje nemaju nikakvih odvoda, te svoje izluevine odailju neposredno u krv. Ako se njihovo djelovanje smanji, ishod je bolest, prerana starost i, naposljetku, smrt. Burna osjeanja i stra sti, zbog svojeg razornog djelovanja na endokrine lijezde, najnemilosrdniji su neprijatelj naega zdravlja. Najvanije su lijezde sa unutranjim izluivanjem: titnjaa (tiroidna lijezda), epifiza, hipofiza, nadbubrene i spolne lijezde. Nagla uzbuenja utjeu na povienje krvnog tlaka posredst vom organa za njegovu regulaciju - nadbubrene lijezde. Time se objanjava injenica to osobe plahovite prirode pate od prerane arterioskleroze i estih poremeaja u krvotoku. Prema nalazima Instituta za ispitivanje Yoge u Lonavli, Indija, kao i medicinskih istraivanja na Zapadu, stalna potitenost i melankolija u tolikom
stupnju djeluju na titnjau da moe doi do miksedema, bolesti koja nalikuje egzoftalmikoj guavosti (Bazedovljevoj bolesti). Tiroidne lijezde, smjetene u vratu, zatitni su organi prvoga reda, koje je priroda ondje smjestila za zatitu od raznih vrsti tro vanja. Poremeene tiroidne lijezde izazivaju mnoge bolesti, preranu starost i smrt. S druge strane, ako tiroidne lijezde pra vilno funkcioniraju, a ovjek je uvijek u dobrom raspoloenju, tijelo se moe ouvati krepkim i pokretljivim do duboke starosti! Duevna stanja najsnanije djeluju na hipofizu mozga i epifizu, kao to je to eksperimentalno dokazao dr. Sajiu. Profesor Pel uspio je ustanoviti sluajeve akromegalije (nenormalnog rasta) kao posljedicu duevnih uzbuenja. Sustav lijezda s unutranjim izluivanjem naroito vanu ulogu igra u Yogi jer su ove lijezde sjedita izvjesnih centara svi jesti koje yogini nazivaju akrama". akre su spona izmeu psihe i tijela. Ako poznajemo ulogu koju akre igraju u raspodjeli snage i stvaranju zaliha, tada poznajemo i vrstu reakcije koju e odra vanje izvjesnog psihikog stanja prouzrokovati u tijelu djelo vanjem na lijezde s unutranjim izluivanjem. Na taj se nain moemo upoznati s bliim odnosom koji vlada izmeu raznih psihikih stanja i pojedinih tjelesnih organa, te tako stei vlast nad svojim vlastitim tijelom. Navodimo nekoliko primjera: Iskustvo i psiholoka istraivanja pokazali su kako stvaranju kalkulusa, kamenca u ui, bubrezima itd. obino prethodi dug period brige i tuge. Nagli strah izaziva diareu (proljev), a strah i briga, koji traju due vrijeme, prouzrokuju kronini katar u crije vima. Cesta uzbuenja utiru put sranim manama i proirenim
46
Yesudian Haich
YOGA + PORT
47
venama. Neispunjene nade i nezadovoljene tenje uzrok su pre komjernom luenju eluane kiseline, te nas ine podlonima iru na elucu. Dui strah od smrti u potpunosti obustavlja rad spol nih lijezda. O tome rjeito svjedoi injenica da su za vrijeme pro gona Zidova - prema osobnom iskustvu mojih uenica - idovke potpuno prestale dobivati menstruaciju. Vjerovalo se da je to pos ljedica potajnog stavljanja nekog sredstva u hranu sa sterilizirajuim djelovanjem. Kasnije, za vrijeme dugih opsada mnogih gradova, kranke, koje su tada ivjele u smrtnom strahu, imale su iste simptome. Tako je strah od smrti djelovao samo kao mudri ventil sigurnosti prirode. Priroda ne eli razmnoavanje sve dok traju vrlo nepovoljni uvjeti za ivot. Kod mukaraca, isti su uzroci izazivali impotenciju ili znantno smanjivanje spolnog nagona. U skladu s naim uskustvom, ovi su opi simptomi nestajali s pre stankom straha od smrti. U mukaraca je nakon tih nepovoljnih okolnosti klatno prevagnulo u drugu krajnost. Na taj nain priroda uspostavlja ravnoteu kako u ivotu pojedinaca, tako i u ivotu cijele vrste. Pretjerana seksualnost pogoduje razvoju tuberkuloze, te je stoga podlonost obolijevanju od tuberkuloze najizraenija u doba puberteta. Prenadraeno stanje spolnih lijezda prelazi na ostale lijezde s unutranjim izluivanjem, u suradnji s kojima zajedniki djeluju, a zatim i na sve ostale lijezde, kao to je sluaj i s hilusnim limfnim vorovima u pluima ije na draeno stanje plua ini preosjetljivima, te izaziva katar. Na taj nain otpornost plua postaje izrazito smanjenom, te se infekcija ne moe suzbiti. Kako bi se zatitio, organizam podstie sustav lijezda na jo izraeniju
aktivnost, ovjek postaje erotski jo uzbueniji, te se njegovo stanje i nadalje pogorava. U kolama Hatha yoge ustanovljeno je naredno iskustvo: ako pacijentu uspije ovladati vlastitim mislima, tada i bez prisilnog suzdravanja moe due vrijeme istra ja ti u potpunoj suzdrano sti, istodobno s lijeenjem, te tako dolazi do potpunog izlijeenja u mnogim, naizgled beznadnim i tekim sluajevima. Zapadni su lijenici takoer potvrdili postojanje veze izmeu tuberkuloze i pojaane seksualnosti. Pretpostavljaju, meutim, da je erotino stanje pojedinca posljedica tuberkuloze, dok je, ustvari tono suprotno. Tako su pretjerano senzualni ljudi skloniji tuberkulozi. Kada bi zapadni lijenici sainili statistiku duevnih stanja, koja su prethodila pojavi raznih bolesti, ubrzo bi uvidjeli istinu kojoj pouava Hatha yoga, da su sve bolesti, pa ak i infektivne bolesti, posljedica psihikih uzroka! Zapadni lijenici esto samo otklanjaju tu mogunost, te se pozivaju na bakterije. Prije 6000 godina Hatha yogini u Indiji znah su za bakterije kao neposredni uzrok raznim oboljenjima. Valja primijetiti kako nisu imali mikroskop, ali su ipak sasvim dobro znali to su bakterije i kako uspjeno mogu napasti samo one ija je otpornost organizma umanjena ili su skloni spomenutoj bole sti. Oba ova stanja, meutim, posljedica su nepravilnog mental nog stava. Hatha yogini, koji su prije mnogo tisua godina stvo rili indijsku medicinu, poznatu pod imenom Ayurveda, pisali su na sasuenim, posebno za tu svrhu pripremljenim listovima palme: ... Uzronici su bolesti bezbrojna sitna i nevidljiva stvorenja
Yesudian Haich koja ne sainjavaju nita drugo do tijelo zlog duha. Mogu napa sti samo onoga tko im sam naini prolaz u svojoj dui." Zanimljivo je kako je veliki europski znanstvenik Paracelzus pouavao vrlo slinom uenju: Najbolja je zatita protiv svake bolesti plemenita dua." Osnovna je misao ista. Vrlo sam iznenaen narednom spoznajom: dok priznati internisti smatraju smijenim tvrdnju Istonjaka da i infektivna oboljenja imaju psihike uzronike ili da se poremeaji u men strualnom ciklusu mogu dovesti u red psihikim lijeenjem, a ne injekcijama hormona, na drugoj strani postoji skupina lijenika koji takoer nastoje dokazati kako su tijelo i psiha usko povezani i kako je stanje psihe od odluujue vanosti po zdravlje. Rije je o psiholozima. U knjigama psihologa, uvenih diljem svijeta, naiao sam na takve nazore i uvjerenja koja se u potpunosti podu daraju s uvjerenjima yogina. Navodim odlomak iz knjige pod nazivom Psiha je sve" u svijetu poznatog specijalista za psiho analizu i hipnozu, dr. Franza Volgyesija: ezdeset i osam sluajeva istraivanja hipnoze, koje su saku pili dr. Robert Heilig i Hans Holff dokazuju da se posredstvom psihikog utjecaja u unutranjosti organizma mogu izazvati seroloke, samozacjeljujue i druge promjene koje pacijent ne moe svjesno simuliran" jer njihov tijek i kontrola zahtijevaju iznimno struno znanje i primjenu posebnih instrumenata. Rezultati svih autora dokazuju kako svaka reakcija organizma, koji tei samozatiti, dakle, i spremnost za takvu samozatitu prema bacilima i nosiocima infekcije zavisi, u mjeri u kojoj se to moe dokazati, o psihikoj konstelaciji.
YOGA + PORT
49
U ljudi koji su patili od duevne potitenosti, kao i u svih dru gih koji su bili zdravi, ali su post-hipnotikom sugestijom dove deni u stanje duevne potitenosti, sposobnost krvi za samozatitu (algutinacija) protiv bacila tifusa, bila je vidljivo smanjena; pro mijenila se i kod tzv. opsonin indeksa, kolibacila, streptokoka i stafilokoka. Nakon davanja sugestija za vedro raspoloenje, kon trolni su pokusi pokazali poveane mogunosti samozatite. Drugim rijeima: utjecaji psihe u okviru izvjesnih ljudskih gra nica, jai su od medicinskih, kemijskih i toksikih djelovanja." Moe li biti uvjerljivijeg dokaza nazorima yogina sa Istoka? I na Zapadu je primijeeno kako ima ljudi koji nisu podloni bolestima. Takvi su ljudi imuni. To moe znaiti samo da su u tak vih osoba pozitivna i negativna strujanja u potpunoj ravnotei, te da je njihova otpornost dorasla svakom napadu. Hatha yogini bakterije ne pobjeuju kemijskim sredstvima. Znaju kako je besko risno unitavati bakterije ako pritom otpornost organizma i nadalje ostaje smanjena jer e se bakterije iznova namnoiti ili e ak doi do pojave nekih drugih prijenosnika oboljenja koji e napasti organizam. Sve dok traje takvo stanje, bolest nee pre stati. Yogini spreavaju bolest odravanjem ravnotee izmeu strujanja ili, ako je ta naruena i bolest se ve pojavila, iznova uspostavljaju ravnoteu izmeu dva strujanja. Na taj nain orga nizam savladava protivnika koji je u njega prodro, svojom vlasti tom snagom, iznova postaje zdrav, te je takvo zdravlje trajno. Ravnotea dvaju strujanja potpuna je u trenutku kada je naa psihika ravnotea potpuna. S uspostavljanjem reda moramo, dakle, zapoeti u vlastitoj psihi.
50
Yesudian Haich Ako zagrizem u tvrdu koru kruha i slomim zub, ima li i to svoj
YOGA + PORT
3!
otkriva uzroke, te nakon to se uspostavi red u psihi, vraa se i dobro zdravstveno stanje, a nezgode se prestaju dogaati. Ne zaboravimo da smo upravo mi oni koji vrimo svaki pokret: mi - i nitko drugi - inimo svaki svoj korak. Ako nogu stavim pored stepenice, umjesto na stepenicu, ako nogu podignem vie ili nie no to je uobiajeno, ili ako se, vrei neki pokret, zane seni jae lijevo ili desno - sve to ima svoje uzroke koji poivaju u meni samome. Moe se dogoditi da mine poprilino vremena izmeu uzroka i posljedice. Mogue je da sam prije nekoliko godina uinio ili rekao neto loe, to je ostalo sauvano u mojoj svijesti, ekajui priliku da se oituje kao nepoeljan i negativan pokret. Nae Ja ne zaboravlja! Ono kanjava u odgovarajuem trenutku, kanjava nas kroz nas same. Koristi nau neopreznost ili trenutak opasnosti, u kojem nemamo vremena za razmiljanje, te moramo postupiti instinktivno. Zatvorene, sebine, izolirajue sile osveuju nam se upravo u takvim trenucima; ne ine onaj pokret koji bi nam bio od koristi, ve upravo onaj koji e nam nauditi. I primitivni je ovjek znao za ove odnose, ali nije bio svjestan da je sam sebi sudac i da sam ini potez koji e ga kazniti, ve je drhtao od straha pred pojavom nepoznate sile i ovako govorio: Boja kazna!" Yogin je, meutim, svjestan samoga sebe - tajna njegova Ja lei razastrta pred njime - i dobro zna da je djelovao snaan i neumitan zakon koji poiva u dubinama naeg vlastitog bia. I suvremena je psihologija na Zapadu poela otkrivati svijet koji se nalazi u pozadini svjesnog, koji, dakle, poiva u nesvjes nom, kao to je zapoela provoditi analizu njegovih zakonitosti.
duhovni uzrok? Ima! Posredstvom ivanog sustava psiha dje luje u tijelu. ivani sustav neposredno utjee na sustav lijezda. Stoga izluivanje hormona u sustavu lijezda s unutranjim izluivanjem izravno ovisi o duevnom stanju pojedinca. Vrlo dobro nam je poznato kako sadraj kalcija i vezivnog tkiva u kostima - a time i vrstoa i elastinost zubiju - ovisi o koliini i kvaliteti hormona koji krue naom krvlju. Ako je, dakle, zub oronuo i postao krt, i takvo stanje ima svoje duhovne uzroke! to je s nesretnim sluajevima? Ako netko padne niz stepenice, te se na kraju zaustavi u modricama, ima li i to duhovne uzroke? Ima! Ovi uzroci, meutim, lee duboko u podsvijesti. Svaki je nesretni sluaj jedan oblik samokanjavanja. Svaka odluka, svaki in, svaki pokret svoju polaznu toku ima u nama samima. Ako je netko stotinu puta silazio i penjao se istim stepe nicama, i upravo je u tom trenutku nainio nespretan pokret i okliznuo se, izvjesno je da je rije o djelovanju unutranjih uzroka. Sila, suprotstavljena naoj namjeri, a koja poiva u naoj psihi, posredstvom ivanog sustava izaziva nespretan, refleksan pokret i - dolazi do nesree. Samokanjavanje! Tko osvijesti injenicu da je svaki nesretni sluaj ili nezgoda jedan oblik samokanjavanja, zapitat e se, u trenutku kada udari lakat ili se ugrize za jezik: Zato se to dogodilo?" i odmah e zauti odgovor iz dubina svoje svijesti... Ima ljudi koji se neprestance sudaraju s predmetima to im se nadu na putu, sa pliu se na gotovo svakom koraku i nalijeu na kuteve svakog ormara. Temeljito ispitivanje psihe takve osobe
52
Yesudian Haich
YOGA + PORT
53
Zakon naeg Ja, koje u nama djeluje, ne znai samo osobno izazivanje svih bolesti i nesretnih sluajeva, ve u sebi sadri i ohrabrujuu, utjenu i velianstvenu injenicu da - ako sve snage ispravno upotrijebim - svaki moj potez i odluka bit e na moje najvee dobro. Osoba uravnoteene psihe uvijek e tono povui onaj potez koji je za nju najprikladniji i najbolji. Negativnim mislima nee dozvoliti da stvore pregradni zid izmeu njezine linosti i njezi nog pravog Ja, a u trenucima opasnosti uzmoi e se uzdignuti na najviu razinu. Uho je budno za unutranja nadahnua i, nalik sveznajuem ili prosvijetljenom, iskoristit e jedinu raspoloivu mogunost koja e je izbaviti iz opasnosti. Sto podrazumijevamo pod ispravnom primjenom svojih snaga?" Kada su moja djela voena bezlinom i nesebinom ljubavlju, koja poiva na sveopem Ja, moja je psiha mirna, uravnoteena i zdrava. To je ujedno i preduvjet tjelesnog zdravlja. Spreavanje i lijeenje bolesti mora, dakle, zapoeti u psihi. Upravo na tom mjestu zapoinje vana uloga meusobnog dje lovanja psihe i tijela. Hatha yoga na takvom stavu zasniva svoj sustav, te usporedno razvija psihike sposobnosti i zdravlje tijela. Ve na samom poetku ovaj sustav otklanja pogreku u koju je u najveoj mjeri zapala medicina Zapada, da, naime, lijei bole sti, a ne bolesnika! Hatha yoga nauava: budui smo svoje bolesti sami prouzrokovali, sami moramo i izlijeiti svoje zloupotrijebljeno tijelo! Uitelj
- kojeg indijski yogini nazivaju Guru" - pomae nam pronai uzrok, ali mi sami moramo postati zdravi. Hatha yoga nas pouava kako valja odravati red medu silama, koje nae tijelo odravaju na ivotu i - u sluaju da smo se o svoje zdravlje ogrijeili neprirodnim nainom ivota - kako svoje zdra vlje moemo povratiti. Bolestan ovjek teret je i sebi i svojim blinjima, te je stoga temeljna postavka Hatha yoge: DUNOST JE BITI ZDRAV!
4. NAA NAJVEA POGREKA: NE Z N A M O DISATI!
Sedmog dana boravka u umi ituri spoznao sam najveu istinu Hatha yoge. Kada sam sedam godina kasnije promatrao nain ivota svoje europske subrae, zapazio sam kako im se disanje sastoji samo od lakih i povrnih udaha koji odgovaraju najniem stupnju ivota. Vedanta filozofija pouava o istome: Bez disanja nema ivota na Zemlji!" ivot znai ritam! Prvim udahom novoroeno dijete ulazi u ritam ivota, te udasima i izdasima poinje doivljavati strujanje ivota u njegovoj naizmjenino pozitivnoj i negativnoj fazi to u nama pulsiraju nalik izmjeninoj struji. ivot je taj neprekidni ritmiki lanac udaha i izdaha, sve dok ovjek posljednjim dahom ne zatvori i posljednju kariku u lancu. Nae tijelo u sebi nosi najrazliitije pojavne oblike - agregatna stanja. Tome odgovara i naa ishrana. Nai su stari ovu spoznaju izrazili slijedeim rijeima: Postali smo od zemlje i zato se hra nimo vrstom hranom; izmijeani smo vodom, zato pijemo tekuinu; dua pridaje smisao beivotnoj masi i zato diemo; duh oivljava cijeli ovaj sustav, kako bi mogao postati ovjekom." Dok bez hrane moemo ivjeti nekoliko tjedana, a bez vode nekoliko dana, ivot bez zraka mogu je tek nekoliko minuta. To znai da je veza izmeu ivota i disanja najua, te je disanje, dakle,
56
Yesudian Haich obinoj prehladi.
YOGA + PORT
57
najvanija bioloka funkcija organizma. Cjelokupna ostala aktiv nost organizma tijesno je povezana s disanjem. Disanje je od naj vee vanosti za nae zdravstveno stanje, te pokazuje odluujui utjecaj na nae psihiko stanje, kao i na duljinu naega ivota. U skladu s indijskom filozofijom, u svakoj reinkarnaciji ovjek sa sobom ponese odreen broj udaha i izdaha. Tko die brzo i uurbano, umire ranije jer ne moe udahnuti vie udaha no to to nalae propisani broj. S druge strane, onaj tko ivi mirno i die polako, tedi svoju zalihu zdravlja, te e na zemlji imati dug ivot. Istonjaci se ne uzbuuju tako lako jer ele - to je vrlo mudro - svoj ivot na zem lji iskoristiti za duhovni napredak. Sumnjaju kada ugledaju svoju brau na Zapadu kako grozniavim radom i brzim i povrnim disanjem skrauju boanski dar ivota. Civilizirani ovjek ne zna disati! Neprirodni uvjeti ivota u stanovima modernih gradova, kao i radni uvjeti u prenatrpanim tvornicama i uredima, uinili su da zaboravimo ritam iskonskog, prirodnog disanja. Prigueni duhovni ivot, stalno kolebanje izmeu strasti i straha stee nam grlo i u pravom smislu te rijei ne usuujemo se duboko disati. Nain na koji diu djeca dvade setog stoljea jedva da je dovoljan za puko ivotarenje. Njihovo je dahtanje jedva dovoljno da ih odrava u ivotu. Kako bi se sve to brzo promijenilo kada bi ljudi shvatili drevnu istinu: samo svjesnim reguliranjem naina disanja moemo postii otpornost koja nam osigurava dug ivot bez bolesti. Nemarno i povremeno disanje skrauje nam ivot, smanjuje ivotnu snagu, te nas ini podlonima najblaoj od svih bolesti -
Primitivni ovjek, koji je ivot proveo u prirodnim uvjetima, nije morao savladavati umjetnost disanja. Lov, ribolov, borba s prirodom i vremenskim nepogodama, kao i stalno kretanje na istom zraku, pruali su mu dovoljno mogunosti za prirodno tjelesno vjebanje, te ga nagnali da instinktivno dobro die. Kada bismo ivjeli normalnim, prirodnim ivotom, nae tijelo i plua oitovah bi istu reakciju spram vanjskih utjecaja, kao to je to bio sluaj s primitivnim ovjekom ili afrikim uroenicima. Dovoljno je navesti samo jedan primjer od nekoliko tisua to su nam na raspolaganju. Ljeti, kada se uklonimo estokoj ezi sko kom u vodu ili kada nas iznenadi nenadani pljusak na izletu, kakva je prva reakcija naeg tijela na vanjske podraaje? Nagonski, ak i protiv svoje volje, poinjemo duboko disati! Ili, stanimo pod tu u rano jutro! Voda ne mora biti hladna, dovoljno je da bude mlaka. to e se dogoditi istoga trenutka? Nae grudi, kao da se pokoravaju nekoj iskonskoj zapovijedi prirode, poinju se naglo dizati i sputati, sve dok vanjski podraaj djeluje na kou. Mudraci su Indije prije nekoliko tisua godina spoznali postavku suvre mene medicine da je koa, naime, neka vrsta drugih plua jer bez disanja kroz kou nema ivota. Svaki vanjski podraaj koji dje luje na nau kou, kao to su hladnoa, toplina, mehaniki dodir itd. automatski utjee na ritam naeg disanja pluima. Na taj nain velika Priroda brine da ovjeka nekoliko puta na dan primora na duboko disanje sa zadrkom, koje je nuno sa sta novita ouvanja zdravlja i vitalnosti. Za civiliziranog ovjeka, na alost, koji je odvojen od prirodnog naina ivota, postoji samo
58
Yesudian Haich
YOGA + PORT
59
jedan nain da ga priroda primora da misli na svoje zdravlje, a to je - bolest. Civilizirani ovjek zatvara pore koe tekom i nepo trebnom odjeom, spreavajui time snaniju aktivnost koe i, u pogledu plua, blagotvorno djelovanje vanjskih podraaja na vegetativni ivani sustav. Na taj nain zapadni se ovjek ogluio na opomene mudre Prirode glede zdravlja, snage i dugog ivota. Ostao mu je jo jedini neposredni nain da utjee na svoja plua, a to je port. Kakvo je stanje na Zapadu glede porta i zdravlja? Stanovnik grada u XX. stoljeu primoran je ivjeti neprirodnim, gotovo zatvorskim ivo tom. ak i kada napusti ured naveer, umoran od dnevnog posla, te se popne u tramvaj ili autobus kako bi to bre stigao kui, nema vie ni vremena ni volje za tjelesnim vjebanjem. Vjerojatno je taj isti ovjek, sve dok je ivio u blizini prirode, u djetinjstvu ili mladosti trao, plivao ili igrao za neku kolsku momad s velikim zadovoljstvom. Moda je ak imao i mnogo uspjeha u nekom portu. U zrelim se godinama, meutim, vrlo mali broj Europljana i Amerikanaca sustavno bavi nekim portom. Upravo u onom uzrastu kada valja posvetiti najveu panju svome zdravlju i gip kosti miia, 90% ljudi nisu gospodari svoga zdravlja, ve robovi svoga poziva. Nain ivota sa dugotrajnim sjedenjem ili stajanjem, koje dovodi i do ravnih stopala, ili naginjanje nad stolom, primorao je ovjeka dananjice da zaboravi kako valja pravilno sjediti, stajati, hodati i disati. Posljedice su upale grudi, uska ramena, astma, poremeaji u krvotoku, arterioskleroza, eerna bolest i tuber kuloza, dok bi samo jedan narataj, koji bi pravilno disao, bio
dovoljan da preporodi cijelu ljudsku vrstu! Jedna stara indijska poslovica kae: Nije svejedno da li su poieni svi kutevi sobe ili samo njezina sredina." Da ovjek dananjice, meutim, isti samo sredinu plua" potvruje i naredni primjer: Prema nalazima medicinskih istraivanja na Zapadu, ovjek koji sjedi mirno i obavlja svoj posao, obino udahne oko 15 puta u minuti. Pri svakom se izdahu i udahu u pluima izmijeni samo pola litre zraka. Pri neto dubljem disanju izmijeni se 1,5 litara tzv. dodatnog zraka", a pri jo dubljem disanju jo 1,5 litara rezervnog zraka". Plua odraslog ovjeka imaju, dakle, oko 3,5 litara ive zapremine", to potvruje i injenica da je u pluima umrlih naeno jo 1,5 litara preostalog zraka". to sve to moe znaiti? Ni manje ni vie ve da ovjek na Zapadu, koji vodi sjedei nain ivota, koristi samo desetinu kapaciteta plua koja iznosi ukupno 5 litara. U laganoj se etnji ova koliina poveava na 2,5 kapaciteta plua, na planinarenju se povisuje na 10, da bi se u plivanju popela i do 20 puta vie. Mudraci Indije i Istoka ve su prije nekoliko tisua godina znali za udotvorno djelovanje reguliranog disanja u odravanju dobrog zdravlja i otklanjanju bolesti. Zbog toga su meditativne stavove tijela, povezane s dubokim disanjem, gotovo uzdigli do religioznih obreda kako bi ih ogromne mase ljudi vjebale redo vno i svakodnevno. Danas je i Hatha yoga, meutim, izala iz zaaranog kruga misticizma. U gradu Lonavli, Puna, zahvaljujui financijskoj pomoi Sir Natawarsinhadzi Bahadur Maharade i Rana Sahiba
60
Yesudian Haich
Porbandara podignut je velianstveni Institut za znanstvena istraivanja u kojem se tjelesne yoga-vjebe kontroliraju najmo dernijim znanstvenim sredstvima, te potvruju zapanjujui rezul tati sa medicinskog stanovita. Prije no to se dotaknemo pitanja, u emu se ustvari sastoji metoda disanja u skladu s uenjem yoge, objasnit emo zato je pravilno disanje od toliko velike vanosti, te stoga prelazimo na pitanje:
5. TO JE PRANA"?
Nekoliko tisua godina stara nauka prosvijetljenih mudraca Istoka pouava kako svaka snaga, svaka energija, koja djeluje u svemiru, ima neki unutranji uzrok, jezgru, klicu - pratanje iz kojeg proizlazi cijeli ivot, svaki pokret i svaka aktivnost. Ova potencijalna snaga, u prvobitnom stanju, naziva se prana. Prije poetka ciklusa stvaranja prana poiva u apsolutnom kao um ili zamisao svih energija. Poetak stvaranja znai da se prana budi", poinje djelovati, te iz nje proizlaze sve vrste energija. Podjednako tako, i tvar se razvija iz prvobitne supstancije. U potencijalnom, latentnom stanju ova je pratvar ideja ili duh tvari. U istonjakoj filozofiji naziva se akaa". U poetku stvaranja, prana poinje djelovati na akau, poinje modelirati i uobliavati, te tako nastaju bezbrojne Vrste energije i tvari. U svakom je obliku ivota prana prisutna kao ivotna sila, te ivotu pomae da se razvije na tvarnoj razini. Svaka sila poiva na prani: sila zemljine tee, privlaenja ili odbijanja, elektriciteta, radioaktivnosti - bez prane nema ivota jer je istinska sutina svake sile i svake energije. Ovo se pranaelo nalazi posvuda u svijetu. U zraku je, ali nije zrak; u hrani je, ali nije hrana; snaga je vitamina, sadran je i u vodi, ali ipak nije identian s kemijskim sastojcima vode - oni su samo nositelji prane. Zrak je ispunjen slobodnom pranom, te je ljudski orga nizam najlake moe upijati iz svjeeg zraka putem procesa disanja. U normalnom disanju i pranu upijamo u normalnim
62
Yesudian Haich
YOGA + PORT
63
koliinama, ali u dubokom disanju, a jo u veoj mjeri regulira nim yoga-disanjem sakuplja se, izuzev ovih, i velika koliina rezer vne prane u mozgu i ivanim centrima koju moemo koristiti u sluaju potrebe. Osobe, koji neki nepredvieni tjelesni ili umni napor izbaci iz kolosijeka normalnog ivota i koje, unato tome, ipak ne pokleknu, ve ostvare zadivljujue rezultate, posjeduju, a da toga nisu niti svjesne, sposobnosti akumuliranja prane. Za njih se kae da posjeduju veliku vitalnost". Ta vitalnost" nije nita drugo do dodatna koliina prane. Glede teorija o prani, na ovom je mjestu dovoljno rei samo to, da ona ne stoji u suprotnosti s nazorima prirodnih znanosti na Zapadu. Suvremena zapadna znanost takoer smatra kako je cijeli svemir ispunjen eterom". Od ega se taj eter sastoji, meutim a koji ustvari odgovara prani - ne prua se zadovoljavajui odgo vor. Sjetimo se samo kozmikih zraka i zraenja, koja do nas dopiru sa udaljenosti od mnogo svjetlosnih godina i neprestance struje ka naoj Zemlji. U njihovu sjaju nezamislivo male valne duine, koji daje ivot, ivimo i razvijamo se nalik zelenom izdanku na proljetnom suncu. Nae tijelo, koje se sastoji od mnotva molekula i atoma, takoer je proeto eterom - pranom. Gdje god postoji ivot ili kre tanje u svemiru, od najniih ivotinja sve do najveih planetar nih sustava, sve bi to bez prane predstavljalo tek beivotnu tvar. udesno je naelo ivota majka i izvor svake duhovne, kemijske i tjelesne snage. U skladu s Vedanta filozofijom, prana je najdublji smisao prirodnih sila" i njihovih oblika oitovanja. Nevidljiva, nemjerljiva, neunitiva - kao svaka energija - a ipak nije identina
sili molekularnog privlaenja, ve je mnogo tananija od nje. Prana je kozmika snaga ivota, ije djelovanje utjee na svaki titraj na zemlji. Siuna sjemenka klija u proljee; u molekulama stanica, u protoplazmi, nastaje ivot. U ivoj se stanici, meutim, ne oituje samo ivotna snaga, ve i inteligencija. U skladu s yogom, postoji duhovni afinitet izmeu prane i uma, odnos nalik odnosu to postoji izmeu konja i jahaa. ivi organizam u svojoj biti nije nita drugo do izraeni oblik umne snage, njezin mehanizam. Um, koji se nastoji manifestirati na tvarnoj razini, posredstvom prane razvija odgovarajue organe, te tako izgrauje ivi organizam koji odgovara njegovoj svrsi na zemlji. Prana je, dakle, ivotna vibra cija koja ispunjava svemir. Od cjelokupne prane to ispunjava svemir, najblia nam je prana koja djeluje u naoj psihi, mozgu i tijelu. Samo smo onda u skladu s oceanom prane to ispunjava svemir, kada smo u stanju upravljati valom prane, koji daje ivot naem tijelu, te ga potiniti svojoj volji. Usmjeritelj i neogranieni gospodar prane je misao! Misao je klju kojim pred sobom moemo otvoriti i zatvoriti vrata ivota. Ako smo se putem stvaranja pogrenih misli doveli u bolesno stanje, iznova moemo ozdraviti samo posredstvom svjesno stvorenih ispravnih misli (Vidi i poglavlje: Stvaralaka snaga svijesti") Naizgled udesni rezultati hipnoze postaju lako razumljivima ako shvatimo vezu to postoji izmeu misli i prane. Hipnotizer sakuplja i usmjerava pranu u mediju snagom izgovorenih misli. Indijski yogini ne koriste ovu mo koju posjeduju jer smatraju kako nitko nema prava mijeati se u linost i slobodu djelovanja
64
Yesudian Haich
YOGA + PORT
65
druge osobe. Podjednako tako, ne koriste se hipnozom u svrhu lijeenja jer rezultati nisu trajne vrijednosti. Ustraje li osoba, koju je netko drugi izlijeio, na svojim starim mentalnim pogrekama i nastavi li misliti na pogrean nain, bolest e iznova zavladati s obnovljenom snagom. Hatha yogini poduavaju svoje uenike kako se prana usmjerava i sakuplja vlastitom snagom poduavaju ih, dakle, autosugestiji kako ne bi ovisili o tuoj pomoi, ve naprotiv, kako mogu pruiti otpor svakom stranom utjecaju. Cilj je Yoge pobuivanje i razvijanje vlastitih vrijednosti u sva kom ljudskom biu kako bi se aktivirale i oslobodile snane umne i duhovne sposobnosti koje su svojstvene svakom ljudskom biu, ali su i potisnute nepravilnim odgojem, pogrenim nazorima, malodunou i nedostatkom samopouzdanja i optereene psihikim smetnjama i osjeajem straha; na taj bi nain svako ljudsko bie postiglo psihiko olakanje, povjerenje u sebe sama, kao i njihovu sigurnu posljedicu: zdravlje vlastitog tijela. Pravo se ozdravljenje moe postii samo nepreputanjem lijekovima i tuim utjecajima, ve poticanjem u samom bolesniku iscjeljujuih snaga! Ako elimo biti zdravi, prije svega moramo vjerovati u svoje zdravlje. Ako u neto vjerujemo, za to se i borimo! Zamislimo se posvema zdravima! Negativna je osoba bolesne psihe hipohondar, te postupa upravo suprotno. Neprestance vjeruje i zamilja da je bolesna. Nije nikakvo udo to se javljaju na stotine poremeaja sve dok se, naposljetku, stvarno ne razboli. Borimo se za svoje zdravlje! Potrudimo se uiniti neto za njega. Ba kao
to nalazimo vremena za umivanje svakog jutra, valja nai i vre mena, desetak minuta ili pola sata, kako bismo svome tijelu pruih ono to mu je neophodno potrebno da bi moglo nesmetano nasta viti svoj teak posao. S dnevnim obrokom hrane, pruimo svome tijelu i dnevni obrok snage kako bi moglo probaviti tu hranu. Ta je snaga prana! Najuoljivije je oitovanje prane u ljudskome tijelu to nas pri morava na disanje. Posljedica je pokretanje plua. Ako nastojimo bolje upoznati pranu, te nauimo svjesno sakupljati vie prane u ivanim centrima, na je prvi zadatak ovladavanje kretanjem plua, tj. disanjem. To znai da nam valja prestati disati nasumce, neredovno i nesvjesno, te svaki udah i izdah valja nauiti vriti svjesno, s koncentracijom misli kako bismo upijenu pranu usmje rili u ivane centre koji slue kao spremnici prane. Svjesno vje banje ovladavanja pranom, posredstvom reguliranog disanja i koncentracije misli nazivamo pranajama. Pranajama je najvaniji dio i osnova sustava Hatha yoge, ona je pogonsko sredstvo plua i cijelog ljudskog organizma. Ako tijelo postane nesposobno za unoenje prane uslijed povrede ili bolesti, koja je nastala nepri rodnim nainom ivota, snana se struja ivota iskljuuje nalik obustavljanju protoka struje kakve radio-stanice u pokvarenom prijemniku. Jo je uvijek prisutna posvuda u svemiru, ali se vie ne moe oitovati. Na osnovi svega reenog, s punim pravom moemo rei, ak i u europskom smislu te rijei, da bez prane - nazvali je eterom, kozmikim zraenjem ili drugim imenom - ne moe biti ivota na zemlji.
66
Yesudian Haich
Bolesti moemo najlake obuzdati, kao i poveati svoju ivomu snagu i u odgovarajuoj je mjeri sauvati, ako svojem organizmu pruimo vee i svjeije koliine prane posredstvom yoga-disanja. Hatha yoga s punim pravom zasluuje da pranajamu, koja dolazi s Istoka, Europa ne smatra nekom teorijom koja je zamrena u mistike besmislice, ve da joj s dunom ozbiljnou svu panju posvete i lijenici na Zapadu.
6. P O T P U N O DISANJE
Osnovno je i najvanije pravilo pravilnog disanja: Diite kroz n o s ! " Zapanjuje injenica da civilizirani ovjek, koji polovinu ivota provede u uenju, ne zna za ovo najosnovnije pravilo zdra vlja. Kada bi samo znao kakve sve opasnosti moe izbjei disan jem kroz nos, prema ovom se pitanju ne bi odnosio tako nemarno. U skladu s mojom osobnom spoznajom, veina ljudi na Zapadu die na usta, osobito prilikom govora. Nimalo se ne trude niti da pri spavanju diu zatvorenih ustiju. Zao mi je male djece kada ih vidim kako diu na usta, dok se njihovi inteligentni i obrazovani roditelji nimalo ne trude da ih od viknu ove loe navike. Posljedica je pogoranje funkcioniranja tiroidne lijezde. Daljnje su poslje dice usporavanje duhovnog razvoja, kao to prijeti i opasnost od slaboumnosti. U istom uzrastu djeci rastu krajnici, te se, prema uvrijeenom sistemu na Zapadu, odstranjuju kirurkim zahva tom. Pravilnim disanjem sve bi se to moglo izbjei. Dijete ne die na usta zbog poveanih krajnika, ve mu krajnici rastu zato to die na usta. Ako dijete nauimo ispravnom disanju i, istodobno, yoga-vjebama, poveani se krajnici mogu vratiti na normalnu veliinu. Ulaz je zraka u organe disanja kroz nos! Priroda ga je opskr bila svim potrebnim obrambenim organima, te tako ni neistoa niti odvie hladan zrak, kao ni otrovna isparenja ne mogu prodrijeti u organizam. Na ulazu nosa mali zastor dlaica zapreuje put praini, sitnim insektima i svemu onome to bi
68
Yesudian Haich
YOGA + PORT
69
moglo povrijediti plua. Zatim se ondje nalazi vijugavi prolaz, postavljen sluzavom potkoicom, na kojem se mjestu odvie hla dan zrak zagrijava, te se zadravaju i najfinije estice praine koje su uspjele proi kroz zastor dlaica. Praina se lako moe otklo niti snanim ispuhivanjem zraka kroz nos, to nas istovremeno oslobaa i mnotva bacila. U unutranjosti nosa postoji i druga grupa uvara. lijezde odstranjuju i posljednje bacile koji su tako duboko prodrli, u emu im pomae i organ mirisa, taj vani organ dostojan divljenja koji odmah alarmira na uzbunu u sluaju da tvari u stanju vrenja ili truljenja ugroavaju nae zdravlje svojim otrovnim isparenjima.