Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and HerzegovinaFederation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVOVlada

CANTON SARAJEVOGovernment

Broj: 02-05-20630-3/12 Sarajevo, 26.06.2012. godine

Na osnovu čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novineKantona Sarajevo”, broj: 24/03 - Prečišćeni tekst), i člana 34. stav 2. Zakona o novčanimpodsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo ("Službene novine KantonaSarajevo", broj: 1/12), Vlada Kantona Sarajevo, na 76. sjednici održanoj 26.06.2012. godine,donijela je sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvata se Informacija o provođenju Zakona o novčanim podsticajima u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo za 2011. godinu.

2. Informacija iz tačke 1. ovog Zaključka dostavlja se Skupštini Kantona Sarajevo,informativno.

P R E M I J E R

Fikret Musić

Dostaviti: 1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo2. Skupština Kantona Sarajevo3. Premijer Kantona Sarajevo4. Ministarstvo privrede5. Ministarstvo finansija6. Evidencija 7. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.bae-mail: premijer@ks.gov.ba;

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

1

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVOMinistarstvo privrede

INFORMACIJAO PROVOĐENJU ZAKONA O NOVČANIM PODSTICAJIMA U

PRIMARNOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI NA PODRUČJUKANTONA SARAJEVO ZA 2011. GODINU

Sarajevo juni 2012. godine

2

S A D R Ž A J

Strana

UVOD 3

I ZAKONSKI OSNOV 4

II REALIZACIJA KANTONALNIH PODSTICAJA 6

1. Realizacija podsticaja po vidovima proizvodnje 9

III REALIZACIJA FEDERALNIH NOVČANIH PODSTICAJA 16

IV EFEKTI PODSTICAJA NA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU 18

ANIMALNA PROIZVODNJA 18

1. Proizvodnja mesa (tov junadi i tov piladi) 19

2 Proizvodnja mlijeka 20

3. Uzgoj priplodnih junica 22

4. Uzgoj ovaca 24

BILJNA PROIZVODNJA 25

1. Proizvodnja merkantilnih žitarica 25

2. Proizvodnja merkantilnog krompira 27

3. Voćarstvo (zasnivanje novih zasada i održavanje starih zasada voćnjaka) 27

KAPITALNA ULAGANJA – INVESTICIJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA 29

V ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE 32

3

UVOD

Kanton Sarajevo smješten je u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, površine je126.994,59 ha i čini ga devet općina: Stari Grad, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Ilidža,Hadžići, Trnovo, Vogošća i Ilijaš.

Od ukupnog teritorija Kantona Sarajevo na poljoprivredno i šumsko zemljište odnosi se 92%teritorije, dok se svega 8% površine odnosi na urbano područje, odnosno na površine izvansfere biljne ili neke druge proizvodnje. Međutim, većina stanovnika Kantona Sarajevo, tačnije88,6 %, živi u urbanim područjima gradskog karaktera. Općine Trnovo, Ilidža, Hadžići i Ilijašzauzimaju više od 50% površine Kantona i većim dijelom su ruralne što ukazuje na činjenicuda je veliko prostranstvo nepokriveno stanovništvom koje je sposobno za obavljanje privrednedjelatnosti.

Najviše ruralnih poljoprivrednih domaćinstava ima u općini Ilijaš (17,4%), zatim slijedeopćina Ilidža (17,1%), općina Hadžići (14,5%) i općina Trnovo (6,4%). Stoga poljoprivrednadjelatnost ostaje glavna okosnica razvoja ovih područja, a i proizvodnja hrane predstavljajedan od osnovnih faktora stabilizacije svake zemlje. Današnje porodične farme su u prosjekuveličine 2-5 ha, rasute na po 5-7 parcela na kojima dominiraju gazdinstva sa zastupljenommješovitom stočarsko-biljnom proizvodnjom. Mali i usitnjeni posjedi doprinose niskom nivouproduktivnosti na farmi i ograničavaju mogućnosti farmera da prihvate moderne sistemeupravljanja.

Poljoprivredna zemljišta na području Kantona Sarajevo pružaju mogućnost za razvojintenzivne i poluintenzivne poljoprivredne proizvodnje zavisno od boniteta zemljišta, kao irazvoj stočarstva, posebno na brdsko-planinskom području.

U strukturi poljoprivrednog zemljišta dominiraju livade i pašnjaci sa oko 69 % ili 33.202 ha,dok na zemljište više prirodne efikasnosti ( oranice, vrtovi i voćnjaci ) otpada 31 % ili14.916.97 ha. Međutim, većina poljoprivrednog zemljišta nalazi se u brdskim i planinskimpodručjima, dok je neznatan dio uz vodotoke i ima karakteristike ravničarskog zemljišta, takoda se sukladno zemljišnim i klimatskim uslovima ovih područja razvijaju i vidovipoljoprivredne proizvodnje.

Posebno treba istaći činjenicu da se određena područja Kantona karakterišu kao ekološki čistasredina, što daje mogućnost za proizvodnju ekološke hrane koja je sve više tražena na tržištu.

Pored zemljišnih, Kanton Sarajevo raspolaže i značajnim proizvodnim i prerađivačkimkapacitetima prehrambene industrije, ali njihove proizvodne mogućnosti nisu u cjelostiiskorištene, te sirovine moraju osiguravati sa drugih područja, pa i iz inostranstva.

U oblasti primarne poljoprivredne proizvodnje trenutno na području Kantona Sarajevo djelujenekoliko većih poljoprivrednih dobara i registrovanih proizvođača kao što su: KJP„Poljoprivredno dobro Butmir“ koje posjeduje oko 550 muznih grla, ZZ „Malešićanka“ sa 55muznih grla, IPP „Mlinkos“ sa 35 muznih grla, ZZ „Tarčin“ sa 30 muznih grla. Osnovnadjelatnost ovih proizvođača je proizvodnja mlijeka i proizvodnja priplodnog podmlatka.

Poljoprivredna proizvodnja stvara sirovinu, a prerada je njeno najbolje tržište za potrošnju.Od kapaciteta za preradu mlijeka na području Kantona Sarajevo posluju slijedeći privrednisubjekti:mljekare „Milcos“, SPD „PM Milk“, „Canpu“ d.o.o., „East Milk“ d.o.o., „Sa-

4

Yacom“ d.o.o. koje imaju mogućnost prerade od nekoliko desetina miliona litara mlijekagodišnje.

Od kapaciteta za preradu mesa na području Kantona Sarajevo locirano je nekoliko kompanijakoje se, pored prerade, bave i klanjem stoke kao što su: „Akova-group“ Ilidža, „Brajlović“Ilidža, „Mujanovići“ d.o.o. Sarajevo, „A.E.M.S“ d.o.o. Hadžići, „Petitor“ d.o.o. Hadžići,„Pileći Baron“ d.o.o., „Brojler“ Sarajevo. Ukupni kapaciteti mesne industrije za preradugoveđeg mesa u Kantonu znatno prevazilaze mogućnosti tržišne proizvodnje stoke za klanje,što bi trebalo da garantira daljni razvoj ove proizvodnje. Jedino se prerađivači pilećeg mesasnabdjevaju sirovinama iz organizirane tržišne proizvodnje tovnih pilića sa područja Kantona.

Za otkup i preradu jagodastog voća, šumskih plodova i ljekovitog bilja, značajnije kapaciteteizgradili su: “Klas”, “Halilović”, “Boletus”, “Citius”, “Faveda” i dr. Značaj ovih firmi u ukupnom razvoju Kantona je izuzetno važan jer apsorbuju veći brojnezaposlenog stanovništva.

Takođe je i značajnije angažovanje nezaposlenog stanovništva u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji i to sa jasnom tržišnom orjentacijom. Međutim, poljoprivreda i njene aktivnostisame po sebi nisu dovoljne da osiguraju razvoj sela i omoguće vraćanje populacije ili njenozadržavanje u takvom okruženju. Zato je potrebno uporedo obezbijediti razvoj infrastrukture,poljoprivrede i nepoljoprivrednih aktivnosti.

Potrebe Kantona Sarajevo za razvojem poljoprivrede opredjelile su Vladu Kantona daposljednjih nekoliko godina podstiče povećanje proizvodnje hrane. Povećanjepoljoprivredne proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proteklomperiodu je velikim dijelom ostvareno zahvaljujući podsticajnim mjerama Kantona.

Vlada Kantona Sarajevo još 2004. godine definisala je poljoprivredu kao jedan odstrateških ciljeva daljeg razvoja Kantona Sarajevo. U tom cilju su u kontinuitetuizdvajana ne mala budžetska sredstva za podsticaje u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji.

I Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je nekoliko sistemskih zakona iz oblastipoljoprivrede i u kontinuitetu obezbjeđuje značajna budžetska sredstva za podsticaje upoljoprivredi.

Međutim, činjenica je da je najviše poljoprivrednih proizvoda na tržištu BiH, a i KantonaSarajevo, uvezeno iz zemalja okruženja, koje daleko značajnijim iznosima obezbjeđujurazličite subvencije i podsticaje svojim poljoprivrednim proizvođačima što je dovelo do togada su takvi proizvodi znatno jeftiniji od domaćih. Samim tim su se domaći proizvođači našli unepovoljnom položaju, odnosno postali su nekonkurentni kako na domaćem tako i na stranomtržištu. Stoga su neophodna još veća ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju putem usklađenihmjera ekonomske politike i bržeg razvoja ruralnog područja.

I ZAKONSKI OSNOV

U cilju unaprjeđenja primarne poljoprivredne proizvodnje na području kantona, Vlada

5

Kantona Sarajevo je 2004. godine usvojila Odluku o iznosima novčanih podsticaja zaostvarenu primarnu poljoprivrednu proizvodnju. U periodu 2004. – 2007. godina, novčanipodsticaji za ostvarenu primarnu poljoprivrednu proizvodnju su implementirani na osnovuOdluka, koje je Vlada Kantona Sarajevo donosila za svaku kalendarsku godinu.

Iznosi novčanih podsticaja određeni su na bazi raspoloživih budžetskih sredstava.

Strategijom razvoja ruralnih dijelova Kantona Sarajevo, a koju je Skupština Kantona Sarajevousvojila oktobra 2007. godine, definisano je nekoliko strateških ciljeva, čijom realizacijom ćese postići intenzivniji razvoj svih segmenata života ruralnih područja.

Jedan od prioritetnih ciljeva, definisan ovom Strategijom, je razvoj proizvodnih aktivnosti ururalnim područjima, a jedna od prihvaćenih mjera za realizaciju ovog cilja je podrška razvojuprimarne poljoprivredne proizvodnje.

Na bazi ovakvih strateških opredjeljenja, Skupština Kantona Sarajevo je početkom2008. godine, usvojila Zakon o novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji na području Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj9/08).

Zakonom su utvrđene oblasti poljoprivrede, pojedini vidovi poljoprivredne proizvodnje tepropisana metodologija za realizaciju novčanih podsticaja u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji. Cilj i efekti donesenog Zakona se manifestiraju kroz pokazatelje o ostvarenimpojedinim proizvodnjama. Zbog toga je i akcenat u ovoj Informaciji dat na prezentacijupokazatelja o ostvarenim proizvodnjama i realiziranim iznosima novčanih podsticaja zapojedine proizvodnje.

Ovom Informacijom prezentirani su podaci u naturalnom i vrijednosnom obliku za ostvarenuproizvodnju, za koje se osnovano može reći da su u značajnoj mjeri posljedica primjene ovihzakona, odnosno da su u velikoj mjeri direktna posljedica novčanih podsticaja u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji.

Analitički pregled poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili pravo na novčane podsticajeza pojedine segmente poljoprivredne proizvodnje u 2011. godini, prezentirani su na webstranici Ministarstva privrede ( www.ks.gov.ba ).

Iznos novčanih podsticaja po jedinici ostvarene proizvodnje, utvrđuje se za svaku budžetskugodinu Odlukom o iznosima novčanih podsticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji uzavisnosti od raspoloživih budžetskih sredstava. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevoorganizuje javnu raspravu po prijedlogu Odluke, te nakon provedene javne rasprave istudostavlja Vladi na usvajanje.U tabeli 1. navedeni su iznosi novčanih podsticaja po vrsti proizvodnje za 2011. godinu.

Tabela 1. Novčani iznosi podsticaja po jedinici proizvodnje

VRSTA PROIZVODNJE Jedinicamjere

Iznos podsticajapo jed. mjere

( KM)I ANIMALNA PROIZVODNJA

1. Držanje mliječnih krava grlo 90,00 2. Uzgoj priplodnih junica grlo 300,00

6

3. Tov junadi grlo 190,00 4. Držanje ovaca grlo 13,00 5. Držanje koka nosilja kom 0,50 6. Tov pilića ( brojlera ) kom 0,19 7. Tov purana kom 0,00 8. Inkubacijska proizvodnja jednodnevnih pilića kom 0,04 9. Držanje pčelinjih društava društvo 9,0010. Proizvodnja svježeg mlijeka litar 0,1311. Organizovani otkup svježeg mlijeka litar 0,0612. Prerada svježeg mlijeka litar 0,00II BILJNA PROIZVODNJA1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama ha 350,002. Zasijane površine ljekovitim biljem ha 500,003. Zasijane površine merkantilnim krompirom ha 1.500,004. Zasijane površine povrćem ha 1.500,005. Zasnivanje novih zasada jagodastog voća ha 3.000,006. Zasnivanje novih zasada voća visokostablašica ha 3.000,007. Podrška proizvodnji jagodastog voća kg 0,308. Održavanje višegodišnjih zasada voća visokostab. ha 1.000,009. Proizvodnja gljiva t-supstanca 30,00III INVESTIRANJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA1. Izgradnja štalskih objekata za smještaj goveda, ovaca i peradi m2 60,002. Izgradnja kapaciteta za skladištenje hlađenje i sušenje

poljoprivrednih proizvodam2 60,00

3. Nabavka steonih junica za formiranje stada krava grlo 0,004. Nabavka mehanizacije i opreme kom 20 %5. Projekti zasnivanja voća na površini preko 1 ha ha 0,00

Treba naglasiti da se primarna poljoprivredna proizvodnja u 2011. godini podsticala isredstvima Federacije Bosne i Hercegovine na osnovu Zakona o novčanim podrškama upoljoprivredi i ruralnom razvoju („Službene novine Federacije BiH“ br. 42/10). Ovaj Zakonisključuje mogućnost podsticanja jedne proizvodnje i kantonalnim i federalnim podsticajem,te je zato bilo potrebno hitno pristupiti izradi novog Zakona o novčanim podsticajima uprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo. Zato se već početkom2011. godine pristupilo izradi Nacrta i Prijedloga zakona, a konačna verzija Zakona onovčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za područje KantonaSarajevo usvojena je na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo 09.01.2011. godine.

II REALIZACIJA KANTONALNIH PODSTICAJA

Implementaciju novčanih podsticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (Kantonalnih iFederalnih) vrši Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo putem Odjeljenja za poljoprivrednestručne poslove. U Odjeljnju je uposleno 6 (šest) državnih službenika - diplomiranih inžinjerapoljoprivrede i 2 (dva) namještenika. Odjeljenje je smješteno u prostorijama Federalnogzavoda za poljoprivredu na Butmiru.

Obim poljoprivredne proizvodnje, a samim tim i obim rada službenika koji rade naimplementaciji podsticaja od 2004. godine do 2011. godine je uvećan skoro 3 puta, a brojslužbenika je uvećan za jedno lice. Stoga je neophodno kadrovsko i materijalno-tehničkojačanje Odjeljenja.

7

Procedura rješavanja zahtjeva obavlja se u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, Zakonao novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, te drugih zakona i propisaiz okvira rada organa uprave.

Za svaki formalno – pravno ispravan zahtjev, službenici Odjeljenja izlaze na lice mjesta iutvrđuju činjenično stanje, te zapisnički konstatuju proizvodnju. Nakon provedenog postupkautvrđivanja činjeničnog stanja i provjere navoda iz svakog zahtjeva, Ministarstvo privrededonosi Rješenje o ostvarivanju ili ne ostvarivanju prava na novčane podsticaje u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji za proizvodnju navedenu u zahtjevu.

Na osnovu donesenog rješenja, nalog za doznaku novčanih sredstava na žiro – računpoljoprivrednog prozvođača, dostavlja se Ministarstvu finansija na realizaciju.

Pored poslova na provođenju materijalnih propisa iz oblasti novčanih podrški službeniciOdjeljenja aktivno učestvuju na izradi koncepcija i osnova za donošenje opštih akata iprijedloga za odlučivanje o preduzimanju odgovarajućih mjera u realizaciji novčanihpodsticaja, učestvuju u pripremi prednacrta, nacrta i prijedloga propisa kojima se regulišematerija iz oblasti novčanih podsticaja u poljoprivredi, učestvuju u davanju usmenihobjašnjenja za pravilnu primjenu propisa iz oblasti novčanih podsticaja, rješavaju pitanjaocjene i realizacije projekata i novčanih podsticaja u poljoprivredi, prate realizacijupredloženih mjera za novčane podrške i dr.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem Zakona o podsticajima i propisa donesenih na osnovuovog Zakona vrše Kantonalni poljoprivredni inspektori.

U 2011. godini ukupno je zaprimljeno 2 565 zahtjeva za ostvarivanje prava nakantonalni novčani podsticaj u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

U tabeli 2. dat je pregled zaprimljenih, pozitivno riješenih i odbijenih zahtjeva na novčanipodsticaj po općinama Kantona Sarajevo u 2011. godini.

Tabela 2. Pregled obrađenih zahtjeva po općinama

OpćineKantonaSarajevo

Ukupanbroj

rješenihzahtjeva

Proce.udio općine

Brojpozitivnorješenihzahtjeva

Proce.udiopoziti.rješeni

h zahtjeva

Broj odbijenihzahtjeva

Stari Grad 46 1,9 42 91,3 4Centar 87 3,58 79 90,8 8Novo Sarajevo 34 1,4 32 94,11 2Novi Grad 194 7,98 186 95,88 8Ilidža 239 9,83 231 96,65 8Vogošća 282 11,6 276 97,87 6Hadžići 630 25,93 613 97,3 17Ilijaš 656 27 641 97,71 15Trnovo 262 10,78 255 97,32 7UKUPNO 2430 100 2355 96,92 75

U tabeli 3. dat je pregled pozitivno rješenih zahtjeva na Kantonalni novčani podsticaj po

8

vidovima poljoprivredne proizvodnje.

Tabela 3. Pregled pozitivno rješenih zahtjeva na novčani podsticaj po vrstama podsticaja

Rb. Vrsta podsticaja Pozitivno riješeni zahtjevi Odbijeni zahtjevi 1. Držanje koka nosilja 8 1 2. Držanje mliječnih krava 331 2 3. Držanje ovaca 303 7 4. Uzgoj priplodnih junica 527 8 5. Tov junadi 128 7 6. Tov pilića 141 1 7. Držanje pčelinjih društava 176 2 8. Inkubacij. pro. jed. pilića 9 0 9. Izgradnja kapac. za skladi.i suše. 2 010 Izgradnja objekata u stočarstvu 7 211. Nabavka mehanizacije u poljopri. 119 612. Višegodi. zasadi voća visokosta. 23 113. Novi zasad voća visokosta. 17 614. Otkup svježeg mlijeka 24 115. Prerađeno svježe mlijeko 2 016. Proizvodnja svježeg mlijeka 34 117. Podrška proizvodnji jagoda. voća 15 118. Novi zasad jagoda. voća 15 019. Proizvodnja gljiva 16 420. Ljekovito bilje 2 021. Merkantilni krompir 172 1322. Merkantilne žitarice 191 423. Proizvodnja povrća 93 8

UKUPNO 2355 75

Kao što se vidi iz tabele 2. od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva na kantonalni novčanipodsticaj 75 zahtjeva je odbijeno iz razloga što ne zadovoljavaju uslove propisane Zakonom onovčanim podsticajima na području Kantona Sarajevo, a 2355 zahtjeva je pozitivno rješeno.Najviše zaprimljenih i odbijenih zahtjeva na kantonalni novčani podsticaj ima upravo iz onihopćina Kantona Sarajevo koje imaju najviše ruralnih poljoprivrednih domaćinstava kojeujedno raspolažu i sa najviše obradivog poljoprivrednog zemljišta i drugim prirodnimresursima, a to su općine Ilijaš, Hadžići i Trnovo. Ohrabruje činjenica da iz općina, koje supretežno urbane, takođe ima dosta pristiglih zahtjeva što ukazuje na činjenicu da sestanovništvo ovih općina sve više počinje baviti poljoprivrednom proizvodnjom kupujući iliuzimajući u zakup poljoprivredno zemljište u ruralnim područjima Kantona Sarajevo. Takvesu općine Vogošća i Novi Grad.

Od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva na novčani podsticaj u 2011. godini 80 zahtjeva je,zbog trajanja ciklusa proizvodnje, preneseno u 2012. godinu. Broj zahtjeva koje su kandidatigreškom podnosili, a koji se vode kao dupli, nisu prikazani u gore navedenim tabelama.Takvih zahtjeva ima 55.

Iz navedenog pregleda o broju podnesenih zahtjeva može se zaključiti da se taj broj odnosi ina broj poljoprivrednih gazdinstava koji su aplicirali za novčani podsticaj na bazi realizirane

9

proizvodnje. Međutim, veći je broj korisnika novčanih podsticaja jer kod proizvodnje mlijekaza proizvođače mlijeka zahtjev podnose otkupljivači mlijeka tako da jednim zahtjevom pravona novčani podsticaj ostvaruje i do 360 kooperanata – proizvođača mlijeka za jedan kvartal.Stoga je broj korisnika novčanih podsticaja znatno veći nego što je broj podnesenih zahtjeva.

1. Realizacija podsticaja po vidovima proizvodnje

Budžetom Kantona Sarajevo za 2011. godinu za podsticaje u poljoprivredi planirana susredstva u iznosu od 3.615.000,00 KM. Međutim, zbog nedostatka ukupnih sredstava uBudžetu od tih planiranih 3 615 000 realizovano je 3.537.931,64 KM, te je zbog toga iodređeni broj pozitivno rješenih zahtjeva prenesen u narednu 2012. godinu. Preneseneobaveze odnose se na 10 pozitivno rješenih zahtjeva sa ostvarenim pravom na novčanipodsticaj u iznosu od 108.200,88 KM.

U ovoj Informaciji analiza kretanja obima poljoprivredne proizvodnje prezentirana je naosnovu podataka o ostvarenom i isplaćenom pravu za novčani podsticaj u 2011. godini.U tabeli 4. prikazana je realizacija novčnih podsticaja po strukturi proizvodnje u 2011.godini.

Tabela 4. Pregled iznosa novčanih podsticaja realizovanih u 2011.g. ( u KM )

VRSTA PROIZVODNJE KM

I ANIMALNA PROIZVODNJA 1. Držanje mliječnih krava 192.420,00 2. Uzgoj priplodnih junica 260.715,00 3. Tov junadi 239.020,00 4. Držanje ovaca 580.986,00 5. Držanje koka nosilja 27.023,00 6. Tov pilića ( brojlera ) 278.253,01 7. Tov purana 0,00 8. Inkubacijska proizvodnja jednodne. pilića 33.527,59 9. Držanje pčelinjih društava 108.210,0010. Proizvodnja svježeg mlijeka 717.708,0611. Organizovani otkup mlijeka 122.392,8112. Prerada svježeg mlijeka – IV kvartal 2010. godina 12.061,02II BILJNA PROIZVODNJA 1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama 252.483,00 2. Zasijane površine ljekovitim biljem 735,00 3. Zasijane površine merkantilnim krompirom 200.775,00 4. Zasijane površine povrćem 130.365,00 5. Jagodasto voće ( novi i stari zasadi ) 17.648,43

10

6. Voćnjaci ( novi i stari zasadi ) 45.990,00 7. Proizvodnja gljiva ( tone komposta ) 26.381,00III INVESTIRANJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA 1. Izgradnja objekata 126.935,40 2. Nabavka junica za formiranje osnovnog stada 0,00 3. Nabavka mehanizacije i opreme 164.302,32 4. Projekti zasnivanja voća 0,00

UKUPNO 3.537.931,64

Zakonom o novčanim podsticajima podstiču se 23 vrste poljoprivredne proizvodnje. Uslijedećoj tabeli dati su uporedni pokazatelji ostvarenog prava na novčani podsticaj u 2008.,2009., 2010. i 2011. godini po vrstama proizvodnje.

Tabela 5. Pregled iznosa ostvarenog prava na novčani podsticaj od 2008. - 2011. godine

VRSTA PROIZVODNJE 2008.g.(KM)

2009.g.(KM)

2010.g.(KM)

2011. g(KM)

INDEX09/08

INDEX10/09

INDEX11/10

I ANIMALNA PROIZVODNJA 1. Držanje mliječnih krava 198.000,00 212.200,00 185.400,00 192.420,00 107,17 87,37 103,78 2. Uzgoj priplodnih junica 402.400,00 355.200,00 284.400,00 260.715,00 88,27 80,1 91,67 3. Tov junadi 151.250,00 168.500,00 232.000,00 239.020,00 111,4 137,68 103 4. Držanje ovaca 873.240,00 760.300,00 613.395,00 580.986,00 87,1 80,67 94,72 5. Držanje koka nosilja 70.600,00 65.350,00 32.559,10 27.023,00 92,56 49,82 83 6. Tov pilića ( brojlera ) 342.233,40 279.268,75 230.279,20 278.253,01 81,66 82,46 120,83 7. Tov purana 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 8. Inkubacijaska proizvodnja

jednodnev. pilića49.269,30 57.413,70 28.542,40 33.527,59 116,53 49,71 117,47

9. Držanje pčelinjih društava 154.840,00 176.565,00 130.880,00 108.210,00 114 74,13 82,68 10. Proizvodnja svježeg

mlijeka664.002,88 921.892,21 916.984,08 717.708,06 138,84 99,47 78,27

11. Organizovani otkup mlijeka

118.475,28 176.558,13 172.815,84 122.392,81 149 97,88 70,82

12. Prerada svježeg mlijeka 154.742,88 171.287,63 83.771,79 12.061,02 110,7 48,91 14,40

UKUPNO 3.179.053,74 3.344.535,42 2.911.027,41 2.572.316,49 105,21 87,04 88,36

II BILJNA PROIZVODNJA 1. Zasijane površine

merkantilnim žitaricama245.748,00 356.083,00 297.876,00 252.483,00 144,9 83,65 84,76

2. Zasijane površine ljekovitim biljem

98.400,00 58.050,00 8.900,00 735,00 59 15,33 8,26

3. Zasijane površine merkantilnim krompirom

119.278,00 162.925,00 312.984,00 200.775,00 136,6 192,1 64,15

4. Zasijane površine povrćem 16.375,00 34.775,00 90.600,00 130.365,00 212,37 260,53 143,89 5. Jagodasto voće ( novi i

stari zasadi )9.782,16 13.532,47 10.839,72 17.648,43 138,34 80,10 162,81

6. Voćnjaci ( novi i stari zasadi )

32.050,49 47.110,00 44.125,00 45.990,00 147 93,66 104,26

7. Proizvodnja gljiva ( tone komposta )

34.532,15 56.891,64 23.206,20 26.381,00 164,75 40,79 113,68

UKUPNO 556.165,80 729.367,11 788.530,92 674.377,43 131,14 108,11 85,52 III INVESTIRANJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA 1. Izgradnja objekata 348.922,70 132.060,60 70.759,80 126.935,40 38 53,58 179,39 2. Nabavka junica za

formiranje osnovnog stada140.000,00 5.000,00 0,00 0,00 3,5 0,00 0,00

3. Nabavka mehanizacije i opreme

254.430,38 166.851,25 240.710,95 164.302,32 65,58 144,27 68,25

4. Projekti zasnivanja voća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

11

UKUPNO 745.356,08 303.911,85 311.470,75 291.237,72 40,77 102,49 93,50SVE UKUPNO 4.478.572,62 4.377.814,38 4.011.029,08 3.537.931,64 97,75 91,62 88,20

Iz pregleda podataka koji su prezentirani u tabeli 5. evidentno je da se od 2008. godinekontinuirano smanjivao ukupan iznos realizovanih novčanih sredstava za podsticaje, naosnovu čega bi se moglo zaključiti da je u navedenom periodu došlo do smanjenjapoljoprivredne proizvodnje. Međutim, određene proizvodnje su imale kontinuirani rastu navedenom periodu iako su gore navedeni pokazatelji u opadanju. Razlog za ovakvostanje je taj što se Odlukama o iznosu novčanih podsticaja kontinuirano smanjivao iznospodsticaja po jedinici pojedinih proizvodnji (npr. držanje mliječnih krava, ovaca, tovpilića, tov junadi, zasijane površine žitaricama, zasijane površine povrćem, zasnivanjevoćnjaka i dr.), tako da imamo situaciju da je kod određenih proizvodnji evidentan rastproizvodnje, a realizacija novčanog podsticaja je u opadanju. Ohrabruje činjenica da jeprisutan trend rasta onih vidova primarne poljoprivredne proizvodnje za koje Kantonima najbolje predispozicije.

U tabeli 6. prezentirano je procentualno učešće realizacije ostvarenih prava na novčanepodsticaje u oblasti animalne i biljne proizvodnje te kapitalnih ulaganja u 2011. godini.

Tabela 6. Procentualno učešće realizovanih podsticaja po oblastima

R.b. Vrsta proizvodnje Realizovano % učešća1. Animalna proizvodnja 2.572.316,49 72,702. Biljna proizvodnja 674.377,43 19,063. Investiranje u poljoprivredna

gazdinstva – kapitalna ulaganja 291.237,72 8,24

UKUPNO 3.537.931,64 100,00

Grafikon 1.Realizacija podsticaja po oblastima proizvodnje

12

Kao što je vidljivo iz tabele 6. i grafikona 1., u 2011. godini 72,70% novčanih sredstava jerealizovano u oblasti animalne proizvodnje, 19,06% u segmentu biljne proizvodnje, a 8,24 %je realizovano kao podsticaj investicijama u poljoprivredna gazdinstva. Jasno je vidljivo da jenajviše novčanih sredstava namijenjenih podsticanju poljoprivrede realizovano u oblastianimalne proizvodnje. Ako se ovi pokazatelji uporede sa pokazateljima iz 2010. godine vidjetće se da je približno isti iznos novčanih sredstava realizovan u oblasti animalne i biljneproizvodnje u 2011. godini, dok je za 6,5% manje novčanih sredstava realizovano u oblastiinvesticionih ulaganja u poljoprivredna gazdinstva u 2011. godini, što je zabrinjavajuće akoznamo značaj investicionih ulaganja za unapređenje i osavremenjivanje poljoprivrednihgazdinstava.U tabeli 7. dati su uporedni pokazatelji o realizovanim iznosima novčanih podsticaja ipostotcima realizacije po oblastima proizvodnje u periodu od 2008. do 2011. godine.

Tabela 7. Uporedni pokazatelji po oblastima proizvodnje od 2008. – 2011. godine

Vrsta proizvodnje2008.god. 2009.god. 2010.god. 2011.god.

iznos % iznos % iznos % iznos %

Animalna proizvod-nja

3.179.053,74 70,64 3.344.535,42 75,5 2.911.027,41 72,6 2.572.316,49 72,70

Biljna proizvodnja 556.165,80 12,35 729.367,11 16,46 788.530,92 19,6 674.377,43 19,06

Investiranje u poljoprivredna gazdinstva

745.356,08 16,56 303.911,85 6,86 311.470,75 7,8 291.237,72 8,24

Grafikon 2. Uporedni pokazatelji po oblastima

13

U tabeli 5. dati su uporedni pokazatelji ostvarenih prava na novčani podsticaj u periodu od2008. do 2011. godine. Na bazi tih podatka u tabeli 8. dati su uporedni pokazatelji realizacijeobima proizvodnje za koje su ostvareni podsticaji u 2008., 2009., 2010. i 2011. godini.Tabela 8. Pregled realizacije obima proizvodnje od 2008. – 2011. godine sa prikazom indexa proizvodnje

R.b. VRSTAPROIZVODNJE

2008. god. 2009.god. 2010.god. 2011.god. INDEX09/08

INDEX10/09

INDEX11/10

ha/kom/grla/litara/tona/m2

ha/kom/grla/litara/tona/m2

ha/kom/grla/litara/tona/m2

ha/kom/ grla/litara/tona/m2

I ANIMALNA PROIZVODNJA

1. Držanje mliječnih krava 1.980 2.122 2.060 2.138107 97 103,79

2. Uzgoj priplodnih junica 1.006 888 948 86988,27 106,76 91,67

3. Tov junadi 605 674 1.160 1.258111,4 172,1 108,45

4. Držanje ovaca 43.602 38.015 40.893 44.69187,18 107,57 109,29

5. Držanje koka nosilja 70.600 65.350 46.513 54.04692,56 71,17 116,20

6. Tov pilića (brojlera) 1.140.778 1.117.075 1.151.396 1.464.49097,92 103,07 127,20

7. Tov purana 0,00 0,00 0,00 0,000 0 0

8. Inkubacijaska proizvodnja jednodnev. pilića

492.693 574.137 570.848 838.190116,53 99,43 146,83

14

9. Držanje pčelinjih društava 10.335 11.771 13.088 12.023113,90 111,19 91,86

10. Proizvodnja svježeg mlijeka 5.533.357 6.145.948 6.113.227 5.313.585111,07 99,47 86,92

II BILJNA PROIZVODNJA

1. Zasijane površine merkantilnim žitaricama

409,6 593,5 744,69 721,38144,90 125,47 96,87

2. Zasijane površine ljekovitim biljem 65,6 38,7 8,9 1,4759 23 16,5223

3. Zasijane površine merkanttilnim krompirom

47,7 65,2 136,08 133,85136,,69 208,71 98,36

4. Zasijane površine povrćem 6,55 13.9 36,24 86,91212,21 260,71 238,82

5. Jagodasto voće (novi i stari zasadi) 24,45 3.4 3,10 7,5413,9 91,18 243,24

6. Voćnjaci (novi i stari zasadi) 32,05 34,90 30,85 31,87107,38 88,40 103,24

7. Proizvodnja gljiva (tone komposta) 690,6 948.2 580,16 879,36137,30 61,18 151,57

III INVESTIRANJE U GAZDINSTVA

1. Izgradnja objekata 2740 1886,6 1179,3 2115,5968,85 62,50 179,39

2. Nabavka junica za formiranje osnovnog stada

280 10 0,00 0,003,57 0 0

3. Nabavka mehanizacije i opreme 166 115 107 11969,28 93 111,2

4. Projekti zasnivanja voća 0,00 0,00 0,00 0,000

Podaci prezentirani u tabeli 8. daju sliku o kretanju obima poljoprivredne proizvodnje unavedenom periodu. Analizirajući navedene podatke može se konstatovati da je u 2011.godini kod dvanaest proizvodnji povećan obim proizvodnje, a da se kod šest vrstaproizvodnje obim smanjio.

U toku daljeg izlaganja u dijelu “Efekti podsticaja na poljoprivrednu proizvodnj” dat je kraćiosvrt na kretanje obima pojedinih vidova poljoprivredne proizvodnje koji su urađeni, kao štoje već ranije naglašeno, na osnovu ostvarenih novčanih podsticaja.

U tabeli 9. prezentirana je realizacija novčanih podsticaja po strukturi proizvodnje poopćinama Kantona Sarajevo.

15

Tabela 9. INFORMACIJA O OSTAVRENOM PRAVU NA NOVČANI PODSTICAJ PO OPĆINAMA U 2011 GODINI CENTAR HADŽIĆI ILIDŽA ILIJAŠ N.GRAD. N.SAR. S.GRAD TRNOVO VOGOŠĆA UKUPNOANIMALNA PROIZVODNJA DRŽANJE MLIJEČNIH KRAVA 5.670,00 18.270,00 64.170,00 53.280,00 10.620,00 810 4.050,00 13.320,00 22.230,00 192.420,00UZGOJ PRIPLODNIH JUNICA 8.700,00 49.500,00 48.900,00 64.500,00 26.700,00 2.700,00 1.200,00 16.200,00 42.315,00 260.715,00TOV JUNADI 4.560,00 18.620,00 19.380,00 119.700,00 12.160,00 0 1.710,00 0 62.890,00 239.020,00DRŽANJE OVACA 14.924,00 131.729,00 44.551,00 130.003,00 46.501,00 767 12.402,00 142.103,00 58.006,00 580.986,00DRŽANJE KOKA NOSILJA 880 2.600,00 0 21.023,00 0 0 0 720 1.800,00 27.023,00TOV PILIĆA 0 207.404,58 34.306,97 22.943,83 0 0 0 13.597,63 0 278.253,01PODSTICAJ ZA INK.PROIZ.JED.PILIĆA 0 0 12.061,50 0 0 0 0 0 21.466,09 33.527,59DRŽANJE PČELINJIH DRUŠTAVA 7.146,00 12.033,00 13.734,00 16.362,00 30.432,00 7.434,00 4.770,00 4.212,00 12.087,00 108.210,00PROIZVODNJA SVJEŽEG MLIJEKA 7.304,20 119.404,91 399.812,70 128.220,65 0 0 1.741,22 42.443,29 18.781,09 717.708,06OTKUP SVJEŽEG MLIJEKA 25.709,89 77.286,35 2.491,75 0 0 0 0 11.025,66 5.879,16 122.392,81PRERAĐENO SVJEŽE MLIJEKO 0 11.735,68 325,34 0 0 0 0 0 0 12.061,02Ukupno-animalna proizvodnja 74.894,09 648.583,52 639.733,26 556.032,48 126.413,00 11.711,00 25.873,22 243.621,58 245.454,34 2.572.316,49BILJNA PROIZVODNJA MERKATILNE ŽITARICE 3.745,00 35.371,00 7.962,50 174.744,50 735 0 7.647,50 15.277,50 7.000,00 252.483,00LJEKOVITO BILJE 0 285 0 450 0 0 0 0 0 735MERKATILNI KROMPIR 5.625,00 60.195,00 29.670,00 64.350,00 6.570,00 750 750 24.645,00 8.220,00 200.775,00PROIZVODNJA POVRĆA 675 18.975,00 2.730,00 89.490,00 2.550,00 0 0 14.325,00 1.620,00 130.365,00PODRŠKA PROIZVODNJI JAG.VOĆA 732,8 4.285,45 0 0 0 210,18 0 0 0 5.228,43VIŠEGODIŠNJI ZASADI VOĆA VISOKOST. 0 5.200,00 1.500,00 11.100,00 1.100,00 0 1.260.00 0 4.650,00 24.810,00NOVI ZASAD VISOKOSTABLAŠICA 0 5.250,00 4.950,00 4.500,00 1.650,00 2.220,00 600 810 1.200,00 21.180,00NOVI ZASAD JAG.VOĆA 600 2.280,00 600 3.000,00 4.500,00 0 0 840 600 12.420,00PROIZVODNJA GLJIVA 0 1.183,00 2.911,60 0 10.355,80 0 10.698,60 0 1.232,00 26.381,00Ukupno-biljna proizvodnja 11.377,80 133.024,45 50.324,10 347.634,50 27.460,80 3.180,18 19.696,10 55.897,50 24.522,00 674.377,43INVESTICIJE U POLJ.GAZDINSTVA IZGRADNJA OBJEKTA U STOČARSTVU 0 39.858,60 0 7.389,60 11.263,20 0 0 0 10.920,00 69.431,40IZGRADNJA KAPACITETE ZA SKLADIŠTENJE I SUŠENJE 0 0 0 34.599,00 0 0 0 14.523,00 8.382,00 57.504,00NABAVKA POLJ.MEHANIZACIJE 1.386,00 62.601,95 24.915,21 24.571,98 10.726,45 7.299,67 718 24.896,86 7.186,20 164.302,32

Ukupno-investicije 1.386,00 102.460,55 24.915,21 66.560,58 21.989,65 7.299,67 718 39.419,86 26.488,20 291.237,72UKUPNO : 87.657,89 884.068,52 714.972,57 970.227,56 175.863,45 22.190,85 46.287,32 338.938,94 296.464,54 3.537.931,64

¸ 16

III REALIZACIJA FEDERALNIH NOVČANIH PODSTICAJA

Odjeljenje za poljoprivredne stručne poslove Kantona Sarajevo obrađuje i zahtjeve naFederalnu novčanu podršku za područje Kantona Sarajevo. Federalne novčane podrškeimplementiraju se na osnovu Zakona o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnomrazvoju („Službene novine Federacije BiH“ broj. 42/10 ) i podzakonskih akata (Programa iPravilnika) kojima se definišu kriteriji za ostvarivanje prava za podsticaje i novčani iznosi pojedinici proizvodnje.

Ovdje se mora naglasiti da je 2011. godina bila prva godina primjene gore navedenogZakona. Podzakonski akti i propisi koji prate Zakon su prilično kasno doneseni, te je sve todovelo do konfuzije u načinu rješavanja zahtjeva na federalnu novčanu podršku, kao i donegodovanja samih poljoprivrednih proizvođača.

Naime, iako je Zakon o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju usvojen ujulu mjesecu 2010. godine, Program utroška sredstava namijenjenih za poticaj u poljoprivredisa kriterijima raspodjele za 2011. godinu donesen je tek 18.07.2011. godine. Ovaj Programpretrpio je dvije izmjene i to 12.08. i 23.12.2011. godine. U Programu su navedeni vidovipoljoprivredne proizvodnje za koje su Budžetom Federacije BiH izdvojena sredstva. IzPrograma se vidi da u 2011. godini nisu izdvojena sredstva za kapitalna ulaganja, ruralnirazvoj i za nabavku mehanizacije, a za sve ovo su u predhodnim godinama izdvajana sredstva.

Takođe, Pravilnik o načinu i uslovima ostvarenja novčane podrške po modelu poticajaproizvodnji, kojim se regulišu rokovi podnošenja zahtjeva, uslovi za ostvarivanje prava kao idokumentacija koja se treba dostaviti uz zahtjev na novčanu podršku, je objavljen priličnokasno tj. 25.07.2011. godine. Ovaj Pravilnik je pretrpio izmjenu i dopunu 24.08.2011. godine.Konačna verzija Pravilnika, kojom se predhodni Pravilnici stavljaju van snage, objavljena jetek 14.11.2011. godine, odnosno gotovo na kraju kalendarske godine.Dakle, obzirom da je Pravilnik o načinu i uslovima ostvarenja novčane podrške po modelupoticaja proizvodnji prilično kasno objavljen, poljoprivredni proizvođači nisu mogli u takokratkom vremenskom roku plasirati i obezbijediti račune za svoje prodate proizvode. Iz tograzloga je i smanjen broj farmera koji su ostvarili pravo na novčanu podršku.

U tabeli 10. dat je prikaz broja podnesenih zahtjeva,odbijenih zahtjeva, obima proizvodnje iiznosa novčanih sredstava za svaku vrstu proizvodnje za koju je realizovan podsticaj napodručju Kantona Sarajevo za 2011. godinu.

Tabela 10. Pregled obrađenih zahtjeva po federalnom Zakonu

Rb. Vrsta podsticajaPozitivnoriješenizahtjevi

Odbijenizahtjevi

Obimproizvodnje

(kom, kg, l, ha)Realizirani iznos(KM

1. Osnovno stado ovaca i koza 188 8 18.912 283.680,00 2. Tov junadi 53 32 504 151.200,00 3. Uzgoj rasplodnih junica 94 8 462 207.900,00 4. Držanje pčelinjih društava 155 10 11.077 101.200,00

¸

17

5. 18-nedeljne pilenke 1 1 14.500 8.700,00 6. Proizvodnja mlijeka 62 2 6.157.623,50 985.219,79 7. Sistem krava- tele 1 0 16 4.800,00 8. Uzgoj konzumne ribe 1 1 22 190,60 9.085,77 9. Proizvodnja hljebnih žitarica 0 6 0 0,0010. Heljda i ljekovito bilje 81 2 500,97 246.710,0011. Povrće 1 3 0 1.679,6912. Kukuruzna silaža 1 1 15 1.500,0012. Novi zasadi voćnjaka 0 0 0 0,0013. UKUPNO 622 73 2.001.675,2514. PRENOS 77 015. Zahtjevi koji nisu u skladu s

Pravilnikom56

U tabelarnom pregledu navedene su samo proizvodnje za koje su podnesene aplikacije napodručju Kantona Sarajevo.U tabeli 11. navedeni su uporedni pokazatelji o realizaciji Federalnih novčanih podsticaja u2008., 2009., 2010. i 2011. godini.

Tabela 11. Uporedni pokazatelji o realizaciji federalnih novčanih podsticaja u 2008.– 2011.g

Rb Vrsta podsticaja2008. god

(KM)2009.god.

(KM)2010. god

( KM)2011. god

(KM)INDEX09/08

INDEX10/09

INDEX11/10

1. Osnovno stado ovaca i koza 106.626,00 162.720,00 252.270,00 283.680,00 152,61 155 112,45

2. Tov junadi 123.637,50 131.600,00 326.100,00 151.200,00 106,44 247,80 46,37 3. Uzgoj rasplodnih junica 141.600,00 93.900,00 178.650,00 207.900,00 66,31 190,26 116,37

4. Držanje pčelinjih društava 77.820,00 98.340,00 128.190,00 101.200,00 126,37 130,35 79

5. 18-nedeljne pilenke 15.832,00 13.731,00 33.510,00 8.700,00 86,73 244,05 26 6. Proizvodnja mlijeka 858.986,44 1.060.233,02 903.298,80 985.219,79 123,43 85,2 109,1 7. Sistem krava- tele 0,00 9.000,00 12.000,00 4.800,00 0,00 133,33 40 8. Uzgoj konzumne ribe 0,00 0,00 9.085,77 9.085,77 0,00 0,00 100

9. Proizvodnja hljebnih žitarica

1.600,00 0,00 4.413,24 0,00 0,00 0,00 0,00

10. Heljda i ljekovito bilje 111.822,00 101.430,00 250.485,00 246.710,00 90,7 246,95 98,50

11. Povrće 250,00 0,00 0 1.679,69 0,00 0,00 0,0012. Kukuruzna silaža 0,00 0,00 0,00 1.500,00 0,00 0,00 0,0013. Novi zasadi voćnjaka 0,00 19.700,00 32.240,00 0,00 0,00 163,65 0,00

UKUPNO 1.438.173,94 1.811.784,02 2.130.242,81 2.001.675,25 125,97 117,57 93,96

Iz navedenih podataka može se vidjeti da je kod skoro svih vidova proizvodnji u periodu od2008. do 2010. godine došlo do kontinuiranog uvećanja izdvajanja novčanih sredstava zapodršku u poljoprivredi, što je odraz uvećanja obima proizvodnje svih vidova poljoprivrednedjelatnosti. Međutim, u 2011. godini došlo je do smanjenja realizovanih federalnih novčanihpodrški u onim vidovima primarne poljoprivredne proizvodnje za koje je bio potreban računkao dokaz o prodaji ostvarenih poljoprivrednih proizvoda. Ovo ne znači da je došlo dosmanjenja obima poljoprivredne proizvodnje, čak naprotiv, obim poljoprivredne proizvodnjeje povećan. Iz gore navedenih razloga kao i zbog nepovoljnih vremenskih prilika za pojedine

¸

18

vrste poljoprivredne proizvodnje kao što je pčelarstvo, zbog kojih se nisu mogli zadovoljitipropisani kriteriji vezano za minimalni obim proizvodnje, poljoprivredni proizvođači nisumogli ostvariti pravo na novčani podsticaj.

IV EFEKTI PODSTICAJA NA POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU

Ratna i poratna dešavanja ostavila su duboke negativne tragove u sektorupoljoprivredne proizvodnje. Ti negativni tragovi se očituju kroz: višegodišnje tehnološkozaostajanje za svijetom, materijalne gubitke u stočarskoj proizvodnji, poljoprivrednojmehanizaciji i prerađivačkim kapacitetima, pokidane trgovinske veze i gubitak tržišta,nestanak velikih radnih organizacija i stručnih institucija nositelja proizvodnje i razvojanovih tehnologija, devastacija poljoprivrednih zemljišta i masovno napuštanje ruralnihpodručja.

Ulaganja u poljoprivredu neposredno nakon rata karakterišu se nizom polovičnih inesistemskih mjera u rekonstrukciji farmi, nabavci stočnog fonda i osnovne poljoprivrednemehanizacije čime je poljoprivrednom sektoru nadoknađeno samo 20 % ratom uništenog, apodrška u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji bila je minimalna i imala je socijalnikarakter. Iz tog razloga bio je prisutan trend pada poljoprivredne proizvodnje u svimoblastima.Od 2004. godine počinje se intenzivnije i sistemski raditi na prevazilaženju nastale situacije upoljoprivredi donošenjem zakonskih i podzakonskih propisa iz oblasti novčanih podrški nanivou Federacije i kantona, čime se zaustavlja trend opadanja poljoprivredne proizvodnje ipostiže se njeno oporavljanje i postepeni rast.

Ekonomska kriza koja je okarakterisala 2009., 2010. i 2011. godinu, negativno se odrazila i napoljoprivrednu proizvodnju. Međutim i pored navedene krize, analizom podataka oostvarenim proizvodnjama i realiziranim podsticajima u proteklom periodu, može sekonstatovati povećanje proizvodnje kod određenih vrsta poljoprivrede, ali takođe i blagi padodređenih proizvodnji. Smatramo da je pad obima proizvodnje znatno ublažen, zahvaljujućinovčanim podsticajima.

U nastavku je data analiza kretanja obima nekih od podsticanih proizvodnji.

ANIMALNA PROIZVODNJA

U strukturi poljoprivredne proizvodnje u ruralnom dijelu stočarstvo je zastupljeno sa 90 %kod poljoprivrednih gazdinstava na području Kantona Sarajevo. Ovo je naročito značajno i saaspekta zapošljavanja stanovništva ruralnih područja, jer u toku cijele godine zapošljavaradnu snagu. Takođe, oko 90% biljne proizvodnje direktno se oslanja na stočarsku proizvod-nju i najveći dio prehrambrene industrije u Kantonu vezan je direktno za stočarstvo kroz ko-rištenje sirovina iz stočarstva kao što su mlijeko i živa stoka.

Upoređivanjem brojnog stanja stoke u predhodnih nekoliko godina vidljivo je da sepovećalo brojno stanje stoke: goveda, ovaca, košnica pčela, a naročito peradi čije sebrojno stanje povećalo 2,5 puta. Analizirajući vremenski period od kada je počelo

¸

19

povećanje brojnog stanja stočnog fonda može se slobodno reći da je to period od kada su kan-toni i Federacija BiH počeli značajnije da podstiču poljoprivrednu proizvodnju.

1. Proizvodnja mesa (tov junadi itov piladi)

Proizvodnja svježeg goveđeg i pilećeg mesa u Kantonu Sarajevo je jedna odnajorganizovanijih poljoprivrednih proizvodnji koja se obavlja u namjenskimobjektima opremljenim za te vrste proizvodnji.

Tov piladi i tov junadi su proizvodnje koje su možda najviše ovisne o podsticajnimmjerama. Naime, poljoprivrednici neznatan dio sirovina za proizvodnju obezbjeđuju navlastitoj farmi, što znači da su isti prinuđeni kupovati sirovine sa drugih područja bezdugoročno definisane nabavne cijene. Imajući u vidu da je došlo do znatnog povećanja cijenekabaste krme kao i koncentrata, sigurno je da će u narednom periodu biti teško proizvestikonkurentan proizvod bez adekvatne podrške. Iz tog razloga sigurno je da proizvodnje pilećegi junećeg mesa na području Kantona Sarajevo, bez podsticajnih mjera, neće ni biti u ovomobimu.

U narednom periodu podsticajne mjere bi se trebale bazirati na stimulisanju poljoprivrednihproizvođača da usmjeravaju mušku telad za tov, a žensku telad usmjeravati na uzgojpriplodnih junica, iz razloga što muška telad prilikom tova imaju veći prirast tjelesne težineod ženskih teladi.

Iz tabele 8. može se vidjeti da je tov junadi na području Kantona Sarajevo u predhodnečetiri godine konstantno bio u porastu sa tendencijom daljeg rasta ukoliko se nastavi sadaljnim novčanim podsticanjem ove proizvodnje.

U 2011. godini dostignuta je proizvodnja od 1 258 utovljenih grla junadi što iznosi 629 tonajunećeg mesa. Međutim, navedeni obim proizvodnje je nedovoljan da bi se zadovoljilepotrebe stanovništva Kantona Sarajevo za ovim proizvodom.

¸

20

Grafikon 3. Grafički prikaz proizvodnje goveđeg mesa

I proizvodnja pilećeg mesa u posljednjem periodu imala je veliki iskorak. Međutim, iztabele 8. kao i iz grafičkog prikaza može se vidjeti da je u 2009. godini došlo dostagnacije pa čak i do malog pada proizvodnje u odnosu na prethodnu godinu. Niz jeproblema koji se negativno odražavaju na ovu proizvodnju, a posebno ističemo:

- nelojalnu konkurenciju,- smanjen iznos podsticaja za ovaj vid proizvodnje.

I pored navedenih problema već u 2010. godini proizvodnja pilećeg mesa počinje polako daraste, a u 2011. godini došlo je do značajnijeg uvećanja ove proizvodnje, tako da su se podsti-cajne mjere najpozitivnije odrazile na ovu proizvodnju.

¸

21

Grafikon 4 .Grafički prikaz obima proizvodnje pilećeg mesa

Uopćeno govoreći, podsticajne mjere su imale pozitivan efekat na ove dvije proizvodnje.Mišljenja smo da se i u narednom dugoročnom periodu treba nastaviti sa podsticanjemovih proizvodnji jer se time indirektno podstiče i bolji standard stanovništva kao injihovo zdravlje. Obzirom da se proizvodnjom goveđeg i pilećeg mesa pretežno bavespecijalizirane farme koje su registrovane, indirektno poboljšanje standarda ogleda se krozzapošljavanje ljudi na tim farmama kao i kroz punjenje budžeta i penzionog fonda.Podsticanjem domaće proizvodnje mesa indirektno se podstiče zdravlje ljudi, jer našiproizvođači proizvode zdravo i kvalitetno meso. Kupovinom mesa i mesnih prerađevina oddomaćih proizvođača stanovništvo konzumira zdravu hranu, za razliku od uvezenog mesasumnjivog kvaliteta.

2. Proizvodnja mlijeka

Proizvodnja mlijeka je strateška grana poljoprivrede kako za Kanton Sarajevo tako i zaFederaciju BiH, te zato program podsticajnih mjera ove proizvodnje ima jedankontinuitet koji se treba nastaviti i u narednom periodu. Proizvodnja mlijeka se u 2011.godini podsticala na području Kantona Sarajevo sa 0,13 KM/litru mlijeka i još sa 0,16KM/litri mlijeka sa Federalnim podsticajem.

U tabeli 8. prikazan je obim proizvodnje svježeg kravljeg mlijeka u predhodne četiri godinekoji je dobijen na osnovu pokazatelja o isplaćenim novčanim sredstvima na ime podsticaja teproizvodnje.

¸

22

Grafikon 5. Grafički prikaz obima ostvarene proizvodnje mlijeka

Kao što se vidi iz tabele 8. i grafikona 5. u 2009. godini dostignuta je proizvodnja mlijeka od6 145 948 litara, da bi u 2010. godini imala blagi pad na 6 113 227 litara, a u 2011. godiniproizvodnja mlijeka je pala na svega 5 313 585 litara što je manje od proizvodnje ostvarene u2008. godini.Ako se uporede pokazatelji o broju mliječnih grla kroz period od 2008. do 2011. godinevidjet će se da se broj mliječnih grla stalno povećavao. Istina to povećanje je simbolično,ali ipak ima tendenciju stalnog rasta.

Zato se postavlja pitanje zbog čega je došlo do opadanja proizvodnje mlijeka kad se povećavabroj mliječnih grla?Za ovakvo stanje u proizvodnji mlijeka postoji više razloga.

Prema saznanjima do kojih se došlo prilikom rada na terenu sa poljoprivrednimproizvođačima, jedan od glavnih razloga pada proizvodnje mlijeka je taj što otkup i preradamlijeka u ruralnim područjima nisu sinhronizovani sa proizvodnjom, te velika količinamlijeka ostaje neotkupljena, a i za ono mlijeko koje je otkupljeno poljoprivrednici ne mogu danaplate svoja potraživanja. To je glavni razlog što poljoprivredni proizvođači ne žele i nesmiju znatnije povećati broj muznih krava čime bi mogli doprinijeti znatnom povećanjuproizvodnje mlijeka. Time, postojeći mljekarski kapaciteti locirani u industrijskoj zoni ostajunedovoljno iskorišteni.

Na području Kantona Sarajevo otkup mlijeka iz ruralnih krajeva vrše registrovani otkupljivačisvježeg kravljeg mlijeka: ZZ „Tarčin“, ZON „Kooperant“, PZ „Agrar“, „Milkos“ DD, „SA-YACOM“ d.o.o., „Agromilk“ d.o.o., „Canpu“ d.o.o.

ZZ „Centar“ je krajem 2010. godine prestala sa radom, a ona je takođe okupljala znatan brojpoljoprivrednih proizvođača. Njenim gašenjem prestao je i otkup mlijeka sa područja koje je

¸

23

pokrivala.

Izuzev mljekare „Milkos“, koja je na pojedinim ruralnim područjima Kantona organizovalasabirne mreže za otkup kravljeg mlijeka, ostali otkupljivači mlijeka nemaju interesa za takvaulaganja.

Pored toga što za otkupljeno mlijeko poljoprivredni proizvođači duže vrijeme čekaju sanaplatom i otkupna cijena svježeg mlijeka je prilično niska, što je drugi bitan razlog zasmanjenje proizvodnje mlijeka.

Treći, ali ne manje bitan, razlog pada proizvodnje svježeg mlijeka je taj što je u 2011. godinidošlo do znatnog povećanja cijene stočnih koncetrata što je uticalo na ishranu mliječnih grla.Naime, poljoprivredni proizvođači nisu bili u mogućnosti za svoja mliječna grla obezbijeditioptimalne obroke obogaćene koncetrovanom hranom koja pospješuje mliječnost, odnosnoznatan dio obroka je zamijenjen kabastom hranom. Iz tog razloga se smanjila i proizvodnjamlijeka po jednom grlu što je u konačnici dovelo do smanjenja ukupne proizvodnje mlijeka.

Kao što je već ranije navedeno, prezentirani podaci o kretanju proizvodnje mlijeka se odnosena one količine koje su otkupljene i za koje je ostvaren novčani podsticaj, jer za proizvođačemlijeka zahtjev na novčani podsticaj podnose registrovani otkupljivači koji su gore navedeni.Odnosno, ovdje su navedeni podaci o proizvodnji onih količina mlijeka koje su prodate natržištu putem otkupa. Ovdje nisu prikazene one količine koje poljoprivredni proizvođačiprodaju na slobodnom tržištu, kao ni one količine koje se koriste u domaćinstvu.

Iz tog razloga se može zaključiti da proizvodnja mlijeka, u globalu, nije značajnijeopala. Mišljenja smo da, ukoliko se želi poljoprivrednog proizvođača stimulisati na većutržišno orijentisanu proizvodnju mlijeka, treba nastaviti sa izdvajanjem znatnijihnovčanih sredstava na ime podsticaja kako poljoprivrednika tako i otkupljivača mlijeka,tim prije što je mlijeko strateška proizvodnja i osnova reprodukcije u govedarstvu.Razvojne aktivnosti treba prvenstveno usmjeriti na razvoj proizvodnje mlijeka kodpoljoprivrednih domaćinstava koja raspolažu odgovarajućim resursima i uslovima zaorganizovanje proizvodnje mlijeka farmskog tipa i takva domaćinstva trebaju bitidugoročno sistemski podržavana.

3. Uzgoj priplodnih junica

Proizvodnja priplodnog podmlatka (junica) u 2011. godini je stimulisana kako kantonalnimtako i federalnim novčanim podsticajima.

Na osnovu podataka o obimu proizvodnje priplodnih junica u periodu od 2008. do 2011.godine datih u tabeli 8. dat je i grafički prikaz kretanja obima navedene proizvodnje.

¸

24

Grafikon 6. Grafički prikaz obima ostvarene proizvodnje priplodnih junica

Iz grafičkog prikaza proizvodnje priplodnih junica može se jasno vidjeti da je i kod oveproizvodnje došlo do pada i ima tendenciju stalnog opadanja ukoliko se ova proizvodnja nebude značajnije podsticala i ukoliko ne bude selekcijskog odabira roditeljskih parova.

Razloga za pad obima ove proizvodnje ima više, a najznačajniji je taj što je za uzgojpriplodnih junica potreban duži vremenski period (oko dvije i po godine) da bi se od ženskogteleta uzgojilo odraslo grlo koje će biti uključeno u proizvodnju mlijeka i novog rasplodnogpodmlatka. Uzgoj priplodnih junica iziskuje znatna novčana ulaganja, a u periodu uzgojapoljoprivredni proizvođač nema nikakve dobiti. Podsticajna sredstva su do sada davana pogrlu što znači da poljoprivredni proizvođač u periodu od godinu i po dana nema nikakvihpodsticajnih sredstava sve do momenta kada junica postane mliječno grlo tj. ne počne saproizvodnjom za koju je i namjenjena.

Iz ovih razloga, a prema izjavama samih poljoprivrednih proizvođača, poljoprivrednicima jeisplatnije da kupe novo mliječno grlo koje će odmah biti uključeno u proizvodnju odakle ćeimati dobit, a i za držanje mliječnih grla dobit će podsticajna sredstva, nego da uzgoje novomliječno grlo.

U ruralnim dijelovima Kantona prisutno je šarenilo pasmina kod uzgoja priplodnih junica.Najčešće su to junice koje su dobijene križanjem, odnosno vještačkom oplodnjom krava našedomaće pasmine sjemenom holštajnske i simentalske pasmine, rjeđe montafonske pasmine, asve u cilju poboljšanja mliječnih i tovnih osobina potomaka. Međutim, u narednoj generaciji,tj. kod drugog osjemenjavanja, često se dešava da se priplodno grlo osjemini sjemenomsasvim druge pasmine, tako da se gube proizvodne osobine koje su već postignute. Ovdje seželi reći da se poljoprivredni proizvođači moraju dodatno stimulisati na farmski tip uzgoja satržišnom orjentacijom sa uređenim matičnim knjigovodstvom i sa strogim provođenjemselekcije u pravcu stvaranja grla izrazite mliječnosti ili izrazite tovnosti čime bi se u globalu

¸

25

popravio kvalitet cjelokupnog stočnog fonda.

4. Uzgoj ovaca

Na poručju Kantona Sarajevo ovčarstvo je najznačajniji oblik iskorištavanja prirodnihresursa-pašnjaka i kao takvo je uslov za demografsku pokrivenost značajnog dijelaKantona. Mogućnost za razvoj ovčarstva leži u velikim površinama planinskih pašnjakaBjelašnice i Treskavice i njihovih padinskih dijelova.

Na osnovu podataka datih u tabeli 8. dat je grafički prikaz kretanja obima proizvodnje u peri-odu od 2008. do 2011. godine.

Grafikon 7. Grafički prikaz obima ostvarene proizvodnje-držanje ovaca

Prema podacima koji su prezentovani u tabeli 8. i grafikonu 7. može se jasno vidjeti daje obim ostvarene proizvodnje u ovčarstvu u 2011. godini najveći u odnosu na pred-hodne tri godine, odnosno brojčano stanje ovaca je u stalnom porastu od 2009. godine.Ovo je posebno značajno iz razloga što znamo da je u 2009. godini na području KantonaSarajevo zbog bruceloze broj ovaca duplo umanjen. Zato ohrabruje činjenica da seovčarstvo oporavilo od pretrpljene štete i prema pokazateljima sa terena, ima tendencijudaljnjeg rasta.

Ovako brzom oporavku ovčarske proizvodnje u relativno kratkom periodu (od dvije godine) uvelikoj mjeri su dosta doprinijeli novčani podsticaji zahvaljujući kojim su poljoprivrednicimogli da kupe nova osnovna stada.

Ovčarstvo se pokazalo otpornim na sve probleme koji prate ovu proizvodnju kao što su: neor-ganizovanost proizvođača, izostanak stručne podrške proizvođačima, nedostatak infrastruk-ture za bavljenje ovom granom stočarstva, skupa veterinarsko-zdravstvena zaštita za ruralni

¸

26

dio, nemogućnost izvoza jagnjadi zbog nedostatka institucionalne podrške, slab pasminskisastav ovaca, neorganizovan otkup ovčarskih proizvoda.

Razvoj ovčarske proizvodnje u Kantonu Sarajevo nije ograničen resursima poljoprivrednogzemljišta pošto je najveći dio ruralnog prostora Kantona pogodan za poluintezivan i ekstenzi-van način držanja ovaca.

U 2011. godini 303 domaćinstava iz ruralnih područja Kantona je ostvarilo pravo na novčanipodsticaj za uzgoj i držanje ovaca što ukazuje na činjenicu da se kompletne porodice vraćajuu ova područja kao i na to da su svi članovi domaćinstva zaposleni u ovoj proizvodnji. Podsti-canjem i unapređivanjem ove proizvodnje poboljšava se demografska slika ovih područja, aukupan broj nezaposlenog stanovništva se smanjuje.

Sadašnja proizvodnja ovčijih proizvoda (meso, vuna, mlijeko, sir) je veoma niska, te nezado-voljena potražnja za ovčijim proizvodima iskazuje značajne potrebe za dalja uvećanja oveproizvodnje. Značajnije uvećanje ove proizvodnje, po našem mišljenju, neće biti moguće ost-variti bez još veće potpore od strane nadležnih institucija Kantona i Federacije BiH.

BILJNA PROIZVODNJA

Od raspoložive zemljišne površine na području Kantona Sarajevo koja je pogodna za sjetvuratarskih kultura prednjače općine Ilijaš, Hadžići i Ilidža. Ovo su općine koje po svojoj kon-figuraciji terena imaju i najbolje preduslove za ratarsku proizvodnju u smislu primjenepoljoprivredne mehanizacije čime se postiže bolja produktivnost i veći prinosi po jedinicipovršine.

Međutim, iste općine imaju i najviše neobrađenog zemljišta. Glavni razlog za ovo je velikarascjepkanost parcela. Tako npr. u općini Hadžići imamo situaciju da se površine parcelakreću od 0,2 do 0,6 ha, a vrlo rijetke su parcele koje imaju površinu veću od jednog hektara,što otežava primjenu mehanizacije čime se osigurava izdašnija proizvodnja i veći ekonomskiefekat.

Međutim i pored navedenih problema bitno je napomenuti da je značajnije pokretanje ratarskeproizvodnje inicirano novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

1. Proizvodnja merkantilnih žitarica

Analizirajući visinu izdvojenih novčanih sredstava kroz podsticajne mjere KantonaSarajevo dolazi se do podatka da su merkantilne žitarice u 2011. godini zasijane napovršini od 721,38 hektara što je za 23,31 ha, odnosno za 3,2 % manje u odnosu na pred-hodnu godinu.

Od zasijanih žitarica heljda se našla na vrhu ljestvice tako da je u 2011. godini bila zasijana napovršini od 493,42 hektara što iznosi 68,4 % ukupne zasijane površine pod merkantilnim ži-taricama. Merkantilne žitarice pšenica, ječam, kukuruz, raž i zob su zasijane na površini od

¸

27

227,96 hektara što iznosi 31,6 % ukupne zasijane površine.

Malo učešće žitarica i kukuruza u ukupnoj sjetvi je razumljivo zbog toga što Kanton nema po-voljne prirodne uslove za gajenje žitarica, odnosno ne raspolaže resursima i klimatskimuslovima za organiziranje konvencionalne proizvodnje ovih poljoprivrednih kultura. Ekonom-ski efekti nisu posebno značajni jer se ostvaruju niski prinosi na malim površinama, odnosnocca. 3-3,5 tone hljebnih žita i 1 tona heljde po hektaru.

Grafikon 8. Grafički prikaz obima proizvodnje žitarica

Iz grafičkog prikaza kretanja obima proizvodnje žitarica u periodu od četiri godinemože se vidjeti da je proizvodnja kontinuirano rasla sve do 2011. godine kada se bilježimali pad proizvodnje. Razlog za ovakvo stanje vidimo prvenstveno u nedostatku sistem-skog rješenja otkupa i plasmana proizvedenih žitarica kao i u povećanoj cijeni sjemen-skog materijala, zaštitnih sredstava i đubriva.

Iako Kanton Sarajevo ne raspolaže povoljnim prirodnim uslovima za proizvodnju žitaricaipak se može reći da i oni resursi kojim raspolaže nisu u dovoljnoj mjeri iskorišteni s obziromna potrebe Kantona, posebno za hljebnim žitima. Ovdje se mora napomenuti da je heljda ži-tarica koja donedavno nije uopšte bila zastupljena u ratarskoj proizvodnji. Slobodno se možereći da je program podsticajnih mjera najviše doprinio opredjeljenju poljoprivrednika da nasvojim imanjima krenu sa sjetvom ove kulture. Međutim, zbog nemogućnosti sigurnog plas-mana proizvedenih količina postoji bojazan se da će i kod ove kulture doći do stagnacije uproizvodnji, pa čak i do njenog opadanja, kao što je slučaj i kod ostalih žitarica.

2.Proizvodnja merkantilnog krompira

¸

28

Grafikon 9. Grafički prikaz zasijane površine merkantilnim krompirom

I kod proizvodnje merkantilnog krompira vidi se da proizvodnja u 2011. godini stagnira,odnosno došlo je do malog smanjenja obima proizvodnje u odnosu na predhodnu godinu.Naime, u 2011. godini zasijano ja za 2,23 ha manje poljoprivrednih površina merkantilnimkrompirom u odnosu na 2010. godinu, odnosno proizvodnja se smanjila za 1,64 %. Kao što jeslučaj kod proizvodnje markantilnih žitarica i kod ove proizvodnje postoji tendencija daljegsmanjenja, a razlozi za smanjenje obima proizvodnje su isti kao i kod proizvodnje žitarica.Ovdje se treba napomenuti da je u 2011. godini znatno smanjen iznos novčanog podsticaja pojedinici površine za proizvodnju krompira što je obzirom na velika početna ulaganja inemogućnost plasmana, dodatni faktor u nemotivisanosti poljoprivrednih proizvođača za ovuproizvodnju.

Međutim, mišljenja smo da proizvodnji krompira treba posvetiti posebnu pažnju, jer jeova proizvodnja sa stanovišta raspoloživih prirodnih resursa i potreba tržišta opravdanai treba je unapređivati i podsticati u narednom periodu.

Dakle, obezbjeđenjem sigurnog plasmana sa definisanjem cijene i nastavkom podsticanjaratarske proizvodnje može se postići veća proizvodnja u ovoj oblasti, a poljoprivrednici biimali jasniju sliku o izvjesnosti i ekonomskoj opravdanosti pokretanja proizvodnje.

3. Voćarstvo (zasnivanje novih zasada i održavanje starih zasada voćnjaka)

U strukruri poljoprivrednog zemljišta voćnjaci zauzimaju 7,5 % od ukupnih poljoprivrednihpovršina i uglavnom su to voćnjaci: kruške, jabuke i šljive.Većinu voćarske proizvodnje na našem Kantonu karakterišu: niski prinosi, klasični uzgojnioblici sa dominacijom krošnjastih vrsta voća, ekstenzivna proizvodnja sa starim zasadima raz-maka sadnje 5 X 5 metara uglavnom u okviru okućnica, prevaziđen sortiment, nizak nivo agro

¸

29

i pomotehnike te nedostatak mehanizacije.

Međutim, ohrabruje činjenica da se od 2004. godine povećava broj proizvođača koji su orijen-tisani na intenzivan vid proizvodnje sa novijim uzgojnim oblicima i savremenim sortimentom.

Grafikon 10. Grafički prikaz obima proizvodnje zasnivanja i održavanja voćnjaka

Iz grafičkog prikaza vidi se da je u 2009. godini bilo najviše poljoprivrednog zemljišta podvoćnjacima. Ako se uporedeo pokazatelji o površini pod starim nasadom voća u periodu oddruge do pete godine sa pokazateljima o novom zasadu voća, a koji su urađeni na osnovu is-plaćenih sredstava na ime podsticaj, može se vidjeti da se postepeno povećava površina podnovim zasadima voća koji su savremeni i gdje se primjenjuje savremena agro i pomotehnika.Tako je u 2009. godini pod novim zasadom bilo 5,84 ha, 2010. god. 5,21 ha, a 2011. god. 7,06ha. Istovremeno, površine pod starim zasadom voća su se smanjivale tako da je u 2009. go-dini bilo 29,05 ha, 2010. godine 25,54 ha, a 2011. godine 24,81 ha. Iako se postigao značajanuspjeh u voćarskoj proizvodnji, imajući u vidu da su voćnjaci bili potpuno uništeni u ratu,ipak ove površine pod voćnjacima ni blizu ne mogu zadovoljiti potrebe Kantona.

Niz je negativnih faktora koji opterećuju voćarsku proizvodnju zbog kojih se poljoprivrednicislabo opredjeljuju za podizanje voćnjaka, a ovdje su nabrojani samo neki: velika ulaganja upokretanje proizvodnje, relativno dug vremenski period od zasnivanja voćnjaka do početkaproizvodnje, nedostatak rasladnih i prerađivačkih kapaciteta, neorganizovan otkup, nelojalnakonkurencija. I pored ovih negativnih faktora na području Kantona postoji desetakpoljoprivrednih gazdinstava koja su se opredijelili za intenzivan način proizvodnje voća.

Uzgojni uslovi i raspoloživi zemljišni resursi Kantona Sarajevo pružaju povoljne uvjete zarazvoj određenih vidova proizvodnje jagodastog voća prvenstveno jagode, maline, kupine kaoi nekih vrsta borovnice. Pojedini dijelovi Kantona, kao što su općine Ilijaš, Trnovo i Hadžići,imaju izuzetno povoljne uslove za plantažni način uzgoja jagodastog voća, ali takve plantažene postoje. Proizvodnja jagodastog voća uglavnom je zastupljena kao dopunskapoljoprivredna djelatnost na imanjima poljoprivrednih gazdinstava sa ograničenim resursimapoljoprivrednog zemljišta. Ove proizvodnje na relativno malom prostoru mogu dati značajneprihode poljoprivrednom gazdinstvu jer postoji značajno tržište za njihov plasman. Zato jepotrebno uspostaviti rashladno-distributivne centre za voće koji bi omogućili pripremu,

¸

30

doradu, pakovanje i čuvanje voća do plasmana na tržište. Jedino je kompanija „Klas“izgradila takav centar, pokrenula projekat proizvodnje maline i obezbijedila tržište tako da jeod jagodičastog voća proizvodnja maline najzastupljenija kod poljoprivrednih gazdinstava napodručju našeg Kantona.

Može se slobodno reći da su podsticajne mjere uveliko doprinijele da se poljoprivredniproizvođači počnu masovnije baviti proizvodnjom voća. Od početka implementacijepodsticaja nastala su poljoprivredna gazdinstava koja su zasnovala voćnjake nanekoliko hektara i koji su u okviru svog gazdinstva izgradili i prerađivačke kapacitetekoji zapošljavaju znatan broj radne snage. Zato je neophodno dalje nastaviti sapodrškom voćarskoj proizvodnji, prije svega kroz podršku zasnivanja novih zasadavoća kako bi se oformili voćnjaci sa plodonosnijim sortama voća. Takođe, potreban jedodatni stimulans voćarskoj proizvodnji kroz podsticanje proizvodnje po kilogramuprinosa čime bi poljoprivredni proizvođači bili stimulisani na intenziviranje proizvodnjesa primjenom savremene agro i pomo-tehnike.

KAPITALNA ULAGANJA-INVESTICIJE U POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA

U 2007. godini po prvi put su u Odluku o novčanim podsticajima uvršteni podsticaji zainvesticije u poljoprivredna gazdinstva, a već 2008. godine ovaj vid podrške uvršten je iu Zakon o novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na područjuKantonu Sarajevo.

Uvrštavanjem prava na novčani podsticaj za investicije u poljoprivredna gazdinstva postigaose pozitivan efekat u poljoprivrednoj proizvodnji. Naime, poljoprivredni proizvođači su bilimotivisani da ulažu u izgradnju objekata za smještaj sitne i krupne stoke, izgradnju kapacitetaza skladištenje, sušenje i hlađenje poljoprivrednih proizvoda i za kupovinu poljoprivrednemehanizacije. To su ulaganja koja ostaju u okviru poljoprivrednog gazdinstva i koja motivišupoljoprivrednog proizvođača da popune izgrađene kapacitete, tj. motivišu ga za nastavakpoljoprivredne proizvodnje.

U tabeli 12. dat je pregled realizovanih podsticaja za 2008., 2009., 2010. i 2011. godinu.

Tabela 12. Pregled realizacije podsticaja u oblasti investicija

INVESTIRANJE UPOLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA

2008.god. 2009.god. 2010.god. 2011.god.

1. Izgradnja objekata 348.922,70 132.060.60 70.759,80 126.935,402. Nabavka steonih junica za

formiranje stada140.000,00 5.000,00 0,00 0,00

3. Nabavka mehanizacije i opreme 254.430,38 166.851,25 240.710,95 164.302,324. Projekti zasnivanja voća 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 745.356,08 303.911,85 311.470,75 291.237,72

¸

31

Grafikon 11. Grafički prikaz investicija u poljoprivredna gazdinstva

Iz navedene tabele 12. i grafikona 11. može se vidjeti da je najviše novčanih sredstava naime podsticanja investicija u poljoprivredna gazdinstva isplaćeno upravo u 2008. godini, kadaje ovaj vid podsticaja i uvršten u Zakon. S obzirom na visinu isplaćenih novčanih sredstavabilo bi za očekivati da je u toj godini izgrađeno najviše objekata i kupljeno najvišemehanizacije i opreme.

Kad se uporede pokazatelji obima kupovine nove mehanizacije i opreme sa pokazateljima sautroška novčanih sredstava kroz period od četiri godine, vidljvo je da visina isplaćenihpodsticajnih sredstava, bar donekle, prati obim kupovine mehanizacije i opreme. I ovdje imamalih oscilacija u zavisnosti od vrste mehanizovanog sredstva, njegove vrijednosti iposkupljenja, ali je bitno naglasiti da se visina podsticaja po jedinici mjere nije mjenjala od2008. godine, tj. uvijek je iznosila 20% od cijene kupljenog novog mehanizovanog sredstva.

Grafikon 12. Grafički prikaz obima po vrsti investicija u poljoprivrednoj proizvodnji

¸

32

Međutim, kada se uporedi visina izdvojenih novčanih sredstava na ime podsticanja izgradnjeobjekata sa obimom izgradnje istih u periodu od 2008. do 2011. godine može se vidjeti da jenajviše novčanih sredstava isplaćeno u 2008. godini, ali nije izgrađeno i najviše kvadratakorisne površine objekata. Ovo je iz razloga što je u 2008. godini i podsticaj po jedinicipovršine bio najveći, a kasnije se smanjivao.

Iz podataka u tabeli 8. kao i iz grafičkog prikaza obima izgradnje objekata može se vidjeti daje u 2009. i 2010. godini došlo do znatnog smanjenja obima izgradnje. Jedan od razlogaovakvog stanja je negativna refleksija globalne ekonomske krize na poljoprivrednuproizvodnju koja je posebno došla do izražaja u 2009. godini. Pored naprijed navedenog,Odlukom o utrošku sredstava za podsticaje u poljoprivredi za 2010. godinu nisu bilapredviđena novčana sredstva za podsticanje izgradnje objekata za skladištenje, sušenje ihlađenje poljoprivrednih proizvoda tako da u toj godini nije ni bilo izgradnje ovakvihobjekata. Već u 2011. godini, kada su sredstva za tu namjenu predviđena, poljoprivredniproizvođači se smjelije odlučuju na izgradnju objekata za skladištenje, sušenje i hlađenjepoljoprivrednih proizvoda u okviru poljoprivrednog gazdinstva tako da od ukupne površinepod novoizgrađenim objektima, koja iznosi 2 115,59 m2, na ove objekte otpada oko 43,5%.

Dakle, poljoprivredni objekti i poljoprivredna mehanizacija su jedan od osnovnihpreduslova konvencionalne poljoprivredne proizvodnje i dobrih prinosa po jedinicipovršine. Zato i nadalje treba nastaviti sa još većim podsticanjem poljoprivrednihproizvođača da investiraju u svoja gazdinstva kako bi povećali proizvodnju i koliko-toliko zadovoljili potrebe tržišta.

¸

33

V ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE

Ako se sveobuhvatno posmatra stanje poljoprivredne proizvodnje na području Kantona, možese reći da je u proteklom periodu primjena Zakona o novčanim podsticajima u primarnojpoljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo dala jedan snažan impulsprimarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo. Posebno pozitivanodraz ovog Zakona ogleda se u :

-obezbjeđenju hrane na području Kantona Sarajevo, -korištenju poljoprivrednih resursa u većem obimu, -obezbjeđenju znatnog dijela sirovina za domaću prerađivačku industriju, -povećanju zapošljavanja u sektoru poljoprivrede, -povećanju tržišnosti poljoprivredne proizvodnje,

-otvaranju poljoprivrednih razvojnih procesa koji dovode do uvećanja proizvodnih jedinica, -povećanom učešću sektora poljoprivrede u ukupnom nacionalnom dohodku.

Svjetska ekonomska kriza, koja je zahvatila i našu zemlju, negativno se odrazila i na sektorpoljoprivrede. Posebno ako se tome doda i činjenica da je zbog smanjenja budžetskihsredstva kontinuirano dolazilo i do smanjenja iznosa novčanih sredstava namijenjenih zapodsticanje primarne poljoprivredne proizvodnje. To je neminovno nametnulo potrebusmanjenja iznosa podsticaja po jedinici proizvoda, što zajedno sa drugim nepovoljnimfaktorima, dovodi do toga da poljoprivredni proizvođači posluju u nepovoljnijim uslovima,teško proizvodeći tržišno konkurentan proizvod. Tako je određeni broj poljoprivrednika gubiomotivisanost za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom. Međutim, sveobuhvatnoposmatrajući stanje poljoprivrede, može se zaključiti da je došlo do određenih pozitivnihdešavanja tako što je došlo do stvaranja „ozbiljnijih“ poljoprivrednih proizvođača sa relativnoobimnijom poljoprivrednom proizvodnjom. Sve je manje onih koji se poljoprivrednomproizvodnjom bave kao sporednom djelatnošću, jer su shvatili da na takav način proizvodnjene mogu izdržati tržišnu konkurenciju.

Rezimirajući efekat podsticajnih mjera na cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju može seslobodno reći da je kod određenih proizvodnji zabilježen kontinuirani rast kao npr. kodproizvodnje goveđeg i pilećeg mesa, uzgoja ovaca i proizvodnje krompira. To su oneproizvodnje za koje Kanton Sarajevo ima i najbolje prirodne predispozicije za razvoj, dokodređene proizvodnje zadržavaju isti nivo proizvodnje ili čak opadaju.

Međutim, cilj Kantona Sarajevo, Federacije pa i Bosne i Hercegovine je da se stvorepreduslovi za efikasniju poljoprivrednu proizvodnju koja će zadovoljiti domaće tržište kao istvoriti viškove za izvoz. To znači da se moraju povećati napori da se i obim ostalihpoljoprivrednih proizvodnji poveća, posebno zbog toga što se u cilju priprema za procesintegracije u EU i pristup svjetskoj trgovinskoj organizaciji mora izvršiti harmonizacijapolitika i legislative sa evropskim standardima i procedurama.

Da bi se ovo postiglo potrebno je u cjelosti sprovesti mjere poljoprivredne politike koje sedonose na državnom, federalnom, kantonalnom i općinskom nivou sinhronizovano.Onemoraju biti međusobno usklađene i moraju se provoditi prema principima neutralnosti iravnopravnosti, a odnose se na mjere tržišno-cjenovne politike, strukturne politike, zemljišne

¸

34

politike i novčanih podrški u poljoprivredi.

U cilju harmonizacije poljoprivredne politike i usklađivanja sa federalnim Zakonom onovčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Kanton Sarajevo je u januaru 2012.godine donio novi Zakon o novčanim podsticajima. Nadamo se da će i ovaj Zakon bitigenerator razvoja poljoprivrede na području Kantona Sarajevo.

O B R A Z L O Ž E N J E

PRAVNI OSNOV

Pravni osnov za donošenje ovog zaključka sadržan je u čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi KantonaSarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 24/03 – Prečišćeni tekst) i članu 34. stav 2.Zakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo ("Službene novineKantona Sarajevo", broj 1/12).

RAZLOZI ZA DONOŠENJE

Zakon o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo ("Službenenovine Kantona Sarajevo", broj 1/12) stupio je na snagu 17.01.2012. godine. Članom 34. stavom 2.navedenog Zakona utvrđena je obaveza Vlade Kantona Sarajevo da Skupštini Kantona Sarajevodostavi informaciju o realizaciji novčanih sredstava za novčane podsticaje za prethodnu godinu.

Programom rada Vlade Kantona Sarajevo, za 2012. godinu, planirano je razmatranjeInformacije o provođenju Zakona o novčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnjina području Kantona Sarajevo u 2011. godini.

U 2011. godini ostvarenje prava na novčani podsticaj provođeno je na osnovu Zakona onovčanim podsticajima u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području Kantona Sarajevo("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 9/08) koji je prestao da važi stupanjem na snagu novogZakona. Obzirom da je u 2011. godini primjenjivan Zakon iz 2008. godine ovo je Informacija oprovođenju tog Zakona.

Osnovna svrha donošenja starog Zakona bila je da stvori zakonski okvir, a time obezbijedisigurnost primarnih poljoprivrednih proizvođača u novčane podsticaje za njihove realiziraneproizvodnje.

Zakonom iz 2008. godine utvrđene su oblasti poljoprivrede, pojedini vidovi poljoprivredneproizvodnje, te propisana metodologija za realizaciju novčanih podsticaja u primarnoj poljoprivrednojproizvodnji. Značajna odredba navedenog Zakona je da su predviđeni podsticaji za kapitalna ulaganjai investicije u objekte u funkciji poljoprivredne proizvodnje, te podsticaji za nabavku poljoprivrednemehanizacije.

Podsticanje poljoprivredne proizvodnje provođenjem ranijeg Zakona kao i donošenje novogZakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo ("Službene novineKantona Sarajevo", broj 1/12), a koji je usklađen sa federalnim Zakonom o novčanim podrškama upoljoprivredi i ruralnom razvoju ("Službene novine Federacije BiH", broj 42/10) nastoji se održavati ipostepeno povećavati nivo pojedinih poljoprivrednih proizvodnji. Konačan cilj ovih zakona jepostizanje osavremenjavanja i investicionog jačanja poljoprivrednih proizvođača te pomoć pri

¸

35

stvaranju jakih, savremeno opremljenih i tržišno orijentisanih robnih poljoprivrednih proizvođača.

Ovom Informacijom prezentirano je stanje agrara u okviru ukupne socijalno-ekonomskesituacije, zakonski okvir na kantonalnom i federalnom nivou, te dati rezultati o ostvarenojpoljoprivrednoj proizvodnji u 2011. godini, kao i rezultati iz prethodne tri godine radi pregleda stanja.

Prezentirani su podaci u naturalnom i vrijednosnom obliku za ostvarenu proizvodnju, za kojeosnovano možemo reći da su u značajnoj mjeri posljedica primjene kantonalnog i federalnog zakona.

Analitički pregled poljoprivrednih proizvođača koji su ostvarili pravo na novčane podsticaje zapojedine segmente poljoprivredne proizvodnje u 2011. godini, prezentiran je na web straniciMinistarstva privrede (www.ks.gov.ba).

Shodno navedenom predlažemo Vladi Kantona Sarajevo da prihvati predloženu Informaciju ida u skladu sa Programom rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2012. godinu istu dostavi SkupštiniKantona Sarajevo

¸

36

¸

37