Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

KANTON SARAJEVO Vlada

CANTON SARAJEVO Government

Broj: 02-05-25921-4/11 Sarajevo, 29.09.2011. godine

Na osnovu čl. 22. i 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo (”Službene novine Kantona Sarajevo”, broj: 24/03 - Prečišćeni tekst), Vlada Kantona Sarajevo, na 34. sjednici održanoj 29.09.2011. godine, donijela je sljedeći

Z A K LJ U Č A K

1. Prihvata se Izvještaj o provedenim aktivnostima Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo na implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica posttraumatskog stresnog poremećaja na Kantonu Sarajevo za 2010. godinu.

2. Izvještaj iz tačke 1. ovog zaključka se dostavlja Skupštini Kantona Sarajevo na razmatranje

i usvajanje.

3. Zadužuje se Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo i Stručni tim za izradu i implementaciju Programa praćenja prevencije i liječenja demobilisanih boraca i njihovih članova porodica sa područja Kantona Sarajevo da nastavi aktivnosti na realizaciji istog.

P R E M I J E R Fikret Musić Dostaviti: 1. Predsjedavajuća Skupštine Kantona Sarajevo 2. Skupština Kantona Sarajevo 3. Premijer Kantona Sarajevo 4. Ministarstvo zdravstva 5. Javna ustanova Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo

(putem Ministarstva zdravstva) 6. Evidencija 7. A r h i v a

web: http://vlada.ks.gov.ba e-mail: premijer@ks.gov.ba;

Tel: + 387 (0) 33 562-068, 562-070 Fax: + 387 (0) 33 562-211

Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

I Z V J E Š T A J O PROVEDENIM AKTIVNOSTIMA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO

NA IMPLEMENTACIJI PROGRAMA PRAĆENJA, PREVENCIJE I LIJEČENJA DEMOBILISANIH BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA OD POSLJEDICA POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA U KANTONU SARAJEVO U TOKU

2010. GODINE Obrađivač: Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo

Sarajevo, septembar. 2011. godine

O b r a z l o ž e nj e

Pravni osnov za donošenje ovog zaključka sadržan je u članu 22. i članu 24. stav 4. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 24/03 – Prečišćeni tekst ), kojim je utvrđena nadležnost Vlade Kantona Sarajevo za donošenje zaključaka. Pored toga saglasno odredbama člana 11. tačka 7, stim u vezi čl: 8. tačka 4., 11. tačka 1., i 10. tačka 8. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Službene novine Federacije BiH“, broj: 46/10 ), utvrđene su mjere zdravstvene zaštite kategorije demobilisanih boraca i članova njihovih porodica u smislu mjera i aktivnosti za sprječavanje i suzbijanje bolesti i povreda te njihovih posljedica .

Psihološka ratna trauma po svom multidimenzionalnom karakteru poremećaja i reperkusijama koje ima za pojedinca, njegovu porodicu i lokalnu zajednicu, svakako predstavlja ne samo zdravstveni, već i etički, moralni, socijalni i ekonomski problem.

S obzirom na proširenost posttraumatskog stresnog poremećaja a uzevši u obzir specifičnost i vrstu rata, dužinu trajanja, te neposrednost ratnog dešavanja sa ciljem da se utvrdi stopa oboljevanja, te prevalencija imenovan je stručni tim Ministarstva zdravstva koji je pokrenuo aktivnosti na izradi i implementaciji Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od PTSP na Kantonu Sarajevo.

Predlaže se Vladi Kantona Sarajevo da donese zaključak kao u predloženom tekstu.

I Z V J E Š T A J

O PROVEDENIM AKTIVNOSTIMA MINISTARSTVA ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO NA IMPLEMENTACIJI PROGRAMA PRAĆENJA, PREVENCIJE I LIJEČENJA

DEMOBILISANIH BRANILACA I ČLANOVA NJIHOVIH PORODICA OD POSLJEDICA POSTTRAUMATSKOG STRESNOG POREMEĆAJA U KANTONU SARAJEVO U TOKU

2010.GODINE

I UVOD

PTSP (Posttraumatski stresni poremećaj) je vrsta traume izazvan ratnim zbivanjima

koja izaziva teže emocionalne posljedice i ako duže traje može poprimiti hronični tok što može rezultirati težim oštećenjima ličnosti.

PTSP je odgođeni ili produljeni odgovor na stresni događaj, traumu ili ugrožavajuću situaciju koja je izvan uobičajenog ljudskog iskustva. Stresni događaj može biti različite vrste i trajanja ali mora izazvati psihološku traumu.

Psihološka ratna trauma po svom multidimenzionalnom karakteru poremećaja i reperkusijama koje ima za pojedinca, njegovu porodicu i lokalnu zajednicu, svakako predstavlja ne samo zdravstveni, već i etički, moralni, socijalni i ekonomski problem.

Stim u vezi u maju 2007.godine imenovan je multidisciplinaran stručni tim Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo koji je nastavio sa svojim radom i tokom 2010.godine sa zadatkom da utvrdi godišnje operativne planove razvoja i prati njihovu realizaciju. II IMPLEMENTACIJA

Simptomatologija: PTSP je odgođeni ili produljeni odgovor na stresni događaj, traumu ili ugrožavajuću situaciju koja je izvan uobičajenog ljudskog iskustva.

Znaci PTSP-a su kombinacija fizičkih i psihičkih tegoba. Simptomi i potpuno razvijena klinička slika može se razviti odmah nakon stresnog

događaja, ubrzo nakon njega ili nakon više godina i manifestuje se: preosjetljivošću, impulsivnošću sa izlivima bijesa i agresije (gubitak kontrole svojih reakcija), napadima panike, osjećaja tjeskobe, poremećaja sna, i sl.Pored toga, prisutno je ponovno proživljavanje događaja u situacijama koje podsjećaju ili su povezane sa traumatskim događajem, ponavljajući mučni snovi o događaju do iznenadnog osjećaja da se traumatični događaj ponovo zbiva. PTSP se može komplikovati neraspoloženjem, nedostatkom energije, osjećajem bezvrijednosti, različitim bolovima u tijelu, promjenom apetita. Osobe postaju razdražive i eksplozivne s nekontrolisanim i prenaglašenim ispadima ljutnje, različitim vidovima kriminogenog ponašanja te mislima o smrti ili samoubistvu kao najtragičnijim ishodom. Kod osoba koje obole od PTSP-a mogu se javiti i simptomi izbjegavanja, osoba stalno izbjegava poticaje vezane za traumu – nastoji izbjeći misli, osjećaje ili razgovore, mjesta i osobe koje podsjećaju na traumu, imaju smanjen interes i smanjeno sudjelovanje u važnim aktivnostima, imaju osjećaj odvojenosti ili otuđenja od drugih osoba.

Kada se s vremenom povuku ili ublaže simptomi PTSP-a mogu zaostati različiti simptomi bolesti. Kada traumatski događaj nije uspješno prevladan i kada su se razvili i komorbidni poremećaji (istovremeno postojanje više bolesti/poremečaja) govorimo o hroničnim (dugotrajnim) posljedicama traume koje kod pojedinca nerijetko izazivaju trajne promjene ličbnosti.

Tok bolesti je određen intenzitetom i trajanjem traume, osobinama ličnosti, stanjem psihičke zrelosti i stabilnosti prije traume. Članovi njihovih porodica postaju žrtve izmjenjenog ponašanja oboljelih od PTSP-a, tako da dolazi do sekundarne traumatizacije sa posljedicama

na najranjivije članove porodice (obično su to djeca u razvoju), te tako psihološka trauma „metastazira“u tkivo porodice.

Epidemiologija : U zadnje dvije decenije interes profesionalaca za oblast psihološke ratne traume je u stalnom porastu. Postojanje ratova u različitim dijelovima svijeta omogućava svakodnevno istraživanje posljedica psihološke ratne traume, kako kod vojnika tako i kod stanovništva koje živi na ratom ugroženim teritorijama, ili u njihovoj neposrednoj blizini. U ovu neiscrpnu istraživačku bazu svakako se može svrstati i posljednji rat u BiH (1992-1995) koji je trajao četiri godine i bio jedan od najokrutnijih i najkrvavijih konflikata u evropskoj povijesti od Drugog svjetskog rata, a ogleda se u više od 200.000 ubijenih, preko 500.000 raseljenih, 634.250 izbjeglih i više od 1.000.000 osiromašenih građana BiH.

Posebno specifična situacija je bila u nekim gradovima BiH poput Sarajeva, Mostara, Srebrenice, Bihaća, Goražda u kojima je cijelo stanovništvo bilo talac strategije ratovanja. Pa ipak „Sarajevsko iskustvo“ je po svemu bilo posebno i jedinstveno, a najviše zbog toga što je ogroman broj stanovnika četiri godine trpio različite oblike psihološke torture nezapamčene u novijoj istoriji ratovanja.

Prema aktuelnom izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), danas u svijetu ima 450.000.000 ljudi koji boluju od nekog duševnog ili neurološkog poremećaja. U evropskom regionu proporcija populacije sa ozbiljnim mentalnim poremećajima koja je registrovana i prijavljena od pojedinih država varira od 1-6%. Najveći broj zemalja procjenjuje te poremećaje od 1-3%. Stanja povezana sa stresom i beznađem kao što su depresija, suicid, alkoholizam, zloupotreba droga, nasilje i drugi oblici rizičnog ponašanja još uvijek imaju veliki uticaj na morbiditet i preranu smrt posebno u istočnom dijelu regiona.

Ozbiljne studije pokazuju da je opterećenost ljekara primarne zdravstvene zaštite u 30% slučajeva vezana za mentalne probleme.

Prema podacima SZO rat ostavlja veliki uticaj na mentalno zdravlje i psihosocijalno funkcionisanje stanovništva ratom pogođene zemlje. Procjene su da se stopa mentalnih poremećaja udvostručuje nakon rata. U slučaju posttraumatskog stresnog poremećaja najnovija epidemiološka istraživanja su pokazala da više od 50% opće populacije u toku svog života doživi barem jedno neuobičajeno traumatsko iskustvo, a 25% onih koji prežive ekstremnu traumu kasnije razviju PTSP.

Prevalenca PTSP-a varira ovisno o istraživanjima različitih populacija (klinička ili opća populacija ispitanika, ciljane grupe itd.). Prema posljednjim procjenama nekih američkih ispitivanja, životna prevalenca PTSP-a kod osoba izloženih duževremenoj traumi iznosi od 20-40%.

Pretpostavlja se da je kod prognanika i izbjeglica prevalencija PTSP-a između 25 i 50%, a među braniteljima 25-30%.

Razne štete proistekle iz ovog rata u našoj zemlji su gotovo nemjerljive, a posljedice za mentalno zdravlje stanovništva BiH dugoročne i bolne. Procjenjuje se da u našoj zemlji ima 1.750.000 stanovnika koji imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj, od čega je 1.000.000 u FBiH. U periodu poslije rata sprovedeno je mnogo epidemioloških studija o PTSP, a posebno studija koje razmatraju asociranost psihološke ratne traume i drugih psihičkih i fizičkih poremećaja.

Podaci o demobilisanim braniocima u Kantonu Sarajevo: Prema podacima Ministarstva za boračka pitanja i Saveza demobilisanih boraca, ova kategorija stanovništva u Kantonu Sarajevo

broji 50.000 – 55.000, a njih 37.000 su članovi udruženja Saveza demobilisanih boraca. Među njima je 10.500 ratnih vojnih invalida.

Prema indirektnim i/ili direktnim pokazateljima, procjenjuje se da svaki peti demobilisani borac ima simptome posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), dok je broj onih koji imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj mnogo veći. S druge strane u evidenciji Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo nalazi se 11.800 demobilisanih branilaca, a prema nekim procjenama ovaj broj je i veći. Najveći broj demobilisanih branilaca su nažalost nezaposleni i niskog socijalno ekonomskog statusa što dodatno pogoršava njihovo zdravstveno stanje.

Liječenje: Cilj liječenja je ponovno uspostavljanje ranije psihičke ravnoteže. Tretman u liječenju ovisi od težine kliničke slike. Liječenje se sastoji od psihoterapije bez ili u kombinaciji sa farmakoterapijom i socioterapijom, te okupacione-radne terapije. Ono se najčešće provodi kao individualna psihoterapija, grupna psihoterapija koja se može provoditi u različitim formama: da okuplja oboljele od iste bolesti, obitelji ili organizovanje „pričaonice“za veterane rata isl. Osnovni terapijski cilj svakako je ponovna izgradnja osjećanja kontrole nad sobom i svojim postupcima, te obnavljanja samopouzdanja i samopoštavanja.

Farmakoterapija obuhvata primjenu različitih psihofarmaka, antidepresiva,

anksiolitika, i sl.,u tom smislu preporučuje se izvanbolničko liječenje. Adekvatna psihofarmakoterapija značajno ublažava subjektivne patnje, a prije svega patološki strah, depresiju, pojačanu psihičku napetost i uznemirenost, iskrivljene percepcije, nesanicu i kognitivne smetnje.

Međutim tretman u liječenju ovisi od težine kliničke slike, te ovisno od medicinskih

indikacija, zahtjeva farmakoterapiju uz hospitalizaciju ili ambulantno liječenje, ili psihoterapiju i resocijalizaciju kroz okupacionu- radnu terapiju.

III PROVEDENE AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI

Primarni zadatak stručnog tima je sprovesti aktivnosti na prikupljanju podataka i izvršiti procjenu zastupljenosti i praćenju poremećaja na području Kantona Sarajevo, a sekundarni zadatak raditi na edukaciji, prevenciji i liječenju oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja.

Na planu realizacije projekta pokrenute su sljedeće inicijative i aktivnosti:

Na planu zaštite mentalnog zdravlja za liječenje Posttraumatskog stresnog poremećaja

ove rizične skupine uključene su javne zdravstvene ustanove koje rade na planu zdravstvene zaštite mentalnog zdravlja - primarnog nivoa kroz rad Centara za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, bolničke i specijalističko- konsultativne službe sekundarnog nivoa JU Opća bolnica „Prim. Dr. Abdulah Nakaš“, JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, JU Psihijatriska bolnica Kantona Sarajevo, i tercijalnog nivoa Psihijatrijske klinike Klinički Centar Univerziteta u Sarajevo. Najpre radi procjene zastupljenosti posttraumatskog stresnog poremećaja traženi su podaci od javnih zdravstvenih ustanova koji se bave zdravstvenom zaštitom mentalnog zdravlja u sekundarnom i tercijarnom nivou – bolničkim uvjetima, o broju hospitalizacija sa spomenutom dijagnozom.

U poslijeratnom periodu do 2008.godine, kada su traženi podaci, zabilježeno je 3078 hospitalizacija oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja i to kao osnovno oboljenje ili kao komorbiditet – uz neku drugu bolest . TABELARNI PRIKAZ HOSPITALIZACIJA OBOLJELIH OD PTSP-a PO GODINAMA 1997-2008 godine 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 Ukupno

79 149 143 192 226 269 312 349 509 406 444 3078

Ovaj tabelarni prikaz govori u prilog pretpostavci da imamo porast broja hospitalizacija u poslijeratnom periodu i potvrđuje činjenicu da se psihički poremećaj izazvan ratnom traumom može javiti i nakon više godina.

S tim u vezi ukazala se potreba za utvrđivanjem podataka o broju demobilisanih boraca-pacijenata koji boluju od posttraumatskog stresnog poremećaja, i na ambulantnom su liječenju, dakle zahtjevaju kontinuirani ambulantni tretman u Centrima za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo, JU Psihijatrijskoj bolnici KS, JU Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, kao i Psihijatrijskoj Klinici- KCUS-a.

U toku je evaluacija podataka o oboljelim od PTSP-a koji su na ambulantnom liječenju u navedenim zdravstvenim ustanovama KS, a prevashodno u Centrima za mentalno zdravlje DZ Sarajevo. Za tu svrhu koristi se formular " Evidencioni list" kojeg popunjava medicinsko osoblje određene ambulantno-polikliničke službe za svakog pacijenta koji se javi na liječenje. Ovim formularom su utvrđeni jedinstveni standardi u dijagnosticiranju PTSP poremećaja. Evidencioni list sadrži osnovne podatke o pacijentu, njegovoj porodici i podatke o simptomima bolesti koje ispunjavaju ljekari – neuropsihijatri. Tako ispunjeni Evidencioni listovi dostavljaju se Zavodu za Javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Osmišljen je Softver za praćenje oboljelih (sistemom jedinstvenog matičnog broja oboljelog) sa svim potrebnim podacima iz Evidencionih listova čiju je evaluaciju od januara 2009. godine do kraja 2010.g. uradio Zavod za Javno zdravstvo KS u saradnji sa Zavodom za alkoholizam i druge toksikomanije KS. Rezultati ove evaluacije su sadržani u izvještaju : "Analiza prikupljenih podataka putem Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP – a u Kantonu Sarajevo u periodu 2008 – 2010 godine" prema kojoj je do sada registrovano 1046 demobilisanih boraca oboljelih od posttsraumatskog stresnog poremećaja, koji zahtjevaju stalni ambulantni specijalističko-konsultativni nadzor pri Centrima za mentalnom zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo i drugim ambulantnim specijalističko-konsultativnim službama javnih zdravstvenih ustanova sa područja Kantona Sarajevo. U istom izvještaju se navodi da je u okviru ovog broja značajno veća zastupljenost muškaraca u odnosu na žene, prosječne starosti oko 50 godina, da je 75 % osoba u bračnoj zajednici, 71 % ima srednju stručnu spremu, a 21,9 % je u radnom odnosu. Većina evidentiranih demobiliziranih boraca oboljelih od PTSP bili su izloženi višestrukoj traumatizaciji pri čemu prevalira aktivno učešće u borbi (78,7%), dugotrajno granatiranje i snajperska vatra(74,4%) te gubitak ili smrt člana uže porodice ili bliske osobe (45,2%).Pored općih simptoma , u svim godinama nepromijenjena je zastupljenost slijedećih simptoma: ponavljajuća,uznemirujuća i mučna sjećanja, izbjegavanje misli i osjećaja vezanih za traumatski događaj i teškoće sa spavanjem.

Akcioni plan Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja-PTSP u

Kantonu Sarajevu 2008-2012.godine je predvidio i istraživanja u oblasti ratne psihološke traume.Prvo istraživanje o zastupljenosti simptoma i znakova PTSP-a u općoj populaciji na području četiri gradske općine Stari grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad je provedeno u jesen 2009.g., na uzorku od 1000 stanovnika metodom slučajnog izbora. Rezultati do kojih smo došli ukazuju na korelaciju između vrste traume, dužine izloženosti traumi i intenziteta traumatskih događaja s jedne strane, te prisustva simptoma vezanih za traumatske događaje kod ove kategorije ispitanika.

U ovom istraživanju 82 % građana u četiri gradske općine Kantona Sarajevo imaju neki sa stresom povezani simptom, od čega je 32,8 % ispitanika ispoljavalo blage simptome vezane za psihološku traumu, 30,6 % umjerene simptome traumatizacije, a 18,6% vrlo izražene simptome PTSP. Najzastupljeniji traumatski događaji bili su gubitak i ranjavanje značajne druge osobe, lišavanje osnovnih životnih potreba i ratište. U ukupnom uzorku od 1000 ispitanika , 475 je muškaraca i 525 žena, najviše u dobnim skupinama od 31 do 50 godina i 51 do 65 godina, a preko 50 posto ukupnog uzorka čine zaposleni. Skoro svi ispitanici su rat proveli u Sarajevu, njih 909, a ostalih 91 u drugim gradovima BiH i inostranstvu.

Rezultati Projekta istraživanja zastupljenosti znakova i simptoma PTSP u općoj populaciji koje je urađeno 2009. godine nedvojbeno su ukazali na vezu između ratnih događaja 1992-1995 godine i psihološke ratne traume kod stanovnika Kantona Sarajevo.

Početkom 2010.godine je upriličeno predstavljanje javnom promocijom rezultata dobijenih ovim istraživanjem kao i brošure „Simptomi i znaci posttraumatskog stresnog poremećaja-PTSP kod stanovnika Kantona Sarajevo“ –Projekat istraživanja.

Tokom 2008.godine Stručni tim Ministarstva zdravstva KS je izradio Program

praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posljedica PTSP-a u Kantonu Sarajevo za period 2008-2012.godine. Akcionim planom Programa obuhvaćene su oblasti edukacije , aktivnosti zajednice, istraživanja, izrada standardiziranog zdravstveno-statističkog Evidencionog lista o PTSP-u za DB, uspostavljane Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP, te uspostavljanje specijaliziranog Savjetovališta za prevenciju i liječenje PTSP-a na nivou općine / kantona. Iste godine izrađena je edukativna brošura za pacijente Vodič o PTSP-u za demobilisane borce i članove njihovih porodica u Kantonu Sarajevo

Na planu edukacije tokom 2009. i 2010.g. kontinuirano su organizovani seminari

edukativno-terapijskog karaktera za demobilisane borce članove boračkih udruženja, kao i članove njihovih porodica sa područja Kantona Sarajevo. Učešće su uzeli članovi udruženja: JOB „Unija veterana KS“, Savez RVI Kantona Sarajevo, Udruženje logoraša, Savez demobilisanih boraca Kantona Sarajevo, Savez RVI paraplegičara Kantona Sarajevo, U.G.“Bosne-Zelene beretke“, Savez U.G.“Zlatni ljiljan“i „Zlatna policijska značka“, U.V.Odreda Policija Bosna, Savez Udruženja „Patriotska liga“, Organizacija porodica šehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo .

Na planu edukacije ljekari obiteljske medicine sa područja Kantona Sarajevo prošli su program edukacije o samom poremećaju kroz dva jednodnevna edukativna seminara (mart, april 2010.godine). Edukacija se odnosila na dijagnostičko-terapijske postupke i uspostavu jedinstvenih standarda u dijagnosticiranju i liječenju Posttraumatskog stresnog poremećaja, te su po obavljenoj edukaciji u skladu sa aktima Ljekarske / Liječničke Komore KS svi učesnici dobili certifikat o obavljenoj edukaciji.

Na prijedlog Stručnog tima pomenutog programa inicirano je proširenje Liste lijekova koji se izdaju na teret sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, za lijekove iz grupe psihofarmaka (risperidon i venlafaksin), a koji su potrebni u liječenju pacijenata oboljelih od PTSP-a. Odlukom o listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret

sredstava Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, kao i način njihovog propisivanja i izdavanja (»Službene novine Kantona Sarajevo«, br:9/09 i 26/09) lijek risperidon još uvijek nije dostupan u liječenju kroz pomenutu Listu lijekova.

U avgustu 2010.godini Stručni tim Ministarstva zdravstva KS koji radi na implementaciji "Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica od posttraumatskog stresnog poremećaja-PTSP u Kantonu Sarajevo" , razmatrao je novonastali problem oduzimanja vozačke dozvole demobilisanim borcima oboljelim od posttraumatskog stresnog poremećaja. Naime, nekolicina demobilisanih boraca oboljelih od PTSP, a koji posjeduju vozačku dozvolu izdatu od MUP-a KS , bili su pozvani pismenim putem na vanredni ljekarski pregled, poslije kojeg im je oduzeta vozačka dozvola po osnovu obolijevanja od PTSP. Ovaj Stručni tim, u čijem sastavu su i četiri neuropsihijatra stava su da je ovakva praksa neopravdana i u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti osoba sa duševnim smetnjama. Stim u vezi obavještene su relevantne institucije te su obustavljene dalje aktivnosti na planu ove loše administrativne prakse.

Pitanje priznavanja invalidnosti po osnovu oboljevanja od PTSP-a, obuhvata samo one demobilizirane borce koji su oboljeli i liječeni od PTSP-a do decembra 1997.godine. Stav Stručnog tima je da je zakonska regulativa oko njenog priznavanja stručno neutemeljena, ako se zna da se ovaj psihički poremećaj izazvan ratnom traumom može manifestirati čak i nakon 20 i više godina od traumatskog događaja, te da ne bi smjela postojati vremenska ograničavanja za priznavanje invalidnosti po osnovu poremećaja izazvanog ratnom traumom. S tim u vezi npr.iskustvo Hrvatske u tretiranju ovog poremećaja jeste da se invalidnost po osnovu obolijevanja od PTSP-a priznaje ukoliko je do obolijevanja došlo i do 10 godina od prestanka rata. U vezi priznavanja vojnog invaliditeta demobilisanih boraca oboljelih od PTSP-a, Stručni tim uputio je inicijativu Federalnom Ministarstvu za boračka pitanja, a u vezi priznavanja vojnog invaliditeta po osnovu oboljevanja od PTSP-a za izmjenu i dopunu ovih Zakonskih propisa (ne bi smjela postojati vremenska ograničenja za priznavanje ovog psihičkog poremećaja izazvanog ratnom traumom). Do danas nije bilo promjena na planu izmjena i dopuna ovog člana. IV PLAN NAREDNIH AKTIVNOSTI

Shodno provedenim aktivnostima u proteklom periodu, a prema Akcionom planu Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih boraca oboljelih od posttraumatskog stresnog poremećaja, kao i članova njihovih porodica u Kantonu Sarajevo za narednu 2011.godinu planiraju se slijedeće aktivnosti:

Evaluacija i obrada podataka iz Evidencionih listova o PTSP-u prikupljenih iz zdravstvenih ustanova KS u kojima se tretiraju demobilisani borci i članovi njihovih porodica sa ciljem kontinuiranog praćenja stope morbiditeta i popunjavanja Registra demobilisanih branilaca oboljelih od PTSP. Prikupljanje podataka i statistička obrada su u nadležnosti JU Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije i JU Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.

U skladu sa planom Programa praćenja, prevencije i liječenja demobilisanih boraca oboljelih od Posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) kao i članova njihovih porodica za period 2008 -2012 godine., planirano je provođenje i drugog istraživanja u periodu februar-septembar 2011.g. u populaciji demobilisanih boraca. Ovo"Istraživanje o zastupljenosti posttraumatskog stresnog poremećaja - PTSP kod demobilisanih boraca Kantona

Sarajevo"će se provesti na uzorku od 500 ispitanika, putem prilagođenog anketnog upitnika u okviru Jedinstvene organizacije boraca - JOB sa područja Kantona Sarajevo u općinama Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Trnovo i Hadžići. Promocija rezultata je planirana za oktobar/novembar 2011.g.

Članovi Stručnog tima planiraju organizovati dva Okrugla stola (novembar, decembar 2011.godine) koji će razmatrati temu PTSP , mogučnosti preveniranja transmisije poremećaja na druge članove porodice i liječenje, a biće pozvani demobilisani borci, ratni vojni invalidi oboljeli od PTSP-a, članovi udruženja; kao i predstavnici različitih institucija od lokalne samouprave- općine, zdravstva, prosvjete i dr.

U dosadašnjoj praksi, demobilizirani borci i članovi njihovih porodica se sa priličnim uspjehom tretiraju u zdravstvenim ustanovama Kantona Sarajevo, primarno u Centrima za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo kao i na Psihijatrijskoj Klinici KCU Sarajevo, JU Psihijatrijskoj bolnici KS, JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije KS i JU Opća bolnica „Prim.dr Abdulah Nakaš“. Budući da Programom planirano formiranje Savjetovališta za PTSP u Kantonu Sarajevo još nije zaživjelo, sa dosadašnjom praksom tretmana ovog poremećaja u populaciji demobilisanih branilaca će se nastaviti i ubuduće, uz napomenu da svakako treba raditi na realizaciji zacrtanog plana, odnosno uspostavljanju specijaliziranog Savjetovališta za ovaj poremećaj, kako bi demobilisani borci i članovi njihovih porodica dobili što kvalitetniju zdravstvenu uslugu

Kontinuirana medijska promocija rezultata rada ovog Stručnog tima u cilju podizanja svijesti o PTSP-u, u općoj populaciji kao i široj društvenoj zajednici.