z a k o n o centralnoj banci crne gore - fzdcg.orgfzdcg.org/dokumenta/zakcentrbanci_mn.pdf · 3...
TRANSCRIPT
-
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina
Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 16.
jula 2010. godine , donijela je
Z A K O N
O CENTRALNOJ BANCI CRNE GORE
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuju se status, ciljevi, funkcije, poslovanje i organizacija Centralne
banke Crne Gore.
Znaenje izraza
lan 2
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) banka je pravno lice koje obavlja bankarske poslove na osnovu dozvole ili
odobrenja Centralne banke Crne Gore (u daljem tekstu: Centralna banka) za obavljanje tih
poslova;
2) finansijska institucija je mikrokreditna finansijska institucija, kreditna unija ili lice
koje se bavi kreditno-garantnim poslovima kojima je Centralna banka izdala dozvolu,
odnosno odobrenje za rad;
3) depozit je novac poloen na raun, sa ili bez kamate ili drugih trokova, koji se
isplauje po vienju ili u odreenom periodu, u zavisnosti od uslova ugovorenih u vrijeme
polaganja depozita;
4) kredit je obaveza davaoca kredita da korisniku kredita stavi na raspolaganje
odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili
bez namjene, a korisnik se obavezuje da banci plaa ugovorenu kamatu i dobijeni iznos
novca vrati u vrijeme i na nain kako je ugovoreno;
5) fiskalni agent je funkcija Centralne banke po kojoj ona obavlja poslove u vezi sa
hartijama od vrijednosti koje emituje Crna Gora, vri isplatu glavnice, kamata i ostalih
trokova koji se odnose na te hartije i obavlja druge sa njima povezane poslove;
6) Savjet Centralne banke je organ koji upravlja Centralnom bankom u skladu sa
odredbama lana 44 ovog zakona;
7) guverner Centralne banke je organ koji rukovodi Centralnom bankom u skladu sa
odredbama lana 45 ovog zakona;
8) Odbor za reviziju je stalno tijelo Savjeta Centralne banke;
9) glavni interni revizor je lice koje rukovodi internom revizijom Centralne banke.
Status Centralne banke
lan 3
Centralna banka je pravno lice.
Sjedite Centralne banke je u Podgorici.
Centralna banka se ne upisuje u Centralni registar Privrednog suda.
-
2
Ciljevi Centralne banke
lan 4
Osnovni cilj Centralne banke je podsticanje i ouvanje stabilnosti finansijskog
sistema, ukljuujui podsticanje i odravanje zdravog bankarskog sistema i sigurnog i
efikasnog platnog prometa.
Centralna banka doprinosi postizanju i odravanju stabilnosti cijena.
Centralna banka, ne dovodei u pitanje ostvarivanje svojih ciljeva, podrae
ostvarivanje ekonomske politike Vlade Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), djelujui pri tom u
skladu sa naelima slobodnog i otvorenog trita i slobode preduzetnitva i konkurencije.
Centralna banka ima sva ovlaenja neophodna za postizanje ciljeva iz ovog lana.
Emisija novca i zabrana kreditiranja
lan 5
Centralna banka ima iskljuivo pravo izdavanja novanica i kovanog novca, ukoliko bi
Crna Gora uvela sopstvenu valutu.
Centralna banka moe izdavati jubilarne novanice i kovani novac koje nijesu
sredstvo plaanja.
Centralna banka ne moe davati kredite, osim pod uslovima propisanim ovim
zakonom.
Imovina Centralne banke
lan 6
Centralna banka samostalno stie, upravlja, koristi i raspolae dravnom imovinom
za izvravanje funkcija utvrenih zakonom.
O raspolaganju imovinom iz stava 1 ovog lana iznad vrijednosti od
150.000.000 EUR, na predlog Centralne banke, odluuje Skuptina Crne Gore.
Nezavisnost Centralne banke
lan 7
Centralna banka je nezavisna u ostvarivanju ciljeva i izvravanju funkcija utvrenih
ovim zakonom.
Centralna banka, lanovi njenih organa i zaposleni u Centralnoj banci nezavisni su u
izvravanju funkcija i obavljanju poslova utvrenih ovim i drugim zakonom i ne smiju primati,
niti traiti uputstva od dravnih i drugih organa i organizacija ili drugih lica.
Dravni i drugi organi i organizacije i druga lica ne smiju vriti uticaj na rad i
odluivanje lanova organa Centralne banke.
Saradnja Centralne banke sa dravnim organima i organizacijama
lan 8
U ostvarivanju utvrenih ciljeva, Centralna banka moe, ne dovodei u pitanje svoju
samostalnost i nezavisnost, saraivati sa Vladom i drugim dravnim organima i
organizacijama i, u okviru svoje nadlenosti, preduzimati mjere za unapreenje te saradnje.
Vlada dostavlja Centralnoj banci, na njen zahtjev, podatke i informacije neophodne
za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke.
Centralna banka dostavlja Vladi, na njen zahtjev, podatke i informacije u vezi sa
ostvarivanjem ciljeva i izvravanjem funkcija Centralne banke, osim podataka i informacija
koji se odnose na subjekte koje kontrolie i/ili za koje postoji obaveza uvanja tajnosti u
skladu sa zakonom.
-
3
Meunarodna saradnja
lan 9
Centralna banka moe saraivati sa drugim centralnim bankama, meunarodnim
finansijskim institucijama i organizacijama (u daljem tekstu: meunarodne finansijske
institucije) ija su podruja djelovanja vezana za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija
Centralne banke i moe biti lanica meunarodnih institucija i uestvovati u njihovom radu.
Peat i Statut Centralne banke
lan 10
Centralna banka ima peat koji sadri naziv Centralne banke i grb Crne Gore.
Centralna banka ima Statut koji se objavljuje u Slubenom listu Crne Gore.
II. KAPITAL CENTRALNE BANKE
Kapital Centralne banke
lan 11
Kapital Centralne banke se sastoji od osnovnog kapitala i rezervi.
Osnovni kapital Centralne banke
lan 12
Centralna banka ima osnovni kapital u visini od 50.000.000 EUR.
Osnovni kapital Centralne banke je u dravnoj svojini.
Osnovni kapital Centralne banke se ne moe prenositi, zalagati niti na bilo koji nain
opteretiti.
Osnovni kapital Centralne banke moe se poveati u visini koju utvrdi Savjet
Centralne banke.
Poveanje osnovnog kapitala Centralne banke vri se iz sredstava optih rezervi.
Ukoliko sredstava optih rezervi nijesu dovoljna za obezbjeivanje utvrenog iznosa
poveanja osnovnog kapitala, nedostajua sredstva mogu se obezbijediti iz budeta Crne
Gore.
Rezerve Centralne banke
lan 13
Rezerve Centralne banke se sastoje iz optih, specijalnih i revalorizacionih rezervi.
Opte rezerve se koriste za pokrie gubitka u poslovanju Centralne banke i poveanje
osnovnog kapitala Centralne banke.
Centralna banka moe, nakon konsultacija sa Vladom, formirati specijalne rezerve
koje se koriste za pokrie odreenih konkretnih trokova u poslovanju.
Centralna banka uspostavlja i vodi raun revalorizacionih rezervi za pokrie
nerealizovanih rashoda po osnovu valuta koje nijesu EUR, zlata, hartija od vrijednosti i
drugih sredstava.
III. FUNKCIJE CENTRALNE BANKE
Opte odredbe
lan 14
Centralna banka:
-
4
1) nadzire odravanje stabilnosti finansijskog sistema kao cjeline i donosi propise i
mjere iz ove oblasti;
2) izdaje dozvole i odobrenja za rad banaka i finansijskih institucija i vri kontrolu
banaka i finansijskih institucija;
3) sprovodi postupak steaja i likvidacije banaka i finansijskih institucija u skladu sa
zakonom;
4) ureuje platni promet u zemlji i sa inostranstvom i kontrolie obavljanje platnog
prometa;
5) moe biti vlasnik i operater platnog sistema i uesnik u drugom platnom sistemu;
6) izdaje dozvolu za rad platnog sistema iji nije operater i vri nadgledanje rada
platnih sistema;
7) upravlja meunarodnim rezervama;
8) djeluje kao platni i/ili fiskalni agent prema odreenim meunarodnim finan-
sijskim institucijama i moe biti predstavnik Crne Gore u meunarodnim finansijskim
institucijama;
9) vri makroekonomske analize, ukljuujui monetarne, fiskalne, finansijske i
platnobilansne analize i daje preporuke Vladi u oblasti ekonomske politike;
10) vri identifikaciju, analizu i procjenu uticaja odreenih faktora na stabilnost
finansijskog sistema kao cjeline;
11) prikuplja i statistiki obrauje i objavljuje podatke i informacije koje su od
znaaja za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke, koje su u skladu sa
ovim zakonom i zakonom kojim se ureuje statistika i statistiki sistem;
12) uspostavlja informacioni sistem za nesmetano izvravanje svojih funkcija;
13) obavlja transfere na domaem i meunarodnom finansijskom tritu;
14) prima depozite banaka, dravnih organa i organizacija i finansijskih institucija i
drugih lica u skladu sa propisima;
15) otvara raune banaka i finansijskih institucija, dravnih organa i organizacija,
stranih banaka, centralnih banka, meunarodnih finansijskih institucija, organizacijama koje
doniraju sredstva dravnim organima i organizacijama i drugih lica u skladu sa zakonom i
drugim propisima i obavlja platni promet po tim raunima;
16) donosi propise i mjere iz oblasti za koje je ovlaena ovim i drugim zakonom;
17) obavlja i druge poslove utvrene ovim i drugim zakonom.
1. Monetarni i drugi instrumenti
Operacije na otvorenom tritu
lan 15
U sprovoenju monetarne politike, Centralna banka moe poslovati na finansijskim
tritima kupovinom, prodajom i zamjenom hartija od vrijednosti i drugih lako utrivih
finansijskih instrumenata i kupovinom i prodajom plemenitih metala.
Poslovi iz stava 1 ovog lana mogu se obavljati zakljuivanjem ugovora o promptnoj
ili terminskoj kupovini i prodaji, zamjeni, prebijanju, povratnoj kupovini (repo poslovi) i drugih
ugovora.
Centralna banka utvruje blie uslove za obavljanje poslova iz stava 1 ovog lana.
Kreditni poslovi
lan 16
U sluaju redovnih potreba za likvidnou banaka, Centralna banka moe davati
kredite bankama, uz odgovarajua sredstva obezbjeenja.
Centralna banka utvruje blie uslove za davanje kredita iz stava 1 ovog lana.
-
5
Kreditor u krajnjoj instanci
lan 17
U izuzetnim okolnostima, Centralna banka moe, pod uslovima i u rokovima koje
sama odredi, da odobri finansijsku pomo banci ili finansijskoj instituciji iji rad kontrolie ili
u korist banke ili finansijske institucije.
Finansijsku pomo iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe odobriti ako je, po
miljenju Centralne banke, banka ili finansijska institucija solventna i sposobna da prui
adekvatno obezbjeenje za traenu finansijsku pomo i ako se zahtjev za dobijanje
finansijske pomoi zasniva na potrebi poboljanja likvidnosti banke ili finansijske institucije.
Finansijsku pomo iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe odobriti na rok koji
nije dui od 90 dana. Na osnovu programa koji sadri korektivne mjere koje e banka ili
finansijska institucija preduzeti, ova finansijska pomo se moe obnoviti jedanput, pod istim
uslovima, na dodatni rok od najvie 90 dana, s tim da se ukupno odobrena i obnovljena
finansijska pomo mora otplatiti najkasnije u roku od 180 dana.
Propisom Centralne banke odreuje se minimalna vrijednost sredstava obezbjeenja
za odobrenje ili obnavljanje finansijske pomoi, s tim da ta vrijednost mora da bude vea od
nominalne vrijednosti finansijske pomoi koja se odobrava ili obnavlja.
Ukoliko Centralna banka utvrdi da banka ili finansijska institucija koja je primila
finansijsku pomo nije primijenila korektivne mjere utvrene u skladu sa stavom 3 ovog
lana ili da te mjere nijesu dale oekivane rezultate, Centralna banka e preduzeti
odgovarajue mjere.
U sluajevima kada je, po miljenju Centralne banke, davanje hitne finansijske
pomoi banci ili finansijskoj instituciji neophodno u cilju ouvanja stabilnosti finansijskog
sistema ili sprovoenja programa korektivnih mjera, Vlada moe odobriti hitnu finansijsku
pomo za likvidnost banci ili finansijskoj instituciji, ukljuujui i one koje ne ispunjavaju
uslove za davanje finansijske pomoi u skladu sa st. 1 do 5 ovog lana.
Pri pruanju hitne finansijske pomoi iz stava 6 ovog lana Centralna banka djeluje
kao agent Vlade.
Blie uslove i postupak za davanje finansijske pomoi iz stava 6 ovog lana propisuju
ministarstvo nadleno za poslove finansija i Centralna banka.
Obavezna rezerva
lan 18
Centralna banka propisuje obavezu banaka da obraunavaju, izdvajaju i odravaju
obaveznu rezervu, osnovicu za obraunavanje obavezne rezerve, visinu stope obavezne
rezerve, nain dranja i rokove obraunavanja i izdvajanja obavezne rezerve i uslove za
korienje obavezne rezerve.
Na izdvojena sredstva obavezne rezerve Centralna banka moe banci plaati
naknadu.
Banka koja nepravilno obraunava obaveznu rezervu ili koja u propisanom roku ne
izdvaja, odnosno ne odrava obaveznu rezervu duna je da za nedostajui iznos obavezne
rezerve plati naknadu Centralnoj banci.
Visinu naknade iz st. 2 i 3 ovog lana propisuje Centralna banka.
Druge mjere i instrumenti monetarne politike
lan 19
U ostvarivanju ciljeva i izvravanju funkcija iz ovog zakona Centralna banka moe
odluiti o upotrebi drugih mjera i instrumenata monetarne politike.
-
6
Centralna banka propisuje vrstu mjera i instrumenata iz stava 1 ovog lana i nain
njihove upotrebe.
2. Meunarodne rezerve Crne Gore
Upravljanje meunarodnim rezervama
lan 20
Centralna banka dri i upravlja meunarodnim rezervama Crne Gore (u daljem
tekstu: meunarodne rezerve).
Centralna banka upravlja meunarodnim rezervama na nain koji je usklaen sa
monetarnom politikom i kojim se obezbjeuje nesmetano ispunjenje obaveza Crne Gore
prema inostranstvu.
Centralna banka blie propisuje upravljanje meunarodnim rezervama.
Struktura meunarodnih rezervi
lan 21
Meunarodne rezerve ine:
1) zlato koje dri Centralna banka ili neko trei za raun Centralne banke, ukljuujui
potrana salda na raunima za zlato;
2) novanice i kovani novac u slobodno konvertibilnim stranim valutama koje dri
Centralna banka ili neko trei za raun Centralne banke;
3) potrana salda i meubankarski depoziti plativi u slobodno konvertibilnoj stranoj
valuti, po vienju ili na kratak rok, na raunima Centralne banke kod stranih centralnih
banaka, meunarodnih finansijskih institucija ili kod stranih banaka ije su kratkorone
obaveze dvije meunarodno priznate agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ocijenile jednom
od tri najvie ocjene;
4) lako utrive dunike hartije od vrijednosti izraene u slobodno konvertibilnim
stranim valutama, koje su izdale strane vlade, strane centralne banke ili meunarodne
finansijske institucije;
5) visoko likvidne i lako utrive dunike hartije od vrijednosti izraene u
konvertibilnim stranim valutama, u skladu sa odlukom Savjeta Centralne banke;
6) potraivanja po osnovu kupovine, prodaje i ponovne kupovine (repo poslovi) hartija
od vrijednosti iz ta. 4) i 5) ovog stava;
7) specijalna prava vuenja i rezervna pozicija koji se dre na raunima Crne Gore
kod Meunarodnog monetarnog fonda;
8) druga imovina koja se, po sadraju, moe izjednaiti sa imovinom navedenom u
ta. 1 do 7 ovog stava.
Pri odluivanju o obliku ulaganja iz stava 1 ovog lana, Centralna banka se rukovodi
naelima likvidnosti i sigurnosti ulaganja.
Otvaranje rauna u inostranstvu i plaanja
lan 22
Centralna banka moe otvarati raune u inostranstvu kod stranih centralnih banaka,
meunarodnih finansijskih institucija i kod stranih banaka ije su kratkorone obaveze dvije
meunarodno priznate agencije za ocjenu kreditnog rejtinga ocijenile jednom od tri najvie
ocjene.
Centralna banka moe na primarnom i sekundarnom tritu kupovati i prodavati
strane hartije od vrijednosti u skladu sa ovim zakonom.
-
7
Centralna banka moe zakljuivati ugovore o plaanjima i poravnanjima s inostranim
klirinkim institucijama.
Ugovore iz stava 3 ovog lana Centralna banka moe zakljuivati u svoje ime i za svoj
raun ili za raun Crne Gore.
3. Obezbjeivanje i zatita novanica i kovanog novca
i otkup rijetkog i originalnog novca
Obezbjeivanje i snabdijevanje novanicama i kovanim novcem
lan 23
Centralna banka obezbjeuje novanice i kovani novac koji su sredstvo plaanja u
Crnoj Gori.
Banke i druga lica koja imaju otvoren raun kod Centralne banke snabdijevaju se
novanicama i kovanim novcem kod Centralne banke i snose trokove snabdijevanja.
Povlaenje, zamjena i unitavanje novanica i kovanog novca
lan 24
Povlaenje, zamjena i unitavanje oteenih i pohabanih novanica i kovanog novca
vri se u skladu sa propisom Centralne banke.
Trokove povlaenja pohabanih i zamjene oteenih novanica i kovanog novca
snosi Centralna banka u skladu sa propisom iz stava 1 ovog lana.
Zatita novanica i kovanog novca od falsifikovanja
lan 25
Banke i finansijske institucije dune su da Centralnoj banci dostave sumnjive
primjerke novanica i kovanog novca.
Centralna banka e privremeno zaplijeniti sumnjive primjerke novanica i kovanog
novca koje primi u obavljanju poslova platnog prometa.
Centralna banka vri tehniku analizu sumnjivih primjeraka novanica i kovanog
novca i sarauje sa nadlenim dravnim organima i institucijama u Crnoj Gori i u
inostranstvu u preduzimanju i sprovoenju mjera za otkrivanje i suzbijanje falsifikovanja
novanica i kovanog novca.
Centralna banka propisuje postupanje sa sumnjivim primjercima novanica i
kovanog novca.
Otkup novanica i kovanog novca
lan 26
Centralna banka moe vriti otkup rijetkih i originalnih novanica i kovanog novca.
Reprodukcija novanica i kovanog novca
lan 27
Reprodukcija i dizajniranje predmeta koji svojim izgledom lie na novanice, kovani
novac, ekove, hartije od vrijednosti i platne kartice koji su u opticaju u Crnoj Gori moe se
obavljati na osnovu odobrenja Centralne banke.
-
8
4. Odgovornost za funkcionisanje bankarskog sistema
Ovlaenja prema bankama i finansijskim institucijama
lan 28
Centralna banka, u skladu sa zakonom, izdaje dozvole i odobrenja za rad banaka i
finansijskih institucija, vri kontrolu banaka i finansijskih institucija, obavlja druge poslove
koji su joj zakonom stavljeni u nadlenost i donosi propise i druge akte kojima se ureuje
poslovanje banaka i finansijskih institucija i utvruju standardi stabilnog i sigurnog
poslovanja banaka i finansijskih institucija.
Pri vrenju kontrole iz stava 1 ovog lana, Centralna banka ima pravo neposrednog
uvida u poslovne knjige i drugu dokumentaciju banaka i finansijskih institucija, kao i svih
uesnika u poslu koji je predmet kontrole.
Dostavljanje podataka, informacija i izvjetaja
lan 29
Centralna banka propisuje podatke, informacije i izvjetaje koje su banke i
finansijske institucije dune da dostave Centralnoj banci i rokove za njihovo dostavljanje.
Centralna banka moe objaviti dostavljene informacije i podatke za banke i
finansijske institucije: pojedinano, zbirno ili klasifikovane prema bankama ili finansijskim
institucijama ili prema vrsti poslova koje one obavljaju, osim onih podataka koji
predstavljaju tajnu u skladu sa zakonom.
Mjere prema bankama i finansijskim institucijama
lan 30
Ukoliko banke ili finansijske institucije ne upravljaju rizicima kojima su izloene u
poslovanju u skladu sa zakonom ili postupaju suprotno propisima, Centralna banka moe
izrei mjere i utvrditi druge obaveze, ukljuujui i plaanje novanog iznosa u skladu sa
zakonom.
Centralna banka moe objaviti informacije o izreenim mjerama iz stava 1 ovog
lana.
Saradnja Centralne banke sa stranim institucijama
ovlaenim za kontrolu banaka i finansijskih institucija
lan 31
U cilju unaprjeenja kontrolne funkcije, Centralna banka sarauje sa stranim
institucijama ovlaenim za kontrolu banaka i finansijskih institucija.
Razmjena informacija u saradnji iz stava 1 ovog lana ne smatra se odavanjem tajne.
5. Platni promet i platni sistemi
Ovlaenja u platnom prometu
lan 32
Centralna banka obavlja i ureuje platni promet u Crnoj Gori, u skladu sa zakonom.
Centralna banka moe propisati nain obavljanja platnog prometa sa inostranstvom.
Centralna banka vri kontrolu obavljanja platnog prometa u Crnoj Gori i sa
inostranstvom, u skladu sa zakonom.
-
9
Centralna banka obavlja platni promet sa inostranstvom u skladu sa principima
bankarskog poslovanja.
Otvaranje rauna
lan 33
Banka je duna da otvori raun kod Centralne banke u skladu sa propisima.
Centralna banka ne moe u svojim knjigama otvarati raune privrednim drutvima i
fizikim licima, osim svojim zaposlenim.
Centralna banka moe otvarati raune u knjigama banaka.
Platni sistemi
lan 34
Centralna banka je vlasnik i operater platnog sistema meubankarskih transfera po
bruto principu u realnom vremenu (RTGS platni sistem) i moe biti vlasnik i/ili operater
sistema za poravnanje hartija od vrijednosti i drugog platnog sistema i moe biti uesnik u
platnom sistemu.
Centralna banka izdaje dozvole za rad platnih sistema iji nije operater, vri
nadgledanje rada platnih sistema, donosi propise kojima se ureuju platni sistemi, utvruje
pravila za rad platnih sistema iji je operater i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom.
6. Prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka i informacija,
ukljuujui statistike podatke i informacije
Prikupljanje, obrada i objavljivanje podataka i informacija
lan 35
Radi ostvarivanja ciljeva i izvravanja funkcija utvrenih ovim i drugim zakonom,
Centralna banka prikuplja, obrauje, iskazuje i objavljuje podatke i informacije, ukljuujui i
statistike podatke i informacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuje statistika i
statistiki sistem.
Centralna banka moe traiti podatke i informacije od dravnih organa i organizacija,
banaka i drugih lica, koji su duni traene podatke i informacije dostaviti Centralnoj banci u
utvrenom roku.
U izvravanju poslova iz stava 1 ovog lana Centralna banka moe saraivati sa
nadlenim stranim organima i meunarodnim institucijama.
Centralna banka objavljuje naroito:
1) statistike podatke koji su od znaaja za ostvarivanje njenih funkcija;
2) podatke o vrsti metodologije koja je primijenjena pri obradi statistikih podataka;
3) relevantne statistike podatke koji se dostavljaju meunarodnim finansijskim
institucijama.
Informacioni sistem Centralne banke
lan 36
Centralna banka, radi efikasnog ostvarivanja ciljeva i izvravanja funkcija, razvija
automatizovani informacioni sistem i moe propisati nain ukljuivanja banaka i finansijskih
institucija u taj sistem.
-
10
7. Drugi poslovi
Kreditni registar
lan 37
Centralna banka uspostavlja i vodi registar kreditnih zaduenja pojedinih lica prema
bankama i finansijskim institucijama (u daljem tekstu: Kreditni registar).
Banke i finansijske institucije su dune da dostave Centralnoj banci podatke i
informacije za voenje Kreditnog registra.
Propisom Centralne banke utvruju se vrsta zaduenja, nain i rokovi za dostavljanje
podataka i informacija iz stava 2 ovog lana.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, Kreditni registar moe obuhvatiti i druge podatke i
informacije potrebne za sagledavanje ukupnog zaduenja pojedinih lica (dugovanja za
potroenu elektrinu energiju, dugovanja za pruene komunalne usluge, dugovanja po
osnovu poreskih obaveza, obaveze na raunima kod banaka u inostranstvu i sl.), koje
Centralna banka pribavi u skladu sa posebnim ugovorima koje zakljui sa odgovarajuim
subjektima.
Podatke i informacije iz Kreditnog registra mogu koristiti banke, finansijske institucije
i druga lica, pod uslovima i na nain koji propie Centralna banka.
Podatke i informacije iz stava 5 ovog lana banke, finansijske institucije i druga lica
duni su da uvaju kao tajnu.
Depo poslovi
lan 38
Centralna banka moe obavljati depo poslove.
Obavljanje depo poslova ureuje se propisom Centralne banke.
IV. ODNOSI CENTRALNE BANKE I DRUGIH DRAVNIH
ORGANA I ORGANIZACIJA
Dostavljanje izvjetaja Centralne banke
lan 39
Centralna banka, po potrebi, a najmanje jednom godinje, do 30. aprila tekue za
prethodnu godinu, podnosi Skuptini Crne Gore (u daljem tekstu: Skuptina) izvjetaj o svom
radu, na razmatranje.
Izvjetaj o radu Centralne banke sadri informacije o stanju privrede tokom
izvjetajne godine, ukljuujui procjenu ekonomskih kretanja u narednoj godini, sa
naglaskom na ciljeve politike Centralne banke i o stanju finansijskog sistema kao cjeline.
Izvjetaj sadri i pregled i ocjenu ostvarivanja politike Centralne banke sprovedene u
izvjetajnoj godini, kao i opis i objanjenje politike Centralne banke koja e se sprovoditi
tokom naredne godine.
Centralna banka objavljuje i izvjetaje o stabilnosti finansijskog sistema i pitanjima
stabilnosti cijena i dostavlja ih Skuptini i Vladi radi informisanja, po potrebi, a najmanje
jednom godinje, do 30. juna tekue za prethodnu godinu.
.
Uestvovanje u postupku donoenja zakona
lan 40
Centralna banka ima pravo pripremanja nacrta zakona koji su vezani za ostvarivanje
ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke.
-
11
Pripremljeni nacrt zakona iz stava 1 ovog lana Centralna banka dostavlja
ovlaenom predlagau zakona.
Vlada, prije podnoenja Skuptini, konsultuje Centralnu banku o predlozima zakona
koji se odnose na finansijski sistem i od uticaja su na ostvarivanje ciljeva i izvravanje
funkcija Centralne banke, na koje Centralna banka daje miljenje.
Miljenje Centralne banke iz stava 3 ovog lana Vlada dostavlja Skuptini uz predlog
zakona.
Depozitar i bankar dravnih organa i organizacija
lan 41
Centralna banka moe primati u depozit novana sredstva dravnih organa i
organizacija, otvarati raune tim licima i obavljati platni promet po tim raunima.
Centralna banka obavlja platni promet iz stava 1 ovog lana po nalogu dravnih
organa i organizacija do visine deponovanih sredstava.
Centralna banka plaa kamatu na deponovana sredstva iz stava 1 ovog lana
najmanje po stopama preovlaujuim na tritu u Crnoj Gori.
Centralna banka obraunava i naplauje naknadu za obavljanje poslova iz stava 1
ovog lana.
Fiskalni agent
lan 42
Centralna banka moe obavljati poslove u vezi sa hartijama od vrijednosti koje
emituje Crna Gora, ukljuujui i poslove registrovanja tih hartija, vriti isplatu glavnice,
kamata i ostalih trokova koji se odnose na te hartije i obavljati druge sa njima povezane
poslove, pod uslovima koje ugovori sa ministarstvom nadlenim za poslove finansija.
Zabrana kreditiranja
lan 43
Centralna banka ne smije, direktno ili indirektno, odobravati kredite Vladi, drugim
dravnim organima i organizacijama, jedinicama lokalne samouprave, ni licima iji je
osniva ili veinski vlasnik drava ili jedinica lokalne samouprave.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, Centralna banka moe odobravati kredite bankama
iji je osniva ili veinski vlasnik drava, pod uslovima utvrenim ovim zakonom.
Centralna banka ne smije na primarnom tritu kupovati dunike hartije od
vrijednosti koje izdaju lica iz stava 1 ovog lana.
V. UPRAVLJANJE I RUKOVOENJE
Savjet Centralne banke
lan 44
Centralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke (u daljem tekstu: Savjet).
Savjet:
1) utvruje politiku za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke;
2) utvruje smjernice i donosi uputstva za sprovoenje politike iz take 1 ovog stava
i prati njenu realizaciju;
3) donosi propise i druge akte za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne
banke na osnovu ovlaenja utvrenih ovim i drugim zakonom;
4) odluuje o upotrebi drugih mjera i instrumenata monetarne politike;
-
12
5) odluuje o lanstvu i ueu u radu Centralne banke u meunarodnim
finansijskim institucijama;
6) donosi Statut Centralne banke;
7) odluuje o izdavanju i oduzimanju dozvole za rad banke i finansijske institucije i
odobrenja za rad filijale strane banke, u skladu sa zakonom i propisima donesenim na
osnovu zakona;
8) odluuje o otvaranju i zakljuenju postupka steaja i likvidacije banaka i
finansijskih institucija, u skladu sa zakonom;
9) odluuje o izdavanju i oduzimanju dozvola za rad platnih sistema, u skladu sa
zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona;
10) odluuje o uvoenju zatitnih i drugih mjera radi odravanja stabilnosti
finansijskog sistema kao cjeline;
11) usvaja izvjetaje i preporuke koje se dostavljaju Skuptini i Vladi;
12) donosi finansijski plan i usvaja godinje finansijske izvjetaje i odobrava druge
izvjetaje;
13) imenuje nezavisnog spoljnjeg revizora i druga lica za ije imenovanje je ovlaen
ovim zakonom;
14) odreuje oblike ulaganja koji ine meunarodne rezerve;
15) odluuje o pribavljanju i otuenju nepokretne imovine;
16) utvruje plan za poslovanje Centralne banke u vanrednim okolnostima radi
bezbijednosti i odravanja kontinuiteta poslovanja, na osnovu procjene rizika;
17) utvruje tarifu po kojoj se obraunavaju naknade za vrenje usluga koje obavlja
Centralna banka;
18) donosi akte kojima se ureuju prava i obaveze iz radnog odnosa i po osnovu rada
lanova Savjeta;
19) donosi i druge akte na predlog guvernera, viceguvernera i lanova Savjeta;
20) obavlja i druge poslove utvrene zakonom i Statutom Centralne banke.
Savjet moe pojedine poslove iz svoje nadlenosti prenijeti na guvernera Centralne
banke, u skladu sa Statutom.
Savjet formira Odbor za reviziju u skladu sa ovim zakonom, a moe formirati i druga
tijela i donositi opte akte kojima se ureuje njihov rad.
Propisi koje donosi Savjet objavljuju se u Slubenom listu Crne Gore.
Guverner Centralne banke
lan 45
Centralnom bankom rukovodi guverner Centralne banke (u daljem tekstu: guverner).
Guverner:
1) predstavlja i zastupa Centralnu banku;
2) organizuje rad Centralne banke;
3) stara se o izvravanju politike Centralne banke i odluka Savjeta;
4) podnosi Savjetu, najmanje deset puta godinje, izvjetaje o poslovanju i sprovo-
enju politike Centralne banke i o stabilnosti finansijskog sistema, ukljuujui dogaaje i
okolnosti koje mogu biti od uticaja na ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne
banke, kao i na finansijski sistem kao cjeline;
5) podnosi Savjetu izvjetaje o makroekonomskim kretanjima i monetarnim, fiskaln-
im, finansijskim i platnobilansnim analizama i predlae preporuke u oblasti ekonomske
politike;
6) donosi instrukcije za jedinstvenu primjenu propisa koje donosi Savjet;
7) donosi opte akte u skladu sa Statutom i druge akte koji se odnose na
unutranje poslovanje Centralne banke;
-
13
8) donosi rjeenja o izdavanju i oduzimanju odobrenja iz nadlenosti Centralne
banke koje ne donosi Savjet;
9) donosi rjeenja i druge akte u postupku kontrole banaka, finansijskih institucija i
platnih sistema;
10) donosi i druga rjeenja i akte iz nadlenosti Centralne banke koje ne donosi
Savjet;
11) imenuje lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima, ukoliko ovim zakonom
nije drukije odreeno;
12) odluuje o materijalno-finansijskom poslovanju;
13) odluuje o funkcionisanju i razvoju informacionog sistema;
14) odluuje o pravima i obavezama iz radnog odnosa i po osnovu rada zaposlenih;
15) odluuje o drugim pitanjima za koje je ovlaen zakonom i Statutom Centralne
banke.
Guverner moe inicirati i po pozivu izlagati pred Skuptinom i njenim tijelima o
monetarnoj i finansijskoj stabilnosti i o funkcionisanju bankarskog sistema.
Ako se sjednica Savjeta ne moe odrati ili Savjet ne donese akt iz svoje nadlenosti,
a guverner ocijeni da se bez donoenja tog akta ne moe obezbijediti ostvarivanje ciljeva i
izvravanje funkcija Centralne banke ili njen nesmetani rad, guverner donosi akt iz
nadlenosti Savjeta, koji Savjet potvruje na prvoj narednoj sjednici.
Ako guverner smatra da je akt Savjeta u suprotnosti sa zakonom, Statutom Centralne
banke ili drugim optim aktom ili ako Savjet ne potvrdi akt guvernera donijet u skladu sa
odredbom stava 4 ovog lana, upozorie Savjet i, ukoliko Savjet ne izmijeni svoj akt, o tome
obavijestiti Skuptinu.
Guverner odreuje viceguvernera koji ga zamjenjuje za vrijeme njegovog odsustva.
Guverner moe odreene poslove rukovoenja iz svoje nadlenosti prenijeti na
viceguvernere, lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima ili druge zaposlene, u
skladu sa Statutom.
Sastav Savjeta
lan 46
Savjet ima sedam lanova.
lanovi Savjeta su guverner, viceguverner za kontrolu bankarskog sistema,
viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet i etiri lana.
Guverner predsjedava sjednicama Savjeta.
lan 47
Viceguverner za kontrolu bankarskog sistema obavlja poslove kontrole bankarskog
sistema.
U vrenju svojih ovlaenja viceguverner iz stava 1 ovog lana predlae guverneru
rjeenja i druge akte u postupku kontrole banaka i finansijskih institucija.
lan 48
Viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet obavlja poslove koji se odnose
na finansijsku stabilnost i platni promet.
U vrenju svojih ovlaenja viceguverner iz stava 1 ovog lana predlae guverneru
odgovarajua rjeenja i druge akte.
Mandat lanova Savjeta
lan 49
lan Savjeta se imenuje na period od est godina i moe biti imenovan najvie dva
puta, u skladu sa ovim zakonom.
-
14
lan Savjeta kome je istekao mandat nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja
novog lana.
Imenovanje lanova Savjeta
lan 50
lanove Savjeta imenuje Skuptina.
Guvernera imenuje Skuptina, na predlog Predsjednika Crne Gore.
Viceguvernere imenuje Skuptina, na predlog guvernera.
etiri lana Savjeta imenuje Skuptina, na predlog radnog tijela Skuptine nadlenog
za finansije.
Uslovi za imenovanje lanova Savjeta i nespojivost funkcije
lan 51
lan Savjeta mora biti lice koje je crnogorski dravljanin, ima visoko obrazovanje,
priznati lini ugled, profesionalno iskustvo u oblastima ekonomije, bankarstva, finansija ili
prava.
lan Savjeta ne moe biti lan politike organizacije, poslanik u Skuptini, lan Vlade
ili lice koje obavlja neku drugu funkciju ili dunost na koju ga je imenovala Skuptina ili
Vlada, osim funkciju ili dunost u meunarodnim finansijskim institucijama i ne moe biti
lice koje obavlja funkciju ili dunost u organima lokalne samouprave i organima sindikalnih
organizacija.
lan Savjeta ne moe biti lan organa, zaposleni ili spoljni saradnik banke, finan-
sijske institucije i drugog pravnog lica ije poslovanje kontrolie Centralna banka.
lan Savjeta moe biti lice koje se bavi naunim ili naunoistraivakim radom, osim
lica iji bi posao ili djelatnost mogao da utie na njegovu nezavisnost ili da bude u konfliktu
interesa sa Centralnom bankom.
lan Savjeta ne moe biti vlasnik 5% ili vie akcija ili udjela banke ili finansijske
institucije i drugih pravnih lica ije poslovanje kontrolie Centralna banka, niti vlasnik 5% ili
vie akcija ili udjela drutava za reviziju.
lan Savjeta ne moe biti lice za koje se utvrdi da postoje okolnosti koje se, u skladu
sa lanom 53 ovog zakona, utvruju kao razlozi za razrjeenje lana Savjeta.
Sprjeavanje konflikta interesa
lan 52
lan Savjeta je duan da svoju funkciju u Centralnoj banci obavlja na nain da line
interese ili interese sa njim povezanih lica ne stavlja ispred interesa Centralne banke.
lan Savjeta podnosi Savjetu izvjetaj o ostvarivanju svojih direktnih i indirektnih
finansijskih interesa i interesa sa njim povezanih lica, na nain koji propisuje Centralna
banka.
lan Savjeta podnosi pisanu izjavu Savjetu o injenicama iz lana 51 st. 2 do 6 ovog
zakona i izvjetaj iz stava 2 ovog lana, u roku od 15 dana od dana imenovanja za lana
Savjeta i jednom godinje do kraja februara u tekuoj godini za prethodnu godinu.
Ako je lan Savjeta na bilo koji nain povezan sa predmetom odluivanja ili je
indirektno ili direktno zainteresovan za taj predmet, obavezan je da na poetku sjednice
Savjeta saopti svoj interes i nee uestvovati u raspravi ili glasanju o tom pitanju, ali e se
njegovo prisustvo raunati u kvorum na toj sjednici.
Na prava i obaveze lanova Savjeta koja nijesu utvreni ovim zakonom ili Statutom
primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuje sprjeavanje sukoba interesa.
-
15
Razrjeenje
lan 53
lan Savjeta razrjeava se prije isteka mandata ukoliko:
1) se, nakon njegovog imenovanja, utvrdi da je imenovan na osnovu netanih i/ili
neistinitih podataka ili ako nastupi bilo koja od okolnosti navedenih u lanu 51 st. 2 do 5
ovog zakona;
2) je pravosnano osuen na bezuslovnu kaznu zatvora ili je pravosnano osuen za
djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije lana Savjeta ili mu je od strane nadlenog
organa izreena zabrana obavljanja djelatnosti ili dunosti;
3) je namjerno ili grubom nepanjom napravio ozbiljan propust u obavljanju funkcije;
4) je postao steajni dunik.
lan Savjeta moe se razrijeiti ukoliko ne vri funkciju lana Savjeta due od tri
mjeseca uzastopno bez saglasnosti Savjeta, ukoliko je zbog bolesti sprijeen da vri funkciju
due od est mjeseci uzastopno ili ukoliko ne dostavi ili dostavi lanu izjavu i izvjetaj iz
lana 50 stav 3 ovog zakona.
lan Savjeta ne moe biti razrijeen iz razloga koji nijesu utvreni u st. 1 i 2 ovog
lana.
Razrjeenje na lini zahtjev
lan 54
lan Savjeta moe biti razrijeen na lini zahtjev, podnoenjem ostavke na funkciju
lana Savjeta.
lan Savjeta koji trai da bude razrijeen mora o tome obavijestiti Savjet, u pisanoj
formi, najmanje 60 dana prije podnoenja ostavke Skuptini.
Utvrivanje uslova za razrjeenje
lan 55
Savjet, veinom glasova lanova Savjeta, utvruje ispunjenost uslova iz lana 53
ovog zakona za razrjeenje lana Savjeta i o tome, bez odlaganja, obavjetava Skuptinu i
predlae razrjeenje lana Savjeta.
Ukoliko, u roku od 30 dana od dana prijema predloga za razrjeenje lana Savjeta,
Skuptina ne razrijei lana Savjeta, kao i kada lan Savjeta obavijesti Savjet o namjeri da
podnese ostavku na tu funkciju, Savjet moe odluiti da taj lan Savjeta nema pravo uea
u radu Savjeta i/ili obavlja druge poslove iz nadlenosti Centralne banke, do donoenja
odluke o njegovom razrjeenju.
Ukoliko Skuptina ocijeni da Savjet nije uspio da utvrdi postojanje uslova za
razrjeenje lana Savjeta, imenuje komisiju koja se sastoji od predsjednika, koji je obavljao
ili obavlja sudsku funkciju i najmanje jo dva lana, od kojih je jedan strunjak iz oblasti
bankarstva ili finansija, koja ispituje predmetno pitanje i dostavlja izvjetaj Skuptini uz
preporuke.
Sudska zatita u sluaju razrjeenja
lan 56
Odluka o razrjeenju lana Savjeta je konana, a nezadovoljna strana moe traiti
zatitu pred nadlenim sudom, u roku od 30 dana od dana prijema odluke o razrjeenju.
-
16
Upranjeno mjesto u Savjetu
lan 57
Mandat lana Savjeta, koji se imenuje na mjesto lana Savjeta kome je prestala
funkcija prije isteka mandata, traje do isteka mandata lana Savjeta kojeg zamjenjuje.
Radni status guvernera i viceguvernera
lan 58
Guverner i viceguverneri su zaposleni u Centralnoj banci i obavljaju funkciju lana
Savjeta profesionalno i ne mogu vriti drugu funkciju, posao ili dunost, osim na osnovu
odobrenja Savjeta.
Zabrana zaposlenja lana Savjeta po isteku mandata
lan 59
lan Savjeta ne moe biti lan organa ili se zaposliti u banci, finansijskoj instituciji i
drugom pravnom licu ije poslovanje kontrolie Centralna banka 12 mjeseci po prestanku
funkcije, osim po odobrenju Savjeta.
Primanja lanova Savjeta
lan 60
lanovi Savjeta primaju naknadu za uee u radu Savjeta.
Naknadu iz stava 1 ovog lana i zarade i druga primanja guvernera i viceguvernera
utvruju se optim aktom koji donosi Savjet, na predlog guvernera i objavljuju se u
izvjetajima Centralne banke u skladu sa ovim zakonom.
Pravo nakon prestanka vrenja funkcije
lan 61
Guverner i viceguverner imaju pravo da, nakon prestanka funkcije, godinu dana
primaju naknadu u visini zarade koju su primali posljednjeg mjeseca vrenja funkcije.
Naknada iz stava 1 ovog lana ostvaruje se na lini zahtjev, koji mora biti podnijet
najkasnije 30 dana od dana prestanka vrenja funkcije.
Naknada iz stava 1 ovoga lana usklauje se sa zaradom guvernera i viceguvernera
u periodu dok traje pravo na korienje.
Pravo iz stava 1 ovoga lana prestaje prije utvrenog roka, ako njegov korisnik:
1) zasnuje radni odnos;
2) bude izabran, imenovan ili postavljen na drugu funkciju na osnovu koje ostvaruje
zaradu;
3) ostvari pravo na penziju.
Pravo iz stava 1 ovoga lana moe se produiti za jo godinu dana ako u tom periodu
njegov korisnik stie pravo na penziju.
Sjednice Savjeta
lan 62
Savjet o poslovima iz svog djelokruga odluuje na sjednicama, koje se odravaju po
pravilu jednom mjeseno, ali ne manje od deset puta u jednoj kalendarskoj godini.
Sjednicama Savjeta mogu, po pozivu, prisustvovati druga lica, bez prava odluivanja.
Sjednice Savjeta saziva guverner.
-
17
Guverner je duan da sazove sjednicu Savjeta i na pisani zahtjev tri lana Savjeta.
Savjet moe odluivati ukoliko sjednici prisustvuje najmanje pet lanova Savjeta.
O pitanjima iz lana 44 ta. 1, 4, 6, 7, 8, 9, 10, 12, 16 i 17 ovog zakona, kao i o
prenosu nadlenosti na guvernera, Savjet odluuje veinom glasova lanova Savjeta, a o
ostalim pitanjima iz svoje nadlenosti odluuje veinom glasova prisutnih lanova Savjeta, s
tim da je u sluaju nerijeenog glasanja odluujui glas guvernera.
Savjet donosi poslovnik o radu Savjeta.
Poslovnikom o radu Savjeta moe se utvrditi da se sjednice i odluivanje Savjeta
obavi putem telekonferencijske veze ili, u sluaju hitnosti, putem drugih sredstava
komunikacije.
Javnost rada Savjeta
lan 63
Savjet obavjetava javnost o odlukama Savjeta u vezi sa pitanjima od znaaja za
utvrivanje politika za ostvarivanje ciljeva i izvravanje funkcija Centralne banke, nakon
zavretka sjednice bez odlaganja.
Savjet moe obavijestiti javnost i o drugim pitanjima razmatranim na sjednici Savjeta
i o donijetim odlukama.
Zapisnik sa sjednice Savjeta
lan 64
O sjednicama Savjeta vodi se zapisnik.
VI. IMOVINA, PRIHODI I RASHODI CENTRALNE BANKE
Imovina Centralne banke
lan 65
Imovinu Centralne banke ine svojinska prava koja se odnose na: nepokretne i
pokretne stvari, kapital i druga novana sredstva, plemenite metale i hartije od vrijednosti i
druga imovinska prava.
Guverner donosi akte o sticanju, upravljanju, korienju i raspolaganju imovinom iz
stava 1 ovog lana, osim o sticanju i otuenju nepokretne imovine.
Prihodi Centralne banke
lan 66
Centralna banka ostvaruje prihode po osnovu:
1) naknada za izdavanje dozvola i odobrenja u skladu sa zakonom;
2) naknada koje naplauje po osnovu kontrole koju sprovodi u skladu sa zakonom;
3) kamata i drugih prihoda na sredstva deponovana u inostranstvu;
4) pozitivnih kursnih razlika;
5) kamata na date kredite;
6) naknada za vrenje usluga;
7) kupovine i prodaje hartija od vrijednosti;
8) drugih naknada za obavljanje drugih poslova iz svoje nadlenosti;
9) korienja imovine iz lana 65 stav 1 ovog zakona.
Centralna banka utvruje tarifu po kojoj se obraunavaju naknade za vrenje usluga
koje obavlja.
-
18
Rashodi Centralne banke
lan 67
Iz prihoda koje Centralna banka ostvari podmiruju se:
1) naknade na izdvojena sredstva obavezne rezerve banaka; 2) kamate na sredstva koja se dre kod Centralne banke; 3) trokovi obezbjeivanja novanica i kovanog novca; 4) trokovi po osnovu investiranja u hartije od vrijednosti; 5) negativne kursne razlike; 6) materijalni i nematerijalni trokovi i trokovi amortizacije; 7) trokovi zaposlenih u Centralnoj banci; 8) ostali trokovi koje Centralna banke ima u svom poslovanju.
Dobit i gubitak
lan 68
Neto dobit ili gubitak Centralne banke utvruje se za svaku finansijsku godinu u
skladu sa Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.
Dobit za raspodjelu odreuje se na sljedei nain:
- oduzimanjem od neto dobiti ukupnog iznosa nerealizovnih revalorizacionih dobitaka
i rasporeivanjem ekvivalentnog iznosa na raune nerealizovanih revalorizacionih rezervi; i
- oduzimanjem sa rauna nerealizovanih revalorizacionih rezervi i dodavanjem na
dobit za raspodjelu iznosa svakog nerealizovanog dobitka koji je bio oduzet od neto dobiti iz
jedne ili vie prethodnih godina i koji je bio realizovan tokom tekue godine.
Nerealizovani revalorizacioni gubici bie preneeni na raun nerealizovanih
revalorizacionih rezervi dok se njihov saldo ne izjednai sa nulom, nakon ega e ovi gubici
biti pokriveni iz dobiti tekue godine, a nakon toga na nain utvren lanom 70 ovog
zakona.
Raspodjela dobiti
lan 69
Dobit utvrena u skladu sa lanom 68 stav 2 ovog zakona rasporeuje se u opte
rezerve u visini od 50% ostvarene dobiti, dok nivo optih rezervi ne dostigne 10% ukupnih
finansijskih obaveza Centralne banke.
Dio dobiti se moe rasporediti u specijalne rezerve u visini koju utvrdi Savjet, u
skladu sa ovim zakonom.
Visina dobiti iz stava 2 ovog lana moe iznositi najvie 10% dobiti utvrene u skladu
sa lanom 68 stav 2 ovog zakona.
Preostali iznos dobiti ini prihod budeta Crne Gore.
Raspodjela dobiti ne moe se vriti iz nerasporeene ili tekue dobiti, osim ako se ta
raspodjela vri u skladu sa lanom 66 ovog zakona.
Pokrie gubitka i deficita
lan 70
Centralna banka pokriva gubitak iz optih rezervi.
Gubitak koji se ne moe pokriti iz optih rezervi predstavlja deficit osnovnog kapitala,
koji se privremeno pokriva iz osnovnog kapitala Centralna banke.
-
19
Ukoliko se, nakon izvrene nezavisne spoljne revizije godinjih finansijskih izvjetaja
Centralne banke, utvrdi postojanje deficita osnovnog kapitala, Centralna banka, uz
konsultacije sa nezavisnim spoljnim revizorom, priprema izvjetaj o uzrocima nastanka
deficita osnovnog kapitala, u roku od 30 dana.
Nakon to Savjet odobri finansijske izvjetaje sa miljenjem nezavisnog spoljnjeg
revizora iz stava 1 ovog lana, uputie zahtjev Vladi za pokrie deficita iz budeta Crne Gore.
U roku od 30 dana od prijema zahtjeva iz stava 4 ovog lana, Vlada prenosi
Centralnoj banci nedostajui iznos u novcu ili lako utrivim dunikim hartijama od
vrijednosti, ije je dospijee odreeno i sa visinom kamatne stope preovlaujuom na tritu
u Crnoj Gori.
VII. FINANSIJSKI PLAN, FINANSIJSKI IZVJETAJI
I DRUGO IZVJETAVANJE
Finansijski plan i finansijski izvjetaji
lan 71
Finansijska godina Centralne banke jednaka je kalendarskoj godini.
Centralna banka planira svoje prihode i rashode u finansijskom planu, koji donosi do
31. decembra tekue za narednu godinu.
Finansijski plan, nakon donoenja, Centralna banka dostavlja Vladi i Skuptini, radi
upoznavanja.
Centralna banka priprema finansijske izvjetaje u skladu sa Meunarodnim
raunovodstvenim standardima i Meunarodnim standardima finansijskog izvjetavanja.
Godinji finansijski izvjetaji, sa miljenjem nezavisnog spoljnjeg revizora, Centralna
banka usvaja do 30. aprila tekue za prethodnu godinu.
Centralna banka dostavlja Skuptini godinje finansijske izvjetaje, sa miljenjem
nezavisnog spoljnjeg revizora, radi upoznavanja.
Objavljivanje finansijskih izvjetaja
lan 72
Godinje finansijske izvjetaje iz lana 71 ovog zakona Centralna banka objavljuje na
svojoj internet stranici ili drugim elektronskim ili tampanim medijima.
Obavjetavanje javnosti
lan 73
Centralna banka, redovno i blagovremeno, obavjetava javnost o ostvarivanju ciljeva
i izvravanju funkcija Centralne banke, a naroito o makroekonomskim analizama,
finansijskoj i monetarnoj stabilnosti, novanim i kreditnim kretanjima i platnom bilansu i
moe objavljivati izvjetaje i studije o drugim finansijskim i ekonomskim pitanjima.
VIII. REVIZIJA
Interna revizija
lan 74
Interna revizija vri stalni i cjeloviti nadzor nad poslovanjem Centralne banke, a
naroito:
1) procjenjuje efektivnost upravljanja rizicima u poslovanju Centralne banke;
-
20
2) procjenjuje funkcionisanje sistema interne kontrole u Centralnoj banci;
3) obavlja periodine revizije rada zaposlenih i svih organizacionih djelova Centralne
banke kako bi se obezbijedila primjena zakona i drugih akata kojima se ureuje poslovanje
Centralne banke;
4) obavlja reviziju rauna i raunovodstvenih postupaka i kontrola u Centralnoj banci;
5) vri uvid u finansijske izvjetaje Centralne banke i prateu dokumentaciju i
sarauje sa nezavisnim spoljnim revizorom Centralne banke;
6) daje odgovarajue preporuke guverneru i Odboru za reviziju za otklanjanje uoenih
nedostataka i vri kontinuirani nadzor nad njihovom realizacijom.
Internom revizijom rukovodi glavni interni revizor, koga imenuje guverner, uz
saglasnost Savjeta.
Glavni interni revizor moe biti lice sa visokim obrazovanjem, priznatim linim
ugledom i profesionalnim iskustvom od najmanje pet godina iz oblasti raunovodstva ili
revizije.
Na glavnog internog revizora shodno se primjenjuju odredbe l. 51, 52 i 53 ovog
zakona.
Vrsta, obim i rokovi za vrenje interne revizije, kao i nain izvjetavanja blie se
ureuju optim aktom Centralne banke, saglasno meunarodno prihvaenim standardima
interne revizije.
Odbor za reviziju
lan 75
Savjet formira Odbor za reviziju, kao stalno tijelo Savjeta.
Odbor za reviziju ima tri lana, koji nijesu stalno zaposleni u Centralnoj banci, od
kojih su dva lanovi Savjeta i jedan iz reda lica sa profesionalnim iskustvom u oblasti
raunovodstva i revizije.
Odbor za reviziju nadgleda i ocjenjuje funkcionisanje sistema interne kontrole;
nadgleda i ocjenjuje finansijsko izvjetavanje; daje miljenje za izbor nezavisnog spoljnjeg
revizora i nadgleda i ocjenjuje postupak revizije finansijskih izvjetaja Centralne banke i prati
i analizira usklaenost poslovanja Centralne banke sa zakonom, drugim propisima i optim
aktima.
Odbor za reviziju nadgleda efektivnost i efikasnost rada interne revizije.
Odbor za reviziju podnosi izvjetaje o svom radu Savjetu, po pravilu, tromjeseno.
Djelokrug i nain rada Odbora za reviziju blie se ureuje optim aktom Savjeta.
Odbor za reviziju donosi poslovnik o svom radu.
Nezavisna spoljna revizija
lan 76
Reviziju godinjih finansijskih izvjetaja Centralne banke vre meunarodno priznati
nezavisni spoljni revizor, u skladu sa meunarodnim standardima revizije.
Meunarodno priznati nezavisni spoljni revizor ima neogranieno pravo pristupa
poslovnim knjigama, raunima i evidencijama i pribavljanja informacija o transferima
Centralne banke.
Revizora iz stava 1 ovog lana imenuje Savjet, uz prethodno pribavljenu saglasnost
radnog tijela Skuptine nadlenog za finansije.
Meunarodno priznati nezavisni spoljni revizor moe vriti reviziju finansijskih
izvjetaja Centralne banke najdue tri godine uzastopno.
-
21
IX. OSTALE ODREDBE
Propisi i drugi akti Centralne banke
lan 77
Centralna banka ima ovlaenje da donosi propise za izvravanje funkcija na osnovu
ovlaenja utvrenih ovim ili drugim zakonom.
Propise iz stava 1 ovog lana Centralna banka donosi u formi odluka.
Centralna banka moe donositi i obavezujue pojedinane akte.
Centralna banka vodi evidenciju propisa i drugih akata koje donese.
Administrativne kazne
lan 78
Centralna banka moe izrei administrativne kazne svim licima koja prekre ovaj
zakon ili drugi zakon ili propis koji se odnosi na ostvarivanje ciljeva ili izvravanje funkcija
Centralne banke.
Administrativne kazne, u smislu stava 1 ovog lana, obuhvataju novane kazne i
posebne mjere utvrene zakonom ili drugim propisom, kao to su pisana upozorenja,
oduzimanje dozvola za rad i druge mjere.
Oslobaanje od oporezivanja
lan 79
Centralna banka je u obavljanju poslova osloboena plaanja poreza, taksi i drugih
dabina od kojih su osloboeni dravni organi i organizacije, u skladu sa zakonom.
Naplata potraivanja
lan 80
Centralna banka, bez voenja sudskog ili drugog postupka, ima pravo prioriteta u
naplati dospjelih, a nenaplaenih potraivanja od dunika:
- iz novanih sredstava dunika koja se vode na raunu kod Centralne banke;
- iz vrijednosti sredstava obezbjeenja dunika.
Centralna banka ima pravo na namirenje obezbijeenih potraivanja iz vrijednosti
sredstava obezbjeenja putem javne prodaje ili neposrednom pogodbom, po odbitku
trokova prodaje.
Zatita imovine
lan 81
Imovina Centralne banke i imovina koju Centralna banka dri i kojom upravlja,
ukljuujui zlato, specijalna prava vuenja, novac, kredite, depozite ili hartije od vrijednosti,
kao i prihod ostvaren po tim osnovima, ne moe biti predmet mjere zabrane raspolaganja
niti predmet izvrenja, prije donoenja pravosnane presude nadlenog suda.
Sudska zatita
lan 82
Protiv rjeenja Centralne banke moe se tubom pokrenuti upravni spor.
Tuba iz stava 1 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
-
22
U sporu po tubi protiv rjeenja Centralne banke, koje se odnosi na oduzimanje
dozvole za rad banke, uvoenje privremene uprave u banci, prenos imovine i obaveza na
drugu banku i otvaranje steajnog postupka nad bankom ili postupka likvidacije banke,
pravna posljedica sudske odluke kojom se usvaja tuba je samo pravo podnosioca tube na
naknadu tete od Centralne banke.
Pravna zatita
lan 83
lan Savjeta, zaposleni ili bilo koje lice koje je ovlastila Centralna banka za obavljanje
poslova u vezi sa izvravanjem njenih funkcija ne odgovaraju za tetu koja bi mogla nastati
prilikom obavljanja dunosti u skladu sa zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona,
osim ako se dokae da su odreenu radnju uinili namjerno ili grubom nepanjom.
Trokove zatite lica iz stava 2 ovog lana, u sudskim postupcima koji se odnose na
obavljanje dunosti tih lica, snosi Centralna banka.
Obaveza uvanja tajnosti informacija i podataka
lan 84
lan Savjeta i zaposleni u Centralnoj banci duni su da uvaju tajnost informacija i
podataka koji, u skladu sa zakonom ili drugim aktom, predstavljaju tajnu.
Obaveza uvanja tajne iz stava 1 ovog lana traje i nakon prestanka funkcije,
odnosno radnog odnosa u Centralnoj banci.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, lanovi Savjeta i zaposleni mogu informacije i
podatke uiniti dostupnim treim licima van Centralne banke, prema postupku koji se
ureuje posebnim aktom Centralne banke, pod uslovom:
1) da je lice na koje se informacije odnose dalo izriito odobrenje;
2) da predstavlja pruanje pomoi nadlenim organima u sprovoenju zakona i po
nalogu suda;
3) da se dostavljaju nezavisnom spoljnjem revizoru Centralne banke;
4) da se ustupaju nadzornim organima stranih banaka i finansijskih institucija i
predstavnicima meunarodnih finansijskih institucija u izvravanju njihovih dunosti;
5) da interes Centralne banke u sudskim postupcima zahtijeva otkrivanje tih
informacija i podataka.
Zabrana primanja poklona
lan 85
lan Savjeta, u toku trajanja mandata, i zaposleni u Centralnoj banci ne mogu primati
poklone ili druge vrste koristi od lica sa kojima imaju povezane poslovne ili finansijske
interese, ako bi to prihvatanje moglo imati uticaja na nepristrasno izvravanje poslova.
X. ORGANIZACIJA RADA I ZAPOSLENI
Organizacija rada Centralne banke
lan 86
Organizacija rada i poslovanja Centralne banke, kao i prava, obaveze i odgovornost
zaposlenih u Centralnoj banci u obavljanju poslova i zadataka blie se ureuju Statutom i
drugim optim aktima.
-
23
Prava i obaveze zaposlenih
lan 87
Na prava i obaveze zaposlenih u Centralnoj banci primjenjuju se opti propisi o radu,
ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
O zasnivanju radnog odnosa u Centralnoj banci odluuje guverner.
Zaposleni u Centralnoj banci ne moe obavljati posao za drugog poslodavca, osim na
osnovu posebnog odobrenja guvernera i ako to nije u suprotnosti sa interesima Centralne
banke.
Zaposleni se ne mogu u obavljanju poslova rukovoditi svojim politikim opredjelje-
njima.
Centralna banka moe svojim zaposlenim otvarati raune.
Centralna banka moe svojim zaposlenim odobravati kredite, u skladu sa posebnim
aktom.
XI. KAZNENE ODREDBE
Prekraji
lan 88
Novanom kaznom od 1.000 do 10.000 EUR kaznie se banka, finansijska institucija
ili drugo lice, ako:
1) nepravilno obrauna obaveznu rezervu ili u propisanom roku ne izdvoji, odnosno
ne odrava obaveznu rezervu (lan 18 stav 3);
2) bez odobrenja Centralne banke obavi reprodukciju i dizajniranje predmeta koji
svojim izgledom lie na novanice, kovani novac, ekove, hartije od vrijednosti i platne
kartice koji su u opticaju u Crnoj Gori (lan 27);
3) ne dostavi propisane podatke, informacije ili izvjetaje Centralnoj banci (lan 29
stav 1);
4) ne dostavi propisane podatke i informacije Centralnoj banci (lan 35 stav 2);
5) ne dostavi Centralnoj banci propisane podatke za Kreditni registar (lan 37 stav
2).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u banci, finansijskoj
instituciji i drugom licu novanom kaznom od 500 do 1. 000 EUR.
XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Nastavljanje rada Centralne banke
lan 89
Centralna banka osnovana Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list
RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) nastavlja sa radom po ovom zakonu i sa
samostalnim upravljanjem, korienjem i raspolaganjem imovinom koju je stekla do dana
stupanja na snagu ovog zakona.
-
24
Obezbjeivanje sredstava osnovnog kapitala
lan 90
Osnovni kapital iz lana 12 stav 1 ovog zakona obezbjeuje se iz sredstava
osnivakog kapitala Centralne banke utvrenog Zakonom o Centralnoj banci Crne Gore
(Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) i iz generalnih rezervi kojima
raspolae Centralna banka na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko sredstva iz stava 1 ovog lana ne budu dovoljna za obezbjeenje osnovnog
kapitala Centralne banke u visini utvrenoj lanom 12 stav 1 ovog zakona, nedostajui iznos
sredstava obezbjedie se iz budeta Crne Gore.
Usklaivanje i donoenje akata Centralne banke
lan 91
Centralna banka e uskladiti Statut u roku od est mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona, a druge akte koji se odnose na unutranje poslovanje Centralne banke
u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Centralna banka e donijeti propise i opte akte za koje je ovlaena ovim zakonom
u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do donoenja Statuta, propisa i akata iz st. 1 i 2 ovog lana primjenjivae se propisi i
akati koji su donijeti na osnovu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br.
52/00, 53/00, 47/01 i 4/05).
Status lanova Savjeta
lan 92
lanovi Savjeta Centralne banke na osnovu ovog zakona imenovae se u roku od 90
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Do imenovanja lanova Savjeta iz stava 1 ovog lana funkciju lanova Savjeta
Centralne banke obavljae lanovi Savjeta Centrale banke imenovani na osnovu Zakona o
Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05).
Ostvarivanje prava lanova Savjeta
lan 93
Odredbe lana 61 ovog zakona primjenjuju se i na izvrne funkcionere Centralne
banke imenovane na osnovu Zakona o Centralnoj banci Crne Gore (Slubeni list RCG, br.
52/00, 53/00, 47/01 i 4/05) koji su lanovi Savjeta na dan stupanja na snagu ovog
zakona.
Prestanak vaenja zakona
lan 94
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o Centralnoj banci
Crne Gore (Slubeni list RCG, br. 52/00, 53/00, 47/01 i 4/05), osim odredbe lana 1 stav
3 tog zakona, koja e se primjenjivati do donoenja posebnog zakona kojim e se utvrditi
zakonsko sredstvo plaanja u Crnoj Gori.
-
25
Stupanje na snagu
lan 95
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
SU-SK Broj 01-439/17
Podgorica, 16. jula 2010. godine
SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA
PREDEDNIK
Ranko Krivokapi