Z A P I S N I K

s 28. sjednice Gradskoga vijeća Grada Osijeka održane 26. rujna 2016. godine u Velikoj vijećnici, Županijska ulica 4/I, s početkom u 9,00 sati.

Predsjednik Anto Đapić otvara 28. sjednicu Gradskoga vijeća Grada Osijeka.

Pozdravlja nazočne vijećnike, gradonačelnika, zamjenike gradonačelnika, predstavnike upravnih odjela i službi Grada Osijeka, predstavnike političkih stranaka, predstavnike trgovačkih društava i ustanova, predstavnike nacionalnih manjina, predstavnika Ministarstva

unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko-baranjske, predstavnike medija i ostale nazočne.

Konstatira da je temeljem predanih evidencijskih listića nazočno 32 vijećnika od ukupno 36 vijećnika, što je dovoljno za pravovaljano odlučivanje.

Nazočni vijećnici:

1. Marija Bilić 2. Krešimir Bubalo 3. Jelena Dodig

4. Silvija Dološić 5. Anto Đapić

6. Mario Galić 7. dr.sc. Neđeljko Knežević 8. Nikola Kraljik

9. Damir Kramarić 10. mr.sc. Saša Lamza

11. mr.sc. Danijela Lovoković 12. dr.sc. Jasmina Lovrinčević 13. Dragutin Medvidović

14. Marin Medved 15. dr.sc. Mirjana Nedović

16. Vedran Novokmet 17. Mario Opačak 18. Jaroslav Pecnik

19. Zdravko Peko 20. Milan Pepić

21. Tomo Povreslo 22. mr.sc. Josip Salapić 23. Miroslav Sikora

24. Zdravko Simić 25. Karlo Šatvar

26. mr.sc. Drago Šerić 27. Josip Škorić 28. Miroslav Vanek

29. Marija Vrkić 30. Ivica Završki

31. Bruno Zorić 32. Renata Žuža

2

Nisu nazočni: Filip Glavaš, Milan Opačak, Sanja Stipanić i Miroslav Šimić

Tijekom sjednice Gradskoga vijeća u 10,30 sati došao je vijećnik Filip Glavaš Ostali nazočni: Ivan Vrkić, gradonačelnik, mr.sc. Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika,

Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika, Jadranka Nikolov, Tajnik Grada, David Krmpotić, pročelnik Upravnog odjelu za financije, gospodarstvo i nabavu, Dražen Alerić, pročelnik

Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Marija Garić, pročelnica Ureda Gradonačelnika, Romano Kristić, pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo, Kornelija Mlinarević, pročelnica Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i

gospodarstvo, Milena Kordi, voditeljica jedinice za Unutarnju reviziju Grada Osijeka, Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog Odjela za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno

gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu, Damir Vrban, zamjenik pročelnice, Siniša Gregoran, pomoćnik pročelnice, Branka Andraši, pomoćnica pročelnice, Sandra Važić, viša savjetnica-specijalistica, Damir Feher, savjetnik i Zdravko Orešković,

voditelj u Upravnom Odjelu za urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu, Ljerka Hedl, viša savjetnica-specijalistica u

Upravnom odjelu za društvene djelatnosti Mario Šapina, direktor GPP-a d.o.o., Saša Ljubojević, direktor Ukopa d.o.o., Davor Vić, direktor Unikoma d.o.o., Stjepan Čuraj direktor Športskih objekata d.o.o., Bojan Bodražić, direktor Zavoda za stanovanje d.o.o., Zvonimir

Klobučar, član Uprave Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, Jean Pierre Maričić, direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o., Žana Gamoš, direktorica Regionalne

veletržnice Osijek d.d., Domagoj Marinić, direktor Zračna luka Osijek d.o.o., Ivica Lučić, ravnatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića Osijek, Dubravka Pađen-Farkaš, ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, Milan Baričević, načelnik Policijske uprave Osječko-

baranjske, Lea Mandić Porc, administrativna tajnica u Uredu Gradonačelnika, Ružica Cini, pomoćnik pročelnika - Tajnika Grada, Ružica Šimić pomoćnik pročelnika – Tajnika Grada,

Nataša Ižaković, savjetnica u Odsjeku za rad Gradskog vijeća i Gradonačelnika, Sanja Farkaš, Verica Relja, Matko Mance i Marko Budimir, djelatnici Ureda Grada.

Predsjednik obavještava da je 17. kolovoza 2016. zaprimljena obavijest vijećnice Silvije

Dološić da od 16. kolovoza 2016. svoj daljnji politički angažman nastavlja kao nezavisna vijećnica u Gradskome vijeću Grada Osijeka.

Prelazi se na postupak utvrđivanja dnevnog reda.

Anto Đapić, predsjednik, iznosi: „Uz poziv za sjednicu dobili ste prijedlog dnevnog reda zajedno s materijalom. Radi vaše obavijesti dostavljena su vam i rješenja Gradonačelnika o razrješenju i imenovanju:

- člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića Osijek - člana Školskog odbora Osnovne škole Vladimira Becića

- člana Upravnog vijeća Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Grada Osijeka Na klupe su Vam podijeljeni:

- Izmijenjeni Prijedlog Ugovora uz točku 10. prijedloga dnevnog reda „Prijedlog Rješenja o sklapanju Ugovora o prijenosu prava vlasništva k.č.br. 9121/30 k.o. Osijek na Osječko-

baranjsku županiju u svrhu izgradnje nove zgrade I. gimnazije Osijek“ - Izvješće sa sjednica radnih tijela Gradskog vijeća.“

3

Predsjednik poziva vijećnike da iznesu, ukoliko imaju prijedloge za izmjene i dopune

predloženog dnevnog reda. Obzirom da nema prijedloga za izmjene i dopune predloženog dnevnoga reda, predsjednik

stavlja na glasovanje predloženi dnevni red. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je jednoglasno i to s 32 glasa „za“ prihvaćen slijedeći

D N E V N I R E D

1. Usvajanje Zapisnika s 27. sjednice Gradskoga vijeća Grada Osijeka; 2. Pitanja i prijedlozi vijećnika;

3. Informacija o stanju sigurnosti na području grada Osijeka u prvom polugodištu 2016.; 4. Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje Okvirnog ugovora o uslugama u

javnom interesu i osiguranja javnog prijevoza u Gradu Osijeku za razdoblje 2017.-2032. s trgovačkim društvom GPP d.o.o.;

5. Prijedlog Odluke o određivanju mjesta za održavanje mirnih okupljanja i javnih

prosvjeda bez prijave; 6. Prijedlog Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka;

7. Prijedlog Plana izmjene Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu na području Grada Osijeka za 2016.;

8. Prijedlog Programa poticaja i olakšica Eko-industrijska zona Nemetin; 9. Nacrt Strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom baštinom grada Osijeka

2016.-2020.; 10. Prijedlog Rješenja o sklapanju Ugovora o prijenosu prava vlasništva k.č.br. 9121/30

k.o. Osijek na Osječko-baranjsku županiju u svrhu izgradnje nove zgrade I. gimnazije

Osijek; 11. Prijedlog Rješenja o sklapanju Ugovora o zamjeni zemljišta (Grad Osijek i Monte

Mont d.o.o. i Mirjana Majić);

12. Izvješće o radu Gradonačelnika Grada Osijeka za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016.;

13. Izvješće o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu ili većinskom vlasništvu Grada u 2015.:

a) Zračna luka Osijek d.o.o. b) Regionalna veletržnica Osijek d.d. c) Nogometni klub Osijek s.d.d.

14. Izvješće o utrošku sredstava namijenjenih za financiranje dobrovoljnih vatrogasnih društava grada Osijeka i Vatrogasne zajednice Osijek za 2015.;

15. Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku.

Prelazi se na rad prema utvrđenom dnevnom redu.

TOČKA 1. USVAJANJE ZAPISNIKA S 27. SJEDNICE GRADSKOGA VIJEĆA

GRADA OSIJEKA;

Zapisnik s 27. sjednice Gradskoga vijeća dostavljen je u prilogu poziva za sjednicu.

Predsjednik pita ima li primjedbi na Zapisnik. Utvrđuje da nema primjedbi na Zapisnik.

4

Stavlja na glasovanje Zapisnik sa 27. sjednice Gradskoga vijeća.

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je jednoglasno i to s 32 glasa „za“ Zapisnik prihvaćen.

TOČKA 2. PITANJA I PRIJEDLOZI VIJEĆNIKA;

Za sudjelovanje u ovoj točki dnevnog reda, pred početak sjednice, prijavilo se ukupno 24

vijećnika. Pisane odgovore i očitovanja na pitanja i prijedloge s 27. sjednice Gradskoga vijeća dobili su

svi vijećnici koji su to zatražili.

Navedeni odgovori i očitovanja dostavljeni su i drugim vijećnicima uz poziv za sjednicu Vijeća.

Predsjednik poziva vijećnike koji su dobili pisane odgovore ako imaju potrebe očitovati se.

Krešimir Bubalo, vijećnik, iznosi: „Želim iskazati svoje zadovoljstvo s odgovorom na pitanje kada je u pitanju stambeni fond i dodjela stanova. No želim izraziti nezadovoljstvo kada je u pitanju odgovor vezano za Eurodom tj. za iznos

PDV-a koji trebamo ili ne trebamo platiti. Očekivao sam da ćemo dobiti konkretan odgovor. Dobio sam općenito, a mogu iščitati iz toga odgovora da od 27. rujna 2012. nismo ništa

napravili po pitanju Eurodoma. Ne mislim samo na rok kada ćemo imati čist gruntovni i kada ćemo ući u vlasništvo, isto tako kada će biti pobrisane one zabilježbe koje imamo na tom gruntonovnom, no isto tako i da li Grad treba platiti PDV i u kojem obimu jer vjerojatno su

koristili to kao pred porez. Prema tome očekivao sam konkretne odgovore za Eurodom i mislim da bi bilo važno da na slijedećoj sjednici Gradskoga vijeća možda imamo kao točku,

gradonačelniče, upravo pitanje Eurodoma i što ćemo to napraviti još u idućih nekoliko mjeseci dok je ovaj sastav Gradskoga vijeća kako bi razriješili pitanje Eurodoma u odnosu na g. Grgića i tvrtku koja je izrađivala upravo taj projekt. Mislim da je projekt važan, mislim da

je prošlo dovoljno vremena da možemo podvući crtu i završiti priču. Hvala lijepa.“

Ivica Završki, vijećnik, iznosi: „Imao sam dva pitanja i dobio sam i dva pisana odgovora. Jednim sam uvjetno rečeno zadovoljan, a jednim ne. Prvo ovaj s kojim sam zadovoljan. Zadovoljan sam realizacijom pitanja, manje odgovorom, pitanje je bilo da li se kani nešto

učiniti da bi se izmijenila regulacija prometa u ovom dijelu grada Osijeka ili barem postavili znakovi gdje se u zadnje vrijeme događaju učestali prometni udesi, a to je križanje Anine i

Ružine, križanje Dubrovačke i Ružine, križanje Rokove i Ružine i u odgovoru sam dobio jednu definiciju kako su stručne službe zadovoljne načinom kako je trenutno riješena regulacija, ali dva – tri dana nakon toga je na samom križanju osvanula oznaka STOP, dolje

na kolniku. Znači, da je bez obzira na odgovor to što smo tražili učinjeno i na tome sam pretpostavljam i većina građana zahvalan. To je moje zadovoljstvo.

Što se tiče nezadovoljstva dva puta sam za redom postavio pitanje oko financiranja našeg projekta Europska prijestolnica kulture. Dobio sam i dva odgovora, više ne mogu postavljati pitanje da tražim naknadne dopune, to znam, pa sam si onda sam dao truda i malo iščitao

Službene glasnike Grada Osijeka u zadnje dvije godine iznova po tko zna koji puta i konstatirao sam slijedeće. U ovom odgovoru je navedeno kako, u potpisu su se potpisali dvoje

mladih kolega pa su na konce napisali „Evidentno to tada niste primijetili, ili vas nije zanimalo.“, nije baš stil obraćati se na taj način u prvom licu vijećniku jer je vijećnik postavio

5

pitanje naravno kao osoba ali u ime građana, a onda se ne odgovara na toj razini. No, ono što

je bitno u cijeloj priči je slijedeće. Da se ne vrtim oko tih iznosa da li je 400 tisuća kuna, da li je koliko je i tako. Ukupno je da pojednostavim u dvije godine i to se vidi iz Službenog

glasnika 16A/14 i 12/15 kojim je prvotni iznos od 400 tisuća kuna u 2015. povećan na 993 tisuće kuna, a u 2016. Službeni glasnik 12A/15 još 400 tisuća kuna, a što ukupno čini otprilike 1,4 milijun kuna, a ne onih prvih 400 tisuća kuna od prije dva – tri mjeseca kako smo

dobili prvu informaciju ili barem kako sam je ja iščitao iz toga materijala. No, na stranu to, ono što je bitno je da sam zamolio da ako se ikako može dođemo do podatka koliko je

otprilike utrošila i Rijeka u taj projekt. Koliko sam sam uspio saznati taj podatak nisam ovdje dobio, ali koliko sam uspio sam saznati otprilike koliko i mi. Ono što je dakle bitno ponovno naglasiti, naravno da je sve to sada prošlo, ali činjenica je da smo očito utrošili otprilike toliko

sredstava koliko i Rijeka, a ona teza o tome kako smo utrošili puno manje, a Rijeka puno više čini mi se da ne pije vodu. Rezultat je takav kakav jest i mislim da smo sigurno mogli učiniti

više. Toliko o tome, hvala.“ Tomo Povreslo, vijećnik, iznosi: „Nisam zadovoljan s pisanim odgovorom na moju

inicijativu koju sam dao na 27. sjednici ovoga vijeća. Upravni odjel za urbanizam, graditeljstvo, komunalno stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša, te mjesnu

samoupravu (dugačak naziv) te pročelnica gđa Belajdžić odgovara mi da će košnja spomenutih površina uvrstiti u program košnje kada za to budu osigurana sredstva. Zatim navodi Odluke o komunalnom redu i tko je dužan održavati javne površine. Također navodi

da vlasnici ili korisnici zemljišta ili objekata uz javne površine i to u širini svoga zemljišta dužni su isto održavati. No, naveo sam nepokošene kanale i staze koje nisu ispred objekata, a

u što se mogao i uvjeriti i g. zamjenik gradonačelnika Ambruš. Također sam naveo nepokošene kanale i staze ispred gradskog zemljišta. Građani prigradskih naselja zaslužuju imati uređene kanale i staze pa se za takvu namjenu treba iznaći i sredstva. Primjerice, ostatak

neutrošenih sredstava od mjesnih odbora i gradskih četvrti za 2015. je preko 50 tisuća kuna. Vjerojatno će se i ove godine ostatak kretati oko toga iznosa. Taj iznos se može doznačiti

Unikomu d.o.o. za uređenje takovih površina ili od sredstava iz kojih se plaća rušenje privatnih objekata u gradu koji predstavljaju opasnost za građane ili uređenje zapuštenog privatnog zemljišta u centru garda. Htio sam po tko zna koji put zatražiti da se sporne staze i

kanali pokose, no zamislite, pokošeno je u petak 23.9. ove godine, no bolje ikad nego nikad. Izražavam nezadovoljstvo što se to nije i prije odradilo.“

Vedran Novokmet, vijećnik, iznosi: „Htio bih izraziti svoje nezadovoljstvo odgovorom. naime, na prošloj sjednici Gradskoga vijeća pitao sam za problematiku vezano uz raskrižje

Gundulićeva – Rokova ulica, i na temelju odgovora koji sam dobio da je to prometno raskrižje regulirano zelenim valom u kojem svoje zeleno svijetlo imaju vozila koja skreću iz

pravca istoka, izlaze sa zelenog vala, prolaze kroz raskrižje pa tako i vozila koja skreću lijevo. Ono što bih pitao i molio bih dodatno pojašnjenje pročelnicu gđu Ljiljanu Belajdžić da mi potkrijepi kojim člankom Zakona o sigurnosti cestovnog prometa nije dozvoljeno ovo

rješenje, odnosno s obzirom da članak 57. Zakona o sigurnosti cestovnog prometa jasno govori u kojem slučaju vozila koja skreću lijevo smiju prijeći prije vozila iz suprotnog smjera,

pa ovim putem molim da mi kao što sam rekao potkrijepi kojim člankom Zakona je dopušteno ovako prometno rješenje, odnosno prvenstvo prolaza vozila jer tim više na temelju izviješća Policijske uprave osječko-baranjske na raskrižju Gundulićeva – Rokova od 1. siječnja 2011.

do 30. lipnja 2016. dogodilo se 17 prometnih nezgoda od čega 11 s ozlijeđenim osobama i 6 s materijalnom štetom. Napominje se u 12 prometnih nezgoda greška je bila oduzimanje

prednosti prolaza. Mislim da samim time ovo izviješće Policijske uprave jasno govori da ima određenih problema na tom raskrižju i dosadašnja regulacija nije dobro pripremljena. Mislim

6

da niti jedan zeleni val ni ne može biti ispred Zakona o sigurnosti cestovnog prometa i jasno

je da kao što ste naveli u odgovoru da članak zakona o sigurnosti cestovnog prometa direktno ni ne utječe na dužinu zelenog vala i interventa što se tiče prometne signalizacije. Hvala.“

Predsjednik poziva vijećnike da redoslijedom kako su se prijavili postave pitanja.

Karlo Šatvar, vijećnik, iznosi: „Neću otkriti toplu vodu ako kažem da je gospodarska situacija u gradu Osijeku sve samo ne zadovoljavajuća, da ne upotrijebim neke teže riječi,

naravno da time nitko od nas ne može biti zadovoljan i da to za sobom nosi najveći problem s kojim se suočava i grad Osijek ali rekao bih i Slavonija i Baranja, a to je prvenstveno iseljavanje mladih ljudi. O dugoročnim posljedicama iseljavanja mladih koji velikom većinom

se ni ne vraćaju više u grad Osijek, Republiku Hrvatsku ne treba previše ni govoriti. Kako se to može popraviti? Pa može se popraviti upravo onim s čime sam i počeo, poboljšanjem

gospodarske situacije, s većim gospodarskim aktivnostima, privlačenjem poduzetnika, otvaranjem prvenstveno novih radnih mjesta gdje bi mladi onda i mogli se zaposliti da ne moraju tražiti svoju egzistenciju negdje izvan našega grada. Vi ste u kampanji Gradonačelniče

predstavili jedan program koji se zvao ako se ne varam „Grad Osijek kao gospodarska zona“, dakle cijeli grad Osijek kao jedna gospodarska zona pa pitanje je, prošlo je više od tri godine

Vašega mandata, što ste poduzeli za realizaciju tog programa Grad Osijek kao gospodarska zona, jeste li zadovoljni tom realizacijom i općenito da li ste zadovoljni gospodarskom situacijom u gradu Osijeku i koja je Vaša odgovornost za ovakvu situaciju. Hvala lijepa.“

Krešimir Bubalo, vijećnik, iznosi: „Želim reći da svaki mandat ima svoj početak i kraj pa

tako i naš vijećnički, no isto tako i mandat gradonačelnika, nas vijećnika i svih ostalih. No na kraju mandata uvijek se onako podvuče crta i gledamo zbirni rezultat. Mi ćemo možda u Vijeću gledati to kroz neku statistiku broj javljanja, broj replika itd., no na kraju mandata

uvijek se gleda što je netko nešto napravio. Želim se danas usmjeriti kroz pitanje na sport. Mi smo prije četiri godine od šest hrvatskih

medalja tj. medalja koje su završile u Republici Hrvatskoj jedna je došla u Osijek s olimpijskih igara. Sada je u Hrvatsku došlo 10 medalja, na žalost niti jedna u Osijek. Volio bih da smo se mogli proveseliti no mislim da nismo sustavno radili prošlih nekoliko godina.

Drago mi je što je Gradonačelnik na kraju mandata ipak sjeo struku i vidim neke pomake i to mi je drago jer mislim da u gradu imamo kvalitetnih ljudi koji znaju promišljati o sportu. Ovo

sam čisto izrekao konstataciju radi ugleda jer ne mogu reći da smo postigli jedan rezultat, u stvari to bih istakao kao jedini rezultat u ove četiri godine, a to je pitanje NK Osijeka. Možemo biti zadovoljni što su g. Meštrović i g. Mesaroš zauzeli se za klub, zatvorili

financijsku konstrukciju, mislim da klub ide dobro. Sigurno da im želimo čestitati, no mene zanima i to je pitanje, da li Gradsko vijeće treba donijeti kakvu još odluku oko izgradnje

stadiona, možebitnog rušenja stadiona ili neke treće varijante? Molio bih za to pisani odgovor. Inicijativa, svi mi koji smo alergični na ambroziju dobro smo osjetili ove godine taj problem. Molio bih odgovor koliko je ispisano kazni jer znamo da imamo program održavanja

poljoprivrednih površina tj. imamo program za uništavanje ambrozije, ali čini mi se da je sve ostalo na programu. Imate primjer, mi kosimo ovdje u centru zemljište Hypo banke, a u

Vinogradskoj imamo naših gradskih parcela koje nisu pokošene, pa vas pitam, zašto kosimo tuđe parcele, a ne kažnjavamo privatnike, a u isto vrijeme ne kosimo svoje parcele? Molio bih da se zauzmete u odjelu za komunalno i da se konačno počnu ispisivati kazne, no ono što je

puno važnije tarupat i kosit poljoprivredne površine, a posebice u prigradskim naseljima. Hvala lijepa.“

7

Nikola Kraljik, vijećnik, iznosi: „S obzirom da se dugo nismo vidjeli odmah ću zamoliti

predsjednika Gradskoga vijeća a i g. Gradonačelnika da li smijem imati jedno pravo pitanje i jedno malo pod pitanje, vidjet ćete da je vrlo zanimljivo ako dozvoljavate uz inicijativu. Bit

ću što brži. Pitanje je sam već nekoliko puta postavio u Gradskome vijeću, a vezano je za problem javnih bicikala u Gradu Osijeku. Naime, već od 2011. projekt se razvija, cijela geneza događaja nam

je poznata. Na niz inicijativa kako građana pa tako i moje i nekoliko vijećnika u ovome gradskome vijeću konačno su ti bicikli doživjeli sudbinu da su povučeni koliko imam

informaciju u prostore BIOS-a. Naime grad Osijek kao grad koji želi biti turistička destinacija na koncu konca koji razvija jedan duh biciklizma, zdravoga života i da više se ne ponavljam konstantno s jednom te istom pričom, jednostavno moje konkretno pitanje je kada će ti bicikli

zaživjeti konačno i ugledati svjetlo dana u gradu Osijeku? Malo ću biti sarkastičan, oni jesu bili narančaste boje, da li je to možda onda i to bio problem da sad baš Osijek nije imao

nikada ništa narančasto osim crveno-bijelih tramvaja kao što su ih imali tada u bivšoj državi Sarajevo. Osijek je bijelo – plavi grad pa možda nije problem da ih i obojimo u neku drugu boju ako je problem ta boja bila narančasta. Malo da se našalimo.

Inicijativa, sve vam je dobro poznato kada građani iz tramvaja izađu kod sveučilišne knjižnice i prvo na što naiđu to je ljepota koju Osijek ima još tamo od 1890., doista jedan od ljepših

tada pa i danas srednjeeuropskih parkova, to je Sakuntala park. Svatko od nas prođe ili se provoza pa vidi na što to liči uz dužno poštovanje što je skulptura obnovljena, što su sfinge vraćene na mjesto, ali dozvolite mi da travnjak, da same staze izgledaju doista toliko jadno i

derutno da mislim da taj park zaslužuje zbog svoje povijesti i zbog cijele priče koju on kao takav ima, a sama ta priča je dobra priča turistima koji dolaze u naš grad da zaslužuju u

skorije vrijeme da ga se uredi i da to doista bude na ulazu u samu pješačku zonu grada Osijeka jedno reprezentativno zdanje barem što se travnjaka tiče i tih staza gdje ljudi šetaju, hodaju i prolaze.

Sada ono što sam rekao, doista imam jednu zamolbu Gradonačelniče. 100 dana je prošlo od strašnog nevremena koje kažu da je u 100 i više godina ne pamti se da je takva stihija nas

pogodila. Naime, brojni građani, a tu je i kolega Lamza mi parkiramo automobile u Cesarićevoj. Naime mi pretpostavljamo da je PTT kabl stari, koji je otkinut za vrijeme tog nevremena s glavnog nosača koji uličnu rasvjetu nosi. Mi smo ga povezali za drvo sam

Gradonačelniče i on s broja 27 Vukovarska, ponavljam, Ulica Vukovarska 27d s njihovog krovišta taj debeli kabl visi na tu brezu. Mi smo ga omotali oko breze jer ne možemo

jednostavno naći rješenje osim da se nas par susjeda tamo popnemo i jednostavno ga fizički mi skinemo. Moram priznati kada se križanje Trpimirove i Vukovarske radilo sreo g. iz Parangala g. Banjana i rekao mu da to ide vidjeti ali nije nam još nitko ništa javio. Već

nekoliko je bilo upita prema njemu, mi doista sada više ne znamo čija je to jurisdikcija da to nešto ukloni. Govorim to zato što je tu i g. Vić pa i djelatnici Unikoma d.o.o. imaju veliki

problem prolazeći kosilicama tamo. Zamislite da taj kabel uđe u tu kosilicu, mi ne znamo da li je on pod naponom visokim ili nije, bit ću iskren. Nismo električari, ne upuštamo se u tu avanturu, može netko stradati ali drugo nevrijeme koje se može dogoditi može doista

povrijediti nekoga. U dobroj namjeri bih molio, iskoristio sam zločesto ovu priliku pa da se to iskoristi i uredi. Hvala lijepa.„

Marin Medved, vijećnik, iznosi: „Pitanje se odnosi na šetnicu u Donjem gradu. Bili smo svjedoci da je dvije godine šetnica bila zatvorena, odnosno trajali su radovi na izmijeni

kolektora i građani naravno nisu mogli uživati u šetnji na Donjogradskoj šetnici. Sada kada je šetnica napokon otvorena, rekonstruirana dolazi nam podatak, odnosno rečenica da će se

ponovno šetnica rušiti i pomicati nekoliko metara u Dravu. Sada me zanima kada ti radovi počinju, koja će biti dinamika radova, koliko će trajati, ali isto tako se pitam kao i svi građani

8

u Donjem gradu u nevjerici da li to nije moglo biti zajedno napravljeno da nam ne bude

šetnica zatvorena dvije godine i sada ponovno po nekoj mojoj procijeni ponovno zatvorena dvije godine. Ponavljam, nije li se to moglo napraviti u jednom komadu, u jednoj priči i zašto

to nije bilo napravljeno i molim odgovor u pisanom obliku. Inicijativa se odnosi na tragu g. Bubala što je već spomenuo, košnja. Vinogradska ulica u Donjem gradu se ne kosi u redovnom održavanju Unikoma d.o.o.. Gradska četvrt je bila

poslala već dopis kako vama tako i tvrtki Unikom d.o.o. i odgovor je da će se razmotriti stavljanje plana 2017.. Ima jedna zanimljiva situacija na kraju Vinogradske postoji jedan

drvored, to je bilo prije divlje odlagalište koje je bivša gradska uprava počistila i posađen je drvored. Taj se drvored ili ajmo reći park se kosi, što znači da kosilice Unikom d.o.o. prođu Vinogradskom ulicom dođu do tog drvoreda, pokose i vrate se nazad. Postoji li mogućnost da

one u tom prolasku Vinogradskom ulicom pokose Vinogradsku jer smatram da to nije nekakav veliki trošak kada već idu u redovne košnje i kose taj drvored koji se nalazi na kraju

Vinogradske ili na sredini. To bi bila jedna od mojih inicijativa. Hvala.“ Zdravko Simić, vijećnik, iznosi: „Pitanje se odnosi na Grad a to je što je Grad učinio po

pitanju popisa šteta i da li postoji namjera da se na neki način obeštete naši građani. Pitanje se odnosi na nevrijeme od 27.6. kada smo imali najveće nevrijeme u zadnjih 100 godina.

Govorim to iz razloga zato što u prigradskim naseljima je pričinjena velika materijalna šteta na poljoprivrednim usjevima. U poljoprivredi je velik broj naših radnih mjesta, sugrađana koji se bave poljoprivrednom djelatnošću. Velike štete se kod pojedinih mjere na desetine i stotine

tisuća kuna. Imam informaciju s terena da pojedine tvrtke koje se bave organizacijom otkupa već vrše uknjižbu na zemljište jer proizvođači nisu u stanju materijalno vratiti svoje obaveze

pa bih molio Grad da iznađe načina i mogućnosti da nam na nekakav način umanji koliko-toliko štetu kod tih proizvođača. Znamo da u odjelu za poljoprivredu nismo utrošili sva sredstva pa nek se uz to iznađe neka mogućnost da se pomogne ljudima jer ti ljudi nemaju

drugog izbora nego otići van u druge zemlje. Inicijativa bi bila da se konačno postavi semafor za koji ja već dugo vremena govorim u Klisi

iz razloga što sve češće i učestalije imamo prometne nesreće. Prošli mjesec smo imali 4 saobraćajne nesreće dvije s lakšom materijalnom štetom, a dvije teške prometne nesreće s ozlijeđenim osobama. Samo prošli tjedan su dvije osobe nastradale. U jednoj nesreći je bilo tri

automobila, a u drugoj dva. Zašto se to dešava? Zato što je naselje uvjetno rečeno na otvorenoj cesti i vozači voze velikim brzinama i na taj način nastavljaju svoj put i kroz samo

naselje. U naselju se odvija velika frekvencija prometa i poljoprivrednih strojeva itd., jedni skreću, drugi ulaze i jako često se dešava. Ne smijemo dozvoliti da netko smrtno strada pa da tek onda reagujemo. Molio bih Grad da konačno jednom to zauzmemo i samo pitanje tim

semaforom ćemo riješiti bezbednost jer ti će ljudi tamo morat stati i smanjiti brzinu i sačuvat ćemo im živote i materijalnu štetu. Hvala.“

Tomo Povreslo, vijećnik, iznosi: „Ponukan člankom u Glasu Slavonije od 23. rujna „Obnova horizontalne signalizacije u Osijeku na koji i kakav način se izvode radovi“. Sjetio sam se

prošle godine ili pred prošle kada je bila tema obnova horizontalne signalizacije u gradu Osijeku i tko ju izvodi, tada ste Gradonačelniče napomenuli da radove izvodi zagrebačka

tvrtka, no da do godine neće više raditi već će se isti poslovi dati osječkim tvrtkama. Ne znam koji je razlog da ponovno te radove izvodi zagrebačka tvrtka. Da li mi u Osijeku ili Slavoniji nemamo takvoga izvoditelja radova ili nitko u Slavoniji neće raditi za milijun kuna?

Inicijativa se odnosi na jesensku košnju u gradu i prigradskim naseljima. Tko o čemu Tomo o čišćenju i košnji. Primjer košnje u Kupskoj ulici u Osijeku pokraj novo izgrađene staze. To je

zaraslo, staze smo napravili ali košnje nema. Dobro je krenulo u Tenji, vidimo da svi vijećnici imaju primjedbe na uređenje grada i tu košnju, pa evo stoga bih molio da se obiđu sve gradske

9

četvrti i mjesni odbori i da se košnja izvrši barem u jesen već ako se nije u proljeće i čitave

godine. Financiranje, od ostatka sredstava ono što sam rekao od mjesnih odbora. Ostalo je 1%, ali to je 50 tisuća kuna, te kune doznačimo Unikomu d.o.o. i mislim da se s time može

fino urediti taj dio grada koji je zapušten, a ingerenciji je Grada Osijeka. Hvala.“ Ivica Završki, vijećnik, iznosi: „Grad Osijek je još u Austro-Ugarskoj pa i između dva rata i

poslije Drugog svjetskog rata bio karakterističan uz ostalo i po tome, osim po toj svojoj prekrasnoj secesijskoj arhitekturi, parkovima i po činjenici da je uvijek bio jedan od

najurednijih i najčišćih gradova u Hrvatskoj. Dobili smo svojevremeno sjećate se, Zelenu vrpcu, nedavno za Zlatni cvijet Europe dobili smo Brončani cvijet, a danas na žalost imamo situaciju da je evo prije par dana mogli ste pročitati u Glasu Slavonije jedan apel vijećnička u

gradskoj četvrti Gornji grad koji apeliraju na gradske službe i na Unikom d.o.o. da se uozbilje i da počnu doista ozbilnije čistiti, a posebno središte Osijeka, a naravno i neke druge dijelove

grada. Činjenica je da to građani govore, na to ukazuju i da se vijećnici Donjega grada sigurno ne bi javili na pamet jer doista svi su bili u prilici zadnjih mjesec – dva dana, a posebno tijekom ljeta uspoređivati primjerice Osijek i Zadar pa vidjeti da jedan Zadar kojim dnevno

prošeće nekoliko stotina tisuća ljudi turista čišći je i uredniji istovremeno kao i Osijek koji je bio pust i prazan. Posebno Trg slobode, ulice na zapad prema Retfali iz kojih i danas možete

prošetati i vidjeti kako trava raste iz asfalta u ulicama koje su rekonstruirane, koje nitko ne čisti. Na žalost i Osječani su promijenili navike, nekad je moja mama pred svojom kućom mela svakih 4 – 5 dana, danas više nitko ne mete, ali zato imamo Unikom d.o.o.. Unikom

d.o.o. je doduše prošlu godinu završio s 2,6 milijuna kuna minusa, ali sanirati gubitak tako da se ne mete, običnom metlom to nije način. Prema tome,, apel i pitanje, može li se dodatno

angažirati sve službe da se stanje vrati u normalu i da Osijek ponovno bude čist. Inicijativa, dio vas vijećnika bio je sa mnom u Budimpešti na kazališnoj predstavi u državnom teatru, mađarskom Nikola Šubić Zrinski, odnosno na operi, vidim tu puno lica. Svi ste

svjedoci da je to bilo vjerojatno najuspješnije gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta Osijek u njegovoj povijesti, bio je to jedan fantastičan događaj u kojem je promovirano i kazalište

kao brend ovoga grada, ali i cijeli ovaj grad. Inicijativa, da se prilikom rebalansa proračuna uzimajući i tu činjenicu u obzir, odnosno da Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku doista pomognemo da ovu poslovnu godinu završi što uspješnije. Hvala lijepa.“

Miroslav Sikora, vijećnik, iznosi: „U principu moram priznati da sam izmijenio svoje

pitanje koje sam mislio postaviti, bilo je vezano za izgradnju novih igrališta u Retfali, međutim, nemili događaj koji se jutros dogodio kao što smo mogli vidjeti po društvenim mrežama, dogodila se nesreća u Retfali gdje je pao koš na igralištu i teško ozlijedio jednog

dječaka. Nadam se da je u principu sve u redu. Htio bih postaviti pitanje Vama Gradonačelniče, tko će odgovarati sada za to jer to je nešto što smo već dugo vremena

upozoravali na održavanje i loše stanje igrališta i na potrebe za novim igralištima. Na žalost nesretni slučaj koji se danas dogodio je samo još jedan pokazatelj svega toga koliko su ta igrališta u lošem stanju, a to su ipak mjesta gdje se naša djeca nalaze cijeli dan, igraju i na

žalost ukoliko se nešto ne učini bit će ovakvih nemilih situacija još i više. Još jednom ponavljam, nadam se da će s dječakom na kojeg je danas pao još biti sve u redu, ali iskreno

me zanima tko će odgovarati za to? Hvala.“ Zdravko Peko, vijećnik, iznosi: „Vidim da je većina vijećnika postavljali pitanja ili ima veze

ili je jedna od inicijativa opet vezano za zelenu površinu. Normalno da kao predsjednik Zelenih Hrvatske i vijećnik ovdje uvijek jedno te isto pričam, pa ću i sad ponoviti. Zadnji put

sam postavio pitanje što je s odsjekom zaštite okoliša i nisam dobio odgovor. Vjerojatno se još na tome radi jer koliko su moje informacije da što se tiče broja osoba i kapaciteta da smo

10

tu u negativnom saldu naspram prijašnjih vremena, znači da nema ljudi. U nastavku bih

podsjetio Zeleni katastar. Dolazi vrijeme pripreme proračuna za iduću godinu, samo da analitički skrenem pozornost da je Zeleni katastar odobren isto na ovom gradskom vijeću

2009., 2011. je krenula realizacija, grad je podijeljen po 200 hektara, na 7 zona. Godine 2011., 2012. i 2013. se to radilo tako kako je dogovoreno, po 200 hektara da bi 2014. proračun tri puta smanjen za Zeleni katastar s tim da je prošle godine nešto ispravljeno pa je samo 50%

smanjen. Apeliram, na Gradonačelnika, službe koje rade pripremu, Zeleni katastar nema svrhe ako se ne završi. Ima određenu svrhu kao informacija građanima, nalazi se na portalu Grada

Osijeka, međutim nema pravu svrhu dok ne bude u primjeni Unikomu d.o.o. i Zelenilu. Bit Zelenog katastra nije samo evidencija drveća, izgled „osobne karte“ svakog drveta, već bit da se s tim i planira, da se radni nalozi izdaju, da Unikom d.o.o. tj. Zelenilo nema ažurirane nove

podatke, a opet ću napomenuti da smo mi drugi grad u Hrvatskoj, Zagreb je prvi, ali mi smo puno dalje svojim sredstvima došli i imao puno bolju osnovu. Zeleni katastar je za

informaciju tako dobro napravljen, ne zahvaljujući meni kao koordinatoru, već službama koje su u to uključene da gradovi iz Slavonije očekuju da im pomognemo isto bi to htjeli kod sebe u svojim gradovima. Apeliram, da sada kada se radi proračun da se obrati pozornost da ne

gubimo opet kontakt jer onda cijeli projekt gubi svrhu. Hvala lijepa.“

dr.sc. Jasmina Lovrinčević, vijećnica, iznosi: „Pitanje se odnosi na standarde u osnovnom školstvu. Znajući da smo odavno planirali, pa čak i pripremili izgradnju športske dvorana u školi Vijenac, a i nekakve druge projekte u smislu poboljšanja standarda u školama Tenja,

Retfala i Briješće, mi smo zapravo stalno u očekivanju da se poradi na školskom standardu, a naravno ne mogu izostaviti i igralište u školi Krežma.

Inicijativa je da se planirani radovi započnu, a pitanje škole Krežma trajno riješi. Očekujemo to tijekom ove školske godine. Hvala.“

mr.sc. Josip Salapić, vijećnik, iznosi: „Prije dvije ili tri sjednice Vijeća ste prihvatili moju inicijativu vezano za mjesni odbor Višnjevac gdje ste rekli da ćemo nastaviti s poslovničkim i

zakonskim mogućnostima, a to je priprema referenduma savjetodavnoga da vidimo da li se mještani mjesnoga odbora, građani i građanke slažu da krenemo u inicijativu da mjesni odbor Višnjevac bude buduća gradska četvrt grada Osijeka sukladno uvjetima koje Višnjevac

ispunjava. Drugo, zanima me pošto kreće sezona grijanja iako to nije nadležnost Grada ali ipak kao

Gradonačelnik skupa sa mnom kao vijećnikom bi trebali biti zabrinuti. naši sugrađani nisu ispunili zakonske uvjete da do 31. prosinca stave razdjelnike za grijanje. Neki jesu, to su veće zgrade do preko 40 stanova, do 48. Ukoliko sam u pravu, a ostali moraju do slijedeće godine,

do kraja godine svi ostali ugraditi. S obzirom da se pokazalo da stavljanje razdjelnika smanjuje temperaturu, ali ne i račune, zanima me hoće li naši sugrađani imati problema koji to

nisu napravili i da li je bilo, bilo kakvih inicijativa s nadležnim ministarstvom da ukoliko dođe do problema da to se riješi sukladno Vašom ingerencijom kao gradonačelnika Grada Osijeka. Hvala lijepa.“

Mario Opačak, vijećnik, iznosi: „Imao bih pitanje za Vas g. Gradonačelniče, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost objavio je natječaj za uređivanje fasada kojim bi se osigurala bespovratna sredstva za obnovu fasada zgrada. Zanima me ima li pošto se Zavod za stanovanje d.o.o. nije pravio, nije sudjelovao koliko mi je poznato, ima li što pripremljeno za

taj natječaj. Da li su zgrade legalizirane, etažirane i ima li kakvih kretanja po tom pitanju jer jamačno da je bolje da se osiguraju nekakva besplatna sredstva nego da građani dižu kredite

kako bi obnovili fasade. Hvala.“

11

Dragutin Medvidović, vijećnik, iznosi: „Htio sam postaviti jedno pitanje, a to je, s obzirom

da se uređuje šetnica između Donjeg i Gornjeg grada, a što vidim da doista vrlo dobro napreduje, ali da se uređuje i dio grada, evo između ostalog želim pohvaliti i gradonačelnika i

službe, uredio se konačno prolaz između Kapucinske i Šamačke koji je usput i osvijetljen, ali nešto drugo nas brine tamo. Inicijativa koja je stara jedno 40 godina, što učiniti s Zimskom lukom? Imamo kvalitetnu šetnicu, produžavamo šetnicu, a što učiniti s ustajalom vodom u

Zimskoj luci s cijelim onim smradom koji posebno u ljetnim mjesecima doista neugodno se širi. Stanujem tamo i šećem često tuda pa u razgovoru i s nekim starijim građanima koji me

prepoznaju kao gradskog vijećnika postavljaju pitanje da li postoji mogućnost da se nekako napravi odvodnja, odnosno da se spoji da li s nekim kanalom ili tunelskim cijevima da se povremeno opusti voda, da se ispere Zimska luka i da se otkloni sve ono što se tamo

zaustavlja. Svi smo mi svjedoci koliko drloga bude tamo, drva, smeća i svega i onda moramo čekati neki vjetar koji će to odnijeti, a u međuvremenu to smrdi. Molim vas da pokušate naći

načina da u nekom doglednom vremenu doista to uradimo. Zahvaljujem.“ Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Naše pitanje se odnosi na osnovnu školu Franje Krežme,

problem dječjeg igrališta. Podsjetili bi da je na 22. sjednici Gradskoga vijeća održanoj 16. studenoga 2015. donesen jednoglasno zajednički zaključak da se zadužuje gradonačelnik

Grada Osijeka i stručne službe Grada da kao predstavnici osnivača osnovne škole Franje Krežme poduzmu sve moguće potrebite radnje kako bi se učenicima osiguralo ponovno korištenje igrališta koje je u funkciji nastave već 50 godina. Isto tako mogli smo svjedočiti da

su roditelji učenika osnovne škole Franjo Krežma napisali jedno javno pismo gradonačelniku prije početka školske godine i u tom pismu su izrazili javno nezadovoljstvo da se nije

dovoljno slikati kod žice, da nije dovoljno pokrenuti facebook inicijativu koja je to rješenje, nego da se traže konkretni potezi. Problem se poteže već 1,5 godinu i građani jednostavno neće imati strpljenja da prođe i ova školska godina, a da im djeca budu bez školskog igrališta.

Inicijativa se odnosi na postavljanje ležećih policajaca u Tvrđavici i u Ulici Š. Petefija. Građani su nam se obratili, to su roditelji male djece i smatraju da je ugrožena sigurnost

njihove djece dok se igraju na ulici. U tim ulicama postoji određeni dio ceste koji je ravan i često se vozači ne pridržavaju prometnih pravila. Građani ne žele da se tu pojača policijski nadzor, da se kažnjavaju vozači nego smatraju da bi prevencija bila na taj način osigurana

kada bi se postavili ležeći policajci. Hvala.“

mr.sc. Saša Lamza, vijećnik, iznosi: „Pitanje se odnosi na integrirana teritorijalna ulaganja, zanima me koje sve projekte Grad Osijek, odnosno Gradonačelnik Grada Osijeka predložio ispred urbane aglomeracije i u kojem smjeru ide dinamika integriranih teritorijalnih ulaganja,

odnosno da li ćemo do kraja godine možda imati nekakve odluke vezano za naše projekte koje smo predložili?

Inicijativa se odnosi na promet u Tvrđi i u stvari na izbacivanje prometa iz Tvrđe. Smatram da niti u jednom gradu koji ima staru povijesnu jezgru nema toliko prometa kao u osječkoj Tvrđi. To možemo vidjeti tijekom prije podneva kada dođemo tamo, ljudi nemaju više gdje da

parkiraju, parkira se na sve moguće načina i to stvarno dosta loše izgleda kada vidite grupu turista koja slika po Tvrđi i sluša priče turističkog vodiča, a ljudi ih miču tako što pokušavaju

parkirati automobil na to mjesto pa to stvarno loše izgleda. Hvala.“ Silvija Dološić, vijećnica, iznosi: „Zanima me dokle je stigla izgradnja kanalizacije u

Briješću? Molim pisani odgovor. Hvala.“

Mario Galić, vijećnik, iznosi: „S obzirom da je prije dvije godine završena izgradnja nove tramvajske linije prema Višnjevcu, zanima me što je gradska uprava učinila u međuvremenu

12

da se nastavi širenje te tramvajske linije i dapače me zanima što se tiče povezivanja postojećih

tramvajskih linija od Bikare k' Zelenom polju? Hvala.“

Jelena Dodig, vijećnica, iznosi: „Prijedlog je vezan za ulaganje u zacjeljenje kanala Crni fok u Višnjevcu. Ovih dana su potpisani sporazumi koji će omogućiti daljnji nastavak tih radova i prometno povezivanje Višnjevca i Josipovca. Zašto je važno u Višnjevcu imamo mlado

naselje IPK (tako ga zovemo u žargonu) koje pripada župi Sv. Luke, a opet ima s druge strane u Josipovcu mlado naselje Sv. Luke čija djeca se uglavnom upisuju u osnovnu školu

Višnjevac. Jako je frekventno s jedne i s druge strane i uređenje kanala će omogućiti izgradnju ceste i jednu kvalitetnu povezanost, ali trenutno je tamo jedan mostić koji se urušava, koji predstavlja opasnost osobito za djecu koja ne uvažavaju opasnost i prijedlog je u

smislu da ukoliko radovi budu išli brzo onda će to biti riješeno na način kako se planira. Ukoliko to ne bude išlo u skoroj budućnosti onda predlažem da se ukloni taj mostić i spriječi

neka nezgoda koja bi se mogla dogoditi obzirom da dolazi hladnije vrijeme, sklisko i nije baš dobro da se koristi u ovakvom stanju u kojem je. Inicijativa ide u smislu da imamo dosta primjera da se poradilo na subvencioniranju prehrane

djece u osnovnim školama, naš grad je na tragu toga da nam niti jedno dijete ne bude gladno, to je za svaku pohvalu, a s druge strane imamo još jednu rizičnu skupinu, a to su

umirovljenici, osobito samci koji imaju problema s prehranom iz financijskih i druge naravi. Imamo nekoliko institucija koje se bave pripremanjem obroka, imaju različite cijene i moja inicijativa ide u smislu da se sagledaju neke mogućnosti, iznađu modeli subvencioniranja

prehrane i umirovljenika da nam i ova kategorija ne bude gladna.“

mr.sc. Danijela. Lovoković, vijećnica, iznosi: „Pitanje i inicijativa se odnose na pripremu građevinskog zemljišta, odnosno mogućnosti da Grad Osijek ostvari veće prihode od prodaje zemljišta.

Inicijativa se odnosi na dio Industrijske četvrti zapadno od Vinkovačke ulice. Naime, na one ulice poznate kao Biđska, Limska, Mirna… stanovnici koji tamo žive i vlasnici nekretnina

obiteljskih kuća uglavnom su to kuće koje su građane u starom sistemu, gradile su ih stambene zadruge dok još uvijek zemljište nije bilo u privatnom vlasništvu, sada se dogodilo da oni u svojim pred vrtovima koji su širine od 7 do 10 metara kolika je i kuća idu dubine od

3 do 5 metara da su te pred vrtove u vlasništvu grada Osijeka ogradili, na njima gradili od kolnih pristupa do silaza u podzemne garaže, da se na tim pred vrtovima nalaze i vjetrobrani,

ulazi u kuće, pa i dograđene dnevne sobe, balkoni. Te su kuće sada sve legalizirane Zakon o legalizaciji ne traži da budete vlasnici zemljišta na kojem se nalazi objekt i oni su sada u problemu jer te kuće ne mogu upisati. Osim njih ima i onih koji nisu bili nelegalni graditelji

pa žele sebi omogućiti bolje korištenje parcele koja je i tako ograđena i koliko mi je poznato iz podataka u katastru ispod nema podzemnih instalacija. Inicijativa je da Grad Osijek

pokrene parcelaciju da se utvrdi koridor prometnice koja je zaista u vlasništvu i korištenju Grada Osijeka, a da se preostali dio proda tim stvarnim korisnicima i na taj način njima omogući upis u zemljišne knjige i sukladno tome i plaćanje komunalnog doprinosa, naknada i

svega ostaloga, a da Grad Osijek oprihoduje nešto i od te prodaje. Pitanje, se odnosi na pripremu građevinskog zemljišta u onom dijelu gdje imamo neriješene

imovinsko-pravne odnose oko formiranja parcele, a prvenstveno mislim na Blok centar II, na dio koji smo imali zajedno sa Slavonskom bankom, kasnije Hypo, a sada Addiko bankom, bojim se što će biti s time i pitanje se odnosi na Kappa centar. Znamo da Grad Osijek u tom

projektu ima svoj udio, znamo da je Kappa centar sada u nekom stečaju, sudskoj nagodbi i zanima me što se s Gradom i gradskim pravima u onom dijelu parka i parkirališta događa.

Sada kao što znamo podzemna garaža se ne koristi, a park je u jako lošem stanju. Hvala lijepa.“

13

Vedran Novokmet, vijećnik, iznosi: „Pitanje, zamolilo me vijeće gradske četvrti Retfala na jednom od radnih sastanaka na kojem ste i Vi g. Gradonačelniče nazočili bio je istaknut

problem javne rasvjete u Svilajskoj ulici. Na žalost vijećnici, odnosno vijeće gradske četvrti Retfala iz svoga programa prioriteta ne može izfinancirati postavljanje javne rasvjete na tom dijelu tim više što taj nogostup se praktički proteže ispod podvožnjaka, a znamo da velik broj

naših sugrađana svakodnevno prolazi tim dijelom Svilajske ulice. Zanima me do koje faze je stigla priprema ili projektna dokumentacija vezano za postavljanje rasvjetnih tijela u tom

dijelu Svilajske ulice? Hvala.“ Renata Žuža, vijećnica, iznosi: „Inicijativa, Grad Osijek i Unikom d.o.o. već dugi niz godina

opetovano radi na omogućavanju svim našim sugrađanima da svoje smeće, veliki glomazni otpad, građevinski materijal i sve ostalo odlažu na reciklažnim dvorištima, kompostanama,

zelenim površinama koje su zato namijenjene, predodređene, obezbijedili smo niz nekih kanti zelenih, žuti, bijeli, narančastih, kakvih god hoćete, međutim još uvijek imamo jednu kategoriju ljudi samo iz njima vjerojatno poznatog razloga odlažu svoje smeće na područjima

unutar grada zato što smatraju da to mogu, na mjestima gdje to njima baš odgovara pod okriljem noći. Znajući da naše komunalne službe ne rade ni popodne, a kamoli noćnu smjenu,

a znajući da policija naravno nije nadležna za odlaganje smeća moja inicijativa ide u pravcu da se identificiraju mjesta divljih odlagališta unutar grada, samoga grada, da se na ta područja stave kamere dok se u suradnji s Unikomom d.o.o. te zelene površine ne pretvore u cvjetne

oaze. Hvala lijepa.“

Josip Škorić, vijećnik, iznosi: „Dosta se danas pričalo o prometnoj problematici, kao da je tematska sjednica pa se raspravlja o tome. Pitanje s obzirom da se veliki dio odgovora na današnja pitanja krije u mogućnostima financiranja iz EU fondova, zanima me konkretno

dokle se stiglo s master planom prometa Županije? Obzirom da je to preduvjet da bi se za te projekte, a poglavito kada govorimo o tramvajskoj mreži mogla povući sredstva iz EU

fondova i bitno je da taj master plan bude usvojen što prije. Inicijativa je također iz prometne problematike, a odnosi se na križanje rekonstruirano nedavno Trpimirove i Vukovarske ulice. Naime table za vođenje prometa mislim da su

nespretno postavljene, gore na laternu. Imate slučaj da kada dolazite iz podvožnjaka s Trpimirove ulice, da vas za Kliničku bolnicu putokaz usmjerava desno. Mislim da to nije

dobro. Osječkoj bolnici gravitira dosta ljudi iz cijele istočne Hrvatske i mislim da to u nekim slučajevima krajnjim, krajnje ekstremnim može biti čak i tragično. Zamislite da netko mora ići hitno u bolnicu i da skrene desno na Vukovarsku i da je spuštena rampa? Mislim da o tim

stvarima treba razmišljati kada se radi o vođenju prometa i da zapravo cijelo vođenje prometa u gradu bi trebalo zapravo biti prije svega podređeno nekakvim javnim ustanovama i kako

najbržim putem doći do javnih ustanova i naravno što veće sigurnosti prometa. Zato vas molim, vjerojatno je napravljen nekakav prometni elaborat ili nekakav projekt i mislim da bi se trebao izmijeniti u tom segmentu i da bi na određen način trebalo promijeniti neke detalje u

vođenju prometa. Hvala.“

Damir Kramarić, vijećnik, iznosi: „Pitanje je upućeno Gradonačelniče Vama, kakva je situacija s dječjim odmaralištem Omišalj na otoku Krku . Znamo da je bilo prijepora s drugim suvlasnicima, općinama, da su oni čak i raspisali natječaj da prodaju svoj suvlasnički dio pa

me zanima što smo učinili po tom pitanju, da li smo imali kakav sastanak po tom pitanju i kakva je budućnost dječjeg odmarališta iz Vašeg pogleda.

Inicijativa, bliži se trenutak donošenja proračuna, cijelo vrijeme pričamo o decentralizaciji sredstava s razine Grada, te Vas molim da doista sa svojim službama ozbiljno prihvatite ovu

14

sugestiju i da decentraliziramo sredstva na mjesne odbore i gradski četvrti i to u što većem

postotku, a samim tim i da im dozvolimo da imaju veća sredstva kada su u pitanju udruge, rad određenih klubova na njihovom području jer vidjeli smo da u deficitarnoj situaciji i da bi tim

ljudima koji su izravno birani na izborima, koji nisu imenovani dali mogućnost da rješavaju probleme naših sugrađana i nemojmo zaboraviti da su oni prva linija, prva situacija gdje naši sugrađani dolaze rješavati svoje probleme. Hvala.“

Jaroslav Pecnik, vijećnik, iznosi: „Prije nego što izreknem mudru inicijativu pročitat ću

jedan mali, mali fragment koji će biti ilustracija te moje inicijative i zašto mislim da je dobro da se javno kaže i zašto bi to bilo dobro da se odigrava pod neki način ingerencijom Grada. U Beogradskom dnevniku Danas, odmah da kažem to je liberalno građanske orijentacije, znači

ima u Srbiji i toga iako mnogi misle da nema je jedan od najuglednijih kolumnista Zlatko Paković 23. septembra, po našem rujna, da prevedemo za one koji to ne znaju objavio jedno

kratko pismo jednoga oficira, da ne kažem časnika JNA, rezervnog oficira. Između ostalog kaže taj oficir u pismu kojega prenosim: „Ja sam na ratište koje se protezalo od: Dalja, Belog brda, Sarvaša, Pačetine (čitam ekavski kako je) i Darde, kao rezervni oficir oklopno-

mehanizovane gardijske brigade sa Voždovca…“, znači on je bio tu, napominje, i sada kaže „izvođenje ratnih operacija, opisao sam u mojoj prvoj knjizi. Sve sam ljude vratio žive. I to je

moj životni kapital jer sam išao u rat da te ljude vratim žive da mi ljudi ne izginu. Mislim na fizički vid, ali psiha ostaje okrznuta i to ne možemo ništa. Zašto ovo govorim? Zato što sam bio svedok masakra naših oružanih snaga nad izbeglicama hrvatske nacionalnosti koje su

bežale prema Osijeku! Između ostalog svedok sam i leta naše mlazne avijacije, koja nije pucala, nego u brišućem letu krilima kasapila civile! Govori se o Hrvatima koji su bježali,

znamo svi što je bilo i kako je bilo. Znamo zašto je naša avijacija 'pogrešno' dejstvovala po našim ciljevima u Slavoniji! Gledao sam kako divlje svinje u Kopačkom ritu jedu leševe i urlike ranjenika koje te iste divlje svinje kasape. Sve sam izneo u knjizi. O pljačkama u

navedenim mestima i zlodelima, bio sam svedok. Pripadnicima mojih formacija sam branio, prijetio im streljanjem i oni nisu u tome sudjelovali, ali znam da jesu. Znam i za druge

masakre u Lici sada on opisuje, u drugoj knjizi što se u Lici dešavalo, silovanje, krađe, strašne stvari. E sada kaže Paković zašto je objavljujem ovo pismo? Zato što kao inteintegralni deo sopstvenih nastojanja da se istini pogleda u oči i da se domovina (misli ovdje na Srbiju)

otadžbina osovi na pravdi, da prizna da smo vodili politiku zločina. Zato ovo pismo čitam javnosti, kao dokument istoriji beščašća koja se i danas nudi za budućnost. Govori o svojoj

situaciji. E, sada da se vratim zašto ja ovo? Ja imam tu knjigu, to je knjiga tiskana u malom broju primjeraka, mnogi ne znaju ja sam bio godina član Helsinškog odbora pa imam neka poznanstva s te antiratne scene u Srbiji. Tako ide fascinantna u smislu dokaza, svega što se

zbiva. Mislim da bi bilo dobro, da recimo, a takvih ljudi ima i tih svjedočenja o Slavoniji, Osijeku i svemu tome što se zbivalo ima sve više i više, to naravno ne ide u tisak, nego ide

ovako ipak marginalne novine kao što je Danas iako su čitane, ali ipak nije politika, to nije Blic, to nije Kurur ili kako se već sve ne zovu tamo te novine. Bilo bi dobro da razmislimo o tome da napravimo, a ovo javno kažem zašto ? Zato da ne bude kasnije da Pecnik u svojoj

režiji nešto radi jer kada sam počeo organizirati dolazak Latinke Perović, Nebojše Popova, uglednih intelektualaca iz Srbije, ljudi kojima se nema što prigovoriti, dobijao sam uvredljive

mailove od intelektualnih gromada poput g. Peke da je njemu dosta tih mojih srbadija i srpčadi i svega toga. (dobacivanja iz klupe) Mislim g. Bubalo da Vas neće zaboliti stražnjica ako malo posjedite pa čujete. U svakom slučaju da se pod ingerencijom Grada pokrene jedna

vrsta takvih razgovora, tribina gdje ćemo upoznati i takve ljude koji su spremni doći i naše branitelje naravno i da to bude neki, jer vidimo da nam to treba. Prošlo je puno godina, a ništa

se bitno nije promijenilo. Civilna scena je preslaba, treba ojačati civilnu scenu, zašto grad ne bi bio s civilnom scenom jedan od onih koji pokreće tako nešto, pa ajmo mjesečno pa da

15

vidimo kako to ide. U tom smislu se javno zalažem za tu vrstu razgovora. Pazite, pametan

čovjek je pametan iako je Srbin, budala je budala pa iako je Hrvat. To je inicijativa.“

Anto Đapić, predsjednik, poziva gradonačelnika da se očituje o postavljenim pitanjima i prijedlozima vijećnika.

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Vijećnik Šatvar govori o gradu da smo govorili ili da sam govorio kao o gospodarskoj zoni i pita me kakav je moj stav vezano za gospodarstvo u

gradu Osijeku. Naravno da nisam zadovoljan s gospodarskom situacijom u Osijeku kao što nisam zadovoljan ni s gospodarskom situacijom u Hrvatskoj i da bez obzira koliko nije u mom opisu posla razvoj gospodarstva svakodnevno to je ključna tema jer ona implicira sve

ono što je kao posljedica ako nema gospodarstva nema materijalne osnove, nema zapošljavanja i normalno je da naši ljudi odlaze u svijet tražeći sebi kruh. Ono što smo mi

činili i mislim da i dalje to jedino što smo mogli učiniti, a to je da smo ulagali u neke kapacitete posebice gospodarska zona Nemetin gdje napokon nešto kreće. Ovih dana svjedoci smo da se pripremaju gradilišta i da će neke tvrtke napokon krenuti što znači da možemo

očekivati i zapošljavanja, ali naravno da je to sve nedovoljno i da to neće riješiti problem. No, ono što ćemo mi u 10. mjesecu kada budemo raspravljali o proračunu neke stvari koje i mi i ja

kako sam sazrio i shvatio da apsolutno se moramo okrenuti i da prva točka i prva tema zapravo bude gospodarstvo iako smo cijelo vrijeme mislili da nam to je ključna tema, ali nisam siguran da ja osobno i svi mi zajedno da smo se tome dovoljno posvetili pogotovo u

nestabilnim uvjetima vezano na nacionalnoj sceni oko hrvatske Vlade nije bilo pravih kriterija, ni pravih poticaja, ni pravih razgovora na tu temu pa je onda to izostalo i ovdje, ali

ono što mi mislimo da ćemo u središte pažnje staviti neke nove modele gdje ćemo pokušati kroz poticaje, kroz različite načine primjerice jedan paket ideja od toga da se razmišlja da svaki novozaposleni poduzetnik ne mora plaćati prirez za novozaposlenoga. To je samo jedan

paket, razmišljamo kako vidjeti i redefinirati drugačije nešto što možemo vezano za dobit. Dakle, otišli smo u tome daleko, ali još uvijek smo na početku jer naprosto nije moguće naći

prava rješenja ako cijela Hrvatska nije konkurentna, ako dijelimo sudbinu i ostalih krajeva. Meni je jako žao što iz Slavonije odlaze, uvijek treba ne meni kao opravdanje, nego kao činjenicu da odlaze iz drugih krajeva i tragično je da zapravo cijela Hrvatska je podlegla

tome. Nismo našli rješenja za jačanje gospodarstva i normalno da je posljedica to da mladi i ono što je najvažnije obrazovani ljudi u koje smo ulagali odlaze iz našeg kraja. U svakom

slučaju to će biti ključna tema i u raspravi za slijedeće naše Gradsko vijeće i proračun o tome ćemo posebice razgovarati.

Vijećnik Bubalo, naravno kaže da kraj mandata uvijek je vrijeme i izračuna ili knjigovodstva da tako kažem što smo napravili, a što nismo i slažem se s njim da u sportu smo napravili

neke pomake, posebice zajedno smo se dogovorili i odlučili oko NK Osijeka smo napravili nešto što mislim da je na ponos svima. Ovo je prilika o tome mi možemo meritorno govoriti jer da ovo vijeće nije imalo razumijevanja za ulaganje ili dodavanje kisika NK Osijeku on ne

bi doživio ovu transformaciju i ne bismo se našli u situaciji u kojoj jesmo. Sjetit ćete se dobro koliko je to bilo rizično da smo čak posezali za nekim odlukama koje su bile nepopularne da

bismo stvorili neke prioritete, na žalost ili na sreću u tom trenutku mi nije bilo, nisam mogao spavati zbog takvih odluka, ali taj se krug zatvorio i imamo pravo zadovoljstvo da smo tu jednu veliku priču završili. Međutim, tu nije kraj, to je tek početak da sada možemo

slobodnije raditi neke druge stvari, a to je da profesionalni sport će se razvijati komercijalno , amaterski sport, a to znači sav amaterski sport da će grad se truditi osigurati svu infrastrukturu

i plaćati, a naglasak je na obnovi i ulaganje i poticanje mladih da se vrate ili da dođu na igrališta i da to bude prava buduća osnova razvoja sporta u gradu. Vidjet ćete u proračunu za

16

slijedeću godinu gdje uz ono što ćemo raditi za infrastrukturu od stadiona, sve što je potrebno

da se omogući mladosti da igra, da se razvija na tim terenima dodatno još izdvojiti poseban novac za plaćanja prometovanja. Sav prijevoz za sve, natjecanja djece, mladeži da će preuzeti

Grad. To je ono što mislimo da je jedan novi pristup u sportu i ono što je najvažnije i ja se slažem s ovim što je rekao g. Bubalo da nisam zadovoljan s profesionalnim ili s posebno visoko rangiranim sportom u gradu Osijeku i činjenica je da što Osijek nije došla niti jedna

medalja to je potaklo nas da krenemo u jedan novi olimpijski ciklus gdje ćemo izdvojiti konkretan novac za konkretne projekte i za konkretne talente i preuzeti njih i ulagati u njih jer

jedino tako onda možemo i očekivati nekakav rezultat. Što se tiče stadiona, to je još tema otvorena, očekujemo od novoga vlasnika i tu smo u razgovorima da oni odluče što će učiniti i oni se ozbiljno pripremaju, razmišljaju o raznim

varijantama vezano za prostor koji bi oni uzeli i gdje bi gradili i ono što je najvažnije čim se oni odluče, a imam dojam da je razgovor od jučer da bi oni ipak u tom prostoru Gradskoga

vrta tražili trajno rješenje za stadion, a za kamp bi tražili negdje dalje jer koliko god pokušavaju misle da nije moguće sve smjestiti, premalo je slobodnog prostora u tom djelu i da to neće moći napraviti, ali u svakom slučaju osnovna je stvar da najprije oni, oni imaju novac,

oni imaju ideju još analiziraju, tražili su neka rješenja da otkupe neke kuće tamo, ali očito da se s privatnicima, s vlasnicima oko toga neće moći dogovoriti i onda će ići rješenju kada

procjene što je ono što oni gledaju i mi da probamo to napraviti u okviru urbanističkih uvjeta koje imamo da ne bismo morali dodatno nešto mijenjati, ali u svakom slučaju što god oni predlože to ću staviti na Gradsko vijeće i zajednički ćemo odlučiti i vidjeti kako najbolje izaći

u susret. Ima ideja od toga do u konačnici da čak i kupe taj jedan dio prostora gdje bi vlasnici ako žele ulagati da to bude i njihovo zemljište. To je sve još otvoreno, ali vrlo ozbiljno se

razgovara i najvažnije je da se Klub stabilizirao i da se sprema za nove iskorake i mislim da je sve na dobrom putu. Što se tiče ambrozije i pitanja koje ste postavili, ispisano je 15 kazni. To nije dovoljno, ali je

nešto više nego što je prethodnih godina, međutim to je problem koji ćemo isto morati sjesti ozbiljno s udrugom, ne znam da li imaju neke udruge koje imaju problema s ambrozijom i

mislim da ćemo morati napraviti svojevrsni pokret. Ono što Grad radi nije dovoljno, mi smo spremni dodatno ulagati, ali sama priča kada mi kosimo, kažu ne kose. Kada kosimo onda kažu ne kosi se nego čupa, pa pitam vas ja kako ćemo počupati ambroziju? Struka neka kaže.

Jedino što mogu sve raspoloživo što imamo za košnju možemo pokositi, ali ako netko zna rješenje, trebamo li svi ili uvesti Kineze ili ne znam što pa da nam onda oni čupaju ambroziju.

Nitko neće ni ispred svoje kuće, zove me ili mi na fejsu poručuje, e pokosite malte ne ispred njegove kuće jer mu ne pada na pamet nikome da i on nešto doprinese, a ne može sve Grad, Grad nije uprava, Grad je cijeli sustav u kojem svatko mora barem onoliko koliko može, ne

više nego što može. Grad mora voditi, dati organizaciju i dati neka rješenja, ali sam Grad to ne može odraditi bez obzira koliko ulaže novca. Mi smo ove godine ekstremno izlazili u

susret i tražimo neka rješenja, postoje podaci, možemo vam i dostaviti koliko se toga pokosilo. Koliko god kosiš nije dovoljno jer to je prava pošast za koju mislim da će struka zajedno s zainteresiranima i Grad morati tražiti pravo i trajno rješenje.

Vijećnik Kraljik, javni bicikli. Ja ih naslijedio, nikada nisam vidio i moram reći da nikada

nisam ni sam se dovoljno posvetio toj temi. To zaslužuje, Vi ste u pravu, ali ne znam na koji način kada i kako i što ćemo. U svakom slučaju još jednom ćemo razmotriti. Hvala Vam što ste podgrijali tu ideju i vidjet ćemo što se tu da učiniti.

Pitali ste za kabl, provjerio sam. Klasična hrvatska priča, da ne kažem i naša osječka. Kabl nije struja nego poštanski. Dao sam nalog da se s Poštom dogovori jer bez njihove suglasnosti

ne može se maknuti kabl. Tragedija je da nakon nekoliko mjeseci da ste Vi potakli i da sad to

17

tek rješavamo. To je najbolji primjer i zebre koju smo imali neki dan. Tako na žalost najvećim

dijelom funkcioniramo. Što se tiče Sakuntala parka, projekt je u fazi priprema i mislim da je aplicirano zajedno sa

Suboticom. Mi smo planirali i mislili smo iz naših sredstava, ali onda ako je ikako moguće to iskoristiti kroz prekograničnu suradnju, to smo aplicirali i uzdam se da ćemo to riješiti vrlo brzo s njima.

Vijećnik Medved je postavio pravo pitanje, ja sam ga javno komunicirao preko medija jer sam

se našao u totalno neobranom grožđu. S jedne strane Projekt Osijek europskim pravilima zahtjeva da se radovi završe na način da se sve mora vratiti u prethodno stanje i po roku nekih mjesec dana se kasnilo. Napravilo se i sve se dovelo u to stanje i već sam se javno ispričavao

našim ljudima jer će ispasti da je zato kriv Grad. Paralelno su išla dva projekta. Prvi je taj, a drugi je onaj koji se radi na spajanju Gornjeg i Donjeg grada i mi danas (mislim) raspisujemo

natječaj, potpisali smo ugovor za treću fazu spajanja Gornjeg i Donjeg grada to je šetalište, to je onaj dio od, upravo onaj koji je završen, vraćen u prethodno stanje da tako kažem od Kožare prema Donjem gradu gdje će se sve ponovno raskopavati 33 milijuna, napraviti nova

obalo utvrda jer ova obalo utvrda i nije, ona je samo sanirana za neka privremena stanja ali nitko nije bio siguran hoće li sredstva biti osigurana. Mojom intervencijom i izvrsnom

suradnjom nekih naših ljudi iz Osijeka, kao što je u Hrvatskim cestama s g. Škorićem, u Hrvatskim vodama s g. Đurokovićem mi smo dobili novac i idemo u rješavanje trajno obalo utvrde od poplava i voda u Donjem gradu u toj zoni, trećoj dionici i mi ćemo sve raskopati da

bi sve onda napravili neću reći bolje i drugačije, ali to jednostavno da smo sve zaustavili platili bi penale koji bi bili veći od investicije. Ovu ludost moram pred vama, pred našim

građanima sam već govorio, ja jednostavno nisam imao drugog rješenja iako sam tražio da se sve zaustavi, da se barem ne troši taj novac, da se to na kraju završava, na žalost rekli su mi „prste k sebi“ struka kaže ovo se mora završiti jer ako to ne bude plaćaju se penali. To je

ludost koja nas košta i jedino vas molim da mene oslobodite od bilo kakve odgovornosti da u tom trošenju novca iako je europski, žao mi je, jer i to je naš i tamo ulažemo da smo se našli u

situaciji jednoj totalno suludoj u kojoj moraš nešto završiti da bi to razrušio ili radio nešto novo. Vjerovali vi meni ili ne, ali to je za Guinnessovu knjigu. Vinogradska ulica, košnja, ove godine je bila loša godina i nikako da se sve pokosi, ali u

svakom slučaju mislim da smo radili koliko smo god mogli, vodili računa o tome i u svakom slučaju do kraja godine morat ćemo sjesti kako napraviti drugačiji plan i što sve ubaciti, a

posebice na primjedbama koje ste vi iznosili ovdje na Gradskom vijeću uzeti u obzir to, naći novac i za slijedeću godinu se još bolje pripremiti, ali usudio bih se reći da je Unikom d.o.o. u uvjetima ovakvim kakvi jesu iz novac koji su imali da je odradio pošteno svoj posao bez

obzira tko se s tim slagao ili ne.

Vijećnik Simić je pitao za popis štete, to će odgovoriti pročelnica Mlinarević, a semafor u Klisi je u rebalansu. Hrvatske ceste su predvidjele i bit će riješeno. Tako da zahvaljujući ponovno g. Škoriću.“

Na sjednicu Gradskoga vijeća u 10,30 sati došao je vijećnik Filip Glavaš.

Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Elementarna nepogoda je bila 27.6., a 4.7. je bila

proglašena od strane Župana i zakonski rok za podnošenje prijava je bio 12.7.. Grad Osijek je zaprimio ukupno 458 prijava od štete. Moram reći da jedinice lokalne samouprave su po

zakonu obvezne napraviti terenske izvide i mi smo to zaista u 4 do 5 timova odradili do 12.8.. Znači, za svaku prijavljenu štetu od onih pravih velikih do doslovce pao crijep s krova. Svi

18

predmeti su obrađeni, proslijeđeni državnom i županijskom povjerenstvu za procjenu šteta od

elementarnih nepogoda u propisanim rokovima a sukladno zakonu moramo reći da nije riječ o naknadi štete u njenom procijenjenom iznosu što oštećenici često ne znaju pa očekuju da će

dobiti naknadu šteta svakako onako kako su je prijavili, nego se radi o pomoći o čijem će iznosu odlučiti Državno povjerenstvo, ne i nikako Grad. Ovdje je važno reći da uobičajeno kada je riječ o ovakvim elementarnim nepogodama Državno povjerenstvo odlučuje do kraja

godine kalendarske i obično naknade šteta idu isključivo u obeštećenje poljoprivrednih površina, odnosno štete u poljoprivredi.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Vijećnik Povreslo postavlja pitanje vezano za Signalizaciju. Nisam siguran, jedino ako sam bio pijan da sam izjavio da neće sigurnost iz

Zagreba, i ja sam napadao Krešu ili g. Bubala kada je dao Signalizaciji da to odrađuje u gradu pa kad sam došao u situacija da maknem te iz Zagreba onda sam shvatio da javna nabava i

zakon kaže onaj tko je bolji, a za 40 tisuća jeftinije od našeg Cestinga je bila Signalizacija mogao sam samo tužna srce potpisati taj ugovor i ne imat drugog rješenja nego da to radi netko tko je bio jeftiniji. Rade li dobro ili ne ovi naši domaći mi onda kažu da ovi to razvodne,

pa onda ne traje toliko, dakle da su oni dali neke druge inpute sa strukom sam tražio da provjere da se naprave ekspertize ili rade kako treba. Imam dojam da se fušari, a najbolji

primjer je, vidjeli ste neki dan što se dogodilo na Jugu, nešto nevjerojatno da se staza makla,a ostala zebra na staroj trasi i onda se moralo preko zelene površine ići. To ne možeš vjerovati da je netko došao ponoviti ili ocrtati, urediti stazu koja nije u pravcu sa stazom koja je

asfaltirana. To je samo jedan primjer. Očito je tu problem moram reći i naših službi jer je pitanje previše posla, da li se sve to kontrolira, ali u svakom slučaju ako ne kontrolira naša

struka kontroliraju ljudi. Ljudi su odmah dojavili, reagirali smo i hvala našim građanima što su zainteresirani za sve što se radi u njihovom kvartu, njihovom dijelu i ono gdje mi propustimo ili propusti izvođač koga smo mi dužni, dakle, više je krivica na nama što to

nismo vidjeli isti čas kada se radilo, ali hvala Bogu dojavili su građani, intervenirali smo i to je sastavni dio posla kojega radimo.

Što se tiče košnje Kupske, odgovorio sam već, stavit ćemo u plan i vidjeti da tih primjedaba bude što manje. Ako treba ojačati i kupiti još opreme da bi Unikom d.o.o. bio još učinkovitiji i da stvarno možemo odraditi sve kako treba.

Nastavljam se na primjedbu, sugestiju ili dojam vijećnika Završkoga, pročitao sam to u Glasu

Slavonije i ne slažem se da je grad neuredan. Mislim da tko god…dobivam više onih koji kažu da je grad uredan, da je lijep, jedino što sigurno ova godina je nešto bila tipična i nije bilo lako sve odraditi kako treba, ali mislim da svatko, a pogotovo oni koji vode gradsku

četvrt u centru grada, u središtu grada mogu imati taj dojam, ali sam siguran da grad je na onoj istoj razini, standardu kao što je bio ranije, nije ništa ni bolji ni gori, a pogotovo ništa

bolji ili gori ni od Zadra, jer ja odande potječem pa sam često tamo, nema grada koji se može baš tako zajedno s nam nositi u čistoći, urednosti iako još uvijek ima veliki problem kod ljudi, pojedinačno o čemu smo govorili da preko noći neke divlje deponije se javljaju, ali i ja sam

svaki dan na terenu i kada vidim nešto na ulici isti čas zovem Unikom d.o.o. i svi mi zajedno ljudi dojavljuju, radimo i grad je uredan, ma tko god što mislio.

Budimpešta, HNK, naravno da sam ponosan i da mi je drago, ali to je rezultat upravo onoga što smo mi u ovom Gradskom vijeću postigli, što god smo se dogovorili napravili smo dobro.

Jedino nismo dobro napravili kada se nešto nismo dogovorili.

Vijećnik Peko, odsjek za zaštitu okoliša, hvala Vam što nas stalno pozelenjujete i neki dan sam potpisao ugovore da možete završiti poslove za ovu godinu. Ne znam da li smo završili,

19

prijedlog proračuna, ako nismo dodat ćemo stavku…stavljeno je, rečeno mi je da je stavljeno,

onda smo riješili problem.

Vijećnica Lovrinčević, standardi u osnovnim školama, slažem se s Vama, ali možda smo rijetki od gradova koji smo zaokružili od asistenata u nastavi, od činjenice da sada idemo u projekt da sve škole imaju produženu nastavu planiramo ako ne ove godine, slijedeće godine

da to odradimo. Ono što je jako važno od svojih novaca, nismo našli rješenja u državi ali se nadamo da će doći vlast s kojom ćemo moći dogovoriti, mi smo prvu fazu škole u Briješću

izašli smo iz temelja, radimo i mislim da ćemo do prve deke stići. Riješili smo imovinske odnose nakon velike muke u Tenji i gradit ćemo trodijelnu dvoranu. Dakle, svojim novcem predviđamo i za slijedeću godinu tamo izvjestan dio novca i tražimo nekakva rješenja u

smislu da iz nekih drugih alternativnih fondova, sredstava mi smo preuzeli na sebe, gradit ćemo nešto duže od svoga novca, ali činimo sve da pronađemo novac da u slijedećoj godini

kapitalne stvari riješimo kao što smo i Ivan Štark također svoj novac izdvojili i izdvajamo za Centar za autizam. Grad je učinio doista sve što je mogao da bi zaštitio standarde naše djece, a posebice onih koji su invalidi i o tome vodimo računa. Nije da ćemo preko noći riješiti

probleme ali na dobrom smo putu i pokazali smo da smo odgovorni i da smo spremni ulagati tamo gdje je to čak ako ćemo ruku na srce u Briješću bit će 200 djece koja bi trebala ostati u

tom prostoru, a ne ići u Čepin. Pitam vas netko da računa, a mi ne računamo 20 milijuna kuna uložiti u to da se to osigura pitanje je da li je ta investicija isplativa. Isplativa je samo zato što idemo u korist naše djece.

Vijećnik Sikora je iznio problem igrališta, to je strukturni problem da tako kažem, najprije

moja isprika roditeljima, dobio sam informacije da dijete ima oštećenja, ali što god bilo to je tragično, međutim što je tu problem, isto što sam naslijedio, nismo mi dovoljno toga razriješili. Ono što je pod nadzorom Športskih objekata d.o.o. to se na neki način kontrolira ali

postoji nešto između Športskih objekata d.o.o. i onoga što smo mi napravili, a to je da ta igrališta smo radili na poticaje gradskih četvrti i mjesnih odbora i o tome nitko ne vodi računa.

To je zrakoprazni prostor i tu je odgovornost i moja i Grada što to nismo riješili, mi smo o tome već inače razgovarali u nekoliko navrata, ali u svakom slučaju moramo naći trajno rješenje tko će biti odgovoran za to. Najčešće se radilo tako, ajmo nešto napraviti, negdje neki

koš ili nešto, a onda to ne preuzmu Športski objekti d.o.o., nitko to ne servisira i događa se ovo što se događa, moja isprika i naša odgovornost.

Vijećnik Salapić, prihvatio sam činjenicu, ali imam informacija da se u Višnjevcu o tome različito razmišlja i zato bih predložio da ponovno zajedno sa gradskom četvrti ili mjesnim

odborom zajedno sjednemo,provjerimo, vidimo i što je njihov stav, kako vi odlučite. (vijećnica Marija Vrkić priča iz klupe) dobro, ništa, onda ćemo stvar zaustaviti, sjesti i

raspraviti i vidjeti koji su razlozi za i protiv, ako je Višnjevac zato nema razloga da u to ne ode. (vijećnik Josip Salapić priča iz klupe). Razmotrit ćemo i onda ćemo vidjeti što ćemo raditi.

Za grijanje, to je dvojba koja nije riješena na nacionalnoj razini. Mi jesmo obavljali neke

razgovore, ali u svakom slučaju mislim da i Ministarstvo gospodarstva da treba konačno dati svoj stav, spreman sam i osobno se u to uključiti i tražiti neka rješenja.

Vijećnik Opačak, ako sam dobro shvatio pitanje, to se donosilo na fasade što radimo…“

Bojan Bodražić, direktor, Zavod za stanovanje d.o.o., iznos i: „Osvrnuo bih se na cijelu priču ovo što se tiče termostatskih ventila što je bio upit. Što se toga dijela tiče da li će biti

20

kazni ili ne zakon je još uvijek na snazi bez obzira što je tehnički ministar rekao kako kazni

neće biti, ali to je samo usmeno rečeno. Što se tiče obnove pročelja putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

predviđen je javni poziv za 15.10., još uvijek nije raspisan. Imamo 13 projekata kompletno spremnih što se tiče Fonda da povučemo sredstva, a što se tiče prošle godine mogu reći ovim putem za Kneza Trpimira 1 b, to je prva zgrada u Osijeku koja je prošla na tom Fondu.

Radovi su za rekonstrukciju pročelja, krova i dijela stolarije ukupne vrijednosti milijun kuna. Što se tiče ostalih projekata od prošle godine po mojim saznanjima ostali upravitelji na tom

natječaju nisu prošli jer nisu zadovoljili dokumentaciju. Određene zgrade koje također je nama vraćena dokumentacija, s dokumentacijom je bilo sve u redu međutim nije bilo dovoljno sredstava u Fondu za to sve. Mi smo pozivali i putem tribina u gradskim četvrtima

na obnovu pročelja itd., međutim treba imati saznanja da je gotovo 400 zgrada na upravljanje kod Zavoda već pod kreditima, ranijim kreditnim linijama. To je sve problematika na kojoj

radimo svakodnevno, ali spremni smo za taj javni natječaj koji će biti raspisan. Hvala:“ Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Dodat ću ovome i vidjeli ste ili ste čuli iz medija, sada

ulazimo u završnicu izrade fasada nakon što smo objavili natječaje, napravili cijeli model, izabrano je šest objekata ili vlasnika koje će Grad poticati na način da smo mi dali poticajna

sredstva najviše do 500 tisuća kuna, a to ste mogli vidjeti ovih dana skele se stavljaju na zgradu DORH-a. Ovih dana će se u Europskoj aveniji još dva stambena objekta gdje će oni iz pričuve participirati zajedno s Gradom, uglavnom na šest različitih mjesta u gradu, to je

negdje u ovoj godini iz rente oko 2,4 milijuna kuna će se izdvojiti jer se slijedeće godine također planira. Bitno nam je da se počnu secesijske fasade obnavljati i da se vidi u tom dijelu

da imamo kompletne pomake. Vijećnik Medvidović pita za šetnicu. Rekao sam i mislim da je to dobro za ponoviti da prva

faza šetališta je spoj između Gornjeg i Donjeg grada bi završio u veljači, treća faza počinje se čim se izabere izvođač, a danas je raspisan natječaj, a druga faza, to je ona ispod Tranzita

završava se ovih dana projektna dokumentacija, dobit ćemo građevinsku dozvolu i mislim da sam izlobirao u proračunu za Hrvatske vode za slijedeću godinu da se i taj dio pokrije materijalno kroz obalo utvrdu i ono što će ulagati Hrvatske vode. Imamo glavninu od 117

milijuna financijski riješeno za spajanje Gornjeg i Donjeg grada i uzdam se da će to ići čak i bolje nego što smo planirali.

Zimska luka, to je tema koju smo raspravljali, sa strukom sam razgovarao, ne znam to objasniti jer je to stručna tema, ali zvoni mi u glavi da su rekli da ne zna se ako se otvori ulaz u gornjem toku tamo, da će onda pijesak negdje na izlazu, onda nešto tako…ali ja ću to

pitanje sa strukom ponoviti i mi smo svjesni toga da je to problem ustajalost te vode, ali tražit ćemo neka stručna mišljenja i rješenja jer to je problem kojim će se Grad pozabaviti.

Vijećnik Vanek je pitao za osnovnu školu Franje Krežma, da, bio je zaključak sigurno da se tome posvetim i ja sam intenzivno u više navrata bez obzira na podsmijeh pojedinaca koji se

smiju jesmo li neke stvari postavili kako treba, to je gotovo nemoguća situacija. Ona je nemoguća zato jer onaj koji je za to isključivo nadležan, a to je ministarstvo obrazovanja u

kojem je i osnovna škola i u kojoj je fakultet i sada se traži od mene kao gradonačelnika koji sam osnivač, a osnivač sam jer je to zakon rekao da je to netko nemam pojma kada, prije 100 godina je osnovao školu i sva moja odgovornost je na činjenici da mi netko pripisuje da je

moja odgovornost da riješim nešto što je nemoguće jer se radi o privatnom vlasništvu, a ako ja nisam da ne kažem tko i sigurno da neću ići mimo zakona, mogu ići samo po zakonu. Bez

obzira što su mi ruke vezane, bez obzira na činjenicu da ima sličnih ili gorih situacija s igralištima u gradu, očito da nekome ova tema odgovora, ali ja mogu o njoj gledati a da se ne

21

moram slikati iza onih ograda kako mi se pripisuje jer nemam taj kompleks, stao sam iza

djece i roditelja, ali samo do one razine ukoliko nešto mogu učinit, ali smo pokušali niz varijanti i dali da se napravi studija i da se vidi idejni projekt, da se vidi kako riješiti da li na

krovu dvorane ili zgrade igralište do niz drugih ideja, zatvaranja ulica. Ostaje ono što trajno razgovaramo, ali nikako ne mogu a to je gđa Lovoković i postavila pitanje Kappe. Imamo tamo 100-tinjak parkirališta, spreman sam doći na Gradsko vijeće i reći onoliko koliko vama

treba parkirališta Grad će vam ustupiti, vi ovo oslobodite, ali to ćete vi donijeti odluku, a ne ja. Radim na tome, daleko smo u tome poodmakli jedino što je problem što još uvijek

nemamo pravog partnera iz Kappe s kim možemo o tome razgovarati, a ako ne, to onda ćete opet vi donijeti odluku hoćete li 50 ili koliko ljubimaca koje ima hoće li Grad njima plaćati parkiralište, a da se oslobodi teren, a to ćete vi donijeti odluku, a ne da prebacujete na mene

da ja nešto riješim što nije uopće u mojoj nadležnosti.

Što se tiče ležećih policajaca struka neka to zabilježi, provjeri i ako ima potrebe nema razloga da ne izađemo u susret ovo što ste rekli da to riješimo na pravi način.

Vijećnik Lamza, urbana aglomeracija, o tome će pročelnica Mlinarević reći u kojoj je to fazi.“

Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Što se tiče statusa integriranih teritorijalnih ulaganja Grad Osijek kao i ostalih šest gradova očekuju pozitivan ishod natječaja i trenutno razgovaramo s našim partnerima, parterskog vijeća oko indikativne liste projekata. Inače na

toj listi smo inzistirali da budu za sada svi projekti, ali ćemo u našim razgovorima nastojati da budu svakako potrebni i održivi projekti u okviru onoga što smijemo financirati. Kada

govorimo konkretno riječ je svakako o infrastrukturi Tvrđe, o centru za posjetitelje, razgovaramo o zgradi multifunkcionalnom prostoru novog sajma, o HŽ infrastrukturi u okviru Braunfilda, isto tako o IT zoni i poslovnim zonama, odnosno nadogradnjama poslovnih zona

Valpovu, Antunovcu i Belišću. Ovdje je dosta važno reći da IT ne podržava izgradnju novih poslovnih zona, niti Ministarstvo gospodarstva nego zona koje su već opravdale svoje

postojanje. Razgovaramo o 44 milijuna eura koje su namijenjene gradu Osijeku u nekakvom prvom lokacija, minus 6 milijuna eura koji idu HEP Toplinarstvu za unapređenje toplinske mreže tako da je samo iz toga iznosa jasno da će biti jako puno razgovora i o samoj

infrastrukturi koja će podržavati pripremu i provedbu velikog broja vrlo vrijednih projekata.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Vijećnik Lamza je pitao i za promet u Tvrđi. To je problem kojim se bavimo duže vrijeme i imamo različitih ideja, stručnih prijedloga, ali kada krenu projekti u Tvrđi jedan bi mogao vrlo brzo. Radi se o projektu uređenja pekare, Trg

Vatroslava Lisinskog s jednom novom namjenom. To je projekt koji vrijedi 65 milijuna kuna. Iako smo to plasirali u vrijeme predizborne kampanje stvar više nije politička, ona je tehnička.

Prolazi samo vrijeme po pravilima Europske unije, evaluacije i sada je u zadnjoj fazi, u šestoj fazi i ovih dana kada istekne taj rok potpisuje to ne ministar, ne politička osoba, nego tehnička osoba koja vodi agenciju. Novac je riješen, osiguran i onda dolazimo u fazu raspisivanja

natječaja, a kada radovi krenu onda ćemo imati lakši prijelaz i objasniti našim sugrađanima da krećemo u revitalizaciju Tvrđe i da je treba zatvoriti od toga da se počnu pripreme i raditi i

paralelno drugi veći problem moramo ljudima osigurati gdje će parkirati ako zatvaramo Tvrđu, najbliže Tvrđi. Tu ima nekih rješenja i tu smo spremni u svakom slučaju poodmakli smo daleko i čim krene obnova, a to je prva faza, ali paralelno ima i pet drugih projekata u

visini od 5 milijuna dobivamo za projektnu dokumentaciju pojedinih objekata od Bastiona pa do samostana i još nekih drugih tako da smo tu vrlo ozbiljno ušli u tu priču i s Tvrđom mislim

da u narednom razdoblju ćemo se ozbiljno baviti s tim.

22

Kanalizacija u Briješću pitala je vijećnica Dološić je završena u onom dijelu što je trebao

odraditi Grad i Vodovod-Osijek d.o.o., a ostaju privatni priključci. Privatni priključci ovise o tome tko, kad, kako i šta i mi jedva čekamo da se to završi i da se priključci obave da bismo

onda mogli sanirati i nogostupe, cestu, sve što treba da završimo tu priču uspješno u Briješću. Tramvaj Višnjevac, rekli su mi da to mogu javno reći, a to znači da negdje u 1. mjesecu GPP

d.o.o. je zajedno s Gradom radio na projektu i dobit ćemo u prvoj fazi 100 milijuna kuna nepovratnih bez sudjelovanja Grada Osijeka za obnavljanje mreže i pripremu mreže za drugu

fazu u kojoj je kupovina niskopodnih tramvaja. Ono što paralelno radimo uz to je činjenica da analiziramo i razmišljamo, odrađujemo Crnio fok u Višnjevcu između ostaloga i zato da ima alternativni pravac kada budemo radili prugu za Josipovac da bude sve spremno. Ništa nije

slučajno, to smo pripremili tako i to ćemo taj dio posla odraditi. Odradili smo još jednu drugu pripremu, a to je da će se promijeniti u završnoj fazi i to je trajalo pravilnik koji je regulirao

na Zelenom polju da dvije pruge tramvajska i željeznička ne mogu prelaziti jedna preko druge. Struka je sada rekla da to može i dat će nam suglasnost i onda ne moramo tamo praviti nadvožnjak od 150 milijuna kuna. Spajanje Zelenog polja i Bikare bi nas koštalo 30 milijuna

kuna i mislim da smo onda u fazi da možemo i taj dio posla odraditi. Paralelno razmišljamo, ali to ćemo konzultirati i naše građane jer mislim da je možda jednako važno kao i ovo

spajanje i ovo produženje da se i pruga prema Centralnom groblju pokrene jer mislim da je to, a pogotovo za naše starije bakice i djedove koji odlaze na groblje da se to osigura. Mislim da smo na dobrom putu ovo što mi radimo iz europskih sredstava samo dobiva Bratislava i

možda slijedeći bude Osijek. Tek toliko o projektima.

Vijećnica Dodig je pitala za Crni fok sad sam rekao da ćemo to, ali ako možemo vidjeti i ako ljudi misle da treba da se djeca zaštite i da ne prelaze preko mosta, privremeno ćemo ga skinuti jer to ćemo početkom slijedeće godine početi raditi pa samo ćemo se konzultirati s

našom lokalnom vlasti ako su i oni za to onda ćemo to odraditi. Mi smo kao što ste vidjeli i dobro ste primijetili osigurali subvenciju u prehrani za djecu

osnovnih škola niti jedno dijete neće biti gladno. Ono što smo dobili iz fonda s nacionalne razine mi smo dali svoj dio sredstava, a predvidjeli smo u proračunu ako bude trebalo još dodati nitko neće biti gladan. Grad će preuzeti na sebe da taj dio financira. Imamo posebnu

priču i stavku i u proračunu ćemo predvidjeti za umirovljenike, samce kojima je najteže i po socijalnoj karti to su ljudi koji su najviše ugroženi i mi o njima moramo voditi račun i o tome

razmišljamo hoće li to biti na ovaj način ili obrok, ili nešto drugo, ali u svakom slučaju bit će u našem fokusu posebice za slijedeću godinu.

Poziva pročelnicu Belajdžić da objasni dio oko građevinskih zemljišta, Kappa centar sam rekao mi smo stalno u potrazi za relevantnim partnerom s kim možemo razgovarati o onome

što se događa u Kappi. Na žalost još uvijek nismo i pisali i slali i poručivali ali nastavit ćemo i dalje. Na žalost nemamo pozitivnog odgovora.“

Ljiljana Belajdžić, pročelnica, iznosi: „Riječ je o inicijativi vezano za vlasničke odnose i međuvlasničke odnose tamo gdje su javne i nerazvrstane ceste, to je zatečena situacija na

terenu. Naravno da oduzima puno vremena, zakonodavac je predvidio neke nove mogućnosti sa zatečenim koridorima ceste. Kako stižu zahtjevi tih građana slijedom postupka legalizacije, ako se sjećate imali smo već i na prethodnim sjednicama Gradskoga vijeća promjenu namjene

gdje se iz javnog dobra u općoj uporabi to dobro povlačilo dalje po procedurama kako je predvidio zakonodavac ovdje neposrednom pogodbom po tržišnoj vrijednosti prenosi

vlasništvo privatnim vlasnicima. Evo neka se ljudi jave kako završe svoju legalizaciju i kada

23

utvrde zemljište potrebno za funkcioniranje građevine mi ćemo rješavati od predmeta do

predmeta.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Prihvaćam vašu inicijativu i spreman sam da Grad preuzme da to ne ide jedan po jedan nego da se napravi parcelacija i mi ćemo u svakom slučaju izaći tu u susret. Mislim da je to trajan problem. Ima problem i u žutom naselju gdje

su izradili stepenice, neki su to legalizirali, neki nisu i sada bi oni trebali rušiti. Ako je nekom to odobreno onda se mora svima. Izaći ćemo u susret svima da im riješimo taj problem i da im

to skinemo s glave da mogu onda doista mirno živjeti u tom prostoru. Vijećnik Novokmet, u pravu ste, javna rasvjeta vezano za Svilajsku mislim da smo u završnoj

fazi projekta i to ćemo riješiti jer to je stvarno sramota za Grad da ne možeš tamo proći od mraka.

Vijećnica Žuža, smeće, to sam već tematizirao, ali ostaje i slažem se s Vama mi ćemo to signalizirati Unikomu d.o.o.. Mi što god se pojavi rješavamo gotovo isti čas, ali ako vidimo da

se to negdje interaktivno ponavlja, da to ne možemo riješiti i Vašu mjeru prihvaćam kao dobru inicijativu da i to vidimo kako ćemo to riješiti.

Što se tiče vijećnika Škorića, da, hvala na ovome što ste primijetili, molim Oreškovića tu ćemo intervenirati brzo jer u svakom slučaju davati krive upute to je opasno i za vožnju i za

sigurnost i sigurno da ćemo reagirati.“

Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Master plan, to je plan kojemu je rok izvođenja produžen do kraja ove godine. Održana je sjednica povjerenstva utjecaj master plana na okoliš, što se master plana tiče sreća je da zapravo s jednim te istim ministarstvom radimo na

svim projektima u prometu, pa tako i na tome pa sve što GPP d.o.o. radi s Gradom Osijekom, se integrira automatski u master plan razvoja prometa Osječko-baranjske županije.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Vijećnik Kramarić, kratko i jasno, dječje odmaralište Omišalj zaustavio sam prodaju, nisam našao rješenje. Ostaje da vidimo hoćemo li naći u

nekim fondovima ili negdje nešto, istražujemo, obavili smo razgovore, moj zamjenik je razgovarao s načelnicima. Oni inzistiraju da se to proda, mi nemamo novac da otkupimo i tu

je status quo i u svakom slučaju razgovarat ćemo i tražit ćemo rješenje. Što se pak tiče decentralizacije prihvaćam Vašu sugestiju i ne samo da prihvaćam nego smo u zavoju u prvom draftu za proračun, a dobit ćete ga ovih dana jer slijedeću sjednicu

predviđamo 12.10. gdje ćemo ići na proračun tamo predviđamo da s 6,7 milijuna kuna prioriteta koje smo imali u ovoj godini da dignemo to na razinu od 10 milijuna kuna. Zbog

toga što želimo pojačati ulogu gradskih četvrti i mjesnih odbora zbog toga što ljudi u tom prostoru znaju bolje nego mi što je njima prioritet a nema razloga da mi se tu ponašamo da mi odlučujemo kad i tako je bolje da odlučuje onaj tko u taj novac i ulaže i vraćamo mu natrag

veću ulogu s tim da naravno i mi ćemo tu neku zadršku, kočnicu da se ne može raditi bez nas da opet ne bi netko preuzeo na sebe da može raditi što hoće, može u dogovoru s nama. Ovaj

puta prevaga je kroz centralizaciju na vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, a mi ćemo to koordinirati i provjeravati, analizirati i nadzirati da li to ide kako treba.

Vijećnik Pecnik, ja kao osoba i kao gradonačelnik, prihvaćam. Mislim da svaki razgovor na tu temu, a pogotovo onaj koji rasvjetljava činjenicu da je Hrvatska bila okupirana, da je vođen

krvavi rat i ako ima netko savjesti s one strane, koji je pucao, ubijao, onda itekako razlog ima ako taj čovjek ima snage da nam ispriča i drugu stranu da bismo doista mogli o tome govoriti

24

meritorno, otvoreno i mislim da to koristi i hrvatskom društvu, ali koristi kako bi i srbi rekli i

regionu. Napokon da se očistimo od toga da se stalno laž, da se povijest ne prikazuje na pravi način i od toga za neki budući život u Europi svi zajedno imat ćemo više koristi. Hvala na toj

inicijativi.“ mr.sc. Josip Salapić, vijećnik, iznosi: „Gospodine Gradonačelniče, vijećnici HDSSB-a u

mjesnom odboru Višnjevac kažu da tema oko referenduma uopće nije bila na toj sjednici, niti se raspravljalo o tome da se to odbacuje ili ne odbacuje, nego je Grad Osijek poslao upit

vijeću. S obzirom da inicijativa treba imati glavu i rep, predlažem da mi kao vijećnici Vama pošaljemo službeno naš prijedlog, a da Vi kao Gradonačelnik i stručne službe pripremite pa onda da idemo dalje na inicijativu pa kako odluči većina mještana u Višnjevcu.“

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Zahvaljujem gradskoj upravi što je prihvatila inicijativu

da se ugrade ležeći policajci u dijelovima grada Tvrđavica i Ulici Š. Petefija, smatramo da će to pridonijeti sigurnosti u prometu i sigurnosti djece u tim dijelovima grada. Vezano za pitanje za osnovnu školu F. Krežme, odnosno dječje igralište mi ne kažemo da ste

vi bili u mogućnosti problem riješiti, ali smo htjeli upravo saznati do koje je točke taj problem došao. Zaključak smo donijeli, Vi ste iznijeli sada svoj stav, stav gradske uprave. U pravilu

došli smo do točke da se ne može ništa napraviti, odnosno kako ste rekli da je sada sve u rukama Ministarstva obrazovanja. Naveli ste neke inicijative vezano za osiguravanje parkirališnih mjesta, ne znam da li će ići u tom smjeru rješenje. Sjećam se da je ta inicijativa,

rekli ste kolegica je iznijela već prije godinu dana, bila je vrlo dvojbena da li to prihvatiti ili ne prihvatiti. Pitanje je da li to dječje igralište je uzeto od strane fakulteta samo zbog

parkirališta jer smo vidjeli da postoji ono neki građevinski planovi, projekti, da se tamo sagradi zgrada i podzemna garaža čak. Treba vidjeti. Jednostavno roditelji nisu zadovoljni trenutnom situacijom, možda je bilo dobro da ste rekli da ste u ovom trenutku što se toga

pitanja tiče nemoćni, pa ćemo onda vidjeti što dalje, neka roditelji to znaju, pa onda ako je Ministarstvo obrazovanja to koje ima u svojoj nadležnosti i mogućnosti riješiti taj problem da

ćemo ići prema Ministarstvu obrazovanju i evo mi se nadamo da će te vi nas i podržati u toj inicijativi, ići ćete s nama. Hvala.“

TOČKA 3. INFORMACIJA O STANJU SIGURNOSTI NA PODRUČJU GRADA

OSIJEKA U PRVOM POLUGODIŠTU 2016.;

Gradonačelnik je razmotrio Informaciju Policijske uprave Osječko-baranjske o stanju

sigurnosti na području Grada Osijeka za prvo polugodište 2016. te istu dostavio Gradskome vijeću na razmatranje.

Sjednici Vijeća nazočni su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko-baranjske.

Odbor za građansku sigurnost razmatrao je Informaciju i istu primio k znanju. Predstavnik

Odbora je g. Damir Kramarić, predsjednik.

Predsjednik poziva predstavnika Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko-

baranjske, načelnika g. Milana Baričevića, da podnese uvodno obrazloženje.

Milan Baričević, načelnik, iznosi: „Pozdravljam vas u ime svih djelatnika policijske uprave i svoje osobno ime. Kako bi lakše pratili ovu našu Informaciju o stanju sigurnosti u prvih šest

25

mjeseci pokušat ću iznijeti osnovne pokazatelje iz Informacije. Bilježimo ukupno 937

kaznenih dijela dok je 2015. bilo 1.011 kaznenih dijela, a što je smanjenje za 7,3%. Ukupna materijalna šteta počinjena na kaznenim dijelim iznosi 5.955.000,00 kuna, dok je 2015. bila

6,5 milijuna kuna. Ako pratimo strukturu kaznenih dijela evidentno je da je na području grada Osijeka evidentirano 611 kaznenih dijela iz općeg, 152 kaznena djela iz gospodarskog, 159 kaznenih djela iz domena droga, 4 kaznena djela iz domena organiziranog kriminaliteta i 11

kaznenih djela iz kriminaliteta prometa. Kada govorimo o strukturi općeg kriminaliteta imamo 21 kazneno djelo protiv života i tijela a što je povećanje za 5%, 460 kaznenih dijela

protiv imovine, što je povećanje od 26,8%. Imamo evidentiranih 9 kaznenih dijela protiv spolne slobode i spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, a što je manje za 47%. Kaznenih dijela terorizma i kaznenih dijela protiv okoliša nije bilo. Maloljetnička

delikvencija, 70 dijela što je povećanje za 94,4% i kaznenih dijela maloljetnika 49 kaznenih dijela, a što je povećanje za 6,5%. Potrebno je istaknuti da su kaznena dijela koja značajnije

utječu na opće stanje sigurnosti u smanjenju gdje možemo izdvojiti razbojništva a bilo ih je 5, što je smanjenje za 50%, teških krađa 132 kaznena dijela, što je smanjenje za 32%, bilo je jedno ubojstvo koje je riješeno. Iz domene gospodarskog kriminala evidentirana su 152

kaznena dijela što je smanjenje za 61,5%, a najbrojnija su kaznena dijela pogodovanja vjerovniku 80 dijela, na račun prijevare 28, nedozvoljena trgovina 15, krivotvorenje poslovne

isprave 13 kaznenih dijela. Iz domena organiziranog kriminaliteta evidentirana su 4 kaznena dijela, a što je smanjenje za 81%, a od toga su evidentirana 3 kaznena dijela lihvarski ugovor i jedno kazneno djelo protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj. Iz

domene zlouporabe droga evidentirano je 159 kaznenih dijela, a što je povećanje od 169,5%, dok je evidentiran 61 prekršaj iz zakon o suzbijanja zloupotreba droga što je povećanje za

165,2%. Bitno je napomenuti da je evidentirano 108 konzumenata od čega je 69 konzumenata novo evidentiranih, a među njima je i 8 maloljetnika. Ukupna razriješenost kaznenih dijela iznosi 86,9% ili 0,2% više nego 2015., a ukupna naknadna otkrivenost iznosi 76,2% što je

smanjenje od 0,2%. Pored strukture kaznenih dijela na opće stanje sigurnosti utječe i stanje u prometu pa je evidentirano 432 prometne nesreće, što je porast od 10,5%. Jedna osoba je

smrtno stradala u prometu što je smanjenje od 80%, 12 osoba je zadobilo teške tjelesna ozljede što je smanjenje od 29,4%, 145 osoba je zadobilo lakše tjelesne ozljede što je povećanje od 22,9%. Učinjeno je 12.200 prometnih prekršaja, što je smanjenje za 14,9%, 309

prekršaja protiv javnog reda i mira, a što je smanjenje za 4,9% gdje se može posebno istaknuti, drsko ponašanje 20 prekršaja, tuče, svađe, vika 166, vrijeđanje i omalovažavanje

moralnih osjećaja građana 4, vrijeđanje i omalovažavanje policijskih službenika 36, 889 prekršaja iz ostalih zakona, a što je smanjenje od 5,2%. Policija je u 7 slučajeva pružila pomoć drugim službama, a što je za 30% manje, a sve zahtjeve za pružanje pomoći su

zatražili sudovi. Tijekom 2016. policija je osigurala 333 javna okupljanja, a što je 5,9% manje, a od toga je bilo 178 okupljanja sportskog karaktera, 47 okupljanja kulturno-zabavnog

karaktera, jedno političko okupljanje, 6 prosvjeda i 101 ostalo javno okupljanje. Na području grada izvršena su ukupno 6.972 prijave boravka stranaca. Reguliran status na području grada ima 487 stranaca, a od toga broja je na privremenom boravku 330 stranica, dok je na stalnom

boravku 157 stranaca. Tijekom 2016. na području grada zatečena je jedna osoba koja je nezakonito prešla državnu granicu. U 2016. nije zabilježen niti jedan napad na policijske

službenike. Zabilježeno je 55 uporaba sredstava prisile što je ista brojka kao i prošle godine. Sve uporabe su opravdane, a prilikom uporabe sredstava prisile 6 građana je zadobilo lakše tjelesne ozljede. Tijekom prvih šest mjeseci evidentirane su 23 požara, što je smanjenje za

30,3%, a nastala materijalna šteta iznosi 203 tisuće kuna što je smanjenje za 48,9%. Od navedenog broja požara 14 se odnosi na građevine, 5 na prijevozna sredstva, 4 požara su se

dogodila na otvorenom prostoru. U prvih šest mjeseci izvršeno je 11 samoubojstava i 15 samoubojstava u pokušaju. Od navedenog broja 3 počinitelja samoubojstava u pokušaja su

26

evidentirana u registru branitelja. Iz navedenog izviješća je vidljivo da bilježimo smanjenje

broja ukupno evidentiranih kaznenih dijela, povećanje broja prometnih nesreća, smanjenja broja poginulih osoba u prometu, smanjenja broja teško ozlijeđenih, povećanje lakše

ozlijeđenih, smanjenje broja prekršaja u cestovnom prometu, smanjenje broja prekršaja iz područja javnog reda i mira, smanjenje broja prekršaja iz ostalih zakonskih propisa i smanjenje broja evidentiranih požara. Iz navedenih pokazatelj vidljivo je da je stanje

sigurnosti na području grada Osijeka možemo ocijeniti povoljnim i stabilnim. ono što je građanima najinteresantnije, a to su imovinski delikti o čemu se najviše priča za prvih šest

mjeseci imali smo ukupno evidentirano 131 kazneno djelo od toga je 95 dijela razriješeno što iznosi 72,5%. Provala u kuće je bilo 22, u stanove 5, u trgovine 21, 2 kioska i 81 ostalo kazneno djelo u različite druge objekte.

Na kraju bih zamolio g. Pecnika o knjizi o kojoj je govorio da ima, da je stavi na raspolaganje našim kolegama s ratnog zločina jer to bi nama bilo vrlo zanimljivo štivo.“

mr.sc. Drago Šerić, prvi potpredsjednik otvara raspravu.

Zdravko Peko, vijećnik, iznosi: „Nakon ovog Izviješća bio bih slobodan da se osvrnem malo na prošlu godinu i na ovu i izražavam zadovoljstvo što je broj prekršaja smanjen. Da li je

realno smanjen ili je smanjen samo ustanovljenih prekršaja, ne znamo i da li je to ponukano možda s kritikama i sa ovog mjesta pa čak i sa Županijske skupštine gdje informacija kao informacija nije tamo prošla na Županijskoj skupštini, kod nas je prošla ali je bilo dosta

polemike, a ono što je pozitivno da je smanjeno negdje za broj evidentiranih prekršaja za 10%. ne mogu biti zadovoljan, u potpunosti zadovoljan sa smanjenjem i očekujem da dođemo

na period 2012. kada je ukupno bilo negdje oko 12.000 prekršaja evidentirano u toj godini. Tu smo negdje al pari ostalim gradovima u Hrvatskoj. Želja nam je da malo smanjimo broj kažnjavanja. Ako krenemo od toga da i financijska moć naših građana nije takva da možemo

pratiti. Ne kažem da treba raditi prekršaje, samo je stvar intenziteta i obima posla koji naša prometna policija radi. Iz jednog razgovora s g. Baričevićem prije možda dvije godine u

Županiji kada sam postavio pitanje da li baš treba toliko? Gospodin je rekao svi su prekršaji učinjeni i s tim se slažem, ali ako bi po toj logici bilo još duplo više prometnih policajaca bilo bi i duplo više prekršaja. Ne bih se složio da je baš za sve prekršaje zakon propisao kazne,

prekršaj za mene vezanje pojasa ili eventualni beznačajni prekršaji koji ne ugrožavaju sudionike toliko u prometu ne bi trebalo toliko revnosno kažnjavati. Ništa se nije promijenilo

od 2012. do 2016., samo količina evidentiranih prekršaja. To je ono što bih htio, zahvaljujem se što je ove godine u ovom prvom šestomjesečnom Izviješću smanjen broj tih kazni. Svi znamo u kojim vremenima živimo, ljudi nam se iseljavaju, mladi odlaze, financija nema

nikakvih, poslova nema tako da treba jedan socijalni aspekt gledajući na moć financijsku i naših sugrađana i biti malo blaži u evidentiranju pa samim tim i u kažnjavanju. To je to što

bih htio reći. Hvala.“ Silvija Dološić, vijećnica, iznosi: „Osvrnula bih se na kazneno pravnu zaštitu djece i obitelji i

na ovo Izviješće o stanju sigurnosti u gradu Osijeku gdje su vidimo najbrojnija kaznena dijela povreda djetetovih prava i povreda dužnosti uzdržavanja gdje u odnosu na 2015. je povećano

za 94,4%. Što to znači? Ukidanje obiteljskih centara na regionalnoj razini i time dodatno opterećenje djelatnika centara socijalne skrbi, ukidanje plaćanja nadzora nad udomiteljskom djecom, pooštravanje dohodovnog i imovinskog cenzusa, guranje jednog zakona koji dira srce

i dušu čovjeka djece prioritetno i svi ranjivih skupina koje je Ustavni zakon ukinuo. Zakona koji je pridonio već dodatnoj diskriminaciji očeva, pa i majki nad skrbništvom nad djecom.

Sav taj politički kaos se dogodio u režiji SDP-ove Vlade, pred Ministarstvom socijalne politike i mladih. Kao točka na „i“ svom tom političkom kaosu i neradu je pridonijela HDZ-

27

ova Vlada i njihova tehnička ministrica Juretić koja će biti i ostat će poznata po jedinoj

pronatalitetnoj politici, a to je kombi. Zašto ovo ističem? Zato što sav taj politički kaos i nerad je odar ovakvog izviješća i trpe naša djeca u lokalnim sredinama, u ovom slučaju u našem

gradu Osijeku. Iskoristila bih priliku i postaviti pitanje načelniku, zanima me koliko osječko-baranjska policija ulaže u obrazovanje i edukaciju svojih djelatnika po pitanju dva nova kaznena djela, a to je psihičko zlostavljanje i napadno ponašanje? Hvala.“

Marija Bilić, vijećnica, iznosi: „Hvala g. Baričeviću na Izviješću i posebno bih se osvrnula

na kaznena dijela protiv imovine. U Izviješću imamo u imovinskim deliktima najzastupljenija su kaznena dijela teških krađa i vidimo tu i smanjenje tih teških krađa, međutim koeficijent razriješenosti teških krađa je 58,3%. Molila bih i mislim da većinu nas vijećnika ovdje zanima

slučaj iz 2014. godine i da bi bilo dobro da nas izvijestite u kojoj je fazi i da li ima pomaka u istrazi slučaj kada je iz Zavoda za stanovanje d.o.o. ukradeno iz blagajne par stotina tisuća

kuna. Mislim da ste nam dužni tu informaciju ili će to na kraju biti zaboravljeni slučaj, a što ne bi trebalo biti. Hvala.“

Jaroslav Pecnik, vijećnik, iznosi: „Samo ću se kratko osvrnuti na Izviješće, a ove će mi zapravo poslužiti kao šlagvort za ono što mislim da je meni važno reći. Izviješće koje smo

dobili ono je zapravo slično svim onim od kada sam vijećnik, uglavnom to ide po špranci, samo se mijenjaju brojke, naravno jer ima više koji su krali, a manje koji su ubijali ili obrnuto tako da je to nešto otprilike ko sveta vodica. Dobro je da znamo, ali što s tim podacima mi

dobijamo, moram priznati da ne vidim. Naravno to je dužnost načelnika i policijske uprave, ali i malo više mašto bi trebalo unijeti u to. Ne mislim da se pišu romani, naravno, pa vi ste

kriminalisti trebate imati mašte da razotkrijete maštovite zločince, pa onda malo dio te mašte primijenite i na Izviješće. Ono na što želim upozoriti, je to da uskoro dolaze, kao što svi znamo, dolaze lokalni izbori. Lokalni izbori su uvijek, svi se zaklinjemo u visoko moralna

načela, a ispod žita radimo svašta, ispod žita koristimo i policiju. Ovo sve što govorim naravno ne mogu reći imena i neću reći imena osoba koje rade u policiji, koja su mi to

govorila od prije, dio toga i g. Baričević zna jer sam bio kod njega i hvala mu što me primio, ali on je bio više kao psihijatar, a manje kao načelnik Policijske uprave. Saslušao me je, otprilike je rekao, da, dobro ajde, čuo sam pa do viđenja. Ipak ću ponoviti. Pred one izbore

bilo je jasno upozorenje i gradonačelniku i meni, možda još nekom, ali ja znam samo za gradonačelnika i mene da se u policiji, naravno ne mislim formalno, ne mislim pod

pokroviteljstvom g. Baričevića, naravno neformalne snage, jake snage MUP-a, što bi se reklo, imaju zadaću da u fušu malo odrade, da malo vide što tu ima loše o Pecniku, što to ima malo loše o Vrkiću i da se to malo baci u javnost. Moj je najveći grijeh bio što idem često u Srbiju.

Mogu razumjeti da kada sam išao često u Srbiju kao član Helsinškog odbora da ste slali one koji su došli u Osijek, moje bivše studente pa ste između ostalog pitali da li su bili sa mnom u

kontaktu i što ja tako često radim u Srbiji. Znali ste dobro što radim u Srbiji. To mogu razumjeti, ali zašto vas sada to interesira, što radim u Srbiji, zašto vas sada interesira što radim, kakve gadosti sam učinio da sam recimo krivo parkirao auto? Onda se to snimi pa se

stavi na lokalnu televiziju, neovisnu slobodnu glavaševsku televiziju, pa se to stavi na portal, s punim tablicama, pa se onda da odgovor na upit portala toga da Pecnik nije vozio pijan, pa

koga je to briga? Zašto vi te informacije dajete, vi to niste dužni davati i ne trebate davati. Toga se ne stidim. Vidim da kada se prikazuje na televiziji zamagli se, zatamni se broj vozila itd.. Zamislite sad neki domoljub nabildani može doći, razbiti mi auto, znate ja nemam

novaca, doista nemam novaca, pogotovo sad otkako nisam saborski zastupnik da si popravim auto, šalim se. Hoću reći, i danas u vašoj instituciji postoje ljudi koji slušaju, rade ono što ne

bi trebali raditi, koji zloupotrebljavaju svoj položaj, neću govoriti o zlouporabama koje kakvim i manipulacijama koje dobiju informacije jer to naprosto nije moje, to je vaše, ali vas

28

upozoravam da toga imate na pretek. Paradoksalno je da oni koji se trebaju boriti protiv

kriminala fuš upražnjavaju, ja ću reći tu riječ, kriminal. Uskoro neću biti saborski zastupnik, ovo nije kleveta ovo je jaka riječ, ali znam što govorim, pa vi mene tužite za klevetu ako

mislite da lažem, a vi to jako dobro znate tko je ili barem slutite. Moj apel je, dajte da napravimo nešto i da se to više ne događa, malo dajte pozornosti, znate vi jako dobro tko kako tamo diše i tko je spreman što napraviti. To su vaši djelatnici koje svaki dan susrećete, da se

to više ne događa jer ponovno će isplivavati gadosti na površinu. Vi imate Muzej policije, taj muzej policije u Zagrebu uskoro otvara izložbu koja se zove (eto i ja svašta čitam, beskorisno,

pa i to) „Ljepota lažnoga sjaja“. Bojim se da je ova naš osječka policija upravo to, ljepota lažnoga sjaja. S vama se ne treba kačiti, vi ste kao crkva, ja mogu dobiti bitku, ali rat nikako, uvijek ću izgubiti. Ja svjesno vam govorim ovo jer nemam što izgubiti, nemam se čega bojati,

ali mi je dosta da se pravite naivni, ne Vi osobno, pa možda i Vi ponekad, jer da se policija pravi naivna i da mene pravi budalom. Tko će me praviti budalom ima tu dovoljno vijećnika,

ne morate i Vi. Hvala.“ Karlo Šatvar, vijećnik, iznosi: „U ime Kluba HDSSB-a – Zeleni Hrvatske mogu reći da smo

zadovoljni ovim izviješćem i da je ovo izviješće bitno različito od prijašnjeg, a posebice ono što smo upozoravali, a to je broj prometnih prekršaja da se on smanjio u odnosu na izviješće

iz prošle godine, međutim ono što nas više zadovoljava je da ste ajmo reći poslušali sugestije manje – više svih vijećnika u ovom gradskom vijeću, jer mislim da smo imali praktički jednoglasan stav da je potrebno više upozoravati građane, a manje pisati kazne. Posebice kada

uzmemo situaciju da ovaj dio Hrvatske, Slavonija i Baranja, konkretno grad Osijek jer o tome raspravljamo ljudi nisu u dovoljnoj materijalnoj situaciji da im te kazne itekako znaju biti

omče oko vrata, da ih teško plaćaju i da je bolje ići na neke preventivne mjere, pisanje upozorenja jer vidimo da ste na naše pohvale da ste usuglasili, tj. da ste prihvatili te naše sugestije. Predlažemo da se i dalje vodite time, naravno da postoji nekada kada govorimo

konkretno o prometu da postoje neki prekršaji na koje se ne mogu pisati upozorenja, a to je vožnja u alkoholiziranom stanju, brza vožnja, tu naravno da treba kažnjavati jer time se dakle

dovodi u opasnost i drugi sudionici u prometu. Mislim da pojasevi, pričanje na mobitel, a posebice biciklisti da ih treba što više gledati da ih se obuči, da ih se upozori, a što manje kažnjava.

Ono što nas posebice zabrinjava u Izviješću to je jedna šira tema kojom bi se trebali svi pozabaviti, a to je rast kaznenih dijela zloupotreba droga za čak 169%. To nije malo

povećanje i mislim da svi zajedno trebamo vidjeti što je razlog tome povećanju i volio bih da Vi date odgovor jeste li imali više akcija za hvatanje tih počinitelja ili je naprosto došlo do toga da imamo veći broj ovisnika u gradu Osijeku, da su mladi uslijed nezaposlenosti i

siromaštva, beznađa prionuli dakle uzimanju droga. Nadam se da nije ovo drugo, ali bih volio da Vi isto odgovorite i da vidimo što je tome razlog i da se svi time pozabavimo, jer pazite

nama opada broj stanovnika, jeste da nemamo uvid u to jer popis stanovništva se radi svakih 10 godina, ali svjesni smo svi u našem okruženju da ljudi odlaze, mladi odlaze, a raste nam broj kaznenih dijela zloupotrebe droge pa očito tu nešto ne štima. Svi zajedno se trebamo

pozabaviti i vidjeti na koji način to spriječiti. Što se tiče javnog reda i mira istaknuo bih da ste posebno podcrtali javni red i mir na

utakmicama, naravno velika većina toga se odnosi na nogometne utakmice i mogu reći da me veseli sve veća sigurnost na stadionima, mislim da nikada ni nije bila neka prevelika ugrožena sigurnost ovdje u Osijeku, da je to ponekad bilo i malo prenapuhano, ali mogu reći i dobrim

rezultatima NK Osijeka, pa i jučer je na istočnoj tribini bilo na koju ja pohodim jedno 100-tinjak male djece tako da na 5 do 10 metara od Kohorte tako da sigurno roditelji ne bi

dovodili tu djecu da je ugrožena sigurnost, ali apeliram i na Vas isto da se nastavi ovakva suradnja i s Kohortom i da naravno svi sa sigurnošću mogu ići na utakmicu.

29

Ono što također zabrinjava je što ste i sami istaknuli u uvodnom izviješću je veći broj

samoubojstava i pokušaja samoubojstava. Kada bismo povukli paralelu 2014. – 2016. imamo 72% više samoubojstava 2016. nego u 2014. i čak 187% više pokušaja samoubojstava.

Naravno ne mislim da ste Vi odgovorni zato, naravno da policija ne može na to nikako utjecati, ali ovo naglašavam čisto da si mi svi stvorimo sliku da naprosto imamo određenih problema u društvu, da imamo određenih problema među našim sugrađanima i da to evo

nekada zna završiti ovako. Za kraj, dosta se pričalo ovdje na aktualnom satu o prometnoj regulaciji i sigurnosti na

prometnicama osječkim, samo bih istaknuo da u zadnjih tjedan ili dva na raskrižju Vukovarske i Cesarićeve ulice imali smo dvije prometne nesreće, zadnja je završila tako da se jedan auto zabio u stambenu zgradu na Vukovarskoj ulici, srećom tada nitko od prolaznika

nije tamo prolazio, ali moglo je završiti tragično. Ovo ističem jer upoznat sam dosta s tom situacijom, živim blizu tamo i često se znaju te prometne nesreće dogoditi, po meni ali nisam

stručnjak za promet ali što mogu zaključiti je da je problem u tome skretanju s Vukovarske iz smjera istoka prema zapadu lijevo u Cesarićevu ulicu gdje je brzina iz suprotnog smjera 70 na sat, a skretači lijevo u Cesarićevu moraju čekati da bi mogli skrenuti lijevo, a često se zna

dogoditi to da krivo procjene brzinu vozila koje dolazi onda to završi ovako kako završi. Mislim da to trebate uzeti u razmatranje da se možda stavi posebno samostalno svjetlo za

skretanje kao što je to 100 – 200 metara kada se skreće iz Vukovarske u Zagrebačku ulicu. Tamo skretači imaju svoje samostalno svijetlo pa mislim da bi to riješilo problem i ovdje pa evo molim da si to nekako zabilježite da vidite što se može po tom pitanju poduzeti.

Zaključno, Klub HDSSB-a – zeleni Hrvatske prihvaća ovakvo izviješće, čestitam na radu i nadamo se da ćete uvažiti naše sugestije kako bi dakle naš grad bio još sigurniji. Hvala

lijepa.“ Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Mi u Građanskoj opciji grada Osijeka zadovoljni smo s

materijalima koji su nam dostavljeni, Informacija o stanju sigurnosti na području grada Osijeka za prvo polugodište 2016. i zahvaljujemo da su prvi put stavljeni tj. izdvojeni su

prekršaji biciklista posebno. Prije su bili stavljeni u ukupan broj prekršaja tako da se nije mogao vidjeti točan broj prekršaja koji se odnosi na bicikliste. Po ovome broju navedeno je da je bilo 846 prekršaja biciklista u prvih šest mjeseci 2016., toliko je evidentirano. Po

materijalima s prijašnjih sjednica u 2015. ne možemo to usporediti kakva je bila situacija, možemo samo iz nekih novinskih članaka tako da je u 2014. bilo 1.066 prekršaja za prva tri

mjeseca, 2015. je bilo 1.028 prekršaja za prva tri mjeseca. Sada imamo u prvih šest mjeseci 2016. godine manji broj prekršaja biciklista nego što je bilo u prva tri mjeseca u 2014. i 2015.. Kada smo prošli put razgovarali s predstavnicima policije ovdje u Gradskom vijeću u 2015.

bilo je 2.872 prekršaja, od toga se čak 2.300 prekršaja odnosilo na nekorištenje biciklističkih staza. Tako je g. Takač iznio u svom osobnom izlaganju, to nije bilo sadržano u materijalima,

ali smo mogli vidjeti iz zapisnika sjednice. Po ovome možemo zaključiti da je manji broj evidentiranih prekršaja, vidjet ćemo na kraju godine onda će biti posebno podaci usporedivi da li su naši biciklisti počeli poštivati prometna pravila ili je ipak došlo do manjeg broja

policijskih patrola koji kontroliraju, to ćemo vidjeti na kraju godine. Htio bih g. Baričevića, predstavnika policije pitati, Građanska opcija grada Osijeka je u rujnu

2015. uputilo Gradu inicijativu da se u Strossmayerovoj ulici, Ulici Hrvatske Republike i Ružinoj ulici ocrtaju biciklističke trake. To do sada još nije napravljeno, a evo prošlo je godinu dana. Naši prijatelji, kolege iz Sindikata biciklista ukazale su nam da su oni imali

sličan problem kod kažnjavanja biciklista gdje su se oni pozvali na članak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama gdje se težište odgovornosti prenosi na lokalnu samoupravu jer

lokalna samouprava prema tom Zakonu, članku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama obvezno je osigurati sigurnost prometa. Svakako ćete se složiti da jedna od crnih točaka gdje

30

se kažnjavalo je Ulica Republike, da li je sigurno biciklistima kako bi tamo vozili pošto nema

ocrtane biciklističke trake, voziti na dvotračnoj cestovnoj traci gdje izlaze vozila s parkirališta ne bih se baš složili pa bi molio da samo kažete svoje mišljenje o tome. Zanimljiva je jedna

druga stvar, mi smo zatražili kada smo dobili materijale, zamolili smo gradsku upravu da se zatraže informacije o broju kažnjenih biciklista na području Zagrebačke policijske uprave, Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske kako bi usporedili kakvo je stanje u drugim

velikim gradovima. Dobili smo odgovor kako Policijska uprava Osječko-baranjska nije nadležna za davanje tih podataka, gradskoj upravi se zahvaljujem jer je poslala isti upit

Ravnateljstvu policije. Evo sad sam dok je trajalo Gradsko vijeće dobio sam jedan odgovor koji su mi proslijedili iz gradske uprave koje je poslala Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova gdje je navedeno slijedeće. „Poštovani, u našem

informacijskom sustavu nije moguće izdvojiti sve prometne prekršaje po pojedinim vrstama vozila, tako da Vam nismo u mogućnosti dostaviti tražene podatke o prekršajima vozača

biciklista.“ Ne mogu vjerovati da Ministarstvo ne može izdvojiti prekršaje biciklista, odnosno ne znam onda koje mi podatke sada dobijamo. nije valjda da vi brojite kazne pojedinačno. To je mail koji je stigao.

Posebno u drugom dijelu napominjemo da nije za uspoređivati prekršaj biciklista u PU Osječko-baranjskoj s PU Splitsko-dalmatinskom ili PU primorsko-goranskom s obzirom da se

u našoj Policijskoj upravi učestalije koriste bicikli kao prijevozno sredstvo. Prenesite pozdrave kolegama u Zagrebu, mi to znamo, ali mogli su onda barem poslati za Zagrebačku PU. Znamo da se kod nas više koriste bicikli, ali smo naravno svjedoci da kada smo na moru

ne može se reći da se tamo ne voze bicikli, turisti voze bicikle. Mi u Osijeku imamo taj kompleks pa već kad se šetamo na moru i kada vidimo da turisti voze bicikl mi već mislimo e

kod nas bi sigurno već bili kažnjeni. Zahvaljujem.“ Vedran Novokmet, vijećnik, iznosi: „Većina kolega vijećnika prije mene je istaknula

određene probleme i zaključke kada je u pitanju Izviješće PU, a ono na što bih se svakako nadovezao je da moram reći da sam kao vijećnik zadovoljan što imamo smanjenje kaznenih

dijela protiv imovine u odnosu od 32% na 2015.. Svjedoci smo da je prkatički u prošloj godini bilo izvršeno nekoliko niza kaznenih dijela teške krađe na području grada Osijeka, odnosno na području Gradske četvrti Retfala gdje su i određeni naši sugrađani na neki način poduzeli

mjere daljnjeg sprječavanja teškog kaznenog djela krađe, pa me zanima čisto informativno, znam da ne možete iznositi određene podatke s obzirom da su oni i tajna, zanima me što ste

kao PU sa svojim suradnicima poduzeli po tom pitanju s obzirom da nam i opet prijeti ta emigrantska kriza i da na neki način i u kuloarima čujemo da se određene grupe ljudi svakodnevno baš na tom potezu u Gradskoj četvrti Retfala kod trgovačkog centra okupljaju.

Policijske patrole naravno ne stignu sve obići, pa iz toga razloga a i radi naših sugrađana koji su doživjeli te neprilike da su im domovi orobljeni, zanima me da li ste nešto po tom pitanju

naišli na neke određena otkrića, počinitelje kaznenih dijela. Ispred Kluba Demokratskog saveza nacionalne obnove ćemo podržati Izviješće i moram istaknuti da nemam nekih osobno iskustava s PU kao g. Pecnik, čak naprotiv mislim da i vi

praktički štitite ona naša ustavna prava, a to su pravo na život i imovinu i ovim putem zaista vam zahvaljujem na svemu što činite i vi i vaši suradnici kako bi povećali sigurnost građana

grada Osijeka, a i imovine u vlasništvu naših sugrađana. Hvala.“ Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika, iznosi: „Zadovoljstvo je čitati danas i slušati

Izviješće o stanju sigurnosti u gradu Osijeku iz nekoliko razloga. Određene stvari koje su vezane za javni prostor što u gradu predstavlja sve ono što je tzv. „soba dogovora“ jer svi smo

mi korisnici upravo određenog javnog prostora, ulica, trgova, nogostupa, parkova, ali u taj javni prostor ili polu javni spadaju i sve one stvari koje su u domeni i nadležnosti Grada

31

Osijeka a to su dječji vrtići, škole tj. njihova igrališta i njihove isto tako slobodne površine.

Upravu tu nailazimo i na određene poteškoće pogotovo u onim naseljima gdje ta infrastruktura nije adekvatna za sve ono što netko može doživjeti pogotovo u toku noći. Javna

rasvjeta je jedan od prioriteta kako bi kompletno i u punom jednom svojstvu sagledali upravo sve ono što je vezano za kvalitetu stanovanja u tim naseljima i mi ćemo zaista još intenzivnije raditi na svemu onome što može poboljšati upravu tu kvalitetu javnih površina pod javnom

rasvjetom. Video nadzor i to u određenim specifičnim situacijama upravo na gradskim trgovima smatram da i u novim objektima s kojima gospodarski Grad Osijek pogotovo iz EU

projekata je nešto što treba biti standard i mi ćemo tu jednako tako pokušati pomoći kako bi što manje imali bilo kakvih kaznenih dijela ili počinitelja na takvim našim objektima. U sklopu toga određene stvari su spremne već duže vrijeme za rekonstrukciju, mi smo se

dovoljno pozabavili kompletnim ulicama kao što je Svačićeva ulica jer smatram da sve ono što trenutno radimo na Trpimirovoj i hvala svima koji su uključeni od Hrvatskih cesta pa na

dalje na Trpimirovoj ulici u tom etapnom rješavanju jednako tako frekventnost zbog specifičnih grupa kao što je Sveučilište, studenti i domicilni stanari, ali i novi sadržaji koji se pojavljuju uz Svačićevu ulicu smatram da ta transverzala treba biti ponovno i dimenzionirana

ali i potpuno pregledno isprojektirana na zadovoljstvo svih naših stanovnika pogotovo gradskih četvrti rubno koji najviše sudjeluju u korištenju te naše ulice. Iz osobnog iskustva

pohvalit ću Odjel za prevenciju, ne možemo im dati povišicu, ali sve što rade na terenu zaslužuje svaku pohvalu pogotovo s predškolskim i našim školskim dobnim skupinama i smatram da ukoliko bi i dvostruka sredstva bila ili iz nekih natječaja, EU projekata da taj

program i ti projekti su nešto najkorisnije što se može zaista za sigurnost naših najmlađih, a tu su i najmlađi biciklisti, pješaci školske dobne skupine i najveća korist je upravo u takvim

preventivnim djelovanjima kako bi ove brojke bile što reduciranije u budućim izviješćima. Hvala svim djelatnim osobama PU, smatram da vrlo profesionalno obavljaju posao na području grada Osijeka.“

Milan Baričević, načelnik PU, iznosi: „Mislim da mogu dati odgovore na neka od pitanja

koja su bila postavljena, prijedloge itd.. Kada govorimo o smanjenju prekršaja zašto do njih dođe. Pratimo stanje i sukladno tim podacima, tom stanju koje imamo tako planiramo službu. Da li će biti više ophodnji po danu, noću, da li u dane vikenda itd. s onim nekakvim rizicima

koji kroz naše pokazatelje budu mi pratimo i na osnovu toga planiramo službu. Jedan od razloga zašto je došlo do možda smanjenja broja prekršaja je slijedeći. Čuli ste i vidjeli ste

podatak da u gradu Osijeku imamo 80% manje smrtno stradalih. Na području Županije do današnjeg dana prošle godine smo imali 26 poginulih, a ove godine 11. Ti pokazatelji nama upućuju da možemo i mi drugačije postupati prema vozačima. Kada bi rekli to smanjenje u

svakom slučaju da je dobro, nije cilj policije i nije nama zadaća kako neki vole reći da mi punimo Državni proračun, da radimo ovo ili ono, e sada da li je zbog naše aktivnosti prošle

godine došlo do smanjenja, da li su ljudi oprezniji u prometu, da li sigurnije voze, to je sada sve upitno. To je ono što bi trebalo raditi nekakve veće analize, ankete itd., ali vrlo često imamo upita o socijalnom statusu građana i o prometnim sankcijama. O svakom prekršaju

svaki građanin u pravilu odlučuje sam, on ga čini svojom voljom jer kada netko nema novaca, a tamo gdje je ograničenje 70 on vozi 130 na sat, znači da troši više goriva, a nema novaca.

znači da postoji opasnost da ga zaustavi policija, da plati kaznu, a nema novaca. postoji opasnost da ima prometnu nezgodu, da sam mora popravljati vozilo a nema novaca. E sada o tome se da razgovarati. Imamo jedan vrlo zanimljiv podatak, vi o njemu mislite kako god

hoćete, ali nepropisna brzina za prvih šest mjeseci imali smo 1.757 prekršaja. od toga je 844 prekršaja ili 48% napravila kamera u Strossmayerovoj ulici. Na to nisu utjecali policajci, nije

ljudski faktor. Što opet govori da netko zna i ta kamera je tamo već vidljiva drugu godinu i

32

uporno njih 844 za šest mjeseci uđe u prekršaj. Što nama preostaje? Mi ćemo napravit svoj

posao. Kada govorimo o drugim pokazateljima, kaznena dijela. rekao sam da smo imali 131 kazneno

djelo teške krađe, da smo 95 riješili što je 72,5%. Bilo je 22 provale u kuće na području Višnjevca, Josipovca niti jednu, Retfala 8, a od toga je 5 riješeno, Gornji grad niti jednu, Tvrđa niti jednu, Industrijska četvrt jedno riješeno, Brijest ništa, Tenja ništa, Jug II dva, dva,

Novi grad šest, četiri riješeno, Donji grad tri, tri su riješena i Lijeva obala dva, dva su riješena. Stanova pet, Retfala jedan, jedan riješen, Gornji grad tri, nula za počinitelje i Tvrđa jedan stan

koji je neriješen. Trgovina 21, Višnjevac jedna, Retfala dvije, koje nisu riješene, Gornji grad tri, dvije riješene, Industrijska četvrt pet, pet je riješeno, Tenja jedna, jedna je riješeno, Jug II jedna i nije riješeno, Novi grad tri, tri su riješena, Donji grad pet, dva su riješena. Kioska smo

imali dva na području Gornjeg grada i jedan je riješen. Ostalih prekršaja puno je statistike, puno brojki. Da se mi trudimo maksimum da korektno i profesionalno odradimo svoj posao

kada pogledate Izviješće koje smo vam dostavili imate na zadnjoj stranici tabelu gdje imate više kolona, pa imate razdoblja prvih šest mjeseci od 2012. do 2013., 2014., 2015. i 2016. za zadnjih pet godina i ako uzmete te pokazatelje da ukupna razriješenost je bila 2012. godine

65, a sada je 86%, da je naknadna otkrivenost bila 54, a sada je 76%, pa ljudi to je po 20% više. Znači da se mi više trudimo, da maksimalno i profesionalno radimo svoj posao koliko je

god moguće. Što se tiče podataka koji se ponekad traže iz policije, mi postupamo sukladno Zakonu o pristupu informacijama i one podatke koji nisu naše vlasništvo, nismo mi vlasnici tih

podataka, mi ih niti ne možemo dati. Kada se govori o obradi koja se odnosi na Zavod za stanovanje d.o.o., na žalost nemamo tu

pomaka, imali smo na obradama nekoliko osoba i poligrafsko testiranje itd., međutim tu, bojim se da smo ovog momenta jako daleko od počinitelja. Što se tiče droge, tu bi se dalo dosta razgovarati. Bit ću slobodan pa ću reći da tu imamo

možda tamnu brojku. To je brojka koju je vrlo često teško pratiti. Mi nastojimo da evidentiramo sve što možemo, mi imamo nekoliko preventivnih projekata, a jedan od njih je

„Zdrav za 5“ gdje se odnosi na kocku, alkohol, drogu itd., znači mi maksimalno radimo s lokalnim upravama, međutim ta brojka vjerojatno je gora nego što pokazatelji pokažu. Znate da mi zakonski možemo koristiti posebne dokazne radnje, a one nekad traju šest mjeseci,

godinu dana ili 18 mjeseci i onda se dogodi da u jednom vremenskom periodu završite tu zakonsku mogućnost ili ocijenimo da dalje nema potrebe da taj dio odradimo, završimo i onda

vam ta statistika naglo skoči. Napravite kroz te posebne dokazne radnje 50 – 70 dijela, kako kad, 30, nije bitno i onda ta brojka skoči. Ono što napravi se uličnom redukcijom a to su uglavnom prekršaji i mislim da tu nas ima više da bi mogli napraviti i bolji rezultat. Ne

možemo sami i zato mi iz policije volimo reći da trebamo pomoć građana i naprosto na ove podatke o stanju prekršaja protiv javnog reda i mira, ma nije to samo zasluga policije i

roditelji puste djecu pa taksisti iz Tvrđe ih voze u 2, 3 sata. Mi nemamo više razbijanja na Europske avenije, Trpimirove, Vukovarske, sve manje je korištenje policijskih vozila i hitne pomoći itd. koji tamo izlaze, znači nije to samo zasluga policije. To je zasluga građana,

roditelja itd., ali na žalost ima događanja koja mi statistički pratimo i pokazatelji su takvi kakvi jesu. Mi od njih pobjeći ne možemo ali isto tako mogu vam reći da nema toga tko može

napraviti sterilnu situaciju u bilo kojem gradu, županiji da ostanemo bez ičega. To jednostavno je nemoguće postići. Moram priznati da nisam baš razumio ovaj dio Vaš, građani trebaju znati, svi vi koji odlazite

u Srbiju po bilo kojem osnovu, da li idete u Bogojevo u trgovinu Niš, ili obilo gdje, tamo putujete s osobnim iskaznicama i znate koji broj vozila prođe i odgovorno tvrdim da u naš

sustav se nikoga od vas ne evidentira, a tako niti g. Pecnika. Nama se dogodila čak jedna pozicija, situacija, za što sam se jako, jako ljutili, da nam je jedan građanin kojem je bila

33

potražna osobna iskaznica, znači potraživali smo je iz razloga. On dođe, prijavi, izvadi novu i

onda s tom starom, nađe je kasnije negdje i onda je s njom putovao i vrate ga Srbi s granice jer mu je istekla i potražna osobna iskaznica, a kod nas je prošao. Znači, mi naprosto ne

evidentiramo u našem sustavu nikoga od vas posebno ne evidentiramo. Ima određenih provjera jer imamo određeni broj ljudi koji zateknemo, za kojima su raspisane tjeralice, ali da nekoga posebno pratimo zato što ide u Srbiju to naprosto ne stoji.

Što se tiče označavanja biciklističkih staza, prometne signalizacije još jednom ću našim kolegama iz službe za promet dati zadaću da mi pišemo o toj stvari koju uočimo na cesti, ali s

gradskim odjelom s g. Oreškovićem pa neka oni to zajednički razmotre i sve ovo što danas je na sastanku izneseno, a očito ima više lokacija i problema, pa neka struka to riješi, neka odluče gdje bi trebalo i što raditi.

Naša Vijeća za prevenciju funkcioniraju stvarno dobro. Imamo negdje to više uspješno, negdje manje. Možda se ovog Gradskog vijeća ne tiče, ali reći ću za primjer tako da znate,

bivša općina Našice, odnosno grad Našice i sve općine od Koške, Feričanaca itd., svi oni imaju Vijeća za prevenciju. Vijeća funkcioniraju već nekoliko godina i opet neću reći da samo našom zaslugom, a radimo s djecom od predškolskog uzrasta, pa čak do sveučilišta, s raznim

udrugama itd. i to polako dolazi na red. Jednostavno na naplatu taj rad dođe. Sve je manje nereda na ulicama, na sportskim natjecanjima. Koliko znam, imam informaciju i sadašnja

uprava nogometnog kluba radi s navijačima, a ne samo policajci. Svi mi trebamo zajedno pridonijeti tome, trudimo se da maksimalno odradimo korektno svoj posao. Mi smo čak radili kod nas jednu provjeru gdje svaku dojavu građana naše službe iz odjela za javni red i mi

imamo kod nas službu koja radi na zakonitosti postupanja, pa provjeravamo svaku tu dojavu i anketiramo građane i zovemo ih pitamo kada je policija došla, kako je postupila i da li su

zadovoljni policijskim postupanjem. Moto je svega, mi smo u službi građana. Imamo mi pojedinaca i od toga ne bježimo koji u taktici postupanja imaju problema i nekad su kruti i odreagiraju ovako ili onako. Znate kada vam u trećem mjesecu kada je lijepo vrijeme,

sunčano u 11 sati prijepodne čovjek vozilom izađe s parkinga i zaboravi upaliti svjetla od promjene vremena mora imati upaljena svjetla i policajac ga sankcionira. Građanin nama piše

što mu ja mogu odgovoriti. Zakonski mora imati svjetlo, nije bilo upaljeno i u prekršaju je. Znate ono što kažu „ruka mi se zaledi“ kad tako nešto građanu moram odgovoriti. To je taktika postupanja. Taj policajac koliko god mi s njima radili mogao je jednostavno građaninu

reći, mogao je jednostavno reći „g. zaboravili ste upalili svjetla“, čak ne treba mu ni upozorenje izreći. Vidjeli ste po podacima koje smo dali i kod biciklista itd. pa gotovo 50% je

tu upozorenja, imamo pet instituta koje prekršajni zakon dozvoljava od beznačajnog prekršaja oportuniteta itd. sve to mi koristimo, ali vi imate vozača koji se pojavljuju na stotine puta i oni iskoriste i upozorenja, na što više nemaju pravo i mi zakonski više ne možemo tu na žalost

ništa napraviti. Što se tiče obrazovanja u policiji ako sam dobro zapisao, gđa Dološić, mi u policiji radimo na

konstantnoj edukaciju po raznim linijama rada. Nešto se fantastično u policiji dogodilo, nekad ste mogli doći u policiju sa srednjom stručnom spremom i otići u mirovinu kao inspektor, a da budete na toj srednjoj spremi. Sada se dogodilo nešto vrlo, vrlo čudno, nije tako u cijeloj

državi stanje, neke uprave vape za kadrovima, a mi vam ljudi ovoga momenta u PU imamo 58 ljudi koji imaju stručnu spremu a nemaju adekvatno radno mjesto u toj spremi. Pojavljuje se

jedna situacija gdje morate dobro voditi računa kome dati suglasnost da studira. Ima li potrebe za službu, ljudi idu u građanske škole, nisu tamo sve kriminalisti i sada s čovjekom sklopite ugovor, financirate ga, ta jedna školska godina jer oni imaju kao redovni studenti imaju pravo

na 75% plaće, pa smještaj, hrana itd., sve što dobiju na Policijskoj akademiji pa ta jedna godina košta gotovo 145 tisuća kuna. Takav sam podatak dobio s Policijske akademije. Sada

uzmite da bude prvostupnik za tri godine, to je 420 tisuća kuna, hoće me netko sutra tužit da sam potpisao štetan ugovor jer nemam za čovjeka radnog mjesta, a potpisao sam da se školuje

34

jer nama naprosto viša i visoka stručna sprema radi i ne odlazi u mirovinu. Srednja sprema,

policajci koji imaju najmanja primanja, koji imaju najmanje plaće i kojima je najmanja mirovina u konačnici, oni odlaze u mirovinu. To se da i može se analizirati. Onaj čovjek koji

radi na cesti, koji radi na kiši, suncu, po noći, danu, koji radi s pijanim osobama, bolesnim, drogiranima, ovakvim, onakvim, možda se taj čovjek puno brže troši. Možda te silne izmijene propisa djeluju na njih, možda neki nisu spremni, ali vidite da ulažemo puno u kadar, vidite da

imamo i kamere na policajcima, pa to je stvar jako dobra samo kada bi svi policajci mogli imati. To je teret ogroman kada vi na njega stavite od palice, pištolja, lisica, kamere, ali to je

jedna stvar jako dobra jer ona tjera policajca da s posebnim oprezom radi jer zna da snima to i mora raditi zakonito. Njega prisiljavamo na taj način da radi maksimalno zakonito, a s druge strane štitimo građane jer građani se nama obraćaju s podnescima, predstavkama gdje mi

imamo to snimljeno, jer ako je policajac pogriješio mi njih sankcioniramo. Imate puno puta da građani pišu a mi imao snimak ono piše sasvim treću priču što ne stoji. Radimo edukaciju

naših ljudi po svim linijama rada, nešto radimo na razini PU, nešto se radi na razini Ravnateljstva policije. U zadnje vrijeme smo sudionici novih programa, a pogotovo kada je Schengen u pitanju novih i dodatnih edukacija koje moramo provoditi. Mi imamo i van

nastavno obrazovanje, određene programe, određene teme koje radimo sa svim policajcima. Imate vremena i faza kada to ne možemo provesti. Ovoga momenta dajemo Vukovarsko-

srijemskoj PU ispomoć zbog zelene granice, migranata i normalno da nam fali određeni broj ljudi da to ne možete sve jednako provesti, ali nadamo se da neće dugo i to ćemo mi nadoknaditi i odraditi.

Mislim da sam dao odgovore na sva pitanja, a ako ima nekakvih dodatnih možemo i u pisanoj formi odgovoriti, ali vas ponovno uvjeravam, a to i statistički pokazatelji govore u posljednjih

pet godina da imamo porast razriješenih kaznenih dijela i da ništa ne prepuštamo slučaju. Ima događaja koji će ostati neriješeni trajno. Hvala.“

Jaroslav Pecnik, vijećnik, iznosi: „Samo želim zahvaliti g. Baričeviću jer svojom kako on to kaže „taktikom postupanja“ me je razoružao i raznježio. Od svega što sam ga pitao on niti na

jedno pitanje nije odgovorio, nego uhvatio se Srbije i kako to oni ne rade kontrolu. Jer Vi mene stvarno smatrate glupim čovjekom? Ja tu ne mogu ništa, ali Vaš odgovor je zapravo ispod svake razine nivoa.“

Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Zaključak o primanju k znanju Informacije o stanju sigurnosti na području Grada Osijeka za prvo polugodište 2016..

Nakon provedenog glasovanja konstatiram da je većinom glasova i to s 24 „za“ i 1 „protiv“ primljena k znanju Informacija o stanju sigurnosti na području Grada Osijeka za prvo

polugodište 2016., te je Gradsko vijeće donijelo

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Informacije o stanju sigurnosti

na području Grada Osijeka za prvo polugodište 2016.

(Zaključak povodom razmatranja Informacije o stanju sigurnosti na području Grada Osijeka za prvo polugodište 2016. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio).

KLASA: 021-06/16-01/26 URBROJ: 2158/01-01-16-8

35

TOČKA 4. PRIJEDLOG ODLUKE O DAVANJU SUGLASNOSTI ZA SKLAPANJE

OKVIRNOG UGOVORA O USLUGAMA U JAVNOM INTERESU I

OSIGURANJE JAVNOG PRIJEVOZA U GRADU OSIJEKU ZA

RAZDOBLJE OD 2017. DO 2032. S TRGOVAČKIM DRUŠTVOM GPP

D.O.O.;

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Odluke te isti dostavio Gradskome vijeću na razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Kornelija Mlinarević, pročelnica Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo, a po potrebi direktor GPP-a g. Mario

Šapina.

Odbor za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet, Odbor za statutarno-pravna pitanja i Odbor za financije i gospodarstvo razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu. Kako se nitko nije javio za riječ zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti za sklapanje Okvirnog ugovora o uslugama u javnom interesu i osiguranje javnog prijevoza u Gradu Osijeku za razdoblje od

2017. do 2032. s trgovačkim društvom GPP d.o.o.. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje

Okvirnog ugovora o uslugama u javnom interesu i osiguranje javnog prijevoza u Gradu Osijeku za razdoblje od 2017. do 2032. s trgovačkim društvom GPP d.o.o. usvojena jednoglasno i to s 23 glasa „za“, te je Gradsko vijeće donijelo

O D L U K U

o davanju suglasnosti za sklapanje Okvirnog ugovora o uslugama

u javnom interesu i osiguranje javnog prijevoza u Gradu Osijeku

za razdoblje od 2017. do 2032. s trgovačkim društvom GPP d.o.o.

(Odluka o davanju suglasnosti za sklapanje Okvirnog ugovora o uslugama u javnom interesu i osiguranje javnog prijevoza u Gradu Osijeku za razdoblje od 2017. do 2032. s trgovačkim društvom GPP d.o.o. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio).

KLASA: 910-04/15-01/8

URBROJ: 2158/01-01-16-16

TOČKA 5. PRIJEDLOG ODLUKE O ODREĐIVANJU MJESTA ZA

ODRŽAVANJE MIRNIH OKUPLJANJA I JAVNIH PROSVJEDA BEZ

PRIJAVE;

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Odluke te isti dostavio Gradskome vijeću na razmatranje i usvajanje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica Upravnog odjela za

urbanizam i graditeljstvo, komunalno-stambeno gospodarstvo, promet i zaštitu okoliša te mjesnu samoupravu.

36

Odbor za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet, Odbor za statutarno-pravna pitanja, Odbor za financije i gospodarstvo i Odbor za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša

razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu.

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Ovom prilikom zahvalio bih gradskoj upravi,

Gradonačelniku što je prihvatio inicijativu Građanske opcije grada Osijeka da se u gradu Osijeku odredi mjesto za javna okupljanja bez prijave policijskoj upravi. Smatramo da će to biti jedan demokratski korak u izražavanju građana u gradu Osijeku.

Što se tiče samog sadržaja mislim da je kvalitetno napravljen, a odluke ćemo vidjeti kako će se u praksi provoditi ako bude naknadno nekih potreba može se napraviti i izmijene. Nadam

se da ćemo Odluku danas donijeti i vjerujem da ćemo i Vi kao gradonačelniče i mi kao gradski vijećnici kada to bude zaživjelo biti ponosni što smo sudjelovali u donošenju ove demokratske odluke. Hvala.“

Zdravko Peko, vijećnik, iznosi: „Normalno da se slažem s inicijativom , ali ipak imam malo

iskustava u organizaciji razno – raznih manifestacija, koncerata itd., sve je to pod navodnim znacima mirni sadržaj. Ipak moramo platiti zaštitare unutar dvorane i policiju izvan dvorane. Gospodinu Vaneku bih postavio pitanje pošto je on inicijator, podržavam u načelu, treba u

gradu jedan prostor bez tako reći najave. Što se događa ako se na tim mirnim prosvjedima odvija politički skup i dođe neka druga opcija i napravi nered? Što se onda događa? Kao što

smo imali priliku neka gay parada, za koju ja nisam pristaša ali dogodi se to i što onda? Što ćemo mi onda, gledati kako netko nekog tuče ili što? Taj dio sigurnosnih razloga mi nije dorečen u ovom prijedlogu, pa predlažem da grad Osijek ipak pronađe neka sredstva ako se

tako nešto dogodi jer svakako se Gradu treba prijaviti nekakav takav skup pa da ipak postoji određena sigurnost okupljenih tamo. Mislim da se ne može prepustiti samo tako totalno mimo

kontrole. Tko zna molim da malo pojasni, moram biti iskren da nisam shvatio sve što je slobodno i što se ne mora prijaviti ipak ima određene troškove u smislu ne sigurnosti samo tih koji se tamo okupljaju, već i izloga i drugih materijalnih dobara u okruženju tome.“

Anto Đapić, predsjednik, iznosi: „Mislim da je ovo odlična ideja, da je jedan dobar

demokratski iskorak, doduše pionirski. To ćemo tek morati vidjeti kako će to funkcionirat, ali mislim da određivanje jednog kutka u gradu Osijeku gdje će se moći ad hoc brzo organizirat mogućnost iskazivanja bilo kakvih manifestacija, stavova, kao neki naš mali Hyde park,

možda ga možemo tako nekako nazvati je dobra ideja ali ostaju pragmatička pitanja zaštite onih koji će tamo prolaziti. Sada neću govoriti uopće o tome da li je intencija krajnja kolega

Vanek da to bude stvarno Hyd park osječki u kojem će se moći govoriti što hoćemo. Sada je pitanje u tim zakonskim regulama, rekao bih čak i okvirima npr. što je rekao kolega Peko može netko napraviti tamo gay paradu. Ako to napravi netko mora imati sigurnost tih ljudi

koji će tamo se nalaziti. kako je to uopće komplementarno s policijom, odnosno sa zaista sigurnošću građana? Treba znati da će se takav prostor koristiti zaista za razno – razne i

egzibicije i za mogućnosti iskazivanja razno – raznih stavova, ne znamo raznih udruga pa i do političkih stavova u kojima to može postati nešto da bude anti onome što se zaista želi postići jedan demokratski standard više gdje građani ne moraju plaćati najamninu, da mogu brže

organizirati skup da li se takav skup mora prijavljivati policiji? Svaki javni skup se po zakonu treba prijaviti policiji. Jedina bi dobit bila toga što se ne bi moralo plaćati Gradu naknadu za

to ako sam razumio da je sažetak toga. Možda ima neka pojašnjenja oko toga i posebno kažem što ako se dogodi da isti dan jer se ne zna raspored da dvije grupacije možda suprotnog

37

stajališta žele tamo napraviti ne znam možda postrojba HOS-a neka svečana ima svoj događaj

tamo, a dođu antifašisti sa svojom nekom pričom, pa je Pecnik s jedne strane, a ja s druge strane. Ideju inače u potpunosti podupirem.“

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Zahvaljujem se kolegi Peki i kolegi Đapiću na pitanjima koja su otvorili. Naravno da ne znamo kako će to sve izgledati, ovo je pionirski korak.

Međutim treba reći da u Zagrebu, Trg Francuske republike je isto tako mjesto javnog okupljanja, mirnog okupljanja bez prijave. Naša je bila inicijativa, sad rekli ste da ne treba

izvještaj predstavnika gradske uprave tako da ja mogu reći naša je inicijativa, ali sam dobio materijale kao i vi. Znači, nisam sudjelovao u izradi ovoga, nadam se da onaj tko je sudjelovao da je koristio neka iskustva grada Zagreba. Mislim da osim grada Zagreba da ne

postoji niti jedan grad u Republici Hrvatskoj. Zakon o javnom okupljanju članak 12. omogućava održavanje mirnih okupljanja na javnom prostoru bez prijave jedinicama lokalne

samouprave koja imaju iznad 100 tisuća stanovnika, znači nije to mogućnost svih. Ako pogledate materijale piše da se treba izvršiti prijava Gradu, postoji i dalje organizator, postoji redarska služba i uvjeren sam da u gradskoj upravi osoba koja bude zadužena za to

vodit će neku evidenciju vremena kada tko se okuplja. Smatram da tu ne bi trebalo biti problema, ali ako se vi sa svojima i g. Pecnik sa svojima susretnete to će biti dobro mjesto da

se vidi kako ćete to demokratski razmjenjivati ideje i riječi. Hvala.“ Karlo Šatvar vijećnik, iznosi: „Imam jednu drugu ideju što bi se moglo dogoditi, da s jedne

strane prosvjeduju GOGO, a s druge Most pa možda bi tu moglo biti problema. Malo prije ste i sami rekli ako bi mi ovo što je g. Peko predložio ako bi se trebalo prijavljivati policiji onda

ova točka nema smisla, treba je skinuti i kraj priče i onda idete u redovnu proceduru. Upravo poanta i je da se ne mora prijavljivati policiji nego samo Gradu. Kada bi se moralo prijavljivat policiji onda možemo skinuti odmah. Međutim, siguran sam i kada se prijavljuje Gradu

ukoliko taj službenik koji bude dobio u Gradu bude procijenio da o tome treba ipak obavijestiti policiju za ne daj Bože da će se to i dogoditi. Ne mislim da bi ovdje trebalo biti

nekakvih problema.“ Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Odluke o određivanju mjesta za održavanje mirnih okupljanja

i javnih prosvjeda bez prijave. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Odluka o određivanju mjesta za održavanje mirnih okupljanja i javnih prosvjeda bez prijave usvojena jednoglasno i to s 24 glasa “za”, te

je Gradsko vijeće donijelo O D L U K U

o određivanju mjesta za održavanje mirnih okupljanja

i javnih prosvjeda bez prijave

(Odluka o određivanju mjesta za održavanje mirnih okupljanja i javnih prosvjeda bez prijave

prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio) KLASA: 363-01/16-01/96

URBROJ: 2158/01-01-16-12

38

TOČKA 6. PRIJEDLOG ODLUKE O IZRADI IZMJENA I DOPUNA

PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA OSIJEKA;

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Odluke te isti dostavio Gradskome vijeću na razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica.

Odbor za financije i gospodarstvo, Odbor za statutarno-pravna pitanja i Odbor za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu. Kako se nitko nije javio za riječ zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka.

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka usvojena jednoglasno i to s 24 glasa “za”, te je Gradsko vijeće

donijelo O D L U K U

o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka

(Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Osijeka prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 350-03/16-01/3 URBROJ: 2158/01-01-16-16

TOČKA 7. PRIJEDLOG PLANA IZMJENE PLANA RASHODA ZA NABAVU

PROIZVEDENE DUGOTRAJNE IMOVINE I DODATNA ULAGANJA

NA NEFINANCIJSKOJ IMOVINI U ŠKOLSTVU NA PODRUČJU

GRADA OSIJEKA ZA 2016.;

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Plana te isti dostavio Gradskome vijeću na

razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će g. Dražen Alerić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti

Odbor za financije i gospodarstvo i Odbor za statutarno-pravna pitanja razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu.

Krešimir Bubalo, vijećnik, iznosi: „Naime, u pitanju je rashod za nabavu dugotrajne imovine i mene malo čudi da Josipovac niste nakon 27. lipnja odmah sanirali. Sada da li je to

prenamjena samo tehnički ili tek trebaju započeti radovi? Ako je sanirano onda se to moglo i sa nekih drugih prenamjena napraviti, evo g. Krmpotić je tu pa sam očekivao da to napravite s

39

nekih drugih prenamjena. No, čudno mi je da evo pet godina vrtimo jedan te isti iznos, a

nismo realizairali ta sredstva koja smo zacrtali. Sjetimo se pitanja dvorane Vijenac, sjetimo se škole Retfala, isto tako škole u Tenju, o Briješću dugo godina smo pričali i određene pripreme

napravili. Prema tome logično je bilo da ovaj dio posla odradimo. Čudi me i loše planiranje za Štark. Ne znam da li je to u koordinaciji s Osječko-baranjskom županijom jer svi znamo da je natječaj pokazao neke veće volumene, veće vrijednosti. Prema tome bilo bi i tu dobro da se

vodi briga oko planiranja i samog natječaja vezano i za taj objekt koji se treba raditi. Mislim da moramo malo bolje planirati, ali konačno u osnovno školstvo krenuti u akciju i u određene

projekte i reći ide ili ne ide. Godinama ih vidimo u tablici, a nismo se pomakli s mrtve točke. Moram priznati da i ta oluja o kojoj smo pričali, znamo da je bila oluja, ali čak imam osjećaj da i danas nismo možda sve grane počistili po gradu. Kada prođete parkom od Pampasa pa

nadalje mislim da smo tu trebali biti brži i operativniji. Nadam se da ste Josipovac odradili, ali mislim da ste to mogli prenamjenom napraviti s nekog drugog objekata.“

Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje navedeni Prijedlog Plana izmjene Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu na području

Grada Osijeka za 2016.. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Plan izmjene Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu na

području Grada Osijeka za 2016. usvojen jednoglasno i to s 21 glasom “za”, te je Gradsko vijeće donijelo

PLAN IZMJENE PLANA

rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine

i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu

na području Grada Osijeka za 2016.

(Plan izmjene Plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajne imovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u školstvu na području Grada Osijeka za 2016. prilaže se ovom

zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 602-01/16-01/4 URBROJ: 2158/01-01-16-16

TOČKA 8. PRIJEDLOG PROGRAMA POTICAJA I OLAKŠICA EKO-

INDUSTRIJSKA ZONA NEMETIN;

Gradonačelnik je utvrdio Prijedlog Programa te isti dostavio Gradskome vijeću na

razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Kornelija Mlinarević, pročelnica.

Odbor za statutarno-pravna pitanja, Odbor za financije i gospodarstvo i Odbor za komunalno-

stambeno gospodarstvo i promet razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu.

40

Krešimir Bubalo, vijećnik, iznosi: „Mislim da je ovo puno važnija tema od Izviješća policije

jer Prijedlog Programa poticaja i olakšica eko-industrijske zone Nemetin po meni to je budućnost Osijeka. Ovo što policija zabilježi to je prošlost. Mislim da smo ovdje trebali

posvetiti puno više vremena pa i ono što je gradonačelnik malo prije rekao u odgovorima na pitanja mislim da smo zajednički mogli učiniti puno više. Određeni programi su se vezano za poticaje i olakšice u zoni Nemetin mijenjali, no evidentno je da nismo ispunili svoj cilj, ni mi

kao Vijeće, ni Vi Gradonačelniče. To mislim na dovođenje investitora. Imali smo Lagermax, Messer, imamo ovog iz Đakova, taj iz Đakova je počeo nešto raditi. Lagermax i Messer

mislim da ih treba stisnuti da konačno počnu raditi, ali isto tako promocija naša kako na državnoj razini isto tako i izvan Hrvatske, mislim da smo trebali tu jače odraditi posao. Mi ćemo kao Klub HDSSB-a – Zeleni Hrvatske podržati vaš prijedlog, ali mislim da smo tu

mogli puno više učiniti. Volio bih čuti, nismo tražili objašnjenja, ali volio bih čuti od ljudi koji rade ovaj dio gospodarski gdje planirate raditi promociju, na koji način i kako mislite

dovući investitore u grad Osijek. Maloprije sam imao raspravu s g. Novotnym na hodniku, mi ako nastavimo par godina ovako, ako ne napunimo zonu Nemetin, znam što smo radili u Softver Cityu i kako smo predviđali da će se događati stvari i tu smo pogodili priču, ali ako

nastavimo ovako i ne budemo popunili zonu Nemetin u iduće 2, 3, 4 godine za 10, 15 godina ako budemo imali nekih investitora nećemo imati radne snage.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Nemam ništa protiv da i sada razgovaramo na ovu temu, ali prihvaćam sugestiju g. Bubala. Slijedeća sjednica će biti posvećena proračunu, pa

predlažem ona druga, jer ćemo u setu do Nove godine imati ih nekoliko od toga da tematski posvetimo jednu sjednicu tome i da o tome razgovaramo ozbiljno. Ovo ne mislim da neće biti

ozbiljno ali mislim da je bolje da se tome posvetimo jer to zaslužuje posebnu pažnju, ali nemam ništa protiv da nastavimo i sad.“

Damir Kramarić, vijećnik, iznosi: „Prije nego li krenem na temu, jedna anegdota koja je u sklopu i ove teme. Razgovaraju otac i sin i pita sin oca „tata kakva je razlika između

besplatno i džabe?“, kaže otac „znaš sine ti se besplatno školuješ, a džabe“. Tako i mi ovdje besplatno dajemo ali džabe. Na tragu ovoga što je g. Bubalo govorio i gradonačelnik, nije tu Grad Osijek nešto pretjerano kriv. Grad Osijek opremio je parcele u industrijskoj zoni

Nemetin s kompletnom infrastrukturom i to prometne površinske oborinske odvodnje, javna rasvjeta, plinovodna mreža, vodoopskrbna, kanalizacijska mreža, električna energija, DTK, i

toplovod. Mi moramo biti svi svjesni mislim da smo i u Gradskom vijeću, gradskoj upravi, dokle god ne bude hrvatska Vlada imala jasnu strategiju prema ovim opustošenim kroz rat devastiranim područjima, ovih pet slavonskih županija možemo mi besplatno davati parcele,

ali mi jednostavno investitore dovući nećemo. Ovo što je g. Bubalo govorio kada je u pitanju od promocije, a znam da je nešto i u Zagrebu sada bilo i da se tu trudimo, ali vrlo jasna

strategija Vlade prema Slavoniji jer vi kada pogledate investitor kada bira da li će ulagati u Slavoniju, u ovu opustošenu zemlju, komarci, sušu ili će otići u Zagreb ili u dalmatinske krajeve pa normalno da će izabrati ili metropolu svih Hrvata ili otići na more i tamo rješavati

svoje probleme. To je još jedna poruka i našoj novoj hrvatskoj Vladi da vidimo sve ono što je u kampanji govoreno što će se učiniti za područje ovih pet slavonskih županija, napominjem,

devastiranih kroz Domovinski rat, a posebice na našem području konkretno grada Osijeka.“ Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Programa poticaja i olakšica Eko – industrijska zona Nemetin.

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Program poticaja i olakšica Eko – industrijska zona Nemetin usvojen jednoglasno i to s 26 glasova “za”, te je Gradsko vijeće donijelo

41

P R O G R A M

poticaja i olakšica Eko – industrijska zona Nemetin

(Program poticaja i olakšica Eko – industrijska zona Nemetin prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 302-01/16-01/28

URBROJ: 2158/01-01/16-9

TOČKA 9. NACRT STRATEŠKOG PLANA UPRAVLJANJA KULTURNO

POVIJESNOM BAŠTINOM GRADA OSIJEKA 2016-2020.;

Gradonačelnik je razmotrio Nacrt Strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom baštinom Grada Osijeka 2016.-2020. te isti dostavio Gradskome vijeću na razmatranje. S obzirom da

Strateški plan razmatramo u formi Nacrta (I čitanje) Gradsko vijeće će utvrđena mišljenja, stajališta i prijedloge iznesene u raspravi o Nacrtu proslijediti Gradonačelniku kao ovlaštenom

predlagatelju radi njihova uvrštavanja u tekst Konačnog Prijedloga Strateškog plana.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Kornelija Mlinarević, pročelnica.

Odbor za statutarno-pravna pitanja i Odbor za financije i gospodarstvo

razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući ima poziva gđu Korneliju

Mlinarević da dâ uvodno obrazloženje.

Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Pred sobom imate Nacrt strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom baštinom. Nacrt Plana je inače sastavni dio prijave tj. jedne od dviju prijava na pripremu programa obnove i upravljanja kulturnim dobrima osječke Tvrđe

od kojih je jedna bila prijava infrastrukture o kojoj je govorio Gradonačelnik. Riječ je o Trgu V. Lisinskog i zgrade stare pekare i u okviru te prijave smo predali i Nacrt Plana prvenstveno

zato što ne samo ovaj natječaj koji inzistira na integriranom pristupu nego i kada smo počeli razmišljati o svim projektima gdje bismo aktivirali tu vrijednu kulturno-povijesnu baštinu samo u obuhvatu Tvrđe shvatili smo da nemamo jedno uporište na koje sustavno i koje

obuhvaća sve one aktere i područja života koja bismo trebali imati obuhvaćena. Iz toga razloga smo išli u izradu Nacrta Plana kako bismo se podsjetili zapravo o inventuri te vrijedne

baštine, također kako bismo izložili određene ideje o tome kakva bi namjena te baštine mogla biti, odnosno kako pravilno, adekvatno, inteligentno valorizirati i kapitalizirati i staviti u funkciju gospodarskog razvoja prvenstveno. Zašto Plan upravljanja? Zaštita, održavanje i

korištenje baštine je jedan problem. Drugi problem je, možemo razgovarati samo o Tvrđi u obuhvati osječke Tvrđe imamo pet najmanje vrijednih objekata, ogromnih objekata. To su

kvadratura od 2 do 5 tisuća kvadrata kojima je Grad vlasnik 1/1 koje propadaju i urušavaju se. Natječaji Europske unije su odlična prilika da takav pristup integrirani pristup konačno primijenimo i da ne idemo u ad hoc rješenja, u nekakve sporadične projekte koje radimo samo

da bismo ispunili uvjete nekog natječaja, nego zaista da vidimo kako na jedan sustavan način možemo pristupiti valorizaciji, stavljanju te baštine u funkciju. Očekujemo odobrenje ovog

projekta kao što je rekao Gradonačelnik i svakako uz to očekujemo odobravanje projektiranja pet velikih objekata na području osječke Tvrđe i zato smatramo da nam jedan ovakav strateški

42

plan jako treba. O njemu smo dosta razgovarali s konzervatorskim odjelom, s arhitektima

unutar grada i gradske uprave, s našim radnim tijelima kojih se ovo tiče (kultura, urbanizam). Do sada smo zapravo osim od konzervatora koji su imali puno primjedbi koje jesu već

ugrađene u Nacrt Plana smo dobili samo nekakvu pozitivnu vibru koja nam kaže da je ovo pravilan pristup i zapravo očekujemo vaša mišljenja i sugestije i jednu konstruktivnu raspravu kako bi Nacrt Plana i na kraju Strateški plan kojeg ćemo donijeti, nadajmo se do kraja godine

bio jedan vrlo kvalitetan dokument koji ćemo koristiti u prijavi svih budućih projekata na području grada.“

Predsjednik otvara raspravu.

Danijela Lovoković, vijećnica, iznosi: „Ako sam dobro shvatila materijal i pročelnicu, ovo je samo jedan korak u proceduri dok taj Nacrt strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom

baštinom grada Osijeka ne bude donesen. Naime, gradonačelnik je utvrdio Nacrt, a na ovoj našoj sjednici Gradskoga vijeća ćemo mi davati neke primjedbe kako bi pomogli izradi konačnog prijedloga koji će doći prema nama. Slobodna sam sudjelovati na nekoj vrsti javne

rasprave, vijećničke rasprave. Smatram kada sam pročitala strateški Plan kroz realizaciju, realizacija je dana kroz parametre realizacije, odnosno vrednovanja njegovog ostvarenja je

dana samo na ekonomskom stajalištu, a ne po onim odrednicama koje su u planu zacrtane. Možda je to i mudro, jer imovinsko-pravno je ova strategija malo ne realna za provedbu do 2020., a posebno u segmentu industrijske arhitekture gdje se radi o građevinama koje su

uglavnom u vlasništvima banaka, a i Državni arhiv nemojmo zaboraviti da je grad Osijek izmjestio 9 stanara, a jedan je još uvijek koliko znam ne riješen i uređuju se postojeće zgrade

tako da ne znam kako će se taj dio riješiti. U samom obrazloženju kaže da je posebna važnost u okviru ovoga dokumenta interakcija kulturno-povijesne baštine s drugim područjima. Obrazovanje, nemate recimo nigdje Sveučilište unutra. Turizam, nema Turističke zajednice.

Poduzetništvo, nemate Hrvatsku gospodarsku komoru. Prostorno uređenje i urbano planiranje niti jedan prostorni plan se ne spominje unutra, komunalno gospodarstvo itd.. Žao mi je što je

javna rasprava o ovome bila tijekom srpnja i kolovoza kad su uglavnom godišnji odmori. Kada pogledam na stranici 56. imate naziv projekta „Tržnica artizanskih proizvoda“. Možda ću pomisliti da nedostaje slovo „P“, ali nije. Kada sam malo konzultirala kolege jezičare,

profesore, uglavnom nitko ne zna što je to artizanski proizvod. Jedino kada malo pogledamo rječnik stranih riječi artzon, čini mi se da na francuskom znači fizički radnik, ako je g. Kraljik

dobro to pogledao, a na engleskom jeziku nešto kao obrt. Eto čisto jedna sugestija ako to nije neki svjetski ustaljeni izraz da onda budu obrtnički proizvodi ili već ono što je izrađivač mislio time reći.

Na slijedećoj stranici 57. moram reći da ima jedan projekt koji mi ovako sliči na znanstvenu fantastiku, „Žičara preko rijeke“. Koliko znam žičara treba imati dvije visoke točke s kojih se

ukrcavate da bi premostili nešto. Pretpostavljam da nećemo gondole, žičare umočiti u rijeku, dakle trebamo podići na visinu plovnog puta, odnosno razliku, visinu koju trebaju savladati otprilike je i visina pogleda mosta. Što to znači? Hoćete graditi neke tornjeve na krunskoj

utvrdi i u Tvrđi, pa liftove do njih da imaju i invalidi mogućnost pristupa i kako će na to gledati konzervatori. Osam milijuna kuna ste predvidjeli za tu investiciju. Kao mobilnost

unutar Tvrđe, kažem moram priznati vrlo interesantno, ali mislim da je neostvarivo. Nadalje, stranica 75. imate plan implementacije strateških projekata pa na 75. – 76. stranici malim iksićima su označene godine kada će koji projekt krenuti. Puno ih kreće ove godine, a

ne vidim da je većina od njih započela, tako da mislim da je taj plan implementacije nužno pomaknuti, a to sve u cilju bolje realizacije kasnije.

Nadalje, na stranici 87. imate pregled i adrese uključenih institucija i zainteresiranih strana Grad Osijek, gradska uprava Osijek, Agencija za Tvrđu, Ministarstvo kulture, Muzej

43

Slavonije, Đakovačko – osječka nadbiskupija, Gradske galerije Osijek, Hrvatski restauratorski

zavod, Gradski prijevoz putnika d.o.o.. Gdje je Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera? Ne zaboravimo koliko nekretnina Sveučilište ima u sklopu Tvrđe, gdje je Osječko – baranjska

županija koja također ima i srednje škole u okviru Tvrđe, Turističku zajednicu niste spomenuli nigdje kao i Gospodarsku komoru jer se očekuje veliki poticaj poduzetnika. Na kraju, na predzadnjim stranicama gdje se spominju primjeri najbolje prakse revitalizacije

povijesnih gradskih jezgri, spominjete primjere iz Poljske, Litve, Njemačke, Mađarske,. Italije i Austrije (loša je kopija pa loše čitam), ali nemamo nigdje primjer iz Hrvatske?! Mislim da je

Zadar dobar primjer, da su šibenske tvrđave dobar primjer, da je grad Varaždin dobar primjer, o Dubrovniku neću ni pričati. Smatram da taj dio treba malo dopuniti, ali načelno se slažem s cijelom koncepcijom, ona je u redu, ali uz nekoliko sugestija. Hvala lijepa.“

Jaroslav Pecnik, vijećnik, iznosi: „Dosta sam pozorno pročitao Nacrt, nisam nekakav

stručnjak ali ću iznijeti ono što mislim pa možda i ako pogriješim u najboljoj namjeri je da iznesem ono što mislim. Govori se da je zapravo, da se inzistira na integriranom pristupu, što znači onda i određenu interakciju. Kada se govori o interakciji ne vidim kako se kaže subjekte

koji bi bili interesantni za tu interakciju pa je dobro i spomenuti da se naprosto uključe u ovu priču. Vidim, pretpostavljam i g. Novotny je ovdje jedan od vodećih hrvatskih ekonomista jer

tu pretpostavljam da je on i radio to, čini mi se da bi bilo dobro uključiti i naše domaće snage što je moguće više, naprosto zato što smo sveučilišni grad pa valjda i na ovom tu sveučilištu netko nešto zna, što ne želim naravno nimalo dovesti u pitanje stručnost g. Novotnya jer ja

nisam kompetentan. Čitao sam njegove tekstove svojedobno kao kolumne koje je pisao u Novom listu, nisam ekonomista ali sa interesom jer su na popularan način govorili o bitnim

problemima, za stručnije nisam sposoban shvatiti jer nisam ekonomista, ali u svakom slučaju hoću reći više ljudi treba uključiti. Ono što mi smeta, kažete imamo pored Studije razvoja grada Osijeka sada imamo i Strategiju

kulturnog razvitka grada Osijeka, a cilj je potaknuti niz promjena koje se izravno tiču načina upravljanja gradskim kulturno-povijesnim naslijeđem. E sada ako je cilj toga, onda je valjda

cilj prije svega pobrojati sve što tu imamo precizno, točno pa da znamo čime raspolažemo. Samo ću najvidljivije što je meni zapelo za oko. U Donjem gradu, to je strana 25. govori se o tome što danas imamo u Donjem gradu, pa nabraja Klinički bolnički centar, sveučilišni

Campus, itd., međutim nema ovdje recimo Evanđeosko-teološkog fakulteta ili učilišta, a on ima ako znate u njegovom sklopu je sinagoga koja je sačuvana kao stara sinagoga, odnosno iz

početka 20. stoljeća, ima neko značenje posebice što je sinagoga ovom centru '42. srušena i spaljena, a onda i definitivno porušena '50-tih godina jer Židova više nije bilo, ali ipak Židova u ovom gradu ima. Ovaj grad je multi konfesionalan grad. Neću govoriti multi kulturalan to se

sve već podrazumijeva, ali i multi konfesionalan, to znači pored Židova postoje i druge vjerske zajednice koje imaju svoje crkve, koje su također značajne. Recimo Evangelička

crkva u Jagerovoj ulici, također sam gledao nema u Jagerovoj ulici da je nabrojana Evangelička crkva, to je vrijedna spomenička baština ako mogu tako reći i svjedoči upravo o toj našoj multi kulturalnosti. Koliko imamo značajnih pravoslavnih hramova ovdje? Njih

nigdje nema ili nisam barem vidio da su nešto posebno nabrojani. Ako mi doista želimo biti, a po tome jesmo prepoznatljivi, mislim da se toga ne bismo trebali stidjeti. Upravo na tome da

inzistiramo jer nam to može donijeti na neki način interes europske komisije, tu možemo na neki način dobiti određen poticaj i sredstva čini mi se. Bilo bi dobro da se na neki način i to sve uključi. Dalo bi se pričati još, ali danas mislim da je od mene i previše. Hvala.“

Ivica Završki, vijećnik, iznosi: „Strateški plan upravljanja kulturno-povijesnom baštinom

grada poput Osijeka s tako bogatom kulturnom baštinom i sveučilištem je izuzetno važan dokument. Uostalom dobrim dijelom tu projiciramo i svoju budućnost kao grada. U ovom

44

dokumentu doduše vjerojatno u izvorniku možda to i postoji, ali u ovom Nacrtu koji smo

dobili u privitku ne vidim tko su osobe koje su ga sačinile, popis tima koji je to radio. Uz ostalo ima puno dobrih želja, puno tu ima onih stvari i općih mjesta koji su nam manje-više

opće poznate. Spominje se na stranici 60. „Obrazovna infrastruktura“ i predlaže da Grad treba pokrenuti obrazovnu djelatnost osnivanjem veleučilišta kreativnih djelatnost s tri glavna smjera: smjer

multi medijskih djelatnosti, smjer dizajna i smjer glume. Onaj tko je to pisao možda ne zna ali Osijek ima Umjetničku akademiju sa smjerom glume. Osijek ove godine osniva konačno

arhitekturu, znači dizajn je obuhvaćen, a kod smjera multimedijske djelatnosti Osijek ima Odjel za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku. Malo ne realno ili…nismo mi taj grad koji ima potrebe za toliko smjerova, a posebno kada se dupliraju i multipliciraju.

Druga stvar ono što me isto malo ne iznenadilo, volio bih da je tako, pa evo tu je jedna projekcija iduće tri godine kako bi se stvari trebale u Osijeku razvijati. Naravno da bi ja bio

sretan da je to doista tako ali vi ste svi svjesni i znate da je u desetak godina broj stanovnika pao s 125 tisuća na 107 tisuća, govorim o kompletnom gradu i to je trend koji se nastavlja. Mi smo grad koji neću reći izumire, ali mu se smanjuje broj stanovnika. Nije to trend samo u

Osijeku, ali ovdje je posebno naglašen. Kada se navede da ćemo za četiri godine sa 442 milijuna kuna gradskog proračuna trebati imati i imat ćemo kao proračun od 700 milijuna

kuna, mislim da je to malo preambiciozno. Rast BDP sa 7.539 eura na 9.000 eura, broj zaposlenih sa 46.780 na 50.000 i daj Bože ukupni broj dolaska turista s 44 tisuće na 80 tisuća. Najbolje mi je, broj obrtničkih radnji u gradu s 1.600 na 1.800. Taj trend se sigurno neće tako

razvijati, to je i malom djetetu jasno. Samo dvije primjedbe imao bih ih vjerojatno još ali osnivati novi fakultet ili nove odjele kraj

postojećih to se netko trebao tim malo više pozabaviti u kojem se to gradu radi. Nije ovo plan za Zagreb, ovo je plan za Osijek.“

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Pogledali smo Nacrt strateškog plana, konzultirali smo se s osobama koje su dionici u kulturi. Htio bih pohvaliti da je u pravilu dosta dobro napravljeno,

ali više u ovom akcijskom dijelu. Posebno ovaj nulti korak, Izrada projekte studijske dokumentacije nešto što bi se stvarno trebalo napraviti što se tiče obnove, što se tiče nabavljanja opreme isto. Međutim shvatili smo da zapravo nisu ni obuhvaćeni svi

institucionalni dionici u kulturi kao što su Državni arhiv, Gradska i sveučilišna knjižnica, Muzej likovnih umjetnosti, Muzej Slavonije u smislu da nisu oni obuhvaćeni da se nije uzelo

koji su njihovi trenutni potencijali, nego u pravilu onda bi možda taj akcijski plan što sve treba napraviti drugačije izgledao. Mi smo isto primijetili ovo za osnivanje veleučilišta što nam isto nije jasno da će Grad inicirati osnivanje veleučilišta kraj umjetničke akademije,

kulturologije, toliko ideja bez smisla, a opet izuzete su neke ovdje bitne stvari. Ista stvar, spominju se nišni muzeji, sad ali u svemu se spominje, znači ne govori se da li će on imati

vezu s postojećim muzejom, znači imamo dva muzeja, Muzej likovnih umjetnosti i Muzej Slavonije ili će to nešto Grad pa će to biti na usluzi građanima, pojavljuju se neke stvari za koje nemamo poveznicu. Ovo što smo rekli nisu uključeni institucionalni dionici u kulturi, ali

po nama je još veći problem što nisu uključeni van institucionalni korisnici u kulturi. Znači, civilni sektor, civilna društva, udruge koje se bave kulturom, samo je navedeno da postoje

posebno ukoliko se uzme da smo već ono prije jedno godinu i pol dana pokušavali riješiti s Gradom da se udrugama koje se bave kulturom baš na području Tvrđe osigura prostor adekvatan u kojem bi oni mogli raditi. Koliko se sjećam (nema g. Hama ovdje) ali bilo je i

govora baš kroz te neke projekte Europske unije da postoje projekti gdje bi se revitalizirali zapušteni gradski prostori i dali, znači da postoje projekti, da postoje sredstva u europskoj

uniji za revitalizaciju gradskih prostora u kojima bi se onda mogli ustupiti udrugama koje se bave kulturom. Sada da vidimo ovdje u Strategiji nisu ni uvršteni. Također recimo Osijek se

45

može ponositi imamo dva gradska kinematografa koja djeluju u zgradama koje su baš za to i

napravljene. Znači ovdje se samo spominje da u Osijeku postoje dva gradska kinematografa. Znači, dobro kako je i rečeno ovo i je prilika da se sve kaže, da se utječe i nadam se evo da će

se to onda uvažiti. Hvala.“ mr.sc. Saša Lamza, vijećnik, iznosi: „Samo bih imao jedno pitanje a vezano je za projekte

koji su predloženi u Nacrtu, zanima me koliko su oni realni projekti za financiranje od strane nekih fondova Europske unije i koliko se to brzo može napraviti? Smatramo mi u SDP-u da je

studija dobro napisana, čitajući sviđa mi se, imamu nekakvu glavu i rep, projekti su neke stvari koje mi predlažemo, nekakve naše želje, ima tu nekakvih malo realnih projekata, nekih manje realnih. Žičara preko Drave mi je interesantan projekt, bilo bi lijepo da Osijek ima tako

nešto jer bi nas to sigurno u Hrvatskoj istaknulo od drugih gradova. Hvala.“

Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika, iznosi: „Sve što je ovdje napisano smatram da je jedan korak k' nečemu, a što je to, to je godina 2020.. Imamo neki vremenski rok, period da se trgnemo u svemu onome što imamo, a to je naše materijalno dobro ili kulturna baština koju

imamo, ono što se kaže na izvoz. Apsolutno ne samo da zadovoljavamo vlastite potrebe vanjske nego možemo i cijelu kontinentalnu Hrvatsku koja trenutno čini 4% ukupnih

kapaciteta turističkih od cjelokupnog iznosa Republike Hrvatske. U tih 4% onda su nakon Istre i Zagreba itd. negdje pripada i Osijek. U svemu ovome Grad je imao svoje različite faze. Jedna od faza je i početak određenog intenzivnog turizma koji ne može zaživjeti bez ono što

se kaže kratko i jasno, bogatog i stacionarnog gosta. Njega trenutno nema. Kako i hoćemo li ga imati i gdje ga možemo u tragovima pronaći, pa upravo u jednom prirodnom fenomenu

kao što se zove Kopački rit. Do dana kada je kretala u svoje neke pionirske pothvate, turističke, početkom 2000. godine tu su bili spontani i sporadični turisti s ruksacima koji su negdje nešto u vis gledali i fotografirali. Međutim, onda su shvatili Grad je shvatio,

gradonačelnik, da je to jedan veliki potencijal za cjelokupni razvoj ne samo grada nego i društva i svih ostalih materijalnih osnova, ali i za održivost onoga što se zove grad. Kako su

oni to napravili bez zračne luke, a mi je imamo, a tu je i direktor g. Marinić i bez letova konstantnih koji nisu samo sezonski i veza na njihov prirodni fenomen koji se u njihovom slučaju zovu Alpe. Programi, dva dana u Alpama, jedan dan u Ljubljani ili obrnuto su isto

tako i programi koje mi trebamo i na čemu mi možemo počivati ovdje. U grad Osijek da netko dođe na 7 dana to može samo rodbina uz dužno poštovanje svim onim avanturistima. U

svemu tome dodatno aktiviranje i svega onoga što imamo u drugim gradovima pa i unutar naravno naše regije s gradovima Mađarske, Srbije, tri kulture u sat vremena možete obići i okosnica je Dunav. U svemu tome određene stvari koje mi trebamo i dalje razvijati su

naravno natječaji, aktivnosti kao što je kolegica Lovoković rekla Sveučilište naše, a upravo sve ovo što je danas ovdje predstavljeno je rađeno preko natječaja i hvala izrađivaču što su u

rokovima određenim sve ovo završili, ali aktiviranje sveučilišta ne samo kroz ovakvu vrstu određenih aktivnosti nego i svih onih programa svakodnevnih, a to su različiti natječaji, različite radionice, okrugli stolovi, pa i ovdje ako je naše gradsko vijeće mjesto za određenu

raspravu onda bi bilo poželjno upravo to Sveučilište i predstavnike Sveučilišta i vidjeti na našem Gradskom vijeću kao zainteresiranu stranu. Svi oni koji su gradski vijećnici imaju

paralelno u statusu i profesure njih vidim, ali upravo odgovornost prema gradu mora preuzeti i sveučilišna zajednica i to ne samo u kabinetima, nego upravo i ovakvim određenim mjestima gdje se raspravlja o krucijalnim stvarima za razvitak i boljitak grada. U svemu ovome

nekoliko povijesnih crtica kako se može i kvalitetnije i bolje u kratkoročnom razdoblju prezentirati osječka kulturna baština, a to je vizualni identitet. Vizualni identitet kada god

dođete, gdje god dođete u sela, na zračnu luku neku vani vi imate vizualni identitet. Naša Tvrđa mora imati vizualni identitet koji će biti ili onaj neki tradicionalni ili neki suvremeni, a

46

jednako tako i dostupnost svih dijelova grada gdje smatram i ovo ću javno izreći da upravo prevelike pješačke zone guše i ne samo da guše nego i prazne središte grada. Smatram da

dostupnost automobilska, javnog prijevoza mora biti i u središtu grada kako bi on imao i dalje svoju onu vitalnost a ona je nužna za opstanak ne samo grada od 100 tisuća nego i budućnost svih nas. Hvala.“

Kornelija Mlinarević, pročelnica, iznosi: „Žao mi je što izrađivač g. Novotny koji je ovdje

prisutan izrazio želju govoriti nije na kraju rekao par riječi. Osvrnula bih se na sve rečeno, naravno da je ovo jedan radni materijal kojim ćemo obuhvatiti sve sugestije i prijedloge ukoliko smatram da imaju smisla, a s druge strane morate znati da je

ovo autorsko djelo, riječ je i o idejama pa kada spominjemo primjer žičare, onda znamo kako žičare izgledaju i žičare ovakve postoje također pa mislimo da je ovo makar lijepa ideja za

staviti u jedan ovakav plan. Vijećnik Završki budući da je djelatnik i u kulturi od koje smo dobili hvale vrijedne sugestije vezano za vodenicu npr. očekivala sam da ćete imati sugestije, kontra sugestije i prijedloge.

Inače, mi smo svjesni da postoji gluma i dizajn, arhitektura je inače upisala studente, a sve radimo, sve što se tiče kulturne baštine radimo i sa Agencijom za obnovu osječke Tvrđe i sa

Kulturologijom. Kulturologija je nesumnjivo najvrjedniji resurs u gradu što se tiče planiranja, sadržaja, namjena objekata kulturne baštine. Čak što više stara pekara o kojoj sam govorila za njih je tamo planiran prostor također. Mi definitivno smo s njima razgovarali kada je bila riječ

o ovome kao i sa puno onih koji nisu doduše navedeni u ovom planu pa ćemo ih navesti. Voljela bih da ova javna rasprava koju smo produžili inače jedan mjesec jer nismo imali upita

preko web-a niti sugestija, ali smo recimo materijal pustili na članove turističkog vijeća, kolegi Grigiću baš zato da pusti preko Društva arhitekata svim zainteresiranim stranama. Želimo da ovo dobije jedan širi odjek i da ljudi zaista kažu što misle i u ostalom što žele, što

misle. Puno, puno bolje ideje ako ima od ovoga bit će jako dobro došle. Hvala.“

Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Zaključak povodom razmatranja Nacrta Strateškog plana upravljanja

kulturno-povijesnom baštinom Grada Osijeka 2016.-2020.. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Zaključak povodom razmatranja Nacrta

Strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom baštinom Grada Osijeka 2016.-2020. usvojen jednoglasno i to s 22 glasa “za”, te je Gradsko vijeće donijelo

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Nacrta Strateškog plana upravljanja

kulturno-povijesnom baštinom Grada Osijeka 2016.-2020.

(Zaključak povodom razmatranja Nacrta Strateškog plana upravljanja kulturno-povijesnom

baštinom Grada Osijeka 2016.-2020. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio) KLASA: 302-01/16-01/6

URBROJ: 2158/01-01-16-17

47

TOČKA 10. PRIJEDLOG RJEŠENJA O SKLAPANJU UGOVORA O PRIJENOSU

PRAVA VLASNIŠTVA K.Č.BR. 9121/30 K.O. OSIJEK NA OSJEČKO-

BARANJSKU ŽUPANIJU U SVRHU IZGRADNJE NOVE ZGRADE I.

GIMNAZIJE U OSIJEKU;

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Rješenja te isti dostavio Gradskome vijeću na

razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica.

Odbor za statutarno-pravna pitanja, Odbor za financije i gospodarstvo i Odbor za urbanizam,

graditeljstvo i zaštitu okoliša razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu. Danijela Lovoković, vijećnica, iznosi: „Koristim priliku zahvaliti se što je ova procedura

konačno započela na pravi način. Nemam naravno ništa protiv Ugovora. U načelu i u bitnim stvarima to je sve onako kako smo se dogovorili. Međutim imam jednu praktičnu sugestiju.

Obzirom da Prijedlog Ugovora nije zaprimljen u Osječko-baranjskoj županiji, da Župan kada potpisuje ovaj Ugovor prije toga također treba dobiti suglasnost Skupštine jer se radi o iznosu većem od milijun kuna, moja sugestija je prema Gradskom vijeću da se na neki način da

mandat Gradonačelniku ukoliko bude bilo određenih, pa i kozmetičkih promjena na samom ugovoru da Gradonačelnik to može riješiti bez Vijeća. Ne pričamo o iznosima, o nekim…,

može? Hvala lijepa.“ Damir Kramarić, vijećnik, iznosi: „Zanima me zašto Grad ustupa zemljište bez naknade u

vrijednosti od 3,7 milijuna kuna? Da li nije bilo u mogućnosti se dogovoriti jedan partnerski odnos s Županijom pošto mi izgrađujemo školu u Briješću u Tenji i da se dogovori nekakav

partnerski odnos da i Grad dobije nekakve olakšice od strane Županije. Čini mi se da bez naknade…Evo g. Bubalo je tu i mislim da g. Bubalo u svom mandatu nikome ništa besplatno nije dao, tako da…, to me zanima jer 3,7 milijuna kuna nije malo. Mi pričamo cijelo vrijeme

da imamo problem s centrom grada, da je on opustošen, da nema događanja, a mi ćemo se dovesti u situaciju da će jedan objekt, jedna ustanova gdje gravitira 300 – 400 ljudi, mladih

ljudi, profesora koji piju kavu, koriste proizvode okolnih obrtnika otići u Strossmayerovu i mi ćemo ostati opet na onom tragu da će nam centar biti prazan, ali to je drugi par rukavica. Ono što me zanima, zašto bez naknade? Da li smo mi toliko bogat grad da mi možemo davati bez

naknade ili postoji mogućnost da se sjedne s Županom i da se dogovori nekakav partnerski odnos da oni subvencioniraju i da pomognu nešto oko Tenje, Briješća i u nekim drugim

segmentima. To me samo zanima, ili sam nešto propustio?“ mr.sc. Saša Lamza, vijećnik, iznosi: „Moje pitanje ide u smjeru, malo smo razgovarali

unutar SDP-a i s arhitektima, zašto se odabrala baš ta lokacija? Znamo svi da u Prostornom planu prva lokacija za izgradnju gimnazije je bila lokacija kod Mercatora, pa me zanima zašto

se odlučilo za tu lokaciju? Još jedna stvar, šta će biti sa starom školom, školom gimnazije? Išao sam u I. gimnaziju pa znam kako izgleda ta stara škola, svi pričamo da ljudi se sele, da nema djece i sada idemo graditi jednu modernu gimnaziju na lokaciji koja meni i ljudima s

kojima sam pričao dosta upitna za tako nešto. Hvala.“

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Sudjelovao sam u projektu i apsolutno sam bio i sad sam za to da mi pronađemo rješenje jer se radi o gimnaziji u Osijeku i sve što je u Osijeku

48

Osijek je sklon kao grad apsolutno izaći u susret svakom investitoru, a posebice ako je to naša

županija i mi smo tu sastavni dio. Dobivao sam različite sugestije i ideje naših vijećnika i ne odustajem od ove ideje ali tražim time out da provjerimo, bolje pripremimo i da imamo

jedinstven stav oko toga da ne ispadne da nešto radimo na prečac bez obzira što nismo to ranije mnoge te prijepore riješili. Ima dosta otvorenih pitanja pa skidam točku s dnevnog reda i nastavit ćemo kada usuglasimo i vidimo što možemo konkretno učiniti.“

Gradonačelnik povlači navedenu točku s dnevnoga reda.

TOČKA 11. PRIJEDLOG RJEŠENJA O SKLAPANJU UGOVORA O ZAMJENI

ZEMLJIŠTA (GRAD OSIJEK I MONTE MONT D.O.O. I MIRJANA

MAJIĆ);

Gradonačelnik je utvrdio navedeni Prijedlog Rješenja te isti dostavio Gradskome vijeću na razmatranje i donošenje.

Potrebna obrazloženja dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica.

Odbor za statutarno-pravna pitanja i Odbor za financije i gospodarstvo razmatrali su navedeni prijedlog i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu.

Budući se nitko nije javio za riječ zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Rješenja o sklapanju Ugovora o zamjeni zemljišta (Grad

Osijek i Monte Mont d.o.o. i Mirjana Majić). Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Rješenje o sklapanju Ugovora o zamjeni

zemljišta (Grad Osijek i Monte Mont d.o.o. i Mirjana Majić) usvojeno jednoglasno i to s 26 glasova „za”, te je Gradsko vijeće donijelo

R J E Š E N J E

o sklapanju Ugovora o zamjeni zemljišta

(Grad Osijek i Monte Mont d.o.o. i Mirjana Majić)

(Rješenje o sklapanju Ugovora o zamjeni zemljišta (Grad Osijek i Monte Mont d.o.o. i Mirjana Majić) prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 944-18/15-01/1 URBROJ: 2158/01-01-16-11

TOČKA 12. IZVJEŠĆE O RADU GRADONAČELNIKA GRADA OSIJEKA ZA

RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2016.;

Gradonačelnik podnosi Izvješće o radu za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2016. Gradskome vijeću na razmatranje i usvajanje.

Predsjednik poziva Gradonačelnika da podnese uvodno izlaganje.

49

Ivan Vrkić, gradonačelnik, iznosi: „Dobili ste Izviješće u pisanom obliku, samo ću proći kroz njega na način da naglasim neke točke za koje mislim da su bitne, a nakon toga kroz

raspravu možemo još definirati svoje stajalište o ponuđenom Izviješću. Za sam početak iz Ureda Grada da u ovom razdoblju 225 ljudi je radilo i to je brojka koja se stabilizirala i ostali smo na tome s tim da smo u istom tom razdoblju 35 novih natječaja

raspisali za stručno osposobljavanje i na taj način pružili šansu mnogim mladim koji će na ovaj način steći prva iskustva vezano za struku za koju su se obrazovali u našem prostoru,

dakle u upravi Grada. Sektor financija, važno je za istaći da smo imali dvije preraspodjele i da smo u ukupnom iznosu od 1,7 milijun kuna s pozicija gdje su se mogle ostvariti uštede, prebacili, povećavali

realizaciju, zahtijevali veće financiranje i to napravili na način kako bi najjednostavnije mogli funkcionirati dalje. Ono što je možda važno za financije, mi smo kroz neplanirane donacije

pomoći u proračunu grada dobili 37 tisuća kuna od Lidla i 686 tisuća kuna iznosila je uplata pomoći vezano za EU projekt vodenica. Na taj način smo kroz te donacije povećali financijski efekt. U lipnju smo se zadužili za financiranje likvidnosti u iznosu od 15 milijuna kuna i to s

rokom vraćanja od 12 mjeseci uz kamatu 1,47%. Izvršavali smo u ovom razdoblju sve dospjele obveze prema kreditnim institucijama i dobavljačima. Mi smo paralelno radili na

sustavu objedinjavanja javnih nabava i to kroz kupovinu goriva, poštanskih usluga, mobilne telefonije, papira i automobilskih guma. Činimo to zbog toga da okrupnimo nabavu da bismo postigli bolji efekte u kupnji i manje marže.

Što se tiče gospodarstva mi smo u ovom razdoblju obavili jedan razgovor s predsjednicom Republike i htjeli bismo posebice naglasiti razvoj u IT industriji i u tom razgovoru tu smo

zapravo došli do ideje i radimo na tome apsolutno ne bismo li neku zonu, posebnu zonu za IT industriju na taj način bili potpora da Grad učini nešto za ovu industriju, da sve što je kvalitetno i vrijedno ne ide samo iz ulagača, odnosno od pojedinaca koji ulažu i koji razvijaju

propulzivno, to je najbrži rast u toj industriji i Grad u svakom slučaju mora pro aktivniju poziciju zauzeti. Radimo ozbiljno na tome ne bismo li našli neki prostor koji ćemo na

povoljan način omogućiti da kroz svoje investicije se zadrže ovdje, ulažu, ali naprosto nije moguće jer projekt se zamišlja tako da to bude prostor negdje u blizini Campusa da bi ta interaktivna djelatnost ili aktivnost između ove industrije i Sveučilišta se pojačala i u

kadrovskom dijelu da se na taj način pojača aktivnost u tom prostoru. Što se tiče projekata znate da smo u završnici velikog projekta komunalne infrastrukture u

Eko industrijskoj zoni Nemetin, ovih dana imamo završnu konferenciju, počeli su neki od onih koji su bili zainteresirani ulagači ulaziti u taj prostor, pojačali smo prezentaciju, imali smo i u Zagrebu ali paralelno i u Austriji i u Njemačkoj, pa i u Mađarskoj, razgovaramo i u

Srbiji, ali na žalost većih efekata nema. Kako smo rekli da će to biti posebna tema u ovom izvještajnom razdoblju nemam što previše reći u tom smislu i zato je jako važno da tu temu

otvorimo, raspravimo i o tome razgovaramo. Danas je kroz aktualni sat bilo pitanje Master plana, to je izabrana je u to vrijeme zajednica ponuditelja s iznosom od 2 milijuna kuna i tu smo potpisali sporazum, odnosno ugovor o dodijeli bespovratnih sredstava s Ministarstvom

pomorstva, prometa i infrastrukture za izradu tramvajske mreže u gradu, te ugovor s tvrtkom Siemens za izradu spomenute analize. Također je bilo na aktualnom satu tema vezana za

dokumentaciju projektnu za energentsku obnovu, o tome smo već nešto razgovarali. Od prijavljenih projekata, ono što smo rekli to je vezana tema i projekti vezano za ukupni iznos od oko 5 milijuna kuna i to za izradu građevinske dokumentacije za krunsku utvrdu,

Hormberg, donju oružarnicu, Fakultetsku i novi samostan Sv. Križa u Bösendorferovoj i Bastion s vodotornjem. To su stvari koje smo aplicirali i u završnoj fazi su i mislim da ćemo

imati novac za izradu projekata da bismo dalje mogli aplicirati kroz različite oblike fondova . Ono što je najvažnije 65 milijuna kuna je projekt u završnici koji se odnosi na Tvrđu, na

50

infrastrukturu, na onaj dio koji se odnosi na vojnu pekarnu, odnosno na Trg V. Lisinski. Grad

Osijek je sklopio s 18 gradova i općina sporazum o suradnji u izradi, provedbi strategije razvoja urbane aglomeracije Osijek 2016. – 2020.. Na tu temu se već očitovala pročelnica

Mlinarević i tu mislim da ste dobili informacije koje su potrebne. U urbanizmu i graditeljstvu, investicijski projekti koji su u tijeku, to je projekt uređenja desne obale Drave, to sam već rekao ide izvrsno spajanje Gornjeg i Donjeg grada, u tri etape. Jedna

je pri završetku za drugu smo danas raspisali natječaj i treća, dobijamo dozvolu tako da to isto ide sve po planu. Dječji vrtić Ribica u Sarvašu bilo je nešto zapelo vezano za panele, ali

krenuli su i mislim da će ih postavljati i da ćemo do kraja godine završiti onaj vanjski dio što treba i početi pripremu unutra za nabavku opreme i završiti sve što treba. U ovom razdoblju smo također radili rekonstrukciju Županijske ulice, o tome svi znate puno pa da to ne

ponavljam, taj projekt smo uspješno završili, oko 1,8 milijun kuna i najvažnije je da je to u završnoj fazi. Što se tiče geodetsko-katastarskih poslova nastavlja se intenzivan rad na

geodetskim elaboratima i evidentiranju cesta na području Vijenca I. Meštrovića, Juga, Sjenjaka, rješavaju se i utvrđuju građevinske čestice na Jugu II. Uz to radimo i terensku izmjeru objekata eksperimentalno u jednom dijelu Retfale gdje pokušavamo pronaći odnos

između stvarnoga stanja i onoga koliko se plaća komunalna naknada i to se razvija dobro taj dio posla pa ćemo vidjeti koji su efekti, a onda nakon toga ćemo dalje vidjeti hoćemo li ići u

cijeli grad ili vidjet ćemo koliko to košta da li je isplativo i u konačnici što s tim dobivamo. U komunalnom gospodarstvu povećanje vodne infrastrukture u Osijeku i to je regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, to je Projekt Osijek 3, to je obnova Crkvene ulice, najduže ulice

u Donjem gradu gdje se obnavlja infrastruktura koja je stara negdje 70-tak godina. Taj projekt ide dobro, bit će gotov do sredine 11. mjeseca. Bilo je zastoja i problema jer nismo imali

uvida što se događa u zemlji, nije bilo evidentirano da je kanalizacija rađena na jedan starinski način gdje je bilo velikih problema da se ta razbije i zamijeni s novom, ali mislim da će dinamički na kraju sve to ipak biti završeno onako kako treba. Uz to obnavljamo i Lađarsku

ulicu, dio Kišpatićeve i to sve skupa iznosi oko 17 milijuna kuna. Nastavljamo rušiti objekte i dalje jer mislimo da to moramo zbog razloga sigurnosti, ali i sanitarnih. Kao što znate u tom

razdoblju srušili smo objekt u Ružinoj, Gundulićevoj, Vukovarskoj, Kišpatićevoj, Višnjevcu u Jelačićevoj i nastavljamo dalje na različitim lokacijama. Tu imamo velikih problema još uvijek vezano za imovinske odnose jer ne možemo naći vlasnike i ne možemo naprosto rušiti

bez zakonske potpore, ali ne odustajemo, nastavit ćemo. Mislim da smo već ipak uveli reda u centru grada uz ove objekte što smo rušili i onaj zid prema Gajevom trgu, odnosno

Stepinčevoj, nastavit ćemo ovih dana rušiti ostale objekte zajedno sa Sveučilištem u Stepinčevoj jer završava se građevinska dozvola, za te objekte ćemo priznati komunalni doprinos, srušiti objekte tako da onda i to ruglo se makne da se prozrači sam centar i mislim

da je i to velika stvar za nas uz naravno onaj zid koji smo srušili ispred Tvrđe. Oko zaštite okoliša, završili smo ratno odlagalište Filipovica i stavili smo ga u funkciji,

možda još treba neke sadržaje dodati ali najvažnije je da smo to završili. Odlagalište komunalnog otpada Lončarica Velika, tu smo imali velikih problema i s građanima, a još više sa papirima, dokumentacijom. Dobili smo sve što je bilo važno od Upravnog suda, odluke

Upravnog suda u korist Grada pa do niz drugih papira koji su bili bitni i ono što je najvažnije završili smo prvu kazetu. Njoj sada radimo pristupni put i vrlo brzo će ona biti stavljena u

funkciju tako da ćemo onda moći nastaviti to raditi pod strogom zaštitom u interesu naših građana zbog zdravlja. U svakom slučaju na žalost cijela ta priča oko odlagališta ne ide u dobrom smjeru dok Vlada ne izradi svoju strategiju morat ćemo to odrađivati i mislim da je

sve to skupa na dobrom putu. Što se tiče Upravnog odjela za društvene djelatnosti dobro napreduju radovi centra za odgoj

Ivan Štark i o tome smo govorili, osnovna škola Briješće, osnovna škola Tenje riješeni su imovinski odnosi. Početkom godine raspisivat ćemo natječaj i izdvojit ćemo, predlažemo u

51

proračunu 3,5 milijuna kuna da se započne raditi trodijelna dvorana. Objavljujem g. Povreslu

i ljudima iz Tenja da ćemo riješiti rasvjetu od Osijeka do Tenja. Puno smo napravili vezano za pomoćnike u nastavi, za 72 učenika s teškoćama u razvoju smo osigurali pomoćnike 61.

Posebice radimo s djecom s posebnim potrebama. Ove godine smo uspješno 16. Osječko ljeto kulture koje je koštalo oko 600 tisuća kuna, imali smo sjajnih sportskih događanja, 12. osječki Ferivi polu maraton, biciklističke utrke, svjetski kup u sportskoj gimnastici itd. i na kraju NK

Osijek o kojem smo već govorili. U socijalnoj skrbi i dalje izdvajamo na razini od 25 milijuna kuna godišnje, dajemo troškove

stanovanja, usluge prehrane, prihvatilišta za građane koji su u potrebi, besplatni gradski prijevoz, topli obrok, novorođenima smo vratili dio što smo im uzeli ranije vratit ćemo još u novom proračunu i naravno pomoć u prijevozu invalida. Osnovali smo zakladu „Srce grada

Osijeka“, ovih dana ćemo raspisati pozivni natječaj i prve novce početi dijeliti prema svrsi zbog čega je i osnovana zaklada. U zdravstvu suzbijanje komaraca znate da je bio problem, ali

navest ću jedan primjer, od 41 jedinice lokalne samouprave samo Grad tretira i samo Grad Osijek se bavi s tim, ni jedna druga pa čak ni Osječko-baranjska županija nije ni kune uložila u to. To ispadne da je to samo problem Grada Osijeka, pa sve ide na moja leđa, ali izdržat ću,

nije nikakav problem. Samo da kažem to kolika je to razlika da po metodi kako odrađuje Zavod za biologiju da je u Osijeku u jednom trenutku bilo uhvaćeno 100 komaraca, a nećete

vjerovati u susjedstvu, u okruženju na jednoj od klopki 33 tisuće komaraca. To samo pokazuje koliko je Grad vrlo ozbiljno, da li je uspješno ili ne uspješno, to je druga priča u odnosu na novac, u odnosu na sve što smo poduzimali mislim da je bila velika razlika između nas i onih

koji nisu ništa napravili, ali nisam vidio da je itko ikoga napadao osim Grada Osijeka. Hvala lijepa.“

Predsjednik otvara raspravu.

Karlo Šatvar, vijećnik, iznosi: „Hvala Gradonačelniku na ovome izviješću i u pisanom obliku, ali i ovo što ste usmeno iznijeli. Moram reći da sam čitao Izviješće, čini mi se da je

velika većina, onako, šablonski prepisana kao i prije i da su samo neki dijelovi promijenjeni i čak ono što mislim da možda ne treba ići, da se razmisli da ne trebaju neke stvari ići koje gradska uprava redovno obnavlja što se podrazumijeva da ne treba pisati da ne znam Ured za

financije vođenje analitičkih, knjigovodstvenih evidencija, blagajničko poslovanje, poslovi obračuna isplate plaće, mislim da to nema potrebe navoditi takve neke stvari koje su u

normalnom djelokrugu Grada. Mislim da Izviješće ne treba gledati koliko ima stranica da li je to 67, bitno je da je unutra sažeto ono što je najbitnije za građane, a ne ovakve stvari, ponavljam, što spadaju u redovnu djelatnost Grada. Pa možda čisto da se razmisli o tome.

Kakva je situacija danas u gradu Osijeku, to sam spominjao i u aktualnom satu, mislim da situacija nije dobra i da ćete se složiti sa mnom i da posebice ono što nas sve zabrinjava da u

gradu vlada jedna depresija i beznađe. Ne znam da li se slažete sa mnom, da li osjetite to na ulicama grada, ali ono što je najbitnije, naši mladi se uvelike iseljavaju, ali i oni koji ostaju ne vide perspektivu ovdje. Mislim da je to ono što trebate mijenjati, ali naravno ne samo vi, nego

i mi gradski vijećnici iz oporbe da se oko toga trebamo svi zajedno okupiti jer ukoliko se ovako nastavi kao što je kolega Bubalo rekao bojimo se slijedećeg popisa stanovništva i gdje

će to biti naš grad Osijek. Uvjeren sam ako se nastavi ovakav trend grad Osijek neće više biti četvrti grad po veličini u Republici Hrvatskoj, a mi znamo da ta veličina grada ipak donosi i neke beneficije i da imamo neke prednosti. Kada smo imali urbani aglomeraciju i slično,

bojim se ukoliko to počne padati da itekako neće biti dobro. Kada prođete centrom grada koji je ne samo centar grada Osijeka, nego i centar Slavonije i Baranje, u njemu vidite prazne

lokale, vidite da se ti lokali sve teže iznajmljuju, a to je samo posljedica loše gospodarske situacije. Da je tome tako pokazuje Vaše Izviješće o iznajmljivanju i gradskih prostora u

52

kojima se vidi da je sve teže i teže iznajmiti prostore, odnose da postoji sve manji interes za

zakup istih, a isto je i sa privatnim prostorima. Nema tu neke prevelike razlike. Što se tiče gospodarstva, ono što se meni ne sviđa, a vjerujem da se ne sviđa ni Vama je

rezultat zbroja svih gradskih poduzeća da je iskazan gubitak od 5 milijuna kuna i mislim da to svakako ne može nas veseliti i treba gledati da se to popravi u idućoj godini. sami ste pričali ovdje o ulaganjima, gospodarska zona Nemetin da Vam je cilj, da je sada apsolutno neki

prioritet, ali u proteklom razdoblju, ne da nismo imali privatnih ulaganja, nego na žalost, izuzev NK Osijeka, NK Osijek je možda i najveće privatno ulaganje unazad nekoliko godina i

to još strano ulaganje, a što dobiva na posebnoj vrijednosti, ali izuzev toga ne vidim da smo imali nekih velikih ulaganja, dapače događalo nam se da i oni neki koji su prije došli odlaze. Nabrojat ću jedan Baumax koji je odlukom Uprave se iselio, odnosno ne posluje više u gradu

Osijeku, a to je direktno preko 100 radnih mjesta plus kooperanata. Imamo neke projekte koji su započeti prije i koje vi završavate, pa najznačajniji je taj od 72 milijuna eura Projekt Osijek

koji vodi Vodovod-Osijek d.o.o., međutim ne možemo se bazirati na tome. Kada projekt bude proveden nama ostaje ta dobra komunalna infrastruktura, sve, pokrene se malo gospodarska aktivnost u tom trenutku, ali kasnije to nije ta vrijednost koja bi nama trebala, koja bi donijela

nova radna mjesta. Ono što od vas očekujem, ali i od svih saborskih zastupnika, sad smo ostali samo na jednom

saborskom zastupniku g. Šimiću koji s nama u Gradskom vijeću, da apsolutno se mijenjaju statističke regije koje su kriminalna odluka za Slavoniju i Baranju, a tako i za grad Osijek. Govorilo se ovdje o privatnim ulaganjima, zašto bi netko išao ulagati u grad Osijek gdje će

dobiti manje poticaja, nego primjerice za ulaganje u Pulu, Rijeku, Dubrovnik, Split koji sami po sebi već imaju bolju startnu poziciju zbog turizma, a da ne pričamo o sjeveru Hrvatske.

Apsolutno od Vas očekujemo da budete najglasniji i zajedno i sa Županom, ali zajedno i sa ostalim gradonačelnicima da se izborimo, da se odluka s regijama promijeni. Što se tiče sporta obećali ste na moju inicijativu da će ići u izradu strategije sporta, o tome ste

danas nešto pričali da treba razdvojiti, apsolutno se slažem s Vama u tom pogledu da treba razdvojiti amaterski sport od profesionalnog jer ovaj sada neki polu profesionalni, da ne

kažem polu amaterski pristup apsolutno nije dobar. Treba jasno razgraničiti koji su to sportovi koji će biti amaterski, koji će biti profesionalni i na taj način posložiti, ali nam zato i treba strategija sporta, ali i treba nam i da bi mogli naši klubovi se prijavljivati na neke eventualne

fondove. Što se tiče obrazovanja, žao mi je što nije ništa baš pretjerano puno napravljeno za izgradnju

škole u Briješću, dogradnja osnovne škole Tenja, a ono što me posebice kao stanovnika gradske četvrti Tvrđa žalosti je da dvorana Vijenac stoji. Na tom projektu se ne radi ništa već godinama, pa me zanima zbog čega je to tako.

Zbog svega ovoga što sam naveo mi u Klubu HDSSB-a – zeleni Hrvatske ne možemo prihvatiti Izviješće, ali to nikako ne znači da Vam ne želimo da slijedeće Izviješće prihvatimo.

Daj Bože da se nešto pokrene u narednom razdoblju i da napravite nešto zbog čega ćete nas razoružat, naše argumente i da mi slijedeći put kažemo, evo bravo Gradonačelniče mi Vas podržavamo, ali za sada, zbog ovakve situacije i ovoga svega što sam nabrojao ne možemo

podržati Vaše Izviješće. Hvala lijepa.“

mr.sc. Saša Lamza, vijećnik, iznosi: „Ne bih se u potpunosti složio s kolegom Šatvarom, ne bi rekao da je sve tako crno u Osijeku, ok, ako pogledamo centar i neiznajmljene poslovne prostore, ali dovoljno je otići u BIOS i vidjeti da je BIOS pun „ko šipak“. U jednom prostoru

u BIOS-u ima tri tvrtke koje rade i smatram da je to ono što je bitno i da Grad dobro radi. Treba se poticati malo poduzetništvo, poticati IT tvrtke. Vidimo po tvrtkama koje su u sastavu

Osijek Softver citya da nije bitno odakle one posluju, da one mogu jako uspješno poslovati i iz Osijeka, bitno je da im stvorimo uvjete koji njima odgovaraju, da ljudi koji rade u takvim

53

tvrtkama da s obiteljima lijepo žive u Osijeku, da imaju svoje slobodno vrijeme, da imaju

aktivnosti i događaje koji se dešavaju unutar grada i na taj način smatram da mi možemo privući ljude u Osijek i na taj način možemo poticati razvoj grada, nova zapošljavanja i sve

ostalo. Što set iče ljudi koji su otišli van i neki moji prijatelji su otišli van, oni su bili zaposleni u gradu, ali su otišli radi većih plaća raditi van. Imate primjer doktora, nije bitno imaju li oni

svoje radno mjesto ili nemaju radno mjesto, jednostavno, bitne su plaće. Hvala.“

Krešimir Bubalo, vijećnik, iznosi: „Svakako sam osjećao potrebu da se javim za raspravu, još kada sam vidio pod prošlom točkom da ono što je moguće u ovoj vijećnici, a to je da je HDZ i SDP se slože i da skinu jednu točku kao što je I. gimnazija, izgradnja škole. Žao mi je

što je Gradonačelnik popustio u tome, ali vjerujem da do iduće sjednice da ćete doraditi materijal koji je po meni mogao ići i danas, samo da se da uvjet da Gradonačelnik može

potpisati ugovor kakav je ujednačen s Županijom. Gledajući investicije njih nema puno i mislim da bi zato bilo dobro da smo išli u realizaciju I. gimnazije s Osječko-baranjskom županijom. Malo prije smo na aktualnom satu čuli dosta

pitanja, dosta odgovora Gradonačelnika, no gledajući Izviješće možemo reći da šablonski pisano, no puno je problema u gradu. Ponekad se šalje i loša slika. Mislio sam da će

Gradonačelnik neovisno što je Izviješće od 30. lipnja progovoriti i o onome što se dogodilo nedavno u Konjičkom klubu vezano za g. Mravinca i ono loše ponašanje koje je medijski loše odzvonilo. To je prijatelj g. Pecnika, ali u svakom slučaju je trebalo poslati određene poruke

da tako ponašanje je neprimjereno. Gledajući da je Gradonačelnik imao nešto sjednica, onda možemo samo reći da je osječka

javnost zainteresirana da sjednice budu javne. Mislim da svaka sjednica i svaki kolegij kao što smo i mi imali nekada, treba biti javan da bi i medijima i građanima bile dostupne informacije. Mislim Gradonačelniče da se u idućem vremenu morate pozabaviti s tim.

Gledajući teme gospodarstvo, vidim u Izviješću da je GPP d.o.o. imao minus 4 milijuna kuna, Unikom d.o.o. 2,6 milijuna kuna, Osječki sajam d.o.o. također negativan rezultat, no mislim

da je to obradiva točka pod izviješćima gradskih poduzeća, mislim da to ne treba posebno dorađivati. Više bi se trebalo fokusirati možda na ovo tematski što ste i sami rekli da ćemo imati iduću sjednicu. Moram priznati da u tom Izviješću koje izgleda da treba biti što više

stranica piše da je išla potpora Šubi dubi igraonici u gospodarstvu. Mislim taj Šubi dubi, ok, Šubi dubi, ali neće nam to pomoći baš da se nešto oporavimo u gospodarstvu, no mislim da

ljudi koji su pripremili Izviješće takve stvari su mogli minimalizirati. Gledajući imovinsko-pravni poslovi, volio bih da smo u Izviješću imali možda detaljnije opisano Gradonačelniče što ste napravili u Vinogradskoj vezano za izvlaštenje parcela, šta ste

napravili za izvlaštenje parcela vezano za bazen, za Blok centar, „S“ cestu, „rupu“, „zeku“, dokle smo došli u pregovorima za bilo koje neriješeno pitanje s DUUDI-jem. Imam osjećaj da

vrata DUUDI-ja još nismo otvorili. Prošlo je puno godina, ali DUUDI je izgleda tako zakopčan da ne možemo dopisima doći do njih. Molio bih da dobijemo informacije kakva je situacija s DUUDI-jem i svim neriješenim pitanjima. Isto tako i poticanje da se stavljaju

poslovni prostori u funkciju i da DUUDI također raspisuje natječaje kao što ih je Grad raspisao, jel to jednom mjesečno, ili jednom u dva mjeseca da se šalju požurnice.

Također moram priznati i Vi ste danas tu kroz odgovore na pitanja rekli vezano za šetnicu u Donjem gradu, ali mislim da i na drugim lokacijama ta usklađenost radova između državnih i gradskih poduzeća mora biti bolja jer ljudi u prostornom i urbanizmu moraju bolje

koordinirati oko tih planskih stvari da ne bi u idućih godinu – dvije dana ponovno se kopale iste stvari što se događa u ovom trenutku.

Gledajući da smo nekada dobili, ne tako davno Brončani cvijet Europe, malo prije sam se na aktualnom satu pokrenuo inicijativu i molio Vas da se možda više pozabavimo ambrozijom

54

jer mislim da je to važno. Želim reći s ove govornice, oluja je bila 27.6. Gradonačelniče,

prošao sam tim parkovima i drvoredima i mislim da trebamo tražiti krivce u ovom gradu, a to je struka. Zašto kažem struka? Toliki broj suhih grana koje su popadale u onom trenutku,

Bogu hvala pa nitko nije stradao, mislim da je odgovornost u ljudima u Unikomu d.o.o. koji trebaju obilaziti naše drvorede i koji trebaju zabilježiti što je to za sječu. Ako nedostaje još koji šumar, zaposlimo još dva – tri šumara. Ova oluja je dobro završila da nitko nije poginuo.

Pola parkova je bilo na zemlji. Mislim da Unikom d.o.o. ne radi dobro svoj posao, ali mislim da tu trebamo učiniti veći napor jer upravo kako netko ne bi stradao u nekom parku.

Dječja igrališta mjesecima bilo je dosta toga devastirano, mislim da kontinuirano trebamo obilaziti dječja igrališta i popravljati pojedine sprave. Znam da Vi ne možete vidjeti svako igralište, ali moraju ljudi u Unikomu d.o.o. koji su zaduženi za dječja igrališta da ih obilaze.

Netko će stradati kao što je ovo dijete danas u Retfali. Moramo znati tko je odgovoran za dječje igralište, tko je za rukometno, a tko za košarkaško. Molim da se time pozabavimo i da

se zna u svakoj rubrici tko je za što zadužen. Gledajući groblja, svi mi idemo na groblja, često smo na tim sahranama, ali kada vidimo drvo za drvom, upravo oni čempresi, cijeli drvoredi nestaju umjesto da kada se prvo drvo počne

sušiti…nisam šumar, ali posavjetujmo struku da se to onda sasiječe ili da se liječi bolest. Bojim se da u idućih nekoliko mjeseci da na našim grobljima nećemo imati čempresa. Ne

zbog možda nečeg nerada, ali zbog bolesti, a bolest se mogla na početku sasjeći. Mislim da tu također nismo odradili posao i to je kritika na direktora Ukopa d.o.o.. Također Gradonačelniče mislim da bi jedna od tema mogla biti i na idućim Gradskim

vijećima koji su to detektirani od strane gradskih četvrti i mjesnih odbora nogostupi, a sigurno ih ima preko 100 kilometara u gradu Osijeku koji su prioriteti. Mislim da gradska uprava, pa i

sam često dođe u gradsku četvrt Donji grad, mislim da gradska uprava ne može se dogoditi da dobijete dopis i da ne odgovorite na njega. Može dopis biti i negativan, ali odgovor je odgovor. Molim Vas Gradonačelniče, uzmite urudžbeni, zadužite nekoga da vidi koliki

postoji dopisa na koje nije odgovoreno. Ima ih na desetine. Molim Vas pisani odgovor i negativan odgovor je odgovor. Ako mi ne odgovaramo gradskim četvrtima i mjesnim

odborima pa kako se tek onda odgovara građanima. O stanovima sam zatražio i to ste mi odgovorili, ali ono što me brine. Gledajući po kojoj cijeni kupujemo stanove, a po kojoj cijeni smo mi prodavali Ministarstvu faktički kupujemo

stare stanove skuplje nego što smo prodavali ove nove. Molio bih kalkulacije u buduće kada budemo radili da se malo više pozabavimo s tim. To ne smatram vašim, to smatram grijehom

upravnog odjela. O sportu sam govorio, o socijali bojim se da Rijeka ljubavi će biti najveća rijeka u idućim godinama, prema tome moramo okrenuti sredstva u proračunu upravo za te namjene jer doista

imamo ljudi puno u teškoj situaciji. Želim čestitati Vama i Rijeci ljubavi na vrijednom poslu, ali mislim da trebamo upravo raditi na jačanju gospodarstva, gospodarskih zona i onda bi

imali manje ljudi upravo s tim problemom. Malo prije je netko spomenuo stručno osposobljavanje (predsjednik upozorava vijećnika na duljinu izlaganja) dobro, evo završit ću, neću o tome… Hvala.“

Predsjednik zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Zaključak povodom razmatranja gradonačelnikova Izvješća o radu za

razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 2016.. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Izvješće o radu za razdoblje od 1. siječnja do

30 lipnja 2016. usvojeno većinom glasova nazočnih vijećnika 18 “za” i 13 “protiv”, te je Gradsko vijeće donijelo

55

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja gradonačelnikova

Izvješća o radu za razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 2016.

(Zaključak povodom razmatranja gradonačelnikova Izvješća o radu za razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 2016. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 022-05/16-01/34 URBROJ: 2158/01-01-16-5

TOČKA 13. IZVJEŠĆE O POSLOVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U

VLASNIŠTVU ILI VEĆINSKOM VLASNIŠTVU GRADA U 2015.;

A) ZRAČNA LUKA OSIJEK D.O.O.

B) REGIONALNA VELETRŽNICA OSIJEK D.D.

C) NK OSIJEK S.D.D.

Gradonačelnik je razmotrio izvješća navedena izvješća te ista uputio Gradskome vijeću na razmatranje i prihvaćanje.

Odbor za financije i gospodarstvo razmatrao je navedena tri izvješća i podržao ih.

Potrebna obrazloženja na sjednici dat će predstavnici uprava društava i gđa Kornelija Mlinarević.

Predsjednik predlaže zajedničku raspravu, a zasebno glasovanje o svakom Izvješću.

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je prijedlog prihvaćen jednoglasno i to s 29 glasova „za“.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući ima poziva predstavnike trgovačkih društava da daju uvodno obrazloženje.

Domagoj Marinić, direktor, Zračna luka Osijek d.o.o., iznosi: „Pisano Izviješće ste dobili. U 2015. Zračna luka d.o.o. je ostvarila porast prometa putnika od 8%. Porast broja operacija

zrakoplova 16%, ukupni prihodi iznosili su 14.853.611,00 kuna, a rashodi 15.106.494,00 kune i godinu smo završili s gubitkom od 252.883,00 kune. Glavni razlog gubitka je to što

smo u ožujku prošle godine preuzeli poslove ručnog pregleda putnika i ručne prtljage što je iznosilo gotovo milijun kuna. To je do tada odrađivao MUP tako da su ti troškovi bili preveliki teret za nas, bila su prevelika inicijalna ulaganja u nova zapošljavanja u opremu,

licenciranje ljudi. Ove godine to nećemo imati tako da vjerujem da ćemo izbjeći te gubitke. Još bih istaknuo da smo poslovni prihod i prihod od prodaje u odnosu na 2012. kada su

iznosili 1.006.000,00 kuna, 2015. su gotovo 5 milijuna kuna.“ Žana Gamoš, direktorica, Regionalna veletržnica d.o.o., iznosi: „Regionalna veletržnica

d.o.o. od osnutka 1998. prošlu 2015. godinu je završila kao druga pozitivna godina u poslovanju od 1998. do danas. Godinu 2015. završili smo s dobiti od 21 tisuću kuna, a što je

rezultat ukupnih prihoda u iznosu od 1.620.000,00 i ukupnih rashoda 1.598.000,00 kuna. Izdvojila bih da smo ukupne prihode povećali u prošloj godini za 5%, a ukupne rashode

56

umanjili za 11%. Iz poslovanja bih izdvojila završetak postupka dokapitalizacije društva s

čime je društvo stabilizirano. Temeljni kapital povećali smo s izdavanjem novih serija dionica gdje su novu seriju dionica preuzeli Nacionalna veletržnica d.d. Zagreb i Grad Osijek.

Temeljni kapital je sada s 18.276.000,00 kuna povećan na 27,5 milijuna kuna. Iz poslovanja u protekloj godini svakako bih izdvojila stabilizaciju društva, kreditnih zaduženja nemamo, a tekuće poslovanje financiramo isključivo ostvarivanjem vlastitih prihoda.“

Predsjednik otvara raspravu.

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Žao nam je da nema predstavnika NK Osijeka ovdje…“

Gradonačelnik iz klupe predlaže da se točka skine s dnevnoga reda jer nema predstavnika izvjestitelja NK Osijek s.d.d..

Nikola Kraljik, vijećnik, iznosi: „Dok se nogometaši ne pojave, da se dotaknemo možda

bitnije stvari. Osvrnuo bih se na rad Zračne luke Osijek u prošloj godini. Ono što je vrlo indikativno to je doista na tragu onoga g. Marinić i rad Zračne luke doista pratim i poznajem

dugi niz godina i doista se vide veliki iskoraci. Doista to je nešto što smo upućivali ranije i govorili o slijedećem, a to je da naprosto imati nešto tako kao što ima grad Osijek i kao rijetki gradovi u Republici Hrvatskoj, a poglavito to što Grad Osijek ima zračnu luku u odnosu na

velike gradove u svome okruženju ima doista tu blagodat i tu priliku da razvija tu djelatnost, ali ono što upada u oči naravno, ono što je njih zateklo, jasno je iz financijskog izviješća da

nisu mogli izbjeći, a to je trening i obuka koja je vrlo skupa, bila je dislocirana, tehničkog osoblja na prijemu i otpremi putnika. Dakako da ima i drugi niz problema kojima se oni godinama susreću, vidimo i pojedine incidente, a to je s pticama. Koliko god to zanemarivo

izgledalo znamo svi da je velik dio i avionskih nezgoda koji se događaju i padova zrakoplova upravo izazvan kvarovima, a da su ga prouzročile ptice. Tu ćete trebati puno intervencija i

financijskih sredstava i da taj problem riješite. Uz sve ovo breme financijsko koje ste imali, imali ste i problem neostvarenog jednog projekta, a to je kazališni kafić. Naravno to ukazuje na sve koliko ste trebali u stvari imati podrške ne samo u Gradu, Županiji, složit ćete se sa

mnom, budimo objektivni, zaista imali ste dugi niz godina i dobro je da je to bilo tako, ali ono što bih osobno smatrao vrlo bitnim ovdje i zašto sam se javio to prodiskutirati, dakle, Grad

Osijek mora aktivnije se uključit sa svim svojim strukturama za oživotvorenje djelatnosti u Zračnoj luci Osijek d.o.o.. Ne samo sada što imamo mogućnost da nam četiri kompanije ostvaruju ovako dobre rezultate i na unutar Hrvatskim letovima, ali i međunarodnima, ono što

ste lijepo naveli u izvijšću to je činjenica i to treba biti strateški cilj zračne luke a to je naprosto da bude transfer prema Zagreba, kao jednom velikom prometnom čvorištu, a i onda

vidimo u stvari koliko smo zanemareni i u svom drugom infrastrukturnom željezničkom i autobusnom prometu. Ajmo reći da autobusni još donekle drži se na uštrb toga što više željeznica i Osijek i svi drugi dijelovi svijeta ne postoje, budimo iskreni. Zračni promet

putnika je nešto što u budućnosti treba vidjeti, ali upravo i kroz ove projekte urbane aglomeracije, dakle Osijek kako smo otišli u taj projekt, dakle tu treba intenzivirati taj posao,

ne možemo prepuštati ništa slučaju. Dakle, Osijek treba kroz tako jedan dio, a to je upravo urbana aglomeracija Grada Osijeka gdje prirodno sve cijeline gravitiraju izvući što više može, posložiti pravu priču. Tu je poslovna zona Nemetin i onda vjerojatno ćete imati više letova

prema drugim destinacijama, a jednako tako i unutar Hrvatske. Ono što mene osobno zanima ovdje da li postoje neki rezultati oko mogućih ulagatelja? Spominju se Azerbajdžan, sjećam

se da sam vidio čak su i bili u posjeti ovdje, medijski je to bilo zabilježeno, naročito i sa Slovenijom. Ovaj dio je isto za pozdraviti što radite na hangaru za remont i za treninge, ali

57

ono što bi trebalo intenzivnije poraditi, a mislim da i tu Grad Osijek treba inzistirati na tome, a

to je teretni transport što bi onda davalo i neku veliku nadu da se zažive i jednako tako poslovne zone, ali i danas u budućnosti kada ta urbana aglomeracija daj Bože zaživi u pravom

smislu, a ne da bude samo mrtvo slovo na papiru i neke projekcije, da donese dobit u onom smislu, a to su radna mjesta i zadržavanje ljudi ovdje. Niti jedna politika neće zadržati mladog čovjeka jedino radno mjesto i njegova egzistencija kroz prihod koji ostvaruje.

Za kraj, ono što mene zanima, a to je da li ima potencijalnih ulagatelja i da li se to vidi kroz koncesiju ili neke dodatne sadržaje i ovaj dio jačanja, dakle teretnog transporta? Hvala.“

Na sjednicu Gradskoga vijeća došao je predstavnik NK Osijeka s.d.d..

Igor Galić, direktor, NK Osijek s.d.d., iznosi: „Prije svega bih se zahvalio svima vama

obzirom da na temelju vaših odluka je u neku ruku i spašen NK Osijek i nadam se da ćemo ga napraviti onakvim kakvim smo ga oduvijek i htjeli. Što se tiče financijskog izviješća dobili ste svi pisane materijale, vidi se da cca 16 milijuna kuna gubitak iz prošle godine, a ove godine je

još rano govoriti ali mislim da ćemo biti u nekom plusu ili blagom minusu. Što se tiče strukture vlasništva mogu reći da je g. Lorenz Meszaros nekih 56% suvlasnik NK Osijeka i

Ivan Meštrović 34,8%, ostalo su mali dioničari Panturist, Hotel Makarska, Klas, Sport AS Višnjevac i obitelj Novalić. Hvala.“

Miroslav Vanek, vijećnik, iznosi: „Kolege vijećnici možemo biti zadovoljni s obzirom na odluke koje smo donijeli prošle godine. Znamo u kakvom je stanju bio NK Osijek, mi smo i

rekli da možda te odluke u određenim trenucima nisu bile racionalne, više su bile vođene emocijama, ali nekad su najbolje odluke u životu i nošene emocijama. Znači, financijski smo pomogli NK Osijek upravo da bi ovakav rezultat kakav danas možemo vidjeti na tablici

nogometnog prvenstva, možemo biti svi zadovoljni. Novi vlasnici, želim im svu sreću, želim im da na osnovama tržišnog natjecanja ostvare i dobit, da je ovo zadnja godina ovako s

minusom. Međutim, samo bih još jednu stvar htio pitati, to se možda više ne spominje, nekada prije kolege iz HDSSB-a su dosta do spominjale, mislim vijećnik Bubalo i mi smo, pitanje pozajmice, nešto manje od 4 milijuna kuna od strane Vodovod-Osijek d.o.o. NK

Osijeku. Gradonačelnik je rekao da će s budućim vlasnikom sve dogovoriti način na koji će se to vratiti, pa sam samo htio pitati pošto imamo novog vlasnika, da li se dogovorio neki način

povrata te pozajmice? Hvala.“ Renata Žuža, vijećnica, iznosi: „Dakle, nema ničeg ljepšeg nego otići sa sjednice Gradskoga

vijeća sa saznanjem da postoje gradske tvrtke koje rade u ovim teškim vremenima u pozitivi. Gospođo Žana, svaka čast, hvala lijepa, tržnica je za deset.

NK Osijek s.d.d. o njemu nećemo raspravljat jer ovo je samo prvih i osnovnih šest mjeseci, a kada budemo imali neku drugu vrstu Gradskoga vijeća i neku drugu vrstu izviješća možda ćemo ga moći pohvaliti, a sada ćemo zahvaliti Gradonačelniku što je bio dovoljno tvrdoglav i

uporan, da uz nekolicinu nas donese jednu pravu odluku da se NK Osijek spasi i preda (ja se nadam) u jako dobre ruke.

Žao mi je samo što Zračna luka Osijek d.o.o. morala je na žalost iskazati jedan takav minus ali to ćemo vjerojatno riješiti na godinu, nivelirati probleme koje imamo uz dobru suradnju s Gradom, dobrom suradnjom s regijom i uz ulaganje u malo više marketinga mislim da će se

apsolutno poboljšati i povećati broj letova pa kroz to i sami novci. Ima jedna situacija u kojoj sam čitajući vaše Izviješće naišla da ste u jednom trenutku napisali da ste dobili neki avion, na

pola nekako mi se čini, nema neku unutrašnjost pa će to biti nešto kao neka demonstracija, obuka, nešto što bi se moglo u nekoj budućnosti uz izgradnju novog objekta, odnosno

58

rekonstrukciju glavne zgrade uz terasu upotrijebiti kao neka vrsta turističke atrakcije uz neki

ugostiteljski objekt koji planirate. Ideja nije loša, čak dapače. To me ponukalo u stvari da vam postavim pitanje koje nisam iščitala odgovor u vašem izviješću, što se u stvari desilo s

objektom u Županisjkoj ulici u koji ste navodno uložili neka znatna sredstva, a nije stavljeno u pogon pa me čisto zanima o čemu se tu radi i kad ste i što se planira s tim? Još jedan put svima koji su u pozitivi, hvala vam.“

Igor Galić, direktor, NK Osijek s.d.d., iznosi: „Točno je da je bila pozajmica od 4 milijuna

kuna, NK Osijek je vratio kamatu u iznosu od cca 285 tisuća kuna prije nekih tri tjedna i radi se reprogram duga koji mislim da ćemo to u dogovoru s Upravom kroz par godina vratiti sve nazad.

Zaboravio sam reći da otkad smo mi došli bilo je negdje oko 30-tak zaposlenih u NK Osijeku s.d.d., sada ih je 54 i da je do sada uloženo u Osijek od stranih investitora preko 20 milijuna

kuna. Povećali smo broj djece koji igra i to je jedna odlična priča. Zahvaljujem još jednom svima.“

Anto Đapić, predsjednik poziva direktora Zračne luke Osijek d.o.o. da odgovori na postavljena pitanja. Gradonačelnik ističe da će se dostaviti pisani odgovori.

Predsjednik zaključuje raspravu.

A) IZVJEŠĆE O POSLOVANJU TRGOVAČKOG DRUŠTVA ZRAČNA LUKA

OSIJEK D.O.O. U 2015.;

Predsjednik stavlja na glasovanje Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Zračna luka Osijek d.o.o. u 2015..

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Zračna luka Osijek d.o.o. u 2015. usvojeno jednoglasno i to s 29 glasova “za”, te je Gradsko

vijeće donijelo Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Izvješće o poslovanju

trgovačkog društva Zračna luka Osijek d.o.o. u 2015.

(Zaključak povodom razmatranja Izvješća o poslovanju trgovačkog društva Zračna luka Osijek d.o.o. u 2015. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 302-01/16-01/25

URBROJ: 2158/01-01-16-10

B) IZVJEŠĆE O POSLOVANJU TRGOVAČKOG DRUŠTVA REGIONALNA

VELETRŽNICA OSIJEK D.D. U 2015.;

Predsjednik stavlja na glasovanje Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Regionalna veletržnica Osijek d.d. u 2015..

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Izvješće o poslovanju trgovačkog društva Regionalna veletržnica Osijek d.d. u 2015. usvojeno jednoglasno i to s 29 glasova “za”, te je

Gradsko vijeće donijelo

59

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Izvješće o poslovanju

trgovačkog društva Regionalna veletržnica Osijek d.d. u 2015.

(Zaključak povodom razmatranja Izviješća o poslovanju trgovačkog društva Regionalna

veletržnica Osijek d.d. u 2015. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 022-05/16-01/27 URBROJ: 2158/01-01-16-10

C) IZVJEŠĆE O POSLOVANJU NOGOMETNOG KLUBA OSIJEK S.D.D. U

2015.;

Predsjednik stavlja na glasovanje Izvješće o poslovanju Nogometnog kluba Osijek s.d.d. u 2015..

Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Izvješće o poslovanju Nogometnog kluba Osijek s.d.d. u 2015. usvojeno jednoglasno i to s 29 glasova “za”, te je Gradsko vijeće

donijelo

Z A K L J U Č A K

povodom razmatranja Izvješće o poslovanju

Nogometnog kluba Osijek s.d.d. u 2015.

(Zaključak povodom razmatranja Izvješća o poslovanju Nogometnog kluba Osijek s.d.d. u

2015. prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 302-01/16-01/20 URBROJ: 2158/01-01-16-10

TOČKA 14. IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA NAMIJENJENIH ZA

FINANCIRANJE DOBROVOLJNIH VATROGASNIH DRUŠTAVA

GRADA OSIJEKA I VATROGASNE ZAJEDNICE OSIJEK ZA 2015.;

Gradonačelnik je razmotrio godišnja financijska izvješća o utrošku sredstava namijenjenih za financiranje dobrovoljnih vatrogasnih društava Grada Osijeka – Donji grad, Gornji grad,

Retfala, Tenja, Sarvaš i Vatrogasne zajednice Osijek za 2015. te ista dostavio Gradskome vijeću Grada Osijeka na razmatranje i usvajanje.

Potrebna obrazloženja na sjednici Gradskoga vijeća dat će gđa Ljiljana Belajdžić, pročelnica, te predsjednici dobrovoljnih društava Grada Osijeka i Vatrogasne zajednice Osijek.

Odbor za financije i gospodarstvo i Odbor za komunalno-stambeno gospodarstvo i promet razmatrali su navedeno izvješće i nisu imali primjedbi.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu.

60

mr.sc. Drago Šerić, prvi potpredsjednik, iznosi: „Javljam se iz slijedećeg razloga, točka

dnevnog reda je materijal „Izvješće o utrošku sredstava namijenjenih za financiranje dobrovoljnih vatrogasnih društava grada Osijeka i Vatrogasne zajednice Osijek za 2015.“, a

ne radi se o poslovnom izviješću kao što je bilo pod prethodnom točkom. Kada sam proučio i pogledao materijale onda se vidi da je kod pojedinih DVD društava u utrošak novčanih sredstava prikazivana amortizacija. Amortizacija nije utrošak novčanih sredstava,

amortizacija je poslovni rashod i ne može biti navedeno ovdje kao utrošak novčanih sredstava. Klasičan i najbolji primjer je DVD Retfala gdje je predsjednik g. Stjepan Klarić

koji je predsjednik zajednice, koji je prikazao čak da je potrošio novce za amortizaciju u iznosu od 564.280,00 kuna i normalno da je kao posljedica toga iskazan ne gubitak, nego kao nekakav manjak prihoda tekuće godine. Ovdje se ne radi o poslovnom izviješću, radi se

utrošku novaca. Trebalo je napisati zašto su se novci potrošili. Novci se nisu mogli potrošiti za amortizaciju, pa prema tome kada se izuzme amortizacija iz izviješća onda defakto ne

može biti manjak sredstava od 417.167,23 kuna nego mora biti višak. Interesantno je da nema prikazano stanje žiro-računa 31.12.2015. godine i stanje blagajne da vidimo koliko je novaca. Višak treba biti 157.112,77 kuna.

Isto tako kao što je napravljeno u Retfali tako je i navedeno kod još dva DVD društva Sarvaš i Tenja gdje je prikazana amortizacija kao utrošak novčanih sredstava. Prema tome molim da se

da obrazloženje zašto je amortizacija prikazana kao utrošak novčanih sredstava jer to je poslovni rashod, to nije novčani trošak. Hvala.“

Gradonačelnik povlači navedeno Izviješće s dnevnog reda, te da se sukladno primjedbi stvari usuglase i poprave.

TOČKA 15. PRIJEDLOG RJEŠENJA O RAZRJEŠENJU I IMENOVANJU ČLANA

KAZALIŠNOG VIJEĆA DJEČJEG KAZALIŠTA BRANKA

MIHALJEVIĆA U OSIJEKU;

Odbor za izbor i imenovanja utvrdio je Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku kojim predlaže da se Dario

Grgić, razriješi dužnosti člana te Ružica Čopčić imenuju za člana Kazališnog vijeća Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku.

Predstavnik Odbora je predsjednica Odbora gđa Renata Žuža.

Gradonačelnik je razmatrao navedeni prijedlog i isti podržao.

Potrebna obrazloženja dat će g. Dražen Alerić, pročelnik.

Predsjednik pita ima li potrebe za uvodnim obrazloženjem? Budući nema, otvara raspravu. Budući se nitko nije javio za riječ zaključuje raspravu.

Stavlja na glasovanje Prijedlog Rješenja o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća

Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku. Nakon provedenog glasovanja konstatira da je Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku usvojeno većinom glasova

nazočnih vijećnika i to s 27 “za” i 2 „uzdržana“, te je Gradsko vijeće donijelo

61

R J E Š E N J E

o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća

Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku

(Rješenje o razrješenju i imenovanju člana Kazališnog vijeća Dječjeg kazališta Branka

Mihaljevića u Osijeku prilaže se ovom zapisniku i čini njegov sastavni dio)

KLASA: 610-01/13-01/27 URBROJ: 2158/01-01-16-13

Predsjednik obavještava vijećnike da će se naredna sjednica Gradskoga vijeća održati 12. listopada o.g., a u svezi s tim Poziv i materijali bit će dostavljeni pravovremeno.

Zaključuje 28. sjednicu Gradskoga vijeća u 13,55 sati.

Tajnik Grada Predsjednik

Gradskog vijeća Jadranka Nikolov, dipl.iur., v.r. Anto Đapić, dipl.iur., v.r.