11601/21 /nd

GIP.INST HR

Vijeće Europske unije

Bruxelles, 10. rujna 2021. (OR. en) 11601/21 POLGEN 156

POPRATNA BILJEŠKA

Od: Glavna tajnica Europske komisije, potpisala direktorica Martine DEPREZ

Datum primitka: 9. rujna 2021.

Za: Jeppe TRANHOLM-MIKKELSEN, glavni tajnik Vijeća Europske unije

Br. dok. Kom.: COM(2021) 750 final

Predmet: KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU Izvješće o strateškim predviđanjima 2021. Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a

Za delegacije se u prilogu nalazi dokument COM(2021) 750 final.

Priloženo: COM(2021) 750 final

HR HR

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 8.9.2021.

COM(2021) 750 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Izvješće o strateškim predviđanjima 2021.

Sposobnost i sloboda djelovanja EU-a

1

I. UVOD

Europska unija izrađuje strateški plan koji bi joj omogućio da postane prvi klimatski

neutralan kontinent do 2050., uz iskorištavanje prilika koje nudi digitalno doba, izgradnju

gospodarstva u interesu građana, promicanje europskog načina života, jačanje našeg

jedinstvenog oblika odgovornog globalnog vodstva te izgradnju, zaštitu i jačanje naše

demokracije.

Strateški smo se opredijelili za otvorenost te međunarodnu i multilateralnu suradnju

utemeljenu na pravilima. Tako potičemo blagostanje, pravednost, stabilnost,

konkurentnost i dinamičnost u EU-u i izvan njega. Povijest europskog projekta pokazuje

koje su prednosti dobro uravnoteženog odnosa između međuovisnosti i otvorene

strateške autonomije utemeljenih na zajedničkim vrijednostima, koheziji, snažnom

multilateralnom upravljanju i suradnji koja se temelji na pravilima. Pandemija je samo

dodatno pokazala koliko je međunarodna suradnja važna za odgovor na globalne izazove.

U Izvješću o strateškim predviđanjima 2021. prognostički se i multidisciplinarno

sagledava sposobnost i sloboda EU-a da djeluje u desetljećima koja dolaze. Na temelju

stručnih i međusektorskih postupaka predviđanja1 navode se globalni trendovi, neizvjesnosti i

odluke koje će oblikovati budućnost Europe. Opisan je i kontekst mogućih odgovora politike.

Izvješće se nadovezuje na Izvješće o strateškim predviđanjima 2020.2 u kojem je otpornost

predstavljena kao novi orijentir politika EU-a.

U odjeljku II. utvrđuju se važni strukturni globalni trendovi do 2050. koji će utjecati na

sposobnost i slobodu djelovanja EU-a: klimatske promjene i drugi okolišni izazovi,

digitalna hiperpovezivost i tehnološke promjene, pritisak na demokraciju i vrijednosti,

promjene u globalnom poretku i demografiji. U odjeljku III. utvrđuje se deset područja u

kojima bi EU mogao ojačati svoju otvorenu stratešku autonomiju i globalno vodstvo. U

izvješću se ističe da će u budućnosti sposobnost i sloboda djelovanja EU-a ovisiti o

današnjim ambicioznim odlukama EU-a koje se temelje na njegovim vrijednostima i

interesima u odgovarajućim područjima politike.

II. KLJUČNI GLOBALNI TRENDOVI

1. KLIMATSKE PROMJENE I DRUGI OKOLIŠNI IZAZOVI

Klimatske promjene već danas nepovratno utječu na sve regije našeg planeta na dosad

nezabilježen način3. Ne dođe li do promjena, u sljedeća će dva desetljeća globalno

1 Komunikacija se nadovezuje na izvješće Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) o „znanosti za politiku”:

JRC (2021.), Shaping & securing the EU’s Open Strategic Autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i

osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga). U okviru postupka predviđanja

održana su i savjetovanja s državama članicama i razgovori s partnerima iz Europskog sustava strateške

analize i analize politika, proveden je pregled literature i Delphi istraživanje (u kojem su sudjelovale službe

Komisije, Europska služba za vanjsko djelovanje i relevantni dionici iz akademske zajednice, civilnog

društva, tijela javne uprave i međunarodnih ustanova) te su izrađeni scenariji. Osim toga, aktualni rad na

pregledima pokazatelja otpornosti i drugim aktivnostima predviđanja, pridonio je analizi otvorene strateške

autonomije EU-a. 2 Izvješće o strateškim predviđanjima 2020.: Put prema otpornijoj Europi (COM(2020) 493). 3 Međuvladin panel o klimatskim promjenama (2021.), Climate change 2021: The Physical Science Basis.

Contribution of Working Group I to the Sixth Assessment Report of the Intergovernmental Panel on Climate

2

zagrijavanje prijeći 1,5 °C, a do 2050. čak 2 °C4. U sljedećih bi se pet godina po prvi put

mogla zabilježiti globalna temperatura na toj razini. Sa svakih dodatnih 0,5 °C povećat će se

intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta, suša, požara ili poplava, među ostalim i

na lokacijama na kojima te pojave prije nisu bile uobičajene. Zbog povećanja temperatura

doći će i do otapanja veće količine leda i podizanja razine mora. Te će promjene znatno

utjecati na okoliš, zdravlje, sigurnost opskrbe hranom i vodom te sigurnost ljudi i razvoj. U

posljednjih deset godina meteorološke pojave dovele su do raseljavanja oko 23 milijuna ljudi,

a migracijski pritisci samo će se povećavati. Do 2050. svake bi godine mogla biti potrebna

humanitarna pomoć za više od 200 milijuna ljudi zbog katastrofa povezanih s klimom5.

Pritisak na sigurnost opskrbe vodom i hranom i dalje će se povećavati. Određeni se

dijelovi Europe već suočavaju sa srednjim do visokim razinama nestašice vode (slika 1.), a taj

će problem s vremenom postajati sve veći. Nestašica vode postat će posebno velik problem u

južnom susjedstvu EU-a, što bi moglo dovesti do eskalacije sukobâ i migracijskog pritiska.

Taj problem može i neizravno utjecati na EU u obliku nesigurne opskrbe hranom i šokova

povezanih s cijenama. Više od 40 % poljoprivrednog uvoza EU-a moglo bi postati iznimno

osjetljivo na sušu do 2050.6, što bi dovelo do nadmetanja za vodu i plodnu zemlju. Sveukupni

bi učinak suše na gospodarstvo EU-a mogao dostići iznos od više od 65 milijardi EUR

godišnje do 2100.7 Zone poljoprivrednih djelatnosti neće se pomicati prema sjeveru jer će

veće prosječne temperature na sjeveru Europe biti popraćene rizikom od većih valova

hladnoće uzrokovanih oslabljenom Golfskom strujom.

Change (Klimatske promjene 2021.: fizikalni znanstveni temelji. Doprinos radne skupine I. šestom izvješću

o procjeni Međuvladina panela o klimatskim promjenama). 4 Svjetska meteorološka organizacija (2021.), WMO global annual to decadal climate update (Globalno stanje

klime na godišnjoj razini i razini desetljeća Svjetske meteorološke organizacije). 5 Međunarodni odbor društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (2019.), The Cost of Doing Nothing

(Posljedice nedjelovanja). 6 Ercin, E., Veldkamp, T.I.E. & Hunink, J. (2021.), Cross-border climate vulnerabilities of the European

Union to drought (Prekogranične klimatske osjetljivosti Europske unije na sušu) (Nat Commun 12, 3322). 7 Naumann, G., Cammalleri, C., Mentaschi, L. et al. Increased economic drought impacts in Europe with

anthropogenic warming. Nat. Clim. Chang. (Povećani učinci suše uzrokovane antropogenim zagrijavanjem

na gospodarstvo Europe) 11, 485.–491. (2021.).

3

Slika 1.: Nestašica vode, sukobi i migracije8

Okolišni izazovi obuhvaćaju mnogo više od klimatskih promjena, pri čemu posebno

zabrinjava gubitak bioraznolikosti i promjena ciklusa dušika. Prirodni ekosustavi EU-a

pod sve su većim pritiskom ne samo zbog klimatskih promjena, već i zbog onečišćenja,

uporabe zemljišta, ekstrakcije resursa, invazivnih vrsta i gubitka oprašivača. Osim toga, zbog

ljudskih aktivnosti znatno se izmijenio ciklus dušika, uglavnom zbog njegove upotrebe u

poljoprivredi. Razmjer tih promjena mnogo je veći od promjena u ciklusu ugljika koji

proizlazi iz emisija stakleničkih plinova9. To utječe na slatkovodna tijela, obalna područja i

ljudsko zdravlje. Takvi okolišni izazovi imaju gospodarske posljedice koje se često

zanemaruju: procjenjuje se da je na godišnjoj razini u uslugama ekosustava od 1997. do 2011.

globalno izgubljeno od 3,5 do 18,5 bilijuna EUR zbog promjena pokrova zemljišta te da se na

godišnjoj razini gubi od 5,5 do 10,5 bilijuna EUR zbog degradacije tla10.

Klimatske promjene u velikoj su mjeri povezane s gubitkom bioraznolikosti,

degradacijom okoliša i javnim zdravljem. Gubitak bioraznolikosti, pritisak na životinjska

staništa, prekomjerna upotreba antibiotika, rizici povezani s biološkim istraživanjima vrlo

patogenih mikroorganizama, nezdravi načini života – sve su to čimbenici koji povećavaju

vjerojatnost od izbijanja pandemija ili bolesti u budućnosti. Posljedice tih pojava utjecat će na

ljude, glavne prehrambene kulture i zdravlje životinja. U izazove se ubrajaju zarazne bolesti,

napredna antimikrobna otpornost, nezarazne bolesti (rak, šećerna bolest ili pretilost) i

8 Europska komisija (2021.); * Ovaj pokazatelj prikazuje koliko se slatke vode troši u okviru gospodarskih

aktivnosti u usporedbi s ukupnim brojem dostupnih obnovljivih izvora slatke vode. ** Projekt podataka o

lokacijama i događajima oružanih sukoba, uključene vrste događaja: bitke, eksplozije / nasilje na daljinu,

nasilje usmjereno protiv civila. Izvorni podaci: JRC, GADM, IOM, ACLED. 9 Europska agencija za okoliš (2019.), Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, 2020. 10 COM(2021) 380.

Administrativna podjela

Granice državaGranice EU-a

Potrošnja slatke vode kao udio u dostupnim resursima

slatke vode (%) *

Migracijski tokovi

Kopneni i morski

Sigurnosni incidenti u prvoj polovini 2021.**

1 –30

31 –100

101 –600

601 –2000

2001 –6000

* © 2021. EK, GU Zajednički istraživački centar,

odjel D2

** Projekt podataka o lokacijama i događajima

oružanih sukoba, uključene vrste događaja: bitke,

eksplozije / nasilje na daljinu, nasilje usmjereno

protiv civila.

Datum izrade: 13. kolovoza 2021.

Kontakt JRC-science4peace@ec.europa.eu

Izvori podataka: JRC, GADM, IOM, ACLED

0 –25

25 –50

50 –75 > 100

75 –100

4

problemi s mentalnim zdravljem. Osim toga, zbog klimatskih promjena određene će bolesti

(malarija ili denga groznica) postati rasprostranjenije u sjevernijim krajevima11.

2. DIGITALNA HIPERPOVEZIVOST I TEHNOLOŠKE PROMJENE

Kako bi postigao tehnološku i digitalnu suverenost, EU će morati podržati razvoj i

primjenu znanja i tehnologija kojima je u središtu čovjek. EU je snažan akter u području

znanja i inovacija zaslužan za gotovo 20 % ukupnog svjetskog istraživanja i razvoja,

publikacija i patentiranja12. No zaostaje za globalnom konkurencijom kad je riječ o privatnim

ulaganjima u istraživanje i drugim pokazateljima. Uspješnost EU-a nije na razini uspješnosti

Australije, Kanade, Japana, Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država. Od 2014. njegov

se položaj u odnosu na Australiju, Kanadu, Brazil, Indiju, Rusiju i Južnu Afriku poboljšao, no

pogoršao se u odnosu na Japan, Južnu Koreju, SAD i Kinu.

Unatoč neizvjesnosti koja prati nove tehnologije, mnogobrojne revolucionarne inovacije

mogu biti ključne za ostvarenje dvostruke tranzicije i konkurentnost13. EU je tehnološki

predvodnik kad je riječ o naprednoj proizvodnji i materijalima, a njegova poduzeća

isporučuju brojne ključne elemente za globalne proizvodne linije. Isto tako ima vodeću ulogu

u tehnologijama za pametnu i održivu mobilnost u budućnosti i tehnologijama niske razine

emisije ugljika. U području umjetne inteligencije, velikih podataka i robotike kapaciteti EU-a

usporedivi su s onima Japana, ali zaostaju za predvodnicima SAD-om i Kinom. Kad je riječ o

ključnim kvantnim tehnologijama, trenutačni su predvodnici SAD, Japan i Kina14. EU će do

2025. imati svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem, a ako to bude popraćeno ulaganjima,

mogao bi postati predvodnik u području kvantnog računalstva do 2030.15

U druge obećavajuće tehnologije ubrajaju se mikroelektronika, novi materijali za

biorazgradivu elektroniku, fleksibilna i tiskana elektronika te tehnologije koje se temelje na

2D materijalu, na primjer grafenu. Osim toga, brojne pilot-tehnologije, kao što su primjerice

čisti vodik, niskougljična goriva, hvatanje i skladištenje/upotreba ugljika, održive baterije

sljedeće generacije, biotehnologije i biomaterijali, krekiranje metana16, supervodljivost na

visokoj temperaturi, napredna geotermalna energija i energija oceana, proizvodnja energije

vjetra na velikim visinama te napredni nuklearni reaktori temeljeni na fuziji17, imaju velik

potencijal za dekarbonizaciju. Razna prirodna rješenja, kao što je pošumljavanje velikih

razmjera, također imaju veliki potencijal u tom kontekstu.

11 Kyle J. Foreman et al. (2018.), Forecasting life expectancy, years of life and all-cause and cause-specific

formality for 250 causes of death: reference and alternative scenarios for 2016-2040 for 195 countries and

territories (Predviđanje očekivanog životnog vijeka, izgubljenih godina života i smrtnosti od svih uzroka i

od specifičnih uzroka: referentni i alternativni scenariji za razdoblje od 2016. do 2040. za 195 zemalja i

teritorija) (The Lancet). 12 EU ima najveći udio patentnih prijava u svijetu kad je riječ o naprednim proizvodnim tehnologijama i

internetu stvari u području mobilnosti. Europska komisija (2020.), Rezultati znanosti, istraživanja i inovacija

u EU-u 2020. 13 SWD(2021) 352. 14 SAD će u razdoblju od 2019. do 2028. uložiti više od 1 milijarde EUR, a Kina gradi nacionalni laboratorij za

kvantne informacijske znanosti u vrijednosti od 9 milijardi EUR. JRC (2021.), Shaping & securing the EU’s

Open Strategic Autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i osiguravanje otvorene strateške autonomije

EU-a do 2040. i nakon toga). 15 COM(2021) 118. 16 Staklenički plin kod kojeg je efekt staklenika 25 puta jači no kod ugljikova dioksida. 17 Svjetski gospodarski forum (2015.), Scaling technologies to decarbonise energy (Prilagodba tehnologija u

cilju dekarbonizacije energije). Proizvodnja nuklearne energije na temelju fuzije može pridonijeti rješavanju

pitanja radioaktivnog otpada iz nuklearne energije koja se temelji na fisiji.

5

Osim posebnih tehnologija, transformaciju pokreće i hiperpovezivost. Njome se postiže

veća konvergencija industrija, proizvoda, tehnologija i usluga. Broj povezanih uređaja na

globalnoj razini mogao bi se s 30,4 milijarde u 2020. povećati na 200 milijardi u 2030. Veća

povezivost predmeta, mjestâ i osoba za posljedicu će imati nove proizvode, usluge, poslovne

modele, obrasce života i rada. Istodobno dolazi do većeg rizika od kibernapada i prekida rada

mreže, u digitalnom i fizičkom svijetu, na primjer kod neophodnih infrastruktura kao što su

cjevovodi i bolnice. Mogao bi se povećati i rizik od gubitka i krađe intelektualnog vlasništva i

podataka. Hiperpovezivost se zbog pandemije ubrzala te je potrebno pomno pratiti njezin

utjecaj na društvo.

No nove tehnologije i hiperpovezivost sa sobom nose i određene izazove. Zbog

automatizacije doći će do gubitka određenih radnih mjesta18. Samo je u EU-u 2018. oko 14 %

odraslih radnika prijetio vrlo velik rizik od automatizacije19. U budućnosti bi 50 %

trenutačnih radnih mjesta u svijetu moglo postati automatizirano20, uz znatne razlike u

različitim zemljama i sektorima21. Pojavit će se nova radna mjesta, no ona će zahtijevati nove

vještine. Ako se tim trendovima ne pozabavimo na vrijeme, moglo bi doći do narušavanja

temeljnih socijalnih prava te do većih nejednakosti i ovisnosti u državama i među njima.

Osim toga, digitalna tranzicija može dovesti do povećanja količine e-otpada te potaknuti

potražnju za energijom ili upotrebom rijetkih resursa22.

3. PRITISAK NA DEMOKRATSKE MODELE UPRAVLJANJA I VRIJEDNOSTI

EU je najveća skupina demokratskih zemalja u svijetu, no demokratsko upravljanje u

cijelom se svijetu pogoršava. Prema podacima za 2020. politička se prava i građanske

slobode u svijetu već petnaestu godinu zaredom smanjuju23, a u mnogim se regijama situacija

dodatno pogoršala zbog pandemije bolesti COVID-19. Čak 34 % svjetskog stanovništva živi

u zemljama u kojima se demokratsko upravljanje smanjuje, a samo 4 % u zemljama u kojima

je demokracija u porastu24. Geopolitički sporovi25, polarizacija i napetosti među državama

vjerojatno će se nastaviti i u narednim desetljećima. Ako demokratsko upravljanje nastavi

nazadovati, utjecat će na razvijene demokracije i one koje su tek u razvoju. Dugoročni uspjeh

demokratskih sustava ovisi o njihovoj sposobnosti da se prilagode novim stanjima i ostanu

otporne na unutarnje i vanjske izazove.

Zone nestabilnosti i sukoba u blizini EU-a i šire vjerojatno će se održati, a možda i

povećati. Državni i nedržavni akteri vjerojatno će jačati svoje hibridne alate, među ostalim

18 Svjetski gospodarski forum (2020.), The Future of Jobs Report 2020 (Izvješće o budućnosti radnih mjesta,

2020.). 19 Pouliakas K. (2018.), Determinants of automation risks in the labour market, a skills-needs approach

(Odrednice za rizike automatizacije na tržištu rada, pristup temeljen na vještinama i potrebama), IZA

Institute of Labour Economics. 20 Izvor: Europska komisija. 21 OECD (2021.), What happened to jobs at risk of automation, policy brief on the future of work (Što se

događa s radnim mjestima kod kojih postoji rizik od automatizacije, sažetak politike o budućnosti rada). 22 Europski parlament, E-waste in the EU: facts and figures (E-otpad u EU-u: činjenice i brojke; infografika). 23 Freedom House, Freedom in the World 2021. (Sloboda u svijetu 2021.) 24 Alizada N., Cole R., Gastaldi L., Grahn S., Hellmeier S., Kolvani P., Lachapelle J., Lührmann A., Maerz S.

F., Pillai S., Lindberg S. I.. 2021. Autocratization Turns Viral. Democracy Report 2021. (Viralno širenje

autokracije. Izvješće o demokraciji, 2021.) Sveučilište u Göteborgu: Institut V-Dem. 25 Vidjeti, na primjer, Sharon Lecocq (2020.), EU foreign policy and hybrid actors in the Middle East: ready

for geopolitical contestation? (Vanjska politika EU-a i hibridni akteri na Bliskom istoku: jesu li spremni za

geopolitičko odmjeravanje snaga?), Global Affairs, 6:4-5, 363-380, DOI: 10.1080/23340460.2021.1872401.

6

upotrebu disruptivnih tehnologija, širenje dezinformacija i pogrešnih informacija,

informacijske operacije te vršenje vojnog i nevojnog utjecaja. Represija sloboda i

demokratskih reformi te nastavak nestabilnosti u zemljama i regijama u bližem i daljem

susjedstvu EU-a, kao što su Afganistan i Sirija, i dalje će utjecati na migracijski pritisak.

Velike količine dezinformacija u kombinaciji s novim alatima i internetskim

platformama postajat će sve veći problem za demokratske sustave i potaknuti novu

vrstu informacijskog ratovanja. Države, zločinačke organizacije, poduzeća ili pojedinci

služe se tim rješenjima za širenje dezinformacija u cijelom svijetu i stjecanje konkurentske

prednosti. To bi moglo ugroziti naše demokratske sustave, polarizirati mišljenja te ugroziti

zdravlje, sigurnost i okoliš.

4. PROMJENE U GLOBALNOM PORETKU I DEMOGRAFIJI

Broj stanovnika na svijetu do 2030. doseći će 8,5 milijardi, a do 2050. 9,7 milijardi. Broj

stanovnika neujednačeno će se povećavati. U brojnim zemljama s razvijenim gospodarstvom

taj će broj stagnirati. Očekuje se da će se broj stanovnika Europe smanjiti na tek nešto iznad

420 milijuna, što je 4,3 % ukupnog svjetskog stanovništva. U Aziji bi 2040. mogla biti

prijevojna točka nakon koje se očekuje da će se broj stanovnika isprva uravnotežiti, a zatim

sredinom stoljeća početi smanjivati, dok će istočna Azija doživjeti ubrzani demografski

pad26. Prema projekcijama, stanovništvo Afrike povećat će se s 1,2 milijarde na 1,8 milijardi

između 2017. i 2035., kad će oko polovine stanovništva biti mlađe od 21 godine. Indija, Kina,

Nigerija, SAD i Pakistan bit će zemlje s najviše stanovnika 2050. (slika 2.). Demografski rast

utjecat će na geopolitičke ambicije, a mogao bi izazvati i probleme povezane s održivosti ili

migracijama. Do 2050. broj radno sposobnog stanovništva smanjit će se za oko 16 % u

Europi i 17 % u Kini, dok će se u Sjevernoj Americi i Indiji povećati27. Predviđa se da će se

medijan starosti stanovništva EU-a povećati s 43,9 u 2020. na 48,2 do 2050. Za brojna

područja u EU-u predviđaju se nagla povećanja u omjeru ovisnosti28. Nastavi li se taj trend,

do 2050. na svakih bi stotinu radnika u EU-u moglo doći 135 ovisnih osoba koje ne rade29.

26 UN (2019.), Projekcije svjetskog stanovništva. 27 JRC (2021.), Shaping & securing the EU’s Open Strategic Autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i

osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga). 28 Omjer ovisnosti odnosi se na broj pojedinaca, mladih i starijih osoba, za koje je vjerojatno da će ovisiti o

podrški drugih osoba u svakodnevnom životu u odnosu na broj pojedinaca koji mogu pružati takvu podršku

(Eurostat). 29 JRC (2019.), Demografski scenariji u EU-u: migracije, stanovništvo i obrazovanje.

7

Slika 2.: Projekcije udjela u globalnom stanovništvu30

U narednim desetljećima doći će do pojačane redistribucije globalne moći s pomicanjem

geoekonomskog središta prema istoku31. Zemlje skupine G7 (Kanada, Francuska,

Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjena Kraljevina, SAD) trenutačno čine oko 40 % svjetskog

BDP-a, što je manje od udjela iz 1975. koji je iznosio 60 %32. Gospodarska važnost

„sedmorke u usponu” (Brazil, Kina, Indija, Indonezija, Meksiko, Rusija, Turska) iznosi oko

dvije trećine gospodarske važnosti skupine G7. Taj će se omjer do 2050. preokrenuti. Kina će

postati najveća gospodarska sila prije završetka ovog desetljeća, dok će Indija vjerojatno

prestići EU u sljedećih 20 godina (slika 3.). Pritom rast BDP-a u zemljama u usponu i

zemljama u razvoju, kao ni u zemljama čiji je BDP po stanovniku visok, ne znači nužno bolju

kvalitetu života za stanovništvo33. Sve veće nejednakosti, niži okolišni standardi i standardi

na tržištu rada glavni su izazovi za gospodarstva u usponu.

Očekuje se povećanje globalnog rivalstva i nestabilnosti. Nadmetanje između SAD-a i

Kine moglo bi postati glavno obilježje geopolitičkog okružja. Energetska tranzicija dodatno

će pridonijeti redistribuciji moći. Najviše bi to moglo utjecati na izvoznike fosilnih goriva

čija gospodarstva imaju najnižu razinu diverzificiranosti i/ili čije su institucije najslabije. S

druge strane, zemlje s velikim kapacitetom za proizvodnju i izvoz energije iz obnovljivih

izvora postat će utjecajnije. EU može očekivati nastavak napetosti i štetnog tržišnog

natjecanja (među ostalim s Kinom i Rusijom), zbog čega će biti potrebne čvrste politike

kojima bi se osigurali stabilnost i blagostanje, posebno u njegovu susjedstvu. Nove bi

napetosti mogle proizići iz tržišnog natjecanja na spornim područjima, kao što su svemir ili

Arktik. Sigurnost EU-a mogao bi sve više ugrožavati porast organiziranog kriminala,

korupcije, ekstremizma, terorizma, hibridnih prijetnji i korištenje migracija u političke svrhe.

30 UN (2019.), Projekcije svjetskog stanovništva. 31 To se već osjeća u međunarodnim organizacijama, gdje gospodarstva u usponu već sve više oblikuju

politiku. 32 EU također pripada skupni G7, iako nije ubrojen. Budući da u toj suradnji sudjeluje kao nadnacionalna

organizacija, ne uzima ga se u obzir u ovoj usporedbi. 33 Indeks ljudskog razvoja osmišljen je kako bi se naglasilo da bi glavni kriteriji za procjenu razvoja zemlje

trebali biti ljudi i njihove sposobnosti, a ne samo gospodarski rast.

8

Slika 3.: Projekcije udjela u svjetskom BDP-u34

Višedimenzionalno tržišno natjecanje i velike međuovisnosti vjerojatno će biti glavno

obilježje sve multipolarnijeg globalnog poretka. Zbog sve većeg suparništva u brojnim

područjima globalno upravljanje i infrastruktura mogli bi postati fragmentirani. Vjerojatno će

se pojaviti raznolikiji i odlučniji akteri sa sve većim mogućnostima i ambicijama, primjerice

nedržavni i unutardržavni dionici te transnacionalni pokreti. Budući da nijedan akter neće

moći sâm dominirati u svim regijama i domenama politike35, i dalje će se pojavljivati i

razvijati strateške ovisnosti i kapaciteti.

III. SUOČAVANJE S IZAZOVIMA I ISKORIŠTAVANJE PRILIKA ZA

GLOBALNO VODSTVO EU-a

1. OSIGURAVANJE ODRŽIVIH I OTPORNIH ZDRAVSTVENIH I PREHRAMBENIH SUSTAVA

Zdravstveni sustavi EU-a među najnaprednijima su na svijetu36, ali potrebno je

povećati njihovu održivost i otpornost. To uključuje ulaganja u inovativne modele skrbi

(npr. integrirana skrb, telemedicina), jačanje radne snage u zdravstvu, usmjeravanje na

preventivne mjere i rješavanje pitanja komorbidnih poremećaja. Kako bi se osiguralo zdravije

starenje, zdraviji načini života i fizička aktivnost moraju se kombinirati sa pametnim

alternativama za dugoročnu skrb, kao što su rješenja za medicinu na daljinu te robotika za

pružanje skrbi kod kuće. Nove tehnologije u kombinaciji sa socijalnim i zdravstvenim

34 Brojke odgovaraju udjelima u nominalnom BDP-u u trenutačnim američkim dolarima. Preuzimaju se iz

najnovijih dugoročnih prognoza OECD-a (Economic Outlook 103, srpanj 2018.). S prilagodbama za PKM,

rast Kine i Indije brži je. Prilagođeni BDP Kine već je veći od BDP-a Sjedinjenih Američkih Država ili EU-

a, a Indija će ih prestići do 2040. Razlog tomu je činjenica da gospodarska konvergencija obično

podrazumijeva povećanje lokalnih cijena (na primjer za usluge) pa prilagodba za PKM dovodi do povećanja

BDP-a gospodarstava u usponu u odnosu na razvijena gospodarstva. Usporedbe stvarnog BDP-a tih četiriju

primjera slične su onima koje se temelje na nominalnom BDP-u. 35 Nacionalno obavještajno vijeće SAD-a (2021.), Global trends 2040. (Globalni trendovi do 2040.) Izvješće se

objavljuje svake četiri godine od 1997. te procjenjuje glavne trendove i neizvjesnosti koji će oblikovati

strateško okruženje SAD-a u sljedećih 20 godina. U pripremi najnovijeg izdanja upotrijebljen je Europski

sustav strateške analize i analize politika. 36 Europska komisija (2020.), Izvješće o utjecaju demografskih promjena.

9

politikama mogle bi ublažiti dodatne troškove povezane sa stanovništvom koje stari, a

istodobno omogućiti starijim osobama i osobama s invaliditetom veću samostalnost u životu.

Interakcija na internetu, praćenje i odgovarajuća samostalna skrb pacijenata mogli bi

omogućiti godišnju uštedu od 120 milijardi EUR kad je riječ o rashodima za javno zdravstvo

u cijelom EU-u37. Zajednički europski podatkovni prostor za zdravstvo mogao bi pridonijeti

brzom razvoju i isporuci personaliziranih lijekova zahvaljujući mogućnosti donošenja odluka

na temelju podataka, čime bi se poboljšala učinkovitost i pristupačnost zdravstvene zaštite.

Na početku pandemije postalo je očito koliko EU strateški ovisi o trećim zemljama kad

je riječ o ključnoj robi, kao što su lijekovi. Od 5200 uvezenih proizvoda, EU znatno ovisi o

uvozu kad je riječ o 137 proizvoda iz „osjetljivih ekosustava”38, pri čemu je 14 proizvoda iz

područja zdravstva. Velika količina djelatnih tvari koje se upotrebljavaju za generičke

lijekove uvozi se iz Indije i Kine, ali i većina sirovina i međuproizvoda koji se upotrebljavaju

u lijekovima. Obje zemlje jačaju svoje okolišne i sigurnosne mjere za kemijski sektor, a Kina

zatvara neka proizvodna postrojenja. To bi moglo utjecati na dostupnost i cijenu lijekova39.

Iako EU ima velike mogućnosti za proizvodnju inovativnih lijekova, mora zajamčiti sigurnost

opskrbe za kritične proizvode nezaštićene patentom s pomoću posebno konsolidiranih lanaca

opskrbe putem alternativnih izvora. Međutim, farmaceutski lanci opskrbe iznimno su složeni

i zahtijevaju najvišu razinu kvalitete. Stoga su posebno osjetljivi na prekide opskrbe. U

slučaju javnozdravstvenih kriza ili prekida opskrbe nije moguće u kratkom roku osigurati

alternativne proizvođače za određene ključne komponente. Ipak, za javno zdravstvo ključno

je da određeni proizvodi uvijek budu dostupni40. Da bi moglo doći do uspostave ili ponovne

uspostave proizvodnje određenih ključnih lijekova i medicinskih protumjera u EU-u potrebne

su inovacije u proizvodnim procesima kojima bi se mogli kompenzirati viši troškovi

proizvodnje u EU-u i ojačati njegov vodeći položaj u području zelene i digitalizirane

proizvodnje lijekova.

Europska zdravstvena unija ojačala bi sposobnost EU-a da se nosi s novim

zdravstvenim krizama. Pandemija je pokazala potrebu za potpunim preispitivanjem

struktura i mehanizama EU-a relevantnih za sprječavanje prekograničnih prijetnji za zdravlje

i odgovor na njih. Snažnija europska zdravstvena unija mogla bi pridonijeti jačanju

kolektivne spremnosti EU-a na suočavanje s prijetnjama za zdravlje i poboljšanju

koordinacije u kriznim vremenima. Tijelo EU-a za pripravnost i odgovor na zdravstvene

krize (HERA) pomoći će u predviđanju prekograničnih prijetnji za zdravlje te podupiranju

pripravnosti i odgovora usmjeravanjem na anticipatorne procjene prijetnji, predviđanje,

obavještajne podatke o tržištu te sagledavanje perspektive novih patogenih mikroorganizama

i tehnologija. To će znanje omogućiti HERA-i i da usmjeri izradu godišnjeg izvješća o stanju

pripravnosti. Na globalnoj razini i dalje je važno ojačati međunarodnu pripravnost i odgovor

na buduće pandemije, konkretno provedbom reformi Svjetske zdravstvene organizacije i

jačanjem njezinih kapaciteta za odgovor na hitne zdravstvene situacije. To uključuje i rad na

37 COM(2021) 118. 38 SWD(2021) 352. U ažuriranoj novoj industrijskoj strategiji utvrđeno je nekoliko područja u kojima je

najprimjetnija ovisnost EU-a o ograničenom broju dobavljača, a koja se nazivaju „osjetljivim ekosustavima”

(npr. zrakoplovstvo i obrana, elektronika, zdravstvo itd.). U radnom dokumentu službi Komisije najavljena

je druga faza preispitivanja mogućih ovisnosti i povremenog praćenja trenutačnih i budućih ovisnosti EU-a. 39 Europska komisija (2020.), bilten Foresight ON health. 40 Na primjer, velika ovisnost EU-a o plazmi iz SAD-a, posebno ako nema drugih dostupnih dobavljača,

ugrožava njegove kapacitete u području zdravstva i mogućnost odgovora na moguće nove javnozdravstvene

krize.

10

donošenju međunarodnog ugovora o pandemijama41 i poticanje lokalnih kapaciteta za

proizvodnju. Samo se multilateralnim pristupom može spriječiti izbijanje sličnih kriza u

budućnosti.

Iako se prehrambeni sustavi EU-a sve češće suočavaju s izazovima, nove tehnologije

mogle bi ih učiniti održivijima i otpornijima. Tijekom pandemije bilo je ključno da EU

svojim djelovanjem osigura kretanje hrane na jedinstvenom tržištu i da globalna trgovina

ostane otvorena. No klimatske promjene i propadanje prirode mogu poremetiti ponudu,

potražnju i trgovinu u glavnim regijama za proizvodnju hrane, uključujući EU, što uzrokuje

promjenjivost i nagli porast cijena42 te može imati ozbiljne socioekonomske posljedice.

Promjene u potražnji i prehrambenim navikama također će utjecati na kretanja. Na primjer,

nove spoznaje u nutrigenomici (koja ljudski genom povezuje s prehranom i zdravljem) dovest

će do personaliziranijih stilova prehrane i novih zdravstvenih potreba43. Donošenjem

zakonodavnog okvira za održive prehrambene sustave ubrzat će se i olakšati tranzicija i

povećati održivost prehrane. Disruptivne inovacije, kao što su jela bazirana na insektima i

algama, stanična poljoprivreda ili poljoprivredne aktivnosti u zatvorenom prostoru44, mogle

bi smanjiti ekološki otisak proizvodnje hrane. Biotehnologija, među ostalim nove genomske

tehnike, mogla bi imati ključnu ulogu u razvoju inovativnih i održivih načina za zaštitu

usjeva od štetnih organizama, bolesti i učinaka klimatskih promjena. Ključan će biti

dosljedan i održiv pristup cjelokupnom prehrambenom sustavu, od proizvodnje do smanjenja

rasipanja hrane.

2. OSIGURAVANJE DEKARBONIZIRANE I PRISTUPAČNE ENERGIJE

Na putu prema zelenijoj i digitaliziranijoj Europi ključno je osigurati opskrbu

dekarboniziranom i pristupačnom energijom. Ostvarenje zelenih ciljeva EU-a značilo bi

da bi do 2050. više od 80 % bruto domaće potrošnje energije trebalo biti iz niskougljičnih

izvora, uglavnom obnovljivih, dok bi potrošnja fosilnih goriva za energiju trebala biti manja

od 10 %45. Da bi se smanjila ovisnost EU-a o fosilnim gorivima treba povećati upotrebu

energije iz obnovljivih izvora i brzo diversificirati opskrbu energije.. Nužan je i razvoj

energetske infrastrukture, pametnih mreža te novih niskougljičnih i ekološki prihvatljivih

tehnologija i rješenja u EU-u i u suradnji s ključnim partnerima iz trećih zemalja. Konačno,

treba spriječiti i istjecanje ugljika. Da bi se izbjegao povratni učinak kad energija iz

obnovljivih izvora pojeftini i počne se više upotrebljavati, bit će neophodna veća energetska

učinkovitost. Kako bi se ostvarili ciljevi iz Pariškog sporazuma i europskog zelenog plana,

energetski intenzitet u EU-u morat će se do 2050. prepoloviti46.

Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. moglo bi EU-u pomoći da svoju energetsku

ovisnost, koja trenutačno iznosi oko 60 %, smanji na 15 %47. U tome bi mu trebao

41 EU i skupina zemalja iz svih regija SZO-a uspostavili su koaliciju uoči 74. sjednice Svjetske zdravstvene

skupštine održane u svibnju 2021. kako bi se pokrenuo postupak za donošenje konvencije, sporazuma ili

nekog drugog međunarodnog instrumenta SZO-a o pripravnosti i odgovoru na pandemiju. 42 Europska komisija (2021.), bilten Foresight ON synergies between civil, defence and space industries. 43 Fraunhofer institut za istraživanje sustava i inovacija (2019.), 50 trends influencing Europe’s food sector by

2035. (50 trendova koji će utjecati na europski prehrambeni sektor do 2035.) 44 Europska komisija (2020.), bilten Foresight ON health. 45 Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030., Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših

građana, SWD(2020) 176. 46 Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (2018.), Globalna energetska transformacija: plan do 2050. 47 Izvor: Eurostat

11

pomoći i veći napredak u kružnom gospodarstvu. Čvrsta energetska unija omogućila bi

dekarbonizaciju, povećanje energetske učinkovitosti, jačanje unutarnjeg energetskog tržišta i

sigurniju opskrbu. Planovima za tranziciju i snažnim programima za ulaganje u održivu i

niskougljičnu infrastrukturu u EU-u i izvan njega mogle bi se stvoriti prilike za ulaganja za

poduzeća iz EU-a. Lakše bi se osigurala i usklađenost javne potpore i kontinuitet istraživanja

i inovacija u području novih tehnologija i izvora čiste energije koje privatni sektor ne može

dostatno financirati. Bit će važno unaprijediti nove tehnologije te ih učiniti cjenovno

pristupačnima i dostupnima gospodarstvima u razvoju kako bi se osigurala njihova široka

primjena. Istodobno, boljim kružnim gospodarstvom i realističnijim određivanjem cijena

eksternalija smanjila bi se potrošnja energije u EU-u.

Dekarbonizacija energije imat će dugoročne učinke na geopolitičku dinamiku, pri čemu

će se pojavljivati nove strateške ovisnosti, a druge će nestajati. Utjecat će na gospodarstva

koja proizvode naftu i plin, ali i na predvodnike u području energije iz obnovljivih izvora. Bit

će potrebno uložiti napore u to da se ranjivim državama koje se bave proizvodnjom nafte i

plina olakšaju tranzicija i smanjenje prihoda. Znatan napredak u smanjenju emisija povezanih

s proizvodnjom (kao što je metan iz fosilnog plina) bit će najava za dobru tranziciju. U tom

će kontekstu ključne biti nove tehnologije jer će njihova dostupnost i pristupačnost biti od

koristi EU-u, ali i gospodarstvima u usponu, koja bi mogla preskočiti upotrebu infrastrukture

temeljene na fosilnim gorivima i prijeći na alternative s manjim intenzitetom emisije

ugljičnog dioksida. Ta vrsta suradnje EU-u otvara gospodarske prilike i prilike za

povezivanje. Osim toga, decentraliziranost budućih energetskih mreža u kombinaciji sa

snažnim kapacitetima za kiberobranu ojačat će otpornost EU-a jer će proizvodnja energije biti

mnogo raspršenija u odnosu na današnje centralizirane, ranjivije energetske sustave.

3. JAČANJE KAPACITETA ZA UPRAVLJANJE PODACIMA, UMJETNU INTELIGENCIJU I

NAJNAPREDNIJE TEHNOLOGIJE

Digitalna suverenost EU-a ovisit će o kapacitetima za pohranu, izdvajanje i obradu

podataka, uz ispunjavanje zahtjeva u pogledu povjerenja, sigurnosti i temeljnih prava.

Digitalno gospodarstvo, a posebno obrada podataka, računalstvo u oblaku i na rubu mreže

visokih performansi, moglo bi pozitivno utjecati na gospodarstvo i konkurentnost EU-a48.

Poduzeća i tijela javne uprave u EU-u sve će više upotrebljavati analitiku podataka korisnika

i entiteta, internet stvari i umjetnu inteligenciju. Takve tehnologije mogu se koristiti za velik

broj različitih namjena49. EU je utvrdio ambiciozne ciljeve u području ulaganja i instrumenata

za financiranje kako bi promicao razvoj i upotrebu disruptivnih tehnologija u oblaku i na rubu

mreže te tehnologija sljedeće generacije. Kako se povećava upotreba podataka za industrijske

i poslovne primjene, za postizanje ciljeva dvostruke tranzicije bit će ključan strateški pristup

razvoju i upotrebi industrijskih sustava interneta stvari, mreža 5G/6G i računalstva na rubu

mreže sa sposobnošću upravljanja velikom količinom podataka i njihove brze analize.

48 Još se raspravlja o učinku digitalnog gospodarstva na BDP i produktivnost. Nedavno provedene

makroekonomske simulacije pokazuju da bi kumulativni dodatni doprinos novih digitalnih tehnologija BDP-

u do 2030. mogao iznositi 2,2 bilijuna EUR u EU-u, što je povećanje od 14,1 % u odnosu na 2017. (GU

CNECT (2020.) Shaping the digital transformation in Europe (Oblikovanje digitalne transformacije u

Europi). Istodobno, određeni ekonomisti ističu da nove tehnologije nemaju velik utjecaj na BDP i

produktivnost. 49 Na primjer, multimodalna povezana i automatizirana mobilnost i neometana razmjena podataka mogli bi

omogućiti održivije kretanje ljudi i robe, pridonijeti znatnom smanjenju žrtava i ozlijeđenih u prometu te

poboljšanju kvalitete života i učinkovitosti sustava prijevoza.

12

Veliki podaci i napredna analitika ubrzano se razvijaju, a predvodnici su SAD i Kina.

Pružaju rane pokazatelje mogućih kriznih situacija u stvarnom vremenu te omogućuju rano

otkrivanje bolesti i otkrivanje vojnih aktivnosti na velikim udaljenostima. Upotreba takve

analitike pri donošenju odluka vjerojatno će se povećati. Sa stajališta EU-a važno je da se te

tehnologije razvijaju uz poštovanje temeljnih prava i vrijednosti EU-a, posebno ako se njihov

razvoj i upotreba oslanjaju na golemu količinu podataka, uključujući osobne podatke. Razvoj

i upotreba ključnih tehnologija temelje se na golemoj količini podataka. Podaci koji se

proizvode u EU-u trenutačno se uglavnom pohranjuju i obrađuju u oblaku kojim upravljaju

pružatelji usluga izvan EU-a, što znači da podliježu nadležnosti trećih zemalja. Tako se

stvaraju strateške ovisnosti i rizici za kibersigurnost, zaštitu podataka, pristup i sigurnost. To

znači i da pružatelji usluga koji se nalaze izvan EU-a ostvaruju komercijalnu korist od obrade

tih podataka. EU bi trebao izgraditi kapacitete za pohranu podataka te osigurati pristup

otvorenim, sigurnim i transparentnim podacima i veze za visoku brzinu prijenosa podataka.

Trebao bi zaštititi i vodeći položaj u području razvoja i upotrebe pouzdane umjetne

inteligencije. Trebao bi s pouzdanim partnerima u cijelom svijetu promicati standarde i

vrijednosti.

S obzirom na eksponencijalni porast potražnje za poluvodičima, EU se mora čvršće

pozicionirati u području razvoja i proizvodnje tehnologija sljedeće generacije. Zbog

ograničenih proizvodnih kapaciteta moglo bi doći do nestašice poluvodiča, što može u velikoj

mjeri utjecati na kontinuitet poslovanja različitih industrija. Iako EU nedvojbeno ima svoje

prednosti i iako je sjedište ključnog dobavljača opreme za proizvodnju koji opskrbljuje sve

vodeće proizvođače, zaostaje kad je riječ o proizvodnji procesora sljedeće generacije i

naprednih poluvodiča. Tajvan, Kina, Južna Koreja50 i SAD mnogo ulažu u unaprjeđenje svoje

domaće proizvodnje poluvodiča. Osim toga, proizvođači čipova u Tajvanu, Južnoj Koreji,

Japanu i SAD-u najavili su golema privatna ulaganja u nove proizvodne kapacitete. Da bi

ostao u toj utrci, EU mora uložiti u kapacitete za sljedeću generaciju procesora i poluvodičkih

čipova. To zahtijeva pomnije provjere stranih preuzimanja europskih proizvodnih kapaciteta,

ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje povoljnih uvjeta u cijelom lancu vrijednosti.

4. OSIGURAVANJE I DIVERSIFIKACIJA OPSKRBE KRITIČNIM SIROVINAMA

Kritične sirovine ključne su za dvostruku tranziciju EU-a. Širenje zelenih tehnologija,

kao što su one u kojima se upotrebljavaju energija vjetra i sunca, samostalno skladištenje

energije i proizvodnja baterija za elektrificirana vozila povećat će u sljedećih dvadeset godina

potražnju za sirovinama kao što su kobalt, litij, grafit, mangan i nikal51. No izazov nisu samo

zelene tehnologije. Na primjer, očekuje se da će sektor za male bespilotne letjelice, koji više

od trećine sirovina nabavlja u Kini, eksponencijalno rasti do 30-ih godina ovog stoljeća, uz

velik potencijal za primjenu u civilnom i komercijalnom podsektoru, te da će naglo povećati

potražnju za primjerice galijem, indijem, skandijem i titanijem. Obrambena industrija u

velikoj mjeri ovisi o kritičnim sirovinama; na primjer gotovo polovina materijala potrebnih za

proizvodnju zrakoplova52 dolazi iz zemalja koje nisu članice EU-a. Očekuje se da će se

50 Kina ulaže više od 200 milijardi USD u okviru plana „Made in China 2025”, pri čemu nastoji postići 70 %

autonomije u proizvodnji čipova do 2025. Južna Koreja planira uložiti 450 milijardi USD u poluvodiče do

2030. s naglaskom na proizvodne tehnologije. Poduzeće Taiwan Semiconductor Manufacturing Company

(TSMC) ulaže više od 100 milijardi USD u razdoblju od tri godine u proširenje proizvodnih kapaciteta. 51 Europska komisija (2020.), Critical raw materials for strategic technologies and sectors in the EU – a

foresight study (Prognostička studija o kritičnim sirovinama za strateške tehnologije i sektore u EU-u). 52 Kritične sirovine kao što su magnezij, niobij, germanij, borati, kobalt i berilij te rijetki zemni metali, kao što

su disprozij, samarij, neodimij, praseodimij i itrij.

13

povećanje potražnje za kritičnim sirovinama preklopiti s odlukom sve većeg broja glavnih

dobavljača (slika 4.) da ograniče izvoz53.

Slika 4.: Glavni dobavljači kritičnih sirovina iz EU-a54

Pametnom kombinacijom industrijskih, istraživačkih i trgovinskih politika i

međunarodnih partnerstava mogla bi se osigurati održiva opskrba iz različitih izvora. EU, koji se suočava s izazovima povezanima s pristupom resursima, ograničenom

diversifikacijom, prekidima opskrbe i nedostatnim kapacitetima za obradu, recikliranje,

rafiniranje i odvajanje, mora se pripremiti za nesigurniju opskrbu kritičnim sirovinama u

budućnosti jer neki važni čimbenici kao što su nestabilnost država, gospodarska prisila i

klimatske promjene utječu na geopolitičko okruženje. U većini je slučajeva industrija u

najboljem položaju da stratešku ovisnost smanji diversifikacijom opskrbe, većim

iskorištavanjem sekundarnih sirovina i upotrebom zamjenskim materijala. No potencijal

diversifikacije za većinu je kritičnih sirovina prilično ograničen zbog geografski ograničenih

izvora ili de facto monopola ili oligopola. Da bi industrija mogla osigurati sigurnu nabavu

kritičnih sirovina i smanjiti potražnju za njima (povećanjem učinkovitosti, produljenjem

životnog vijeka proizvoda i kružnim gospodarstvom), potrebna joj je jasna, dugoročna

strategija. Konačno, potrebno je istražiti nove načine nabavljanja materijala, kao što su

rudarenje morskog dna i svemirsko rudarstvo, u skladu s međunarodno usuglašenim načelima

i obvezama.

5. OSTVARIVANJE GLOBALNE POČETNE PREDNOSTI U POSTAVLJANJU STANDARDA

EU se nastoji izboriti za početnu prednost u postavljanju standarda. To je posebno

važno kad je riječ o novim tehnologijama (i povezanim proizvodima i uslugama), kao što su

umjetna inteligencija, lanac blokova, kvantna tehnologija, kibersigurnost, osjetljivi i

specijalizirani podaci (npr. u području zdravstva i svemira), digitalne valute i kemikalije. U

druga prioritetna područja ubrajaju se zelene tehnologije kao što su vodik, skladištenje

energije, energija vjetra na moru i održivi prijevoz. Naši trgovinski partneri odlučnije djeluju

53 Europska komisija (2021.), Pregled iskorištavanja sirovina, treće izdanje. 54 JRC (2021.), Shaping & securing the EU’s Open Strategic Autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i

osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga).

14

kad je riječ o postavljanju standarda, na primjer Kina radi na svojem planu „China Standards

2035” kako bi definirala tehnologije sljedeće generacije koje može nametnuti 140 zemalja

koje sudjeluju u inicijativi „Jedan pojas, jedan put”. No kineski državni kapitalizam nije

uvijek kompatibilan s otvorenim globalnim uređenjem, standardima kojima je u središtu

čovjek i održivim vrijednostima.

Dosadašnji uspjeh EU-a u postavljanju internih pravila i de facto međunarodnih

standarda čvrsta je osnova za ostvarivanje prednosti. Takozvani „Briselski efekt”55

zahvaljujući kojem se multinacionalne korporacije pridržavaju propisa na razini EU-a

proizlazi iz strogosti tih propisa i veličine jedinstvenog tržišta. Trgovinski položaj EU-a

također je važan za njegove regulatorne ovlasti i moć postavljanja standarda, među ostalim

kad je riječ o budućim ključnim tržištima i tehnologijama. EU je najveći akter u svjetskoj

trgovini i najvažniji trgovinski partner za 74 zemlje, više od Kine (66) i SAD-a (31). Glavni

je trgovinski partner Azije, Afrike, SAD-a, zemalja zapadnog Balkana i zemalja u susjedstvu

EU-a56. Međunarodna prihvaćenost standarda EU-a ključna je za njegov utjecaj u globalnom

poretku i vodeći položaj kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, održivosti i zaštiti

potrošača, osobnih podataka i prava na radnom mjestu. U tu će svrhu EU i dalje biti aktivno

uključen u regulatornu suradnju, osiguravajući si vodeću ulogu u međunarodnim

organizacijama za postavljanje normi, kao što je Međunarodna organizacija za normizaciju.

6. IZGRADNJA ČVRSTIH GOSPODARSKIH I FINANCIJSKIH SUSTAVA OTPORNIH NA

BUDUĆE PROMJENE

Otporno i stabilno gospodarstvo ključno je za odgovor na dugoročne izazove EU-a. EU

bi uklanjanjem preostalih slabih točaka trebao dodatno povećati otpornost svojeg

gospodarstva i njegov potencijal za rast kako bi se tranzicija odvijala što lakše i kako bi EU

bio u stanju podnijeti nove šokove. Čvrste gospodarske osnove, produktivnost, ulaganja i

reforme oblikovat će buduće gospodarske rezultate EU-a, u kombinaciji s pozitivnim

uvjetima financiranja za javni i privatni sektor.

Europsko socijalno tržišno gospodarstvo također je ključno za njegov model

demokracije jer štiti ljude od socijalnih rizika i njihovih posljedica. Jedinstveno tržište pruža

snažan temelj za oporavak i otpornost industrije EU-a te za olakšavanje zelene i digitalne

tranzicije. Da bi te tranzicije bile prihvaćene, moraju biti pravedne i popraćene snažnijom

gospodarskom i socijalnom konvergencijom. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala

je koliko je otvoreno, konkurentno i potpuno funkcionalno jedinstveno tržište važno da bi se

poduzećima omogućio rast do razine potrebne da bi bila globalno konkurentna.

Financijski sustav EU-a dubinski će se promijeniti zbog klimatskih i tehnoloških

promjena te Brexita. Stoga je važno da političko djelovanje bude stalno usmjereno na

uklanjanje preostalih prepreka za integraciju tržišta i na potpunu provedbu unije tržišta

kapitala i bankovne unije jer se time diversificiraju i proširuju izvori financiranja za poduzeća

iz EU-a, poboljšavaju mogućnosti štednje za građane, jačaju sposobnosti EU-a da apsorbira

šokove i pruži podršku snažnijim domaćim financijskim tržištima. Time se može riješiti i

pitanje regulatorne arbitraže između država članica i trećih zemalja u susjedstvu. Zbog

povlačenja Ujedinjene Kraljevine kao velikog financijskog središta iz EU-a povećala se

55 Bradford A. (2020.), The Brussels effect – how the European Union rules the world (Briselski efekt – kako

Europska unija vlada svijetom). 56 COM(2021) 66.

15

potreba za dodatnim unaprjeđenjem tržišta kapitala Unije, a tržišta EU-a pokazala su snažan

stupanj prilagodljivosti i otpornosti. Ipak, i dalje su prisutni srednjoročni izazovi za

financijsku stabilnost i otpornost. Najvažnije je naglasiti da se sudionici na tržištu EU-a i

dalje pretjerano oslanjaju na ključnu financijsku infrastrukturu izvan EU-a, što može povećati

rizike za financijsku stabilnost. Osim toga, nadzorni kapacitet u EU-u mora se prikladno

strukturirati u cilju nastavka rekonfiguracije lanaca vrijednosti i premještanja poduzeća u EU

nakon Brexita.

I financijski sustav EU-a ima ključnu ulogu u financiranju prelaska na klimatski

neutralno gospodarstvo i otpornosti na propadanje okoliša. EU će godišnje morati uložiti

dodatnih 470 milijardi EUR kako bi postigao svoje klimatske i okolišne ciljeve do 2030., a za

to će biti potrebna masovna mobilizacija privatnog kapitala. Da institucionalni i mali

ulagatelji pokazuju sve veći interes za održiva ulaganja pokazuje činjenica da se tokovi neto

kapitala u dioničke fondove koji donesu ekološke, socijalne i upravljačke strategije

upeterostruče 10 mjeseci nakon donošenja takvih strategija, u odnosu na 10 mjeseci prije

njihova donošenja57. Veća transparentnost ekološkog otiska financijskih proizvoda i rejtinga i

pristup pouzdanim podacima relevantnima za održivost bit će ključni za financiranje uredne

tranzicije i sprječavanje manipulativnog zelenog marketinga.

Klimatske promjene i propadanje okoliša također mogu izravno utjecati na financijsku

stabilnost zbog učestalijih i ozbiljnijih ekstremnih vremenskih uvjeta. Trenutačno je

osigurano samo 30 % svih gospodarskih gubitaka. Sve je izglednije da će ulaganja u

neodržive djelatnosti i imovinu postati bezvrijedna, dok bi financijsku stabilnost mogli

ugroziti neuredna tranzicija i iznenadne reakcije na tranziciju. Financijski sustav EU-a mora u

donošenju financijskih odluka sustavno uzimati u obzir rizike za održivost i utjecaj održivosti

te usvojiti strategije za upravljanje dugoročnim rizicima i financiranje rizika od katastrofa.

Digitalno doba također je utjecati na načine plaćanja i tržišta kapitala, a sve će veću

ulogu imati kriptoimovina i razvoj digitalnih valuta. Digitalne financije mogu građanima i

poduzećima otvoriti nove mogućnosti, ali je potrebno zaštititi potrošače. Potreban je snažan,

konkurentan, pravilno uređen i nadgledan sektor digitalnih financija EU-a.

Uspostava kineske digitalne valute renminbi ubrzano napreduje, a druge zemlje također rade

na vlastitim digitalnim valutama. Digitalne valute središnjih banaka mogle bi utjecati i na

trenutačni model središnjih banaka, provođenje monetarne politike i sustave za zaštitu

potrošača. Europska središnja banka u suradnji s Komisijom aktivno radi na konceptu

digitalnog eura koji građanima i poduzećima iz EU-a može donijeti velike koristi. Ipak, da bi

se mogle iskoristiti prednosti javnog digitalnog eura, ključno je za potrebe politika EU-a

pozabaviti se pitanjima financijskog posredovanja i stabilnosti.

Raširenija upotreba eura u međunarodnoj trgovini i uslugama, među ostalim na

energetskim tržištima, i rješenja za trenutačno plaćanje za cijeli EU, ojačali bi strateško

zaleđe EU-a. Ojačala bi se otpornost EU-a, među ostalim na izvanteritorijalnu primjenu

sankcija u trećim zemljama. EU-u bi bilo moguće ostvariti dodatne koristi od međunarodnih

financijskih tržišta, uz istodobno upravljanje vanjskim rizicima i izbjegavanje strateških

ovisnosti. Istodobno bi nedostatan integritet pružatelja usluga, tržišta i infrastruktura iz trećih

zemalja mogao dovesti do pojave rizika.

57 Izvješće o europskoj financijskoj stabilnosti i integraciji 2021. (EFSIR), SWD(2021) 113.

16

EU mora nastaviti biti predvodnik u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te

osigurati odgovarajuće mjere za zaštitu od tih nezakonitih praksi.

7. RAZVOJ I ZADRŽAVANJE VJEŠTINA I TALENATA POTREBNIH ZA OSTVARENJE

AMBICIJA EU-A

Da bi se uspješno odgovorilo na problematična demografska kretanja i nedostatak

vještina u kontekstu dvostruke tranzicije potrebno je odlučno djelovati. Osim što treba

povećati sudjelovanje radne snage na tržištu rada, treba prilagoditi tržište rada i socijalne

politike kako se ne bi povećale socioekonomske nejednakosti i kako bi se osigurali pravedni

radni uvjeti, dostojni prihodi i pristup socijalnoj sigurnosti. Bliska suradnja sa socijalnim

partnerima ključna je za odgovor na tu novu stvarnost. Uz osiguravanje dobrih radnih uvjeta i

njihovo uključivanje u politike aktivnog starenja, produljenjem stvarne dobi za umirovljenje

za jednu godinu broj osoba koje sudjeluju na tržištu rada mogao bi se povećati za četiri

milijuna58. Stope zaposlenosti porasle bi kad bi se zahvaljujući ciljanim mjerama za rodnu

ravnopravnost i ravnotežu između poslovnog i privatnog života postiglo veće sudjelovanje

žena na tržištu rada. To posebno vrijedi za države članice u kojima je stopa sudjelovanja žena

na tržištu rada niža od prosjeka EU-a59. Veće sudjelovanje na tržištu rada dovelo bi do

gospodarskih i socijalnih koristi u cijelom EU-u, na primjer nižeg omjera ovisnih osoba koje

ne rade u odnosu na radnike i većeg sudjelovanja na tržištu rada. Osim toga, novim

pristupima obrascima rada pomoglo bi se ublažiti negativne strane starenja stanovništva.

Zakonite migracije kojima se dobro upravlja i kojima bi se mogao riješiti problem potreba za

vještinama i nedostatka vještina, u kombinaciji s učinkovitim integracijskim politikama,

mogle bi znatno pridonijeti tržištu rada EU-a.

Mladi zaslužuju bolji pristup kvalitetnim radnim mjestima Bit će potrebno nastaviti

pružati podršku zapošljavanju mladih s pomoću ciljanih programa potpore. Iako su mlađe

generacije u većoj mjeri spremne za digitalnu tranziciju60, i dalje treba raditi na jačanju

digitalnih vještina i poticanju više mladih žena da se obrazuju u područjima znanosti,

tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM). Olakšavanje prelaska s

obrazovanja na rad, stvaranje kvalitetnih početnih radnih mjesta i uključivanje mladih u

dijalog o politikama također će biti ključni za mlade ljude koji ulaze na tržište rada.

Da bi se iskoristile mogućnosti za zapošljavanje u okviru dvostruke tranzicije bit će

potrebne mjere politike kojima će se podržati prelazak na nova radna mjesta. To

podrazumijeva pružanje podrške regijama i radnicima u sektorima koji će doživjeti tranziciju,

kao i odgovarajuću kombinaciju podrške, poticaja i okvirnih uvjeta za poduzeća iz

tradicionalnih i novih sektora. Trebat će prilagoditi i sustave obrazovanja i osposobljavanja

jer zahtjevi za vještinama i razinama obrazovanja u zelenom i digitalnom gospodarstvu brže

rastu nego u ostatku gospodarstva61. Buduća radna snaga EU-a vjerojatno će biti obrazovanija

i sposobnija prilagoditi se promjenjivoj prirodi rada i proširenoj inteligenciji. Predviđa se da

će do 2050. 54 % svih sudionika na tržištu rada imati stupanj obrazovanja viši od

poslijesrednjoškolskog62. Kompetencije u STEAM područjima, digitalne vještine i pismenost

58 Europska komisija (2020.), Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi. 59 Trenutačne razine u rasponu su od 47,5 % do 79 3,%, vidjeti COM(2020) 152. 60 Udio mladih s razinom digitalnih vještina višom od osnovne iznosi više od 50 % i povećava se; vidjeti

aktualni rad JRC-a na pregledu pokazatelja digitalne otpornosti, koji se temelji na podacima Eurostata

(digitalne vještine) i podacima PREDICT CORE (dostupna radna mjesta u području naprednih tehnologija). 61 Europska komisija (2019.), Zapošljavanje i socijalna kretanja u Europi. 62 JRC (2019.), Demografski scenariji u EU-u: migracije, stanovništvo i obrazovanje.

17

u kombinaciji sa sektorskim znanjem koje je potrebno za ostvarivanje zelene tranzicije (npr. u

području energije iz obnovljivih izvora, kružnog gospodarstva, novih zelenih tehnologija ili

rješenja temeljenih na prirodi) bit će neophodni za uspješnu integraciju na tržištu rada i

socijalnu integraciju. Kako bi se osigurao pristup vještinama budućnosti, sustavi obrazovanja

i osposobljavanja EU-a morat će ostati među najnaprednijima na svjetskoj razini. Osim toga,

EU bi trebao više poticati svoje talentirane građane (na sveučilištima, u istraživačkim

institucijama ili poduzećima) da ostanu u Europi63 te smanjiti odljev mozgova među

državama članicama i regijama.

8. JAČANJE KAPACITETA ZA SIGURNOST I OBRANU TE PRISTUP SVEMIRU

Potrebno je raditi na ublažavanju povećanog rizika od sukoba, interne nestabilnosti i

prekida u dostupnosti kritične infrastrukture. EU mora nastaviti igrati ključnu ulogu u

preventivnoj diplomaciji i pružanju podrške tako da prilagođava i nadograđuje svoje alate

kako bi njegove aktivnosti bile učinkovite. Izgradnjom povjerenja i koordinacije među

državama članicama te povećanjem kapaciteta za bolje predviđanje rizika, uz istodobno

učenje iz iskustva, EU bi mogao povećati svoj utjecaj i mogućnost zajedničkog djelovanja u

području obrane i sigurnosti. EU bi trebao nastaviti državama članicama pružati podršku u

razvoju odgovarajućih alata, uključujući izgradnju otpornosti i odgovor na hibridne prijetnje

uz potpuno poštovanje pravnog i etičkog okvira EU-a. Povećana vjerojatnost od ekstremnih

vremenskih uvjeta, budućih pandemija ili drugih prirodnih katastrofa ili onih koje uzrokuje

čovjek potvrđuju potrebu za snažnijim odgovorom EU-a i suradnjom u području civilne

zaštite, među ostalim u cilju bolje prevencije, pripravnosti i odgovora na katastrofe kao što su

poplave, požari i zarazne bolesti64.

U cilju unaprjeđenja obrambenih sposobnosti i operacija, EU bi se trebao posvetiti

udruživanju snaga i boljem usklađivanju novih instrumenata i inicijativa za suradnju.

EU mora za (samostalnu) obranu svojih ključnih sigurnosnih interesa osigurati kapacitete koji

će biti dostatni za izazovno međunarodno okruženje koje je obilježeno velikim nadmetanjem

za moć i utrkom za tehnološko vodstvo. EU je nedavno ostvario napredak u obrani

zahvaljujući pokretanju nekoliko važnih inicijativa. U preostale slabe točke ubrajaju se

relativno niska razina rashoda, fragmentiranost potražnje i ponude te nedostaci u istraživanju,

inovacijama i proizvodnji65. Na međunarodnoj razini, uz promicanje međunarodnog poretka

utemeljenog na pravilima i snažnu suradnju s NATO-om, EU će morati poboljšati svoju

pripravnost na sve veći broj sukoba u svijetu. Razvojem vlastitih obrambenih sposobnosti

povećat će se kapacitet EU-a za promicanje takvog međunarodnog poretka utemeljenog na

pravilima, a istodobno ojačati uloga država članica EU-a u NATO-u.

Ključno je da EU podrži samostalan, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru.

Svemirske tehnologije u kombinaciji s umjetnom inteligencijom strateški su način za borbu

63 PPMI, IDEA Consult i WIFO (2020.), istraživanje MORE4, Podrška prikupljanju i analizi podataka o

obrascima mobilnosti i karijernim putovima istraživača. 64 U okviru trenutačnog Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, države članice EU-a te Island, Norveška, Srbija,

Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Turska surađuju u području civilne zaštite u cilju bolje prevencije,

pripravnosti i odgovora na katastrofe. Stalno praćenje koje provodi Koordinacijski centar za odgovor na

hitne situacije osigurava brzo pružanje hitne potpore zahvaljujući izravnoj povezanosti s nacionalnim

tijelima civilne zaštite. Specijalizirani timovi i oprema, kao što su zrakoplovi za gašenje šumskih požara,

timovi za potragu i spašavanje te medicinski timovi, mogu se brzo mobilizirati i uputiti na područja u EU-u i

izvan njega kako bi se zemljama zahvaćenima katastrofama pomoglo da odgovore na njih. 65 Europska obrambena agencija (2020.), Izvješće o CARD-u.

18

protiv prijetnji i predviđanje budućih rizika, kao što su hibridne prijetnje, među ostalim

kiberšpijunaža66. Važne su za budućnost komunikacija u EU-u, promatranje Zemlje,

proizvodnju, sigurnost te su ključan element dvostruke tranzicije. Pomažu u praćenju

klimatskih promjena, prijevoza, sigurnosti i obrane te su neophodne za funkcioniranje

kritične infrastrukture i tehnologije. Osim toga, militarizaciju svemira koju provode

konkurenti EU-a u sve većoj mjeri omogućuju nove tehnologije kao što je protusatelitsko

oružje. Sektor svemira pridonosi gospodarstvu EU-a s 46 – 54 milijarde EUR67 te se očekuje

da će se taj iznos na svjetskoj razini povećati na 1 bilijun EUR do 2040.68 EU je trenutačno

svjetski predvodnik u određenim područjima (npr. satelitske usluge), dok u drugim

područjima (npr. lansiranje u svemir i svemirske misije) dominiraju SAD, Kina i Rusija, a

sve više i privatni akteri. Druge zemlje koje putuju u svemir imaju vrlo snažna domaća

tržišta, koja su zapravo referentni klijent za znatan dio lansiranja (uključujući lansiranja za

obranu i nacionalnu sigurnost). Poduzeća iz EU-a koja se bave lansiranjima, a nemaju takvog

klijenta, u nepovoljnom su položaju u odnosu na konkurenciju te puno više ovise o

komercijalnom tržištu no njihovi konkurenti iz Kine, Rusije, SAD-a ili Japana.

EU bi trebao prihvatiti stratešku važnost svemirske infrastrukture EU-a i u potpunosti

iskoristiti prednosti novih tehnologija, kao što su napredni sustavi za lansiranje, nanosateliti,

robotika, velike konstelacije satelita, operacije u orbiti ili aplikacije temeljene na kvantnoj

tehnologiji (npr. za sigurnu komunikaciju i promatranje Zemlje u cilju sigurne povezivosti).

Trebao bi se pripremiti na nove svemirske aktivnosti i promicati usluge u orbiti ili

podatkovne centre u svemiru i razvijati stručnost u područjima u kojima ima konkurentne

industrijske kapacitete, kao što su telekomunikacije i promatranje Zemlje.

9. SURADNJA S GLOBALNIM PARTNERIMA U CILJU PROMICANJA MIRA, SIGURNOSTI I

BLAGOSTANJA ZA SVE

Multilateralizam se mora prilagoditi kako bi ostao svrsishodan. Pandemija bolesti

COVID-19 i klimatska kriza jasni su dokazi da postoji potreba za multilateralnim rješenjima i

koordiniranom globalnom suradnjom u području pripravnosti i odgovora na krizu. U oba je

slučaja pružanje podrške najmanje razvijenim ili osjetljivijim partnerskim zemljama ključno

kako bi se svladali budući izazovi i osiguralo da nitko ne bude zapostavljen. U budućnosti

ulogu može igrati isključivo posve uključiv i umrežen multilateralizam69. Zato EU teži

postizanju globalnog poretka koji se temelji na pravilima, a u središtu su mu Ujedinjeni

narodi. Pritom treba sačuvati aspekte koji dobro funkcioniraju, reformirati aspekte kojima je

potrebna promjena te proširiti učinkovito globalno upravljanje na nova područja. EU bi

trebao potaknuti i olakšati rasprave o potrebnim reformama globalnog upravljanja. Trebao bi

podržati trenutačnu reformu UN-a na temelju jasnog niza pravila i vrijednosti. Obnova

sustava za rješavanje sporova kako bi ponovno bio u potpunosti funkcionalan još je jedan od

glavnih prioriteta u okviru potrebe modernizacije svih funkcija Svjetske trgovinske

organizacije (WTO) kako bi se osiguralo da se može suočiti s izazovima globalne trgovine. U

upravljanju međunarodnim financijskim institucijama, kao što su Svjetska banka,

66 NATO (2020.), Science & technology trends 2020-2040: exploring the S&T edge (Trendovi u znanosti i

tehnologiji za razdoblje 2020. – 2040.: istraživanje najnaprednije znanosti i tehnologije). 67 Europska komisija (2020.), bilten Foresight ON security. 68 Morgan Stanley (2016.), The space economy’s next giant leap. (Sljedeći veliki korak u svemirskoj

ekonomiji). 69 Vidjeti, na primjer, https://www.un.org/sg/en/content/sg/speeches/2020-09-21/remarks-general-assembly-

ceremony-marking-the-75th-anniversary-of-the-united-nations.

19

Međunarodni monetarni fond i Nova razvojna banka70 trebali bi se bolje odražavati novi

regionalni i globalni izazovi. Globalno gospodarsko upravljanje trebalo bi se usmjeriti na

neželjeno prelijevanje monetarnih, fiskalnih i makroekonomskih politika na tržišta u

nastajanju.

Odlučnije djelovanje bit će ključno za borbu protiv prisilnih mjera ili

izvanteritorijalnih sankcija koje nameću treće zemlje. Otvorena trgovina i ulaganja među

najvažnijim su snagama EU-a, ali će se EU morati suprotstaviti gospodarskim pritiscima i

djelovati u slučaju kad su bilateralni sporazumi ili rješavanje sporova u okviru WTO-a

blokirani. Potrebni su snažniji instrumenti trgovinske zaštite kako bi se zaštitilo subjekte iz

EU-a od nepoštenih trgovačkih praksi te izbjeglo narušavanje strateških prioriteta EU-a. Zbog

mogućih rizika za sigurnost ili javni poredak koji proizlaze iz stjecanja određenih poduzeća,

infrastrukture ili tehnologije, ili kontrole nad njima, potrebni su posve funkcionalni

mehanizmi za provjeru izravnih stranih ulaganja i mjere za uklanjanje mogućih učinaka

narušavanja do kojih bi mogle dovesti strane subvencije. Izvoznim kreditima EU-a mogu se

osigurati ravnopravni uvjeti na tržištima izvan EU-a na kojima strani konkurenti sve češće

dobivaju financijsku potporu od svojih vlada.

Osim toga, EU će s određenim zemljama i regijama morati ojačati i razviti strateške, ali

i tematski orijentirane koalicije i partnerstva. Osvježeni transatlantski savez, integracija

regije zapadnog Balkana, bliskija suradnja s Turskom i susjednim zemljama, strateško

partnerstvo s Afrikom, povezanost s indo-pacifičkom regijom i stabilnost u središnjoj Aziji

smatraju se geopolitičkim prioritetima. Kina je istodobno partner za suradnju kad je riječ o

određenim zajedničkim ciljevima, partner za pregovore, gospodarski konkurent i sustavni

suparnik. Sve dominantniju prisutnost Kine u svijetu, pa tako i u Europi, mora pratiti i

preuzimanje veće odgovornosti za poštovanje međunarodnog poretka utemeljenog na

pravilima i veća recipročnost, nediskriminacija i otvorenost kineskog sustava71. Kad je riječ o

Rusiji, EU mora nastaviti principijelno braniti svoje interese i promicati vrijednosti koje se

temelje na provedbi pet dogovorenih načela72. EU mora ustrajati u tome da rusko vodstvo

pokaže konstruktivniji angažman i zaustavi aktivnosti usmjerene protiv EU-a i njegovih

država članica te partnerskih trećih zemalja. To je neophodno kako bi se preokrenula

trenutačno neproduktivna i potencijalno opasna dinamika tog važnog odnosa. I dalje će biti

važna suradnja sa skupinama G7 i G20.

EU bi trebao ojačati svoja partnerstva s međunarodnim organizacijama koje su

neophodne za stabilnost Europe i svijeta. Njegova suradnja s Organizacijom

Sjevernoatlantskog ugovora (NATO), bedemom europske obrane, nikad nije bila

intenzivnija73. Partnerstvo EU-a i NATO-a neprocjenjiv je stup obrane EU-a i dodatno će se

jačati74. EU bi trebao dodatno ojačati suradnju s Organizacijom za europsku sigurnost i

suradnju na pitanjima od zajedničkog interesa te nastaviti održavati blisku povezanost s

Vijećem Europe koje podupire naše zajedničke vrijednosti poštovanja ljudskih prava,

demokracije i vladavine prava. Međuregionalna suradnja s organizacijama kao što su Afrička

unija, Zajednica latinoameričkih i karipskih država i Udruženje zemalja jugoistočne Azije

70 Cilj Nove razvojne banke jest mobilizacija resursa za razvojne projekte u zemljama BRICS-a (Brazil, Rusija,

Indija, Kina i Južna Afrika), gospodarstvima u usponu i zemljama u razvoju. 71 Europska komisija, (2019.), EU i Kina: strateški pregled. 72 Vidjeti JOIN(2021) 20. 73 Šesto izvješće o napretku u provedbi zajedničkog skupa prijedloga koji su podržala vijeća EU-a i NATO-a

6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. (lipanj 2021). 74 NATO (2021.), Priopćenje sa sastanka na vrhu održanog u Bruxellesu.

20

važan je alat za regionalni razvoj i stabilnost te pomaže unaprijediti globalne prioritete EU-a.

Osim toga, EU će morati zauzeti usuglašeni stav prema drugim međunarodnim akterima i

aktivno surađivati sa svim partnerima koji su spremni surađivati na rješavanju globalnih

pitanja te mirnom i održivom upravljanju svjetskim zajedničkim dobrima (npr. oceani,

svemir).

EU je spreman predvoditi globalne koalicije za djelovanje u području klime i okoliša. S

pomoću europskog zelenog plana75 i njegovih ključnih inicijativa, kao što je paket „Spremni

za 55 %”76, EU nastoji transformirati gospodarstvo i kreirati sveobuhvatne politike u

području klime, bioraznolikosti i okoliša77. EU je predan postizanju ciljeva Pariškog

sporazuma, Programa Ujedinjenih naroda do 2030. i ciljeva održivog razvoja i okvira za

bioraznolikost za razdoblje nakon 2020. Postizanje tih ciljeva sve je teže zbog posljedica

krize uzrokovane bolešću COVID-19. Na primjer, zbog pandemije bi mogao nazadovati

višegodišnji napredak ostvaren u Africi, gdje zemlje u prosjeku već troše 30 % svojih prihoda

na servisiranje dugova (u odnosu na 20 % u prethodnim razdobljima)78. EU je odgovoran za

samo 8 % globalnih emisija stakleničkih plinova, a kako se očekuje da će se 85 % rasta

svjetskog BDP-a do 2024. ostvarivati na drugim područjima79, ambiciozan unutarnji program

EU-a mora biti popraćen jednako ambicioznom suradnjom na svjetskoj razini. Odlučujući će

biti stupanj u kojem gospodarstva i društva u usponu mogu odvojiti ljudski i gospodarski

razvoj od resursno intenzivne proizvodnje i emisija stakleničkih plinova. Osim što bi trebao

uspješno provesti vlastitu transformaciju, EU bi trebao nastaviti predvoditi i u pružanju

maksimalne podrške tranziciji na svjetskoj razini. EU bi trebao ojačati svoju sveobuhvatnu

zelenu diplomaciju te kao prioritete postaviti klimatske promjene i djelovanje u području

okoliša, posebno u skladu s okvirom konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim

promjenama i drugim relevantnim multilateralnim organizacijama.

Planovi povezivanja80 trebali bi se uključiti u strateška partnerstva EU-a. Oni su

sastavni dio skupa geopolitičkih alata. SAD ima zakon BUILD, a Japan Partnerstvo za

kvalitetnu infrastrukturu. S pomoću svoje inicijative „Jedan pojas, jedan put” Kina ostvaruje

svoje gospodarske, političke i sigurnosne interese u cijelom svijetu, pa tako i u Europi. Kina

je u Africi u proteklih deset godina bila daleko najveći izvođač infrastrukturnih projekata, a

procjenjuje se da na tom kontinentu djeluje 10 000 kineskih poduzeća. Nakon pokretanja

mreže Blue Dot Network s Japanom i Australijom, SAD je predstavio inicijativu „Build Back

Better World” (B3W) u kontekstu skupine G7. Pristupi Kine i SAD-a međusobno se

razlikuju, ali obje su države ispred EU-a kad je riječ o njihovu utjecaju na internetske

infrastrukture i one koje o njima ovise. EU ima iskustva u izgradnji povezanosti i može se

nadovezati na pozitivna iskustva uspostave partnerstava s Japanom i Indijom. No iako je EU

75 COM(2020) 640. 76 COM(2021) 550. 77 Emisije stakleničkih plinova proizvedene u EU-u u razdoblju od 1990. do 2019. smanjile su se za 24 %, dok

je u istom razdoblju gospodarstvo poraslo za 60 %. Europska komisija (2019.), Rezultati djelovanja EU-a u

području klime 78 JRC (2021.), Shaping & securing the EU’s Open Strategic Autonomy by 2040 and beyond (Oblikovanje i

osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a do 2040. i nakon toga). 79 COM(2021) 66. 80 Povezanost se može definirati kao zbližavanje zemalja, društava i ljudi. Obuhvaća fizičko i institucionalno

sociokulturno povezivanje, sektorske sporazume te regulatornu i tehničku suradnju u određenim sektorima,

kao što su sektor prijevoza te energetski i digitalni sektor.

21

postavio temelje za strategiju EU-a o povezivanju81, mora je dodatno razraditi i uskladiti s

okolnostima koje se ubrzano mijenjaju. Konkretno, EU bi se mogao usredotočiti na održiv

prijevoz, otporne i sigurne mreže digitalne infrastrukture i sveobuhvatnu informacijsku

povezanost, što se sve temelji na svemirskim tehnologijama. Pristup Tim Europa82 bit će

ključan za postizanje potrebne razine provedbe.

Međunarodno upravljanje oceanima sve je važnije strateško područje. Oceani su ključni

za regulaciju klime jer proizvode polovinu kisika u Zemljinoj atmosferi i upijaju 25 %

emisija CO2. Dom su osjetljivom ekosustavu koji je izvor hrane bogate hranjivim tvarima, a i

izravno zapošljavaju 4,5 milijuna osoba u EU-u. Kumulativni učinci ekstrakcije resursa i

onečišćenja povećali su se te se godišnje prekomjerno izlovi 31 % svjetskih ribljih stokova, a

između 4,8 i 12,7 milijuna tona plastičnog otpada završi u oceanima83. Budući da se očekuje

da će broj stanovnika u svijetu rasti, pritisak ljudi na oceane pojačat će se pa je potrebno

učinkovitije, međusektorsko i integrirano upravljanje oceanima koje se temelji na snažnoj

suradnji.

Da bi EU učvrstio svoju ulogu vodećeg globalnog aktera u području ljudskih prava

ključna su partnerstva sa zemljama i organizacijama koje dijele iste demokratske

vrijednosti. Za obranu ljudski prava potrebni su svi dostupni alati, uključujući globalni režim

sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava, politički dijalog i dijalog o ljudskim pravima,

strateška partnerstva s međunarodnim i regionalnim organizacijama te proaktivno

sudjelovanje na međunarodnim forumima. Potrebna je i snažnija suradnja s privatnim

sektorom u cilju promicanja odgovornog poslovnog ponašanja. Kako bi se na svjetskoj razini

promicali demokracija i blagostanje, još jedna od ključnih međunarodnih politika koju

promiču EU i njegovi partneri trebalo bi biti obrazovanje.

10. JAČANJE OTPORNOSTI INSTITUCIJA

Javne institucije i uprave moraju biti spremne odgovoriti na društvene probleme i

učinkovito provoditi politike. Zbog sve veće polarizacije vidljiva je potreba za

participativnim i uključivim upravljanjem u cilju unaprjeđenja povjerenja i legitimnosti na

svim razinama. Institucije i procesi moraju povećati svoju otpornost, prilagoditi se i raditi na

inovacijama kako bi se mogle nositi s novim izazovima i ostvarivati rezultate za građane.

Novi oblici participativne demokracije, nove tehnologije, građanski angažman i lokalne

inovacije, na primjer u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe84, mogu unaprijediti

političko sudjelovanje i ojačati otpornost naših demokratskih sustava.

Borba protiv dezinformacija i osiguravanje slobode izražavanja, pluralističkih i uključivih

demokratskih rasprava i slobode medija u EU-u i izvan njega ovisit će o stalnom razvoju

zajedničkih okvira i praksi. Partnerstva s drugim javnim i privatnim akterima na svjetskoj

razini bit će ključna za osiguravanje snažnijeg i učinkovitijeg odgovora. To mora biti

popraćeno promicanjem slobodnih i poštenih izbora te zaštitom slobode medija i pluralizma.

81 Pristup EU-a povezivanju utvrđen je u Zajedničkoj komunikaciji „Povezivanje Europe i Azije – temelji za

strategiju EU-a”, JOIN(2018) 31. 82 Tim Europa uključuje EU, njegove države članice, njihove diplomatske mreže, financijske institucije,

uključujući nacionalne razvojne banke i tijela za provedbu, Europsku investicijsku banku i Europsku banku

za obnovu i razvoj. 83 Europska agencija za okoliš (2019.), Europsko izvješće o okolišu – stanje i izgledi, 2020. 84 https://futureu.europa.eu/

22

Odgovor politika na posljedice trenutačnih i budućih trendova morat će biti agilan. Bit

će nužno prihvatiti neizvjesnost, nepostojanost, složenost i višeznačnost i nositi se s tim

pojavama. Procjeni novih rizika i boljoj pripremi za krizne situacije i nove mogućnosti može

pridonijeti razvoj sposobnosti strateškog predviđanja na nacionalnoj razini i u okviru mreže

za predviđanja na razini EU-a na razini ministara za budućnost.

Bolja pripravnost podrazumijeva i bolje praćenje otpornosti na izazove i prolazak kroz

promjene na održiv, pravedan i demokratski način. Pregledi pokazatelja otpornosti85 koje

izrađuje Komisija (u suradnji s državama članicama i dionicima), najavljeni u Izvješću o

strateškim predviđanjima 2020., važan su korak prema integriranijem pristupu mjerenju

dobrobiti koji se ne oslanja isključivo na BDP. Višedimenzionalni pristup omogućuje uvid u

buduće izazove i prilike te pomaže usmjeriti društvenu preobrazbu na put održivog razvoja.

Pregledi pokazatelja otpornosti pridonijet će i ex post procjeni europske strategije za

oporavak i otpornost, među ostalim s pomoću drugih ključnih globalnih dionika.

IV. PRIPREMA ZA BUDUĆE POLITIKE

Novi globalni poredak multipolarniji je i često osporavan. Iako ne možemo sa

sigurnošću znati što nas očekuje u budućnosti, moramo raditi na ostvarenju

najpovoljnijeg scenarija kako bismo na temelju jasnog uvida u megatrendove,

neizvjesnosti i prilike očuvali i unaprijedili kapacitete i slobodu djelovanja EU-a. Ovom

se Komunikacijom podupire zajednička dugoročna vizija otvorene strateške autonomije EU-a

do 2050. te se ističe potreba za većom usklađenošću između razdoblja te između planova

domaće i vanjske politike u deset područja djelovanja.

Slika 5.: Glavne implikacije za kapacitete i slobodu djelovanja EU-a

85 https://ec.europa.eu/info/strategy/strategic-planning/strategic-foresight/2020-strategic-foresight-

report/resilience-dashboards_hr; pregledi pokazatelja otpornosti alati su za praćenje koji služe za procjenu

nedostataka i kapaciteta EU-a i država članica u četiri dimenzije: socijalnoj i ekonomskoj, zelenoj, digitalnoj

i geopolitičkoj.

23

EU će, među ostalim, odlučno raditi na postizanju klimatske neutralnosti do 2050. i jačanju

svojeg vodećeg položaja u tom području. Snažnija dimenzija kružnog gospodarstva bit će

potaknuta dekarbonizacijom energije, zelenim i digitalnim tehnologijama i najvećim

svjetskim talentima. Dvostruka tranzicija ojačat će konkurentnost, dovesti do gospodarskih i

socijalnih prilika te pridonijeti globalnom poretku, a istodobno smanjiti strateške ovisnosti.

Digitalno hiperpovezana budućnost obilježena velikom količinom podataka, umjetnom

24

inteligencijom i kvantnim skokom bit će nelinearna i prepuna neizvjesnosti. S obzirom na

velik i raznolik učinak tehnološkog napretka na razne sektore, teritorije i društvo, nužno je da

se on odvija u kontekstu snažnog socijalnog tržišnog gospodarstva i konkurentnog

jedinstvenog tržišta. Potreban je i anticipatorni i uključiv pristup obrazovanju i

osposobljavanju, čime bi se građanima omogućilo da samopouzdano prolaze kroz promjene.

Osim toga, poticanje i olakšavanje sudjelovanja ojačat će demokratske sustave.

U svojem nastojanju da postane globalni predvodnik do 2050. EU se neće okretati

prema unutra, već će djelovati agilno u skladu sa svojim načelima i vrijednostima. Kao

jedan od globalno umreženih polova u multipolarnom svijetu neće posustati u tome da svoja

bliska međunarodna partnerstva iskoristi za promicanje mira, stabilnosti i blagostanja i da se

zajedničkim snagama suoči s neprijateljskim akterima i zajedničkim izazovima. Preuzet će

vodeću ulogu u učinkovitoj multilateralnoj suradnji, a istodobno štititi građane i gospodarstvo

EU-a od nepoštenih i štetnih praksi. EU će održati svoje obećanje i ostvariti dvostruku

tranziciju na pravedan i demokratski način kako bi sljedećoj generaciji Europljana osigurao

slobodu i osposobio je za donošenje vlastitih odluka.

Tema sljedećeg izvješća o strateškim predviđanjima bit će povezivanje zelene i digitalne

tranzicije, odnosno kako se, među ostalim s pomoću novih tehnologija, mogu međusobno

nadopunjivati.