Diiabetiiki paradoks i tcHF prehrana

Na Svjetski dan dijabetesa, 14. studenoga, bilasam pozvana da odrlimpredavanje i predstavimsvoju knjigu u Zagrebadkom dijabetidkom drui-tvu. Osim mene na predavanju je sudjelovao iD omagoj D ilojit, predstarrnik Weston Price zak-lade zaHrvatsku.

Dvorana koju nam je ustupila udruga Poljitanau Ilici 48 bila je prepuna, a nakon predavanja us-lijedila su brojna pitanja pa je sve skupa potrajaloduZe od z sata. Ljudi su bili jako zainteresiranuda nauie vi5e o stvarnoj povezanosti dijabetesai prehrane.

Sto se u tiielu dogada pri dijabetesu?Poznato je da dijabetes karakterizira nenor-

malno visoka razinaglukoze u krvi koja prelazii u urin uzrokujuii time da urin postaje sladak.Poznato je i da postoje dvije wste dijabetesa, tipI i tip II. Dijabetes tipa I smatra se autoimunombole6iu pri kojoj neki okidai uzrokuje da imu-nosni sustav napadne vlastite stanice koje pro-izvode inzulin, beta stanice u Langerhansovimotoiiiima smje5tenim u guSteradi.

No, dijabetes tipa II ima sasvim druge uzroke,on se javlja kad tijekom mnogih godina unos na-mirnica koje podiZu razinu Seiera u krvi kroniinonadilazi kolidinu Seiera potrebnu za radmiiiia.To tjera guiteradu da postupno stvara sve vi5e iviSe inzulina kako bi se snizilarazina Seiera. S

wemenom tijelo vi5e nije u stanju stvarati do-voljno inzulina radi smanj enjarazine ietera, parazina Seiera ostaje visoka.

Osim toga, kako Seier u krvi raste, a gu5te-rada stvara sve vi5e inzulina kako bi se moglanositi s tim poviSenim Seierom, s wemenomstanice prestaju reagirati na inzulin i viSe se ne

,,otvaraju" kako bi primale Seier u sebe, zapravose Stite od prekomjerne glukoze tako 5to postajurezistentne (otporne na inzulin). To dovodi dosituacij e da je razinaSeiera u krvi visoka, a razinaSeiera u stanicama niska. Pacijent se osjeia kaoda jebez energije i gladan je pa jede viie i takose zaiarani krug zafrrara.

Diiabetiihi paradoksOno Sto je paradoksalno u pridi o dijabete-

su prehrambene su preporuke za dijabetiiare.Prema sluZbenoj prehrambenoj piramidi,,zdra-ve" i,,balansirane" prehrane za dijabetidare wi-jede iste prehrambene smjernice kao izazdrave:najvi5e ro Tokalorijaiz zasiienih masno(a, a 55

- 6o y" kalorija iz ugljikohidrata. Ako uzmemoprimjer da u prosjeku unosimo 2ooo kalorijadnerrno, 6o m je rzoo kalorija ili 3oo grama ug-ljikohidrata, tj. Seiera i Skroba iz Litarica,krum-pira, pekarskih proizvoda i voia.

Treba naglasiti da Skrob nije ni5ta drugo negoiista glukoza. Skrob je polisaharid, koji se u pro-ba'rnome sustavu razgraduje na svoje osnovne

11

molekule - glukozu. Kad iz probavnoga sustava

ta glukoza ude u krvotok, tada je nazivamo -6eier u krvi. Nije li paradoksalno da se osobama

koje imaju Seiernu bolest, savjetuje da unose 3oogramaglukoze dnerrno? Ljudima, kojima je zbog

njihove bolesti glavni cilj stabilizacija Seiera ukrvi, preporuiuje se unos 3oo gramaglukozekojadirektno ulazi u krvotok, u kojem vei kronidnovlada previsoka razina glukoze?

Istowemeno se tim ljudima ogranidava unosmasnoie. Zalto? Masnoia nema nikakve veze

sa Seierom u krvi. Unos masnoie kroz hranune podiZe Seier u krvi iz jednostarmogarazloga

Sto je to masnoia, a ne glukoza. I jedno i dru-go moZemo upotrijebiti za energiju u tijelu, stom razlikom da je proizvodnja energije iz mas-

ti udinkovitija nego iz Seiera. Jedna molekulamasti daje 4 puta vi5e molekula ATP-a, osnovnejedinice energije, nego jedna molekula glukoze ipri tome pretvorba masti u energiju treba 3 putamanj e enzima nego pretvorba glukoze u energiju.

Masti ne doprinose dijabetesu, s jednomiznimkom. Transmasne kiseline iz djelomiinohidrogeniziranih biljnih ulja mogu uzrokovati ot-pornost na inzulin. Kada se te umjetno stvorenemasnoie ugrade u staniinu stijenku, javlja se me-

dudjelovanje s receptorima inzulina. Teoretskito znadi da se otpornost na inzulin mole steii ibez unosa mnogo ugljikohidrata, unosom hidro-geniziranih biljnih ulja. Ona se nalaze u skorosvim industrijskim preradevinama, koje se usputreieno, ne ograniiavaju u prehrani dijabetidara.

lllasnoda ie esencijalna u prehranidi.!abetiiara

Prirodne masnoie daju vitamine topive umastima, kojih u hrani bogatoj ugljikohidratima

iednostarmo nema. To su vitamini A i D koji su

esencijalni za svakoga, a pogotovo za dijabetiia-re. VitaminAkljui je za spredavanje komplikacijadijabetesa, u Sto spadaju i problemi s mreZnicom,

.__ hranrmr; sr. z:dravo

problemi s bubrezima, neuropatije, infekcije i sporo

zaQeljivarle.

Dijabetidar bi trebao uzimati vitaminom Abogato ulje jetre bakalara te namirnice kao 5to

su jetra, Zumanjci, plodovi mora, whnje i maslac

pa5nih Zivotinja. Vitamin D potreban je za pro-izvodnju inzulina. Uz ulje jetre bakalara drugisu izvori vitamina D mast, SkoljkaSi (a posebno

rakovi), iznutrice, Zumanjci, whnje i maslac odZivotinja s pa5e.

Posebno su za dijabetidare valne esencijalne

masne kiseline iz omega 3 obitelji: EPA i DHA,koje osim u ulju jetre bakalara nalazimo u plavoj

ribi te mesu i jajima pa5nih Zivotinja. Dijabetidaritrebaju minerale cink, vanadij i krom jerbezva-nadija, Seier izkrvtne moZe do stanica, a kromje neophodan za metabolizam ugljikohidrata ipravilno funkcioniranje receptora inzulina. Cinkje kofaktor u proizvodnji inzulina. Namirnice su

koje osiguravaju te nutrijente maslinovo ulje, jetra

i crveno meso. Vitamin 86 neophodan je zame-tabolizam ugljikohidrata, ajedan je od vitaminaB kompleksa koj e j e najtel,eprimiti putem hrane.

Najbolji su izvori vitamina 86 sirove namirniceZivotinjskoga podrijetla kao 5to je punomasnosirovo mlijeko, sirevi, sirova riba i sirovo meso.

Dakle masna hrana, i to posebno masna hranaZivotinjskog podrijetla, esencijalna je za zdrav\edijabetiiara, pa ipak se prema sluZbenim preporu-kama ta hrana treba ograniiavati i prehrana sas-

tojati od praznih kalorija, nutritirrno siroma5nihugljikohidrata, koji ni na koji nadin ne pomaZu

zdravl1u, vei samo pridonose kroniino povi5e-

nomu Seieru u krvi i buduiim komplikacijama.

Mit o kolesteroluOpieprihvaieno je vjerovanje da se masna hra-

na treba ograniditi jer je masnoia opasna - podi-Ze kolesterol i doprinosi razvoju srianih bolesti.Medutim, to su neosnovani mitovi i sve je vi5e

znanstvenika, lijetnika i drugih strudnjaka koji

L1

upozoravaju svoje kolege i ja'rnost da hipoteza o

kolesterolu nij e znanstveno utemelj ena. Pregled

znanstvenih istraZivanja pokazuje da unos masnoie

Zivotinjskoga podrijetla zapravo nema uiinka na

kolesterol niti visoki kolesterol ima uiinka na razvoj

srianih bolesti. Kolesterol i zasiiene masnoie ustvari su bitne zazdravo srce i visoka razina koles-

terola pomaZe da Zivimo dulje. Prehrana s niskimudjelom masnoie ne sadrZipotrebne hranjive tvari,

a prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata, kao

i rafiniranih biljnih ulja, promidu iimbenike kojiuzrokuju bolesti srca.

,,Nezdrava" reputacija kolesterola i zasiienihmasti temelji se na manjkavim pokusima sa Zivo-

tinj ama bilj oj e dima i wlo pristranim i zastarj elimistraZivanjima od prije viSe od 5o godina. Hipoteza

da kolesterol i zasiiene masnoie uzrokuju bolestisrca nije dokazana tijekom posljednjih pet ili Sest

desetljeia, unatoi milijardama koje su uloZene upoku5aje da se to dokaZe. Zapravo je Stetno ogra-

niiavati unos prirodnih izvornih namirnica koje

su generacije prije nas stoljeiima upotrebljavale

u svojoj prehrani prije nego je nastupila histerijastraha od kolesterola, a s njom i epidemija novih,modernih bolesti, od kojih su dijabetes i srdane

bolesti u samome whu po smrtnosti.Vay',anje dio priie u vezi s prehranom dijabe-

tiiara umjerenost u koliiini hrane, ali svi oni kojisu pokuializnajukoliko je to teiko postiii samo

snagom volje. Njihova glad i pretjerana potreba za

hranom nisu stvar volje, nego hormonalne nerav-

noteZe. Konzumacija Skroba i Seiera potiie apetiti ometa naie nastojanje da budemo umjereni ukolidini hrane. Nemoguie je biti umjeren s opijati-ma, a Seier naZalost ima isto opijatsko djelovanje

na mozak kao i cigarete, alkohol i droga. Uz LCHF

prehranu (low carb high fat - manj e ugljikohidratai viSe masnoie) postiZe se hormonalna regulacija

apetita i osjeiaja gladi i sitosti, pa se obroci veiu roku nekoliko tjedana spontano smanjuju a da

o tome uopie ne mislimo i bez nekoga posebnog

_ hranimo se zdravo

nastojanja. Jednosta'rno, nemoguie je prejedatise bez ugljikohidrata i uz LCHF zapravo se jede

manje, a sitije. LCHF ne znadi nadodavanje veli-kih kolidina masti, nego znadi da se ne uklanjanjamasnoia koja se prirodno nalaziu namirnicama.

Diiabetiiari bi zapravo trebali ograniiitiunos ugljikohidrata, a ne masnoda

Brojne znanstvene studije pokazale su da pre-

hrana s niskim udjelom ugljikohidrata (Iow carb)

daje bolje rezultate kod dijabetiiara tipa II nego

standardna prehrana. Pokazano j e pobolj Sanj e wijednosti Seiera u krvi, pobolj5anje masnoia u krvi,smanjena potreba za lijekovima i gubitak preko-

mjerne tjelesne teZine. Mnogi lijetnici diljem svi-jeta koriste low carb pristup kod tretiranja svojihpacijenata.

No, i dalje je opieprihvaiena prehrana siroma5na

masnoiama i bogata ugljikohidratima, koj a dij abe-

tiiarima podiZe Seier u krvi i poveiava potrebu za

inzulinom, 5to posljedidno povetava rizik od sria-nog udara, sljepoie, amputacije, iljalize i drugihkomplikacija pri dijabetesu. Kad se pacijentima us-

prkos uzimanju lij ekova podignu wij ednosti meta-

boliikih ,,pokazatelja" - tlaka, Seiera i masnoie ukrvi, onda im se prepisuju veie doze lijekova, dime

se ove wijednosti dovode u ,,normalu", ali to zapra-

vo samo prikriva simptome bolesti. PoviSeni Seier,

tlak i masnoia u krvi te pretilost nisu sami po sebi

neka bolest, nego su to pokazatelji poremeienoga

metabolizma u tijelu.Umjesto da se ovi faktori izil<asniZavaju s po-

moiu lijekova da bi uili u ,,granice normale", nijeli logiinije pronati uzrokporemeiaju te poduzetimjere za uklanjanje toga uzroka?

Doba interneta omoguiilo je da pacijenti lako

dolaze do informacija i mogu znati puno viSe o

svojemu zdravlju nego njihovlijednik. Mnogi dija-

betitari odluduju preuzeti stvari u svoje ruke, mije-njaju prehranu i njihov Seier u krvi kao i cjelokupno

zdravlledrastidno se popravljaju. Ali onda dolazi do

L4

apsurdnih situacija kad pacijent dolazi na redo,unukontrolu s pobolj Sanim wij ednostima kolesterola,triglicerida, knrnoga tlaka i teZine. Lijednik je odu_Sevljen, ali kad pacijent ispriia da se drZi prehranes malo ugljikohidrata i puno masnofe, onda ga li_j ednik, Sokiran, uvj erava da mora j esti ikrob jer muto treba za energiju.

Medutim, iz osnova fiziologije znamo da nit_ko ne treba ikrob"sls ugljikohidrate (niti bilo kojedruge ugljikohidrate) za energiju. prvo, masnofa jepogodno go :rivo zatijelo. Drugo, ieier se mo i,e pro_inr estt iz drugih prehramb enih elemenata (proteinai masnoia). Trefe, sasvim dovoljno ugljikohidratadobiva se iz pow(a, izkojega takoder dobivamohranjive tvari - vitamine, minerale, antioksidantei enzime. Redukcijom unosa prazniltkalorija, nu_tritirrno siroma5nih pekarskih proizvoda i Litancazapravo ne gubimo niita jer prehranu baziramo naianornoj, cjelovitoj, nutritirmo bogatoj hrani (kaoSto su jaja, powie, oraiasti plodovi, punomasnicjeloviti m$edni proizvodi, Spek, riba i meso), kojazadovoljava naiu potrebu za esencijalnim elemen_tima: vitaminima topivim u mastima, masnim ki_selinama, punowijednim proteinima, vitaminima,mineralima, antioksidantima i enzimima.

Takoder ie veiina lijednika reii da moramo jestiLitaricejer su one osnova zdraveprehrane. No, itaj mit fteba sruiiti jer nwija saznanja upuiuju nasuprotno. Zitarice nisu superiorn ahrana i iznjih nedobivamo nikakve esencijalne nutrijente. Vitaminii minerali iz Zitarica imaju loSu bioraspoloZivost itoznadi da ih ne moZemo iskoristiti. Osim toga ZitaricesadrZe tzv. antinutrijente kao ito je fitinska kiselina

_ hranimo se zdravo

koja spredava apsorpciju ili iskori5tavanje kalcija,magnezija, LeIjeza, bakra i cinka. To su wlo vainiminerali koji sudjeluju u vitalnim funkcijama naiegatijela i njihovnedostatakdovodi do mnogih bolesti.

Veliki je problem sa Zitaricama teiko probavljiviprotein gluten. Nepodnoiljivost glutena iz pienicepovezana je s preko 5o razliiitih bolesti, a mnogidijabetitari osim dijabetesapate i od drugih tegoba.Kad se tij elo j ednom senzibilizira na gluten, posta_jemo osjetljivi i na druge slidne proteine i lektine izLitarica i mahunarki . Zato LCHF pristup ne isklju_iuje samo pienicu nego i sve Zitarice i mahunarkezbogirwsnoga udinka na veliki broj bolesti, intole_rancija, alergija, autoimonoloikih bolesti, kronitnihupalnih crijevnih bolesti itd.

No, to ne znadi da se treba u potpunosti odreiikruha, peciva, krekera pa dak ni kolaia. Sve se tomole peii od bra5na mlj evenih oraiastih plodova isjemenki (uljarica).

Vaina napomena: Ovaj tekst ne sadrZi noveprehrambene preporuke za dijabetiiare, vei je ma_teijal,zarazmiSljanje. Oni koji se odluie na promje_nu prehrane, trebaju joj vi5e informacija. posebnojevaLno znati da prehrana s manje ugljikohidratadrastiino smanjuje potrebu zainzriltnom i nekimdrugim lijekovima. S nepromijenjenim do zamal\e-kova moZe se dobiti pad ieiera u krvi . Zatose treba,prije nego se podne s ovakvom prehranom, dobroinformirati i konzultirati sa svojim lijednikom radiprilagodavanj a doze lij ekova.

Anita S rtpe, nutricionist

*Preporuka za ditanje na engleskom: Knjiga Diabetes Solution,

dr Richard Bernstein, moZe se iitati online na:http : / /www. diab ete s -b o ok. com/re adit. shtml

** U knjizi Anite Supe ,,Istine ilahi ohrani,, saznajte viie o:. povezanostiprehrane izdrav\a. mitovima i zabludama povezanim s ,,zdravom,, i ,,nezdra_

vom" prehranu

5to su ljudi jeli prije nego Sto je industrija preuzela pro_izvodnju i preradu hrane i prije nego Sto je nastupila epi_demija modernih bolestikoji su komercijalni interesi koji odreduju sluZbene pre_hrambene smjernicekoja je hrana otrov, a koja lijek

L5

.

.d-

, ,'J- l

*;I{