zagreb, 10. rujna 2008. 8-9/2008213.191.137.190/dokumenti/vv/2008/89_2008.pdf · se sazna prava,...

Zagr

eb, 1

0. ru

jna

2008

.8-

9/20

08

Obljetnica stradavanja Obljetnica stradavanja vatrogasaca na Kornatima vatrogasaca na Kornatima Osvrt na Kornatski sluaj Osvrt na Kornatski sluaj 10 godina Kampa vatrogasne mladei 10 godina Kampa vatrogasne mladei Vatrogasno plovilo Vatrogasno plovilo

Sadraj

375 15 58

Vatrogasni vjesnik,Glasilo za zatitu od poara

i vatrogastvo

Naika 14, 10000 Zagrebtel: +385(1)3689-160fax: +385(1)3025-026

Internet adresa: www.hvz.hre-mail: [email protected]

e-mail: [email protected]

Nakladnik:Hrvatska vatrogasna zajednica

Za nakladnika:mr. eljko Popovi, naelnik HVZ

Nakladniki savjet:mr. Ante Sanader, predsjednik

Savjetauro Poldruga, zamjenik

predsjednika SavjetaMijo Brlei, dipl. ing.

Berislav Hengl, dipl. ing.Mladen Jurin, dipl. ing.

mr. sc. Miroslav KiriniStjepan Kovaek, dipl. ing.

Mie Miloslaviuro Petri

mr. eljko PopoviGabriel pehar, ing.Nikica Tramontana

Urednik:mr. sc. Miroslav Kirini

Urednitvo:ulijano Grum, dipl. ing.

(poari i intervencije)mr. eljko Popovi

(struka i praksa)

Branko Smrekar, dipl. ing.(obrazovanje u sustavu zatite i

spaavanja)mr. Neven Szabo

(vatrogasna operativa)mr. Mario Starevi

(vatrogastvo u svijetu)Gabriel pehar, ing. (vatrogasne

organizacije)

upanijskidopisnici-koordinatori:

Asim abaravdi, Istarska upanijaBoris Oani,

Poeko-slavonska upanijaBerislav Hengl,

Osjeko-baranjska upanijaNikola Tramontana,

Primorsko-goranska upanijauro Gajdek,

Sisako-moslavaka upanijaDenis Rui, Grad Zagreb

Dragutin Rendi,Koprivniko-krievaka upanija

Damir Mareni,Zagrebaka upanija

Josip Levati, Varadinska upanijaKreimir Jeli,

Vukovarsko-srijemska upanijaBarica Mihokovi,

Virovitiko-podravska upanija

Struni suradnik:Sandra Bodako

Priprema i tisak: Grafi ka Markulin

Omotnica:

Canadair prilikom gaenja poara u Dalmaciji

Obljetnica stradavanja vatrogasaca na Kornatima ...........................................................................................

Pouke osjekog poara ............................................................................................................................................

ovjek - osnovni uzrok poara..............................................................................................................................

Osvrt na Kornatski sluaj........................................................................................................................................

umski poari - svjetska briga...............................................................................................................................

Vatrogasni ronioci....................................................................................................................................................

Vrgoraki vatrogasni entuzijazam........................................................................................................................

Uspjeni podmladak i mlade VZO Bedekovina............................................................................................

Deseta godinjica Kampa vatrogasne mladei u Faani..................................................................................

Predstavljeno vatrogasno plovilo...........................................................................................................................

Kup Posavine..............................................................................................................................................................

upanijske vijesti.......................................................................................................................................................

5

15

19

25

29

37

46

50

58

66

70

88

8/9 [ 2008 ] Vatrogasni vjesnik 3

Uvodnik

Budimo informirani!

Vatrogastvo jest javna sluba. Tiskovni,elektronski i drugi mediji priopavanja u funkciji su javnosti. Te-meljem tih jasnih premisa proizlazi za-kljuak da je vatrogastvo kao djelatnost obvezno predstavljati se najiroj javnosti. Meutim, ukupno aktualno stanje na javnoj medijskoj sceni u pogledu pra-enja vatrogastva svakako nije zadovo-ljavajue. No, stanje je sve bolje u uspo-redbi s proteklim godinama, posebno u lokalnim medijima javnog priopavanja. Nacionalni tiskovni i elektronski mediji (s koncesijom za podruje cijele drave) jo uvijek ozbiljno zaostaju u ozbiljnijem praenju zbivanja na dravnoj vatroga-snoj sceni, odnosno zbivanja u vatroga-stvu to su od nacionalnog znaenja. Prim tome se, dakako, misli na komuni-ciranje, odnosno na stalne kontakte va-trogasnih subjekata i medija, odnosno na kvalitetno informiranje medija od strane vatrogasnih subjekata, uz oeki-vanje javne obveze medija da se vatro-gasni dogaaji javnosti primjereno pre-zentiraju. Jer, svaka aktivnost vatrogasnih

subjekata od interesa je za porezne obve-znike i one koji pro bono daju potporu vatrogastvu.elim vjerovati da u hrvatskoj medijskoj i vatrogasnoj praksi nema mjesta razgla-banju kako drava, pa onda i dravni mediji poivaju na odreenoj proi-zvodnji pristanka i kontroli misli (D.Hume) te da se javno mnijenje pretvara u zbunjeno stado pasivnih promatraa (W.Lippman).Dakle, mediji oekuju partnerski odnos s vatrogastvom. Taj je odnos sve kvalitet-nijim na lokalnoj razini. Ali na dravnoj razini taj je odnos sporadian, od pri-gode do prigode, nema kontinuiteta niti preopoznatljivosti. Stoga su mediji pre-puteni sami sebi, te se odabir vatroga-snih tema svodi na velike i prepoznat-ljive dogaaje poput velepoara ili ekscesa. Pri tome se zaista moe uiniti da se javno mnijenje pretvara u pasivno stado koje je zainteresirano samo za krv i suze. Vatrogasne teme to se od-nose na prevenciju, u kojima bi javno mnijenje moglo imati i aktivnog udjela u

kreiranju svoje sudbine kao da nisu od interesa javnosti. Ima li tu mjesta razgla-banju teme o proizvodnji pristanka i kontroli misli? Tome, dakako, uvelike pridonosi nepostojanje jedne vatrogasne organizacije na razini drave. Tako su i mediji esto u nedoumici od koga dobiti kvalitetnu informaciju. Institucionalna rascjepkanost vatrogastva na razini dr-ave izravno pridonosi informativnoj rascjepkanosti i medijskoj nezainteresi-ranosti za vatrogasne probleme. Odgo-vornost za neprimjerenu komunikaciju medija s vatrogastvom na dravnoj ra-zini valja, dakle, adresirati ponajprije va-trogasnim subjektima na dravnoj ra-zini. Primjerice, Sluba za odnose s javnou Dravne uprave za zatitu i spaavanje jednostavno ne stigne konti-nuirano i kvalitetno prezentirati sveko-like vatrogasne dogaaje. Ili, da bi no-vinar mogao izvijestiti o radu zrakoplovnih vatrogasaca mora pret-hodno dobiti odobrenje Ministarstva obrane. ini se da je u ponajboljoj situa-ciji Hrvatska vatrogasna zajednica jer

Poari i intervencije

Vatrogasni vjesnik [ 2008 ]4 8/9

najee i nije nominirana kao odgo-vorni subjekt za dravne vatrogasne pro-bleme, a i nema slubu za odnose s jav-nou.Institucionalna vatrogasna rascjepka-nost stoga dovodi do informativne blo-kade i medijskog, pa otuda i javnog, ne-razumijevanja vatrogasnih problema. U takvim okolnostima medijske zatvore-nosti dravnih vatrogasnih institucija esto je rjeavanje bitnih pitanja hrvat-skoga vatrogastva preputeno politici, potenju i snalaenju vatrogasnih el-nika.Institucionalna vatrogasna rascjepka-nost na razini drave esto rezultira i ne-shvaanjem da je Vatrogasni vjesnik gla-silo za zatitu od poara i vatrogastvo u funkciji svih slubi koje su odgovorne za te djelatnosti. Meutim, urednitvo Va-trogasnog vjesnika esto je suoeno sa svojevrsnom blokadom informacija iz nadlenosti pojedinih dravanih institu-cija koja, svakako, ne proizlazi iz organi-zirane namjere, ali pridonosi loem in-formiranju svih vatrogasnih subjekata u dravi.Hrvatska vatrogasna zajednica pokuala je svojevrsnoj medijskoj blokadi dosko-iti projektom emitiranja vatrogasnih vijesti od nacionalnog interesa na regio-nalnim TV postajama, jer za nacionalne TV koncesionare rascjepkani vatro-gasni problemi nisu interesantni. Budui da je TV produkcija poprilino skup i za-htjevan projekt Hrvatska vatrogasna za-jednica otpoela je, svojim tankim fi -

nancijskim i kadrovskim potencijalom u suradnji s TV postajom Z 1, producirati TV emisiju Vatrogasni magazin, koja se emitira za sada jednom mjeseno. Jedno je sigurno: ta mozaika TV emisija bez suradnje s drugim vatrogasnim subjek-tima i njihove potpore zasigurno nee zaivjeti. Jer, to ne bi trebao biti samo projekt Hrvatske vatrogasne zajednice, kao to ni Vatrogasni vjesnik ne bi trebao biti samo glasilom Zajednice.Vatrogasna institucionalna rascjepka-nost ne pogoduje ni promidbi zatite od poara i vatrogastva, ni vatrogasnom na-kladnitvu jer i na tom podruju svaka institucija na dravnoj razini odrauje svoj fi nancijski i operativni dio posla, bez utvrenog zajednikog programa promidbene, nakladnike i edukativne, odnosno preventivne aktivnosti.Pri tome ne treba naglaavati da zapo-stavljanje dobrovoljnog vatrogastva, po-najprije u segmentu nepravednog fi nan-ciranja lokalnog vatrogastva s razine drave, pridonosi loijem informiranju, edukaciji graana,promidbi, odnosno prevenciji. Jer te segmente prevencije, pa i stvaranje hrvatskoga vatrogasnog branda, objektivno mogu najkvalitetnije i najracionalnije provoditi lokalne va-trogasne organizacije. Pri tome ne treba ni podsjeati da ulaganja u prevenciju uvelike oslobaaju ulaganja u operativu.Uravnoteen i odrivi nacionalni pro-gram informiranja, edukacije i pro-midbe, odnosno prevencije, usklaen s uravnoteenim programom operativnog

ulaganja u vatrogastvu, svakako bi pri-donio djelotvornijoj zatiti od poara i vatrogastvu uz, dakako, orkestriranje jedne nacionalne vatrogasne organiza-cije.I kratkorono i dugorono pogubno je tedjeti na informiranju, edukaciji i pro-midbi u zatiti od poara i vatrogastvu te odravanju niske razine komunikacije s vatrogasnim organizacijama, javnou i medijima. Ulaganje u te aktivnosti izravno je ulaganje u preventivnu zatitu od poara.Stalna razmjena informacija, kritiko sagledavanje i prenoenje isku-stava potencirano pridonosi razvoju za-tite od poara i vatrogasne slube. In-formiranje o radu vatrogasnih organizacija i slubi pridonosi koheziji ukupnog vatrogastva te shvaanju va-trogasne djelatnosti kao jedne od naj-znaajnijih javni slubi koja izravno pri-donosi gospodarskom i socijalnom napretku.Ne bojmo se medija i informacija. Oni su samo sredstva kojima se djelotvorno mogu prenijeti znanje, prijedlozi i razli-ita miljenja. Otvorenost svih sudio-nika zatite od poara i vatrogastva me-dijskom prostoru moe demokratizirati probleme u zatiti od poara i vatroga-stvu, moe uiniti te djelatnosti svo-jinom onih koji brinu o sigurnosti gra-ana, ali postati i interesom samih graana. Jedino na tak nain moemo izbjei sudbinu zbunjenog stada pa-sivnih promatraa.

mr. sc. Miroslav Kirini



Obiljeena obljetnica stradavanja vatrogasaca na Kornatu

Poloeni vijenci na KornatuPrva obljetnica stradavanja vatrogasaca na otoku Kornatu, na padinama Velog vrha, na kojem se okupilo oko 1000 ljudi - lanova obitelji poginulih gasitelja, prijatelji, pred-stavnici lokalne zajednice te izaslanstva Vlade, Predsjednika RH i Sabora obiljeena je u subotu, 30. kolovoza 2008. Emocije na mjestu stradanja nije krila ni potpredsjed-nica Vlade Jadranka Kosor, koja je predvo-dila Vladino izaslanstvo u ije je ime polo-ila vijenac ispod stijene gdje je stradalo najvie vatrogasaca. U izaslanstvu su bili i potpredsjednica Vlade RH ura Adlei, ministar mora, prometa i infrastrukture Boidar Kalmeta te ravnatelj Policije Ma-rijan Benko.Svi dojmovi mogu se saeti samo u jednu rije - teko je. Puninu tragedije ovjek moe spoznati tek kada doe na ovo mjesto, rekla je Jadranka Kosor koja je obeala kako e Vlada uiniti sve napore da obitelji sa-

znaju pravu i punu istinu te da doznaju sve odgovore na pitanja koja ih zanimaju. Svatko tko je roditelj zna kakvu nesavla-divu bol podnose obitelji i nije tono kada se kae da vrijeme lijei sve rane. Uloit emo sve napore da se ovakva tragedija nikad i nikome vie ne dogodi, izjavila je Kosor podsjeajui da je premijer Ivo Sanader u noi tragedije bio s vatrogascima u bolnici i uinio sve to se tada moglo. Kasnije je obiao sve obitelji stradalih vatrogasaca, po-sjetio ih je kao ovjek dirnut tragedijom, bez pratnje bliceva i kamera, a posjetio je i pre-ivjelog vatrogasaca Franu Luia. Ovo mjesto tragedije mjesto je beskrajne tuge i alosti. Duboko suosjeam s obiteljima, dirnuto je govorila potpredsjednica Kosor koja je u izjavi za novinare rekla da je obitelji s kojima je zajedno brodom dola na Kor-nate nisu pitale zato nisu doli Predsjednik Drave, premijer i predsjednik Sabora. Nije tono da nisu doli zbog straha od obitelji,

nego su u pitanju neki nesporazumi. Uskoro e se nai svi zajedno u Zagrebu gdje e se dodijeliti odlija za poginule branitelje koja im sigurno pripadaju. Sasluala sam obitelji koje su mi iznosile svoje argumente o tijeku istrage, ja ih razumijem. Obitelji imaju pravo biti ogorene. Svima je u interesu da se sazna prava, puna i apsolutna istina i da se vie nikad i nikomu ne dogodi ovakva tragedija, rekla je Kosor.U ime predsjednika Mesia vijenac su polo-ili njegovi savjetnici Sinia Tatalovi i aa Perkovi, a u ime Sabora saborska zastu-pnica iz ibenika Neda Klari.Obiljeavanju prve obljetnice Kornatske tragedije bili su nazoni na otoku Kornat i predsjednik i naelnik Hrvatske vatrogasne zajednice mr. Ante Sanader i mr. eljko Po-povi. Predsjednik A. Sanader tom je pri-godom poloio vijenac Hrvatske vatrogasne zajednice ispod stijene gdje su stradali va-trogasci - Kornatski heroji.

Misa u crkvi Gospe od Tarca



Dan sjeanja na poginule vatrogasceNa sjednici Predsjednitva i Operativno-tehnikog stoera Hrvatske vatrogasne za-jednice, to je odrana 3. rujna 2007. godine u ibeniku, 30. kolovoza, dan stradavanja vatrogasaca na otoku Kornat proglaen je Danom sjeanja na poginule vatrogasce. Ove godine su na taj dan, temeljem Naputka Hrvatske vatrogasne zajednice, u svim va-trogasnim postrojbama i organizacijama, u znak sjeanja i poasti za poginule vatro-gasce istaknute dravne zastave na pola ko-

plja te su ukljuene u 15,25 sati vatrogasne sirene u trajanju od jedne minute. Neke su vatrogasne organizacije na taj dan oganizi-rale vatrogasna natjecanja posveena stra-danju vatrogasaca na otoku Kornat.

Vatrogasni kupovi za kornatske herojeU poast kornatskih heroja u Trebarjevu Desnom odran je 30. kolovoza Meuna-rodni kup Posavine i Kup Hrvatske vatro-gasne zajednice na kojem je sudjelovalo 1000 vatrogasaca. Kornatskim herojima po-

ast je odana i odravanjem Kupa etiri ri-jeke 30. kolovoza u Karlovcu, na kojem je sudjelovalo 600 vatrogasaca.

Spomen-obiljeje etvorici poginulih vatrogasacaU subotu, 24. kolovoza, u Vodicama je u parku na Poljani, u nazonosti velikog broja Vodiana i njihovih gostiju iz cijele Hr-vatske, sveano otkriveno spomen-obiljeje etvorici tragino stradalih vatrogasaca iz Vodica - Gabrijelu Skoiu, Karlu everdiji, Anti Jurievu-Mikulinu i Hrvoju Striko-manu. Njihova su imena urezana na plou na velikoj kamenoj gromadi kao simbolu Dalmacije i kra, uz klupu na kojoj su se ti stradali mladii zajedno sa svojim vrnja-cima esto znali druiti i odmarati. Na tome mjestu inae od dana pogibije stoje upaljeni lampioni. Uz imena etvorice vatrogasnih heroja uklesani su i stihovi iz pjesme Marka Perkovia Th ompsona: ...Sluaj kako grmi, kako more pjeni, pitaju te jesu li zaborav-ljeni.... Postavljanje spomen obiljeja inici-rala je i realizirala vodika navijaka udruga Torcida kojoj su pripadali i poginuli vodiki mladii, te vodiki DVD. Spomen obiljeje je blagoslovio don Frane imat, a otkrili su ga torcidai Milan Perica, Tomislav Stri-koman i Miro Ivi. (Vjesnik, 25. 08. 08.)

Pjesma za vodike vatrogascePod sloganom Ovo nije kraj u Vodicama je na rivi odran koncert u nedjelju 24. kolo-voza posveen hrabrim ljudima u spomen na vodike vatrogasce poginule na Kornatu. Pjevali su Goran Karan, Bunari, Hari Ron-evi i Godimenti, Ivo Amuli, Dado Pastu-ovi, Zrinka, Klaudija Beni i Klapa Dalma-tino. Svatko od izvoaa na ovom jednosatnom koncertu pjevao je po jednu pjesmu, a najavljivali su jedni druge. Orga-nizatori tog koncerta bili su prijatelji i obi-telji pokojnih vatrogasaca. (Novi Tjednik, 29. 08. 08.)

Nogomet u ast kornatskih junakaMemorijalnim malonogometnim turnirom na igralitu kod Osnovne kole u nedjelju naveer, 24. kolovoza u Vodicama su pod nazivom Ovo nije kraj - posveeno hrabrim ljudima nastavljene manifestacije sjeanja na tunu godinjicu stradavanja na Kornatu etiri mlada vodika Vatrogasca Hrvoja Strikomana (1989.), Gabrijela Skoia (1988.), Karla everdije (1989.) i Ante Juri-ev-Mikulina (1985.), te osam gasitelja iz

Nakon mise i prijevoza brodovima slijedilo je penjanje po kamenu

Predsjednik HVZ-a na kamenu Kornata



Tisnoga i ibenika. Sastavima generacije kornatskih junaka i DVD-a Vodice na Me-morijalnom turniru su se pridruili lanovi Split Stars Teama predvoeni Goranom Karanom i Harijem Roneviem te ekipa Prijatelji za koju su zaigrali proslavljeni no-gometni reprezentativci Boban, Asanovi, Prosineki i Jurevi, dok je ovom pri-godom na vratima bio aktualni izbornik Slaven Bili.Nakon to smo lani na Poljudu upriliili humanitarnu nogometnu utakmicu, doli smo u Vodice jo jednom se pokloniti naim vatrogascima i na taj nain izraziti duboku suut s njihovim obiteljima. Da se ne zabo-ravi! - kazao nam je popularni splitski pjeva Goran Karan, jedna od najzaslu-nijih osoba za ovaj dogaaj sjeanja.Premda je na ovom turniru rezultat bio u drugom planu, vie od 2000 gledatelja uivalo je u majstorijama starih nogometnih znalaca Zvone, Aljoe, utoga i Jure.- Drago mi je da smo u Vodi-cama, ovo je jako lijepa stvar da se prisjetimo kornatskih junaka koji e vjeno ivjeti u naem srcu. Potrudit emo se da i ubudue svake godine sudjelujemo na ovom memorijalnom turniru - kazao nam je kapetan Prijatelja, legendarni Zvone Boban.- Jako sam dirnut. Zahvalio bih splitskim pjevaima i naim proslavljenim nogometaima to su se odazvali ovom naem turniru te pokazali da u tuzi za izgu-bljenim ivotima nae djece nismo sami - rekao nam je Ivica Strikoman, otac strada log gasitelja Hrvoja. (Slobodna Dalma c ija, 25. 08. 08.)

Spomen ploa za herojeU nazonosti obitelji, rodbine i prijatelja poginulih vatrogasaca u kornatskoj trage-diji. Ivice Crvelina, Dina Klaria, Marinka Kneevia i Ivana Marinovia, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Grada ibenika te brojnih lanova vatrogasnih postrojbi di-ljem Hrvatske na elu s glavnini vatroga-snim zapovjednikom Mladenom Jurinom, gradonaelnica ibenika Neda Klari ot-krila je 30. kolovoza spomen plou u spomen na stradale ibenske vatrogasce. Spomen-ploa postavljena je ispred zgrade Vatrogasnog doma u ibeniku, uz lik sve-toga Florijana, zatitnika vatrogasaca, a imena etvorice tragino stradalih vatroga-saca uklesana su na ploi koja je poloena na kamen donesen s mjesta njihova strada-vanja na otoku Kornat. Otkrivanju spomen ploe bio je nazoan i Draen Slavica, bivi upanijski vatrogasni zapovjednik. (Slo-bodna Dalmacija, 31. 08. 08.)

Otkrivena spomen-ploaNa Vatrogasnom domu u Tisnom 29. kolo-voza otkrivena je spomen-ploa petorici pripadnika DVD- a Tisno: Marku Staniu, Josipu Luiu, Anti, Ivici i Tomislavu Crve-linu, koji su prije tono godinu dana s tog mjesta krenuli gasiti poar na otoku Kor-natu u kojem su poginuli. Uz obitelji stra-dalih, prijatelje, sumjetane i kolege vatro-gasce, na sveanosti je bio nazoan i Frane Lui, jedini preivjeli iz skupine. (Veernji List, 30. 08. 08.)

Mimohod sjeanja za poginule vodike vatrogasceU Vodicama je 31. kolovoza naveer odran mimohod sjeanja na etvoricu poginulih vodikih vatrogasaca na Kornatima. Vie stotina sudionika prolo je rivom do Parka gdje je tjedan dana prije otkriveno spomen obiljeje poginulim vodikim vatrogascima, a potom su obitelji i prijatelji na gradskom groblju poloili vijence i zapalili svijee. Mi-mohodom sjeanja u Vodicama zavreno je obiljeavanje prve obljetnice kornatske tra-gedije. (Vjesnik, 01. 09. 08.)

Kolona sje anja do mjesta nesre e

Ljudi, kamen i ega



Klapski rekvijem u sjeanje herojimaGodinu dana nakon kornatske tragedije Klapa Maslina i Arsen Dedi predstavili su pjesmu Lumini, koja je posveena kornat-skim herojima. U Gradskoj vijenici o pjesmi, koju je nedavno kao singlicu izdala Scardona, govorili su autor teksta Frane Bili, autor glazbe Arsen Dedi, te Branko Bubica, frontmen klape Maslina koja uz Ar-sena, te mandolinisticu Sanju Vrani i izvodi pjesmu Lumini. Ova strana trage-dija inspirirala je mnoge, tako da sam i ja tekst napisao praktiki u jednom dahu. U prvom dijelu pjesme govori se o toj apoka-lipsi, a u drugom o sjeanju na nae heroje uz lumine - kazao je Frane Bili, koji je nakon toga nazvao profesora Matu Viia sa e-Ijom da pjesmu uglazbi Arsen Dedi.- Franin tekst bio je jedan od rijetkih na kojem nisam urgirao. To nije bio lagan za-datak, jer se nije smjelo dogoditi da se glazbi pristupi lageristiki. Napravio sam aranman,a onda sam ga usporedio s Ma-tinim vienjem. Snimali smo u tri studija uz veliku produkciju i rekao bih da smo napra-vili pravi klapski rekvijem, rekao je Dedi i dodao kako mu je bila ast raditi na ovoj pjesmi, jer je njegov pokojni otac preko 50 godina bio dobrovoljni vatrogasac. Branko Bubica prisjetio se prole godine, kada je Maslina pogoena ovom tragedijom odlu-ila otkazati sve koncerte.- Tu traginu vi-jest saznali smo pet minuta prije poetka koncerta svih ibenskih klapa ispred zgrade upanije. Naravno, odluili smo otkazati nastup, a sljedeih mjesec dana nismo nigdje nastupali, iako smo imali dogovorene kon-certe u pulskoj Areni, na Poljudu, te u

Zadru. Frane Bili napisao je odlian tekst, pun emocija, znoja i suza. Ne sumnjam da e pjesma ostati i esto se putati kao sje-a-nje na nae vatrogasce - kazao je Bubica. Inae, klapa Maslina pjesmu Lumini izvela je i na ovogodinjem koncertu u pulskoj Areni i njome dirnula sve ljubitelje klapske pjesme. (Novi Tjednik, 22. 08. 08.)

Projekt izgradnje spomen-parkaU dogovoru s Upravom Nacionalnog parka Kornati i dravnim institucijama moramo hitno krenuti u izgradnju staze od ipnata do stratita naih vatrogasaca, a sve u skladu s ambijentalnom prirodom. Inzistirat u da to bude u sklopu projekta izgradnje spo-men-parka. Osobno mislim da spomen-obiljeje mora biti veliki bijeli kri s kape-licom, kao to smo time odavali poast poginulim braniteljima Domovinskog rata. Ujedno, u sklopu projekta moramo poraditi i na rjeavanju priveza u uvali ipnate, iz-gradnjom jednog pravoga gata - kazao je upan Goran Pauk. (Slobodna Dalmacija, 01. 09. 08.)

Izloba posveena kornatskim rtvamaZapisi o ivljenju na Kurnatiman naziv je izlobe fotografi ja autora Ante Stipanele koja je od 24. kolovoza do 7. rujna odrana u edukacijskom centru za odrivi razvoj otoka i priobalja u Murteru. Izlobu je organizi-rala murterska Ekoloka udruga Argonauta, a simbolino je tempirana u vrijeme kada se obiljeava tuna godinjica kornatske trage-dije pa je autor fotografi je posvetio sjeanju na njezine rtve, mlade vatrogasce koji su

poginuli u poaru na otoku Kornatu 30. ko-lovoza prole godine.Inae, fotografi je Ante Stipanele oivljavaju i uvaju od zaborava stare zakonitosti otokog ivljenja, te vrijed-nosti i oblike ivota Kurnatara. Udruga Ar-gonauta Stipanelinom je izlobom namjera-vala mjetanima i turizmu ukazati na vanost ouvanja tradicije na ovim podru-jima kao vanom dijelu hrvatske nacionalne batine u cijelosti. (Novi tjednik, 29.08. 08.)

JEDNO PRAZNO MJESTO ZA STOLOMGodina dana doe i proe, ali neke uspo-mene ostaju zauvijek. Prije godinu dana Hr-vatska je bila zajedno u tuzi kao niti jednom poslije Domovinskog rata. Tragedija na Kornatima ranila je svako srce i dozvala suzu na svako oko. Smrt vatrogasaca zavila je u crno ne samo njihove obitelji, mjesta u kojima su roeni i ivjeli, vatrogasnu zajed-nicu, nego i itavu Hrvatsku.Kau, vrijeme lijei rane, ali ova rana naa-lost nikako ne zacjeljuje.

Dodatnu sol u nju utrljavaju razliite sumnje i pekulacije oko uzroka tragedije kao i naj-novija dogaanja oko sveane dodjele od-lija.

Tipina je ovo hrvatska pria.

U boli, u tuzi, u tragediji svi smo zajedno. A nakon toga?

Formalizam, protokoli, administracija, rav-nodunost, beutnost.

A ovdje je rije o uspomeni na ljude. Na ljude kao to ste vi i ja.

Na ljude koji su imali svoje obitelji, svoje elje, svoje brige, svoje snove.

Meutim tu svaka usporedba prestaje.Jer oni su vatrogasci.U isto vrijeme najsretniji i najnesretniji od svih ljudi.

I dok piem ove retke radio javlja da poar bjesni kraj Pakova sela.Gori kod Imotskog. No je i vatrogasci ostaju na poaritu. Ne odlaze na poinak.

I ovu e se no boriti sa stihijom kako bi je savladali dok mi budemo spavali. Bilo to u vrelini dana, u mrkloj noi, bio to sudar na cesti ili vatra u umi. Kada se uzbuna oglasi i kada krenu, nikada sigurni nisu kojoj e se Ljudi i cvje e na vrelom suncu



pogibelji izvrgnuti ili to e doivjeti to vri-jeme nikada nee izbrisati.

Ne razmiljajui o cijeni koju bi mogli platiti oni jednostavno idu.

Jer ti su ljudi, te ene i ti mukarci, odabrani i malo ih je.Sve zemlje svoje vatrogasce dre herojima. Mi svoje tek kada ih izgubimo.

Kae pria, kada je Bog stvarao vatrogasce, da je jedan aneo opazio na licu vatrogasca suzu. Boe, emu ta suza?, zapita aneo. Bog mu odgovori: To je suza od tuge zbog poginulih vatrogasaca. Suza odanosti zbog domovine koju brani, borei se protiv sti-hije. To je suza za sve boli i patnje kroz koje je proao. I to je suza za odlunost kojom e se i dalje boriti i kojom e spaavati ivote svojih blinjih.Vatrogasci ive opasno i mole se: Boe, neka se moja vjetina i moje znanje udrue kako bih dobro obavio svoju zadau, i Gos-

podine, znam mogu se suoiti s najgorim, zato uvaj nau ekipu, moju brau i sestre. Ne daj da itko strada i da se svi sigurno vra-timo svojim domovima i obiteljima. Amen.

Oni to apu i jure u no, kroz zid dima ne-staju i suoavaju se s ognjem. Oni su nai susjedi i prijatelji, oni su heroji o kojima se ne piu pjesme i njih se rijetko prisjeamo za sve ono to su uinili i to za nas ine.Zato kada ujete vatrogasnu sirenu i kada vidite rotirajue svjetlo na vatrogasnom vo-zilu, stanite sa strane i pogledajte s ponosom, jer oni idu spaavati ivote, domove i domo-vinu. I pomolite se za njihovu sigurnost i sretan povratak kui.

Ovih dana s kraja kolovoza i poetka rujna, ovih dana kada bolne uspomene naviru, za mnogim e stolovima, nadomak Kornata, ostati neka mjesta prazna. Naalost zau-vijek.Ostavimo u jednom danu za naim stolo-

vima jedno prazno mjesto. I kada nas naa djeca budu u udu pitala, Ali, tko to dolazi na ruak? ispriajmo im priu o danima kada su Aneli s Kornata dali svoje ivote branei od stihije zemlju koju su prije neki drugi aneli oslobodili i kojom mi danas slobodni hodamo.

"Stolovi nai tako puni, veseli i buniPonekad ostanu tako pusti i tuni.Sve do juer za njima mjesta bilo nijeA ve danas iza praznih mjesta tuga se krije.Za stolovima u srcu i u naoj duiNa sreu nikada praznih mjesta nema.Tu sjedimo uvijek zajednoS onima koji nas sada gledaju s neba.

I pomolimo se za due njihove.

To smo im duni.

Barem toliko.Ivica Ursi

Proteklo je godinu dana od nezapam-ene vatrogasne tragedije na iben-skim Kornatima u kojoj je svoje ivote za domovinu poloilo ak 12 mladih va-trogasaca i meu njima dragi prijatelj, suradnik i vatrogasni znalac prof. Gordan Alfi rev, tajnik DVD Vodice s kojim sam imao prigodu niz godina su-raivati i susretati se kao novinar i va-trogasni dunosnik.Prije desetak godina upoznao sam izu-zetno dragog prijatelja Gordana Alfi -reva, tajnika DVD Vodice, ovjeka od kojega sam usvojio ve ranije prihvaena saznanja kako "si ovjek i ostaje ovjek" tek tada kada si spreman svoj ivot zalo-iti za dobrobit svih. Osjetio sam to posebice 18. rujna 2007. godine na groblju u Vodi-cama, prisustvujui posljednjem ispra-aju dragog prijatelja Gordana i mladog vatrogasca Ante Jurieva Mikulina, sina tadanjeg zapovjednika DVD Vodice. U ovih godinu dana poesto mi u podsvi-jesti dolazi neprijeporno pitanje: "Bih li kao tajnik DVD Brestovac u Poetini postupio istovjetno asno, bih li dao svoj ivot kao dunosnik za nepotrebno po-loene ivote svojih vatrogasaca." I danas me to pitanje ponajee "uhvati" kao motiv angairanja u vatrogastvu nae

opine, upanije i Republike Hrvatske. Osobno me mui to pitanje asnog od-nosa prema humanitarnoj djelatnosti vatrogastva, staroj gotovo stoljee i pol, u kojoj osobno nisam esto sudjelovao kao operativac, uvaavajui godine i dunost koju obnaam, ali uvijek suosje-ajui s onima koji nisu prezali da zaloe vlastiti ivot kako bi spasili "blinjega svoga". To mi na odgovarajui nain daje "alibi" za ono to sam uinio kao vatro-gasni dobrovoljac, poesto puta susre-ui se sa suprotnim razmiljanjima, kojih je naalost danas u hrvatskom drutvu i previe. Ostaje u konanici da ovom prigodom, u vrijeme godinjice "kor-natske tragedije", izrazim svoje osobno razmiljanje i svoj neprijeporni stav kako "kornatski ivoti" nisu pali uzalud, kako su nama dobrovoljcima pomogli da "nas napokon shvate kao istinske he-roje" veoma bliske stradalima na Kor-natu. Neka sjeanja na dvanaest polo-enih mladih ivota i besprimjerni iskaz asti i potenja ovjeka kakav je bio tajnik DVD Vodice Gordan Alfi rev ostanu vjeni poticaj i "kineski zid" za uvaavanje opstojnosti hrvatskoga va-trogastva na cijelom prostoru Republike Hrvatske. I neka nas nikakvi poltroni,

duebrinici, ljudi koji su u vatrogastvo doli "zbog lakog posla i dobre zarade" ne udalje od vjene istine: Vatru gasi, brata spasi!. Osobno to osjeam u vla-stitom tijelu i dui, uvjeren u viesto-ljetnu tradiciju hrvatskog vatrogastva, te neprijeporne injenice humanosti, vjere u ovjeka i odanosti prema vrijedno-stima koje su oduvijek krasile hrvatskog ovjeka. Neka nam to budu poveznice i nain osmiljavanja budunosti vatroga-stva Republike Hrvatske, koje i nadalje mora biti jedinstveno, uinkovito, svjesno i domoljubno usmjereno prema svakom lanu zajednice. Ostanimo i bu-dimo nastavljai svijetlih tradicija na koja su nas uputili vjeno zasluni Gjuro Deeli i Mirko Kolari, kao i niz nji-hovih sljedbenika. S tim uvrijeenim razmilja-njima neka se uvijek s ponosom prisje-timo stradalih vatrogasaca "velikana Kornata", tajnika DVD Vodice Gordana Alfi reva i ostalih stradalnika hrvatskoga vatrogastva u proteklim desetljeima, u Domovinskom ratu i najnovijoj povi-jesti. Svima njima, iako "mali" u odnosu na njihov doprinos i ostvarene rezultate u povijesti, "klanjam se do poda".

Boris Oani

Bih li postupio tako asno?



Poari i intervencije tijekom lipnja 2008.

Tijekom lipnja 2008. godine na po-druju Republike Hrvatske na-stalo je 265 poara, od kojih 109 po-ara graevina, 51 poar prometnih sredstava i 105 poara raslinja u ko-jima je opoareno 69 ha povrine.Tog mjeseca ukupna materijalna teta iznosi 10 milijuna i 444 tisue kuna, od kojih 65,2% u poarima graevina.U poarima u lipnju 2008. godine smrtno je stradala jedna, a ozlijeeno je pet osoba.

Izgorjelo desetak hektara ume

Na podruju Lokve Rogoznice 1. lipnja u poslijepodnevnim sa-tima izgorjelo je desetak hektara ni-skog raslinja i mlade borove ume. Poar su uz dva protupoarna zrako-plova gasili vatrogasci iz Omia, Dugog Rata, Gata, Kuia, Zadvarja, Brela, Podstrane, Vranjica, Makarske, Mladosti i Splita. Udar groma izazvao poar

U mjestu Dabar uslijed udara groma 2. lipnja u kasnim veer-njim satima nastao je poar u nenase-ljenoj kui. Vlasnik kue oteen je za 150 tisua kuna, a poar su pogasili vatrogasci iz Otoca.

Poar u staklani

U lipikoj tvornici stakla 3. lipnja u kasnim popodnevnim satima uslijed kvara autoklava nastao je poar u pogonu. Materijalna teta iznosi 200 tisua kuna, a poar su pogasili rad-nici tvornice.

Paljevina u Zadru

Policija traga za poiniteljem koji je 4. lipnja u sitnim satima izazvao poar osobnog vozila u Zadru. Vla-snik vozila oteen je za 280 tisua kuna, a poar su pogasili zadarski va-trogasci.

Kratki spoj izazvao poar

Imotski vatrogasci gasili su od ranih jutarnjih sati poar stolarske radio-nice u Vinjanima Donjim. Poar je na-stao zbog kratkog spoja, a materijalna teta iznosi 120 tisua kuna. Poar bagera

Kratkim spojem na elektroinstala-cijama nastao je 7. lipnja u kasnim veernjim satima poar u motoru ba-gera. Poar, koji je nastao u mjestu Be-tiga u faanskoj opini, pogasili su pulski vatrogasci, a materijalna teta iznosi 140 tisua kuna.

Nepoznati poinitelj izazvao poar

Na podruju azme 5. lipnja u ve-ernjim satima nepoznati poi-nitelj izazvao je poar kue. Vlasnica kue oteena je za 150 tisua kuna, a za poiniteljem se traga. Poar su po-



gasi vatrogasci iz azme i Mikloua.

Samozapaljenje u sortirnici

Vatrogasci iz Naica, urenovca i aptinovaca gasili su tijekom ju-tarnjih sati 8. lipnja poar u naikoj sortirnici luka. Poar je nastao fer-mentacijom biljne mase, a materijalna teta iznosi oko dva i pol milijuna kuna.

Poar na farmi

Fermentacija biljne mase uzrok je i poara koji je 9. lipnja nastao na farmi Osilovac kraj Ferianaca. Poar su pogasili vatrogasci iz Naica, Feri-anaca, urenovca i Valenovca. Ma-terijalna teta iznosi 185 tisua kuna.

U vonji se zapalio autobus

kolski autobus koji je 12. lipnja u kasno prijepodne razvozio djecu fuinskim krajem zapalio se uslijed tehnikog kvara. Djeca su brzo evaku-irana, a do dolaska delnikih vatroga-saca plamen je zahvatio stranji dio autobusa. Materijalna teta iznosi 450 tisua kuna.

Preminuo etrdesetogodinjak

U poslijepodnevnim satima 13. lipnja, etrdesetogodinjak polio je, u boravku obiteljske kue kraj Novog Marofa, kau zapaljivom teku-inom te isti potom zapalio. Vatra je zahvatila mukarca i nanijela mu teke tjelesne ozlijede od kojih je slijedeeg dana preminuo. Poar su pogasili va-trogasci iz Novog Marofa, a motivi izazivanja poara jo nisu utvreni.

U Splitu gorjele rashladne vitrine

Kvarom na elektrinim instalaci-jama nastao je poar na ras-hladnim vitrinama 14. lipnja u jutar-njim satima u skladitu na podruju Splita, nadomak like. Vlasnik skla-dita oteen je za dva milijuna kuna, a poar su pogasili splitski vatrogasci.

Poar u Kupjaku

Na krovitu obiteljske kue u Ku-pjaku 14. lipnja u veernjim sa-tima buknuo je poar. Uzrok poara je kvar na elektrinim instalacijama, a pogasili su ga vatrogasci iz Delnica, Skrada, Kupjaka i Ravne Gore. Mate-

rijalna teta iznosi 280 tisua kuna.

Na Haliu provalnik izazvao poar

U sitnim satima 20. lipnja na Ha-liu kod Varadin Brega, nepo-znati poinitelj provalio je u podrum vikendice gdje je izazvao poar. Poar su pogasili vatrogasci iz Donjeg i Gor-njeg Kneginca. Vlasnik je oteen za pola milijuna kuna, a policija inten-zivno traga za poiniteljem.

Obiteljska svaa zavrila poarom

Dvadesetestogodinjak izazvao je, nakon obiteljske svae, 16. lipnja u veernjim satima poar obiteljske kue u Velikim Zdencima. Poar su pogasili vatrogasci iz Daruvara i Gru-binog Polja, a materijalna teta cijeni se na 150 tisua kuna.

Gorjelo kod ibenskog mosta

Tijekom poslijepodneva 23. lipnja kod ibenskog mosta vatrogasci iz ibenika, Zatona i Vodica uz pomo jednog izviako-navalnog zrako-plova gasili su poar koji je zahvatio dva hektara makije.

Dva poara kod Slanog

U veernjim satima 27. lipnja na-stala su na podruju Slanog, na djelomice miniranom terenu dva po-ara koji su lokalizirani do jutarnjih sati slijedeeg dana. Poare su pogasili vatrogasci iz Dubrovnika, Maljkova,

Slanog i Dubrovakog primorja, a za-hvaeno je ukupno ezdesetak hektara makije i borove ume.

Na podruju Vranika izgorjelo petnaestak hektara

Petnaestak hektara niskog raslinja i makije izgorjelo je u popodnevnim satima 28. lipnja na podruju Vranika kod Zatona. Uz dva protupoarna zra-koplova, poar su pogasili vatrogasci iz ibenika, Zatona, Vodica, Brodarice i Zablaa.

Dva poara kod Omia

U popodnevnim satima 30. lipnja na podruju Omia nastala su dva poara. Prvi, kod Lokve Rogo-znice, opoario je 20 ha trave i borove ume, a drugi, kod Mimica samo pola hektara. Oba poara gasila su tri pro-tupoarna i dva izviako-navalna zrakoplova te vatrogasci iz Omia, Dugog rata, Zadvarja, Kuia, Gata, Podstrane, rnovnice, Solina, Vra-njica, Klisa, Dugopolja, Mladosti, Ka-tela, Brela, Makarske i Bake Vode.

Poar kue u Novoj Diklenici

Bjelovarski vatrogasci intervenirali su u sitnim satima 30. lipnja na poaru kue u Novoj Diklenici. Mate-rijalna teta iznosi 200 tisua kuna. Poar je nastao uslijed kratkog spoja.

ulijano Grum



Poari i intervencije tijekom srpnja 2008.

Tijekom srpnja 2008. godine na po-druju Republike Hrvatske nastalo je 540 poara, od ega 133 poara grae-vina, 66 poara prometnih sredstava i 341 poar raslinja u kojima je opoareno 486 ha povrine.Ovog mjeseca ukupna materijalna teta iznosi 19 milijuna i 302 tisue kuna, od kojih 62,3% u poarima raslinja.U poarima u srpnju 2008. godine smrtno su stradale tri, a ozlijeeno je je-danaest osoba.

Djeaci ozlijeeni u poaru

Iz jo neutvrenih razloga 2. srpnja u veernjim satima u podrumskim pro-storijama osjeke stambene zgrade na-stao je poar u kojem su lake ozlijeeni petnaestogodinjak i njegov tri godina mlai brat. Djeaci su ozlijeeni udisa-njem dima tijekom evakuacije. Poar su pogasili osjeki i retfalski vatrogasci, a materijalna teta iznosi 140 tisua kuna.

Eksplozija u Beliu

U stanu belianske stambene zgrade istjecanjem zemnog plina stvorena je eksplozivna smjesa. U prvim minu-tama 3. srpnja smjesa je eksplodirala, a u eksploziji po ivot opasne ozlijede za-dobio je etrdesetogodinji mukarac. Intervenirali su vatrogasci iz Belia. Ozlijeeni mukarac preminuo je od za-dobivenih ozljeda 9. srpnja u osjekoj bolnici.

Poar rolo pree

U veernjim satima 3. srpnja u polju kod Satnice akovake uslijed trenja na mehanikim dijelovima zapa-lila se rolo prea za sijeno. Poar su po-gasili lokalni vatrogasci, a vlasnik je oteen za 180 tisua kuna.

U poaru uniten stan

U zagrebakoj Dubravi 4. srpnja u po-slijepodnevnim satima pregrijava-njem elektrine utinice nastao je poar stana na etvrtom katu u zgradi. Materi-jalna teta iznosi 150 tisua kuna, a poar su pogasili zagrebaki vatrogasci.

Poar u pogonu za obradu drva

U sitnim satima 5. srpnja iskrenje iz kotlovnikog dimnjaka izazvalo je

paljenje piljevine u virovitikoj tvornici obrade drva. Vlasnik pogona oteen je za dva milijuna kuna, a poar su pogasili virovitiki i slatinski vatrogasci.

Gorjeli automobili i kiosk

Plin iz plinske boce stvorio je u prvom satu 6. srpnja u dubrovakom kiosku zapaljivu smjesu. Iz trenutno neutvr-enih razloga smjesa se zapalila, a vatra proirila na dva parkirana automobila. Ukupna teta iznosi 200 tisua kuna, a poar su pogasili dubrovaki vatrogasci.

Punja izazvao poar

Pregrijavanje punjaa za mobitel ostavljenog tijekom noi na rubu kaua izazvalo je u sitnim satima 6. srpnja poar dnevne sobe u obiteljskoj kui u mjestu Gradac. Lokalni vatro-gasci, uz pomo kolega iz Makarske, Podgore i Drvenika pogasili su poar, a vlasnik kue oteen je za 200 tisua kuna.

Grom izazvao poar

Grmljavinsko nevrijeme dogodilo se 7. srpnja u veernjim satima na irem petrinjskom podruju. Udar groma u krovite tale u mjestu Brest Pokupski izazvao je poar kojeg su sa-vladali petrinjski vatrogasci. Materijalna teta procijenjena je na 150 tisua kuna.

Izgorio autobus na autoputu

Tijekom vonje autoputom A3 u sitnim satima 16. srpnja kod Starog Petrovog Sela autobus stranih registar-skih oznaka udario je u zatitnu ogradu, a nakon sudara autobus se zapalio. U ne-srei su smrtno stradali esnaestogo-dinja djevojka i sedamdesetestogo-dinji mukarac, oboje strani dravljani, a ozlijeeno je jo osam putnika. Na in-tervenciji su sudjelovali vatrogasci iz Nove Gradike.Mjesec dana nakon nesree u zagre-bakoj Traumatolokoj bolnici od zado-bivenih ozljeda preminula je ezdeseto-smogodinja putnica iz autobusa.

Ozlijeen mukarac

U veernjim satima 17. srpnja u mjestu Stroinci nastao je poar na presi za baliranje sijena. Kvar je nastao zbog kvara na stroju, a prilikom gaenja tridesetsedmogodinji mukarac u po-kuaju da ugasi poar, zadobio je teke tjelesne ozlijede. Materijalna teta iznosi 100 tisua kuna, a poar, koji se proirio na bale sijena i okolno strnite, pogasili su vatrogasci iz Vrbanje i Soljana.

Kratki spoj izazvao poar

U mjestu Krneza 18. srpnja u jutar-njim satima nastao je poar na obi-teljskoj jednokatnici. Poar je nastao uslijed kratkog spoja u kuhinji, a poga-sili su ga zadarski vatrogasci. Vlasnik kue oteen je za 250 tisua kuna.



U poaru lake ozlijeen turist

U apartmanu makarskog hotela Bio-kovka u ranim jutarnjim satima 20. srpnja nastao je poar. U poaru je strani dravljanin zadobio lake tjelesne ozli-jede. Poar su pogasili makarski vatro-gasci, a materijalna teta iznosi 100 ti-sua kuna. Poar je izazvan neoprezno odloenim opukom cigarete.

Zbog kvara na elektroinstalaci-jama poar

Na ulazu u zadarsku podzemnu ga-rau 26. srpnja u sitnim satima zbog kvara na elektroinstalacijama na-stao je poar vozila. Vozilo, vrijednosti oko 100 tisua kuna, totalno je uniteno, a poar su pogasili zadarski vatrogasci.

Preminuo mukarac

Na zagrebakoj Trenjevci 26. srpnja u sitnim satima nastao je poar stana u kojem je tridesetetverogodinji mukarac zadobio po ivot opasne ozli-jede. Poar je izazvalo pregrijavanje sklopke na zamrzivau, a pogasili su ga zagrebaki vatrogasci. Tijekom dana ozlijeeni mukarac je preminuo.

Produni kabel izazvao poar

U poslijepodnevnim satima 26. srpnja u Poreu u na katu obiteljske kue nastao je poar u kojem je vlasnik oteen za 100 tisua kuna. Poar su po-gasili poreki vatrogasci, a nastao je zbog preoptereenja produnog kabla.

Poari otvorenog prostora5. srpnjaDesetak hektara niskog raslinja izgorjelo je tijekom poslijepodnevnih sati na brdu Vranik kod Zatona. Uz jedan Canadair i jedan Air-tractor, poar su savladali va-trogasci iz ibenika, Zatona, Vodica, Za-blaa i Pirovca.

7. srpnjaU poslijepodnevnim satima na podruju Gaeleza na povrini od pedesetak hek-tara gorjelo je nisko raslinje i borova uma. Do veernjih sati savladali su ga vatrogasci iz ibenika, Zadra Zatona, Vodica, Zablaa, Brodarice, Tisnog i Pi-rovca uz sudjelovanje tri protupoarna i etiri izviako-navalna zrakoplova.

U isto vrijeme na podruju Dubravice poar je zahvatio est hektara niskog ra-slinja. Poar su gasili vatrogasci iz Ki-

stanja, ibenika, Dubravice i Skradina te jedan protupoarni i etiri izviako-navalna zrakoplova.

Vatrogasci iz olte, uz pomo kolega iz Vranjica, Mladosti, Podstrane, Splita i Divulja te helikoptera, tri protupoarna i dva izviako navalna zrakoplova gasili su poar koji je nastao u rano poslije-podne kod Neujma i opoario dvanaest hektara guste borove ume.

Dva protupoarna zrakoplova djelovala su na poaru na otoku Brau kod Su-petra. Opoareno je esnaest hektara bo-rove ume, a savladali su ga vatrogasci iz Braa, Bola, Selca, Milne, Supetra i Pu-ia.

Na podruju Petrovakog dola u veer-njim satima nepoznati poinitelj izazvao je poar penice. Poar su pogasili vuko-varski vatrogasci, a opoareno je oko 25 ha povrine. Materijalna teta procije-njena je na 250 tisua kuna, a policija po-duzima mjere traganja za poiniteljem.

9. srpnjaKninski vatrogasci, uz pomo jednog izviako-navalnog zrakoplova, savla-dali su u veernjim satima poar kod mjesta Oton. Opoareno je est hektara niskog raslinja i zaputenih poljopri-vrednih povrina.

14. srpnjaNa podruju Tuepa u jutarnjim satima nemarno odbaeni opuak izazvao je poar koji je do veernjih sati zahvatio 28 hektara niskog raslinja i borove ume. Poar su gasili vatrogasci iz Makarske, Drvenika, Podgore, Tuepa, Promajine, Bake Vode, Brela, Trogira, Marine, Ka-tela, Gomilice, Mladosti, Solina, Vra-njica, Klisa, Splita, Podstrane, Omia, Dugog Rata, Gata, Kuie i Zadvarja, Di-vulje i ibenik te sezonske postrojbe Splitsko-dalmatinske upanije. Tijekom dana u gaenju su sudjelovala etiri pro-tupoarna i jedan izviako-navalni zra-koplov, a u veernjim satima u gaenju poara ukljueni su i pripadnici Oru-anih snaga. Tijekom intervencije ma-karski vatrogasac Josip Rajevi iaio je lakat. Nemarni poinitelj je ve su-tradan lien slobode.

U blizini HE Zakuac kod Omia u po-slijepodnevnim satima nastao je poar

koji je zahvatio dva hektara niskog ra-slinja. Poar su gasili vatrogasci iz Omia, Gata i Dugog Rata te protupoarni zra-koplov Canadair.

15. srpnjaU prijepodnevnim satima nastao je poar kod mjesta Stanii na podruju Omia. Poarom je zahvaen jedan hektar borove ume, a pogasili su ga va-trogasci iz Kuia, Omia, Gata i Dugog Rata uz djelovanje jednog protupoarnog zrakoplova.

Poar, u kojem je opoareno etiri hek-tara guste borove ume kod mjesta Du-bravice, nastao je tijekom poslijepod-neva. Pogasili su ga, uz pomo dva protupoarna i jednog izviako-na-valnog zrakoplova, vatrogasci iz ibe-nika, Dubravice, Skradina, Zablaa, Za-tona i Brodarice.

U redovitom izvianju pilot izviako-navalnog zrakoplova uoio je u rano po-slijepodne poar na podruju Vukia. Rano otkrivanje rezultiralo je brzom in-tervencijom pa su benkovaki i stanko-vaki vatrogasci, uz navedeni zrakoplov i jedan Canadair, savladali poar u kojem je izgorjelo samo pola hektara niskog ra-slinja.

16. srpnjaU prijepodnevnim satima u uvali Bizio-kovica na otok ut nastao je poar koji je do lokalizacije opoario est hektara ma-kije. Poar je nastao blizu marine, pa je uz gaenje poara organizirana i evakua-cija plovila na vezu. Uz tri protupoarna i jedan izviako-navalni zrakoplov, poar su savladali ibenski vatrogasci.

Na otoku Hvaru u uvali Jagodna u ranim poslijepodnevnim satima nastao je poar. Opoareno je devet hektara ma-kije, a pogasili su ga vatrogasci iz Starog Grada, Hvara i Vrboske uz sudjelovanje dva protupoarna i jednog izviako-navalnog zrakoplova.

ibenski vatrogasci savladali su do ve-ernjih sati poar na otoku Situ u uvali Kovaev Stan. Poar je nastao tijekom poslijepodneva i opoario dvadesetak hektara maslinika i borove ume.

Kod mjesta Zeevo na rogoznikom po-druju nastao je u popodnevnim satima



poar kojeg su savladali vatrogasci iz Splita, ibenika, Rogoznice, Primo-tena, Grebatice, Brodarice, Zatona, Tisnog, Zablaa, Pirovca, Vodica, Dr-nia, Marine, Trogira, Solina, Mladosti i Gomilice, gasitelji Oruanih snaga uz sudjelovanje etiri protupoarna zrako-plova i jednog helikoptera. Opoareno je sedamdeset hektara maslinika i ni-skog raslinja.

17. srpnjaVatrogasci iz Imotskog, Splita, Lovrea, Sinja, Trilja, Kuia, Zadvarja i Za-gvozda te upanijski sezonski vatro-gasci pogasili su poar raslinja koji je nastao tijekom poslijepodneva na po-druju izmeu mjesta Dobranje i Cista Velika. Opoareno je desetak hektara niskog raslinja i borove ume, a djelo-vala su i dva protupoarna zrakoplova.

23. srpnja Na otoku Sv. Klement, najveem u arhi-pelagu Paklenskih otoka u poslijepod-nevnim satima nastao je poar kojeg su, uz dva protupoarna zrakoplova, savla-dali hvarski vatrogasci. Opoareno je pet hektara niskog raslinja i borove ume.

24. srpnjaStarigradski vatrogasci, uz sudjelovanje

djelatnika NP Paklenica i jednog protu-poarnog zrakoplova, pogasili su poar koji je tijekom poslijepodneva nastao na podruju Velebita i opoario hektar i po niskog raslinja.

25. srpnjaTijekom poslijepodneva kod mjesta Ra-sline nastao je poar koji je do veernjih sati opoario hektar niskog raslinja. Poar su. uz sudjelovanje dva izvia-ko-navalna zrakoplova, pogasili i-benski, zatonski i vodiki vatrogasci.

27. srpnjaNa podruju iznad Katel Kambelovca tijekom kasnih popodnevnih sati opo-areno je tri hektara borove ume i za-putenih poljoprivrednih povrina. Gasili su ga vatrogasci iz Gomilice, Ka-tela, Mladosti, Solina, Vranjica, Jastre-barskog i Splita te jedan helikopter.

28. srpnjaU uvali Jagodna na otoku Hvaru u prvim satima nastao je poar koji je do jutarnjih sati opoario tridesetak hek-tara niskog raslinja. Tijekom noi gasili su ga vatrogasci iz Hvara, Staroga Grada i Jelse, a u jutarnjim satima u gaenje ukljuena su dva protupoarna zrako-plova.

29. srpnjaDesetak hektara niskog raslinja i bo-rove ume izgorjelo je tijekom poslije-podnevnih sati na irem podruju mjesta Liana Ostrovikih. Pogasili su ga do veernjih sati vatrogasci iz Ben-kovca, Zadra, Polae, Liana Ostro-vikih i Stankovaca te dva protupo-arna i jedan izviako-navalni zrakoplov.

30. srpnjaIzmeu mjesta rnovnica, Srinjine i Vilar u rano poslijepodne nastao je poar kojeg su savladali vatrogasci iz Splita, rnovnice, Podstrane i Vranjica uz sudjelovanje dva protupoarna, jedan izviako-navalni zrakoplov i he-likopter. Opoareno je dvadesetak hek-tara niskog raslinja.

31. srpnja Kod Zatona, na podruju Mijalia Sta-novi nastao je u prijepodnevnim satima poar koji je u rano poslijepodne lokali-ziran. Opoareno je etiri hektara bo-rove ume i niskog raslinja, a pogasili su ga ibenski, vodiki, zablaki i zatonski vatrogasci uz sudjelovanje dva protupo-arna i dva izviako-navalna zrako-plova.

ulijano Grum



Pouke Osjekog poaraNita od stoernog zapovijedanja

Prokletstvo i srea vatrogasnog po-ziva lei u injenici da uspjeh inter-vencije u kojoj sudjelujete ovisi o silini i nepredvidivosti dogaaja. Plovite na oblaku osjeaja uspjenosti sve dok vas ne iznenadi trenutak s traginim poslje-dicama. U trenu oblak se raspruje i ostaje samo ogromno breme odgovor-nosti (op.a.). Poar podrumskih prostorija u upanij-skoj ulici na broju 13 u Osijeku stvorio je u trenucima brzog i drastinog kompli-ciranja situacije vatrogascima poznatu konfuziju po svim operativnim linijama, od zapovjedne do vie dijelova izvrnih.Kod naglih promjena planova djelovanja izazvanih nepredvienim razvojem do-gaaja na scenu dolaze pojedinane ak-cije u kojima sposobnost svakog poje-dinca predstavlja zadnju prepreku kaosu s drastinim posljedicama.Zbog neobinih okolnosti koje su di-jelom bile uzrokom te konfuzije inter-vencija zasluuje podrobniju elabora-ciju.Akcija poput ove zahtijevala je u dijelu gaenja tek dva do tri mlaza no u se-gmentu teine prodora u opoareni pro-stor 25 x 12 m podrumskog prostora s vrlo razvijenim poarom u barem tre-ini podrumskog volumena te tempera-turom od preko 200 0 C u suterenu i stu-bitu, zahtijevao je vei broj zamjena ljudi od uobiajenog. Visoka tempera-tura i teak fi ziki rad uinili su svoje; poveala se potronja zraka u bocama to je uz este zamjene vatrogasaca uzro-kovalo naglu potrebu za novim kolii-nama, a kako je u akciju na prvu dojavu upueno devet vatrogasaca s tri vozila (zapovjedno, navalno i cisterna) broj ljudi se pokazao premali za komplikacije koje su uslijedile.

DogaajAkcija je u samom poetku krenula krivom procjenom situacije. Stanari su javili 02. srpnja 2008. u 21,26 minuta da se osjeti dim u zgradi te da se ini da do-lazi iz podruma.Na upite operatera o porijeklu dima do-

biveni su odgovori koji su dali naslutiti da se radi o jednostavnoj akciji.Zapovjednik smjene, s obzirom na loci-ranost objekta (trokatni objekt smjeten u samom centru grada, duljine 30 m, i-rine 12 m, naslonjen s lijeve i desne strane na stambene objekte; u svim objektima u prizemlju su poslovni pro-stori) te injenicu da su na katovima sta-novi, izlazi na intervenciju u 21,27 mi-nuta s navalnim i zapovjednim vozilom te autocisternom i 10 vatrogasaca.Nakon etiri minute vonje stvari po-staju jasnije. Situacija se komplicira; ispred zgrade guva (prolaznici se oku-pljaju u velikom broju, automobili ispred ulaza ometaju prilaz vozilima. Dim je ispunio stubite, a stanari na tri kata i mansardi (uglavnom starije osobe) izgu-bljeni i uplaeni izlaze iz stanova i poku-avaju doi do izlaza. Nakon kratkog pregleda lokacije akcija se razvija u dva pravca, gaenje poara u podrumu, te istodobno pregled prostorija po kato-vima (na dva ulaza), savjetovanje sta-nara o ostanku u stanovima i zatvaranju vrata. Poziv autoljestvi slijedi odmah po dolasku.Dim se razvija, ispunjava ne samo unu-tranjost objekta ve stvara probleme izlazei na podrumske otvore te glavne

ulaze, die se preko balkona te gui sta-nare koji su izili na balkone u potrazi za zrakom. Dodatna komplikacija nastaje paninom vikom stanara kojemu je sin ostao negdje u zadimljenom hodniku. Potraga za djeakom sretno zavrava.

Operater me izvjeuje (zapovjednik JPV autor teksta) u trenucima kretanja ekipe prema lokaciji. Budui da su me neki raniji dogaaji nauili pameti moja je procjena bila drukija, zapovjedio sam izlazak na intervenciju jo dva do-brovoljna vatrogasna drutva te stav-ljanje jednog u pripremu.U intervenciju se ukljuujem desetak minuta od kretanja ekipe. Kolima se borim za prolaz to blie lokaciji te za-tiem vatrogasno odjeljenje koje je zapo-elo unutarnju navalu u podrumske prostorije. Prve dramatine situacije u zbrinjavanju stanara (veina je evakui-rana iz stanova)ve su prole. Savjetujem se sa zapovjednikom akcije te mojim po-monikom koji stie u isto vrijeme. Bu-dui da se i sam elim uvjeriti u tijek akcije pokuavam ui u hodnik, ali to je nemogue zbog dima i topline.Nakon postavljanja nadtlanog ventila-tora sa strujom zraka hodnikom prema gore zapovijedam njegovo preusmjera-



vanje, odnosno presijecanje struje dima i topline te njihovo tjeranje iz zgrade van kroz glavni ulaz.Namjera je bila sprijeiti dizanje topline i dima u prostor stanova, znajui da su to uzronici najveih komplikacija.Meutim, ubrzo postajem svjestan dje-lominog uspjeha. Dim i toplina i dalje se diu stubitem, a s vanjske strane zgrade pojavljuje se sada snaniji dim koji preko fasade gui stanare.Nekoliko daljnjih minuta presudni su. Izvukavi se iz ulaza odlazim preko ceste radi boljeg pogleda te postajem svjestan da stvari izmiu kontroli.Na tri balkona izlaze ljudi mahom stari i nemoni (svi u razmaku nekoliko mi-nuta), a na etvrtom sjedi nepokretna starica sa suprugom. Postaje jasno da se radi o minutama do katastrofalnih po-sljedica. Krv se ledi u ilama kad nekoli-cina njih tjerani dimom pokuavaju pri-jei rubove balkona.Zapovjedi ne idu vie u pravcu gaenja, ve samo spaavanja. Minute u tim tre-nucima izgledaju kao vjenost. Postav-ljanje autoljestve (proizvedena 1983. go-dine) preko parkiranih vozila te kroz umu ica i kablova iznad ulice vjeto postavlja iskusan voza. U koaru ulazi vatrogasac i krajnjim na-porima pomae nemonim stanarima da se jedan po jedan evakuiraju.Na intervenciji nas etiri zapovjednika izdajemo zapovjedi istovremeno ja se bavim spaavanjem, pomonik za-mjenom dinih aparata, izborom opreme za gaenje te ventilacijom, zapovjednik te voditelj smjene probijanjem putova do podrumskih prostorija te gaenjem. Za sve akcije koje vodimo malo je vatroga-saca, pa se dogaa da jedan vatrogasac dobije nekoliko zaduenja koja su, na-ravno, neizvriva. Dobrovoljni vatro-gasci, na zapovijed ukljuuju se u vrlo bitne sekvence akcije spaavanja, probi-janja putova te gaenja.Slijedeih nekoliko minuta doivljavam u fl eevima vika gledatelja, dim kroz koji se pojavljuju siluete ljudi u koari, izmuenih dimom i poznim godinama. Gledam u dvije ekipe dobrovoljnih va-trogasaca (zahvaljujem Bogu da su tu). Trim prema njima, zapovijedam neko-licini pomo kod prebacivanja u kola hitne pomoi (inae, kola hitne pomoi su samo jedna, a osoba je est). Zahti-jevam dolazak drugih kola. Dim se sada die toliko ivo da se ini

da poar u podrumu dobija na silini, a iz jednog stana na treem katu kroz balkon toliko silovito kulja da se ini da gori i u njemu. Razmiljam o tome, zakljuujem da su vrata stana ostala otvorena te da je stan zbog velike vruine ugroen.No, u tim trenucima javlja se preko radio veze vatrogasac koji je u zgradi pronaao dvije starice (jedna slijepa, druga slabo pokretna) s kojima se nalazi u prostoru koji ih gui (on je skinuo masku radi ko-munikacije radio vezom i kontakta sa staricama). Javljanje je toliko drama-tino da se odluujemo za akciju spaa-vanja kroz stubite. Problem je izabrati odmorne i spremne vatrogasce za akciju (profesionalna ekipa je toliko iscrpljena da je pogled na njih bio dovoljan da se zakljui kako neki od njih to nee uspjeti). Okreem se dobro-voljcima; pronalazim meu njima dva za koje vjerujem da mogu sudjelovati u takvoj akciji i dajem im upute o nainu spaavanja. Novi problem je nedostatak rezervnih dinih aparata koje moraju ponijeti sa sobom, jer je veina njih ve koritena. U zgradu se upuuju trojica (jedan profesionalac i dva dobrovoljca). Nakon jo nekoliko poziva za pomo ko-lege iz zgrade shvaamo da nemamo vie puno vremena. Vatrogasac iz zgrade (iskusan u takvim situacijama) izlazi na mansardu te svijetlei u nebo daje nam signale o mjestu na kojem se nalaze. Po-diemo ljestvu i spaavamo ih u pravom trenutku, jer spasilaka grupa ne prona-lazi izlaz na mansardu, ve izlazi na balkon na treem katu.Ekipe na poaritu ne ekaju ve se uporno bore s poarom u podrumu. U jednom trenutku zauje se nekoliko ek-splozija (poslije smo utvrdili da se radi o buradima s naft om) to zajedno s to-plinom od preko 6000C tjera vatrogasce van iz podruma. Sad je poar zahvatio gotovo sve prostorije u podrumu i po-staje jasno da se nee smiriti dok se unutra ne upusti pjena. Iskusni zapo-vjednik i voditelj smjene ine to na dvije strane zgrade. Kolege iz dobrovoljnih drutava bave se pravljenjem otvora za odzrake iz podruma kao i otvaranjem poklopaca za ubacivanje pjene.Tu se mogla dogoditi nesrea jer, izlazei iz zadimljene zgrade, jedan vatrogasac propada kroz napravljeni otvor u po-drum dubine preko tri metra. Sreom ili Bojom providnou prolazi bez oz-ljeda.

Situacija malo pomalo postaje kontroli-rana. Brojne aktivnosti u gaenju poara u podrumu slijede, a nakon toga rai-avanje i nadzor do konanog gaenja. Zaboravio sam spomenuti brojne novi-nare i snimateljske ekipe (imamo praksu obveznog pozivanja) koji su se okupili te traili izjave. Poinjemo s izjavama tek nakon dramatinih akcija spaavanja. Pozivam gradonaelnika i izvjeujem ga o stanju na poaritu. Gradonaelnik dolazi. Izvjeujem ga jo jednom, a on uvjerivi se u epilog akcije (spaeni sta-nari, a poar zadran u podrumskom prostoru) ne tedi rijei pohvale. Nakon njega novinari se natjeu tko e pronai ljepu stilsku fi guru o naem radu a mi, pomalo zbunjeni, ostajemo na poaritu i iscrpljeni raspravljamo o onome to se dogodilo.

Neka razmiljanja: to bi se dogodilo da smo morali spa-avati stanare odjednom. Nedostaje nam spasilake opreme (uskoni jastuci, spusnice, razne vrste ljestvi). Zato u tako loe konstruiranim objek-tima nema naknadnih graevinskih za-hvata (postavljanje ventilacijskih otvora ne samo u podrumu, ve duinom ci-jelog stubita, odvajanje podrumskih prostorija protupoarnim i protudi-mnim vratima, postavljanje vatrodojave, sreivanje instalacija, pravljenja protu-poarnih pregrada unutar tavana i dr.). Zato su ljudi tako nemarni pa ostav-ljaju u podrumima stari namjetaj, boje, lakove i druge zapaljive tekuine, stare stvari, papir i sl. Zato hitna pomo nema vie deurnih posada na raspolaganju. Zar se u tako vanim dijelovima grada ne moe osigurati prostor za manevar vozila za spaavanje. Zato svi sudionici intervencije nemaju radio vezu u dinim aparatima. Treba nam laka dina oprema za spa-avanje starih i nemonih osoba. Trebali bi poeti s koritenjem priko-lice s bankom zraka koju imamo. Tekuina za rehidraciju mora biti do-stupna u veoj koliini i biti ista negazi-rana voda. Za stoerno zapovijedanje potrebno je prije svega imati vezu sa svim sudioni-cima intervencije (u dinim aparatima) tranje od jednog do drugog vatro-gasca iscrpljuje, stvara osjeaj konfuzije,



uzrokuje dvostruko pa i trostruko izda-vanje zapovijedi dobivenih od vie zapo-vjednika).

Problemski pogled zapovjednikaO zaposjedanju lokacije na kojoj djeluju operativne vatrogasne postrojbe govore vatrogasne taktike poetnice. Na vie stranica sam proitao prepo-ruke vatrogasnih strunjaka zapovjed-nicima zaposjedni lokaciju oformi stoer preuzmi kontrolu.Ti savjeti svode se na preuzimanje kon-trole nad zapovjednom strukturom pr-vopridolih jedinica, te nakon toga izda-vanje zapovjedi u skladu s preporukama vatrogasnih prirunika.Stoerno zapovijedanje uvodi red u rad vatrogasnih ekipa, pomoe da se kon-trolira situacija u svakom trenutku te da se na racionalan nain te pravodobno i svrsishodno koriste ljudski i tehniki potencijali.

Provedba stoernog zapovijedanja ostavlja utiske organiziranosti, pomae ukljuivanju svih sudionika u velike do-gaaje poput drugih neophodnih slubi i pojedinaca, omoguava davanje kvali-tetnih i pravodobnih informacija prema javnosti, otvara mogunost detaljnog praenja toka dogaaja,omoguava uzi-manje svih relevantnih podataka za ka-snije analize i zauzimanje stava prema javnosti te politikim organizacijama (prema prethodno navedenom, dalo bi se zakljuiti da se stoerno zapovijedanje s prethodno navedenim elementima dosad u novijoj povijesti hrvatskog va-trogastva nije dogodilo).No, u ovom sluaju potvrdilo se pravilo da su prirunici o stoernom zapovije-danju primjenjiva literatura samo ako se naelno drite preporuka, a usput ne za-boravljate da je uinkovitost ono to opravdava poteze operativne ekipe. Tre-nutak tehnike opremljenosti u hrvat-skom vatrogastvu ne podrazumijeva

punu primjenu pojma i znaenja sto-ernog zapovijedanja. Na ovoj intervenciji bilo je angairano 10 vatrogasnih vozila te 45 vatrogasaca. Prema brojnosti ekipa (iz dva DVD-a te JPVP) te sloenosti dogaaja vie je nego dovoljno razloga da se oformi zapo-vjedni stoer. Meutim, brzo i nepredvi-eno spaavanje vie starih i nemonih osoba (spaavanje se odvijalo u nekoliko minuta) kao i nedostatak radio veze s posadama pod maskama (zapovjedi se izdaju tranjem od jedne do druge grupe; na isti nain se kontrolira uin-kovitost) usmjerio je akciju prema po-zitivnoj zbrci u kojoj se s vie zadataka bavila grupa zapovjednika te veliki broj izvritelja (dobrovoljni vatrogasci uklju-uju se pojedinano prema zapovijedima iako je vei broj u pripremi).Meutim, ne mogu se oteti dojmu da se s ovim kapacitetima moglo i puno vie napraviti da je vie treninga i uigranosti ekipa na kojima treba raditi u budu-



nosti (premalo iskoriteni brojni mladi dobrovoljni vatrogasci, premalo uvje-bavanja profesionalnih ekipa u situaci-jama angamana veeg broja odjeljenja i dr.).

Zato ?* Od prvopozvanih oekuje se naj-manje: primanje dojave koje e omoguiti pro-cjenu situacije, odabir ljudi, opreme i tehnike koja e jamiti spaavanje neposredno ugro-enih, zaustavljanje irenja poara, spaavanje neposredno ugroenih, za-ustavljanje irenja poara, poduzimanje mjera za razvoj sloe-nijih akcija (osiguranje lokacije od gra-ana, osiguranje rezervi vode, razvi-janje dovoljnog broja mlazeva za gaenje, uspostavljanje radio veze sa operativnim centrom, osvjetljavanje radnog pro-stora, istraivanje mogunosti za ade-kvatni napad na kljune toke poara te ostale radnje to se odnose na otvaranje puta nadolazeim snagama (ventila-cija, iskljuivanje instalacija i slino).

* Veina dogaaja u vatrogasnoj praksi svodi se na djelovanje ekipa u prvom redu na zaustavljanje kretanja vatre, sprjeavanja daljnjeg istjecanja opasnih tvari, spaavanje ljudi iz skrhanih auto-mobila i dr. (sve te aktivnosti svode se na rad vatrogasnog odjeljenja).

* U tijeku prvih akcija odvija se aktivi-ranje dodatnih snaga koje vre dodatne radnje radi prekida napredovanja vatre ili njenog gaenja, obavljaju sve neop-hodne radnje koje nije uspjela poetna postava poput ventiliranja, osvjetlja-vanja, obiljeavanja, spreavanja zapa-ljenja te drugih poslova.

* Nakon toga slijedi uklanjanje ote-enih i izgorenih dijelova, uklanjanje prepreka s prometnica, osiguranje nei-spravnih instalacija od koritenja, usklaivanje rada s drugim slubama (policija, inspekcije, oevidne ekipe i dr.).

* Akcije spaavanja veeg broja ljudi, za-ustavljanje istjecanja tvari u veoj koli-ini ili pod velikim tlakom, crpljenja ili pretakanja u veoj koliini ili duljeg tra-janja i dr. spadaju u posebne aktivnosti koje ovise o brojnosti, opremljenosti i

organiziranosti vatrogasnih ekipa.

* Brojne vatrogasne ekipe ponekad nisu dovoljne za pruanje adekvatnog odgo-vora na silinu dogaaja.Problemi u vatrogasnoj praksi su:

1. Nedovoljan broj vatrogasaca u ve-likom broju naselja uzrokuje da su pr-vopozvane ekipe sastavljene od dva ili tri vatrogasca (to vrlo bitno utjee na razvoj akcije).2. Tjelesna kondicija je jedan od kljunih problema u hrvatskom vatrogastvu (ne-dostatak kondicije direktno utjee na tijek svake akcije).3. Slaba opremljenost proizila iz konti-nuirano loeg fi nanciranja struke.4. Nedovoljna angairanost struke u po-druju normizacije opreme, tehnike, sredstava, kvalifi ciranosti vatrogasaca, normizacije kolskih i trenanih kapa-citeta (kadrovi, literatura, poligoni).5. Slaba mobilizacijska spremnost (po-nekad je i veliki broj vatrogasaca na ras-polaganju, ali nije osmiljena i realizi-rana brzina okupljanja).6. Nedostatak znanja o ukljuivanju vie

postrojbi u intervenciju (redoslijed ukljuivanja, nain ukljuivanja pojedi-naca, zapovijedanje veim brojem va-trogasaca izuzetak su intervencije na priobalju u kojima je to svakodnevica).

Gledajui rezultat intervencija je uspjela spaeni su ljudi, a poar zadran u po-drumskom prostoru. Ipak, uoeni su brojni strukturni nedostaci: izostanak stoernog zapovijedanja, nedovoljna opremljenost prije svega radio vezom iz zatitne maske te spasilakom opremom, nedovoljna organiziranost hitne medi-cinske pomoi i dr. Treba istaknuti je da u ovoj fazi opre-mljenosti vatrogasaca u Hrvatskoj srea to ima sposobnih vatrogasaca indivi-dualaca (dobrovoljnih i profesionalnih) koji u takvim situacijama izgubljene bitke pretvaraju u spektakularne po-bjede.A to se tie stoernog zapovijedanja rei u vam to je to kad ga prvi put pri-mijenim u praksi.

Tekst: Boris Banjan, prof, dipl. ing.Slike: Stjepan Jurman



ovjek je osnovni uzrok nastanka umskih poara

Veliki poari sredozemne regije unitavaju u prosjeku godinje oko 700 000 hektara uma i poljodjelskih kultura, napose maslinika. Najee, vie od 100 000 polazita vatre izbija ti-jekom velikih vruina i sua ljetne se-zone. U nekim od zemalja mediteran-skog bazena godinje se biljei i do 20 000 poara.

Svake godine zemlje sredozemnog ba-zena mogle bi spasiti mnoge ivote i mi-lijarde eura kad bi njihove lokalne za-jednice bile bolje obuene i mobilizirane na radovima prevencije u borbi protiv umskih poara.

Zemlje sjevera Mediterana potroe svake godine milijarde eura u tu svrhu, ali samo neznatni dio tih izdvajanja slui poduavanju preventivnih aktiv-nosti stanovnika ruralnih i urbanih aglomeracija koje su, po prirodu stvari, neposredno ugroene umskim poa-rima , izjavio je nedavno ekspert za zatitu uma pri FAO, Mike Jurvelius. Budui da su ljudi pretenim uzrokom pokretanja umskih poara, preven-tivna zatita i samo sueljavanje s va-trom moraju na prvom mjestu ukljui-

vati populaciju to ivi u neposrednoj blizini uma.

Sluaj Iberijskoj poluotokapanjolska i Portugal proivljavaju dulje ekstremno suno razdoblje. U Portu-galu krajem lipnja prole godine ono je zahvatilo gotovo 97 posto ukupnog te-ritorija. U panjolskoj narod proivljava opustoenje zelenih povrina kakvo nije doivio jo od etrdesetih, ratnih godina prolog stoljea, a zalihe vode pale su ispod granice od 20 posto nji-hovih prosjenih kapacitetata. Poslje-dica: poari unitavaju na tisue hek-tara raslinja samo njih 30 000 irilo se Portugalom prole godine s bilancom dva mrtva stanovnika i 140 ranjenih i teko opeenih. U panjolskoj je u isto vrijeme smrtno stradalo 11 vatrgasaca.

Posljednjih pet godina, Portugal je iz-gubio vie od 20 % umskih povrina, ili drugim rijeima gotovo 9 posto naci-onalnog teritorija. Samo 2003. katastro-falni poari otvorenog prostora poharali su 420 000 hektara vegetacije i uma. Ko-nano, i ako je vjerovati slubenim sta-tistikama, panjolska svake godine trpi

poljedice prosjeno 2000 umskih po-ara za kojih je u 90 posto sluajeva krivac ovjek.

Zato gore ume?Principalni uzroci umskim poarima u sub-ruralnim zonama su nekontroli-rano i nedozvoljeno paljenje korova na njivama to granie sa umama, na-mjerno paljenje uma da bi se oslobodio prostor za poljodjelske kulture (u modi je krenje zaraslog rubnog umskog ni-skog raslinja ili zaputenih, nekada obradivih poljodjelskih povrina, da bi se prostor oslobodio za plantanu sadnju maslina ili vinove loze; ek-stremni je primjer unitavanje nepre-glednih indonezijskih i brazilskih pra-uma radi oslobaanja prostora za sijanje i sadnju kukuruza i uljarica na-mijenjenih nepromiljenom ali komer-cijalno svakako probitanom globali-stikom pokretu velikog kapitala u svrhu zamjene bio-goriva za naft u koja je na izmaku), paljenje raslinja i zapu-tenih kultura da bi se oslobodio pro-stor za irenje apartmanizacije i drugih oblika nekontrolirane (turistike) gradnje u priobalnim podrujima me-diteranskog bazena, grom, iskrenje ica



dalekovoda, zatim poari kriminalnog podrijetla (piromani, poremeene osobe asocijalnog ponaanja, meusu-sjedska i etnika netrpeljivost ili od-mazda, ) ili nenamjernog povoda i nemara (priprema gradela na otvo-renom, bacanje razbijenog staklenog sua u prirodu kojim su pospjeuje fo-kusiranje zraka sunca na zapaljivi tepih i tako pokretanja poarnih a-rita s odgodom, nesavjesno bacanje ikova, i slino (opuak cigarete predstavlja veliku prijeteu opasnost imajui na umu milijarde cigareta to se dnevno konzumiraju u svijetu a po raunu vjerojatnosti koliki su od njih to zapale cigaretu ujedno i savjesni pu-ai svjesni opasnosti koliko njihov moebitno nehajan postupak moe na-nijeti tete prirodi, zar ne ?), kao i pro-raunato vatreno krenje umskih proplanaka kako bi se pospjeio (krivo)lov na divlje ivotinje, i na kraju (samo)potpala nagomilanih ilegalnih odlaga-lita gradskog smea i drugih navezenih otpadaka u (esto zarasle i budnim okom umarskih djelatnika rijetko nadzirane) prirubne umske jarke i vlake

Pokazalo se u posljednje vrijeme, naro-ito u zemljama rairenog kampistikog pokreta kao to su juna Francuska i panjolska, da su grupna slavlja i iiv-ljavanja sudionika-nomada u prirodi zaslaena barbecue-om i zalivana dobrom klapljicom esto bila nesretna polazita vatre koja voena suhom travom kao nekom vrstom barutnog fi -tilja brzinom munje zahvaa viu vege-taciju i prerastaju u umski poar. Jeda-naestorica gasitelja smrtno stradala u panjolskoj, koje smo ve spomenuli u ovom napisu, najdrastiniji su rezultat tih nesavjesnih postupaka, koji su, samo u navedenom primjeru, osim tekog ljudskog stradanja odnijele ne-koliko stotina hektara uma, koje je po-are, jednom otete kontroli, mogla spa-siti samo via prirodna sila kia (koje na alost nije bilo). Poev negdje od 1980. i prvih naznaka dvaju nia, klimatske fl uktuacije su prouzroile uestale promjene smjerova vjetrova i iznenadnih snanih zranih strujanja u atmosferi (podsjetimo se samo nerijetkih orkanskih nevremena na sjeveru Europe, iznenadnih pijavica,

ljetnih oluja, upanja stabala usred gradskih aleja, koenja sezonskih usjeva na uzornim njivama kakve narod ne pamti). Osim elementarnih teta u poljodjelstvu i infrastrukturi, te su pojave u velikoj mjeri doprinijele potpirivanju podmuklih i razornih umskih poara, do iznemoglosti kom-plicirajui zadatke vatrogasnih i drugih spasilakih ekipa zaduenih za borbu protiv te opasne vatrene stihije nesagle-divih dosega. Da i ne govorimo u kojoj mjeri one oteavaju bilance stradanja usred vatrenih incidenata.Tako dugo dok ljudi ne shvate opa-snost od paljenja vatre na otvorenom prostoru bez prethodno poduzetih mjera opreza, naroito u vrijeme pasjih vruina tijekom ljetne sezone, borba brotiv umskih poara biljeit e tek ograniene rezultate, a ovisit e u ve-likoj mjeri o skupim sredstvima kao to su intervencije iz zraka, podcrtao je Jurvelius.

IzobrazbaCijena jedne edukativne kampanje u pogledu borbe protiv umskih poaraposprdno se komparira s trokovima jednog Canadair-a (prosjeno 3 500 eura/sat leta) ili nabavke velikog heli-koptera (okvirno 20 milijuna eura). Trokovima jednog helikoptera moglo bi se osposobiti deset milijuna osoba za prevenciju u borbi protiv umskih po-ara, rei e ne bez primjese gorkog humora Jurvelius.

Obuka o preventivi podastrijela bi se obveznim polaznicima u nekoliko ko-raka. Svakako bi bilo potrebno podu-iti lokalno priumsko stanovnitvo da uklone iz blizine njihovih obitavalita lakozapaljive materijale podlone za-paljenju i irenju vatre u sluaju velikih umskih poara i na vrijeme prirede obranu izradom prirodnih prosjeka na odreenim mjestima u okolnoj vegeta-ciji. Takvi okresani prostori u sluaju opasnosti sluili bi suseljanima i kao izbavni putevi u sluajevima nude.

Zatim, naglasak bi valjalo staviti na edukaciju ena jer, one su prvotno od-gojitelice svoje djece u pogledu igre s vatrom, prema tome i predusretanja umskih poara, a i u sluaju evakua-cije one igraju vrlo znaajnu ulogu.Divovski poari su pretvorili u pepeo

vie od 100.000 hektara uma u Grkoj i Bugarskoj, a ovo ljeto prijete jednako poraznim rezultatom po umskim vi-sovima turske turistike pokrajine An-talije. Nakon saniranja zgarita neza-boravnog apokaliptikog poara uokrug poluotoka, Grka je pokrenula iroku edukativnu kampanju za pre-venciju i borbu na nacionaloj razini.

Agencija Ujedinjenih naroda FAO po-ziva sa svoje strane vlasti ugroenih ze-malja sredozemnog bazena na elabora-ciju neagresivih direktiva o ponaanju stanovnitva za trajanja velikih um-skih poara i doznaivanje sredstava za kampanje senzibilizacije, to jest resurse koji bi se crpili iz dravnih fondova po-sveenih smanjenju, i uklanjanju uzroka umskih poara u to veoj mo-guoj mjeri.

Sve u svemu, radi se o sve rairenijoj potrebi preveniranja poarita, po su-stavu kako i narod kae bolje sprijeiti nego lijeiti. Sustavom promptnog uz-bunjivanja nakana je da se na vrijeme pripremi stanovnitvo na pogibelji od poara velikih razmjera i njihovo po-naanje u kritikim razdobljima. Na-ravno, i da se striktno zabrane, koliko je to mogue, sve egzibicije nekontroli-ranog i samovoljnog koritenja otvo-renog ognjita u podrujima priobalja i otoka pri pripremi hrane na otvo-renom, pri sidrenju dolaznika, u turi-stikim kampovima, izletitima i u smjetajnim kapacitetima prihvata in-dividualnih gostiju, kojima se usput nudi pogodnost da sami pripremaju hranu, kuhaju i peku janjca, ribu ili brole po vlastitom gutu i naho-enju. Amen.

U Siriji i Bugarskoj, FAO trenutno po-mae slubenim uredima to su zadu-eni za provoenje kampanje osvjeta-vanja stanovnita o pretnjama umskih poara velikih razmjera otvorenog pro-stora. Ova agencija takoer ne krtari korisnim savjetima diljem Italije i Por-tugala, gdje su upravo u toku sline ini-cijative, s nasunom potrebom podua-vanja u samoorganiziranju populacije o pogubnostima tekih incidenata, koji temeljito prijete da im vlastiti pito-reskni okoli askom nepanje pretvore u mjeseev krajobraz.

(am)



Prevrnuo se leper pun ivog vapna

U Opini Suhopolje, u pravcu Levi-novca kod sela Gvozdanska u Virovi-tiko-Podravskoj upaniji na upanijskoj cesti Virovitica ulovac 13. lipnja 2008. oko 14:15 sati prevrnuo se 30 tonski leper, pun ivog vapna. Voza Boko trbac iz Novog Sada prevozio je vapno iz Siraa u Smederevo u Republiku Srbiju. U Zavoju u pravcu Suhopolja, po suhom vremenu, najvjerojatnije zbog neprilagoene brzine, sletio je u kanal uz cestu. leper se pre-vrnuo na desni bok. Voza je pritom ostao

neozlijeen. Policijska uprava Virovitiko-podravska obustavila je promet na tom dijelu ceste. Na teren su izali vatrogasci DVD Suhopolje i Davor Serti, inspektor zatite okolia. Suhopoljski vatrogasci osi-guravali su mjesto nesree. Na teren su izali vatrogasci Javne vatrogasne po-strojbe Virovitica, ali kako i nije bilo po-trebe za njihovom intervencijom suho-poljsko DVD, pod zapovjednitvom Mirka Solara nastavili osiguravati podruje. Spri-jeili su istjecanje goriva iz rezervoara ka-

miona, dolaske nepozvanih osoba, auto-genim rezaem odvojili su kamionski teglja od prikolice, osiguravali izvlaenje oteenog kamiona od lepera i osigura-vali sanaciju na incidentnom mjestu. Pri-kolica je bila manje oteena. Posluila je za odvoz vapna u Srbiju, dok je kamionski teglja zbog totalna tete odvuen na re-zanje.Voza kamiona je zajedno s vatro-gascima dan i no deurao na mjestu udesa. Sve se desilo sedamdesetak metara izvan naselja, tako da nije bilo neposredne opasnosti za stanovnitvo. Nakon odvo-enja kamiona vuna sluba podigla je le-persku prikolicu na cestu, a radnici te slube pretovarili su ivo vapna ponovno u prikolicu. Uspjeli su gotovo sve pretovariti do kie.Kada je poelo kiiti, budui da vapno do-lazi u doticaj s vodom i oslobaa otrovne plinove, prekinuo sam pretovar. Samo manja koliina vapna ostala je na neobra-divom tlu, na mjestu udesa i nije dolo do zagaenja okolia, rekao je Mirko Solar, zapovjednik VZO i DVD Suhopolje.

Barica Mihokovi

Teke prometne nesree kod Novske

Dana 30. srpnja u 8,15 h deurni vatro-gasac DVDa Novska zaprimio je dojavu od VOC Sisak o tekoj prometnoj nezgodi na Auto-cesti A3 na 112. km (juna strana pravac Sl. Brod).Prilikom dolaska vatrogasaca DVD a Novska zateena je jedna osoba unutar osobnog vozila, te se uz pomo djelatnika Hitne Pomoi DZ Kutina (ekipa AC) pri-stupilo izvlaenju unesreene osobe iz vo-zila . U vozilu su se nalazile jo dvije osoba. Svi sudionici prometne nezgode proli su s lakim tjelesnim ozljedama. Nakon pru-anja pomoi unesreenima vatrogasci su pristupili sanaciji istjecanja goriva iz ka-miona i osiguranju prometa radi velike frekvencije prometa (pojaan u oba smjera). Vatrogasci DVD-a Novska izali su s ukupno 4 djelatnika, tehnikim i na-valnim vozilom. Promet na auto-cesti bio je otean u oba smjera jer kamion koji je prevozio bakrene ploe teine cca 2 t raza-suli su se po cijeloj auto-cesti tako da je sva srea to niti jedno vozilo nije naletjelo na

rasuti teret. Intervencija je trajala do 13,15 h kada se je uspostavio normalan promet navedenom dionicom auto-ceste.

Dana 26. srpnja u 19,47 h deurni vatro-gasac DVDa Novska zaprimio je dojavu od VOC Sisak o tekoj prometnoj nezgodi na Auto-cesti A3 na 131. km juna strana pravac Sl. Brod. Prilikom dolaska vatroga-saca DVD a Novska zateena je jedna osoba unutar vozila. Uz pomo djelatnika

Hitne Pomoi DZ Kutina (ekipa AC) pri-stupilo se izvlaenju unesreene osobe iz vozila. Ozljede su upuivale na ozljedu kime pa su vatrogasci bili izrazito oprezni i radili samo po uputama lijenika iz tima Hitne pomoi. U vozilu se nalazila jo jedna osoba koja je zadobila lake tjelesne ozljede, a nalazila se van vozila.Vatrogasci DVD-a Novska intervenirali su s ukupno 4 djelatnika i tehnikim vo-zilom.



Poar u Brestu

Poar kod Zatona Malog

Dva poara u jednom danu

Dana 7. srpnja 2008. godine izbio je u 22,45 sati poar na gospodarskom objektu (tala) u prigradskom naselju Brest kod Petrinje.Poar objekta tlocrta 45mx10m gasili su s 8"C" mlazova i jednim mlazom pjene 18 vatrogasaca s etiri vozila Vatrogasne postrojbe Grada Petrinje i jednim vo-zilom DVD Petrinja s dva vatrogasca DVD-a Petrinja. Poar je gaen uz jaku

kiu, grmljavinu i olujni vjetar koji su oteavali rad vatrogasaca.Materijalna teta je znatno velika na objektu koji je gorio, ali su spaeni pri-slanjajui objekti koji su se nalazili uz talu.

Zapovjednik Vatrogasne postrojbe Grada petrinje

Ivica ulenti,dipl.ing.

Poar koji je izbio 6. kolovoza u 2:34 sati kod mjesta Zaton Mali - Du-brovnik, lokaliziran je u 7:46 sati. U ga-enju poara tijekom dana sudjelovala su tri protupoarna zrakoplova Cana-dair CL-415, jedan protupoarni zrako-plov Air Tractor AT-802A i jedan heli-

kopter Mi-8 MTV-1 s ureajem za gaenje, kao i ukupno 112 gasitelja s 24 vozila iz JVP Dubrovaki vatrogasci, Dravne intervencijske postrojbe Du-brovnik, DVD-a Zaton i DVD-a Mravi-njac. U poaru je izgorjelo 75 ha trave, niskog

raslinja i borove ume. Tijekom noi 6./7. kolovoza na deurstvu i sanaciji po-arita ostalo je 29 gasitelja sa 6 vozila iz JVP Dubrovaki vatrogasci i DVD-a Zaton.

mr. Goran Violi

U ponedjeljak 4. kolovoza u poslije-podnevnim satima na Brau su bu-knula dva umska poara, jedan u nepo-srednoj blizini grada supetra, a drugi pokraj naselja Sutivan.U razmaku od samo dvadesetak minuta supetarski su vatrogasci zaprimili dojavu graana o dva umska poara, prvi na podruju iznad brda Sv. Rok, ni kilo-metar od Supetra drugi na irem po-druju Duboka, nedaleko od ceste Su-petar - Sutivan.Ubrzo nakon izlaska na mjesto dojave, vatrogascima je postalo jasno da vatra gori na 2 mjesta meusobno udaljenima oko 100 m. U gaenju poara djelovale su samo vatrogasne snage DVD-a Supetar (4 vozila i 26 vatrogasca) i njegovo je i-renje, zahvaljujui pristupanijem terenu, povoljnim vremenskim uvjetima i brzoj

reakciji vatrogasaca, zaustavljeno u roku od pola sata a potpuno je lokaliziran neto iza 20,00 sati istog dana.Drugi poar razbuktao se na neto ne-prohodnijem terenu guste borove ume kraj mjesta Sutivan (iznad uvale Duboka) i bio je daleko veeg intenziteta. Kako je dio vatrogasnih snaga iz Supetra ve bio zauzet gaenjem prvog poara, po pro-cjeni podrunog vatrogasnog zapovjed-nika za otok Bra Ivana Jakia ile na poarite su pozvane i dodatne vatro-gasne snage pa su poar gasili i vatrogasci DVD-a Milna, vatrogasci dislocirani iz Karlovca (stacionirani u Nereiima) i vatrogasci Dravne intervencijske po-strojbe s ukupno 34 vatrogasca i 6 vozila. U najkritinijim trenucima gaenja u borbu s vatrom ukljuio se i jedan protu-poarni avion Canadair i jedan protupo-arni helikopter pa je poar neto prije 21 sat ipak lokaliziran.Tijekom itave noi na poaritima je bilo uspostavljeno deurstvo koje je tra-jalo i itav idui dan i tijekom kojega su se oba poarita intenzivno nadzirala i sa-nirala do kraja natapanjem tinjajuih pa-njeva. Oba su poara 5. kolovoza tijekom poslijepodneva proglaena potpuno uga-enima a ukupna opoarena povrina u

oba poara procijenjena je na oko 6,5 ha.

Poar kod SelacaU subotu 9. kolovoza oko 12:30 sati na predjelu oko brda Sv. Toma u opini Selca izbio je umski poar. Odmah po dojavi na mjesto poara izale su vatrogasne snage. U akciji gaenja sudjelovali su va-trogasci DVD-a Supetar, Bol, Puia i Selca te dio dislociranih vatrogasnih snaga smjetenih u Puiima i Nerei-ima s ukupno 40 vatrogasaca i 10 vatro-gasnih vozila. U najkritinijim trenucima vatrogascima je u gaenju pomogao i pro-tupoarni avion Canadair nakon ega je poar relativno brzo, oko 14:10 sati i loka-liziran te u potpunosti ugaen u 17:00 sati. U poaru je izgorjelo oko 2500 e-tvornih metara makije i niskog raslinja.

Jakov Zlatar



Poar kod Saplunare na Otoku Mljetu

Poar u Tvornici za obradu drveta

Poar u Slatini

Na istonom dijelu otoka Mljeta kod mjesta Saplunara izbio je poar u utorak 29. srpnja 2008. oko 17.45 sati. Poar je brzom intervencijom vatroga-saca ugaen ime je izbjegnuta vea ma-terijalna teta na tom biseru dubro-vakog akvatorija.Dojavu graanina o poaru primio je i C 112 Dubrovnik, neto prije 18 sati o emu je obavijetena JVP Mljet, koja je ve bila na terenu i OKC PU Du-brovnik. Na poarite su odmah izali vatrogasci JVP Mljet i sezonske intervencijske va-

trogasne postrojbe (SIVP), koja je jedna od ispostava DIP (Dravne interven-cijske postrojbe) Podrunog ureda DUZS u Dubrovniku. Gasiteljima je u pomo pristigao i protupoarni zrako-plov Air Tractor 802 A.Poar je lokaliziran u 18:55 sati, a ugaen u 20:00 sati. Opoarena povr-ina iznosi oko 1500 etvornih metara niskog raslinja i makije u borovoj umi. U gaenju poara sudjelovali su pripad-nici JVP Mljet sa zapovjednikom Ma-riom Dabeliem i SIVP Mljet kojim je zapovijedao Robert Perui s ukupno

24 vatrogasaca i 7 vozila, te jedan Air tractor.

Goran Violi

Oko 21,30 sati 21. kolovoza izbio je poar suhe piljevine u silosu kapa-citeta 80 kubika u Tvornici za obradu

drveta Hrast u Strizivojni. Plameni udari prijetili su da se poar prenese na proi-zvodne pogone a prijetila je i eksplozija

samog spremnika, to je sprijeeno stalnim hlaenjem stijenki silosa i uba-civanjem veih koliina vode kroz otvor na vrhu silosa. Pedeset pripadnika Do-brovoljnog vatrogasnog drutva akovo i Dobrovoljnog vatrogasnog drutva Strizivojna s pet vatrogasnih vozila vo-dila je borbu sa vatrom do samog jutra kada je u 6 sati ujutro poar konano ugaen.

DVD Strizivojna

Slatinska policijska ophodnja u subotu 5. srpnja u ranim jutarnjim satima (3:48 h) prva je zamijetila poar u pri-vatnoj drvnoj tvrtki Bel-dren, vlasnika Marija i Jurja Bokaja. Odmah su obavi-jestili Javnu vatrogasnu postrojbu Sla-tina, 112, ostale pratee slube i vlasnike fi rme. Na poaritu u 3:53 sata zapoela je akcija lokaliziranja i gaenja poara. S vatrenom stihijom, borili su se svi vatro-gasci (18) Javne vatrogasne postrojbe grada Slatina sa svom raspoloivom teh-nikom i opremom, predvoeni zapo-vjednikom postrojbe Stjepanom Ve-nusom. Istovremeno u pomo im se ukljuilo i DVD Slatina. Gasili su sa est vatrogasnih navalnih vozila. U 4:38 sati u pomo su dola i dva pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Virovitica s auto cisternom.Kad smo doli na poarite cijelo kro-

vite proizvodne hale bilo je u plamenu. Pristupili smo lokalizaciji opoarenog objekta, da se vatra ne proiri na poslovni objekt, suare, na stovarite rezane grae i parkirana vozila u tvornikom krugu. Izvorite poara bila je kotlovnica, lo-ena piljevinom, koja izgaranjem iskri. Povremeno je ventilacija u dimnjaku iz-bacivala uokolo uarene grudice pilje-vine, kojima se nije posvetila dovoljna panja. Sve to potpomognuto ljetnom egom, izazvalo je poar. Poar je uoen nou, tek kad se vatra proirila i rasplam-sala na krovitima triju proizvodnih objekata. Gorjela su krovita pogona za izradu furnira i elemenata za fronte ku-hinja te krovite pogona za proizvodnju podova. Borba s vatrenom stihijom tra-jala je do sedam sati u jutro, a opoareno mjesto bilo je pod vatrogasnim nad-zorom cijeli dan. Poar se ponovio u

dvoritu tvrtke oko 17:30 sati, na mjestu gdje se nije oekivala mogunost poara. Prema procjeni Marija Bokaja koji je s ocem Jurjem vlasnik fi rme izgorjelo je imovine u vrijednosti oko 5 do 6 mili-juna kuna. Sreom tvrtka je osigurana. Pogon pilane, kotlovnica, suare, uprava i jo neki neoteeni dijelovi fi rme nasta-vili su raditi, a dio je radnika angairan na poslovima raiavanja terena za po-dizanje nove montane proizvodne hale. Nadaju se do jeseni punoj obnove ote-enih dijelova tvrtke, jer samo cjelovitim kapacitetom drvna tvrtka moe egzisti-rati na tritu, a radnici sauvati svoja radna mjesta rekao je Stjepan Venus, za-povjednik Javne vatrogasne postrojbe grada Slatine i zamjenik zapovjednika VP.

Barica Mihokovi



Sustav istarskog vatrogastva funkcionira besprijekorno

U prvih sedam mjeseci 2008. zabilje-eno je 20 posto manje poara na otvorenom i ocjenjujemo da je stanje vrlo dobro. No, treba istaknuti i da su klimatske prilike puno povoljnije nego lani (u istom razdoblju) te da je sustav istarskog vatrogastva besprijekorno funkcionirao", naglasio je upanijski va-trogasni zapovjednik Dino Kozlevac na Konferenciji za novinare u Puli. Uz njega su bili i zamjenik i pomonik upanij-skog zapovjednika Klaudio Karlovi i Boidar Mezuli. Od poetka sijenja zakljuno sa srp-njem 2008., istarsku su vatrogasci imali 1.254 intervencije, to je za 13,87 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani kada su intervenirali 1.456 puta. U spo-menutom je razdoblju opoareno 80 hektara u odnosu na lanjskih 270. Neto manje od polovine tih intervencija, 544, odnosi se na poare kojih je bilo ak 20 posto manje nego u prvih sedam mjeseci 2007. godine. Zabiljeeno je ukupno tehnikih intervencija svih vrsta 261, to je za 16,08 posto manje u odnosu na 311 prole godine u istom razdoblju. Evo pregleda intervencija na gaenju poara na graevinama: pomoni objekti od 19 je man

zagreb, 10. rujna 2008. 8-9/2008213.191.137.190/dokumenti/vv/2008/89_2008.pdf · se sazna prava,...

Documents