broj 35 | godina III| besplatni primjerak 20. travnja 2010.

Prekinut ćemo praksu u ZŠS-u

Sv. Klara u blatu, smeću i mraku

Gričem će hodati i Matija Gubec

Danira Bilić, predsjednica skupštinskog Odbora za šport, najavljuje bolje dane ZG sporta

Novinar Online-Zagreb.hr-a na vaš poziv posjetio je novo naselje u Svetoj Klari

Zagrebačka turistička zajednica bogatim programom dočekuje ljetne turiste

Str. 6-7

Str. 26-27

Str. 20

Str. 22-23

Grad zbog grba gubi identitet

Sini

ša K

OSI

Ć

zagreb.hrPišite nam na

zagreb.hr@mmreza.hr

Želite o nečemu izvijestiti sugrađane?Naručite online

novinara!Odsad Zagreb.hr i na www.online-zagreb.hr

2 aktualno 20. travnja 2010.zagreb.hr

Sa zakašnjenjem od nekoliko minuta, pozdravljajući suradni-ke na ulasku, vedar i nasmijan gradonačelnik Milan Bandić do-šao je na tradicionalno druženje s novinarima uoči sjednice Skup-štine. Kamere i fotoaparati lovili su mu svaki pokret, no samo tri laka pitanja svela su press-kon-ferenciju na lagan posao. I nje-mu i suradnicima...

- Koristili smo 200 automobi-la, a sad njihov broj smanjuje-mo čak dvije trećine, na 67. Za dobronamjerne je to odlična

recesijska vijest, a onima drugi-ma nije. No, mi tu ništa ne mo-žemo. Uveli smo štednju na svim razinama, pa i u voznom parku. Kako će se obavljati posao? Or-ganizirat ćemo se... U gradskoj upravi me zbog toga baš i ne vo-le, ali morate pitati Slavka (Ko-jić, pročelnik za financije, op. a.) kolika je to ušteda, koliko smo u protekle četiri godine trošili na leasing 200 automobila, a koli-ko ćemo trošiti na ovih 67. I još jednom ću ponoviti, provjerite kakvi su automobili i tko će ih voziti, ali ne može se zagrebač-ki gradonačelnik voziti u tačka-ma - rekao je Bandić.

O punjenju proračuna u proš-loj i prva tri mjeseca ove godine govorio je spomenuti Slavko Ko-jić, naglasivši da će izvješće do-staviti najprije Skupštini, a po-tom novinarima.

- Briga ima, ali nema razlo-ga za paniku - rekao je Kojić. - Punjenje proračuna je na razini druge polovice prošle godine, što je dobar pokazatelj jer pro-računski prihodi ne padaju, ne-go stagniraju. Proračun je proš-le godine bio planiran na osam milijardi kuna, no prikupljeno je čak milijardu manje. To nam stvara određene probleme, jer od 2000. pa nadalje proračun je

Riječ urednika

Utakmica koju vodi grado-načelnik Milan Bandić bit će privedena kraju na kon-cu četverogodišnjeg man-data i nakon toga neće ostati nikakav dug za idu-ći mandat. Rekao je to pro-čelnik Gradskog ureda za izgradnju grada Davor Je-lavić, odgovarajući na no-vinarsko pitanje zašto je njegov ured gradio i trošio više od planiranog. Je li Je-lavić četverogodišnu uta-kmicu spomenuo slučajno ili namjerno, pokazat će vri-jeme. No, ta rečenica najav-ljuje da neće biti izvanred-nih izbora za gradonačelni-ka, da Milan Bandić i ekipa mu planiraju odraditi puni mandat.

Govoreći o punjenju pro-računa, gradski ministar fi-nancija Slavko Kojić na-glasio je da Grad na to ne može utjecati, jer većinu proračuna pune zaposle-nici iz poreza i prireza... Po-datak da je sve više ljudi ko-ji se sele iz grada u njego-ve rubne dijelove, a škole u središtu ostaju bez đaka, morao bi zabrinuti grad-ske čelnike. Naime, i fizič-kim odlaskom radne snage iz grada proračun će biti još tanji. Kojić je naglasio kako Grad uglavnom na vrijeme izvršava svoje obveze, ista-knuvši da Hodingu ne du-guje ni lipe. Malo je onih koji nekom nešto ne du-guju, pa je to odlična vijest. I za Grad i za Holding, ali i njihove partnere.

Jelavićeva utakmica i Kojićev proračun

Branko Karapandža

Zvonimir Šostar ima nove zubeGradonačelnik je napustio presi-cu, nakon njega krenula je i veći-na mu suradnika, a onda je nasta-la gužva, s vrata su se micali...

- Dame i gospodo, imam za vas dobru vijest...

- Čekajte, čekajte mikrofon! - go-vorila je novinarka Stojedinice.

- Naš uvaženi kolega pročelnik i magistar Šostar ima nove zube,

novi gebis - smijući se naglas je iz-govorio Bandić.

Šostar se samo smješkao, a kri-stalno bijeli zubi zabljesnuli su dvoranom.

- Da sam mu žena, ostavio bih ga sa starim zubima, s ovima ga ne bih puštao po gradu - ko-mentirali su Šostarovi kolege na hodniku...

Što je jeftinije - 200 ili 67 auta?Briga ima, ali nema razloga za paniku - rekao je pročelnik za financije Slavko Kojić, naglasivši da se Holdingu ne duguje ni lipe te da su sve oči uprte u Vladu, zato što se proračun puni od poreza i prireza zaposlenih, na što Grad ne može utjecati

Branko Karapandžabranko.karapandza@mmreza.hr

Samo tri laka pitanja svela su Bandiću i suradnicima press-konferenciju na lagan posao

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

3aktualno20. travnja 2010.zagreb.hr

Opet počinje prekapanje ce-sta radi zamjene magistral-nog vrelovoda. Radovi poči-nju ovih dana, a ove će godine HEP-Toplinarstvo obnoviti oko 5,4 km vrelovoda. Riječ je o na-seljima Savica, Sigečica, Folne-govićevo, Kruge, Vrbik, Marti-novka, Trnsko, Siget, Dugave, Travno, Trešnjevka te u Hein-zelovoj kod Veterinarskog fa-kulteta. Neke su dionice na trasi stare i do 45 godina, pa su do-sad bile podložne brojnim kva-rovima. Nakon zamjena smanjit će se gubici u prijenosu toplin-ske energije i tople vode, a ti-me i troškovi.Budući da se radovi ne mogu izvesti bez povremenih prekida u isporuci toplinske energije, iz HEP-Toplinarstva mole za str-pljenje i razumijevanje. Napo-minju da će o prekidima isporu-ke toplinske energije pravovre-meno obavještavati potrošače putem medija, a u slučaju da se prekid odnosi na manje obje-kata, postavljat će obavijesti na oglasne ploče zgrada. Radovi će završiti do 15. rujna, tj. pri-je početka ogrjevne sezone. U

prošle tri godine u Zagrebu je zamijenjeno oko 14,5 km vrelo-voda. HEP-Toplinarstvo toplin-skom energijom opskrbljuje 101.759 kućanstava i 4553 po-slovna prostora.- U cilju strategije održivog ra-zvoja i promicanja energetske učinkovitosti i zaštite okoliša, ovaj projekt je veliki korak u ra-zvoju i poboljšanju centralizi-ranog toplinskog sustava odr-žavanja - rekao je direktor HEP-Toplinarstva Robert Krklec. (jr)

iz godine u godinu rastao otpri-like 550 milijuna kuna. U prošloj se godini to nije dogodilo, a zna se i zašto. Glavninu proračuna pune zaposleni iz poreza i pri-reza, a njih je sve manje... Zbog toga gledamo prema Vladi, če-kamo njene mjere... Tu Grad ne može ništa, mi možemo samo stvoriti preduvjete za dio nov-ca od komunalnih naknada, ali i tu je novac sve veći problem - naglasio je Slavko Kojić, domet-nuvši da očekuju proračun od sedam milijardi i da u ovom tre-nutku Grad ispunjava sve obve-ze. - Holdingu nismo dužni ni li-pe - rekao je Kojić.

Kalinić s maskom i kacigom

- Dobro je, Pavle nije došao s maskom i kacigom - dobacio je Ban-dić Pavlu Kaliniću, pročelniku Ureda za upravljanje u hitnim situaci-jama, misleći na vulkansku prašinu koja je blokirala Europu.- Kad smo krenuli u formiranje Ureda, većina nam se smijala, mno-gi su nas i izrugivali. Šteta, a mi smo imali viziju... - govorio je Kalinić komentirajući s Kojićem nedavno objavljeni registar branitelja.- Ispada da sam bio u Njemačkoj, a ne na bojištu - kaže Kalinić, a Kojić domeće: - Proglasili su me varalicom, a potom to i demanti-rali. No, hodam ulicom i ne znam tko je čitao demantij, a tko mi-sli da sam varalica...

Zamjena vrelovoda - Toplana građane moli za strpljenje

U promet je puštena Ulica 7, rekonstruirani dio pristupne pro-metnice od raskrižja sa Slavonskom avenijom do kućnog bro-ja 215, u dužini od 400 metara. Ulica ima privremeni naziv dok Odbor za imenovanje ulica i trgova ne predloži njeno ime. Re-čeno je, ukupna cijena rekonstrukcije pristupne Ulice 7 bila je oko 11 milijuna kuna. Platila ju je tvrtka Bauhaus, temeljem Ugovora o financiranju sklopljenog između Grada Zagreba i Bauhausa, a Grad će taj iznos isplatiti u pet godina.

U prometu Ulica 7 dužine 400 metara

- Ne može se objekt konzervirati, mora se završiti. To je glavni ra-zlog što je prošle godine dovr-šeno više projekata nego što je bilo novca, pa ispada da je po-trošeno više od planiranoga. No,

utakmica, koju vodi gradonačel-nik, traje četiri godine i na nje-nom kraju neće ostati nikakav dug za idući mandat - rekao je Davor Jelavić, pročelnik Ureda za izgradnju grada.

Na kraju mandata duga neće biti

Što je jeftinije - 200 ili 67 auta?Briga ima, ali nema razloga za paniku - rekao je pročelnik za financije Slavko Kojić, naglasivši da se Holdingu ne duguje ni lipe te da su sve oči uprte u Vladu, zato što se proračun puni od poreza i prireza zaposlenih, na što Grad ne može utjecati

ww

w.za

greb

.hr

Novi direktori u HoldinguUprava Zagrebačkog hol-dinga imenovala je Bru-nu Lackovića direkto-rom Gradske plinare Za-greb. Vladimira Tomičića, bivšeg člana Holdingove uprave i dosadašnjeg di-rektora Gradske plinare Zagreb, imenovala je vo-diteljem podružnice “Vla-dimir Nazor”. Mirka Jozić imenovana je direktori-com Holdingove Službe za financije, a Ivica Pra-njić direktorom Holdin-gove Službe za nabavu.

4 20. travnja 2010.zagreb.hrtema broja

Gradski zastupnici odlučili su: neće olako propuštati dokumen-te kojima se mijenja slika grada. Dok se ustrojava poseban struč-ni savjet, a prije savjeta radno ti-jelo koje će utvrditi kriterije za biranje članova savjeta, a kriteri-je određuje skupštinski odbor… - dotle neki građani drhte i živci-raju se: “Kakva će nam sudbina zadesiti parcelu?”

- Pokrenuo sam inicijativu za sitnu prenamjenu da bih gradio, a mjesecima ne znam na čemu sam - žali se jedan građanin i pi-ta se nije li već dosad sve proš-lo kroz dovoljno stručnih ruku u gradskim uredima.

Od stotina inicijativa za izmje-nu GUP-a samo je manji dio do-bio zeleno svjetlo Ureda za pro-storno uređenje. Riječ je o to-mu da ljudi žele uskladiti svoju među s granicama zelenog po-jasa, ili im manjka kvadrata da zadovolje urbanističke uvjete, ili bi pomaknuli pristupni put i sl. No, najčešće je kamen spoti-canja to što bi Zagrepčani svoju česticu uvukli u građevnu zonu, a ona je duboko dio zone zaštit-nog zelenila i nastala bi opa-snost od nekontroliranog šire-nje naselja. Katkad se pokušava zadirati u posebno vrijedne di-jelove prirode, parkove i šume, a ima i pokušaja da se prenamije-ni područje namijenjeno za ško-lu ili groblje.

Dolaze nova pravila za širenje naseljaNajčešće je kamen spoticanja to što mnogi žele svoju česticu uvući u građevnu zonu, a ona je duboko dio zone zaštitnog zelenila i nastala bi opasnost od nekontroliranog širenja naselja. Slijedi javna rasprava, u kojoj bi štošta moglo izići na vidjelo

Izmjene GUP-a počele su još lani u rujnu

Osniva se savjet koji će filtrirati izmjene GUP-a

Spriječiti bujanje prenamijenjenih površina

Najveće prepreke za prenamjenu parcele

Gradska je skupština još u rujnu donijela odluku o izradi Izmje-na i dopuna Generalnog urba-nističkog plana grada Zagreba. Nakon toga je Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunal-ne poslove i promet pozvao gra-đane da iznesu svoje inicijative i prijedloge.

Osniva se radna skupina što će predložiti članove budućeg stručnog savjeta koji će pretre-sati prijedloge prostornih pla-nova. Član Odbora za prostorno uređenje Dragan Korolija Mari-nić misli da najprije treba defi-nirati kriterije po kojima će se u savjet birati isključivo vrhunski stručnjaci.

Neki gradski zastupnici sma-traju da treba uvesti kontrolni mehanizam kako bi se spriječi-lo bujanje prenamijenjenih po-vršina. Da ne ispadne kako će grad najviše profitirati od pre-namjene površina, trebalo bi utvrditi granice do kojih se ta prenamjena može provoditi.

Najveće prepreke za prena-mjene parcela su ove: čestica je dio cjelovite zone zaštitnog zelenila, udaljena je od zona traženih namjena, evidenti-rana je kao posebno vrijedan dio prirode, na primjer šuma, usred je neke društvene na-mjene, recimo školske…

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Od stotina inicijativa za izmjenu GUP-a samo je manji dio dobio zeleno svjetlo Ureda za prostorno uređenje

Građani grada Zagreba najčešće traže prenamjenu iz zelenog pojasa u građevinsko područje za dio ili cijelu svoju parcelu ra-di mogućnosti gradnje. No, ima dosta i zahtjeva za samo korek-cijom ili usklađenjem granica različitih namjena s međama u ka-tastru. Naime, sada je GUP postavljen na temelju katastra, dakle u mjerilu 1:1000, dok je prije bio u mjerilu 1:5000.

Usklađivanje GUP-a s katastarskom podlogom

520. travnja 2010.zagreb.hr tema broja

Neki zastupnici tražili moratorij na izmjene GUP-a

Lani dovršeno 7,6 posto stanova manje nego 2008.

Što grad dobiva prenamjenom zemljišta

I prije nekoliko mjeseci pred Skupštinom je grado-načelnik Milan Bandić mo-rao odgovarati na primjed-be zastupnika osjetljivih na prenamjene zelenih povr-šina. Tražili su moratorij na sve prijedloge. “Zastupnici se mogu izjasniti o svakom prijedlogu”, govorio je Ban-dić, misleći na to da se gra-đanima mora omogućiti davanje inicijativa, a ne da ih se blokira, jer to građani-ma omogućuje i zakon.

U prošloj godini u gradu Zagrebu dovršena je iz-gradnja 4269 stanova, što je 7,6 posto manje nego 2008. godine. Premda se ti podaci odnose na poslove pravnih osoba, pa je broj-ka možda nešto veća, ipak je to je jedan od pokazate-lja i rezultata recesije. No, neki smatraju da bi se ta-kvo stanje moglo popravi-ti bržim donošenjem pro-stornih dokumenata. Isto tako se smatra da određe-na rješenja i izmjene gene-ralnog urbanističkog plana mogu potaknuti građevin-ske aktivnosti.

Odbor za prostorno uređenje traži da se napravi simulacija koristi za grad u slučaju prena-mjene zemljište iz zelene zone u građevinsku. Zastupnica Ve-ra Petrinjak Šimek drži da treba vidjeti koliko bi se promijenila kvaliteta života smanjivanjem zelenih površina.

Dinka Pavelić: Stručni je savjet još jedan filtar Predsjednica skupštinskog Odbora za prostorno uređe-nje Dinka Pavelić cijeli je mje-sec provela u Ukrajini, na služ-benom putu, kao konzultant u jednom europskom pro-jektu. Zatekli smo je u zrač-noj luci, na putovanju izme-đu dvaju ukrajinskih gradova, i vratili na trenutak u zagre-bačku stvarnost. Pitali smo je za svrhu stručnog savjeta, koji se osniva na poticaj njezinog Odbora.

- To će biti stalno tijelo

sastavljeno od stručnjaka, koje će se sastajati svaki put kad na dnevnom redu Skupštine bude problematika prostornih plano-va. Ono će biti još jedan filtar ko-ji će stručnim savjetima zastu-pnicima pomoći pri donošenju odluka - kaže Dinka Pavelić.

Utjecaj dnevne politike na rad njezina Odbora i općeni-to na prostornu problematiku Dinka Pavelić niječe, osim što ona, kako kaže, s vremena na vrijeme možda uspori donoše-nje odluka.

Davorin Tepeš, danas profesor na Tehničkom veleučilištu, 1999. i 2000. godine bio je zamjenik zagrebačke gradonačelnice Ma-rine Matulović Dropulić, a po-tom i potpredsjednik Gradske

skupštine. Ovako gleda na pro-blematiku gradogradnje.

- Zagreb ima prekrasnu tra-diciju urbanog zelenila, od Le-nucijeve potkove, Maksimira, Jaruna, Bundeka…, a među stručnjacima je, čini se, prije postojao stanoviti roditeljski odnos prema gradu. Ja jesam za gradnju, investiranje, za jav-ne garaže itd., ali bih se zauzeo za to da moraju postojati odgo-vorni ljudi koji će se time ozbilj-no baviti. Radi se o gradograd-nji, a gradogradnja je posebna struka. Nekad smo imali vizio-nare, oči su bile uprte u njih. Mislim da se prije više slušala riječ struke, a danas se bojim da je politika malo zatomila struč-nost - kaže Davorin Tepeš.

Dinka Pavelić - Nema utjecaja politike na rad Odbora za prostorno uređenje

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Politika je danas malo zatomila stručnost

Dolaze nova pravila za širenje naseljaNajčešće je kamen spoticanja to što mnogi žele svoju česticu uvući u građevnu zonu, a ona je duboko dio zone zaštitnog zelenila i nastala bi opasnost od nekontroliranog širenja naselja. Slijedi javna rasprava, u kojoj bi štošta moglo izići na vidjelo

Od stotina inicijativa za izmjenu GUP-a samo je manji dio dobio zeleno svjetlo Ureda za prostorno uređenje

6 20. travnja 2010.zagreb.hrintervju

Stanje u zagrebačkom sportu je ozbiljno. Nije to nikakva nova si-tuacija ni vijest, samo su pisma nezadovoljnih koja su uputili na adresu Gradske skupštine napo-kon stigla na plodno tlo. Razgo-varali smo o tome s Danirom Bi-lić, predsjednicom skupštinskog Odbora za obrazovanje i šport.

Što je zadaća Odbora za šport i kojim mehanizmima možete utjecati na stvari u tom području?

- Zadatak nam je pratiti iz-vršenje proračuna i kontrolira-ti namjensko korištenje sredsta-va. Razmatramo prijedloge koji nam pristižu, sugeriramo dopu-ne i amandmane na materijale koji se uvrštavaju u dnevni red Skupštine.

Ima li Odbor dosad neke konkretne rezultate, jeste li uspjeli praćenjem i sugestija-ma išta promijeniti?

- Imamo konkretnih rezulta-ta. Oni se ponajviše odnose na Zagrebački športski savez. Mo-ram samo na početku istaknuti da se u javnosti posljednjih da-na stvara pogrešna slika o tome da su problemi sa Zagrebačkim športskim savezom sad postali

aktualni, da su se tek sad pojavili. Još u studenom Odbor je ustvr-dio da se tamo ne poštuje pro-cedura i da je bilo netransparen-tnosti. To se posebno odnosi na luksuz u obliku korištenja broj-nih automobila kupljenih na le-asing te zakup skupocjenih pro-stora. Nakon naših zaključaka i medijskih pritisaka taj su vozni

Prekinut ćemo lošu praksu u ZŠS-u!Krivi smo i mi zastupnici i nadležni Ured koji nije redovito pratio kako se troše sredstva u Zagrebačkom športskom savezu. No, nadam se da će se sada stvari promijeniti - na bolje. Odlučni smo prekinuti prešutno odobrenu praksu u ZŠS-u i zato su nam dojave građana i klubova jako važne, a vrata našeg Odbora svima su uvijek otvorena - kaže Danira Bilić

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Pogrešno se misli da zagrebački sport dobiva puno novca, primjerice jedna Rijeka mnogo više od nas izdvaja za svoje sportaše - otkriva predsjednica skupštinskog Odbora za šport, Danira Bilić

park prepolovili, a dobili smo in-formacije i da razmišljaju o pro-nalasku jeftinijeg “smještaja”. Uspjeli smo prekinuti praksu Sa-veza da u prosincu na klupe za-stupnika šalje tekstualni dio po-treba, a tek u veljači stižu stavke u brojkama. Isprovocirali smo i da se sam Gradski ured za šport ob-vezao pratiti trošenje sredstva

na mjesečnoj razini, a obaviješte-ni smo i da se granskim savezi-ma proslijedio novac za isplatu klubovima. Inicirali smo i dono-šenje Odluke o načinu upravlja-nja i korištenja sportskih građe-vina u vlasništvu Grada. Možda je prošlo neprimijećeno na ne-davnoj tematskoj sjednici o pro-stornom planiranju u Zagrebu, ali

Skupština, Ured za obrazovanje, kulturu i šport, ZŠS, granski savez, klub... Kako izgleda sustav financi-ranja sporta u Zagrebu?- Normalno, u prijedlogu je stavki za godišnji Proračun gra-da Zagreba i prijedlog Javnih potreba za sport. Ako Gradska skupština, primje-rice, usvoji da ukupan iznos u Proračunu za 2010. bude 200 milijuna kuna, onda se tijekom godine taj novac raspoređuje posredstvom Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport. To su takozvane dvanaestine. Dio tih sredstava prosljeđuje

se Zagrebačkom športskom savezu. Na osnovi svojih kriterija, usvo-jenih na njegovoj Skupštini, ZŠS dio novca daje izravno klu-bovima, za stipendije i stručni rad..., a dio granskim savezima. Granski savezi kasnije dio nov-ca uplaćuju klubovima. Drugi dio novca daje se Po-družnici za upravljanje sport-skim objektima, a dio se re-zervira za velike sportske pri-redbe i klubove od posebnog interesa za grad.

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

720. travnja 2010.zagreb.hr intervju

ste zaduženi pratiti namjensko trošenje sredstava?

- Ne mogu reći da tu nema krivnje nas zastupnika, pa nad-ležnog Ureda koji nije redovito pratio kako se raspolaže danim sredstvima. Ali, problem je što se nikakva procedura godinama ne poštuje i nitko na njoj nije inzi-stirao. Tako se teško prati tko u sustavu radi nedopuštene stvari. Usudim se reći da je takva praksa dosad prešutno dopuštena. Od-lučni smo da je prekinemo. Upra-vo zbog toga dojave građana i svih koji su oštećeni takvim po-našanjem ZŠS-a iznimno su nam važne. Zato ističem da su vrata našeg Odbora u Ćirilometodskoj otvorena za sve.

Tko je kriv za loše stanje u zagrebačkom sportu?

Prekinut ćemo lošu praksu u ZŠS-u!Krivi smo i mi zastupnici i nadležni Ured koji nije redovito pratio kako se troše sredstva u Zagrebačkom športskom savezu. No, nadam se da će se sada stvari promijeniti - na bolje. Odlučni smo prekinuti prešutno odobrenu praksu u ZŠS-u i zato su nam dojave građana i klubova jako važne, a vrata našeg Odbora svima su uvijek otvorena - kaže Danira Bilić

Asja Bebić, Danira Bilić i Jasen Mesić (slijeva), HDZ-ovi zastupnici u Skupštini

U lošem stanju 80 posto objekata

Analiza stanja sportskih obje-kata u Zagrebu, nakon što je Odbor za šport lani prikupio podatke, pokazala je u broj-kama svu težinu problema. Iz-dvajamo podatak da je čak 80 posto objekta u lošem stanju, a 56 posto osnovnih škola ne-ma sportsku dvoranu ili je ne-zadovoljavajuća. Sve su zatra-žile i dodatnu sportsku opre-mu. Nije dobro ni to što se samo 20 posto djece u Zagre-bu organizirano bavi sportom. Dobra je stvar, doznajemo od Danire Bilić, što je u prostor-ne gradske dokumente uvr-štena potreba stvaranja mre-že sportskih objekata. Važno je rezervirati prostor kako se jednog dana ne bi dogodilo da se neka dvorana ne može dograditi ili sagraditi potre-ban sportski objekt.

posebno sam zadovoljna jer sam se uspjela izboriti da se u te do-kumente uvrsti obveza da nad-ležna gradska tijela krenu u izra-du mreže sportskih objekata u gradu. Odbor je aktivno sudje-lovao u kreiranju Odluke o uprav-ljanju i korištenju sportskih gra-đevina u vlasništvu Grada, koja je prihvaćena na posljednjoj sjedni-ci Gradske skupštine.

Što će te dvije spomenute odluke Skupštine značiti za sport u gradu?

- Planiranje mreže sportskih objekata vrlo je važno. Mora se jednostavno rezervirati prostor kako se jednog dana ne bi dogo-dilo da se neka dvorana ne mo-že dograditi ili sagraditi potreban sportski objekt. Zamislite situaci-ju da želite dograditi dvoranu uz školu, a tamo je već niknuo trgo-vački centar. Odluka o upravlja-nju sportskim građevinama tako-đer je vrlo važna. Grad i Holding potpisat će ugovorne obveze, postojat će okviri, ugovori, kon-trolirat će se zakupi i podzaku-pi. Ukratko, to je dobar put da se stane na kraju dosadašnjem neredu.

U kontrolu stanja u ZŠS-u krenuli ste nakon dojava gra-đana i nekih klubova. Zašto prije niste imali informacije, jer

Sportski objekti najsloženiji su problemProblem upravljanja, korištenja i održavanja sportskih građevina vrlo je složen i na prvom je mje-stu u strukturi problema u područ-ju sporta. Grad u svom vlasništvu ima 154 sportske građevine ra-zličite po vrijednosti, sadržajima, atraktivnostima i razini interesa za njihovim korištenjem. Te različito-sti uvjetuju stupanj njihovog zna-čaja za Grad i razvoj sporta. Grad, kao vlasnik sportskih građevina mora očuvati postignutu razinu razvoja sporta u Gradu, osigura-ti optimalno korištenje postoje-ćih građevina te osigurati uvjete

za njihovu dogradnju, uređenje i razvoj, navodi se u obrazloženju odluke.

Zagrebački holding upravlja sa 27 sportskih građevina, osam sport-skih građevina koriste bez nakna-de obrazovne ustanove za nasta-vu tjelesnog odgoja, 86 građevina dano je u zakup sportskim udruga-ma ili savezima (u 69 ugovora o za-kupu sklopljenih na određeno vri-jeme istekao je rok zakupa), 17 gra-đevina nema upravljača, dok ih 16 koriste sportske udruge bez ugovo-ra (vode se sudski sporovi, neriješe-ni vlasnički odnosi i sl.).Dinamov stadion višegodišnja je mora i politike i građana

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

- Na to je pitanje teško danas odgovoriti jer se ne poštuje pro-cedura. Zato ne znamo koje su točno razine krive pa se krivnja dijeli na sve nas. Najveći je pro-blem što se ne planira ništa du-goročno i što se odluke dono-se stihijski. Nadalje, sportski su objekti gurnuti u Holding bez ikakve konkretne analize. Loši su i postojeći kriteriji za financiranje. Potrebno ih je mijenjati jer živi-mo u novom vremenu koje je na-metnulo drukčije prioritete.

Ipak, čini nam se da se velika sredstva iz gradskog budžeta izdvajaju za sport, a posvu-da samo nezadovoljstvo - ne-ma poštenog stadiona, loši su uvjeti za treninge…

- Pogrešno se misli da zagre-bački sport dobiva puno novca. Evo, primjerice, Rijeka mnogo vi-še od nas izdvaja za svoje sporta-še. Nije to tako velik novac, nego nezadovoljstvo dolazi zato što stvari loše funkcioniraju. Bilo bi sve drukčije da planiranje potre-ba i glasanje o njima nisu na prin-cipu nekih obećanja i dogovora “ispod stola”.

8 20. travnja 2010.zagreb.hrgradski uredi

Besplatna prevencija raka vrata maternice

Savjetovalište za mlade u “Dr. Štamparu”

Ured zbrinjava lijekove s isteklim rokom valjanosti

Nastavlja se akcija “Zagreb bez ambrozije”

Grad Zagreb pokrenuo je jed-nu od najvećih i najzahtjevnijih javnozdravstvenih akcija, pre-venciju raka vrata maternice ci-jepljenjem HPV-cjepivom koje štiti od zaraze HPV-om. Cijepe se besplatno učenice sedmih razreda osnovnih škola.

U Zavodu “Dr. Štampar” dje-luje Savjetovalište za mlade, a rješavaju se problemi vezani uz psihofizički rast i razvoj, ško-lovanje, učenje i ponašanje, pri-lagodbu na promjenu mjesta stanovanja, poremećaje pre-hrane i spolno sazrijevanje.

Lijekovi kojima je istekao rok valjanosti mogu biti opasni po zdravlje i moraju se odlagati u posebne spremnike te uništiti spaljivanjem da sadržaj ili pro-dukti razgradnje ne bi dospje-li u okoliš. Te lijekove prikuplja Ured za zdravstvo.

Akcija “Zagreb bez ambrozi-je” nastavlja se, a sudjelovat će Ured za zdravstvo, Bokci i Zrinje-vac. Cilj je čišćenje zelenih povr-šina od te napasti koja može do-vesti do akutnih upala, kronič-nog oboljenja sluznice i najtežih oblika astme.

Građani često sudjeluju u akcijama poput ove na Trgu kad se mjerio krvni tlak

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

- Često odlazim na mjerenje krv-nog tlaka ili spirometrije koje or-ganizira Grad Zagreb - govori nam 51-godišnja Andrea L. - No, osim toga, ne znam koje bih po-godnosti mogla dobiti u Grad-skom uredu za zdravstvo.

- Poznato mi je da Grad osi-gurava besplatan gradski pri-jevoz, ali nikad nisam pomi-slio tražiti pomoć zato što sam

nezaposlen - govori nam 40 go-dišnji Marijan Ž.

- Primam pomoć za drugo di-jete, a to što daje Grad mladim je majkama izvrsno - kaže 28-go-dišnja Nina M. - Koristila sam i besplatne trudničke tečajeve.

Još donedavno, dok je djelo-vao jedinstveni Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu skrb i branitelje, građani su ga pre-poznali kao ured koji surađu-je sa Zagrepčanima te mjesto gdje ljudi mogu doći potražiti

pomoć. No, otkako je podijeljen na dva dijela - Ured za zdravstvo i branitelje na čijem je čelu pro-čelnik Zvonimr Šostar te Ured za socijalu i osobe s invalidite-tom, na čelu kojega je pročel-nica Višnja Fortuna - među gra-đanima je došlo do male zbrke. No, nekadašnji megaured čiji je djelokrug obuhvaćao područ-ja koja i nisu uvijek imala zajed-ničke elemente, na primjer rad i zdravstvo, zbog opsega posla morao se podijeliti, a segment

rada preusmjeren je u Ured za gospodarstvo.

Ipak, suradnja građana i spo-menutih ureda nastavljena je, i to ponajviše posredstvom udru-ga. Prvi čovjek udruge Bokci Jo-sip Nevenko Krznarić kaže da ne-ma bolje suradnje ni na državnoj razini. Udruge nailazi na potpo-ru Ureda, i financijsku i putem ustupanja prostora za rad. Nje-govi “štićenici” u gradsku upravu dolaze često, po razne potvrde te pomoć u hrani ili namještaju.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Briga za zdravlje na prvom mjestu

Ciljevi koje si je, uz mno-ge druge, zadao Ured za zdravstvo odnose se na podizanje svijesti građana o svim čimbenicima rizika za njihovo zdravlje, kao i mogućnostima da se ti ri-zici izbjegnu ili svedu na najmanju moguću mje-ru. Ured educira građane, ali i provodi akcije kojima se pojedine bolesti mo-gu otkriti u najranijoj fazi, da bi se na vrijeme pristu-pilo liječenju. Pomaganje pojedincima moguće je u okviru ostvarenja prava iz zdravstvenog osiguranja, bolje dostupnosti zdrav-stvenih usluga…

Ured koji jako dobro surađuje s građanimaUred za zdravstvo i branitelje jedanako dobro surađuje s udrugama i građanima, koji kažu da je ipak bilo bolje dok su u jednom uredu bila i socijalna zaštita i osobe s invaliditetom

920. travnja 2010.zagreb.hr ured za zdravstvo

IvanZnam neke branitelje ko-ji idu u Ured za zdravstvo zbog

prekvalifikacije. Mislim da je do-bro da se ljudima daje još ne-ka šansa

FilipZagreb poma-že psima vodi-čima za slije-pe i slabovidne

osobe. Koristim besplatni javni prijevoz od Trga do Kvatrića

ZlatkoČuo sam za niz akcija, ali ja ne koristim ništa od javnozdrav-

stvenih programa. Kad bih bio u potrebi, sumnjam da bih po-moć tražio od Grada

IvanZnam za be-splatan javni gradski prije-voz, ali ne ko-

ristim nikakve beneficije, čak se radije vozim biciklom nego tramvajem

MartinaNe koristim ni-kakve pogod-nosti Gradskog ureda za zdrav-

stvo, ali mi je poznato da neki ljudi odlaze u Grad po pomoć

ElviraNe koristim baš pogodnosti koje daje Grad, ali znam za ne-

ke akcije - sport za sve i još ne-ke zdravstvene

Najveći su problemi komarci, žohari, štakori...Izrada prijedloga programa mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, kao što su na primjer svinjska ili ptičja gripa, bilo epidemija ili pandemija, u djelokrugu je Ureda za zdrav-stvo. Grad Zagreb, osim toga,

godišnje izdvaja oko 25 milijuna kuna za deratizaciju, dezinsek-ciju i dezinfekciju. Najveći pro-blem u Zagrebu su svakako ko-marci, ali ništa manji problem ni-su ni žohari i štakori, posebice u nekim gradskim četvrtima.

Pročelnik Zvonimir Šostar - Veći dio od 200 milijuna kuna namijenjen je funkcioniranju gradskih zdravstvenih ustanova

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Cilj je najviša razina zdravstvene skrbi

Naša je voda za piće najkvalitetnija u Europi

Gradski ured za zdravstvo obavlja i poslove iz područ-ja zdravstvene ekologije. Za-vod za javno zdravstvo Gra-da Zagreba brine se o kva-liteti zraka i vode za piće. Kvaliteta vode u Zagrebu na najvišoj je mogućoj razi-ni. Mi imamo najkvalitetniju vodu za piće u cijeloj Euro-pi. Što se tiče kvalitete zraka, ne možemo se pohvaliti da je najčišći, ali je kvaliteta zra-ka u gradu na razini koja ne šteti zdravlju njegovih gra-đana. Zagreb svakako spa-da među zdravije gradove u svojoj regiji - ističu u Grad-skom uredu za zdravstvo.

U Zagrebu je oko 140 branitelj-skih udruga, a Gradski ured za zdravstvo i branitelje ove godi-ne sufinancira programe i pro-jekte 82 udruge, koliko ih je udo-voljilo uvjetima traženima na na-tječaju - kaže pročelnik Zvonimir Šostar.

Prošle godine 1883 branite-lja zatražila su neki oblik pomo-ći iz područja medicinske reha-bilitacije ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, stambene problematike, darivanja građe-vinskog zemljišta, ustupanja ko-munalnih priključaka, osloba-đanja od komunalnih doprino-sa, uključivanja u javne radne

aktivnosti radi daljnjeg školova-nja i osposobljavanja, socijalne skrbi za sebe ili članove svojih obitelji, organizacije sprovoda i refundacije troškova, pomoći djeci u učenju, pripreme za pri-jamne ispite, a ove godine pr-vi put i za pripreme za držav-nu maturu. U 2010. dosad su spomenute oblike pomoći za-tražila 824 hrvatska branite-lja iz Domovinskog rata Grada Zagreba.

- Ured za zdravstvo od ove je godine nositelj operativnog dijela uspostave sustava obav-ljanja javne zdravstvene službe na razini primarne zdravstve-ne zaštite na osnovi koncesi-ja. Glavni je cilj Ureda osigura-ti da građani Grada Zagreba u

okviru prava koja im garantira država, ali i nadstandarda ko-ji im osigurava Grad, ostvare najvišu moguću razinu zdrav-stvene skrbi - objašnjava pro-čelnik Šostar.

Ured raspolaže sa 200-tinjak milijuna kuna, od kojih je veći dio namijenjen funkcioniranju gradskih zdravstvenih ustano-va, održavanju infrastrukture i nabavi opreme - ultrazvuk, ren-dgen, CT, mamografi, stomato-loški uređaji, sanitetska vozila i slično, dok je drugi namijenjen programima i projektima udru-ga građana koje se bave promi-canjem zdravlja, edukaciji građa-na te ostvarivanju prava branite-lja na viši standard zdravstvene zaštite.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Glavni je cilj Ureda osigurati da građani u okviru prava koja im jamči država, ali i nadstandarda koji im osigurava Grad, ostvare najvišu razinu zdravstvene skrbi - kaže pročelnik Zvonimir Šostar

Anketa

10 događaji 20. travnja 2010.zagreb.hr

U razredima najviše 28 učenika

Zar i škola iz Gundulićeve na Kajzericu?!

U jednom razredu može biti najviše 28 učenika, a europ-ski su standardi 20 do 30 po razredu, tumače nam u Ure-du za obrazovanje. Prije koju godinu Hrvatska vlada doni-jela je smjernice za pedagoš-ki standard, prema kojemu se utvrđuje da je minimalan broj učenika u odjelu 14, optima-lan 20, a maksimalan 28 uče-nika. U srednjoj školi optima-lan je broj 24, maksimalan 28. Sve zapravo ovisi i o katego-riji učenika i kategoriji razre-da. Prije su u razredu bila do 32 učenika. Također je utvr-đeno da je optimalan broj ra-zrednih odjela u osnovnoj i srednjoj školi 16 do 20, a ško-le neće moći imati više od 32 razredna odjela.

Svi putovi vode na Kajzericu. Kad već ide Dinamo, i škola iz Gundulićeve ulice kao ustano-va trebala bi se preseliti u bu-dući Centar za obrazovanje na Kajzerici. On bi se dovršio sredinom 2011., a dotad bi se učenici rasporedili u dvije-tri škole u središtu grada. Rodite-lji time, dakako, nisu odušev-ljeni i najavili su daljnju borbu, a pitanje je kako će se u sve-mu tomu rasporediti i učite-lji. Među roditeljima su se ču-le različite priče i teorije o to-mu što je zapravo posrijedi, na primjer da je lokacija škole u Gundulićevoj zapela za oko građevinskim poduzetnicima i slično. No, ravnateljica je to opovrgnula.

Samo Gundulićeva školau gradu nije rentabilna

U Zagrebu ima 119 gradskih i šest privatnih osnovnih škola. Srednjih škola imamo 82 re-dovne te 15 privatnih. Osim Gundulićeve, ni jedna se od njih ne smatra nerentabilnom, nije im toliko opao broj upisa-ne djece pa se ne očekuje nji-hova potreba za selidbom. Za područje koje pokriva Gundu-lićeva u budućnosti se očeku-je vrlo mali učenički potencijal za upis u prve razrede.

Tražit će se i očitovanje Gradske skupštine Vijeće Gradske četvrti Donji grad neće se samo tako pomiriti s na-umom Ureda za obrazovanje, pa je predsjednik Vijeća Marijan Olji-ca najavio da će tražiti očitovanje Gradske skupštine. Premda nije u nadležnosti Vijeća, problema-tika mjesnoga školstva, smatra-ju vijećnici, ne može se rješavati mimo njih, jer je to i njihov inte-res. Ne žele ni čuti o tomu da se u centru rađa manje djece pa ima sve manje prvašića.

Sve manje školaraca u centru Gundulićeva škola bilježi konstantan pad broja upisanih učenika i razrednih odjela u posljednjih šest godina, a ni jedna druga škola u Zagrebu ne bilježi takav pad upisane djece

Broj razrednih odjeljenja trebao bi se postupno smanjivati i škola bi morala formalno egzistirati još nekih sedam godina...

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Neće se škola zatvoriti preko no-ći i svi će učenici završiti školo-vanje u toj zgradi. Tako obeća-va pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić, ia-ko prvotravanjski navještaj da će Osnovna škola Ivana Gundu-lića jednog dana prestati radi-ti nije bila šala. Čeka se, naime, prirodni odljev, broj razrednih odjeljenja trebao bi se postupno

smanjivati, sve dok ne iziđu po-sljednji osmaši. Po tom scenari-ju, škola bi morala formalno eg-zistirati valjda još nekih sedam godina, a budući da je najavljen ulazak u zgradu dviju srednjih škola, može se dogoditi da na koncu među mnoštvom sred-njoškolaca ostane jedno ili dva odjeljenja Gundulićevih osnova-ca. Osim ako se roditelji ne smi-luju pa svoju djece ne presele u neku od škola u središtu grada, jer je predviđeno da se učenici

s tog upisnog područja podije-le prema blizini stanovanja na tri susjedne škole. No, kako sa-da stvari stoje, rijetko će koji ro-ditelj popustiti.

- OŠ Ivana Gundulića bilježi konstantan pad broja upisanih učenika i razrednih odjela u po-sljednjih šest godina, a ni jedna druga škola u Zagrebu ne bilje-ži takav pad upisane djece - kažu nam u Uredu za obrazovanje.

No, unatoč nerentabilnosti Gundulićeve škole, tvrdi se da će

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

11događaji20. travnja 2010.zagreb.hr

Školsko izaslanstvo Gunduliće-ve škole prošli se tjedan našlo u Ministarstvu obrazovanja na sastanku s državnom tajnicom Dijanom Vican. Kako nam ka-že predstavnik Vijeća roditelja Nenad Horvat, još ima nade da se promijeni odluka o zatvara-nju škole:

- Državna je tajnica kazala da će od Gradskog ureda zahtije-vati podrobnije objašnjenje za tu odluku, jer čini se da dosad navedeni razlozi za gašenje ško-le nisu valjani - kaže Horvat, tvr-deći da Ministarstvo razumije roditelje.

Ravnateljica škole Višnja Re-ljić kaže da će, ako Gradski ured ustraje na odluci da se djeca ne upisuju u prvi razred, to imati posljedice i na ostale učenike.

- Roditelji se već dvoume da li da od jeseni ostavljaju učeni-ke u ovoj školi, pa se bojimo osi-panja. To, naravno, povlači i pi-tanje profesora. Ured tvrdi da će zbrinuti nastavnike, ali čim se djeca i nastavnici počnu osi-pati, to više neće biti ta škola

- kaže ravnateljica, opet ističu-ći da Gundulićeva nije najma-nja škola u Zagrebu, jer ih ima čak pet manjih od nje po broju učenika - Jabukovac, Tina Uje-vića, Trnjanska, Alojzija Stepin-ca, Vugrovec.

Dvadesetak dana nakon na-jave postupnoga gašenja škole već se na stotine broje oni koji po internetskim mrežama po-dupiru roditelje. “Naša djeca nisu stvari da ih se premješta”, rekla je Katarina Špoljarević.

Roditeljima ne odgovara ni razmještanje djece po okol-nim školama u centru, jer se pi-taju kako će se snaći u drugim školama.

Jednu gospođu muči hoće li djeca istog razreda iz Gunduli-ćeve moći biti skupa u drugoj školi, ili će ih razbacati po razre-dima. Prema prvim reakcijama, malo roditelja vjeruje da će im djeca u Gundulićevoj ostati do osmog razreda, jer će se vjero-jatno prije iseliti.

Višnja Reljić: Mi nismo najmanja škola u gradu Ravnateljica Osnovne škole “Ivan Gundulić” Višnja Reljić ka-že da joj je u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport re-čeno kako se škola neće ugasiti, iako “kažu da smo gradu presku-pi jer smo premali, ali mi nismo najmanja škola u gradu“. Najviše je zabrinjava to što će se preseljenjem učenika izgubi-ti ono što su, kako kaže ravna-teljica, godinama gradili - sigur-nost, kolektiv i zajedništvo.

Ravnateljica Višnja Reljić: Neupis prvašića imat će posljedice i na ostale

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

svi učenici završiti školovanje u tom objektu. Ostaje na snazi je-dino odluka da se više ne upi-suju prvašići. Gundulić je, tvrdi se, „nerentabilan“ po tomu što izlazi iz propozicija za optimalan broj đaka u jednoj školi, a to je od 400 do 600, dok je sada u toj školi 296 učenika, premda rav-nateljica Višnja Reljić kaže da je prosjek učenika u njezinoj školi ipak veći i da neke druge škole imaju i manje učenika. Nadalje, smatra se da je općenito nizak potencijal budućeg broja ško-laraca koji bi gravitirali Gundu-lićevoj te da se iz godine u go-dinu očekuje bitno smanjivanje učeničke populacije. Roditelji, uz potporu više od tisuću građana koji su potpisali peticiju, ne že-le se s tim pomiriti. U priču se uključilo i Vijeće Gradske četvrti Donji grad, koje će tražiti očito-vanje Gradske skupštine.

Jozo Renić jozo.renic@mmreza.hr

Ministarstvo preuzima slučaj?Ured tvrdi da će zbrinuti nastavnike, ali čim se djeca i nastavnici počnu osipati, to više neće biti ta škola - kaže Višnja Reljić

Možda novi prostor treba dvjema gimnazijama

U Uredu za obrazovanje još ne znaju koje bi se škole mogle useliti u zgradu u Gundulićevoj uli-ci. U svakom slučaju, ima srednjih škola koje sada nemaju odgovarajuće uvjete za rad ili su podsta-nari. Kandidati bi mogli biti 10. gimnazija iz Klai-ćeve, koja dijeli prostor s I. tehničkom školom Ni-kole Tesle, te 18. gimnazija, koja je također pod-stanar na Šalati u Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića.Prije nekoliko mjeseci uspostavljena je mreža osnovnih škola, kojom su usklađeni standardi gle-de kapaciteta i prostornog planiranja. Osnovne škole čiji je grad osnivač pohađa nešto više od 62 tisuće učenika, raspoređenih u 2762 razredna odjela, a u privatnim školama ima blizu 600 uče-nika u 48 razreda. Grad Zagreb iz godine u go-dinu nastoji podignuti razinu školskih objekata, pa je tako u planu izgradnja 16 novih osnovnih škola i 10 dvorana, 36 škola zahtijeva dogradnju

ili rekonstrukciju, a 80 škola treba samo redovi-to održavanje. Od 2003. godine nastava se organizira i u bolni-cama gdje su odjeli pedijatrije. U projektu sudje-luju učitelji iz pet osnovnih škola, a obuhvaćeno je više od 700 đaka. (jr)

“Čeka se prirodni odljev, broj razrednih odjeljenja trebao bi se smanjivati, sve dok ne iziđu posljednji osmaši

Sve manje školaraca u centru

12 gradom, gradom 20. travnja 2010.zagreb.hr

U pothodniku Siget u Novom Zagrebu počele su raditi reha-bilitacijsko-kreativne radionice za osobe s invaliditetom. Nosi-telj aktivnosti tih radionica je URIHO, u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom te uz po-dršku Grada Zagreba, koji je te

prostore prethodno namjenski adaptirao, a zatim ih ustupio Uri-hu na korištenje. U okviru reha-bilitacijsko-kreativnih radionica u nekim su terminima kreativ-ne radionice, šah, domino, pika-do i radionice komunikacijskih vještina.

Još 2000. Skupština grada odobrila je projekt restruktu-riranja i saniranja. Cilj je da se URIHO, čiji su osnivači Grad Zagreb i Hrvatski savez glu-hih i nagluhih, s postojećih 14 lokacija preseli na jednu - Kajzericu. Dio je tog projek-ta gradnja centra Kajzerica, a sredstva bi se namaknula ta-ko što bi se dvije trećine ze-mljišta dale u koncesiju ili bi se prodale u poduzetničke svrhe, a trećina bi ostala u vla-sništvu te ustanove. Naime, veći dio zemljišta je na atrak-

tivnim lokacijama u gradu, pa bi se tako kvantiteta zamijeni-la kvalitetom na jednom mje-stu, govori ravnatelj Josip Dr-žaić. Uz proizvodne pogone, na Kajzerici bi se trebali gra-diti i dom za osobe s invali-ditetom te multifunkcional-na dvorana. Sve bi trebalo biti gotovo za pet godina.

Ne rade na normu, ali sve štimaOsobe s invaliditetom najčešće rade na poslovima u kojima ima ručnog rada, a proizvode svjetiljke, kožnu galanteriju, obuću te tiskaju kalendare

- Danas je niski tlak i vrijeme se promijenilo, bit će među radnici-ma nervoze i nećemo tako puno napraviti - govori nam Kata Kli-surić, voditeljica proizvodnje u URIHO-vu pogonu kožne galan-terije, obilazeći šivaće strojeve na kojima radnici izrađuju zaštit-ne kožne rukavice. - Kad nema nervoze među ljudima, dnev-no napravimo 450 pari rukavi-ca. No, ne radimo na normu. Ma znate, ljudi znaju dobaciti nešto jedan drugome pa, ako je netko

razdražljiv, to prelazi i na kolegu za susjednom strojem.

Ima i slučajeva da se radnik to-liko iživcira da jednostavno ode s radnog mjesta.

- Ma nije to težak posao, ne-go specifičan, jer kožne rukavi-ca izrađuju 53 osobe, od kojih je čak 31 osoba s invaliditetom - objašnjava Josip Držaić, ravnatelj Ustanove za rehabilitaciju hen-dikepiranih osoba profesional-nom rehabilitacijom i zapošlja-vanjem. - Kod nas radnici ne ra-de kao na ostalim proizvodnim trakama u tvornicama, gdje ne-ma prekida proizvodnje, ali bez

obzira na sve, mi se na tržištu dobro snalazimo. Naime, od 504 zaposlenih, više je od 300 oso-ba s invaliditetom, i to s raznim vrstima invaliditeta. Kod nas ra-di čak 140 osoba s mentalnom retardacijom. A pitali ste me ka-ko radimo. Evo vam primjer: pri utovaru nekih stvari na tom po-slu rade osobe s metalnom re-tardacijom, jer one s fizičkom ne mogu premještati robu. Dakle, osoba je nosila jedan paket, pa drugi, ali kod trećeg je stala i ni-je željela više nositi. Ja je pitam - Zašto? Pa moraš raditi! A osoba s mentalnom retardacijom kaže:

URIHO ima dva cilja: jedan je proizvodnja, a drugi rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom

U skoroj će budućnosti URIHO biti na Kajzerici

Rehabilitacijske radionice u pothodniku u Sigetu

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Ravnatelju, ako mi paket padne na nogu, više neću moći hoda-ti pa neću moći doći u URIHO. I paket je ostao nasred pogona. Bili su potrebni sati uvjeravanja da taj radnik opet prihvati paket i počne raditi. Ali, sve je to dio našeg radnog dana i naše rad-ne terapije - objašnjava ravna-telj Držaić.

URIHO ima dva cilja. Jedan je proizvodnja, a drugi rehabilita-cija i zapošljavanje osoba s in-validitetom. Na poslovima reha-bilitacije radi stručni tim od 15 stručnjaka, i to psiholozi, defek-tolozi, socijalni radnici, liječnik

13gradom, gradom20. travnja 2010.zagreb.hr

URIHO dobar dio prihoda ostvaruje vlastitim proizvod-nim djelatnostima, a poznate su unikatne keramičke stolne lampe koje Zagrepčani često kupuju za poklone. No, ima tu i visoke mode, u suradnji s modnom dizajnericom Ma-tijom Vuicom. Uz to, URIHO radi za MUP, MORH, ZET, KBC Rebro, Merkur, McDonald’s,

Velesajam, Čistoću, Narodne novine, HZZO itd. Ako ste se ikad pitali tko izrađuje zasta-ve, odgovor je - URIHO. Oko 100 milijuna kuna URIHO mo-ra zaraditi svojim proizvodi-ma da bi uz pomoć Grada uspješno završio poslovnu godinu, a čak 3,5 milijuna ku-na odlazi za plaće.

i radni terapeut. Oni poznaju svaku zaposlenu osobu i nje-ne specifične probleme, pa je prilagođavaju određenom pro-izvodnom procesu. Dio radnika na mjestima voditelja proizvod-nje ili kontrole nisu osobe s in-validitetom. One najčešće ra-de na poslovima u kojima ima ručnog rada, a to su konfekci-ja, grafička industrija, keramič-ka, obućarska, kožna i drvna galanterija. Proizvode kerami-ku, zaštitna odijela, ortopedska pomagala te tiskaju knjige, ka-lendare, rade na umjetničkom kovanju i slično.

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

URIHO izrađuje i državne zastave

Prvi Radni centar za osobe s invaliditetom

Suradnja Skupštine i PU zagrebačke

Na poziv načelnika Tomislava Buterina, Policijsku upravu za-grebačku posjetilo je izaslan-stvo Skupštine grada Zagreba. Predsjednik Skupštine Boris Šprem predvodio je delegaci-ju u kojoj su bili i Tatjana Pot-konjak, Juraj Hrženjak te Toma Petrović, dok su PU zagrebač-ku predstavljali zamjenik načel-nika Mihael Varga i Marija Go-atti Matijević. Razgovaralo se o aktivnostima PU zagrebačke na provedbi zaštite imovine i sugurnosti građana te jačanju suradnje policije i predstavni-ka Grada Zagreba na preven-ciji koja će povećati ukupni učinak.

- Zbog toga je osnivanje

Vijeća za prevenciju Grada Za-greba te Vijeća za prevenciju gradskih četvrti i mjesnih od-bora vrlo važan i značajan pro-jekt, a osobito je važno surad-nju podići na puno višu razinu, ostvarivanjem dnevnih i mje-sečnih kontakata i razmjena in-formacija, te uključivanjem svih struktura značajnih za proved-bu projekta prevencije i posti-zanja što većeg stupnja sigur-nosti - zaključak je sastanka.

Obje strane naglasile su po-trebu što boljeg medijskog pra-ćenja spomenutih aktivnosti, jer suradnja Skupštine i PU za-grebačke bez medijske potpo-re ne može polučiti očekivane rezultate.

Ponovno otvorena špilja VeternicaPošto je završila hibernaci-ja šišmiša, svoja vrata ponov-no je otvorila špilja Veternica. Ime je dobila po struji vjetra koji se javlja na njezinom ula-zu zbog razlika u temperaturi zraka. U ljetnom razdoblju za-to, osim atraktivnošću, mami i na osvježenje, jer iz špilje izla-zi struja hladnog zraka, dok je zimi cirkulacija obratna. U njoj je uvijek temperatura oko de-vet celzija.

Točna je lokacija Veternice u dolini potoka Dubravica, izme-đu uzvisina Glavica i Jaruga, a najlakše ju je naći ako se pra-te oznake do planinarskog do-ma Glavica. Od tamo se putelj-kom spušta do njezinog ulaza. Špilja je nastala baš tu jer je JZ Medvednica krško područje, iz-građeno od vapnenca i dolo-mita. Voda lako otapa te stije-ne, ulazi u podzemlje i formi-ra podzemne tokove i špilje. Nastala je tijekom pleistoce-na, mlađeg razdoblja Zemljine

povijesti, koje je počelo prije 1,8 milijuna godina i završilo prije oko 10.000 godina. Tad su se izmjenjivala ledena i među-ledena doba. Dosad su istraže-na 7104 metra njenih kanala, a dužina glavnog je 2622 metra. Za posjetitelje je uređeno prvih četiristotinjak metara. Preporu-ka je u razgledavanje ponijeti jakne ili veste, važno je obuti i prikladnu obuću u kojoj vam se neće sklizati. Što sve može-te doživjeti u obilasku koji traje oko sat vremena, provjerite sa-mi! (dkb)

Ne rade na normu, ali sve štimaOsobe s invaliditetom najčešće rade na poslovima u kojima ima ručnog rada, a proizvode svjetiljke, kožnu galanteriju, obuću te tiskaju kalendare

URIHO ima dva cilja: jedan je proizvodnja, a drugi rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom Prije godinu dana gradonačel-nik Milan Bandić otvorio je pr-vi Radni centar za osobe s inva-liditetom u Hrvatskoj.U njemu je oko 20 korisnika koji se obra-zuju za zanimanja potrebna u tekstilnoj, kožno-galanterijskoj, grafičkoj, obućarskoj i admini-strativnoj struci. Obnova cen-tra stajala je oko 300.000 kuna. Cilj je uključiti osobe s invalidi-tetom u tržište rada i omogućiti im da nađu posao, a onima koji to ne budu mogli - osigurati po-sao u sklopu centra. URIHO se već 50 godina bavi rehabilita-cijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom, a korisnici centra su osobe koje imaju određeni stupanj stručne osposobljeno-sti, ali se najčešće zbog dugo-trajne nezaposlenosti ne mo-gu izravno uključiti u svijet rada. Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj s takvim centrom, što je dokaz socijalne osjetljivosti.

14 gradom, gradom 20. travnja 2010.zagreb.hr

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Nemoćni u borbi s alergijamaMedicina sliježe ramenima na upite o tome zašto dolazi do alergija te kako ih prevenirati. Nije ih moguće izliječiti, ali je važno držati ih pod kontrolom jer mogu prerasti u astmu

Sunce i proljeće koje nam je sti-glo nakon duge i hladne zime za gotovo 200.000 Zagrepčana, umjesto sreće, donijeli su pro-bleme u obliku alergija. Oni su tim veći jer smo nemoćni u nji-hovom rješavanju. Čak i medici-na sliježe ramenima na upite o tome zašto dolazi do alergijskih

reakcija te kako ih prevenira-ti. Poznato je samo da je alergi-ja prekomjerna reakcija obram-benog sustava. Takav orga-nizam inače neškodljive tvari prepoznaje kao bakterije ili vi-ruse i stvara reakciju. Dosadaš-nja su istraživanja pokazala da alergije više muče mlađe oso-be, one u razvijenim zemlja-ma i gradsko stanovništvo.Naj-češći je oblik alergije peludna

hunjavica ili sezonski alergijski rinitis. Simptomi su svrbež i su-zenje očiju, kihanje, vodenasti is-cjedak iz nosa. Isprva simptomi izgledaju kao da je u pitanju pre-hlada, ali kad potraju tjednima, to je alarm za odlazak na alergo-loška ispitivanja. Iako alergije ni-je moguće izliječiti, važno ih je držati pod kontrolom jer u su-protnom vrlo lako mogu prerasti u astmu. Izbor - kako si olakšati

život s alergijom - na svakome je od nas. Kako god odlučili držati pod kontrolom najčešću zdrav-stvenu tegobu modernog do-ba, dobro ste napravili i za sebe i za državnu ekonomiju. Naime, upravo završene britanske stu-dije pokazuju da već danas jed-na od pet radno sposobnih oso-ba koja pati od alergija dnevno ostane kod kuće. Zasigurno ni naš prosjek nije manji.

Breza je najveći alergen i već se četiri godine zbog toga više ne sadi u Zagrebu. A što s cijelim alejama velikih stabala?

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

DanijelaMuči me alergija. Čula sam da se alergija mo-žemo trajno riješiti je-dino boravkom ili živo-tom na planinama

IrenaMa kakve alergije! To su bolesti razmaženih. Ja sam stalno u priro-di, bavim se lovstvom i osjećam se izvrsno

ŽeljkoMoj strah je ambrozi-ja. U Zagrebu je grdo u kolovozu pa si već go-dinama riktam da tad odem na more

TomislavSvi se oko mene žale - alergičan sam na ovo, na ono. Moram se po-hvaliti da sam sretnik ko-ji nema takvih problema

MartinU proljeće me pecka-ju oči, a kad to postane neizdrživo, popijem ta-blete koje mi je prepo-ručio liječnik.

IvoStrašno! Hodao sam dvije godine na injek-cije i - ništa. Gledam da sve vani obavim što pri-je i zatvorim se u stan

Anketa

Zbog alergija se breze u Zagrebu više ne sade

Među najopakije alergene spa-da breza. Upravo iz tog razloga u posljednje četiri godine u Za-grebu se ona više ne sadi. Iznim-ka su samo neki dijelovi Donjeg grada i Medveščaka, gdje se to traži zbog zaštite spomenika pri-rode. U Zrinjevcu smo od Jure Leke doznali da je mnogo aler-gičnih i na lijesku, lipu i topolu. Zato se, umjesto njima, nove po-vršine najčešće uređuju nasadi-ma javora ili platana.

15gradom, gradom20. travnja 2010.zagreb.hr

Postoji mnogo načina da si čo-vjek pomogne u smanjenju simptoma alergije. Oni koji već godinama muče muku od pro-ljeća do kasne jeseni prepriča-vaju nam kako se love za goto-vo svaku “slamku” koja se poja-vi. Zamislite kako je neugodno pisati tekst, a iz nosa vam iscu-ri voda ili trčati iz razreda jer ki-šete već petnaesti put… Jed-nostavno probate sve što vam se nudi.

Tako doznajemo da se može birati, primjerice, liječenje na

preporuku “službene medicine” antihistaminicima ili se podvr-gnuti postupku hiposenzibili-zacije. Ona se sastoji od ubriz-gavanja razrijeđenih alergena pa se u nekoliko godina bole-snik navikne na određene aler-gene. No, postupak injekcijama treba ponavljati za otprilike de-setak godina.

Mnogi odbacuju liječenje an-tihistaminicima jer je nuspoja-va pospanost pa su problem za radnu učinkovitost, u vožnji… Sve je više pobornika homeo-patskog liječenja i aromatera-pije. Neki pak preporučuju ja-čanje imuniteta akupunkturom,

drugi pčelinjim proizvodima, treći prepeličjim jajima. Među novijim metodama su tretiranje sluznice nosa laserom, biorezo-nantna terapija.

Važno je istaknuti da je pe-lud ambrozije najalergogenija pelud našega podneblja. Broj alergičara na tu vrstu peludi svake sezone se povećava. La-ni je zbog nje u Zagrebu pati-lo čak 280.000 ljudi! U posljed-njih deset godina koncentraci-ja peludi porasla je deset puta. Svaki deseti stanovnik alergičan je na ambroziju jer je Zagreb u zoni najveće koncentracije pe-ludi u Europi.

Šetnja uz drvored breza može biti iznimno opasna, no postoji mnogo načina da si čovjek pomogne

Dajana Kos Bučardajanakb@mmreza.hr

Šampionke zdravlja Sonja Njunjić i Darinka Jug

Prati kosu svaki dan, nositi maske...

Zagreb je dobio prve „Šam-pione zdravlja“. Koordinacijski odbor projekta »Zagreb zdra-vi grad« među 30-ak prijav-ljenih odlučio je da za 2008. i 2009. godinu titule ponesu dvije žene - Darinka Jug i So-nja Njunjić. Potonja je aktivi-stica civilnog društva, ukazuje na važnost zdrave prehrane u očuvanju zdravlja, a osnovala je i Udrugu za prevenciju pre-komjerne tjelesne težine. Darinka Jug prije devet godina potaknula je osnivanje udruge Bicikl, te kroz njezin rad lobi-rala za uvođenje biciklističkog prijevoza u Zagrebu. (dkb)

Više od 50 posto svih alergi-ja odnosi se na pelud. Pelud-na zrnca su lagana i nošena vjetrom mogu se prenijeti na udaljenost od 300 km. Najve-ća koncentracija je ujutro, za sunčanih i vjetrovitih dana pa se ne preporučuje jutar-nje provjetravanje prostorija. Preporučuje se alergičnima nositi masku pri izlasku iz ku-će i prati kosu svaku večer.

Pelud putuje i do tristo kilometaraAmbrozija cvjeta u kasno ljeto i ujesen proi-zvodeći pelud. Svaka biljka proizvede svake godine stotinu milijuna zrnaca peludi, koja može putovati i do udaljenosti od tristo ki-lometara. Najveće koncentracije peludi su u jutarnjim satima. Postoji zakonska obve-za uklanjanja ambrozije iz dvorišta i vrtova, s neobrađenog zemljišta i javnih zelenih po-vršina te uz javne prometnice. Obveza ukla-njanja ambrozije odnosi se na sve javne i fi-zičke osobe.

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Sto načina za ublažavanje simptoma alergija

16 20. travnja 2010.zagreb.hrZG info

Iselio se zbog naziva ulice

Iskreno, i mene je iznenadilo ko-liko značajnih osoba iz naše po-vijesti i kulture nema ulicu ili trg u gradu - rekao je predsjednik skupštinskog Odbora za imeno-vanje naselja, ulica i trgova, SDP--ov zastupnik Marin Knezović.

Imenovanje naselja ulica i tr-gova u nadležnosti je Gradske skupštine. Skupštinsko povje-renstvo u suradnji sa stručnim povjerenstvom, u čijem su sa-stavu akademici, jezikoslovci i povjesničari, raspravlja o mo-gućem imenovanju neke ulice ili trga.

- Postoji popis imena

podijeljen u tri kategorije, po važnosti, prema kojem se do-djeljuju imena. No, nije sve tako jednostavno - dodaje Knezović.

Naime, pri imenovanju no-vih ulica i trgova često dolazi do problema u proceduri. Teš-ko je naći “čistu” javno-promet-nu površinu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ne-što je upisano kao javna površi-na u vlasništvu Grada Zagreba, ali nije u gruntovnici.

- Evo, takav slučaj imamo s parkom ispred crkve Sv. Kri-ža u Sigetu. Tu parkovnu povr-šinu želimo nazvati prema 101. brigadi Hrvatske vojske. Park je katastarski upisan na Grad Za-greb, ali po gruntovnici pripada

Domu zdravlja Novi Zagreb. Ta-kve situacije stvaraju poteško-će u radu povjerenstva. Zato se događa da mnoga ugledna ime-na čekaju na našoj listi, kao na primjer Savka Dabčević Kučar. Mnogi se ljute zbog duge pro-cedure, no bez suradnje s Grad-skim uredom za katastar i nje-gove ekspertize ne može se ni-šta - govori predsjednik Odbora Marin Knezović.

Imena koja se predlažu ne mo-raju biti isključivo imena ljudi koji su živjeli ili djelovali na po-dručju Zagreba. No, takve osobe imaju prednost u imenovanju. No, Odbor za imenovanje otvo-ren je i prema ljudima koji nisu iz Hrvatske.

Odbijen dr. Ante Bruno Tandara

I Orson Welles čeka “svoju“ ulicu

Ima i slučajeva da je odbijen neki prijedlog, kao što je bi-lo s inicijativom Matice hrvat-ske Split za imenovanje javno-prometne površine u spomen na dr. Antu Brunu Tandaru, li-ječnika i saborskog zastupni-ka koji se zalagao za samostal-nost Hrvatske. Odbor je ime-novanje jednoglasno odbio s objašnjenjem da trenutačno ne postoji ni jedna ulica kojoj bi priličilo to ime.

Čest je slučaj da se neimeno-vanim putevima ili odvojci-ma daju službeni nazivi pre-ma imenima starosjedilaca. Toponimi se najčešće daju u ruralnijim naseljima po-put Brezovice i Sesveta. Ja-vili su se i prijedlozi da se uli-ce u novosagrađenom bloku stambenih zgrada u Središću uz Muzej suvremene umjet-nosti nazovu po hrvatskim umjetnicima, recimo arhitek-tu Vjenceslavu Richteru. Pri-jedlog je i da se u budućem naselju Podbrežje ulice nazo-vu po umjetnicima iz svijeta filma kao što su Krešo Golik ili Orson Welles.

Uz imenovanje ulica vežu se i neke anegdote. Pri-mjerice, jedan je strani student stanovao u Čalo-govićevoj. Svaki put kad je naručivao pizzu pre-ko telefona nije mogao izgovoriti ime te ulice pa se zato preselio u Erlichovu. Na drugoj strani, neki stanovnici Španskog muku muče kad trebaju na-pisati ili izgovoriti ime svoje ulice. Ulica Frances-ca, naime, koja postoji od 2003. godine, nazva-na je u čast bivšem gradonačelniku talijanskog Passignana.

Sanja Knjazsanja.knjaz@mmreza.hr

Mnoge ulice čekaju svoje ime...

I ona čeka svoje ime - nedavno otvorena Ulica 7 kod raskrižja sa Slavonskom avenijom

ww

w.za

greb

.hr

Pri imenovanju novih ulica i trgova teško je naći “čistu” javno-prometnu površinu zbog imovinsko-pravnih odnosa. Nešto je upisano kao javna površina u vlasništvu Grada Zagreba, ali nije u gruntovnici

1720. travnja 2010.zagreb.hr ZG info

Uzurpacija društvene imovi-ne nagnala je građanina Dra-gutina Svedrovića da se obrati gradskim institucijama. Pun en-tuzijazma i elana da jednu veću katastarsku česticu u Brezovi-ci privede svrsi, obratio se pot-predsjednici Gradske skupštine mr. Tatjani Holjevac.

- Državna imovina će pro-pasti ako netko nešto ne po-duzme - kazao je Svedrović, iznoseći detalje oko zemljišta u Brezovici koje je nekoć bi-lo crkvena imovina, a kasni-je postalo društveno vlasniš-tvo, a na kojemu on predlaže

da se sagradi dječji vrtić. - Iz mjesne je uprave prije neko-liko godina potekla inicijativa da se sagradi vrtić, ali nismo mogli naći adekvatno zemlji-šte. Sad to imamo, lokacija je prekrasna, zove se Vršak. Ako neće biti vrtić, neka bude i šo-ping-centar, samo da se isko-risti javno dobro. No, problem je u tomu što je sve zapušte-no, a dio parcele uzurpira je-dan poduzetnik, čak je i au-to ondje stalno parkiran - ve-li Svedrović, tražeći pomoć od potpredsjednice Skupštine Ta-tjane Holjevac. (jr)

Kakva je energetska situacija u svijetu? Što ćemo kad pomanj-ka energenata na koje smo se naviknuli? Kakvi su to obnov-ljivi izvori energije? Odgovo-re nudi studentska organizaci-ja AIESEC Zagreb, koja prvi put organizira konferenciju o ener-getici. Konferencija će biti 20. i 21. travnja u hotelu Porin i sa-držajima će proći kroz ekonom-ski, ekološki i stručni pogled na neobnovljive i obnovljive izvo-re energije u svijetu i Hrvatskoj. Teme će se obrađivati kroz zani-mljiva interaktivna predavanja te case studyje. Predavači će bi-ti iskusni stručnjaci iz energet-skog sektora.

Na konferenciju o energetici nadovezuje se jedna od najvećih AIESEC-ovih konferencija u Hr-vatskoj - Spring Leadership De-velopment Congress (SLDC). Na njoj će se članovi AIESEC-a, alu-mniji i poduzeća okupiti na jed-nom mjestu i osnažiti razvoj no-ve generacije lidera. Održat će se također u Zagrebu, u hotelu Porin, 22. do 25. travnja. Na kon-ferenciji će se paralelno održa-vati programi Taking responsi-bility, Leadership track i Heading for the Future, na kojima će su-djelovati oko 150 studenata svih hrvatskih sveučilišta, rekla nam je Dragica Posavec, članica AIE-SEC-a. (kb)

- To nedostaje gradu, jer neka imena pripadaju svjetskoj ba-štini. Primjerice, dosadašnjem bezimenom istočnom odvojku Heinzelove ulice s južne strane

Veterinarskog fakulteta dodije-lili smo ime Charlesa Darwina, a na prijedlog Hrvatskog biološ-kog društva i Instituta “Ruđer Bošković” - ističe Knezović.

AIESEC organizira konferenciju o energetici

Što će biti s “društvenim zemljištem” u Brezovici?

Mnoge ulice čekaju svoje ime...Tatjana Holjevac primila je Dragutina Svedrovića iz Brezovice

18 ZG info 20. travnja 2010.zagreb.hr

Dr. Andrea Rožić-Dizdar - Najpovoljniji program stoji mjesečno 42 kune za muškarca do 40 godina starosti, odnosno 66 kuna za ženu

Dodatno - pruža viši standardUz susjedne Remete veže me najranije djetinjstvo kod bake i djeda Ane i Ladislava Sršeka, a i danas na glavicama djedo-vinskog remetskog trsja s uja-kom Štefom i ujnicom Nadom znam u društvu s bratićima, se-strom Ladislavom i tetama po-jesti sočne re-metske pečeni-ce ili okrajak od pedalj debele remetske oreh-njače. Uz Reme-te me vežu i pr-ve ocjene i prve ljubavi u staroj pučkoj školi, ko-ja je lani prosla-vila 150. rođen-dan. Na remet-skom groblju pokopani su svi moji najmiliji. U remetskoj crkvi sam kršten, krizman, vjenčan i krstil sam svoju djecu i unu-ke. Potkraj prošlog mjeseca bil sam na misi posvećenoj godiš-njici smrti moje mame Ladisla-ve, rođene u Remetama.

Više od 700 godina stara cr-kva Majke Božje Remetske ne-kad je bila najveće marijansko svetište sjeverne Hrvatske, ve-će i značajnije od Marije Bistri-ce. Remete su poznate i po

proštenjima za Uskrs, Veliku i Malu Gospu, s licitarima i kra-marima, s varljivim gvircom i sočnim šindelbratnima. Reme-te možemo naći i u djelima Kr-čelića, Brezovačkog, Kukuljevi-ća, Gaja, Šenoe, Matoša, Zagor-ke, Krleže i Lojzeka Majera, pa

do naših su-vremenika.

Od Reme-ta do Jela-čićeva trga prije ste ne-go, recimo, iz Zapru-đa, Duga-va ili Sopo-ta, a niko-me neće na pamet pasti da za njih kaže kako su nedaleko od Zagreba,

a za Remete hoće, što je prigo-dom “hodoćašća mira” 90-ih, predvođenog kardinalom Ku-harićem, učinio HTV-ov repor-ter. Slični se epiteti prišivaju čak i mom Gornjem Bukovcu, oda-kle svaki dan u Remete idem pjehaka ili autom, a odnedav-no i internetom - http://remete.hr, urednik Željko Čorak, gdje sam počašćen linkom “Zvižduk s Bukovca”.

Zagrebačka plava

U Remete pjehaka ili autom, a odnedavno i internetomOd Remeta do centra prije ste nego iz Dugava i Sopota, a nitko neće reći da su Dugave i Sopot nedaleko od Zagreba

Pacijent sam bira liječnika, termin pregleda i kliniku u Uniqinoj mreži u kojoj je više od 200 privatnih zdravstvenih ustanova, a tu je i dežurna medicinska služba na raspolaganju 24 sata na dan sedam dana u tjednu

Unatoč osnovnom zdravstvenom osiguranju, potrebe za dodatnim zdravstvenim uslugama sve su veće. O dobrovoljnom zdravstve-nom osiguranju razgovaramo s

dr. med. Andrejom Rožić-Dizdar, ekspertom za zdravstveno osigu-ranje UNIQA osiguranja.Dobrovoljno zdravstveno osiguranje iz godine u godi-nu postaje sve značajnija te-ma. Zašto? - Prošlogodišnja reforma

Želite li savjet, zovite na Uniqin besplatni info-telefon 0800 200 001

Intervju s dr. Andrejom Rožić Dizdar u cijelosti pročitajte na www.on-line-zagreb.hr. Svoja pitanja šaljite na Uniqa osiguranje, Sav-ska 106, 10.000 Zagreb, za UNIQA SAVJETUJE, ili na e-mail: zdravstveno.osiguranje@uniqa.hr, a mi ćemo vam odgovoriti u stalnoj rubrici UNIQA SAVJETUJE. Za vi-še informacija obratite se i na besplatni info-telefon 0800 200 001 ili na: zdravstveno.osiguranje@uniqa.hr. (lsk)

Lea Stergar Keraleask@mmreza.hr

Zvonimir Milčec

“Remete možemo naći i u djelima Krčelića, Brezovačkog, Kukuljevića, Gaja, Šenoe, Matoša, Zagorke...

19ZG info20. travnja 2010.zagreb.hr

Dr. Andrea Rožić-Dizdar - Najpovoljniji program stoji mjesečno 42 kune za muškarca do 40 godina starosti, odnosno 66 kuna za ženu

ZGBH

R/Sa

ša ZI

NAJA

Dodatno - pruža viši standardzdravstvenog sustava povećala je izdvajanja građana za zdrav-lje, odnosno za slučaj bolesti, jer iznosi participacija i doplata za usluge u javnom zdravstvu vi-še nisu zanemarivi. Ako spada-te u sretnike koji liječniku odla-ze rjeđe od jednom godišnje, i to zbog prehlade, promjene u fi-nanciranju javnog zdravstva ne-će vas značajnije pogoditi. Me-đutim, moramo biti svjesni da se veće zdravstvene komplika-cije odsad mogu ozbiljno odra-ziti na kućni budžet. Koja je zapravo razlika iz-među dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja? - Dopunsko je osiguranje po-kriće za participacije i dopla-te koje kao pacijenti plaćamo u ustanovama javnog zdrav-stva za preglede, pretrage, lije-kove i boravak u bolnici. S dru-ge strane, dodatno osiguranje pruža viši standard zdravstvenih usluga, i to u privatnim klinika-ma, od onog zajamčenog obve-znim zdravstvenim osiguranjem. UNIQA zdravstveno osiguranje nudi dvije police u jednoj, kom-binaciju dopunskog i dodat-nog zdravstvenog osiguranja.

Pokriva troškove specijalističkih pregleda, laboratorijskih i dija-gnostičkih pretraga, sistemat-skih pregleda, stomatoloških usluga i medicinskih pomagala.Što to osiguraniku konkret-no znači? - Takva kombinacija dvaju osi-guranja daje sigurnost od ne-predviđenih troškova. Nema vi-še uputnica ni prepunih čekao-nica. Pacijent sam bira liječnika, termin pregleda i kliniku u na-šoj mreži u kojoj je više od 200 privatnih zdravstvenih ustano-va u cijeloj Hrvatskoj. Zatim je tu i dežurna medicinska služ-ba na raspolaganju osiguranici-ma 24 sata na dan sedam dana u tjednu.Koliko je za dobrovoljno zdravstveno osiguranje po-trebno mjesečno izdvajati?- Najpovoljniji program koji imamo stoji mjesečno 42 kune za muškarca do 40 godina sta-rosti, odnosno 66 kuna za že-nu. Pritom je važno reći da je omjer premije koju uplaćujete i ukupne vrijednosti zdravstve-nih usluga koje u godinu dana imate pravo iskoristiti do 1:9, u vašu korist. plaćeni oglas

Uvriježeno je mišljenje da ono što volimo jesti ili deblja ili je nezdravo. I obratno - zdravo nije fino i u startu odustaje-mo. To ne treba uvijek biti ta-ko. Zdrava prehrana, osim što podiže imunološki sustav, utje-če na naše raspoloženje, ali i izgled. Iako osnove o dobrim prehrambenim navikama po-znajemo, nije naodmet pod-sjetiti ih se. Do top-forme za plažu preostalo je samo dva mjeseca. Jedete li redovi-to pet obroka povrća i voća dnevno, integralne žitarice, ri-bu, grahorice, zdrave masno-će, mliječne proizvode, posno meso i orašaste plodove? Bu-dimo iskreni, rijetki će na to pitanje odgovoriti potvrdno. Prehrana najvećeg broja lju-di sastoji se od 50 posto pra-znih kalorija bez zdravih vital-nih sastojaka. Bijeli kruh, goto-va ili konzervirana jela, sokovi, naresci i slatkiši - popisu ne-ma kraja. Prehrambene prera-đevine uglavnom nisu hrana i često su glavni krivci za pre-komjernu težinu, jer tijelo ne dobiva korisne sastojke. Adi-tivi, pojačivači okusa i umjet-ne arome nadražuju prirodni osjećaj sitosti. Posljedica je da

jedemo sve više i više… Pro-mijenite omjer u korist namir-nica koje nam je dala priroda. Neka se vaš obrok sastoji od dvije trećine hrane s početka teksta. I još nešto, ne zabora-vimo da je razlika između lije-ka i otrova u količini. - dan započnite čašom vode - pripazite dok solite- popijte prije svakog obro-ka čašu vode- jedite u ugodnom društvu- prekinite posao, sjednite i uživajte u obroku- jedite polako, to godi i duhu i tijelu - ne prejedajte se, jer obil-ni obrok uspavljuje- osjećaj sitosti javlja se 20 minuta nakon početka jela- ne miješajte usput-no grickanje s istinskim uživanjem - kruli li vam u želucu, ne idite u samoposlugu - stvarajte skromne kućne zalihe hrane, jer ćete sve što kupite i pojesti - čitajte deklaraciju proi-zvoda, a pravilo je za de-klaracije: čim kraće, tim

bolje- prije nego što posegnete za hra-nom provjerite je-ste li gladni ili za-pravo samo žedni- p r e s k o č i t e večeru- ne liječite ljut-nju ili dosadu grickalicama Guštajte bez kaja-nja. Povremeno se nagradite nečim što volite. Ako popustite pokojem iskušenju, neka vam to ne bu-de povod za odusta-janje od novog reži-ma prehrane. Sljede-ći dan provedite na voću. Dr. Andreja Rožić-Dizdar

Uniqa savjetuje

Kako cijeli život biti zdrav

20 ZG info 20. travnja 2010.zagreb.hr

Zagrebački vergl

Tajna Krvavog mosta

Ulični svirači

Zagrebački vergl uvese-ljavao je građane Zagre-ba u 19. stoljeću, svira-jući na Kaptolu i Trgu Sv. Marka, a danas će se ko-tač vremena vratiti una-trag i jedini preostali ver-glaš Jožek subotom i ne-djeljom podsjetit će vas na ta vremena.

Projekt “Tajna Krvavog mosta” novost je u Vremeplovu. Po-sjetitelji će upoznati “mračnu” stranu grada iz 16. i 17. stolje-ća. Tumačit će se likovi iz Za-gorkinih djela, a doživjet će prepad u mračnoj ulici, suđe-nje nevinoj vještici, vješanje, spravljanje “otrova”...

Gornji grad je od 10 do 11 sa-ti rezerviran za ulične svirače i starogradske pjesme, a ove godine i kostimirane “povije-sne osobe”. Tako će u društvu dama od 17 do 20 sati ulica-ma šetati pjesnici i književnici, šnel fotograf, zažigači...

Gričem će hodati i Matija GubecNovi turistički projekti u gradu bit će Međunarodni festival operete i mjuzikla te Dani hrvatske kravate, kad će se kravata instalirati na gradskim trgovima te u zračnoj luci na Plesu

Kostimirani likovi šetat će gornjogradskim ulicama subotom između 17 i 20 sati

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

Međunarodni festival opere-te i mjuzikla, najnoviji turistič-ki projekt koji se sprema u gra-du Zagrebu, možda će jednom postati svjetskom glazbenom atrakcijom, a pozornost stra-nih gostiju svakako će privući i Dani hrvatske kravate. Ideja je da se kravata instalira na većim gradskim trgovima te u zračnoj luci na Plesu. Direktorica Turi-stičke zajednice grada Zagreba Amelia Tomašević ima i drugih

projekata koje će poboljšati tu-rističku ponudu.

- Iako se povećao broj gosti-ju u odnosu na lanjsko vrijeme i vraćamo se razini otprije nekoli-ko godina, spremni smo i na no-ve pothvate - rekla je gospođa Tomašević prigodom otvaranja projekta pod nazivom Zagre-bački vremeplov.

Ta već tradicionalna manife-stacija trajat će ove godine od 17. travnja do 25. rujna. Svake će se subote održavati promenad-ni koncerti na Zrinjevcu i postav-ljati folklorne scene zagrebačkih

umjetničkih društava po sredi-štu grada, a osobite su atrakci-je Vremeplova ukazivanja likova iz zagrebačke prošlosti. Uz već dosad viđene - Nažigača, Man-du i bana, Doru i Pavla, grad-skog stražara i vitezove - u „bu-dućnost“ će stići i dva nova lika - Matija Gubec te Pavle Gregori-janec. Kostiminirani likovi šetat će gornjogradskim ulicama su-botom između 17 i 20 sati. Da-nju će nas pak zabavljati folklor-ni ansambli - subotom između 10 i 12 sati na potezu Kaptol - Trg - Tkalčićeva.

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

21ZG info20. travnja 2010.zagreb.hr

Cjelovečernji koncert Mozartina Djevojački zbor Mozartine te dječji zborovi Mozartine i Pa-pandopuline održat će u Hr-vatskom glazbenom zavodu, 24. travnja u 20 sati, koncert pod nazivom “Clean Classic”.

Izvest će djela Brahmsa, Jenkin-sa, Lhotke-Kalinskog, Beethove-na..., uz glasovirsku pratnju Ma-rija Čopora te pod dirigentskim vodstvom Ive i Sonje Rem.

”Ivan Grozni” u izvedbi triju akademija Akademija dramske umjetnosti,

likovna i muzička pripremaju oratorij “Ivan Grozni”. Izvest će ga solisti, zbor i orkestar Muzič-ke akademije pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja te glum-ci Akademije dramske umjet-nosti. Premijera je 20. travnja u Stefaniensaalu u Grazu, a za-

grebačka 24. travnja u “Lisinskom”.

Američko priznanje Hrvoju Dumančiću Kipar Hrvoje Dumančić dobio je za skulpturu “Zaljubljeni konj” prvu nagradu na međuna-

rodnom natječaju u organiza-ciji američkog časopisa za ko-njaničku umjetnost “Art Horse Magazin”. Čak tri njegove skul-pture ušle su u uži izbor, među 90 najboljih radova s područja slikarstva, kiparstva, grafike, fo-tografije i digitalne umjetnosti. (tk)

U fokusu

Nagrada i VelikogoričankamaCentar za kulturu Trešnjevka or-ganizirao je 10. natjecanje pje-vačkih zborova. U konkurenciji 26 zborova nagrade su osvojili: u kategoriji A (klasični zboro-vi s obveznom skladbom) Aka-demski zbor Bazilike Srca Isuso-va Palma iz Zagreba, u kategoriji B (klasični zborovi bez obvezne skladbe) Renesansni ansambl Laudate i Djevojački zbor Lala-gai iz Zagreba, a u F kategoriji (folklorni vokalni ansambli) Žen-ski vokalni sastav Jane iz Velike Gorice.

Udruga za izu-čavanje i pro-moviranje na-rodnih običaja i glazbe Potpu-hi iz Zagreba proširila je pro-gram i otvorila besplatne ra-dionice za dje-cu i mladež na području Su-sedgrada. Pod stručnim vod-stvom profe-sora i pedago-ga održavat će se glazbena,

dramska, likovna te radionice plesa i pjevanja. Najavljuju i “Jurjevo u Susedgradu”, koje će se održati 24. travnja. Isti dan glazbena grupa Potepuhi imat će nastup u sklopu tradicional-ne manifestacije “Jurjevo u Jurjevcu”. Njima će se pridružiti i Duško Lokin, a iste večeri dramska grupa uprizorit će scenski prikaz o Zelenom Jurju, prema zapisima iz slavenske mitolo-gije. (dkb)

Potepuhi se pripremaju za Jurjevo u Susedgradu

I mi imamo pravo sudjelovatiU okviru projekta “I mi imamo pravo na sudjelovanje”, u su-botu 17. travnja održan je semi-nar za mlade od 15 do 29 godi-na. Teme su, među ostalima, bile “Od mjesne samouprave do sre-dišnje vlasti u RH”, “Usklađenost zakonodavnog okvira s Europ-skom poveljom o lokalnoj samo-upravi”, “Pravci razvoja moder-ne i učinkovite lokalne samou-prave”. Provoditelj projekta je Hrvatska udruga konzultanata lokalne i područne (regionalne)

samouprave - doznajemo od izvoditelja programa Antona Vi-dasa, certificiranog konzultanta za lokalnu samoupravu i pretpri-stupne programe EU-a. Nakon predavanja sudionici seminara, njih 18, radeći u manjim skupi-nama, vježbali su razradu projek-tne ideje u projektni prijedlog. - Sukladno ciljevima donatora, sudionici su stekli nova znanja i vještine koje će im koristiti u bu-dućem angažmanu u zajednici - istaknuo je Vidas. (dkb)

Tekst iznad velikog lijevo, slikaHenit, volorem vulputem quat. At, si tat. Giamcommy nulput lu-tet verostrud mincilit niam, quat. Ullandi onulput aut wis dolobo-re commy nonum doluptat num dolore mincin vel iusc

ilis adignis modolor ilisit pratin ut volenis eliquatum Henit, vo-lorem vulputem quat. At, si tat. Giamcommy nulput lutet vero-strud mincilit niam, quat. Ullandi on verostrud mincilit niam, qu-at. Ullandi on verostrud mincilit

niam, quat. Ullandi oulput aut wis dolobore com-

my nonum doluptat num dolo-re mincin vel iuscilis adignis mo-dolor ilisit pratin u

vercidEctet aut ilissim zzrius-ci blandip et, con utp (at)

Oreet vulluptatio exero eum exerci

Auto

r slik

e

22 20. travnja 2010.zagreb.hrZG info

- Mjesecima hodam po gradu skupljajući grbove grada Za-greba, u raznim situacijama, na različitim mjestima, u šarolikim varijantama - kaže nam Mla-den Kakša, likovni umjetnik koji se godinama bavi dizajnom gr-bova. Heraldika mu je, čini se, strast, a u toj strasti nije mogao ne uočiti kakva zbrka vlada s pri-mjenom grbova. Ovih je dana na ključne gradske adrese poslao prijedlog da se konačno dogo-vorimo ostajemo li kod staroga grba ili nekog od novih inačica, a što god da odlučimo, to mora

pratiti takozvana knjiga standar-da koja bi sve to potvrdila.

- Posvemašnja raznolikost u prikazu grba grada Zagreba na-vela me na to da pokrenem ini-cijativu zaštite tradicionalnoga grba - kaže Kakša. - Različitim grafičkim izgledima grba poka-zujemo da mijenjanjem, nedo-sljednim prikazom te raznoliko-šću slobodnih interpretacija gr-ba ovaj grad nema svoj identitet - upozorava taj likovnjak i heral-dičar. Podsjeća da prvi službe-ni grb grada Zagreba iz 1897. i redizajnirani iz 1993. imaju isti nedostatak - nije im napisan standard grafičkog rješenja. Je li uopće trebalo raditi redizajn?

Prođete li gradom, vidjet ćete da se taj redizajnirani grb iz 1993. nije saživio s gradom, što se vi-di u javnom prijevozu, na fasa-dama, u hortikulturi, na suveni-rima… Netko je 1993. raspisao natječaj za redizajn toga znaka, sudjelovalo je pet naših najemi-nentnijih stručnjaka, a uzeto je rješenje profesora Poljana, i to je trebao biti službeni grb gra-da Zagreba. Međutim, taj grb ni-je pratila knjiga grafičkih stan-darda. U Statutu ste pročitali: tri tornja, plava podloga, zeleni brijeg…, a svatko bi to nacrtao na svoj način, jer svatko drukči-je gleda određenu boju, plava, modra, zagrebačka plava…

Na nadstrešnicama vrata malo sim, vrata malo tam... - Ljudi koji se koriste grbom nisu ni kre-ativni ni likovno obrazovani, pa ima sve-ga - kaže dizajner Kakša. - Po tramvajima i autobusima nije upotrijebljen redizajni-rani grb, nego stari, bez krune. I nastala je zbrka. Na tramvajskim nadstrešnicama na pjeskarenom staklu postoji redizajnirani grb, ali vrata su sim, vrata tam…

Zbog grba Zagreb gubi identitetMladen Kakša upozorava da Zagreb zapravo nema svoj grb, odnosno da postoje samo osnove - tri tornja, plava podloga, zeleni brijeg - ali ih svatko crta na svoj način

Jozo Renićjozo.renic@mmreza.hr

Raznolikošću slobodnih interpretacija grba grad je izgubio identitet - upozorava dizajner Mladen Kakša

Vratite izgubljenu energiju u “Zvončici”

Travanj su u Centru kreativ-nog življenja Zvončica posve-tili samoiscjeljivanju i cjelovi-tom zdravlju. Ako želite uživa-ti u energoterapiji, možete to napraviti ove subote po pro-motivnoj cijeni od 100 kuna. Terapeuti će vam uz to dati i besplatnu dijagnostiku i savje-te. Rezervacija termina i infor-macije o drugim programima na broj 091 525 0770 ili www.zvoncica.hr. (tk)

Županijska priznanja

Zagrebačka županija pri-općila je da će i u ovoj godini dodijeliti javna priznanja pojedincima, tvrtkama, ustanovama i udrugama zaslužnima za gospodarski, društveni i kulturni razvoj županije. Natječaj je otvoren do 31. svibnja, a predlagati mo-gu građani, udruge gra-đana, tvrtke, vjerske za-jednice, kulturne ustano-ve i dr. (jr)

Natječaj za dodjelu subvencija u lovstvuZagrebačka županija dodijelit će 1,1 milijun kuna za subven-cije i donacije za razvoj i una-pređenje lovstva. Natječaj za dodjelu tih sredstava otvoren je do 31. listopada 2010. Kori-snici mogu biti lovozakupnici i koncesionari koji imaju u za-kupu ili koncesiji zajednička ili državna lovišta.

2320. travnja 2010.zagreb.hr ZG info

Kruna, zvijezda, pa ponovno kruna

Od 14. svibnja 1897. Zagreb ima službeni grb, no nije postojala knjiga grafičkih standarda koja mora pratiti znak i logo. Oni koji-ma je znak trebao slijepo su se držali izvornika, improvizacija ni-je bilo. Grb je postojao do 1945., kad su komunisti umjesto kame-ne krune stavili petokraku. Godine 1990. maknuta je zvijezda i vra-ćena kruna. Kao prenesena grafička forma, grb predstavlja klasičan oblik vizu-alnog identiteta nekog grada. Elementi cjeline i njihove standar-dne vrijednosti čine psihološko-optičku poruku. Nedosljednim pri-kazom, mijenjanjem, te raznolikošću interpretacija grba efekti po-ruke postaju dvosmisleni, neutemeljeni i neozbiljni.

Povijest od 13. stoljeća

Opis grba grada Zagreba može-mo lako pratiti od vremena Gra-deca (13. i 14. stoljeće, pečat za isprave), preko sačuvanih zasta-va s početka 18. stoljeća (Muzej grada Zagreba), zatim prema

odlukama gradske skupštine 1897. te Statuta grada Zagreba iz 1964., 1975., 1990. i 1999. go-dine, kada su se donosile odlu-ke vezane uz opis prikaza, ele-menata cjeline i ukrasa…

Prigodnim govorima, polaganjem vijenaca i biciklističkom utr-kom 11. travnja počeo je već tradicionalni, 11. Memorijal pogi-nulim bojovnicima Domovinskog rata grada Zagreba. Do kra-ja mjeseca na brojnim mjestima u gradu održavat će se sport-ska natjecanja, među kojima izdvajamo nogotenis, hrvanje, šah, ribolov, gađanje vatrenim i zračnim oružjem, mali no-gomet, košarkaški hakl. Organizator je Udruga dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba. Uz spomenik na Trgu siječanjskih žrta-va u Kustošiji, postavljen 14. ožujka 2000. godine, na kojemu su uklesana imena 78 naših poginulih sugrađana, među koji-ma su 12 bili pripadnici HOS-a, okupljeni su se prisjetili njiho-ve hrabrosti, a u govorima je istaknuto da nikad nije dovoljno počasti koje odajemo braniteljima. (dkb)

Počeo 11. Memorijal poginulim bojovnicima

Uskoro bi trebalo od-zvoniti nošenju uput-nica i recepata u pa-pirnatom obliku - sve se rješava novim, pa-metnim zdravstvenim iskaznicama. Nove iska-znice imaju čip te ma-gnetni zapis s prethod-nih iskaznica, na njima su otisnuti ime i prezi-me, datum rođenja te matični broj osigurane osobe. U ljekarnu će se ići samo s iska-znicom, gdje će se u sustavu vi-djeti koji se lijek traži. Isto će ta-ko biti i s uputnicama.

- Da, najavljeno je to da bi krenulo od 1. srpnja, ali ne vi-dim kako će to ići kad mi još međusobno nismo elektron-ski povezani - kazao nam je dr. Davor Mlikotić, liječnik u jed-noj gradskoj ambulanti. - Me-đutim, mislim da se time ništa neće olakšati, jedino će možda biti koristi za one koji kontroli-raju slijed dokumenata. Mislim

da se zdravstvo pokušava una-prijediti na pogrešan način, bo-lje bi bilo ulagati u ljude, u vi-še opreme, bolje medicinske aparate, a elektronske uputni-ce i recepti neće nam riješiti gu-žve i dugotrajna čekanja - upo-zorava dr. Mlikotić. No, vrijeme će reći svoje. Inače, u buduć-nosti se na čip iskaznice plani-ra pohranjivati i druge podatke o osiguraniku, kao što su krv-na grupa, alergija na lijekove, obavljene operacije itd. Očeku-je se da bi cijena nove iskaznice bila 25 kuna. (jr)

Uskoro bez papirnatih uputnica i recepata

Zbog grba Zagreb gubi identitet

U Statutu piše: tri tornja, plava podloga, zeleni brijeg…

ZGBH

R/Si

niša

KOSI

Ć

24 tak imam te rad 20. travnja 2010.zagreb.hr

Iz knjige Branimira Špoljarića Stari Zagreb od vugla do vugla AGM Zagreb, Mihanovićeva 28, tel. 01 4856 307, 01 4856 309Jeste li znali?U drugoj polovici 19. stoljeća područje današnjeg Maksimi-ra bilo je rijetko izgrađeno, a u kućicama raštrkanima među vi-nogradima, vrtovima i šumama živjelo je najviše stotinjak ljudi. Najgušće je bila izgrađena sje-verna strana Maksimira. Ubrza-niji razvoj počeo je 1900. godi-ne, kad je pripojen gradu Za-grebu, a prostor oko perivoja počeo se oblikovati kao sport-sko-rekreacijska zona. (kb)

U sredini trga 1892. Herman Bollé sagradio je kapelicu s kipom

U ožujku više stranih turista u ZagrebuProšli je mjesec naš grad posjetilo više gostiju ne-go lani u ožujku. Tako je 39.140 turista ostvarilo 73.571 noćenje, što je u odnosu na ožujak 2009. porast od tri posto u do-lascima te dva posto u no-ćenjima. Među gostima je bilo najviše stranaca, i to Nijemaca, a na drugom su mjestu gosti iz Italije, na trećem Austrijanci itd. Turistička zajednica gra-da Zagreba očekuje po-zitivan trend i sljedećih mjeseci. (jr)

Zagreb volim puno i bezuvjetnoŽeljko Pervan najsretniji je u svojoj sobi s dobrom knjigom u ruci, ili sa svojih pet cura, suprugom i četiri kćeri. Kafići, izlasci u grad i izleti u prirodu ne znače mu ništa

Izluđuju ga prometne gužve, jer ponekad gotovo dva sata putuje iz Maksimira do HRT-a

Da nije čovjek kafića, Željko Pervan pokazao je već pri do-govoru za razgovor - teško mu je bilo objasniti gdje je njemu najbliži kafić. Kao i uvijek, kre-nuli smo od djetin