Zagreb urban security forum 2015.Zagrebački forum o urbanoj sigurnosti 2015.

stop vandalskim grafitima

16. - 17. RUJAN 2015. VELIKA KINO DVORANA MINISTARSTVA GOSPODARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE,

ULICA GRADA VUKOVARA 78, ZAGREB

ORGANIZATOR

Dani prevencije kriminaliteta

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj ali i zemljama EU Austrije i Slovenije te iskustvima zemalja Jugoistočne Europe.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

Po završetku programa, polaznici će:1. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u vijećima za komunalnu prevenciju i/ili prevenciju kriminaliteta u lokalnim zajednicama,

2. moći koristiti suvremene metode u svrhu preventivnog prepoznavanja i otklanjanja sigurnosnih rizika i ugroza u cilju sigurnosti zajednice,

3. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u timovima za izradu Strategije urbane sigurnosti zajednice.

Kome je forum namijenjen?Izabranim gradonačelnicima i županima, načelnicima, vijećnicima i gradskim zastupnicima u općinskim i gradskim vijećima odnosno skupštinama, pročelnicima nadležnih upravnih tijela u kojima se osmišljavaju i provode aktivnosti urbane sigurnosti, komunalnom i prometnom redarstvu, članovima vijeća za komunalnu odnosno prevenciju kriminaliteta i drugim osobama koje se aktivno bave problematikom sigurnosti zajednice.

Preliminarni program

Srijeda, 16. rujna 2015.

08:00 - 09:00 Akreditacija

09:00 Pozdravne riječi

09:15 - 10:00 I. VANDALSKI GRAFITI - PROBLEM GRADOVA JI EUROPE? Sudjeluju predstavnici gradova Zagreba, Beograda, Ljubljane, Sarajeva

II. JAVNI PROSTORI I GRAFITI

2.1. Grafiti i supkultura mladih; prof.dr.sc. Dražen Lalić 2.2. Grafiti i ja; Slaven Kosanović LUNAR 2.3. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba i grafiti

III. UPRAVLJANJE GRAFITIMA

11:30 - 12:00 3.1. GRAD BEČ Predavač Franz Kratzer, glavni gradski koordinator projekta „Legale Wande“

12:05 - 12:25 3.2. GRAD ZAGREB „STOP VANDALSKOM GRAFITIRANJU“

12:30 - 14:00 ZAJEDNIČKI RUČAK

Sponzorska demonstracija projekta „NE ŠARAJ MOJ GRAD“ - Anti grafitini zaštitni premaz; Tvrtka Čisto d.o.o. Zagreb

IV. NORMATIVNI OKVIR I ZAŠTITA OD VANDALSKIH GRAFITA

4.1. Djelovanje policije naspram vandalskog grafitiranja: Predstavnik MUP RH

4.2. Ovlasti i postupanje komunalnih redara u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.3. Uredba o održavanju stambenih zgrada Vlade RH vs. Vandalskih grafita: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.4. Mogućnosti video nadzora u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Eccos inženjering d.o.o. Zagreb

Četvrtak, 17. rujan 2015.

09:00 – 09:25 V. GRAD; GRAĐANI; JAVNI PROSTOR; SIGURNOST Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Grada Zagreba

09:30 – 10:00 VI. Predstavljamo: Europska asocijacija “Susjedstva gledaju” European Neighbourhood Watch Association "ENWA" Predavač: Predavači: Karl Brunnbauer, Beč, Austrija, predsjednik i Gunter Halvax, Beč, Austrija, projekt menadžer „ENWA“

10:00 – 11:00 VII. VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA 7.1. Razvoj vijeća za prevenciju kriminaliteta u lokalnoj zajednici prema održivim i učinkovitim zajednicama; dr.sc. Krunoslav Borovec 7.2. Prevencija kriminaliteta kroz uređenje okoliša i urbani dizajn-smjernice CPTED-a; Iva Balgač

11:00 – 11:25 VIII. ODRŽIVE STRATEGIJE URBANE SIGURNOSTI doc.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu

11:30 – 13:30 IX. FONDOVI EU U PODRUČJU URBANE SIGURNOSTI ZAJEDNICE ZA PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2014.-2020.; Renata Šeperić Petak, Logička matrica d.o.o., Zagreb

X. PREVENCIJA KRIMINALITETA U ZAJEDNICI – PRIMJERI DOBRE PRAKSE 10.1. „STOP PROGRAM“, Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež 10.2. „SIGURNIJA MJESTA“, Holla BACK Hrvatska 10.3. „AKUPUNKTUROM GRADA DO SIGURNIJEG GRADA“, Rene Lisac, Društvo arhitekata Grada Zagreba

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj ali i zemljama EU Austrije i Slovenije te iskustvima zemalja Jugoistočne Europe.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

Po završetku programa, polaznici će:1. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u vijećima za komunalnu prevenciju i/ili prevenciju kriminaliteta u lokalnim zajednicama,

2. moći koristiti suvremene metode u svrhu preventivnog prepoznavanja i otklanjanja sigurnosnih rizika i ugroza u cilju sigurnosti zajednice,

3. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u timovima za izradu Strategije urbane sigurnosti zajednice.

Kome je forum namijenjen?Izabranim gradonačelnicima i županima, načelnicima, vijećnicima i gradskim zastupnicima u općinskim i gradskim vijećima odnosno skupštinama, pročelnicima nadležnih upravnih tijela u kojima se osmišljavaju i provode aktivnosti urbane sigurnosti, komunalnom i prometnom redarstvu, članovima vijeća za komunalnu odnosno prevenciju kriminaliteta i drugim osobama koje se aktivno bave problematikom sigurnosti zajednice.

Preliminarni program

Srijeda, 16. rujna 2015.

08:00 - 09:00 Akreditacija

09:00 Pozdravne riječi

09:15 - 10:00 I. VANDALSKI GRAFITI - PROBLEM GRADOVA JI EUROPE? Sudjeluju predstavnici gradova Zagreba, Beograda, Ljubljane, Sarajeva

II. JAVNI PROSTORI I GRAFITI

2.1. Grafiti i supkultura mladih; prof.dr.sc. Dražen Lalić 2.2. Grafiti i ja; Slaven Kosanović LUNAR 2.3. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba i grafiti

III. UPRAVLJANJE GRAFITIMA

11:30 - 12:00 3.1. GRAD BEČ Predavač Franz Kratzer, glavni gradski koordinator projekta „Legale Wande“

12:05 - 12:25 3.2. GRAD ZAGREB „STOP VANDALSKOM GRAFITIRANJU“

12:30 - 14:00 ZAJEDNIČKI RUČAK

Sponzorska demonstracija projekta „NE ŠARAJ MOJ GRAD“ - Anti grafitini zaštitni premaz; Tvrtka Čisto d.o.o. Zagreb

IV. NORMATIVNI OKVIR I ZAŠTITA OD VANDALSKIH GRAFITA

4.1. Djelovanje policije naspram vandalskog grafitiranja: Predstavnik MUP RH

4.2. Ovlasti i postupanje komunalnih redara u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.3. Uredba o održavanju stambenih zgrada Vlade RH vs. Vandalskih grafita: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.4. Mogućnosti video nadzora u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Eccos inženjering d.o.o. Zagreb

Četvrtak, 17. rujan 2015.

09:00 – 09:25 V. GRAD; GRAĐANI; JAVNI PROSTOR; SIGURNOST Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Grada Zagreba

09:30 – 10:00 VI. Predstavljamo: Europska asocijacija “Susjedstva gledaju” European Neighbourhood Watch Association "ENWA" Predavač: Predavači: Karl Brunnbauer, Beč, Austrija, predsjednik i Gunter Halvax, Beč, Austrija, projekt menadžer „ENWA“

10:00 – 11:00 VII. VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA 7.1. Razvoj vijeća za prevenciju kriminaliteta u lokalnoj zajednici prema održivim i učinkovitim zajednicama; dr.sc. Krunoslav Borovec 7.2. Prevencija kriminaliteta kroz uređenje okoliša i urbani dizajn-smjernice CPTED-a; Iva Balgač

11:00 – 11:25 VIII. ODRŽIVE STRATEGIJE URBANE SIGURNOSTI doc.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu

11:30 – 13:30 IX. FONDOVI EU U PODRUČJU URBANE SIGURNOSTI ZAJEDNICE ZA PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2014.-2020.; Renata Šeperić Petak, Logička matrica d.o.o., Zagreb

X. PREVENCIJA KRIMINALITETA U ZAJEDNICI – PRIMJERI DOBRE PRAKSE 10.1. „STOP PROGRAM“, Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež 10.2. „SIGURNIJA MJESTA“, Holla BACK Hrvatska 10.3. „AKUPUNKTUROM GRADA DO SIGURNIJEG GRADA“, Rene Lisac, Društvo arhitekata Grada Zagreba

Zašto je urbana sigurnost postala tako važna?Svugdje u svijetu suvremeno društvo, pojedinci i zajednice suočavaju se s mnogobrojnim sigurnosnim izazovima, prijetnjama i rizicima. Godišnja potrošnja na zakon i red ne samo u Hrvatskoj iznosi nekoliko milijardi kuna i u to ne ulaze ogromni odštetni troškovi koji podnose žrtve, njihove obitelji i šira zajednica.

Sigurnost javnih površina i umanjenje prijetnji javnom redu, su od najveće važnosti za zajednice koje pretendiraju da zasluže epitet održivosti. Povećanje sigurnosti i mobilnosti korisnika javnih površina je imperativ suvremenog društva. Do sada, projektanti i urbanisti nisu pridavali naročiti značaj ovom aspektu, ali najnovija istraživanja i primjeri iz prakse pokazuju da je prevencija pomoću projektantskih, urbanističkih ili tehničkih mjera ne samo moguća nego i neophodna.

Javne površine mogu biti različite ne samo po svojoj formi, lokaciji i načinu korištenja, već i po detaljima koji im daju identitet, originalnost, neponovljivost, prepoznatljivost i različitost. Osim najrasprostranjenijih i najuočljivijih kao što su ulice, šetališta, trgovi i parkovi, javne površine obuhvaćaju i otvorene sportske terene, dječja igrališta, tržnice, parkinge, pothodnike, mostove i sve druge površine koje neograničeno služe građanima. Samim tim mjere koje se primjenjuju sa ciljem veće sigurnosti u isto vrijeme su vrlo slične, ali također moraju biti primjerene i prilagođene vrsti površina i uočenim problemima u korištenju.

Izgradnja zajedničke odgovornosti za lokalnu sigurnosnu situaciju kroz primjenu preventivnih mjera i aktivnosti, može u značajnom smislu unaprijediti život i razvoj lokalne zajednice u području sigurnosti, čime ona ostvaruje sve druge aspekte suvremenog razvoja u području gospodarstva, socijalnih odnosa, političkog razvoja, sigurnosti okoliša i dr.

Strategija urbane sigurnosti korak bliže izgradnji zajednica 21. stoljećaKoncept urbane sigurnosti zajednice teži ka stvaranju stanja u kojem će građani u najvećoj mogućoj mjeri biti oslobođeni trauma koje onemogućuju njihovu kvalitetu života. Sam koncept nastao je u okviru UN programa za razvoj, sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća.

UN u svojoj novoj Svjetskoj urbanoj kampanji „Za bolji grad, bolji život“, definira šest tematskih područja: urbana sigurnost i zdrav grad, otporan grad na katastrofe, zeleni grad, produktivan grad, inkluzivan grad i planiran grad.

S platformom urbane sigurnosti korak bliže smo izgradnji još sigurnijih, naprednijih, pravednijih i održivim zajednicama 21. stoljeća.

Sudionici foruma dobiti će informacije o suvremenim strategijama-politikama urbane sigurnosti odnosno prevencije kriminaliteta koje osiguravaju bolju zaštitu lokalne zajednice. Upoznati će se s načinima izrade održivih strategija urbane sigurnosti. Također, upoznati će se s najboljim praksama prevencije kriminaliteta u Republici Hrvatskoj ali i zemljama EU Austrije i Slovenije te iskustvima zemalja Jugoistočne Europe.

Zašto Dani prevencije kriminaliteta?!U današnjem, suvremenom, društvu kvaliteta života može biti izloženo mnogim rizicima i različitim vrstama ugroze. Upravo iz tog razloga prevencija zauzima sve značajnije mjesto u ponašanju svakog pojedinca, ali i u aktivnostima te strategijama koje se poduzimaju okviru zajednica, od lokalnih, nacionalnih do međunarodnih. U tome kontekstu, prevencija kriminaliteta postala je značajno pitanje, kroz koje se može unaprijediti kvaliteta života i rada i pojedinaca i zajednica. S druge pak strane, valja istaknuti kako nas dosadašnje bavljenje prevencijom upozorava da napori koje činimo u tom smislu ne moraju nužno donositi pozitivne i očekivane rezultate. Iz toga razloga, razvio se i pristup „prevencija utemeljene na dokazano učinkovitoj praksi“, koji i mi želimo promovirati. Dani prevencije kriminaliteta žele omogućiti svim zainteresiranim dionicima da se upoznaju s aktualnom praksom u Hrvatskoj, pružajući priliku svima onima koji provode učinkovite projekte/intervencije ili strategije, da prezentiraju svoj rad pred stručnom javnošću.

Po završetku programa, polaznici će:1. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u vijećima za komunalnu prevenciju i/ili prevenciju kriminaliteta u lokalnim zajednicama,

2. moći koristiti suvremene metode u svrhu preventivnog prepoznavanja i otklanjanja sigurnosnih rizika i ugroza u cilju sigurnosti zajednice,

3. se osposobiti za aktivno sudjelovanje u timovima za izradu Strategije urbane sigurnosti zajednice.

Kome je forum namijenjen?Izabranim gradonačelnicima i županima, načelnicima, vijećnicima i gradskim zastupnicima u općinskim i gradskim vijećima odnosno skupštinama, pročelnicima nadležnih upravnih tijela u kojima se osmišljavaju i provode aktivnosti urbane sigurnosti, komunalnom i prometnom redarstvu, članovima vijeća za komunalnu odnosno prevenciju kriminaliteta i drugim osobama koje se aktivno bave problematikom sigurnosti zajednice.

Preliminarni program

Srijeda, 16. rujna 2015.

08:00 - 09:00 Akreditacija

09:00 Pozdravne riječi

09:15 - 10:00 I. VANDALSKI GRAFITI - PROBLEM GRADOVA JI EUROPE? Sudjeluju predstavnici gradova Zagreba, Beograda, Ljubljane, Sarajeva

II. JAVNI PROSTORI I GRAFITI

2.1. Grafiti i supkultura mladih; prof.dr.sc. Dražen Lalić 2.2. Grafiti i ja; Slaven Kosanović LUNAR 2.3. Strategija kulturnog i kreativnog razvitka Grada Zagreba i grafiti

III. UPRAVLJANJE GRAFITIMA

11:30 - 12:00 3.1. GRAD BEČ Predavač Franz Kratzer, glavni gradski koordinator projekta „Legale Wande“

12:05 - 12:25 3.2. GRAD ZAGREB „STOP VANDALSKOM GRAFITIRANJU“

12:30 - 14:00 ZAJEDNIČKI RUČAK

Sponzorska demonstracija projekta „NE ŠARAJ MOJ GRAD“ - Anti grafitini zaštitni premaz; Tvrtka Čisto d.o.o. Zagreb

IV. NORMATIVNI OKVIR I ZAŠTITA OD VANDALSKIH GRAFITA

4.1. Djelovanje policije naspram vandalskog grafitiranja: Predstavnik MUP RH

Radni materijal1. Poklon vrećica HUMS-a

2. CD s prezentacijama autora

3. Knjiga „U raskoraku“ - ogledi o urbanoj (ne)sigurnosti, autora Alena Ostojića, Ključna točka, 2014.

4. Knjiga „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta“, autora Borovec, K., Blagač, I. i Karlović, R., MUP RH, 2011.

4.2. Ovlasti i postupanje komunalnih redara u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.3. Uredba o održavanju stambenih zgrada Vlade RH vs. Vandalskih grafita: Predstavnik Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja RH 4.4. Mogućnosti video nadzora u zaštiti od vandalskog grafitiranja: Predstavnik Eccos inženjering d.o.o. Zagreb

Četvrtak, 17. rujan 2015.

09:00 – 09:25 V. GRAD; GRAĐANI; JAVNI PROSTOR; SIGURNOST Teo Budanko, predsjednik Društva arhitekata Grada Zagreba

09:30 – 10:00 VI. Predstavljamo: Europska asocijacija “Susjedstva gledaju” European Neighbourhood Watch Association "ENWA" Predavač: Predavači: Karl Brunnbauer, Beč, Austrija, predsjednik i Gunter Halvax, Beč, Austrija, projekt menadžer „ENWA“

10:00 – 11:00 VII. VIJEĆA ZA PREVENCIJU KRIMINALITETA 7.1. Razvoj vijeća za prevenciju kriminaliteta u lokalnoj zajednici prema održivim i učinkovitim zajednicama; dr.sc. Krunoslav Borovec 7.2. Prevencija kriminaliteta kroz uređenje okoliša i urbani dizajn-smjernice CPTED-a; Iva Balgač

11:00 – 11:25 VIII. ODRŽIVE STRATEGIJE URBANE SIGURNOSTI doc.dr.sc. Valentina Kranželić, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu

11:30 – 13:30 IX. FONDOVI EU U PODRUČJU URBANE SIGURNOSTI ZAJEDNICE ZA PRORAČUNSKO RAZDOBLJE 2014.-2020.; Renata Šeperić Petak, Logička matrica d.o.o., Zagreb

X. PREVENCIJA KRIMINALITETA U ZAJEDNICI – PRIMJERI DOBRE PRAKSE 10.1. „STOP PROGRAM“, Lana Petö Kujundžić, predsjednica Udruge sudaca za mladež obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež 10.2. „SIGURNIJA MJESTA“, Holla BACK Hrvatska 10.3. „AKUPUNKTUROM GRADA DO SIGURNIJEG GRADA“, Rene Lisac, Društvo arhitekata Grada Zagreba

Naknada za sudjelovanje:Proljetna prijava, od 20.4.-20.06. 500,00 kn

Ljetna prijava, 21.06.-31.08. 700,00 kn

Posljednji poziv, 01.09.-14.09. 900.00 kn

U slučaju otkazivanja sudjelovanja 30 dana prije foruma, vraćamo punu cijenu kotizacije, nakon tog roka nismo u mogućnosti vratiti uplaćenu kotizaciju. Na cijenu se ne plaća PDV jer HUMS nije obveznik.

InformacijeHrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS)mob: 091 2300 280, gospođa Anja HatićOn-line prijave putem stranice www.uhms.hr

Radni materijal1. Poklon vrećica HUMS-a

2. CD s prezentacijama autora

3. Knjiga „U raskoraku“ - ogledi o urbanoj (ne)sigurnosti, autora Alena Ostojića, Ključna točka, 2014.

4. Knjiga „Situacijski pristup prevenciji kriminaliteta“, autora Borovec, K., Blagač, I. i Karlović, R., MUP RH, 2011.

PROGRAMSKI PARTNER

UZ POKROVITELJSTVO

INTERNETSKI MEDIJSKI POKROVITELJ

Naknada za sudjelovanje:Proljetna prijava, od 20.4.-20.06. 500,00 kn

Ljetna prijava, 21.06.-31.08. 700,00 kn

Posljednji poziv, 01.09.-14.09. 900.00 kn

U slučaju otkazivanja sudjelovanja 30 dana prije foruma, vraćamo punu cijenu kotizacije, nakon tog roka nismo u mogućnosti vratiti uplaćenu kotizaciju. Na cijenu se ne plaća PDV jer HUMS nije obveznik.

InformacijeHrvatska udruga menadžera sigurnosti (HUMS)mob: 091 2300 280, gospođa Anja HatićOn-line prijave putem stranice www.uhms.hr