ZAJEDNIČKI JEZIK ZAJEDNIČKI JEZIK SVIH HRVATASVIH HRVATA

Ime i prezime: Nikol RepićIme i prezime: Nikol Repić

Razred: 7. bRazred: 7. b

Školska godina: 2012./2013.Školska godina: 2012./2013.

Ime i prezime mentora: Silvija Ime i prezime mentora: Silvija Borovečki, prof.Borovečki, prof.

Škola: Osnovna škola Šećerana, Škola: Osnovna škola Šećerana, ŠećeranaŠećerana

Datum prezentacije: 10. svibnja 2013.Datum prezentacije: 10. svibnja 2013.

Od druge polovice 18. st. na području Slavonije, Od druge polovice 18. st. na području Slavonije, Bosne, Like, Dalmacije i DubrovnikaBosne, Like, Dalmacije i Dubrovnika ujednačeni jezik štokavske ikavštine (jekavština).ujednačeni jezik štokavske ikavštine (jekavština).

Jedino područje Hrvatske gdje se ostvarivao drugi Jedino područje Hrvatske gdje se ostvarivao drugi književnojezični tip bio je KAJKAVSKI književnojezični tip bio je KAJKAVSKI sjeverozapad.sjeverozapad.

Najveći dio hrvatskog teritorijaNajveći dio hrvatskog teritorija OPĆEHRVATSKIM ŠTOKAVSKIM OPĆEHRVATSKIM ŠTOKAVSKIM JEZIČNIM ODLIKAMAJEZIČNIM ODLIKAMA

Hrvatski narodni preporodHrvatski narodni preporod

U prvoj polovici 19.st. doći će do U prvoj polovici 19.st. doći će do snažnog nacionalnog, političkog i snažnog nacionalnog, političkog i

kulturnog pokretakulturnog pokreta

HRVATSKI NARODNI PREPORODHRVATSKI NARODNI PREPOROD

ILI ILI

ILIRSKI POKRETILIRSKI POKRET

Vodeći preporoditeljiVodeći preporoditelji

Uz Gaja, važnu ulogu među Uz Gaja, važnu ulogu među preporoditeljima imali su:preporoditeljima imali su:

Dragutin Rakovac Ljudevit Vukotinović Dimitrije Demetar

Njihove ideje u Saboru zastupa grof Njihove ideje u Saboru zastupa grof Janko Drašković.Janko Drašković.

Janko Drašković

Ciljevi preporoditeljaCiljevi preporoditelja U 18.st. hrvatski književni jezik će se U 18.st. hrvatski književni jezik će se

izgrađivati na štokavštini.izgrađivati na štokavštini. Pred preporoditelje postavljaju 3 osnove Pred preporoditelje postavljaju 3 osnove

zadaće: zadaće: 1.)1.) JEZIČNO SJEDINJENJEJEZIČNO SJEDINJENJE kajkavskoga kajkavskoga

sjeverozapada sa štokavskom književno-sjeverozapada sa štokavskom književno-jezičnom većinomjezičnom većinom

2.)2.) UJEDNAČENJE GRAFIJEUJEDNAČENJE GRAFIJE (Svaka (Svaka regionalna tradicija imala je svoj način regionalna tradicija imala je svoj način slovopisa, što je bila značajna poteškoća slovopisa, što je bila značajna poteškoća u izgrađivanju jednog književnog jezika.) u izgrađivanju jednog književnog jezika.)

3.)3.) OSIGURAVANJE HRVATSKOM OSIGURAVANJE HRVATSKOM JEZIKU POLOŽAJ U JAVNIM SLUŽBAMAJEZIKU POLOŽAJ U JAVNIM SLUŽBAMA (državne službe, škole, tisak i sl.)(državne službe, škole, tisak i sl.)

Zapostavljenost hrvatskoga Zapostavljenost hrvatskoga jezikajezika

Reč o domovini o hasnovitosti Reč o domovini o hasnovitosti pisanja vu domrodnom jeziku pisanja vu domrodnom jeziku (Proglas domovini o koristi pisanja (Proglas domovini o koristi pisanja na narodnome jeziku)na narodnome jeziku)

Nastaje na kajkavskom jeziku kojim Nastaje na kajkavskom jeziku kojim je pisao tada dvadesetogodišnji je pisao tada dvadesetogodišnji pisac.pisac.

U hrvatskim školama uči se samo U hrvatskim školama uči se samo njemački i latinski, nema novina ni njemački i latinski, nema novina ni časopisa na narodnome jeziku, niti časopisa na narodnome jeziku, niti je on jezik ureda i javnih službi.je on jezik ureda i javnih službi.

U Saboru se tada govori latinski.U Saboru se tada govori latinski.

Ljudevit GajLjudevit Gaj

Knjižica Knjižica Kratka osnova Kratka osnova horvatsko-slavenskoga horvatsko-slavenskoga pravopisanañapravopisanaña (1830.) (1830.) iznosi razloge iznosi razloge nezadovoljstva nezadovoljstva postojećom slovnom postojećom slovnom neuređenošću u neuređenošću u hrvatskim knjigama i hrvatskim knjigama i nudi rješenja.nudi rješenja.

Rasprava Rasprava PravopiszPravopisz (otisnuta u Danici (otisnuta u Danici 1835.) 1835.) Gaj Gaj odabire konačna odabire konačna slovna rješenja:slovna rješenja:

* ć, č, ž, š, lj, nj- * ć, č, ž, š, lj, nj- slova koja i danas slova koja i danas rabimorabimo

* dvoslovi dj, gj * dvoslovi dj, gj (=đ) i tzv. rogato e, (=đ) i tzv. rogato e, nadredni jednoslov ė nadredni jednoslov ė za stari jat.za stari jat.

GajicaGajica

Latinično pismo koje je prema Latinično pismo koje je prema potrebama hrvatskog jezika potrebama hrvatskog jezika prilagodio Ljudevit Gaj naziva se prilagodio Ljudevit Gaj naziva se gajica.gajica.

U njegovu oblikovanju Gaj se U njegovu oblikovanju Gaj se koristio i rješenjima koja su imali koristio i rješenjima koja su imali drugi slavenski narodi koji su rabili drugi slavenski narodi koji su rabili latinicu.latinicu.

DanicaDanica Danica Danica ((Danicza Danicza

HorvatzkaHorvatzka, , Slavonska Slavonska y Dalmatinzkay Dalmatinzka, , kasnije kasnije Danica Danica ilirskailirska) glavni ) glavni književni časopis koji književni časopis koji u početku objavljuje u početku objavljuje štokavske i štokavske i kajkavske književne kajkavske književne tekstove, ubrzo samo tekstove, ubrzo samo štokavske, a od 10. štokavske, a od 10. broja prve godine broja prve godine (1835.) objavljuje se (1835.) objavljuje se novom Gajevom novom Gajevom grafijom.grafijom.

U 10. broju je tiskana i U 10. broju je tiskana i Horvatska Horvatska domovinadomovina Antuna Mihanovića. Antuna Mihanovića.

Antun Mihanović

Postignuća hrvatskoga Postignuća hrvatskoga narodnoga preporodanarodnoga preporoda

Preporoditeljska nastojanja tijekom Preporoditeljska nastojanja tijekom desetak godina (1835.-1848.) urodila su desetak godina (1835.-1848.) urodila su plodomplodom

Preporoditelji su: - ujedinili Hrvate u Preporoditelji su: - ujedinili Hrvate u jednomu jednomu

književnome jezikuknjiževnome jeziku

- prihvatili jedinstvenu- prihvatili jedinstvenu

latiničnu grafijulatiničnu grafiju

- uzdigli položaj - uzdigli položaj hrvatskogahrvatskoga

jezikajezika

Hrvatski jezik postaje Hrvatski jezik postaje službenislužbeni

Ivan Kukuljević SakcinskiIvan Kukuljević Sakcinski je 2. je 2. svibnja 1843. u Saboru održao prvi svibnja 1843. u Saboru održao prvi govor hrvatskim jezikom.govor hrvatskim jezikom.

1846. na zagrebačkoj Akademiji 1846. na zagrebačkoj Akademiji otvorena je otvorena je katedra za hrvatski jezik katedra za hrvatski jezik (profesor je vodeći preporoditeljski (profesor je vodeći preporoditeljski gramatičar Vjekoslav Babukić)gramatičar Vjekoslav Babukić)

VjekoslavBabukić

1847. otvoren je 1847. otvoren je Narodni domNarodni dom (središnja ustanova kulture onoga (središnja ustanova kulture onoga vremena)vremena)

23. listopada 1847. 23. listopada 1847. hrvatski jezik hrvatski jezik postaje službenim u Trojednoj Kraljevini postaje službenim u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Hrvatski jezik je 1847. i uveden u škole Hrvatski jezik je 1847. i uveden u škole i upravu.i upravu.

Postao je ˝diplomatički˝ (službeni) jezik.Postao je ˝diplomatički˝ (službeni) jezik.

Književnici hrvatskoga Književnici hrvatskoga preporodapreporoda

Velika imena hrvatske književnosti:Velika imena hrvatske književnosti:

*Petar Preradović *Stanko Vraz *Ivan Mažuranić*Petar Preradović *Stanko Vraz *Ivan Mažuranić

Potaknuli su kulturni život Hrvata Potaknuli su kulturni život Hrvata pa su nicale čitaonice, tiskane pa su nicale čitaonice, tiskane novine, utemeljene mnoge kulturne novine, utemeljene mnoge kulturne ustanove.ustanove.

Sve je to bitno utjecalo na Sve je to bitno utjecalo na nacionalnu svijest Hrvata i ostavilo nacionalnu svijest Hrvata i ostavilo neizbrisive tragove u našoj kulturi, neizbrisive tragove u našoj kulturi, umjetnosti i uopće javnome životu.umjetnosti i uopće javnome životu.

Jezikoslovci hrvatskoga Jezikoslovci hrvatskoga preporodapreporoda

Jezikoslovci su oblikovali Jezikoslovci su oblikovali pravila književnoga jezika u pravila književnoga jezika u svojim jezičnim priručnicima: svojim jezičnim priručnicima: rječnicima i gramatikama.rječnicima i gramatikama.

Najznačajniji slovničari Najznačajniji slovničari Zagrebačke filološke škole Zagrebačke filološke škole bili su:bili su:

Vjekoslav Babukić

Adolfo VeberTkalčević

Antun Mažuranić

Najznačajniji rječničar je Najznačajniji rječničar je

Bogoslav ŠulekBogoslav Šulek

Izvori znanja:Izvori znanja:•Lugarić, Z. i Družijanić, E.: Riječi Lugarić, Z. i Družijanić, E.: Riječi hrvatske 7, Profil, Zagreb, 2007.hrvatske 7, Profil, Zagreb, 2007.•www.google.com