Odluka kojom se donosi

Zakon o graevinskom zemljitu Federacije Bosne i HercegovineKoristei se ovlatenjima koja su Visokom predstavniku data u lanu V Aneksa 10. (Sporazum o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora) Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, prema kojem je Visoki predstavnik konani autoritet u zemlji u pogledu tumaenja gore navedenog Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora; i posebno uzevi u obzir lan II 1. (d) istog Sporazuma prema kojem Visoki predstavnik pomae, kada ocijeni da je to neophodno, u rjeavanju svih problema koji se pojave u vezi sa implementacijom civilnog dijela Mirovnog ugovora; Pozivajui se na stav XI.2 Zakljuaka Konferencije za implementaciju mira odrane u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, u kojem je Vijee za implementaciju mira pozdravilo namjeru Visokog predstavnika da iskoristi svoj konani autoritet u zemlji u vezi sa tumaenjem Sporazuma o implementaciji civilnog dijela Mirovnog ugovora, kako bi pomogao u iznalaenju rjeenja za probleme u skladu sa gore navedenim donoenjem obavezujuih odluka, kada ocijeni da je to neophodno, o odreenim pitanjima, ukljuujui i (prema taki (c) stava XI.2) mjere kojima se obezbjeuje implementacija Mirovnog sporazuma na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i njenih entiteta; Pozivajui se takoe na Deklaraciju Upravnog odbora Vijea za implementaciju mira donesenu na nivou politikih direktora u Briselu 30. januara 2003. godine, kojom je Upravni odbor u potpunosti podrao Strategiju za provedbu Aneksa VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koju su izradili UNHCR, OHR i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i koju je ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine ocijenio kao dinamian domai okvir za dalji napredak u oblasti povratka izbjeglica i raseljenih osoba; Konstatirajui da je Ustav Bosne i Hercegovine zasnovan na unapreenju opeg blagostanja i ekonomskom razvoju putem zatite privatne imovine i unapreenja trine privrede; Konstatirajui takoe da je Ustavni sud, u svojoj Odluci br. U 5/98 II objavljenoj u Slubenom glasniku Bosne i Hercegovine, br. 17/00 od 30. juna 2000. godine, ocijenio da je kategorija imovine u drutvenom vlasnitvu nespojiva sa unapreenjem trine privrede s obzirom da, u teoriji i u praksi, u svakom procesu privatizacije koji je neophodan u Bosni i Hercegovini, stvara ozbiljne prepreke na putu uspostavljanja funkcionalne trine privrede; S obzirom na potrebu za donoenjem novog Zakona o graevinskom zemljitu kojim se priznaje privatno vlasnitvo, osigurava transparentna i nediskriminirajua dodjela graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu, te uspostavlja proces kojim e se korisnicima zemljita u dravnom vlasnitvu ija prava su ukinuta bez njihovog pristanka ili nadoknade od 6. aprila 1992. godine moi povratiti njihova prava;

Pozivajui se takoe na Odluku Visokog predstavnika od 27. aprila 2000. godine, kojom je Visoki predstavnik zabranio, izmeu ostalog, raspolaganje, dodjelu, prijenos ili prodaju imovine u dravnom vlasnitvu, ukljuujui raniju imovinu u drutvenom vlasnitvu (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 13/00, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 17/00 i Slubeni glasnik Repubike Srpske, br. 12/00), a iju vanost je produio Visoki predstavnik dana 20. decembra 2000. godine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 34/00, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 56/00 i Slubeni glasnik Repubike Srpske, br. 44/00), 30. marta 2001. godine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 11/01, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 15/01 i Slubeni glasnik Repubike Srpske, br. 17/01) i 31. jula 2002. godine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 24/02, Slubene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 43/02 i Slubeni glasnik Repubike Srpske, br. 49/02), te 31. marta 2003. godine (Slubeni glasnik Repubike Srpske, br. 31/03); Pozivajui se u skladu sa gore navedenim na injenicu da je Radna grupa koju su sainjavali pravni eksperti iz oba entieta Bosne i Hercegovine i iz OHR-a pripremila tekst nacrta entitetskih zakona o graevinskom zemljitu koji je u aprilu 2003. godine dostavila vladama entiteta Bosne i Hercegovine; alei to, bez obira na gore navedeno, ti zakoni jo uvijek nisu usvojeni; Naglaavajui potrebu za postojanjem entitetskih Zakona o graevinskom zemljitu koji e biti u skladu sa prijelaznim reformama na tritu nekretnina u kontekstu budueg procesa reforme imovinskih zakona te u skladu sa garancijama koje su sadrane u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima koja ini sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine; Uzimajui u obzir i hitnost i potrebu za usvajanjem entitetskih zakona o graevinskom zemljitu zbog svih razloga koji su prethodno navedeni te kako bi se zatitili interesi graana Bosne i Hercegovine; Konstatirajui da na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine ne postoje uvjeti koji bi trebali omoguiti organima vlasti entiteta i drave da raspolau ili na drugi nain dodjeljuju imovinu u dravnom vlasnitvu, ukljuujui raniju imovinu u drutvenom vlasnitvu, na nain koji nije diskriminatorski i koji je u interesu graana; Imajui na umu sve gore navedeno Visoki predstavnik donosi sljedeu: ODLUKU kojom se donosi Zakon o graevinskom zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o graevinskom zemljitu Federacije Bosne i Hercegovine koji slijedi i koji predstavlja sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kao to je to regulisano u lanu 97. ovog zakona ali na privremenim osnovama sve dok ga Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova. Ova Odluka stupa na snagu odmah i objavljuje se odmah u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine. ZAKON O GRAEVINSKOM ZEMLJITU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE lan 1 Ovim zakonom ureuju se uslovi i nain sticanja prava na zemljitu u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju, vrijeme prestanka tih prava, nain koritenja i upravljanja kao i naknade za koritenje ovog zemljita. lan 2 Gradskim graevinskim zemljitem u smislu ovog zakona smatra se izgraeno i neizgraeno zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno ureenje i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ureenju (Slubene novine Federacije BiH broj: 52/02). Ostalo graevinsko zemljite u smislu ovog zakona je izgraeno i neizgraeno zemljite namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ureenju, a koje se nalazi van zona gradskog graevinskog zemljita, odnosno van gradova i naselja gradskog karaktera. lan 3 Izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera na gradskom graevinskom zemljitu i ostalom graevinskom zemljitu obavlja se u skladu sa regulacionim planom i smatra se opim interesom. lan 4 Gradsko graevinsko zemljite moe biti u dravnom i privatnom vlasnitvu. lan 4a Gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini smatra se: izgraeno gradsko graevinsko zemljite i to zemljite ispod objekta i zemljite koje slui za redovnu upotrebu objekta, odnosno zemljite na kojem je do sada postojalo trajno pravo koritenja a prema lanu 39, te zemljite iz lana 96 ovoga zakona. lan 5 Na gradskom graevinskom zemljitu mogu se stei i prava odreena zakonom. lan 6 Opina upravlja i raspolae gradskim graevinskim zemljitem u dravnoj svojini na nain i pod uslovima predvienim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. lan 7

Gradsko graevinsko zemljite u privatnom vlasnitvu je u prometu. Gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini raspolau vlasnici, samo uz ogranienja i pod uvjetima propisanim drugim relevantnim zakonima. lan 8 Ureenje gradskog graevinskog zemljita u dravnoj svojini do privoenja namjeni, opina moe povjeriti privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje tih poslova u skladu sa vaeim zakonom. Opina ne moe prenijeti na drugo pravno lice pravo dodjeljivanja gradskog graevinskog zemljita na koritenje. lan 9 Pravni poslovi o otuenju, prenosu, optereenju i zakupu gradskog graevinskog zemljita zakljueni protivno ogranienjima koja su propisana ovim zakonom, nitavi su. lan 10 Zatita prava na gradskom graevinskom zemljitu ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom, ako zakonom nije drukije odreeno. lan 11 Gradskim graevinskim zemljitem u dravnom vlasnitvu moe se raspolagati samo na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovoga zakona. II. GRADSKO GRAEVINSKO ZEMLJITE lan 12 Gradsko graevinsko zemljite odreuje opinsko vijee i moe se odrediti kao: 1. zemljite koje je preteno izgraeno i kao takvo ini prostorno funkcionalnu cjelinu u gradu i naselju gradskog karaktera; 2. zemljite obuhvaeno granicama urbanistikog plana grada, odnosno naselja gradskog karaktera koje je predvieno za proirenje grada, odnosno naselja; 3. zemljite na drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu izgradnju (prigradska naselja ili druga vea naselja, rekreaciono-turistiki centri, podruja namijenjena za izgradnju kua za odmor i oporavak i druge sline namjene). Kao gradsko graevinsko zemljite iz alineja 1. i 2. prethodnog stava moe se odrediti samo zemljite za koje je donesen regulacioni plan ili urbanistiki plan, prema kome e se izgradnja i ureenje zemljita koja je predviena srednjoronim planom opine, u cjelini ili veim dijelom izvriti najkasnije u roku od pet godina.

Zemljite iz alineje 3. stav 1. ovog lana moe se odrediti kao gradsko graevinsko zemljite samo ako je za to podruje donesen regulacioni plan prema kome e se izgradnja i ureenje zemljita koja je predviena srednjoronim planom opine, u cjelini ili u pretenom dijelu izvriti u roku od pet godina. lan 13 Prije donoenja odluke o utvrivanju gradskog graevinskog zemljita koje je prethodno koriteno u poljoprivredne svrhe, opinsko vijee e pribaviti saglasnost nadlenog Ministarstva. lan 14 Odluka o odreivanju gradskog graevinskog zemljita sadri detaljan opis granice obuhvaenog zemljita i podatke o parcelama i vlasnicima iz katastra nekretnina, odnosno podatke iz zemljine knjige ili iz katastra nekretnina na podruju koje nema katastar nekretnina, odnosno zemljinu knjigu. Sastavni dio odluke iz prethodnog stava je kopija katastarskog plana u koju su ucrtane sve parcele obuhvaene tom odlukom. Odluka iz stava 1. ovoga lana dostavlja se na provedbu nadlenom sudu koji vodi zemljine knjige, odnosno katastru. lan 15 Odlukom o odreivanju gradskog graevinskog zemljita ne mijenja se oblik svojine na zemljitu koje se odreuje kao gradsko graevinsko zemljite. lan 16 Opinsko vijee moe neizgraeno graevinsko zemljite u dravnoj svojini dodjeljivati fizikim i pravnim licima na koritenje radi izgradnje trajnih graevina u skladu sa regulacionim planom. Prije dodjele graevinskog zemljita, opinsko vijee e pribaviti miljenje javnog pravobranioca kojim se potvruje da je predloena dodjela u skladu sa vaeim zakonima te da su procedure koje predvia ovaj zakon ispotovane u cijelosti. Nadleni pravobranilac je duan u roku od 15 dana od dostavljenog nacrta odluke dostaviti svoje miljenje. Opinsko vijee moe izuzeti gradsko graevinsko zemljite u privatnoj svojini u postupku eksproprijacije. Prije izuzimanja zemljita iz prethodnog stava ovog lana, opinsko vijee e ponuditi ranijem vlasniku zemljita da se izjasni da li e koristiti pravo prvenstva u gradnji objekta u skladu sa regulacionim planom. lan 17

Pravo koritenja zemljita radi graenja ovlauje njegovog nosioca da na gradskom graevinskom zemljitu izgradi graevinu prema uslovima odreenim u odobrenju za graenje u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju. Pravo koritenja zemljita radi graenja koje je stekao raniji vlasnik zemljista na osnovu prvenstvenog prava moze se prenijeti na krug lica utvren lanovima 36 i 37 ovog zakona a na osnovu naslijea to pravo prelazi na ovdje odreeni krug zakonskih nasljednika u skladu sa Zakonom o nasljeivanju Preieni tekst (Slubeni list SR BiH broj. 7/80 i 15/80). lan 18 Privredno drutvo i drugo pravno lice moe prenijeti neizgraeno gradsko graevinsko zemljite radi privoenja trajnoj namjeni predvienoj odgovarajuim planom (u daljem tekstu: trajna namjena), samo na opinu. Prenos zemljita, iz prethodnog stava, vri se bez naknade ili uz naknadu samo do visine vrijednosti ulaganja u zemljite koje se prenosi. lan 19 Oblik i povrina parcele gradskog graevinskog zemljita moe se mijenjati samo u skladu sa postupkom privoenja zemljita namjeni, na osnovu regulacionog plana ili plana parcelacije. III. PRAVA RANIJIH VLASNIKA NA GRADSKOM GRAEVINSKOM ZEMLJITU lan 20 Na neizgraenom gradskom graevinskom zemljitu u dravnoj svojini raniji vlasnik ima sljedea prava: ? privremeno pravo korienja neizgraenog gradskog graevinskog zemljita do preuzimanja (u daljem tekstu: privremeno pravo korienja zemljita) ? prvenstveno pravo korienja neizgraenog gradskog graevinskog zemljita radi graenja (u daljem tekstu: prvenstveno pravo korienja zemljita radi graenja) Ranijim vlasnikom neizgraenog gradskog graevinskog zemljita, koje je dravna svojina, smatra se: ? lice koje je u vrijeme prelaska graevinskog zemljita u drutvenu, sada dravnu svojinu imalo uknjieno pravo svojine u katastru nekretnina, odnosno zemljinim knjigama. ? lice za koje se utvrdi da je bilo vlasnik u vrijeme prelaska graevinskog zemljita u drutvenu, sada dravna svojinu. ? lice na koje je raniji vlasnik do dana prelaska graevinskog zemljita u drutvenu, sada dravnu svojinu prenio pravo korienja graevinskog zemljita na osnovu ugovora na kome su pravovaljani potpisi ovjereni od nadlenog organa, ili ako je ugovorena cijena isplaena

preko banke, odnosno putem pote, ili ako je sticalac plaao porez odnosno doprinos na to zemljite. a) Privremeno pravo koritenja zemljita lan 21 Raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava korienja zemljita, ima pravo da koristi sve do preuzimanja iz njegovog posjeda neizgraeno gradsko graevinsko zemljite na nain kojim se ne oteava privoenje zemljita trajnoj namjeni. Nosilac privremenog prava korienja zemljita moe uz odobrenje nadlenog opinskog organa uprave da na tom zemljitu podigne privremenu graevinu za svoje potrebe. Nosilac privremenog prava korienja zemljita moe i drugome ustupiti na privremeno korienje neizgraeno gradsko graevinsko zemljite ali samo za poljoprivrednu obradu. lan 22 Pravne odnose u pogledu korienja neizgraenog gradskog graevinskog zemljita, u sluaju spora izmeu vie nosilaca privremenog prava korienja zemljita, ureuje nadleni sud bez promjene oblika i veliine katastarske parcele. U sluaju spora oko ureenja mea na gradskom graevinskom zemljitu koje je privedeno namjeni u skladu sa regulacionim planom rjeava opinski organ uprave nadlezan za imovinsko-pravne poslove. lan 23 Raniji vlasnik moe privremeno pravo koritenja graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu prenijeti samo na branog druga, potomke, usvojenu djecu i njihove potomke, roditelje i usvojitelje. Brani drug, potomci, usvojena djeca i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji mogu na nain predvien zakonom prenositi privremeno pravo koritenja graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu samo na svoje potomke, usvojenu djecu i branog druga. Privremeno pravo koritenja zemljita nasljeuju zakonski nasljednici ranijeg vlasnika, kao i zakonski nasljednici lica na koje je raniji vlasnik prenio to pravo na nain predvien zakonom. Odredbe prethodnih stavova ovog lana primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljita koje je postalo drutvena svojina po ranijim propisima, kao i na lica iz lana 20. stav 4. ovog zakona. lan 24 Opinsko vijee donosi rjeenje o preuzimanju iz posjeda neizgraenog gradskog graevinskog zemljita radi privoenja trajnoj namjeni, odnosno radi ureenja za graenje.

U postupku preuzimanja zemljita, sasluae se raniji vlasnik, odnosno nosilac privremenog prava koritenja zemljita. Protiv rjeenja o preuzimanju zemljita ne moe se izjaviti alba ali se moe pokrenuti upravni spor. lan 25 Raniji vlasnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljista u dravnoj svojini odnosno nosilac privremenog prava koritenja zemljita i prije donoenja rjeenja o preuzimanju zemljita moe ponuditi neizgraeno gradsko graevinsko zemljite opini, a opina ima prvenstveno pravo preuzimanja tog zemljita. Ukoliko opinsko vijee ne prihvati ponudu iz prethodnog stava, raniji vlasnik moe prenijeti pravo koritenja na trea lica ali ne po nioj cijeni od one koja je ponuena opini. lan 26 Ako je gradsko graevinsko zemljite prelo u posjed fizikog ili pravnog lica bez pravnog osnova, a raniji vlasnik u roku od pet godina od saznanja za gubitak posjeda, odnosno najkasnije u roku od deset godina, ne podnese tubu odnosno zahtjev da mu se zemljite vrati ili plati naknada, gubi privremeno pravo koritenja zemljita bez prava na naknadu. Gubitak privremenog prava koritenja iz razloga navedenih u prethodnom stavu utvruje rjeenjem opinski organ uprave nadlean za imovinskopravne poslove. Pravo iz prethodnog stava ne gubi se ako je gradsko graevinsko zemljite prelo u posjed fizickog ili pravnog lica izvrenjem krivinog djela ili privrednog prestupa. b) Prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja lan 27 Raniji vlasnik ima prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja na graevinskoj parceli ija je trajna namjena izgradnja zgrade na koju po zakonu moe imati pravo svojine. Prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja iz prethodnog stava se prenosi i nasljeuje zajedno sa privremenim pravom koritenja zemljita. lan 28 U skladu sa odredbama lana 32. ovog zakona, pravni sljednici ranijeg vlasnika koji nije ostvario prvenstveno pravo koritenja zemljista radi graenja mogu to pravo ostvariti svaki na po jednoj jednoj graevinskoj parceli, ako takvih parcela ima dovoljno. lan 29 Zahtjev za ostvarenje prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja raniji vlasnik, odnosno njegovi pravni sljednici, mogu podnijeti najkasnije prilikom njihovog sasluanja u postupku preuzimanja gradskog neizgraenog graevinskog zemljita.

O zahtjevu za ostvarenje prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja rjeava opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove. Organ iz prethodnog stava ovog lana e i prije pokretanja postupka za preuzimanje neizgraenog gradskog graevinskog zemljita, pozvati ranijeg vlasnika da se izjasni da li trai ostvarenje prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja, pa ako vlasnik to zatrai svoje pravo e ostvariti u skladu sa lanovima 27 i 28 ovog zakona. lan 30 Prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja ima raniji vlasnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita koje obuhvata vie od polovine povrine graevinske parcele i ako ukupna povrina zemljita koje je bilo u njegovom vlasnitvu nije manja od povrine graevinske parcele. Ranijem vlasniku neizgraenog gradskog graevinskog zemljita koji nije mogao ostvariti prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja zbog toga to ne ispunjava prvi uslov iz prethodnog stava ili zbog toga to na tom zemljitu nije predviena izgradnja porodinih stambenih zgrada, po njegovom zahtjevu, moe opinsko vijee bez konkursa, pod uslovima koji su utvreni njenom odlukom, dodijeliti radi graenja drugu graevinsku parcelu. Po zahtjevu iz prethodnog stava rjeava opinsko vijee. lan 31 Ako gradsko graevinsko zemljite obuhvata onoliko graevinskih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, svaki od njih ima prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja na po jednoj graevinskoj parceli pod uslovom da njegov idealni dio nije manji od povrine pojedinane graevinske parcele ili ako graevinske parcele obuhvataju vie od polovine povrine zemljita koje je bilo u njihovom suvlasnitvu. lan 32 Ako gradsko graevinsko zemljite obuhvata samo jednu graevinsku parcelu a nijedan raniji suvlasnik prema svom idealnom dijelu po odredbama ovog zakona ne ispunjava opte uslove za sticanje prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja, ovo pravo se utvruje prema sporazumu ranijih suvlasnika. Raniji suvlasnici mogu se sporazumjeti da se prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja prizna jednom, veem broju suvlasnika ili svim suvlasnicima, ako je na toj parceli dozvoljena izgradnja zgrade koju bi oni po zakonu mogli imati u vlasnitvu. Ako raniji suvlasnici ne postignu sporazum prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja ostvaruje se prema odredbama Zakona o vlasniko pravnim odnosima ( Slubene Novine Federacije BiH, br: 6/98 ). lan 33

Ako neizgraeno gradsko graevinsko zemljite ne obuhvata toliko graevinskih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja imaju oni raniji suvlasnici koji ispunjavaju uslove iz lana 31. ovog zakona. lan 34 Ako uslove iz lana 31. ovog zakona ne ispunjava ni jedan raniji suvlasnik ili ih ne ispunjava onoliko ranijih suvlasnika koliko ima graevinskih parcela, na njih se primjenjuju odredbe lana 32 . ovog zakona. Odredbe lana 32. ovog zakona primjenjuju se i u sluaju kada uslove iz lana 31. ovog zakona ispunjava vie ranijih suvlasnika nego to ima graevinskih parcela. lan 35 Ako graevinske parcele, koje su bile u suvlasnitvu, ne obuhvataju vie od polovine zemljita ili ako na zemljitu nije predviena izgradnja porodinih stambenih zgrada shodno se primjenjuju odredbe lana 30. st. 2. i 3. ovog zakona. Odredbe prethodnog stava se primjenjuju i u sluaju kada zbog manjeg broja graevinskih parcela nije priznato prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja svim ranijim suvlasnicima koji ispunjavaju uslove iz lana 31. ovog zakona. lan 36 Ostvareno prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja raniji vlasnik moe prenijeti pravnim poslom samo na branog druga, potomke, usvojenike i njihove potomke, roditelje i usvojitelje u skladu sa zakonom. Brani drug, potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji mogu pravo iz prethodnog stava prenijeti pravnim poslom samo na svoje potomke i usvojenike i na branog druga. lan 37 Prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja nasljeuju pod opim uslovima, samo oni zakonski nasljednici koji su lanovi porodinog domainstva ranijeg vlasnika, odnosno lica iz stava 1. prethodnog lana. Potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji nasljeuju prvenstveno pravo koritenja zemljita radi graenja koje je raniji vlasnik stekao na osnovu prvenstvenog prava i kad nisu lanovi porodinog domainstva. Ako pravo iz prethodnih stavova naslijedi vie lica, shodno se primjenjuju odredbe lana 32. ovog zakona. Odredbe prethodnih stavova primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljita koje je postalo dravna, ranije drutvena svojina po ranijim propisima, kao i na lica iz lana 20. stav 4. ovog zakona.

lan 38 Lice koje je steklo pravo koritenja zemljita radi graenja na osnovu prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja iz prethodnog lana, odnosno njegov pravni sljednik, moze uz saglasnost opinskog vijea zakljuiti ugovor o zajednikoj izgradnji sa pravnim i fizikim licem koje ne spada u krug lica iz prethodnog lana ukoliko po ugovoru stie pravo svojine na posebnom dijelu zgrade koji po vrijednosti nije manji od dijela zgrade na kome stie pravo svojine, odnosno pravo raspolaganja njegov ortak. U sluaju iz prethodnog stava, svaki etani vlasnik zgrade stie pravo zajednikog vlasnistva na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje je slui za njenu redovnu upotrebu, u skladu sa namjenom zemljita i posebnih dijelova zgrade. c) Prenoenje trajnog prava koritenja u privatno vlasnitvo lan 39 Vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade stupanjem na snagu ovoga zakona stie pravo vlasnitva na zemljitu, pod zgradom i na onoj povrini zemljita koje je regulacionim planom ili planom parcelizacije utvreno da slui za redovnu upotrebu zgrade, izuzev sluajeva koji su predmet revizije u skladu sa lanom 87 do 92 prijelaznih odredaba ovoga zakona. Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrena povrina zemljita koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu povrinu utvruje rjeenjem opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno miljenje opinskog organa uprave nadlenog za poslove urbanizma. lan 40 Ako su regulacionim planom ili planom parcelacije obrazovane nove graevinske parcele, opinsko vijee moe, u svrhu utvrivanja prava koritenja zemljita radi graenja u korist drugog lica, izuzeti dio zemljita koje je bilo u sastavu izgraene graevinske parcele, ako se time ne smanjuje povrina zemljita koje je neophodno za redovnu upotrebu izgraene zgrade. Zemljite koje je neophodno za redovnu upotrebu izgraene zgrade u smislu prethodnog stava, a koje nije odreeno regulacionim planom ili planom parcelacije, odreuje se na nain propisan u stavu 2. lana 39. lan 41 Pravo svojine na gradskom graevinskom zemljitu moe se prenijeti, otuiti, naslijediti ili opteretiti samo zajedno sa zgradom. U sluaju eksproprijacije zgrade, rjeenjem o eksproprijaciji utvruje se da ranijem vlasniku prestaje pravo svojine na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje je sluilo za redovnu upotrebu zgrade. IV. PRAVA PRIVREDNIH DRUTAVA I DRUGIH PRAVNIH LICA NA NEIZGRAENOM GRADSKOM GRAEVINSKOM ZEMLJITU

lan 42 Privredna drutva i druga pravna lica imaju prvenstveno pravo graenja na gradskom graevinskom zemljitu na kojem imaju pravo koritenja u skladu sa regulacionim planom. lan 43 Na neizgraenom graevinskom zemljitu koje koriste privredno drutvo i druga pravna lica, shodno se primjenjuju lanovi 21., 24., 25. i 42. ovog zakona. V. UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAEVINSKIM ZEMLJITEM a) Sticanje prava koritenja zemljita radi graenja lan 44 Opinsko vijee dodjeljuje neizgraeno gradsko graevinsko zemljite radi izgradnje graevina uz pravinu naknadu. lan 45 Gradsko graevinsko zemljite dodjeljuje se na koritenje radi graenja na osnovu javnog konkursa koji se objavljuje u sredstvima javnog informisanja, pod uslovima, na nain i u postupku propisanim ovim zakonom i na osnovu njega donesenim propisima. Neposrednom pogodbom gradsko graevinsko zemljite dodjeljuje se na koritenje za izgradnju: i.) vojnih objekata i objekata za slubene potrebe dravnih organa(nije mogua dodjela u cilju stambene izgradnje) ii.) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava iii.) objekata komunalne infrastrukture. Fizikim osobama se ne moe dodjeljivati gradsko graevinsko zemljite neposrednom pogodbom. Izuzetno, fizikom licu se moe dodijeliti neposrednom pogodbom druga parcela u postupku naknade za eksproprisano i izuzeto zemljite u skladu sa ovim Zakonom. lan 46 Uslovi i nain dodjele gradskog graevinskog zemljita na koritenje radi graenja, kao i postupak i kriteriji za odreivanje prava prvenstva na konkursu, odnosno neposredne pogodbe, ureuju se odlukom opinskog vijea u skladu sa programom stambene i ostale izgradnje u opini. Odlukom iz prethodnog stava propisuju se blia mjerila za odreivanje naknade za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na koritenje i za odreivanje naknade za stvarne trokove ureenja gradskog graevinskog zemljita.

Odlukom iz stava 1. ovog lana odreuju se pojedini poslovi koje vri ovlateno pravno lice (provoenje konkursa, zakljuivanje ugovora i sl.) Ako se gradsko graevinsko zemljite dodjeljuje na koritenje radi graenja na osnovu konkursa, mjerila za odreivanje prvenstva moraju biti u skladu sa utvrenom politikom stambene i druge izgradnje u opini i obezbjeivati racionalno koritenje gradskog graevinskog zemljita, kao i ostvarivanje drugih opih interesa u izgradnji i ureenju prostora. Gradsko graevinsko zemljite u dravnom vlasnitvu nee se prioritetno dodjeljivati licima ili lanovima njihovog porodinog domainstva koji su bili nosioci stanarskih prava ili vlasnici imovine koja se koristila u stambene svrhe na dan 30. aprila 1991. godine. Kada se gradsko graevinsko zemljite dodjeljuje na koritenje radi graenja graanima na osnovu javnog konkursa za izgradnju porodinih stambenih zgrada, pored mjerila iz prethodnog stava mogu se uzeti u obzir stambene potrebe lica koja uestvuju na konkursu, njihovo socijalno stanje, primanja, broj lanova porodice i sl. Konkursna komisija nee ni uzeti u razmatranje prijavu za dodjelu graevinskog zemljita niti dodjeliti zemljite u skladu sa ovim zakonom uz koju nije priloen dokaz da podnosilac prijave odnosno lan njegovog porodinog domainstva iz 1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat shodno Zakona o prestanku primjene zakona o naputenim stanovima Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH broj: 11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01) i Zakona o prestanku primjene zakona o privremeno naputenim nekretninama u svojini graana Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine F BiH 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01). lan 47 Graevinska parcela moe se dodijeliti na koritenje radi graenja i za potrebe vie lica koja po ugovoru o zajednikoj izgradnji stiu pravo svojine pod uslovima iz lana 46. ovog Zakona. Ugovor iz prethodnog stava ne proizvodi pravno dejstvo ako potpisi ugovaraa nisu ovjereni kod organa nadlenog za ovjeru potpisa. lan 48 Organ koji je opinsko vijee ovlastilo da provodi javni konkurs dostavie zakljuak o rezultatu konkursa svim uesnicima konkursa u roku od osam dana po zakljuenju konkursa. Nakon proteka roka od osam dana organ koji provodi konkurs dostavlja zakljuak o rezultatu konkursa sa prigovorima uesnika konkursa opinskom vijeu radi donoenja rjeenja o dodjeli gradskog graevinskog zemljita na koritenje radi graenja. Uesnici konkursa mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zakljuaka o rezultatu konkursa izjaviti prigovor protiv tog zakljuka opinskom vijeu. Protiv rjeenja o dodjeli gradskog graevinskog zemljita na koritenje radi graenja ne moe se izjaviti alba ali se moe pokrenuti upravni spor.

b) Gubitak prava koritenja zemljita radi graenja lan 49 Fiziko odnosno pravno lice, gubi pravo koritenja zemljita radi graenja ako u roku od jedne godine od pravosnanosti rjeenja o dodjeli zemljita na koritenje radi graenja ne podnese zahtjev da mu se izda odobrenje za graenje, odnosno ako u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za graenje ne izvede pretean dio radova na graevini tj. izgradnju sa prvom nadzemnom stropnom konstrukcijom. Rjeenja o dodjeli graevinskog zemljita koja su u suprotnosti sa odredbama lana 46. smatraju se nitavnima, a fiziko lice kome je u skladu sa tim rjeenjem dodijeljeno graevinsko zemljite gubi sva uknjiena prava koritenja u skladu sa lanom 50. ovog zakona. lan 50 Gubitak prava koritenja zemljita radi graenja iz razloga predvienih u prethodnom lanu utvruje rjeenjem opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove. Na osnovu rjeenja iz prethodnog stava brie se u katastru nekretnina, odnosno u zemljinoj knjizi upisano pravo koritenja zemljita radi graenja i uspostavlja se ranije stanje upisa. lan 51 U sluaju prestanka prava koritenja zemljita radi graenja po odredbama prethodnog lana, opina je duna platiti licu kojem je to pravo prestalo graevinsku vrijednost nedovrene zgrade i naknadu za trokove ureenja gradskog graevinskog zemljita utvrene po odredbama Zakona o eksproprijaciji Federacije BIH (Slubeni list SR BIH 12/87, 38/89 i 3/93) i naknadu za zemljite u momentu prestanka ovog prava. lan 52 Nosilac prava koritenja zemljita radi graenja koji odustane od namjere da gradi zgradu duan je vratiti zemljite opini. Gubitak prava koritenja zemljita radi graenja iz razloga predvienog u prethodnom stavu utvruje rjeenjem opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove. U sluaju iz stava 1. ovog lana nosilac prava koritenja zemljita radi graenja ima pravo na naknadu za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite i za trokove ureenja zemljita u visini njihove vrijednosti u vrijeme vraanja zemljita opini. lan 53 Kada se na gradskom graevinskom zemljitu, dodijeljenom po stupanju na snagu ovog zakona, izgradi graevina u skladu sa vaeim zakonima, prestaje pravo koritenja zemljita radi graenja i stie se pravo vlasnitva. c) Raspolaganje nedovrenom zgradom na gradskom graevinskom zemljitu

lan 54 U pogledu prometa, optereivanja i nasljeivanja nedovrene zgrade koja se nalazi na gradskom graevinskom zemljitu vae odredbe ovog zakona o ogranienju prometa, optereivanja i nasljeivanja ostvarenog prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja i prava koritenja zemljita radi graenja. Nedovrenom zgradom, u smislu ovog zakona, smatra se zgrada na kojoj je zavrena faza prvog horizontalnog zatvaranja prostora do faze odobrenja za upotrebu prema odredbama Zakona o prostornom ureenju. Nedovrena zgrada moe se uz saglasnost opinskog vijea otuiti ako je nosilac ostvarenog prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja, odnosno prava koritenja zemljita radi graenja, bio sprijeen opravdanim razlozima da nastavi graenje (teka i trajna bolest, smrt lana porodice, smanjenje broja lanova porodice, razvod braka, preseljenje u drugo mjesto i sl). U sluaju iz prethodnog stava, upis prava korienja na kupca izvrie se na osnovu kupoprodajnog ugovora i saglasnosti opinskog vijea. Ako opinsko vijee ne da saglasnost za otuenje nedovrene zgrade na traenje nosioca prava koritenja zemljita radi graenja ili njegovog pravnog nasljednika, opina je duna preuzeti zemljite sa nedovrenom zgradom i platiti naknadu prema odredbama lana 51. ovog zakona u roku od tri mjeseca od podnoenja zahtjeva za pribavljanje saglasnosti iz prethodnog stava. VI. OGRANIENJE PRAVA KORITENJA GRADSKOG GRAEVINSKOG ZEMLJITA a) Stvarne slunosti lan 55 U skladu sa regulacionim planom ili planom parcelacije na gradskom graevinskom zemljitu i na graevinama koje su podignute na tom zemljitu mogu se ustanoviti stvarne slubenosti. Do donoenja planova iz prethodnog stava, stavrne slunosti u oblasti komunalne infrastrukture mogu se ustanoviti na osnovu odluke opinskog vijea. Rjeenje o ustanovljenju stvarnih slunosti donosi opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove. b) privremeno zauzimanje lan 56 Gradsko graevinsko zemljite koje je potrebno radi izgradnje graevine ili za izvoenje drugih radova na susjednom zemljitu moe se privremeno zauzeti.

Rjeenjem o privremenom zauzimanju, koje donosi opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, odreuje se svrha i trajanje privremenog zauzimanja gradskog graevinskog zemljita. alba izjavljena protiv rjeenja iz prethodnog stava ne odlae izvrenje rjeenja. c) Pripremne radnje lan 57 Radi priprema za provoenje eksproprijacije graevina, odnosno ureenja gradskog graevinskog zemljita, dozvolie se na gradskom graevinskom zemljitu vrenje potrebnih pripremnih radnji (premjeravanje i ispitivanje zemljita, pribavljanje podataka o graevinama, nasadima i sl). U rjeenju o dozvoli vrenja pripremnih radnji koje donosi opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove, e se navesti pripremne radnje i rok za njihovo izvrenje. alba izjavljena protiv rjeenja iz prethodnog stava ne odlae izvrenje rjeenja. d) Naknada lan 58 U sluaju ustanovljenja prava slunosti, privremenog zauzimanja gradskog graevinskog zemljita, odnosno vrenja pripremnih radnji, naknada se odreuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji. VII. PROTIVPRAVNO RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAEVINSKIM ZEMLJITEM lan 59 Pravni poslovi o raspolaganju sa privremenim pravom koritenja zemljita prvenstvenim pravom koritenja zemljita radi graenja i pravom koritenja zemljita radi graenja zakljueni protivno odredbama ovog zakona, kao i ugovori o zajednikoj izgradnji zakljueni protivno odredbama iz l. 38. i 48. ovog zakona nitavi su, a prava na gradskom graevinskom zemljitu koja su bila predmet tih ugovora, prestaju bez naknade. U sluajevima iz prethodnog stava nadleni sud utvruje nitavost pravnog posla i donosi odluku o predaji zemljita opini. Sudovi i drugi nadleni organi, im saznaju da je zakljuen ugovor iz stava 1. ovog lana, ili je izvrena bespravna dodjela zemljita duni su o tome obavijestiti nadlenog javnog pravobranioca, koji e podnijeti nadlenom sudu tubu za utvrivanje nitavosti takvog ugovora ili bespravne dodjele. lan 60

Sud moe odluiti da se ono to je dato za pribavljanje zemljita na osnovu nitavog pravnog posla iz prethodnog lana u cjelini vrati ugovornoj strani ili preda opini, odnosno da se jedan dio vrati ugovornoj strani, a ostatak preda opini. Pri odluivanju o vraanju ugovornoj strani ili predaji opini onoga to je dato za pribavljanje zemljita sud e voditi rauna o savjesnosti ugovorne strane, o znaaju ugroenog drutvenog interesa, kao i naelima morala i prinudnih propisa. Nedovrena zgrada koja je bila predmet nitavog ugovora prelazi u dravnu svojinu, a o naknadi sud e odluiti saglasno odredbama prethodnih stavova. VIII. GRAENJE BEZ PRAVA KORITENJA ZEMLJITA RADI GRAENJA NA GRADSKOM GRAEVINSKOM ZEMLJITU lan 61 Na graevinskom zemljitu u dravnoj svojini na kojem je izgraena zgrada bez prava korienja zemljita radi graenja za koju se moe naknadno izdati odobrenje za graenje po odredbama Zakona o prostornom ureenju, opinsko vijee e utvrditi pravo vlasnitva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog sljednika, uz obavezu plaanja naknade za dodijeljeno graevinsko zemljite na korienje i za ureenje graevinskog zemljita. Prije utvrivanja prava vlasnitva u skladu sa ovim lanom, nadleni opinski organ uprave e raspraviti imovinsko-pravne odnose. IX. NAKNADA lan 62 Fiziko i pravno lice kome je dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na korienje radi graenja, duno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljite i naknadu za trokove ureenja tog zemljita. Naknadu iz prethodnog stava, osim naknade za preuzeto zemljite duan je da plati i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korienja zemljita radi graenja na gradskom graevinskom zemljitu. Iznos naknade za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite utvruje se rjeenjem o dodjeli tog zemljita, a iznos naknade za ureenje gradskog graevinskog zemljita utvruje se rjeenjem o urbanistikoj saglasnosti. Licu kome je dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite ne moe se izdati odobrenje za graenje, niti se moe izvriti uknjiba prava korienja zemljita radi graenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljinoj knjizi, dok ne podnese dokaz da je platilo naknadu za zemljite i naknadu za ureenje zemljita. lan 63

Naknada za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite, naknada za ureenje gradskog graevinskog zemljita i naknada za koritenje gradskog graevinskog zemljita utvruje se prema osnovama i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom opinskog vijea. Osnovi i mjerila za odreivanje visine naknade za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na koritenje, naknade za ureenje gradskog graevinskog zemljita i naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita moraju biti razgranieni i meusobno usklaeni. Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na koritenje, naknade za ureenje gradskog graevinskog zemljita i naknade za koritenje gradskog graevinskog zemljita (rente), koriste se za trokove naknade ranijim vlasnicima, za trokove ureenja zemljita i trokove izrade prostorno-planske dokumentacije. Fizika lica kojima su dodijeljene graevinske parcele bez naknade u periodu od 6 Aprila 1992 do stupanja na snagu ovog zakona i ija su prijeratna imovinska prava vraena u skladu sa relevantnim zakonima o povratu imovine iz lana 46. Stav 7, izgubie pravo na oslobaanje od plaanja naknade za dodjelu zemljita Fizika lica koja su izgubila pravo na dodjelu zemljita bez naknade u skladu sa prethodnim stavom e platiti naknadu u iznosu i roku utvrenom ovim zakonom. Niko se ne moe osloboditi obaveze plaanja naknade utvrene ovim zakonom, osim u slucajevima predvienim clanovima 90 i 91 ovog zakona, te se ovim stavljaju van snage sve odluke, uredbe i drugi propisi koje su u suprotnosti sa ovim zakonom. Opina e pokrenuti postupak za izmirenje duga u skladu sa vaeim zakonima. a) Naknada za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na korienje lan 64 Naknada za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na korienje obuhvata: 1) plaenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljite iji se iznos utvruje u skaldu sa Zakonom o ekproprijaciji 2) naknada iz osnova prirodnih pogodnosti gradskog graevinskogzemljita i pogodnosti ve izgraene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom koritenja tog zemljita, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika nekretnina renta. Visina naknade za dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite na koritenje utvruje se rjeenjem o dodjeli zemljita na koritenje radi graenja. lan 65 Gradsko graevinsko zemljite prema pogodnostima iz stava 1. take 2. prethodnog lana, dijeli se najvie na est zona. Zone se utvruju na osnovu poloaja zemljita, stepena opremljenosti zemljita komunalnim objektima i instalacijama, saobraajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za

svakodnevno i periodino snabdijevanje, stepena pokrivenosti objektima za zdravstvenu zatitu, kolstvo, kulturu i djeiju zatitu, prirodnih i ekolokih uslova korienja zemljita, kao to su naroito nagib terena, orijentacija, osunanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagaenost vazduha. lan 66 Kao osnovica za izraunavanje visine rente slui prosjena konana graevinska cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene povrine u na podruju opine. Prosjenu konanu graevisnku cijenu utvruje odlukom opinskog vijea svake godine, a a najkasnije do 31. marta tekue godine. lan 67 Prosjena konana graevinska cijena iz prethodnog stava valorizuje se u toku godine svaka tri mjeseca na osnovu indeksa rasta cijena graevinskih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje zavod za statistiku. lan 68 Visina rente po m2 korisne povrine graevine koja e se graditi na gradskom graevinskom zemljitu, utvruje se u procentu od prosjene konane graevinske cijene iz stava 1. prethodnog lana, i to kao fiksan procenat rente. -prvoj zoni 6% -drugoj zoni 5% -treoj zoni 4% -etvrtoj zoni 3% -petoj zoni 2% -estoj zoni 1% Visinu rente po zonama utvruje odlukom opinsko vijee, polazei od kriterija iz lana 65, stav 2. ovog zakona. Visina rente za gradsko graevisnko zemljite u dravnoj svojini kod dogradnje, nadziivanja i kao izgradnje pomonih objekata utvruje se rjeenjem o odobrenju za graenje. b) Naknada za preuzeto gradsko graevinsko zemljiste lan 69 Raniji vlasnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita koje je preuzeto iz njegovog posjeda ima pravo na naknadu.

Raniji vlasnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita odnosno njegov pravni sljednik stie pravo na naknadu po pravosnanosti rjeenja o preuzimanju, odnosno nakon davanja izjave o predaji zemljita opini. Naknadu za preuzeto zemljite plaa opina na ijem se podruju nalazi zemljite. Naknada se odreuje i isplauje po odredbama Zakona o eksproprijaciji. c) Naknada za ureenje gradskog graevinskog zemljita lan 70 Naknada za ureenje gradskog graevinskog zemljita obuhvata stvarne trokove pripremanja i opremanja graevinskog zemljita kao to je predvieno regulacionim ili urbanistikim planom. Iznos naknade za ureenje gradskog graevinskog zemljita utvruje se saglasno programu ureenja gradskog graevinskog zemljita. lan 71 Naknadu za ureenje gradskog graevinskog zemljita plaaju investitori graevine koja se gradi na tom zemljitu, prema jedinici povrine objekta za iju izgradnju se izdaje urbanistika saglasnost. lan 72 Naknada iz lana 71. ovog zakona utvruje se rjeenjem o urbanistikoj saglasnosti. Ako je dodijeljeno gradsko graevinsko zemljite koje nije ureeno, korisnik tog zemljita duan je da izvri ureenje na cijeloj povrini zemljita saglasno urbanistiko-tehnikim i drugim uslovima utvrenim u urbanistikoj saglasnosti,u kojem sluaju korisnik zemljita nije duan da plati naknadu za ureenje zemljita. Kada je to potrebno, sa korisnikom e se ugovoriti dinamika ureenja gradskog graevinskog zemljita, kao i obaveze i sankcije za neizvrenje obaveza. Ugovorom e se utvrditi da korisnik plaa naknadu za ureenje cijele povrine. d) Naknada za korienje gradskog graevinskog zemljita lan 73 Odlukom opinskog vijea kojom se uvodi obaveza plaanja naknade za korienje gradskog graevinskog zemljita (renta) odreuju se osnovi i mjerila na osnovu kojih se utvruje visina naknade u zavisnosti od pogodnosti koje odreeno zemljite prua korisniku: obima i stepena izgraenosti i ureenosti i poloaja zemljita u naselju, opremljenosti zemljita komunalnim graevinama i instalacijama, saobraajne povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodino snabdijevanje, stepena pokrivenosti naselja objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu i prirodnih uslova korienja zemljita.

Mjerilima na osnovu kojih se utvruje visina naknade za korienje gradskog graevinskog zemljita moe se to zemljite kategorisati razliito, prema pogodnostima koje prua i s obzirom na poloaj u naseljenom mjestu i odreenu namjenu korienja (za stanovanje, za proizvodnju ili drugu privrednu djelatnost i kue u kojima vlasnici stalno ne stanuju, nego ih povremeno koriste za odmor). Odlukom iz stava 1. ovog lana odreuju se i nain i rokovi plaanja naknade za korienje gradskog graevinskog zemljita. Rjeenje o odreivanju naknade za korienje gradskog graevinskog zemljita donosi opinski organ uprave nadlean za komunalne poslove, odnosno organizacija koju je opinsko vijee ovlastilo za obavljanje tih poslova. U sluaju neplaanja naknada za koritenje graevinskog zemljita, svoja potraivanja opina ostvaruje u postupku pred nadlenim sudom. lan 74 Naknada za korienje gradskog graevinskog zemljita, odreuje se u skladu sa odlukom iz prethodnog lana prema jedinici povrine zemljita (m2), odnosno prema jedinici izgraene korisne povrine u iznosu od 0,01 %. lan 75 Obveznici naknade iz prethodnog lana su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom, poslovnom ili slinom prostoru, odnosno fiika druga pravna lica koja su korisnici gradskog graevinskog zemljita. Obveznik naknade utvruje se na osnovu podataka iz urbanistike ili graevinske dokumentacije, katastra nekretnina odnosno zemljinih knjiga ili uviaja na licu mjesta. Vlasnik stana, odnosno nosioc stanarskog prava, kao i zakupac poslovnih prostorija ili neizgraenog gradskog graevinskog zemljita, duan je da obvezniku naknadi odgovarajui dio naknade, ako on nije sadran u stanarini, odnosno zakupnini. X. OSTALO GRAEVINSKO ZEMLJITE lan 76 Ostalo graevinsko zemljite (lan 3. taka 2. ovog zakona) odreuje se odlukom opinskog vijea. Odluka o odreivanju ostalog graevinskog zemljita zasniva se na prostornom planu opine ili prostornom planu posebnog podruja koji sadre granice urbanih i drugih podruja na kojima je predvieno graenje ili vrenje drugih radova urbanistikim planom, urbanistikim redom ili regulacionim planom. Odluka iz stava 1. ovog lana moe obuhvatiti graevinsko zemljite u dravnoj svojini i graevinsko zemljite u privatnoj svojini.

lan 77 Odlukom iz prethodnog lana utvruju se uslovi i mjerila za razvoj podruja koje obuhvata ostalo graevinsko zemljite i odreuju njegove granice po prethodno pribavljenom miljenju mjesnih zajednica i ostalih zainteresovanih pravnih lica. lan 78 Odredbe ovog zakona koje se odnose na gradsko graevinsko zemljite primjenjuju se i na ostalo graevinsko zemljite. lan 79 Ako je graevinsko zemljite odreeno odlukom iz lana 76. ovog zakona u dravnoj (ranije drutvenoj) svojini, privredna drutva i druga pravna lica koja upravljaju tim zemljitem imaju pravo da ga koriste za svoje djelatnosti i da raspolau njime saglasno zakonu u skladu sa potrebama ureenja prostora u tom podruju i drugim uslovima odreenim tom odlukom. lan 80 Izgraenim i neizgraenim ostalim graevinskim zemljitem odreenim odlukom iz lana 76. ovog zakona, koje je u svojini fizikih i pravnih lica, vlasnik ima pravo da raspolae i obavezu da ga koristi na nain i pod uslovima odreenim zakonom i propisima opine donesenim na osnovu zakona. Na zemljitu iz prethodnog stava mogu se graditi graevine samo pod uslovima odreenim zakonom i propisima koje u okviru svojih prava i dunosti donosi opina. lan 81 Ako se na ostalom graevinskom zemljitu na koje postoji pravo vlasnitva provodi dioba katastarskih parcela na osnovu nasljeivanja ili prenosa prava vlasnitva pravnim poslom, takva dioba moe biti pravni osnov za obrazovanje graevinskih parcela na tom zemljitu, ukoliko dioba nije provedena saglasno propisima o planiranju i ureenju prostora. lan 82 Odlukom opinskog vijea o pristupanju izradi regulacionog plana ili urbanistikog plana, moe se potpuno ili djelimino zabraniti promet neizgraenog graevinskog zemljita u vlasnitvu fizikih i pravnih lica, koje e biti obuhvaeno tim planom, za vrijeme dok se taj plan ne donese, a najdue za dvije godine. Zabrana iz stava 1. se upisuje kao zabiljeba po slubenoj dunosti u zemljinim knjigama. Nakon isteka roka iz stava 1., zabiljeba se po slubenoj dunosti brie. lan 83 Opinsko vijee moe uvesti obavezu plaanja naknada iz lana 64. ovog zakona za: 1. korienje ostalog graevinskog zemljita na kojem postoji pravo svojine

2. korienje izgraenog ostalog graevinskog zemljita na kojem postoji pravo svojine 3. ureenje ostalog graevinskog zemljita na kojem postoji pravo svojine. Odlukom iz prethodnog stava moe se obuhvatiti samo graevinsko zemljite iz lana 65. stav 2. ovog zakona i neizgraeno graevinsko zemljite obuhvaeno programom ureenja graevinskog zemljita. Naknada za korienje izgraenog graevinskog zemljita odreuje se prema m2 izgraene korisne povrine zemljita, odnosno prema m2 izgraene korisne povrine za stambeni ili poslovni prostor. Naknade iz stava 1. ta. 1. i 3. ovog lana utvruju se rjeenjem o urbanistikoj saglasnosti, a naknada iz take 2. utvruje se se rjeenjem iz lana 73. stav 4. ovog zakona. lan 84 U pogledu prometa ostalog graevinskog zemljita i eksproprijacije graevinskog zemljita na kome postoji pravo svojine, primjenjuju se propisi o prometu nepokretnosti, odnosno propisi o eksproprijaciji, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. XI. KAZNENE ODREDBE lan 85 Novanom kaznom od 600 do 7. 500 KM kaznie se za prekraj privredno drutvo ili drugo pravno lice: 1. ako kao korisnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita prenese koritenje tog zemljita na drugo lice protivno odredbi lana 18, stav 1 i 2 ovog zakona; 2. ako kao korisnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita daje to zemljite drugom licu na privremenenu upotrebu protivno odredbi lana 21 stav 3 ovog zakona. Za radnje iz prethodnog stava kaznie se novanom kaznom 300 do 1.500 KM i odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom pravnom licu. lan 86 Novanom kaznom od 300 do 1.500 KM kaznie se za prekraj fiziko i pravno lice: 1. ako kao raniji korisnik ili korisnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita mijenja oblik i povrinu parcele tog zemljita protivno odredbi lana 19 ovog zakona; 2. ako kao korisnik neizgraenog gradskog graevinskog zemljita, koristi to zemljite ili prenese pravo koritenja tog zemljita na drugo lice protivno odredbama lana 21, stav 2 i 3, i lana 23, stav 1 i 2 ovog zakona;

3. ako kao nosilac prava koritenja zemljita radi graenja otui nedovrenu zgradu koja se nalazi na gradskom graevinskom zemljitu, protivno odredbama lana 54, stav 3 ovog zakona. XII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 87 (Revizija) Pravna valjanost izvrenih dodjela graevinskog zemljita izmeu 6. aprila 1992. g. i dana stupanja na snagu ovog zakona, na kojem su fizika lica imala pravo koritenja prije 6 aprila 1992 za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe (u daljem tekstu revizija), bie utvrena iskljuivo u skladu sa ovim zakonom . Dodjele graevinskog zemljita izvrene nakon 6. Aprila 1992 godine u skladu sa Odlukom Visokog predstavnika kojom se zabranjuje promet zemljita u dravnoj svojini (u daljem tekstu izuzea) koja je odobrio Ured Visokog predstavnika, nee biti predmet revizije ali se mogu osporavati pred nadlenim sudom. Fizika lica, ili njihovi zakonski nasljednici, koja su imala pravo koritenja na graevinskom zemljitu, i koja su to pravo koristila na dan ili prije 6. aprila 1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, a ije je pravo koritenja prestalo bez njihove saglasnosti izmeu 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovoga zakona, mogu kod opinskog organa uprave nadlenog za imovinsko pravne poslove podnijeti zahtijev za reviziju u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona (u daljem tekstu podnosioci zahtijeva). Zahtijev iz prethodnog stava moze takoe podnijeti lan porodinog domainstva ili zakonski zastupnik osobe pomenute u prethodnom stavu. Trajno pravo koritenja steeno u periodu izmeu 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu ovoga zakona nee biti pretvoreno u privatnu svojinu u skladu sa lanom 39. ovog zakona do isticanja roka za podnoenje zahtjeva za reviziju u skladu sa stavom 3 ovoga lana. lan 88 Nadleni opinski organ uprave vodi postupak revizije i sainjava nacrt rjeenja po zahtjevu za reviziju dodjeljenog zemljita iz lana 87. u roku od mjesec dana od dana prijema zahtjeva. Nacrt rjeenja opinski organ uprave duan je dostaviti na odluivanje opinskom vijeu u roku od pet dana od njene pripreme. Protiv rjeenja iz prethodnog stava moe se pokrenuti upravni spor. lan 89 Ukoliko nadleni opinski organ uprave u postupku revizije utvrdi da je podnosilac na dan ili prije 6. aprila 1992. godine koristio predmetno zemljite u stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, i da mu/joj je pravo koritenja prekinuto izmeu 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu ovog zakona, bez njegove saglasnosti optina e vratiti pravo koritenja na ranije dodjeljenom zemljitu ili osigurati naknadu. lan 90

Ukoliko je trea strana bona fide zapoela izgradnju na zemljitu koje je predmet revizije ili ako je zemljite privedeno namjeni, opina e kompenzirati podnosioca zahtjeva bilo putem novane naknade u skladu sa lanom 69. ovog zakona, ili putem dodjele zemljine parcele koja je podudarna po veliini, funkciji, vrijednosti, lokaciji itd, zavisno od izbora podnosioca zahtjeva. Ukoliko je predmetno zemljite dodijeljeno treoj strani ali trea strana nije zapoela graevinske radove na zemljitu, opina e joj vratiti novani iznos dat na ime dabine koji je platila za sticanje prava koritenja ili joj obezbijediti alternativnu zemljinu parcelu bez naknade. U svrhu primjene stava 3. lana 87. ovog zakona, podnosiocem zahtjeva koji nije pristao na prestanak tog prava e se smatrati svaki podnosilac zahtjeva koji nije primio naknadu u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji. Podnosioce zahtjeva nee obavezivati nikakva saglasnost ili dogovor o naknadi koji je postigao pravni zastupnik kojeg je imenovala opina dok je podnosilac zahtjeva bio raseljen ili izbjeglica. Podnosilac zahtjeva koji ustvrdi da je njegova saglasnost dobijena primjenom sile, prijetnje ili u zabludi, pokree postupak pred nadlenim sudom. Prilikom utvrivanja visine naknade iz ovog lana, opinski organ uprave dodijeljuje iznos naknade koji podnosiocu pripada po lanu 69. stav 4 ovog zakona umanjen za iznos djelimine naknade koja je ve isplaena podnosiocu. lan 91 Dodjela graevinskog zemljita u skladu sa lanom 90 bie osloboena uslova koje propisuje lan 46 kao i obaveze plaanja naknade ukoliko je podnosilac zahtjeva platio takvu naknadu prije otkazivanja njenog/njegovog prava koritenja zemljita u dravnom vlasnitvu radi graenja. lan 92 Odredbe o naknadi za ureenje i koritenje gradskog graevinskog zemljita koje su doneene prije stupanja na snagu ovog zakona, bie usklaene sa odredbama ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 93 Opinsko vijee e donijeti odluku o utvrivanju drugog graevinskog zemljita iz clana 76 ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, za ona podruja za koja su doneseni planovi iz clana 76. stav 2 ovoga zakona. lan 94 Postupci koji su pokrenuti po zahtjevu za dodjelu graevinskog zemljita u dravnom vlasnitvu radi graenja, prije stupanja na snagu ovog zakona, bie okonani u skladu sa odredbama Zakona o graevinskom zemljitu (Slubeni list SR BiH, broj: 34/86 i 1/90, i 29/90 i Slubeni list RBIH broj: 3/93 i 13/94), ukoliko je prvostepeno rjeenje o dodjeli zemljita doneseno prije stupanja na snagu ovog zakona.

Ukoliko se prvostepeno rjeenje o dodjeli neizgraenog graevinskog zemljita iz prethodnog stava poniti u drugostepenom postupku, ili u upravnom sporu, novi postupak e biti pokrenut u skladu sa odredbama ovog zakona. lan 95 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o graevinskom zemljitu (Slubeni list SR BiH, broj: 34/86 i 1/90, i 29/90 i Slubeni list R BiH broj: 3/93 i 13/94), kao i svi podzakonski akti koji su u suprotnosti sa odredbama ovoga zakona. Federalni Ministar prostornog ureenja i okolia i druga nadlena ministarstva ovlauju se da u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog zakona donesu podzakonske akte za provedbu ovog zakona. lan 96 Stupanjem na snagu ovoga Zakona, po sili zakona prestaje dravno vlasnitvo na greevinskom zemljitu za koje nije donesen regulacioni plan i koje nije privedeno namjeni, a u drutveno sada dravno vlasnitvo je prelo na osnovu odluke opine. Prestanak vlasnitva iz stava 1 ovog lana, kao i uspostavljanje ranijeg vlasniko pravnog odnosa, utvruje se rjeenjem opinskog organa uprave nadlenog za imovinsko pravne odnose. Rjeenje iz stava 2 ovog lana se moze osporavati albom u postupku pred organom uprave Federacije Bosne i Hercegovine nadlenim za imovinsko pravne poslove. Pravosnano rjesenje iz stava 2 ovog lana dostavlja se po slubenoj dunosti organu nadlenom za evidenciju prava na nekretninama na provoenje. lan 97 Ovaj zakon stupa na snagu 16 maja 2003 i bez odlaganja se objavljuje u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine.