PARLAMENTARNA SKUPTINA BOSNE I HERCEGOVINE

261

Na osnovu lana IV. Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 7. augusta 2003.godine i sjednici Doma naroda, odranoj 2. septembra 2003. godine donijela je

ZAKON

O KOMUNIKACIJAMA

I - UVOD I OPE ODREDBE

lan 1.

Predmet Zakona

1. Ovim zakonom regulira se oblast komunikacija u Bosni i Hercegovini te uspostavljanje i rad Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji predvia uspostavljanje i funkcioniranje zajednikih i meunarodnih komunikacionih sredstava.

2. Komunikacije ukljuuju telekomunikacije, radio, emitiranje (ukljuujui kablovsku televiziju), i usluge i sredstva koja su s tim u vezi.

3. Ovaj zakon ne odnosi se na telekomunikacionu opremu instaliranu i u upotrebi iskljuivo za potrebe javne sigurnosti i odbrane i Regulatorne agencije za komunikacije. Meutim, frekvencije koje ta oprema koristi dogovaraju se s Regulatornom agencijom za komunikacije.

lan 2.

Definicije

1. Osim u sluaju navedenom u stavu 2. ovog lana, svi izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju znaenje koje im se daje u Opem okvirnom sporazumu za mir u BiH, pravilima i preporukama Meunarodne unije za telekomunikacije, odnosno preporukama Konferencije evropskih uprava pota i telekomunikacija, prema datom trenutku.

2. U smislu ovog zakona i ureivanja sektora komunikacija:

a) Pristup oznaava stavljanje na raspolaganje ureaja i/ili usluga drugom preduzeu pod utvrenim uslovima, zasnovanim na iskljuivim, odnosno neiskljuivim pravima, u svrhu pruanja telekomunikacionih usluga;

b) Agencija oznaava Regulatornu agenciju za komunikacije Bosne i Hercegovine;

c) Emiter oznaava pravno ili fiziko lice koje se bavi emitiranjem;

d) Emitiranje oznaava svako odailjanje znakova, signala, teksta, slike, zvuka ili podataka od jedne do vie taaka putem ice, optikih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, namijenjenih za opi prijem od strane javnosti putem prijemnika koji su podeeni za tu svrhu;

e) Zajedniko sredstvo oznaava sistem koji obuhvata bilo koji od sljedeih elemenata: pitanja vezana za radiofrekvencijski spektar i njegovo upravljanje; izdavanje dozvola svim emiterima; izdavanje dozvola svim operaterima telekomunikacija koji pruaju meunarodnu uslugu ili bilo koju

uslugu od znaaja za ukupno stanovnitvo Bosne i Hercegovine; utvrivanje i odravanje sistema naknada za izdavanje dozvola kako za emitiranje tako i za telekomunikacije; utvrivanje tehnikih standarda i standarda koji se odnose na kvalitet; plan numeracije; informacije potrebne za izradu ili odravanje imenika kao i bilo koja specifikacija, standard ili pravilo potrebno za osiguranje meusobne funkcionalnosti, odnosno meupovezivanja javnih telekomunikacijskih mrea te kompatibilnosti terminalne opreme s javnim telekomunikacionim mreama;

f) Vijee Agencije oznaava Vijee Regulatorne agencije za komunikacije;

g) Vijee ministara oznaava Vijee ministara Bosne i Hercegovine;

h) Baza podataka za imenik oznaava, u vezi s javnom telekomunikacionom mreom, spisak koji sadri imena, adrese i telefonske brojeve lica, koja se putem te usluge mogu kontaktirati;

i) Baza podataka za frekvencije oznaava evidenciju frekvencija dodijeljenih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine;

j) Meupovezivanje oznaava fiziko i logiko povezivanje javnih telekomunikacionih mrea koriteno od strane jednog ili razliitih preduzea, s ciljem omoguavanja korisnicima jednog preduzea da komuniciraju s korisnicima istog ili nekog drugog preduzea, ili pristupaju uslugama koje prua drugo preduzee. Usluge mogu pruati ukljuene strane ili druge strane, koje imaju pristup mrei. Meupovezivanje je specifina vrsta pristupa koja se primjenjuje izmeu javnih mrenih operatora;

k) Meunarodna telekomunikaciona usluga oznaava telekomunikacionu uslugu koja se prua izmeu Bosne i Hercegovine i bilo koje druge zemlje;

l) Ministarstvo oznaava ministarstvo koje je, prema Zakonu o Vijeu ministara, nadleno za odgovarajue aspekte komunikacija, koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine;

m) Prikljuna taka mree oznaava sve fizike prikljuke, s njihovim prikljunim tehnikim specifikacijama, a koji predstavljaju dio te javne telekomunikacione mree i neophodni su za pristup i efikasnu komunikaciju putem te javne telekomunikacione mree;

n) Mobilna telekomunikaciona usluga oznaava uslugu ije se pruanje sastoji, u potpunosti ili djelimino, od uspostavljanja radiokomunikacija za mobilnog korisnika, i pri emu se koriste, djelimino ili u potpunosti, mobilni sistemi;

o) Javna telekomunikaciona mrea oznaava telekomunikacionu mreu koja se u potpunosti ili uglavnom koristi za pruanje telekomunikacionih usluga;

p) Radiokomunikacija oznaava svaki vid komunikacije putem radiotalasa;

q) Telekomunikaciona mrea oznaava prijenosne sisteme i u sluajevima na koje se to odnosi, opremu za komutiranje i usmjeravanje poziva, te druga sredstva koja omoguavaju prijenos signala putem ice, optikih kablova, radijskim ili bilo kojim drugim elektromagnetnim putem, ukljuujui ali se ne ograniavajui na satelitske mree kao i fiksne i mobilne zemaljske mree;

r) Operateri telekomunikacija oznaavaju javna ili privatna tijela, kao i podrunice pod njihovom kontrolom, kojima je dodijeljena dozvola za uspostavljanje javne telekomunikacione mree, odnosno pruanje telekomunikacionih usluga;

s) Telekomunikacione usluge oznaavaju usluge koje se obino pruaju uz naknadu, a koje se sastoje u cjelini ili uglavnom u prenoenju signala na telekomunikacionim mreama, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na fiksnu i mobilnu mreu kao i mreu za prijenos podataka;

t) Korisnik oznaava fiziko ili pravno lice koje koristi ili zahtijeva telekomunikacionu uslugu.

lan 3.

Nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti komunikacija

1. U cilju provoenja ustavnih odredbi u oblasti komunikacija, Vijee ministara je nadleno za kreiranje politike, a Agencija je nadlena za reguliranje oblasti komunikacija.

2. Vijee ministara nadleno je za:

a) izradu i usvajanje politike u skladu s postojeim zakonima; i

b) odreivanje zastupanja Bosne i Hercegovine na meunarodnim forumima u oblasti komunikacija.

3. Agencija je nadlena za:

a) reguliranje emiterskih i javnih telekomunikacionih mrea i usluga, ukljuujui izdavanje dozvola, utvrivanje cijena, meupovezivanje i definiranje osnovnih uslova za osiguravanje zajednikih i meunarodnih komunikacionih sredstava; i

b) planiranje, koordiniranje, namjenu i dodjelu radiofrekvencijskog spektra.

4. Vijee ministara i Agencija, u skladu s pojedinanim nadlenostima definiranim ovim zakonom, preduzimaju sve razumne mjere za ostvarenje sljedeih ciljeva:

a) promoviranje pravine konkurencije u cilju ostvarenja maksimalne dobiti za korisnike u smislu izbora, cijene i kvaliteta;

b) da ne postoji ugroavanje ili ogranienje konkurencije u sektoru komunikacija u skladu sa sektorskim politikama Vijea ministara;

c) podsticanje efikasnog investiranja u infrastrukturu i promoviranje inovacija;

d) zatita autorskih prava i drugih prava na intelektualnu svojinu, kao i linih podataka i privatnosti;

e) osiguranje efikasnog koritenja i efikasnog upravljanja resursima radiofrekvencija i brojeva u skladu s propisima iz oblasti radiokomunikacija i drugim preporukama Meunarodne unije za telekomunikacije, i s drugim meunarodnim sporazumima iji je potpisnik Bosna i Hercegovina.

lan 4.

Regulatorni principi emitiranja i telekomunikacija

1. Regulatorni principi emitiranja obuhvataju:

a) zatitu slobode izraavanja i raznolikosti miljenja potujui opeprihvaene standarde ponaanja, nediskriminacije, pravinosti, tanosti i nepristrasnosti;

b) razvoj profesionalnih i odrivih komercijalnih i javnih emitera u namjeri da se uspostavi odgovarajua ravnotea izmeu njih;

c) odvojenost emitera od politike kontrole i manipulacije, u cilju jaanja demokratskih principa i uspostavljanja trine ekonomije;

d) dozvole se dodjeljuju na osnovu procedura kojim se osiguravaju odgovarajui profesionalni standardi programskih sadraja, tehnikog rada i finansiranje;

e) oglaavanje putem emitera ureuje se u skladu s najboljom evropskom praksom.

2. Regulatorni principi telekomunikacija obuhvataju:

a) pristup javnim telekomunikacionim uslugama za sve korisnike, na transparentnom, objektivnom i nediskriminatorskom osnovu, koje operater telekomunikacija moe osigurati uz razumnu dobit;

b) svaki korisnik telekomunikacionih usluga putem te usluge ima neogranien pristup bilo kojem drugom takvom korisniku;

c) zatieni su interesi svih korisnika telekomunikacionih usluga, u smislu dostupnosti tih usluga, njihovog kvaliteta i cijena;

d) nivo kvaliteta u pruanju telekomunikacionih usluga i telekomunikacione opreme e, to je prije mogue, biti kompatibilan s opeprihvaenim standardima u Evropskoj uniji;

e) cijene telekomunikacionih usluga su transparentne i nediskriminatorske;

f) pod uslovom da ispunjavaju svoje obaveze u pruanju telekomunikacionih usluga, operaterima telekomunikacija dozvoljeno je djelovanje na normalnim, komercijalnim linijama;

g) u skladu sa sektorskim politikama Vijea ministara, podstie se otvoren pristup pruanju telekomunikacionih usluga.

II - OPE ODREDBE ZA TELEKOMUNIKACIONU INFRASTRUKTURU

lan 5.

Instaliranje i rad

1. Instaliranje i rad javnih telekomunikacionih mrea podlijee proceduri izdavanja dozvola u skladu s lanom 10. ovog zakona. Telekomunikaciona oprema i mrea, namijenjena za meupovezivanje s javnim telekomunikacionim mreama ili za pruanje telekomunikacionih usluga, u skladu je s priznatim najsavremenijim dizajnom i funkcionalnou o pitanju:

a) sigurnosti rada mree;

b) integriteta mree;

c) meuoperativnosti usluga;

d) uslova prikljuenja terminalne opreme.

2. U skladu s najnovijim dostignuima, Vijee Agencije moe donijeti detaljnija pravila o sigurnosti koritenja mree, integriteta mree, meuoperativnosti usluga i uslova prikljuenja terminalne opreme, te moe od Agencije zatraiti da provede postupke provjere kako bi se ouvao integritet mrea.

lan 6.

Dodjela privremenih mrenih dozvola

1. Agencija moe, na zahtjev, dodijeliti privremeno odobrenje za instaliranje i rad radio sistema i telekomunikacione terminalne opreme u cilju tehnikog, odnosno komercijalnog ispitivanja, pod uslovom da nema zapreka s tehnike strane, posebno ako se ne oekuje pojava smetnji s drugom telekomunikacionom opremom. Svako takvo odobrenje moe se izdati na rok od najvie est mjeseci.

2. Po isteku perioda datog u stavu 1. ovog lana, moe se nastaviti s pruanjem usluga jedino u skladu s odredbama ovog zakona.

III - TELEKOMUNIKACIONE USLUGE

lan 7.

Pruanje telekomunikacionih usluga

1. Za pruanje telekomunikacionih usluga putem mobilnih i fiksnih mrea potrebna je dozvola u skladu s odredbama ovog zakona.

2. Za pruanje internet usluga potrebna je dozvola do potpune liberalizacije trita, kako to propisuje sektorska politika Vijea ministara.

3. Operatori telekomunikacija moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:

a) zakljuiti pisani ugovor s korisnicima;

b) korisnicima svojih usluga besplatno i na odgovarajui nain uiniti dostupnim kratak i pregledan saetak cijena;

c) na zahtjev Agencije, u razumnom roku dostaviti podatke o poslovanju, mrei i o saobraaju, ukljuujui i povjerljive podatke, ako ih operater telekomunikacija vodi kao povjerljive.

lan 8.

Funkcioniranje i odravanje telekomunikacionih usluga

1. Operateri telekomunikacija osiguravaju ispravno i nesmetano funkcioniranje svog sistema i pruanje telekomunikacionih usluga u skladu s odredbama ovog zakona.

2. Operateri telekomunikacija odravaju svoj sistem u ispravnom stanju, te blagovremeno preduzimaju mjere na otklanjanju smetnji i nedostataka u svom sistemu.

3. Operateri telekomunikacija bez nepotrebnog odgaanja obavjetavaju Agenciju o svakom znaajnom prekidu telekomunikacionih veza kako to odredi Agencija.

4. Agencija moe donijeti pravilo kojim utvruje uslove, standarde kavliteta, rokove i procedure za pruanje telekomunikacionih usluga.

lan 9.

Obaveze operatera telekomunikacija koji pruaju javne govorne telefonske usluge

1. Operateri telekomunikacija koji pruaju javne govorne telefonske usluge:

a) odravaju auriran imenik pretplatnika;

b) odravaju uslugu davanja informacija iz imenika za pretplatnike linije;

c) osiguravaju besplatan pristup hitnim slubama;

d) na zahtjev dostavljaju, Agenciji besplatno, a ostalim pruaocima uz odgovarajuu naplatu, imenik pretplatnika u elektronskoj formi ili on-line u svrhu pruanja informacija ili objavljivanja imenika.

2. Pretplatnici imaju pravo odluiti da li e njihov broj biti uvrten u bazu podataka.

lan 10.

Izdavanje dozvola

1. Zahtjev za izdavanje dozvole upuuje se Agenciji. Agencija izdaje dozvolu u roku od dva mjeseca. U sluajevima u kojima treba primijeniti postupak utvrivanja konkurentnosti i selektivnosti na osnovu poreenja, Agencija moe produiti period potreban za procjenu zahtjeva do etiri mjeseca da bi osigurala da se postupak obavi na pravian, razuman, otvoren, nediskriminatoran i transparentan nain za sve zainteresirane strane.

2. Dozvola se izdaje:

a) ukoliko podnosilac zahtjeva ima neophode tehnike podobnosti, i

b) ukoliko ne postoji razlog za sumnju da podnosilac zahtjeva nee pruati date usluge u skladu sa dozvolom, naroito u pogledu obaveza vezanih za kvalitet usluga i ponudu. Finansijska mo podnosioca zahtjeva, njegovo iskustvo u sektoru telekomunikacija i srodnim sektorima i njegovo znanje bit e uzeti u obzir.

3. U sluaju da dodjela prava na upotrebu frekvencija ili brojeva mora biti ograniena, Agencija ustupa takva prava na osnovu kriterija za odabir, koji moraju biti objektivni, nediskriminatorski, transparentni i proporcionalni. U okviru tih kriterija za odabir mora se pridati odgovarajui znaaj postizanju ciljeva i regulatornih principa iz l. 3. i 4. ovog zakona.

4. Za potrebe odluivanja o izdavanju dozvole, Agencija ima pravo zahtijevati sve informacije o podnosiocu zahtjeva.

5. Ukoliko Agencija donese negativnu odluku, navode se razlozi za odbijanje izdavanja dozvole, uz postojanje prava na albu protiv ove odluke koja se upuuje Vijeu Agencije.

lan 11.

Prijenos i izmjene dozvole

1. Dozvola moe biti prenesena u cijelosti ili djelimino samo uz saglasnost Agencije. Agencija definira uslove prijenosa dozvole.

2. Agencija moe izmijeniti pojedine odredbe dozvole prije njenog isteka ukoliko su izmjene neophodne da bi se zatitio javni interes. Pored toga, dozvola moe biti izmijenjena:

a) na zahtjev, ukoliko ispunjavanje aranmana iz dozvole nije vie razumno zbog promjene okolnosti, pod uslovom da su interesi zatieni od strane Agencije i da se ne ugroava pravina konkurencija;

b) na zahtjev ili na inicijativu Agencije ukoliko su neophodne izmjene frekvencija dodijeljenih za koritenje u dozvoli u pogledu tehnikih ili zakonskih uslova u interesu efikasnog upravljanja frekvencijama i pravine konkurencije.

3. Izmjena uslova dozvole vri se uz odgovarajue potivanje ekonomskih i operativnih interesa korisnika dozvole. Ovim se ne opravdavaju nikakvi zahtjevi za naknadu.

IV - UNIVERZALNE TELEKOMUNIKACIONE USLUGE

lan 12.

Univerzalne telekomunikacione usluge

1. Univerzalne telekomunikacione usluge su najmanji opseg telekomunikacionih usluga koji je dostupan cijeloj javnosti po pristupanoj cijeni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

2. Na prijedlog Agencije, Vijee ministara definira opseg univerzalnih telekomunikacionih usluga i, po potrebi, finansijski mehanizam uzimajui pri tome u obzir stvarne potrebe graana i ekonomska i tehnoloka kretanja na tritu.

3. Na prijedlog Agencije, Vijee ministara odreuje operatera telekomunikacija nadlenih za pruanje univerzalnih telekomunikacionih usluga u cilju pokrivanja cijele teritorije Bosne i Hercegovine potujui principe objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i proporcionalnosti.

4. Agencija donosi pravilo kojim odreuje kriterije kvaliteta za pruanje univerzalnih telekomunikacionih usluga i kontrolira njegovo potivanje.

V - KONKURENCIJA NA TRITU TELEKOMUNIKACIJA

lan 13.

Ope odredbe

Vijee ministara utvruje mjere u cilju potpune liberalizacije u skladu s politikom sektora telekomunikacija.

lan 14.

Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom

1. Smatra se da operater telekomunikacija ima znaajnu trinu snagu, ako, individualno ili zajedno s drugima, ima poloaj koji je jednak dominaciji, odnosno poloaj ekonomske moi, koja mu u znatnoj mjeri omoguava da radi nezavisno od konkurenata, klijenata i krajnjih korisnika.

2. Agencija jednom godinje vri analizu odgovarajueg trita i objavljuje listu svih operatora telekomunikacija koji u odreenom geografskom podruju imaju znaajnu trinu snagu.

lan 15.

Otvoreni pristup mrei i interfejsi

1. U skladu s principima nediskriminacije, operater telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom prua konkurentima na tritu usluge pod komparativnim okolnostima, jednakim uslovima i istog nivoa kvaliteta kao usluge koje koristi za svoje vlastite potrebe ili za potrebe udruenih partnerskih firmi.

2. Operater telekomunikacija iz stava 1. ovog lana ne ograniava pristup mrei osim iz razloga koji su od sutinskog znaaja za:

a) sigurnost rada mree;

b) ouvanje integriteta mree;

c) meuoperativnost usluga, u opravdanim sluajevima i

d) odgovarajuu zatita podataka.

3. Agencija moe donijeti pravila ponaanja ili zabraniti odreena ponaanja operatera telekomunikacija, koja su u suprotnosti s odredbama datim u stavu 1. ovog lana, ili ponititi ugovore i smatrati ih djelimino ili u potpunosti nevaeim, ukoliko dati operater telekomunikacija

zloupotrijebi svoju znaajnu trinu snagu. Prije preduzimanja takve mjere Agencija od datog operatera telekomunikacija trai da u odgovarajuem roku prestane sa osporavanom zloupotrebom.

4. Zloupotrebom se smatra sluaj kada operater telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom prua sebi ili partnerskim firmama pristup uslugama, koje nudi interno, ili uslugama, koje nudi na tritu pod povoljnijim uslovima nego to su uslovi pod kojima drugi konkurenti mogu koristiti takve usluge u sklopu njihovih usluga.

5. Operatori telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom nude interfejse u skladu s principima otvorenog pristupa mrei. Na zahtjev operatera telekomunikacija, Agencija osigurava dostupnost principa otvorenog pristupa.

6. Agencija moe biti ovlatena da obavee operatere javnih telekomunikacionih mrea sa znaajnom trinom snagom da pruaju usluge meupovezivanja po trokovno orijentiranim cijenama, ukoliko to smatra neophodnim da bi se ostvarili ciljevi dati u stavu 4. lana 3. kao i lanu 4. ovog zakona.

lan 16.

Obaveza pregovaranja

1. Svaki operater javne telekomunikacione mree obavezan je ponuditi drugim operaterima meupovezivanje na njihov zahtjev. Sve zainteresirane strane nastoje osigurati i unaprijediti komunikaciju izmeu korisnika razliitih javnih telekomunikacionih mrea.

2. Ako se ne moe postii dogovor o meupovezivanju izmeu operatera javnih telekomunikacionih mrea u roku od est sedmica od prijema zahtjeva, svaka strana ukljuena u meupovezivanje moe se obratiti Agenciji za posredovanje.

3. U sluaju iz stava 2. ovoga lana, Agencija e u roku od est sedmica ili, iznimno, u roku od najvie deset sedmica nakon prijema zahtjeva sasluati uesnike meupovezivanja i odluiti o nainu i uslovima meupovezivanja u skladu s evropskom praksom, te donijeti odluku koja zamjenjuje ugovor izmeu uesnika meupovezivanja u dijelu u kojem se ne slau.

4. Agencija ima pravo traiti od operatera telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom da izrade listu standardnih ponuda meupovezivanja za svoje mree. Ponude se dostavljaju Agenciji u pismenoj formi, a Agencija ih objavljuje po potrebi.

lan 17.

Minimalni broj iznajmljenih linija

Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom koji pruaju usluge iznajmljivanja linija obavezani su, na tritu na kojem dominiraju, javno istaknuti minimalnu ponudu linija za iznajmljivanje s ujednaenim tehnikim karakteristikama u skladu s odgovarajuim direktivama Evropske unije. Na zahtjev operatera telekomunikacija, Agencija prua odgovarajue informacije u vezi s tehnikim karakteristikama linija.

lan 18.

Pristup i meupovezivanje javnih telekomunikacionih mrea

1. Operater telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom omoguava drugim korisnicima pristup svojoj javnoj telekomunikacionoj mrei ili razvezanim dijelovima takve mree. Obaveza koja se odnosi na meupovezivanje ne primjenjuje se pod uslovom da operater telekomunikacija podnese dokaz o tome da data obaveza nije odgovarajua u datom sluaju. Agencija u roku od est sedmica donosi odluku o opravdanosti tog neprimjenjivanja kao i o tome da li su dodatni

tehniki ili ekonomski izdaci za traenu uslugu razumni sa stanovita posebnih propisa o trinoj konkurenciji.

2. Pristup mrei daje se putem prikljunih taaka koje su obino dostupne na tritu (opi pristup mrei). Pristup moe biti takoer dat putem posebnih prikljuaka (poseban pristup mrei) na zahtjev korisnika.

3. Sporazumi o pristupu mrei i meupovezivanju zasnivaju se na objektivnim kriterijima, razumljivi su i osiguravaju nediskriminatorski i ravnopravan pristup telekomunikacionim mreama operatera u skladu sa stavom 1. ovog lana.

lan 19.

Opseg meupovezivanja

1. Osnovne usluge od kojih se sastoji meupovezivanje su:

a) pristup novog operatera telekomunikacija na mreu operatera telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom putem programiranog odabira mree ili biranjem selekcionog broja u skladu s planom numeracije;

b) osiguranje neophodnih podataka o saobraaju za relevantni prikljuak operateru telekomunikacija s kojim je ostvareno meupovezivanje;

c) prespajanje poziva korisnicima drugog operatera s kojim je ostvareno meupovezivanje;

d) osiguranje obraunskih podataka u odgovarajuem obliku za operatera s kojim je ostvareno meupovezivanje.

2. Agencija donosi pravilo s detaljnim odredbama koje se odnose na meupovezivanje. Agencija pri tome uzima u obzir zatitu djelotvorne trine konkurencije, odravanje dosljednog kvaliteta usluga i usklaenost s obavezujuim meunarodnim propisima. Pored toga, Agencija odreuje minimalan broj razvezanih elemenata mree koji se nude.

3. U sluaju sporova, Agencija odluuje o prikladnosti trokova i tehnikoj izvodljivosti pristupa mrei i meupovezivanja.

lan 20.

Uslovi poslovanja i cijene

1. Operatori telekomunikacija odreuju uslove poslovanja, opisuju usluge koje nude i preciziraju relevantne cijene. Uslovi poslovanja, opis usluga i cijene dostavljaju se Agenciji i objavljuju u odgovarajuem obliku. Ukoliko je potrebna saglasnost, shodno st. 3. i 6. ovog lana, telekomunikaciona usluga ne prua se dok se ne dobije saglasnost.

2. Promjene uslova poslovanja i cijene objavljuju se u odgovarajuem obliku najmanje mjesec dana prije stupanja na snagu. Svaka promjena sadraja ugovora daje pravo drugoj ugovornoj strani da raskine ugovor s operatorom telekomunikacija u roku od etiri sedmice od objavljivanja promjene.

3. O pitanju uslova poslovanja operatora telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom, Agencija daje saglasnost za sljedee telekomunikacione usluge:

a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mree; i

b) iznajmljivanje linija.

4. Ako operater telekomunikacija nema znaajnu trinu snagu, uslovi poslovanja i znatnije promjene tih uslova predoavaju se Agenciji prije poetka pruanja usluga ili datuma stupanja promjena na snagu. U sluaju usluga preciziranih u stavu 3a. ovog lana, Agencija moe osporiti uslove poslovanja u roku od osam sedmica, ako su u suprotnosti s ovim zakonom ili pravilima donesenim na osnovu njega.

5. Ako je radi rjeenja spora potrebno izmijeniti uslove poslovanja, te se izmjene mogu utvrditi uz saglasnost Agencije.

6. Kada su u pitanju cijene operatera telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom, Agencija daje saglasnost za sljedee telekomunikacione usluge:

a) govorna telefonska usluga putem fiksne ili mobilne mree; i

b) iznajmljivanje linija.

7. Ako operater telekomunikacija nema znaajnu trinu snagu, Agencija se obavjetava o cijenama usluga kako je utvreno u stavu 6. ovog lana prije poetka njihove primjene. Cijene su ujednaene unutar tarifnog podruja.

8. Za objavljivanje uslova poslovanja i odreivanja cijena operatera telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom, Agencija pravilom utvruje okvirne uslove ukljuujui i principe strukturiranja cijena. Posebno se precizira sljedee: vrsta i sadraj obaveze pruanja usluga, osnov na kojem e se vriti proraun cijena, uslovi za interfejse, kvalitet raznih prijenosnih puteva, uslovi za koritenje, pristup mrei i meupovezivanje, te vremenska ogranienja za stavljanje zabrane na subvencioniranje, kojim se omoguuje uvoenje novih usluga i tehnologija.

lan 21.

Strukturno odvajanje i zasebno obraunavanje

1. Preduzeima sa znaajnom trinom snagom na tritima, koja nisu telekomunikaciona ili koja uivaju posebna ili ekskluzivna prava u drugim sektorima, zabranjeno je nepravino subvencionirati cijene za svoje telekomunikacione usluge iz podruja u kojima imaju posebna ili iskljuiva prava. Za odreivanje nivoa cijena firmi sa znaajnom trinom snagom primjenjuje se princip trokovne orijentiranosti.

2. Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom na tritima koja nisu telekomunikaciona ili koji uivaju posebna ili ekskluzivna prava u drugim sektorima razdvajaju na adekvatan nain svoje poslovne aktivnosti u sektoru telekomunikacija od drugih poslovnih aktivnosti u pogledu organizacije i obrauna, u cilju osiguranja transparentnosti protoka usluga i sredstava izmeu tih sektora u kojima rade.

3. Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom na telekomunikacionom tritu ne smiju vriti nepravino subvencioniranje svojih usluga.

4. Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom na telekomunikacionom tritu vode odvojeno, s jedne strane, svoje aktivnosti vezane za meupovezivanje i, s druge strane, ostale aktivnosti s ciljem utvrivanja svih elemenata trokova i prihoda sa osnovom za njihov obraun i detaljnim metodama pripisivanja koje se koriste u vezi s djelatnou meupovezivanja.

5. Agencija moe staviti van snage uslove iz st. 3. i 4. ovog lana na neodreeno vrijeme ali ne due od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona kako bi pruila mogunost operaterima telekomunikacija da ispune ove uslove.

6. Agencija, po slubenoj dunosti ili na zahtjev uesnika na tritu, pokree postupak istrage, ako postoji opravdana sumnja da su prekrene odredbe ovog lana. U tom cilju Agencija moe pregledati knjige i evidenciju operatera telekomunikacija o kojem je rije, te zahtijevati pojedinosti o raspodjeli trokova.

lan 22.

Obraunavanje trokova

1. Operateri telekomunikacija sa znaajnom trinom snagom na telekomunikacionom tritu vode sistem za obraunavanje trokova, koji pripisuje trokove i elemente trokova svim uslugama i elementima usluge i omoguava nakadni finansijski pregled u skladu s pravilima Agencije i konkretnim odredbama naznaenim u dozvolama. Agencija ima pravo pristupa informacijama u vezi s obraunom trokova.

2. Agencija moe staviti van snage uslove iz stava 1. ovog lana na neodreeno vrijeme ali ne due od tri godine nakon stupanja na snagu ovog zakona kako bi pruila mogunost operaterima telekomunikacija da ispune ove uslove.

VI - ADRESIRANJE I NUMERACIJA

lan 23.

Definicije

Pojmovi upotrijebljeni u ovom poglavlju imaju sljedee znaenje:

a) adresa oznaava zbir svih elemenata adresiranja za ciljani odabir komunikacione veze;

b) elementi adresiranja oznaavaju znakove, slova, cifre i signale za ciljani odabir komunikacionih veza;

c) plan adresiranja oznaava zbir svih moguih kombinacija elemenata adresiranja koji se upotrebljavaju za identifikaciju lica, raunarskih procesa, maina, ureaja ili telekomunikacione opreme ukljuene u telekomunikacione procese;

d) prethodni odabir operatora oznaava mogunost da pretplatnici koji to ele mogu:

odabrati da odreene kategorije komunikacionih usluga budu izvrene od strane prethodno odabranog operatora bez potrebe da se bira pristupni pozivni broj ili potuje neka druga procedura za usmjeravanje poziva; i

suspendirati svaku prethodno odabranu mogunost za individualne pozive na pojedinanom osnovu, birajui pristupni pozivni broj uz prethodni dogovor s drugim operaterima telekomunikacija;

e) odabir operatora oznaava mogunost da pretplatnici biranjem pristupnog pozivnog broja na pojedinanoj osnovi mogu izabrati odreene kategorije telekomunikacionih usluga koje e izvriti odabrani operater;

f) brojevi oznaavaju nizove cifara koji slue za adresiranje u telekomunikacionim mreama;

g) plan numeracije oznaava zbir svih moguih kombinacija elemenata adresiranja pomou cifara radi identifikacije lica, raunarskih procesa, maina, ureaja ili telekomunikacione opreme ukljuene u telekomunikacione procese;

h) prenosivost broja znai mogunost za pretplatnike koji to trae da zadre svoj broj u fiksnoj telefonskoj mrei na odreenoj lokaciji nezavisno od promjene operatera telekomunikacija.

lan 24.

Opseg

1. Svrha adresiranja je efikasno strukturiranje i upravljanje adresnim prostorom radi zadovoljenja zahtjeva operatera telekomunikacija na pravian i nediskriminatorski nain.

2. Radi ostvarenja ciljeva iz stava 1. ovoga lana, Agencija izrauje planove adresiranja i propisuje uslove za ostvarenje prava na dodjelu i koritenje adresa.

lan 25.

Plan numeracije

1. Prilikom izrade planova numeracije, Agencija uzima u obzir meunarodne propise, naroito u pogledu njihove strukture. Agencija preduzima adekvatne mjere radi osiguranja dostupnosti adekvatnog broja adresa. U planovima numeracije ostavlja se prostor, koliko je tehniki izvodljivo, za nove unutranje i meunarodne usluge i za prenosivost broja.

2. Struktura plana numeracije i propisi koji odreuju namjenu brojeva garantiraju jednaku mogunost i jednak postupak za sve operatere telekomunikacija.

lan 26.

Promjene planova numeracije

1. Agencija moe napraviti izmjene planova numeracije radi provoenja meunarodnih obaveza ili preporuka i da zatiti adekvatnu dostupnost elemenata adresiranja u skladu s posljednjim dostignutim nivoom. Vodi se rauna o uinku na stranke kojih se to tie, naroito o direktnim i indirektnim trokovima prilagoavanja.

2. Operateri telekomunikacija na koje utjeu takve promjene obavezni su primijeniti potrebne mjere na vlastiti troak.

3. Promjene plana numeracije u cjelini ili djelimino ili promjene propisa koji odreuju namjenu brojeva ni u kojem sluaju ne opravdavaju traenje odtete.

lan 27.

Prenosivost broja, odabir operatera, prethodni odabir operatera

1. Agencija osigurava preduzimanje potrebnih mjera za pripremu uvoenja prenosivosti broja za telefonske brojeve u vidu prenosivosti operatera mree, tako da prenosivost broja u Bosni i Hercegovini bude dostupna u skladu s rokom koji odredi Vijee ministara. Agencija propisuje raspored i dinamiku uvoenja prenosivosti broja, uzimajui u obzir raspored koji se primjenjuje u Evropskoj uniji, tako da ne predstavlja prepreku trinoj konkurenciji.

2. Planovi numeracije oblikuju se tako da omogue korisnicima telekomunikacione mree odabir operatera na kojeg se ele prikljuiti.

3. Vijee ministara donosi odluku o tome kada e ove usluge biti dostupne.

4. Na osnovu odluke Vijea ministara, Agencija donosi pravilo kojim utvruje detalje.

lan 28.

Upravljanje brojevima i dodjela brojeva

1. Agencija je nadlena za djelotvorno upravljanje planovima numeracije, naroito za racionalno koritenje i dodjelu elemenata za adresiranje operaterima telekomunikacija.

2. Agencija po zahtjevu dodjeljuje elemente adresiranja operaterima telekomunikacija na upotrebu. Dodjela se vri u skladu s principima objektivnosti, nediskriminacije i razumljivosti, naroito principom jednakih mogunosti.

lan 29.

Koritenje adresa

1. Elementi adresiranja koji se dodijele odreenom operateru telekomunikacija ne mogu postati njegovo vlasnitvo. Operater telekomunikacija ima samo pravo koritenja odreenih elemenata.

2. Agencija ima pravo primiti sve informacije neophodne za upravljanje dodijeljenim elementima adresiranja. Dodjeljivanje adresa operateru telekomunikacija podlijee plaanju naknade.

VII - ODREDBE O RADIOFREKVENTNOM SPEKTRU

lan 30.

Upravljanje frekvencijama i Plan namjene frekvencija

1. Agencija, u saradnji s Vijeem ministara, upravlja frekventnim spektrom u skladu s meunarodnim sporazumima. Agencija preduzima odgovarajue mjere u cilju osiguranja efikasne i neometane upotrebe radiospektra Bosne i Hercegovine.

2. Agencija usvaja Plan namjene radiofrekventnih opsega, kojim se definiraju radio frekvencije ili radiofrekventni opsezi namijenjeni za individualne radiokomunikacije i individualne grupe korisnika. Plan se objavljuje u odgovarajuem obliku.

lan 31.

Plan koritenja frekvencija

Agencija priprema Plan koritenja frekvencija na osnovu Plana namjene frekvencija. Plan koritenja frekvencija sadri podjelu frekventnih opsega na koritenje frekvencija i specifikacije za koritenje tih frekvencija. Plan se objavljuje u odgovarajuem obliku.

lan 32.

Koritenje radiofrekvencija

1. Koritenje radiofrekvencija podlijee odobrenju Agencije. Dodjela frekvencija bit e nediskriminatorska u skladu s planom koritenja frekvencija i zasnovana na objektivnim kriterijima uspostavljenim od strane Agencije. Agencija odluuje o zahtjevu u roku od est sedmica, osim u sluaju da posebne okolnosti, kao to je nepotpunost dokumentacije, zahtijevaju dui period.

2. Agencija dodjeljuje frekvencije na koritenje ukoliko su:

a) predviene za koritenje u Planu koritenja frekvencija;

b) raspoloive; i

c) kompatibilne s drugim koritenjima frekvencija.

3. Agencija pravilom utvruje detaljne odredbe koje se odnose na koritenje frekvencija i dodjelu frekvencija, ukljuujui zahtjeve za dodjelu.

VIII - RADIO I TELEKOMUNIKACIONA TERMINALNA OPREMA

lan 33.

Radio i telekomunikaciona terminalna oprema

1. Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora zadovoljavati odredbe ovog zakona da bi se mogla slobodno nuditi na tritu, slobodno prenositi i koristiti u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da je ispravno instalirana i da se ispravno odrava.

2. Odredbe ovog dijela zakona ne odnose se na:

a) radioopremu samo za prijem, koja se namjerava koristiti iskljuivo za prijem zvuka i TV emiterskih usluga;

b) radio i telekomunikacionu terminalnu opremu koja je regulirana posebnim propisima i namijenjena je za upotrebu u civilnoj avijaciji, upravljanju zranim saobraajem i u pomorskom transportu;

c) radio i telekomunikacionu terminalnu opremu koja se koristi iskljuivo za potrebe javne sigurnosti i odbrane.

3. Pored sluajeva navedenih u stavu 2. ovog lana, ovo poglavlje takoer se ne odnosi na radioopremu koju sastavljaju radioamateri, sa izuzetkom opreme koja se slobodno prodaje na tritu. Zbirka komponenata namijenjenih za sastavljanje od strane radioamatera entuzijasta i fabriki proizvedene radioopreme, koju radioamateri prepravljaju i koriste, ne smatra se opremom koja se slobodno prodaje na tritu.

lan 34.

Osnovni zahtjevi

1. Radio i telekomunikaciona terminalna oprema mora ispunjavati sljedee osnovne zahtjeve:

a) zahtjeve o zatiti zdravlja i sigurnosti korisnika i bilo kojih drugih lica; i

b) zahtjeve koji se tiu elektromagnetne kompatibilnosti.

2. Radiooprema ugrauje se na takav nain da efikasno koristi radiofrekvencijski spektar za zemaljske, svemirske i orbitalne radiokomunikacije i izbjegava tetne utjecaje.

3. Smatrat e se da je svaki ureaj, koji ispunjava usklaene standarde Evropske unije, u skladu sa st. 1. i 2. ovog lana.

lan 35.

Stavljanje u rad i pravo na prikljuenje

1. Svaki ureaj koji ispunjava osnovne zahtjeve iz lana 34. i deklariran je u skladu s vaeim procedurama za procjenu, koje su date u relevantnim evropskim direktivama i posjeduje CE oznaku usklaenosti, moe se pustiti u rad u namijenjenu svrhu.

2. Svaki ureaj koji ne zadovoljava zahtjeve iz stava 1. ovog lana prolazi proceduru ocjene usklaenosti, koju provodi domae tijelo za procjenu usklaenosti. Agencija, uz konsultacije s Vijeem ministara, definira nain atestiranja opreme, kriterije koje domaa verificirana tijela moraju ispuniti.

3. Nezavisno od stava 1. ovog lana, Agencija moe ograniiti stavljanje u rad radioopreme zbog razloga koji se odnose na efektivnu i odgovarajuu upotrebu radiospektra, izbjegavanje tetnih smetnji ili pitanja javnog zdravlja.

4. Operateri ne mogu odbiti prikljuiti telekomunikacionu terminalnu opremu na odgovarajue interfejse iz tehnikih razloga ukoliko oprema zadovoljava zahtjeve iz ovog zakona.

5. Ako radio i telekomunikaciona terminalna oprema, koja ispunjava zahtjeve iz ovog zakona, prouzrokuje ozbiljne tete na mrei, tetne radiosmetnje ili tete radu mree, operator javne telekomunikacione mree moe biti ovlaten da odbije prikljuenje, da iskljui takav ureaj ili da ga povue iz upotrebe. Operator telekomunikacija odmah obavjetava korisnika i Agenciju o takvim mjerama. Agencija je ovlatena da potvrdi ili odbaci takve mjere.

6. Agencija je ovlatena da preduzme sve mjere da bi sprijeila prikljuak na javnu telekomunikacionu mreu svakog ureaja koji ne ispunjava zahtjeve iz ovog zakona.

IX - REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE

lan 36.

Agencija

1. Agencija je funkcionalno nezavisna i neprofitna institucija sa statusom pravnog lica prema zakonima Bosne i Hercegovine. Agencija obavlja svoje dunosti u skladu sa ciljevima i regulatornim principima, koji su navedeni u l. 3. i 4. ovog zakona, kao i u skladu sa sektorskim politikama Vijea ministara. U obavljanju svojih dunosti, Agencija djeluje u skladu s principima objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije. lanovi tijela Agencije, njeni zvaninici i osoblje djeluju u interesu Bosne i Hercegovine i njenih graana u cjelini.

2. Tijela Agencije su Vijee Agencije i generalni direktor ije su dunosti navedene u l. 39. i 40. ovog zakona.

3. Ni Vijee ministara ni ministri kao ni neko drugo lice ni na koji nain ne mijeaju se u donoenje odluka Agencije u pojedinanim sluajevima.

lan 37.

Dunosti Agencije

1. Shodno odredbama ovog zakona, dunosti Agencije su:

a) proglaavanje pravila u oblasti emitiranja i telekomunikacija i osiguranje njihovog potivanja;

b) izdavanje dozvola emiterima i operaterima telekomunikacija u skladu s odredbama ovog zakona i praenje potivanja uslova izdatih dozvola;

c) planiranje, upravljanje, namjena i dodjela frekvencijskog spektra, praenje njegovog koritenja kao i odravanje i objavljivanje plana koritenja frekvencijskog spektra za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine;

d) postavljanje zahtjeva za objavljivanjem i dostavljanjem informacija, koje su potrebne za propisno vrenje regulatornih obaveza;

e) primjena tehnikih standarda i standarda kvaliteta, da bi se npr. osigurala meusobna povezanost i funkcionalnost javnih telekomunikacionih mrea i usluga;

f) utvrivanje i odravanje sistema tehnikih naknada za izdavanje dozvola kako u oblasti emitiranja tako i u oblasti telekomunikacija; i

g) ostale dunosti koje joj se dodijele u skladu s ovim zakonom ili od strane Vijea ministara.

lan 38.

Procedure za donoenje pravila Agencije

1. Prije donoenja pravila predvienih ovim zakonom, Agencija:

a) objavljuje nacrt pravila;

b) omoguava najmanje 14 dana za podnoenje komentara; i

c) posveuje dunu panju svakom komentaru koji se tie objavljenog nacrta pravila.

2. Pravila Agencije stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

lan 39.

Vijee Agencije

1. Agencija ima Vijee, koje vodi Agenciju u pogledu stratekih pitanja provoenja zakona, te vri konsultacije s generalnim direktorom i prima od njega izvjetaje. Vijee Agencije usvaja kodeks rada i pravila za emitiranje i telekomunikacije. Osim toga, Vijee Agencije ima funkciju apelacionog tijela za odluke koje donosi generalni direktor.

2. Vijee Agencije sastoji se od sedam lanova koje predlae Vijee ministara na osnovu liste kandidata koju je utvrdilo Vijee Agencije, koja e sadravati dvostruko vie kandidata od raspoloivih mjesta, a imenuje ih Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine. Parlamentarna skuptina prihvata ili odbacuje predloene kandidate u roku od 30 dana nakon podnoenja prijedloga. Ukoliko Parlamentarna skuptina odbaci prijedlog, Vijee ministara predlae drugo lice sa liste kandidata koju je utvrdilo Vijee Agencije i podnosi taj prijedlog Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine. lanovi Vijea Agencije imenuju se na osnovu svojih linih sposobnosti kao pojedinci koji imaju pravno, ekonomsko, tehniko ili drugo relevantno iskustvo i strunjaci su u oblasti telekomunikacija, odnosno emitiranja, na period od etiri godine i mogu biti ponovo imenovani jo samo na jedan mandat. lanovi biraju predsjedavajueg i potpredsjedavajueg iz svojih redova. Vijee Agencije sastaje se najmanje etiri puta godinje. Generalni direktor podnosi izvjetaj Vijeu Agencije o stratekim pitanjima provoenja. Generalni direktor prisustvuje svim sastancima Vijea Agencije bez prava glasa.

3. Zvaninici na zakonodavnim ili izvrnim funkcijama na svakom nivou vlasti ili lanovi tijela politikih stranaka ne mogu se kandidirati za lanstvo u Vijeu Agencije.

4. lanovi Vijea Agencije moraju prijaviti svaki interes koji imaju u odnosu na operatora telekomunikacija ili emitera i izuzimaju se u sluajevima koji predstavljaju sukob interesa.

lan 40.

Generalni direktor

1. Agencijom rukovodi generalni direktor koga predlae Vijee Agencije, a potvruje Vijee ministara u roku od 30 dana nakon podnoenja prijedloga. Generalni direktor odgovoran je za sve regulatorne funkcije Agencije. Osim toga, generalni direktor odgovaran je za sve administrativne poslove Agencije, ukljuujui ali ne ograniavajui se na provoenje ovog zakona i drugih relevantnih zakona, za sva kadrovska pitanja Agencije, kao i za uspostavljanje pravila o internim procedurama. Mandat generalnog direktora je etiri godine i moe biti ponovo imenovan samo na jo jedan mandat.

2. Prijedlog za imenovanje generalnog direktora uslijedit e nakon javnog konkursa koji se objavljuje u slubenom glasniku s rokom za podnoenje prijave od najmanje etiri sedmice. Prijavljeni kandidati moraju imati relevantno iskustvo u oblasti telekomunikacija, odnosno emitiranja i potvrene rukovodne sposobnosti.

3. Zvaninici na zakonodavnim ili izvrnim funkcijama na svakom nivou vlasti, ili lanovi tijela politikih stranaka ne mogu se predloiti za generalnog direktora.

4. Generalni direktor nema nikakve finansijske odnose s operatorom telekomunikacija ili emiterom.

lan 41.

Donoenje odluka Vijea Agencije

Sve odluke Vijea Agencije donose se konsenzusom kad god je to mogue. U sluaju da se ne moe postii konsenzus, Vijee Agencije donosi odluku o tom pitanju prostom veinom glasova, pod uslovom da su prisutna najmanje etiri lana koja glasaju. U sluaju jednakog broja glasova, odluujui glas daje predsjedavajui sastanka.

lan 42.

Smjenjivanje lanova Vijea Agencije i generalnog direktora

1. Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine ima iskljuivo ovlatenje za smjenjivanje lanova Vijea Agencije prije isteka njihovog mandata. Vijee ministara ima iskljuivo ovlatenje da smijeni generalnog direktora prije isteka njegovog mandata. Do ranijeg prestanka mandata moe doi pod odreenim okolnostima koje su utvrene u daljem tekstu:

a) u sluaju bolesti koja generalnog direktora ili lanove Vijea Agencije ini nesposobnim za obavljanje dunosti;

b) u sluaju proglaenja krivim za krivino djelo koje se kanjava zatvorom;

c) u sluaju da kod generalnog direktora ili lana Vijea Agencije postoji sukob interesa, kako je definirano Etikim kodeksom Agencije, ukljuujui i sluaj kada je lan njegovog domainstva vlasnik, dioniar ili lan odbora ili nadzornih odbora ili drugih relevantnih upravnih tijela, direktor ili predsjednik ili rukovodno lice bilo kojeg korisnika dozvole ili preduzea koje sarauje s bilo kojim korisnikom dozvole;

d) u sluaju ostavke;

e) u sluaju neispunjavanja dunosti lanova Vijea Agencije to se odraava u neuestvovanju u radu tri ili vie uzastopnih sastanaka; ili

f) u sluaju propusta generalnog direktora da izvrava svoje dunosti shodno ovom zakonu, internim pravilima Agencije ili ugovoru o radu;

g) u sluaju krenja Etikog kodeksa Agencije.

2. Etiki kodeks donosi Vijee Agencije.

lan 43.

Odredbe koje se odnose na osoblje Agencije

1. Osoblje Agencije, kako je to utvreno u stavu 2. ovog lana, su dravni slubenici u skladu sa Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Zakon o dravnoj slubi), koji se primjenjuje osim u sluajevima predvienim u sljedeim st..

2. Agencija zapoljava slubenike i namjetenike koji su potrebni za efikasno vrenje njenih funkcija u skladu s ovim zakonom. Agencija osigurava da se zapoljavanje vri na osnovu profesionalnih kvalifikacija i sposobnosti. Umjesto prema Poglavlju II. Zakona o dravnoj slubi,

Vijee Agencije odluuje koja mjesta spadaju pod odredbe Zakona o dravnoj slubi, kako je izmijenjeno ovim zakonom. To odluivanje bit e u skladu s opim principima Zakona o dravnoj slubi.

3. Ukoliko postoji upranjeno radno mjesto u sklopu Agencije, Agencija moe u hitnim sluajevima imenovati zamjenu na privremenom osnovu, dok Agencija za dravnu slubu ne zavri propisanu proceduru zapoljavanja.

4. Vijee Agencije odlukom utvruje platnu osnovicu za obraun plaa osoblja Agencije, razliite platne kategorije, prema kojima e osoblje biti kategorirano, kao i svih dozvoljenih dodataka na plau. Prilikom utvrivanja kategorija plaa, Vijee Agencije uzima u obzir sposobnost i iskustvo neophodno za izvravanje dunosti, kao i cilj da se na dugoronom planu usklade plae s platnom osnovicom u dravnoj slubi institucija Bosne i Hercegovine. Stoga se odredbe Poglavlja V. Zakona o dravnoj slubi ne primjenjuju.

lan 44.

Finansijska pitanja

1. Budet Agencije direktno se vee za sektorske politike Vijea ministara. Generalni direktor podnosi Vijeu ministara Bosne i Hercegovine na odobrenje prijedlog budeta za svaku fiskalnu godinu, koji prethodno usvaja Vijee Agencije. Dok Vijee ministara ne odobri ili izmijeni budet, Agencija radi s budetom koji je usvojilo Vijee Agencije. Agencija se finansira iz sljedeih izvora:

a) redovne tehnike naknade za dozvole za reguliranje i nadzor operatora telekomunikacija i emitera; i

b) bespovratnih zajmova ili donacija koje Agencija primi, pod uslovom da su u skladu s opim principima zakona. Kada su bespovratni zajmovi ili donacije dati za izvravanje konkretnih zadataka ili projekata u javnom interesu, oni se evidentiraju odvojeno u odobrenom budetu i ne ukljuuju se u njega.

2. Sredstva koja primi Agencija koriste se u skladu s budetom Agencije, po nalogu generalnog direktora.

3. Novane kazne koje naplati Agencija u ostvarivanju svog prava da primijeni izvrne mjere, kao i doprinosi fakturirani prema nalogu Vijea ministara, doznaavaju se Vijeu ministara u cilju njihovog ukljuivanja u budet institucija Bosne i Hercegovine.

4. Raspolaganje sredstvima Agencije podlijee reviziji koju vri glavna institucija za reviziju, a pored toga, i nezavisni revizor vri reviziju svake godine.

5. Agencija priprema godinji izvjetaj o finansijama i aktivnostima i podnosi ga Vijeu ministara. Vijee ministara razmatra godinji izvjetaj Agencije i objavljuje ga najkasnije etiri mjeseca po zavretku fiskalne godine.

X - PROCESNE ODREDBE

lan 45.

Pritube

Bez obzira na nadlenost redovnih sudova, korisnici ili zainteresirane strane mogu Agenciji dostavljati pritube, naroito one koje se odnose na kvalitet usluga, a koje nisu na zadovoljavajui nain rijeene s operaterom telekomunikacija. Agencija nastoji rijeiti pritube u razumnom roku. Sve zainteresirane strane sarauju u ovom postupku, te podnose Agenciji sve podatke i dokumentaciju neophodnu za procjenu situacije. Agencija moe precizirati vrste pritubi koje e rjeavati i metod koji e koristiti.

lan 46.

Izvrne mjere

1. U cilju osiguranja potivanja kodeksa rada i pravila, Agencija ima izvrna ovlatenja u skladu s evropskom regulatornom praksom.

2. U sluaju da neka telekomunikaciona ili emiterska mrea radi bez dozvole ili prua usluge bez dozvole, Agencija je ovlatena da preduzme sve potrebne korake u cilju obustave takvog rada.

3. Agencija je ovlatena da primjenjuje izvrne mjere srazmjerno prekrajima kako slijedi:

a) usmena ili pismena upozorenja;

b) inspekcijski pregled sredstava za koje je izdata dozvola;

c) konkretan zahtjev za preduzimanje odreene radnje ili obustavu, koji se mora ispotovati u okviru zadatog roka;

d) iznos odreene novane kazne ne smije biti vei od 150.000 KM u sluaju namjerne povrede ili povrede iz nehata pojedinih odredbi zakona ili uslova koji se navode u izdatoj dozvoli ili kodeksima rada i pravilima Agencije. Iznos izreene novane kazne srazmjeran je teini prekraja i, tamo gdje je primjenjivo, bruto finansijskom prihodu ostvarenom na osnovu prekraja. U sluaju da se povrede ponove, izreena novana kazna ne smije biti vea od 300.000 KM. Agencija izrauje pregled povreda i odgovarajuih kazni, koji usvaja Vijee ministara;

e) nalog za obustavu emitiranja ili pruanja javnih telekomunikacionih usluga na period ne dui od tri mjeseca;

f) oduzimanje dozvole.

4. Na zahtjev Agencije, sve institucije za provoenje zakona u Bosni i Hercegovini pruaju pomo u izvrenju odluka Agencije.

lan 47.

albe

1. Pri odluivanju o albama protiv odluka generalnog direktora, Vijee Agencije radi prema Zakonu o upravnom postupku Bosne i Hercegovine i u cijelosti preispituje odluke protiv kojih je podnesena alba.

2. alba protiv odluke generalnog direktora ne odgaa izvrenje.

3. Odluke Vijea Agencije konane su i obavezujue u upravnom postupku. Sudsko preispitivanje odluke moe se pokrenuti pred Sudom Bosne i Hercegovine.

XI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 48.

Kontinuitet

Pravila Agencije, koja su donesena prije stupanja na snagu ovog zakona, ostaju na snazi i vaea su.

lan 49.

Prijelazni mandat Odbora za implementaciju

1. Osim Vijea Agencije i generalnog direktora, Agencija ima i Odbor za implementaciju do 31. decembra 2004. godine, kada Odbor za implementaciju prestaje postojati kao tijelo Agencije, a njegova uloga i funkcije od tog trenutka obavljaju se unutar ovlatenja generalnog direktora. Odbor za implementaciju ima est lanova.

2. Odbor za implementaciju ovlaten je da rjeava sve predmete koji se tiu povreda uslova za izdavanje dozvola i pravila koja je donijela Agencija, kao i da nametne odgovarajue mjere i sankcije. Protiv tih odluka moe se podnijeti alba Vijeu Agencije koje postupa u skladu sa stavom 1. lana 47. ovog zakona. alba protiv odluke Odbora za implementaciju ne odgaa izvrenje.

3. Sve odluke Odbora za implementaciju donose se konsenzusom kad god je to mogue. U sluaju da se ne moe postii konsenzus, Odbor za implementaciju donosi odluku o tom pitanju prostom veinom glasova, pod uslovom da su prisutna najmanje etiri lana koja glasaju. U sluaju jednakog broja glasova, odluujui glas daje predsjedavajui sastanka.

4. lanovi Odbora za implementaciju moraju prijaviti svaki interes koji imaju u odnosu na operatera telekomunikacija ili emitera i izuzimaju se u sluajevima koji predstavljaju sukob interesa.

lan 50.

Stupanje na snagu i objavljivanje

1. Ovaj zakon stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH". Ovaj zakon objavljuje se i u "Slubenim novinama Federacije BiH" i " Slubenom glasniku Republike Srpske".

2. Ovaj zakon u potpunosti zamjenjuje Zakon o telekomunikacijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 10/99 od 29. juna 1999.).

PSBiH broj 82/03 2. septembra 2003. godine

Sarajevo