Na osnovu lana 95 take 3 Ustava Crne Gore donosimUKAZO PROGLAENJU ZAKONA O NASLJEIVANJU("Sl. list Crne Gore", br. 74/08 od 05.12.2008) Proglaavam Zakon o nasljeivanju, koji je donijela Skuptina Crne Gore 23. saziva, na petoj sjednici drugog redovnog zasijedanja u 2008. godini, dana 27. novembra 2008. godine. Broj: 01-2001/2 Podgorica, 03. decembra 2008. godine Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanovi, s.r.ZAKONO NASLJEIVANJUI. OPTE ODREDBEOstvarivanje prava nasljeivanjalan 1 Pravo nasljeivanja ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom.Predmet nasljeivanjalan 2 Nasljeuje se zaostavtina ostavioca.Zaostavtinalan 3 Zaostavtinu ine sva imovinska prava podobna za nasljeivanje koja su ostaviocu pripadala u trenutku njegove smrti. Zaostavtinu ne ini dio kojim je uveana ostavioeva imovina nastao radom ili pomaganjem u privreivanju zakonskih nasljednika koji su ivjeli u zajednici sa ostaviocem. U zaostavtinu ne spadaju ni predmeti domainstva manje vrijednosti (pokustvo, namjetaj, posteljina i slino) koji slue svakodnevnim potrebama ostavioevih zakonskih nasljednika koji su sa njim ivjeli u istom domainstvu.Vanbrani i graanski srodnicilan 4 Vanbrani srodnici izjednaeni su u pogledu nasljeivanja sa branim, a srodnici iz potpunog usvojenja sa srodnicima po krvi. U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi.Nasljedno pravo stranacalan 5 Stranci u Crnoj Gori imaju, pod uslovom uzajamnosti, ista nasljedna prava kao i crnogorski dravljani, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Uzajamnost se pretpostavlja, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev lica koje ima pravni interes.Osnovi pozivanja na nasljeelan 6 Naslijediti se moe na osnovu zakona (zakonski nasljednici) i na osnovu testamenta.Raspolaganje testamentomlan 7 Zavjetalac moe testamentom raspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su odreeni zakonom.Zaostavtina bez nasljednikalan 8 Zaostavtina bez nasljednika postaje dravna svojina.II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONAA. ZAKONSKI NASLJEDNICI1. Nasljedni redoviKrug zakonskih nasljednikalan 9 Na osnovu zakona zaostavtinu ostavioca nasljeuju: njegovi potomci, usvojenici i njihovi potomci, njegov suprunik, njegovi roditelji, usvojioci, njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i njihovi potomci, njegovi pradjedovi i prababe. Na osnovu zakona ostavioca nasljeuje i njegov vanbrani suprunik koji je u pravu nasljeivanja izjednaen s branim. Vanbranom zajednicom, u smislu ovog zakona, smatra se ivotna zajednica ene i mukarca koja je trajala due vremena i u kojoj nije bilo smetnji za zakljuenje punovanog braka, a koja je prestala smru ostavioca.Nasljedni redovilan 10 Zakonski nasljednici nasljeuju po nasljednim redovima. Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica daljeg nasljednog reda.a) Prvi nasljedni redDjeca i suprunik ostaviocalan 11 Zaostavtinu ostavioca nasljeuju njegova djeca i njegov suprunik. Nasljednici ovog nasljednog reda nasljeuju na jednake djelove.Pravo predstavljanjalan 12 Dio zaostavtine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavioca nasljeuju njegova djeca (unuci ostavioevi) na jednake djelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio iv u trenutku smrti ostavioeve nasljeuju njegova djeca (praunuci ostavioevi) na jednake djelove, i tako redom sve dok ima potomaka ostavioevih.b) Drugi nasljedni redRoditelji i suprunik ostaviocalan 13 Zaostavtinu ostavioca koji nije ostavio potomke nasljeuju njegov suprunik i njegovi roditelji. Roditelji ostavioca nasljeuju jednu polovinu zaostavtine na jednake djelove, a drugu polovinu suprunik ostavioca. Ako poslije ostavioca nije ostao suprunik, roditelji ostavioca nasljeuju cijelu zaostavtinu na jednake djelove.Braa i sestre ostavioca i njihovi potomcilan 14 Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavioevi), njegovi unuci i praunuci i njegovi dalji potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad ostavioca nasljeuju njegova djeca i ostali potomci. Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi svakom od njih pripao da je nadivio ostavioca, nasljeuju potomci, prema odredbi stava 1 ovog lana. U svim sluajevima ostavioeva braa i sestre samo po ocu nasljeuju na jednake djelove oev dio zaostavtine, braa i sestre samo po majci nasljeuju na jednake djelove majin dio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake djelove sa braom i sestrama po ocu oev dio, a sa braom i sestrama po majci majin dio.Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstvalan 15 Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, a nije ostavio nijednog potomka, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavioca, njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo jednom i drugom roditelju, prema odredbama lana 14 ovog zakona.Nasljeivanje oba roditelja koji su umrli bez potomstvalan 16 Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije ostavioca, a nijesu ostavili nijednog potomka, cijelu zaostavtinu nasljeuje nadivjeli suprunik ostavioev.c) Trei nasljedni redDjedovi i babe ostaviocalan 17 Zaostavtinu ostavioca koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni suprunika, nasljeuju njegovi djedovi i babe. Jednu polovinu zaostavtine nasljeuju djed i baba po ocu, a drugu polovinu djed i baba po majci.Prava djeda i babe iste lozelan 18 Djed i baba iste loze nasljeuju na jednake djelove. Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuju njegova djeca, njegovi unuci i njegovi dalji potomci, po pravilima koja vae za sluaj kad umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali potomci. U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze i njihovih potomaka vae pravila po kojima nasljeuju roditelji ostavioevi i njihovi ostali potomci.Nasljeivanje djeda i babe jedne loze koji su umrli bez potomstvalan 19 Ako su djed i baba jedne loze umrli prije ostavioca, a nijesu ostavili nijednog potomka, dio zaostavtine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavioca nasljeuju djed i baba druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi dalji potomci, prema odredbama lana 18 ovog zakona.d) etvrti nasljedni redOstavioevi pradjedovi i prababelan 20 Zaostavtinu ostavioca koji nije ostavio srodnike iz l. 11 do 19 ovog zakona nasljeuju njegovi pradjedovi i prababe. Ostavioevi pradjedovi i prababe po ocu nasljeuju na jednake djelove polovinu zaostavtine, a drugu polovinu na jednake djelove nasljeuju ostavioevi pradjedovi i prababe po majci. Ako neki od ovih predaka ne moe ili nee da naslijedi, njegov dio nasljeuje njegov suprunik, ako je predak ostavioev. Ako par predaka iste loze ne moe ili nee da naslijedi, njihov dio nasljeuje drugi par predaka iste loze. Ako pradjedovi i prababe jedne loze ne mogu da naslijede, njihov dio nasljeuju pradjedovi i prababe druge loze. U svemu ostalom za nasljedno pravo pradjedova i prababa vae pravila po kojima nasljeuju djedovi i babe.2. Posebne odredbe za neke nasljednikea) Nasljedna prava iz usvojenjaUsvojioci i usvojenicilan 21 Usvojenik i njegovi potomci imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojioeva djeca i drugi njegovi potomci. Usvojilac ima na zaostavtini usvojenika i njegovih potomaka ista nasljedna prava koja imaju preci usvojenika prema svojim potomcima. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne nasljeuju usvojioeve srodnike, njegovog suprunika, ni druge njegove usvojenike. Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta prava nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.Sluaj kad usvojenik i njegovi potomci nee naslijeditilan 22 Usvojenik i njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojioca, ako je usvojilac bio podnio zahtjev za prestanak usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev bio osnovan.b) SuprunikSmanjenje dijela suprunikalan 23 Kad ima djece iz ranijih brakova, djece roene van braka, kao i djece koja se po zakonu smatraju da su roena u braku ili usvojenika ostavioevih, a imovina njegovog suprunika iznosi vie od dijela koji bi mu pripao pri podjeli zaostavtine na jednake djelove, svakom tom ostavioevom djetetu, odnosno usvojeniku pripada dva puta vei dio nego supruniku.Poveanje nasljednog dijela suprunikalan 24 Kad je suprunik koji nema nunih sredstava za ivot pozvan na nasljee sa drugim nasljednicima, sud moe, na zahtjev suprunika, odluiti da supruniku pripadne doivotno uivanje (plodouivanje) na cjelini ili dijelu zaostavtine koju su naslijedili ostali nasljednici. U sluajevima iz stava 1 ovog lana sud moe, kad za to postoje opravdani razlozi, na zahtjev suprunika, odluiti da umjesto doivotnog uivanja suprunik naslijedi i jedan dio onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali nasljednici, a moe odluiti da suprunik naslijedi i cijelu zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom suprunik zapao u oskudicu. Pri odluivanju sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito imovinske prilike i sposobnost suprunika za privreivanje, trajanje brane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika, njihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost zaostavtine. Suprunik i ostali nasljednici uvijek mogu sporazumom doivotno uivanje preinaiti u doivotnu rentu. Kad se promijene prilike zbog kojih je supruniku pripalo doivotno uivanje ili renta, sud moe, na zahtjev ostalih nasljednika, doivotno uivanje ili rentu ukinuti.Sluaj kad suprunik gubi pravo da naslijedilan 25 Pravo nasljea izmeu suprunika prestaje razvodom braka i ponitenjem braka. Suprunik nema pravo da naslijedi:1) ako je ostavilac bio podnio tubu za razvod braka, a poslije smrti ostavioeve se utvrdi da je tuba bila osnovana;2) ako njegov brak sa ostaviocem bude poniten poslije smrti ostavioeve, iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli suprunik znao u vrijeme zakljuenja braka;3) ako je njegova zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem. Vanbrani suprunik nema pravo da naslijedi ako je vanbrana zajednica trajno prestala iz razloga iz stava 2 taka 3 ovog lana.c) RoditeljiPoveanje nasljednog dijela roditeljalan 26 Kad su roditelji koji nemaju nunih sredstava za ivot pozvani na nasljee sa suprunikom ostavioevim, sud moe, na njihov zahtjev, odluiti da im pripadne doivotno uivanje na cjelini ili dijelu zaostavtine koju je naslijedio suprunik. U sluajevima iz stava 1 ovog lana, sud moe, kad za to postoje opravdani razlozi, na zahtjev roditelja, odluiti da umjesto doivotnog uivanja naslijede i jedan dio onog dijela zaostavtine koji bi trebalo da naslijedi suprunik, a moe odluiti da roditelji naslijede cijelu zaostavtinu, ako je ona tako mala da bi njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. Ako je izmeu roditelja ostavioevih zajednica ivota trajno prestala, a samo jedan roditelj nema nunih sredstava za ivot, on moe zahtijevati doivotno uivanje, odnosno poveanje nasljednog dijela prema supruniku, kao i prema drugom roditelju ostavioevom. Ako je jedan roditelj ostavioev umro prije ostavioca, nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za ivot moe zahtijevati doivotno uivanje, odnosno poveanje svog nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostavioevog roditelja. Pri odluivanju sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito imovinske prilike i sposobnost roditelja za privreivanje, imovinske prilike suprunika, odnosno nasljednika umrlog roditelja i njihovu sposobnost za privreivanje, duinu trajanja zajednice ivota ostavioca i suprunika i vrijednost zaostavtine. Roditelj i ostali nasljednici uvijek mogu sporazumom doivotno uivanje preinaiti u doivotnu rentu. Kad se promijene okolnosti zbog kojih je roditelju pripalo doivotno uivanje ili renta, sud moe, na zahtjev ostalih nasljednika, doivotno uivanje ili rentu ukinuti.B. NUNI NASLJEDNICI1. Nuni nasljednici i nuni i raspoloivi dio zaostavtineNuni nasljednicilan 27 Nuni nasljednici su potomci ostavioca, njegov suprunik, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegovi usvojioci. Djedovi i babe i braa i sestre ostavioca su nuni nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot. Lica iz st. 1 i 2 ovog lana su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvana na nasljee.Nuni i raspoloivi diolan 28 Nuni nasljednici imaju pravo na dio zaostavtine kojim ostavilac ne moe raspolagati (nuni dio). Nuni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i suprunika iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeivanja. Ostatkom zaostavtine moe zavjetalac raspolagati po svojoj volji (raspoloivi dio).Pravo na nuni dio je nasljedno pravolan 29 Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i prava koji sainjavaju zaostavtinu, ali zavjetalac moe odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima, pravima ili u novcu.2. Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela, smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklonaa) Izraunavanje nunog i raspoloivog dijelaUtvrivanje vrijednosti zaostavtinelan 30 Vrijednost zaostavtine od koje se izraunava nuni dio predstavljaju sva imovinska dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti, raunajui i sve ono ime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova potraivanja, pa i ona koja je imao prema nekom nasljedniku, osim potraivanja koja su oigledno nenaplativa. Utvrivanje vrijednosti vri se putem popisa i procjene. Od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavilac imao u trenutku smrti odbija se iznos dugova ostavioevih, iznos trokova popisa imovine i iznos uobiajenih trokova sahrane ostavioca. Utvrenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona koje je ostavilac uinio ma na koji nain nekom zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih nasljednicima koji se odriu nasljea, kao i onih poklona za koje je ostavilac naredio da se ne uraunavaju nasljedniku u njegov posljednji dio, kao i vrijednost poklona koje je ostavilac u poslednjoj godini svog ivota uinio drugim licima koja nijesu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih poklona. Nee se dodavati vrijednost poklona uinjenih za postizanje optekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.Definicija poklonalan 31 Kao poklon, u smislu ovog zakona, smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga, sve to je ostavilac za vrijeme svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ili proirenja domainstva, ili radi obavljanja djelatnosti, odnosno zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez naknade.Odreivanje vrijednosti poklonalan 32 Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme izvrenja poklona.Poklon u vidu osiguranjalan 33 Kad se poklon sastoji u osiguranju poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume, a ako je zbir premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzee se iznos osigurane sume.b) Imovina koja se izdvaja iz zaostavtineIzdvajanja u korist zakonskih nasljednika koji su privreivali sa ostaviocemlan 34 Zakonski nasljednici koji su ivjeli u zajednici sa ostaviocem i svojim radom, zaradom ili na drugi nain pomagali mu u privreivanju, imaju pravo da zahtijevaju da im se iz zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti ostavioeve imovine. Tako izdvojeni dio ne spada u zaostavtinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.Izdvajanje predmeta domainstvalan 35 Nadivjelom supruniku i potomcima ostavioevim koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu pripadaju predmeti domainstva manje vrijednosti koji slue zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, namjetaj, posteljina i slino. Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.c) Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona zbog povrede nunog dijelaPovreda nunog dijelaPokloni i raspolaganje testamentom uinjeni u korist nunih nasljednikalan 36 Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganje testamentom e se smanjiti, a pokloni e se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nuni dio. Nuni dio je povrijeen kad ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklona prevazilazi raspoloivi dio. Pri utvrivanju ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona uzimaju se u obzir i oni pokloni i raspolaganja testamentom za koje je ostavilac naredio da se ne uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Od ovih poklona i testamentalnih raspolaganja koji se uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u obzir pri utvrivanju ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona samo onoliko za koliko oni prevazilaze njegov nuni dio.Red smanjenja i vraanjalan 37 Kad je povrijeen nuni dio, prvo se smanjuju raspolaganja testamentom, pa ukoliko nuni dio ne bi bio time namiren, onda se vraaju pokloni.Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentomPrivilegovani legatlan 38 Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i njihov obim i bez obzira da li se nalaze u jednom ili vie testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi neto drugo. Ako je zavjetalac ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost ostalih legata ne dostie da se namiri nuni dio.Srazmjerno smanjenje legata naloenih testamentom nasljedniku ili legatorulan 39 Testamentalni nasljednik, iji bi nasljedni dio morao biti smanjen da bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje legata koje on treba da isplati, ako iz testamenta ne proizilazi neto drugo. Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i na legatara kome je zavjetalac naloio da iz svog legata neto isplati.Red vraanja poklonalan 40 Vraanje poklona vri se poev od poslednjeg poklona i ide dalje obrnuto redu kojim su pokloni uinjeni. Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.Poloaj poklonoprimca koji vraa poklonlan 41 U pogledu poklonjene stvari koju je duan da vrati, poklonoprimac se smatra kao savjesni dralac do dana kada je saznao za zahtjev za vraanje poklona.Zahtjev za smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklonalan 42 Smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklona kojima je povrijeen nuni dio mogu traiti samo nuni nasljednici.Zastarjelost tubelan 43 Smanjenje raspolaganja testamentom moe se traiti u roku od tri godine od proglaenja testamenta, a vraanje poklona u roku od tri godine od smrti ostavioeve, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvruje njegova smrt, postalo pravosnano.3. Iskljuenje nunih nasljednika iz nasljea i lienje nunog dijela u korist potomakaa) Iskljuenje nunih nasljednikaUzroci iskljuenjalan 44 Zavjetalac moe iskljuiti iz nasljea nunog nasljednika:1) ako se povredom neke zakonske ili moralne obaveze tee ogrijeio prema ostaviocu;2) ako je sa umiljajem uinio neko tee krivino djelo prema ostaviocu ili njegovom supruniku, djetetu, usvojeniku ili roditelju;3) ako se odao neradu i nepotenom ivotu. Iskljuenje nunog nasljednika iz nasljea moe biti potpuno ili djelimino.Uslovi za punovanost iskljuenjalan 45 Zavjetalac koji eli da iskljui nekog nasljednika mora to izraziti u testamentu na nesumnjiv nain. Osnov za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanja testamenta. U sluaju spora o osnovanosti iskljuenja, dunost dokazivanja da je iskljuenje osnovano lei na onome ko se na iskljuenje poziva.Posljedice iskljuenjalan 46 Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u mjeri u kojoj je iskljuen, a prava ostalih lica koja mogu naslijediti ostavioca odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavioca.b) Lienje nunog dijela u korist potomakalan 47 Ako je potomak koji je imao pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik, zavjetalac ga u testamentu moe liiti u cjelini ili djelimino njegovog nunog dijela u korist njegovih potomaka. Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku otvaranja nasljea lieni ima maloljetne potomke ili punoljetne potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.B. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIOUraunavanje poklona zakonskom nasljednikulan 48 Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni dio sve to je na ma koji nain dobio na poklon od ostavioca. Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao od poklonjene stvari ili prava sve do smrti ostavioeve ne uraunavaju se. Poklon se ne uraunava ako je ostavilac izjavio u vrijeme poklona ili docnije, ili u testamentu da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila volja ostavioeva. U sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana ne iskljuuje se primjena odredaba ovog zakona o nunom dijelu.Uraunavanje legata zakonskom nasljednikulan 49 Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta proizilazi da je zavjetalac htio da nasljednik dobije legat pored svog dijela.Nain uraunavanja poklona i legatalan 50 Uraunavanje poklona i legata se vri na taj nain to ostali nasljednici dobijaju iz zaostavtine odgovarajuu vrijednost, pa se tek poslije toga ostatak zaostavtine dijeli meu svim nasljednicima. Ako dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti nijesu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu vrijednost, nasljednik kome se vri uraunavanje nije duan da im vrati neto od onoga to je on dobio. U sluaju iz stava 2 ovog lana nije iskljuena primjena odredaba ovog zakona o nunom dijelu.Pravo nasljednika kome se poklon ili legat ne uraunavalan 51 Kad prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrava poklon, odnosno legat i uestvuje sa ostalim nasljednicima u diobi zaostavtine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. Kad ima nunih nasljednika, a prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da se uraunava nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi da zadri poklon, odnosno legat u granicama raspoloivog dijela.Pravo nasljednika koji se odrekao nasljealan 52 Nasljednik koji se odrekao nasljea zadrava poklon u granicama raspoloivog dijela. Nasljednik iz stava 1 ovog lana ima pravo da zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog dijela.Pravo vraanja poklonalan 53 Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati zaostavtini. U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je uinio za stvar i u pogledu oteenja koja je ona pretrpjela on e se smatrati kao savjesni dralac, ukoliko se ne dokae njegova nesavjesnost.Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanjulan 54 Pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme izvrenja poklona.Poklon u vidu osiguranjalan 55 Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je uplatio ostavilac ako je taj zbir manji od osigurane sume, a ako je zbir premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzee se iznos osigurane sume.Trokovi izdravanja nasljednikalan 56 Trokovi izdravanja nasljednika i njegovog obaveznog kolovanja nee se raunati u njegov nasljedni dio. Kada e se izdaci koje je ostavilac uinio za dalje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, na zahtjev nasljednika, odluie sud prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost zaostavtine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalni ivot ostalih nasljednika.Uobiajeni manji poklonilan 57 Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.Pokloni uinjeni licu mjesto koga nasljednik dolazi na nasljeelan 58 Pokloni uinjeni licu mjesto koga nasljednik dolazi na nasljee usljed smrti toga lica ili usljed njegovog odricanja od nasljea uraunavaju se u nasljedni dio. Pokloni uinjeni licu mjesto koga nasljednik dolazi na nasljee zbog nedostojnosti tog lica ili zbog njegovog iskljuenja iz nasljea ili zbog lienja nunog dijela ne uraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.Uraunavanje nasljednikovog duga ostavioculan 59 Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono to je dugovao ostaviocu.Ko moe zahtijevati uraunavanjelan 60 Pravo da zahtijevaju da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati pripada samo njegovim sanasljednicima.III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTAA. USLOVI ZA PUNOVANOST TESTAMENTASposobnost za pravljenje testamentalan 61 Testament moe sainiti svako lice sposobno za rasuivanje koje je navrilo 15 godina ivota. Testament je nitav ako u vrijeme njegovog sainjavanja zavjetalac nije imao 15 godina ivota ili nije bio sposoban za rasuivanje. Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je testament sainjen ne utie na njegovu punovanost.Nitavost testamenta zbog nedostatka u volji zavjetaocalan 62 Nitav je testament ako je zavjetalac bio natjeran prijetnjom ili prinudom da ga saini ili se odluio da ga saini usljed toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi. Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavost testamenta i kad potie od treeg lica. Raspolaganja testamentom su nitava i kad postoji zabluda o injenicama koje su pobudile zavjetaoca da uini ta raspolaganja. Ako su samo neke odredbe testamenta sainjene pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare ili u zabludi, onda su samo one nitave.Ponitaj testamenta zbog zavjetaoeve nesposobnosti i zbog nedostataka u njegovoj voljilan 63 Ponitenje testamenta zbog zavjetaoeve nesposobnosti za rasuivanje ili zbog toga to zavjetalac nije imao 15 godina ivota, kao i ponitenje testamenta ili pojedinih njegovih odredaba zbog prijetnje ili prinude, prevare ili zablude, moe traiti samo lice koje ima pravni interes, i to u roku od godine dana od kada je doznalo za postojanje uzroka nitavosti, a najkasnije za 10 godina od proglaenja testamenta. Rok od godine dana ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta. Ponitenje testamenta prema nesavjesnom licu moe se traiti u roku od 20 godina od proglaenja testamenta.Forma testamenta kao uslov za njegovu punovanostlan 64 Punovaan je testament koji je sainjen u obliku utvrenom zakonom i pod uslovima predvienim zakonom.Ponitaj testamenta zbog nedostatka formelan 65 Ponitenje testamenta zbog nedostatka forme moe traiti poslije otvaranja nasljedstva samo lice koje ima pravni interes i to u roku od godine dana od kada je saznalo za testament, a najkasnije za 10 godina od proglaenja testamenta. Rok od godine dana ne moe poeti da tee prije proglaenja testamenta.B. OBLICI TESTAMENTASvojeruni testamentlan 66 Testament je punovaan ako ga je zavjetalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Za punovanost svojerunog testamenta nije nuno, ali je poeljno da je u njemu naznaen datum kada je sastavljen.Pisani testament pred svjedocimalan 67 Zavjetalac koji zna i moe da ita i pie moe napraviti testament na taj nain to e ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to njegov testament. Svjedoci se istovremeno potpisuju na testamentu, a poeljno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju.Svjedoci pri sainjavanju pisanog testamenta pred svjedocimalan 68 Pri sainjavanju pisanog testamenta pred svjedocima mogu biti svjedoci punoljetna lica koja nijesu liena poslovne sposobnosti i koja znaju i mogu itati i pisati i koja razumiju jezik na kojem je testament sainjen. Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pisanog testamenta pred svjedocima: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljuno, suprunici svih ovih lica i suprunik zavjetaoca.Sudski testamentlan 69 Testament moe zavjetaocu sastaviti po njegovom kazivanju sudija osnovnog suda, odnosno notar po pravilima vanparninog postupka. Testament iz stava 1 ovog lana ne mogu sainiti u svojstvu sudije odnosno notara: potomci zavjetaoca, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci, njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljuno, suprunici svih ovih lica i suprunik zavjetaoca.Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bliih srodnikalan 70 Nitave su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto sudiji, notaru i diplomatsko konzularnom predstavniku koji je testament sainio, svjedocima pri njegovom sainjenju, kao i precima, potomcima, brai i sestrama i suprunicima ovih lica.Testament sainjen pred diplomatskim ili konzularnim predstavnikom u inostranstvulan 71 Testament moe sainiti crnogorski dravljanin u inostranstvu, po odredbama ovog zakona koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnik Crne Gore koji vri konzularne poslove.Testament sainjen na crnogorskom brodulan 72 Na crnogorskom brodu testament moe sainiti zapovjednik broda, po odredbama ovog zakona koje vae za sainjavanje sudskog testamenta. Testament koji je sainjen na brodu prestaje da vai po isteku 30 dana po povratku zavjetaoca u Crnu Goru.Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili ratalan 73 Za vrijeme mobilizacije ili rata moe, po odredbama ovog zakona koje vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testament licu na vojnoj dunosti komandir ete ili drugi starjeina njegovog ili vieg ranga ili drugo lice u prisustvu kojeg od ovih starjeina, kao i starjeina svakog odvojenog odreda. Ovako sainjen testament prestaje da vai po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je zavjetalac ranije ili docnije demobilisan, po isteku 30 dana po demobilisanju.Meunarodni testamentlan 74 Testament je punovaan u pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se nalaze dobra, dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetaoca, ako je sainjen u formi meunarodnog testamenta, saglasno odredbama Jednoobraznog zakona Vaingtonske konvencije i ovog zakona. Nitavost testamenta kao meunarodnog testamenta ne utie na njegovu eventualnu punovanost u pogledu forme kao testamenta druge vrste.Neprimjenjivanje odredaba o formilan 75 Odredbe Jednoobraznog zakona Vaingtonske konvencije o obliku meunarodnog testamenta ne primjenjuju se na forme testamentalnih odredaba koje su u istom pismenu sainila dva ili vie lica.Forma meunarodnog testamentalan 76 Testament mora biti sainjen u pisanoj formi. Zavjetalac ne mora svojeruno napisati testament. Testament moe biti napisan na bilo kom jeziku, rukom ili na drugi nain.Nadlenost za sainjavanje meunarodnog te-stamentalan 77 Za sainjavanje meunarodnog testamenta nadlean je sudija koji je nadlean i za sainjavanje sudskog testamenta. Meunarodni testament za crnogorske dravljane u inostranstvu moe sainiti konzularni, odnosno diplomatski predstavnik Crne Gore koji vri konzularne poslove.Izjava zavjetaocalan 78 U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaenog za testament, zavjetalac izjavljuje da je pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadrinom. Zavjetalac nije duan da sa sadrinom te-stamenta upozna svjedoke niti ovlaeno lice.Potpisivanje meunarodnog testamentalan 79 U prisustvu svjedoka i ovlaenog lica, zavjetalac potpisuje testament ili, ako ga je prethodno potpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj. Ako zavjetalac nije u stanju da se potpie, saoptie razlog ovlaenom licu koje e to zabiljeiti na testamentu, a moe traiti da se drugo lice u njegovo ime potpie na testamentu. Svjedoci i ovlaeno lice, u prisustvu zavjetaoca, stavljaju istovremeno svoje potpise na testament. Potpisi se moraju stavljati na kraju testamenta. Ako se testament sastoji od vie listova, svaki list mora da potpie zavjetalac ili, ako on nije u stanju da potpie, drugo lice u njegovo ime ili, ako ga nema, ovlaeno lice. Svaki list mora biti obiljeen brojem.Svjedok meunarodnog testamentalan 80 Svjedok meunarodnog testamenta mora da ispunjava uslove predviene odredbama ovog zakona koji se trae za svjedoka pri pravljenju pisanog testamenta pred svjedocima, a za tumaa se primjenjuju pravila parninog postupka.Datum meunarodnog testamentalan 81 Datum testamenta je datum pod kojim ga je potpisalo ovlaeno lice. Ovaj datum mora biti stavljen na kraju testamenta od strane ovlaenog lica.Tuma pri sainjavanju meunarodnog testamentalan 82 Ako je za sainjavanje meunarodnog testamenta potreban tuma, on mora ispuniti uslove predviene za svjedoke meunarodnog testamenta.Izjava o uvanju meunarodnog testamentalan 83 Ovlaeno lice pitae zavjetaoca da li eli da da izjavu u pogledu uvanja testamenta i takvu izjavu zabiljeie u potvrdi koju izdaje i prilae testamentu, a kojom se utvruje da su potovane obaveze propisane Jednoobraznim zakonom Vaingtonske konvencije o obliku meunarodnog testamenta.Potvrda o meunarodnom testamentulan 84 Potvrda koju izdaje ovlaeno lice izdaje se u sljedeem obliku:POTVRDA(Konvencija od 26. oktobra 1973. godine) 1. Ja __________________ (ime, adresa i zvanje) lice ovlaeno za sainjavanje meunarodnog testamenta. 2. Potvrujem da je ___________________ (datum) u ____________ (mjesto). 3. (zavjetalac) ___________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja) u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka. 4. a) _________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja), b) _________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja) izjavio da je priloeno pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom sadrinom. 5. Potvrujem, osim toga, da je: 6. a) u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka 1. zavjetalac potpisao testament ili priznao ili potvrdio za svoj ve stavljeni potpis; 2. poto je zavjetalac izjavio da nije u mogunosti da sam potpie svoj testament iz sljedeih razloga: _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ zabiljeio sam ovu injenicu na testamentu; - potpis je stavio ____________________ (ime i adresa); 7. b) svjedoci i ja lino potpisali smo testament; 8. c) svaki list testamenta potpisan je od _____________________ i obiljeen brojem; 9. d) uvjerio sam se u identitet zavjetaoca i gore navedenih svjedoka; 10. e) svjedoci su ispunjavali uslove predviene ovim zakonom po kome sam sainio testament; 11. f) zavjetalac je elio da da sljedeu izjavu u pogledu uvanja testamenta: _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ 12. MJESTO 13. DATUM 14. POTPIS i, eventualno, PEATDejstvo potvrdelan 85 Ovlaeno lice uva jedan primjerak potvrde, a drugi predaje zavjetaocu. Potvrda ovlaenog lica uzima se kao dovoljan dokaz formalne punovanosti pismena kao meunarodnog testamenta, osim ako se protivno ne dokae. Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu punovanost testamenta sainjenog u skladu sa ovim zakonom.Opoziv meunarodnog testamentalan 86 Meunarodni testament se moe opozvati isto kao i ostali oblici testamenta, prema ovom zakonu.Tumaenje meunarodnog testamentalan 87 U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba Jednoobraznog zakona Vaingtonske konvencije o obliku meunarodnog testamenta vodie se rauna o njegovom meunarodnom obiljeju i o potrebi njegovog jednoobraznog tumaenja.Usmeni testamentlan 88 Zavjetalac moe izjaviti svoju posljednju volju usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u mogunosti da saini pisani testament. Usmeni testament prestaje da vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.Svjedok pri sainjavanju usmenog testamentalan 89 Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskog testamenta, ali ne moraju znati itati i pisati.Dunost svjedoka usmenog testamentalan 90 Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju posljednju volju duni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu zavjetaoca i da je to prije predaju sudu ili da je usmeno ponove pred sudom, iznosei kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetalac izjavio svoju posljednju volju. Izvrenje dunosti iz stava 1 ovog lana nije uslov za punovanost usmenog testamenta.Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnikalan 91 Nitave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim suprunicima, njihovim precima, potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva zakljuno i suprunicima svih ovih lica.Dokazivanje unitenog, izgubljenog, sakrivenog ili zaturenog testamentalan 92 Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen, sakriven ili zaturen, poslije smrti zavjetaoca ili prije njegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvee dejstvo punovanog testamenta ako zainteresovano lice dokae da je testament postojao, da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sainjen u obliku propisanom zakonom i ako dokae sadrinu onog dijela testamenta na koji se poziva.IV. SADRINA TESTAMENTAOdreivanje nasljednikalan 93 Zavjetalac moe testamentom odrediti jednog ili vie nasljednika. Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je zavjetalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio imovine, odreen prema cijeloj imovini. Nasljednikom e se smatrati i lice kome su testamentom ostavljena jedna ili vie odreenih stvari ili prava, ako se utvrdi da je volja zavjetaoeva bila da mu to lice bude nasljednik.Supstitucijalan 94 Zavjetalac moe odrediti testamentom lice kome e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljea ili bude nedostojan da naslijedi. Odredba stava 1 ovog lana vai i za legate. Zavjetalac ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.Ostavljanje legatalan 95 Zavjetalac moe testamentom ostaviti jedan ili vie legata.Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubinelan 96 Zavjetalac moe testamentom odrediti da se neka stvar ili pravo ili dio zaostavtine ili cijela zaostavtina upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe ili osnivanja zadubine.Tereti i uslovilan 97 Zavjetalac moe opteretiti nekom dunou lice kome ostavlja neku korist iz zaostavtine. Zavjetalac moe u pojedinim odredbama testamenta postaviti uslove ili rokove. Nemogui, nemoralni i nedozvoljeni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi i protiv-urjeni smatraju se nepostojeim.Odreenost nasljednika i drugih korisnikalan 98 Nasljednici, legatari i druga lica kojima su testamentom ostavljene neke koristi, dovoljno su odreeni ako testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su oni.Tumaenje testamentalan 99 Odredbe testamenta tumae se prema namjeri zavjetaoca. U sluaju sumnje, testament treba tumaiti kako je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lice kome je testamentom naloena neka obaveza.A. LEGATISadrina legatalan 100 Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari ili neko pravo (legat) odreenom licu (legataru) ili naloiti nasljedniku ili kome drugom licu kome neto ostavlja da iz onoga to mu je ostavljeno da neku stvar odreenom licu, ili da mu isplati sumu novca, ili da ga oslobodi nekog duga, ili da ga izdrava ili uopte da u njegovu korist neto uini ili da se uzdri od neega ili da neto trpi. Zavjetanjem iz stava 1 ovog lana, po pravilu, ne odreuje se nasljednik.Podlegatlan 101 Legat moe biti naloen i legataru.Lice koje je duno da izvri legatlan 102 Na osnovu testamenta legatar ima pravo da trai izvrenje legata od lica kome je testamentom naloeno da legat izvri. Ako je izvrenje legata naloeno za vie lica, svako odgovara srazmjerno dijelu zaostavtine koji dobija, osim ako se iz testamenta moe zakljuiti da je zavjetalac htio da oni za izvrenje legata odgovaraju na drugi nain. Ako je zavjetalac propustio da odredi ko je duan da izvri legat, svi zakonski i testamentalni nasljednici obavezni su da izvre legat srazmjerno njihovim nasljednikim djelovima.Naplata povjerilaca prije legataralan 103 Povjerioci zavjetaoevi imaju pravo da se naplate prije legatara.Smanjenje legata i teretalan 104 Nasljednik nije duan da ispuni legat ili nalog preko vrijednosti njegovog nasljednog dijela. Nuni nasljednik nije duan da ispuni legat ili nalog u mjeri u kojoj bi on umanjivao njegov nuni nasljedni dio. Legatar nije duan da ispuni legat ili nalog preko vrijednosti njegovog legata. U sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana svi legati i tereti smanjuju se u istoj srazmjeri, ako zavjetalac nije drukije odredio.Pravo legatara kad dunik legata ne naslijedilan 105 Legatar ima pravo da trai izvrenje legata i kad je lice koje je po testamentu bilo duno da izvri legat umrlo prije zavjetaoca, ili se odreklo nasljea, ili je nedostojno da naslijedi.Prestanak prava legataralan 106 Legat prestaje da vai ako legatar umre prije zavjetaoca, ili se odrekne legata, ili je nedostojan. U sluajevima iz stava 1 ovog lana predmet legata ostaje licu koje je bilo duno da ga izvri, ako iz testamenta ne proizilazi druga namjera zavjetaoeva.Prestanak legata u drugim sluajevimalan 107 Legat prestaje da vai i kad je zavjetalac otuio ili potroio predmet legata ili je taj predmet inae prestao da postoji za ivota zavjetaoeva, ili je sluajno propao poslije njegove smrti.Odgovornost legatara za dugove zavjetaocalan 108 Legatar ne odgovara za dugove zavjetaoca. Izuzetno, zavjetalac moe narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove ili dio nekog duga u granicama vrijednosti legata.Legat ostavljen povjerioculan 109 Kad je zavjetalac ostavio legat svom povjeriocu, povjerilac ima pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje svog potraivanja, ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavjetaoca bila drukija.Legat ostavljen dunikulan 110 Legat ostavljen zavjetaoevom duniku ima dejstvo otputanja duga ako testamentom nije drukije odreeno.Legat zavjetaoevog potraivanjalan 111 Kad je predmet legata zavjetaoevo potraivanje, dunik legata je obavezan da ga ustupi legataru.Zastarijevanje legatalan 112 Pravo traenja izvrenja legata zastarijeva za godinu dana od dana kada je legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaen da trai izvrenje legata.B. IZVRIOCI TESTAMENTAOdreivanje izvrioca testamentalan 113 Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice. Zavjetalac moe testamentom odrediti jedno ili vie lica za izvrioca testamenta. Lice odreeno za izvrioca testamenta ne mora se primiti te dunosti. Smatra se da je prihvatilo dunost izvrioca testamenta lice koje je zavjetalac testamentom odredio, ako odmah po proglaenju testamenta kojem je prisustvovalo nije pred sudom izriito izjavilo da se te dunosti ne prihvata. Smatra se da nije prihvatilo dunost izvrioca testamenta lice koje je zavjetalac odredio, a koje nije prisustvovalo proglaenju testamenta, ako nije sudu, poto ga je obavijestio da je odreeno za izvrioca, u roku koji mu je sud odredio, bez odlaganja izjavilo da tu dunost prihvata. Kad testamentom nije odreen izvrilac ili je odreen, a ne primi se dunosti, izvrioca moe postaviti sud, ako nae da je to neophodno, a naroito ako je zavjetalac odredio naloge, uslove ili rokove.Dunost izvrioca testamentalan 114 Ako zavjetalac nije to drugo odredio, dunost je izvrioca testamenta naroito da se stara o uvanju zaostavtine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i legata i uopte da se stara da testament bude izvren onako kako je to zavjetalac htio. Ako ima vie izvrilaca testamenta, oni vre zajedno povjerene im dunosti, osim ako je zavjetalac drukije odredio. Ako se izvrioci testamenta ne mogu saglasiti o obavljanju svoje dunosti, sud e, po slubenoj dunosti ili na zahtjev nekog od njih ili nasljednika, odrediti radnje koje treba preduzeti i ovlastiti nekog od izvrioca testamenta da ih preduzme. Sud e izvriocu testamenta, na njegov zahtjev, bez odlaganja izdati potvrdu o njegovom svojstvu i ovlaenjima.Polaganje rauna i nagrada izvrioculan 115 Izvrilac testamenta duan je da poloi sudu raun o svom radu. Izvrilac testamenta ima pravo na naknadu trokova i na nagradu za svoj trud koji e mu se isplatiti na teret raspoloivog dijela zaostavtine, a prema odluci suda.Opozivanje izvrioca testamentalan 116 Sud moe, po predlogu ili po slubenoj dunosti, opozvati izvrioca testamenta, ako njegov rad nije u skladu sa voljom zavjetaoca ili sa zakonom. Rjeenjem o opozivu izvrioca testamenta sud e obavezati izvrioca testamenta da, u roku od 24 sata, preda potvrdu o svom svojstvu i ovlaenjima, ako mu je izdata. Protiv rjeenja o opozivu izvrioca testamenta nije doputena alba. Opozvani izvrilac testamenta odgovara za svu tetu koja bi proizala iz radnje koju bi on nakon opoziva izvravao kao izvrilac testamenta.C. OPOZIVANJE TESTAMENTAlan 117 Zavjetalac moe uvijek opozvati testament u cjelini ili djelimino izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po zakonu moe napraviti testament. Zavjetalac moe opozvati pisani testament i njegovim unitenjem.Odnos ranijeg i docnijeg testamentalan 118 Ako se docnijim testamentom izriito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ukoliko nijesu u suprotnosti sa odredbama docnijeg testamenta. Ako je zavjetalac opozvao docniji testament, raniji testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da zavjetalac to nije htio. Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se i u sluaju da je zavjetalac opozvao opoziv testamenta.Raspolaganje zavjetanom stvarilan 119 Svako docnije raspolaganje zavjetaoca odreenom stvari ili pravom koju je bio nekom zavjetao ima za posljedicu opozivanje zavjetanja te stvari ili prava.Registar testamenatalan 120 injenice o sainjavanju, uvanju i proglaenju testamenata evidentiraju se u Registar testamenata. Registar testamenata je javna evidencija koju vodi Notarska komora u skladu sa propisom ministarstva nadlenog za poslove pravde. Podatke za Registar testamenata na zahtjev zavjetaoca dostavljaju: nadleni sudovi, notari, advokati i lica koja su sainila testament. Podaci iz Registra testamenata ne mogu se prije smrti zavjetaoca nikome staviti na uvid, osim zavjetaocu ili licu koje je on za to posebno ovlastio. injenica da podaci o testamentu nijesu evidentirani u Registru testamenata ne utie na njegovu punovanost.V. NITAVOST UGOVORA O NASLJEU I O BUDUEM NASLJEU ILI LEGATUNitavost ugovora o nasljeivanjulan 121 Nitav je ugovor kojim neko ostavlja svoju zaostavtinu ili njen dio svom saugovorniku ili treem licu.Nitavost ugovora o buduem nasljeu ili legatulan 122 Nitav je ugovor kojim neko otuuje nasljee kome se nada, kao i svaki ugovor o nasljeu treeg lica koje je jo u ivotu. Nitav je ugovor i o legatu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan ugovornik nada iz nasljea koje jo nije otvoreno.Nitavost ugovora o sadrini testamentalan 123 Nitav je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku odredbu u svoj testament ili da je ne unese, da opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.VI. PRELAZAK ZAOSTAVTINE NA NASLJEDNIKEA. OTVARANJE NASLJEASmrt i proglaenje lica za umrlolan 124 Smru ili proglaenjem lica za umrlo otvara se njegovo nasljee.Otvaranje nasljea lica proglaenog za umrlo i poetak rokovalan 125 Danom otvaranja nasljea lica koje je proglaeno za umrlo smatra se dan koji je u rjeenju o proglaenju lica za umrlo oznaen kao dan smrti. Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranja nasljea, u sluaju proglaenja lica za umrlo, poinju da teku od dana kad je rjeenje o tome postalo pravosnano.Sposobnost za nasljeivanjelan 126 Nasljednik moe biti samo lice koje je ivo u trenutku otvaranja nasljea. Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja nasljea smatra se kao roeno ako se rodi ivo. Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko posebnim propisima nije to drugo odreeno. Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog lana vae i za legat i druge koristi iz testamenta.Nedostojnost za nasljeivanjelan 127 Nedostojan je da naslijedi na osnovu zakona ili na osnovu testamenta, kao i da dobije odreene stvari ili prava na osnovu testamenta:1) ko je sa umiljajem liio ivota ostavioca ili je pokuao da ga lii ivota;2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevarom naveo ostavioca da saini ili opozove testament ili neku odredbu testamenta ili ga je sprijeio da to uini;3) ko je unitio ili sakrio testament ostavioev u namjeri da sprijei ostvarenje posljednje volje ostavioeve, kao i onaj ko je falsifikovao testament ostavioev;4) ko se tee ogrijeio o obavezu izdravanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu izdravanja, kao i onaj ko nije htio ostaviocu ukazati nunu pomo. Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeuju kao da je on umro prije ostavioca. Nedostojnost prestaje oprotajem ostavioca. Na nedostojnost sud pazi po slubenoj dunosti, osim u sluaju ogrjeenja o obavezu izdravanja i neukazivanja nune pomoi.Postupak sa zaostavtinom kad su nasljednici nepoznatilan 128 Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica koja polau pravo na nasljee da se prijave sudu. Ako se po proteku godine dana od objavljivanja oglasa ne pojavi nijedan nasljednik, zaostavtina se predaje optini na ijoj teritoriji se nalazi zaostavtina, ali se time nasljednik koji bi se pojavio najkasnije u roku od 10 godina od predaje zaostavtine optini ne liava prava da mu se preda zaostavtina ili dio koji mu pripada.Staralac zaostavtinelan 129 Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postaviti privremenog staraoca zaostavtine koji je ovlaen da u ime nasljednika naplauje potraivanja i isplauje dugove i uopte da zastupa nasljednike i u ime nasljednika da tui i da bude tuen. Sud moe privremenog staraoca zaostavtine postaviti i na zahtjev ostavioevih povjerilaca, legatara ili korisnika naloga. alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog staraoca ne odlae izvrenje. O postavljanju privremenog staraoca sud e obavijestiti organ starateljstva koji moe postaviti drugog staraoca. U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenom staraocu primjenjuju se na odgovarajui nain pravila koja vae za izvrioca testamenta.B. STICANJE ZAOSTAVTINE I ODRICANJE OD NASLJEAPrelazak zaostavtine na nasljednikelan 130 Zaostavtina ostavioca prelazi po sili zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.Odricanje od nasljealan 131 Nasljednik se moe odrei nasljea izjavom sudu do zavretka rasprave zaostavtine. Odricanje iz stava 1 ovog lana vai i za potomke onog koji se odrekao, ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime. Ako su potomci maloljetnici, za odricanje iz stava 2 ovog lana nije potrebno odobrenje organa starateljstva. Nasljednik koji se odrekao nasljea samo u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik. Ako se odreknu nasljea svi nasljednici koji pripadaju najbliem nasljednom redu u trenutku smrti ostavioca, na nasljee se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednog reda.Nasljedivost odricanja od nasljealan 132 Ako je nasljednik umro prije zavretka rasprave zaostavtine, a nije se odrekao nasljea, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.Nasljednik koji se ne moe odrei nasljealan 133 Ne moe se odrei nasljea nasljednik koji je raspolagao cijelom ili jednim dijelom zaostavtine. Mjere koje jedan nasljednik preuzme samo radi ouvanja zaostavtine, kao i mjere tekueg upravljanja, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljea.Izjava o odricanju od nasljealan 134 Odricanje od nasljea ne moe biti djelimino ni pod uslovom. Odricanje u korist odreenog nasljednika smatra se izjavom o prijemu nasljea uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela. Po prijemu ustupljenog dijela na odnose izmeu ustupioca i prijemnika primjenjuju se pravila o poklonu.Odricanje od nasljea koje nije otvorenolan 135 Odricanje od nasljea koje nije otvoreno nema nikakvog pravnog dejstva. Izuzetno, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se ugovorom s pretkom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Za punovanost ugovora iz stava 2 ovog lana potrebno je da bude sastavljen u pisanom obliku i ovjeren od sudije, odnosno notara. Prilikom ovjere sudija, odnosno notar e proitati ugovor i upozoriti pretka i nasljednika na posljedice ugovora. Odricanje iz stava 2 ovog lana vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim ugovorom nije to drugo odreeno.Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju nasljealan 136 Izjava o odricanju od nasljea ili o primanju nasljea ne moe se opozvati. Izjava o odricanju od nasljea se odnosi samo na onu zaostavtinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave. Nasljednik koji je dao izjavu moe traiti ponitenje izjave ako je ona izazvana prinudom ili prijetnjom ili je data usljed prevare ili u zabludi.Priratajlan 137 Dio testamentalnog nasljednika koji se odrekao nasljea pripada ostavioevim zakonskim nasljednicima, ako iz samog testamenta ne proizilazi kakva druga namjera zavjetaoeva.Nasljeivanje dijela nasljednika koji se odrekao nasljealan 138 Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljea samo u svoje ime nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavioca.Zastarjelost prava zahtijevati zaostavtinulan 139 Pravo zahtijevati zaostavtinu kao nasljednik ostavioca zastarijeva prema savjesnom draocu za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za draoca stvari zaostavtine, a najdalje za 10 godina raunajui za zakonskog nasljednika od smrti ostavioeve, a za testamentalnog nasljednika od proglaenja testamenta. Prema nesavjesnom draocu ovo pravo zastarijeva za 20 godina.C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOEVEObim nasljednikove odgovornosti za dugovelan 140 Nasljednik odgovara za dugove ostavioeve do vrijednosti naslijeene imovine. Nasljednik odgovara za sve izdatke uinjene u vidu socijalnih ili drugih davanja oko izdravanja ostavioca, ako se takav zahtjev podnese u roku od mjesec dana od otvaranja nasljea. Nasljednik koji se odrekao nasljea ne odgovara za dugove ostavioeve. Kad ima vie nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioeve i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvrena dioba nasljedstva. Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovim nasljednim djelovima, ako testamentom nije drukije odreeno.Odvajanje zaostavtinelan 141 Povjerioci ostavioevi mogu zahtijevati, u roku od tri mjeseca od dana otvaranja nasljea, da se zaostavtina odvoji od imovine nasljednika, ako uine vjerovatnim postojanje potraivanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoje potraivanje. U sluaju iz stava 1 ovog lana nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine, niti se njihovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate povjerioci koji su traili odvajanje. Povjerioci ostavioevi koji su traili odvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava zaostavtine. Odvojenoj zaostavtini sud moe postaviti staraoca.D. DIOBA NASLJEAPravo na diobulan 142 Diobu nasljea moe traiti svaki nasljednik. Pravo na diobu nasljea ne moe zastarjeti. Nitav je ugovor kojim se nasljednik odrie prava da trai diobu, kao i odredba u testamentu kojom se dioba zabranjuje ili ograniava.Nasljednika zajednicalan 143 Do diobe nasljednici upravljaju i raspolau nasljeem zajedniki. Ako nema izvrioca testamenta, a nasljednici se ne sloe o upravljanju nasljeem, sud e na zahtjev jednog od njih postaviti upravitelja koji e u ime svih njih upravljati nasljeem ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljea kojim e on upravljati. Za upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika. Upravitelj moe sa odobrenjem suda raspolagati stvarima i pravima iz zaostavtine ako je za to ovlaen testamentom ili ako je to potrebno radi isplate trokova ili otklanjanja kakve tete.Ustupanje nasljednog dijela prije diobelan 144 Svaki nasljednik moe prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelimino, samo na sanasljednika. Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti ovjeren u skladu sa propisima. Ugovor nasljednika sa licem koje nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika da samo po izvrenoj diobi preda svoj dio saugovorniku, odnosno prenese svoj dio na saugovornika.Pravo nasljednika koji su ivjeli ili privreivali u zajednici sa ostaviocemlan 145 Na zahtjev nasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviocem sud moe, kad to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari, pokretne ili nepokretne ili grupe stvari i prava koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari ili prava isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Za tako odreeni iznos ostali nasljednici imaju zakonsku zalogu na djelovima zaostavtine dodijeljenim nasljedniku koji je duan da im izvri isplatu. Ako nasljednicima iz stava 1 ovog lana isplata u roku ne bude izvrena, oni imaju pravo da trae naplatu svog potraivanja ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.Dioba predmeta domainstvalan 146 Predmeti domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio sa ostaviocem u istom domainstvu, a koji nije njegov potomak ni njegov suprunik, ostavie mu se na njegov zahtjev, a njihova vrijednost e se uraunati u dio tog nasljednika. Ukoliko vrijednost predmeta prevazilazi vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kome su ovi predmeti ostavljeni isplatie ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu, u roku koji sud prema okolnostima odredi.Obaveza zatite meu nasljednicima poslije diobelan 147 Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po samom zakonu ako bi mu neko tree lice, pozivajui se na neko pravo zasnovano prije diobe, oduzelo stvar koja je stavljena u njegov nasljedni dio ili inae smanjilo njegovo pravo. Oni jeme isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka. Nasljednici jeme da potraivanje ostavioca stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da e se moi naplatiti od dunika do iznosa koji mu je stavljen u dio. Obaveza jemstva za postojanje i naplativost potraivanja traje tri godine po zavrenoj diobi, a za potraivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine od dospjelosti obaveze. U sluajevima jemstva iz st. 1, 2 i 3 ovog lana, svaki nasljednik jemi i duguje naknadu srazmjerno svom nasljednom dijelu.VII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBEOtvorena nasljealan 148 Nasljea koja su otvorena prije stupanja na snagu ovog zakona raspravie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona. Za ocjenu valjanosti testamenata koji su sainjeni do dana stupanja na snagu ovog zakona primijenie se propisi koji su vaili u vrijeme njihovog sainjavanja.Podzakonski aktilan 149 Propis iz lana 120 stav 2 ovog zakona donijee se u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.Rok za ustanovljenje registralan 150 Notarska komora ustanovie Registar testamenata u roku od tri mjeseca od dana donoenja propisa o njegovom voenju.Prestanak vaenja ranijeg zakonalan 151 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o nasljeivanju ("Slubeni list SRCG", br. 4/76 i 22/78) osim odredaba lana 107 st. 2, 3 i 4 i lana 117 st. 2 i 3, koje e se primjenjivati do roka utvrenog Zakonom o obligacionim odnosima ("Slubeni list CG", br. 47/08).Stupanje na snagulan 152 Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore". SU-SK Broj 01-865/11 Podgorica, 27. novembra 2008. godine Skuptina crne Gore Predsjednik, Ranko Krivokapi, s.r.