NN 48/03, 163/03, 35/05

ZAKON O NASLJEIVANJU

(neslubeni proieni tekst NN 48/03, 163/03, 35/05)

D I O P R V I

OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuje pravo nasljeivanja.

(2) Ovim se Zakonom ureuju pravila po kojima sud, druga tijela i ovlatene osobe postupaju u nasljednim stvarima.

lanak 2.

(1) Sve su fizike osobe pod istim pretpostavkama ravnopravne u nasljeivanju.

(2) Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeivanju ravnopravni s dravljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes.

lanak 3.

(1) Nasljeuje se zbog smrti fizike osobe i u trenutku njezine smrti.

(2) Svaku se fiziku osobu moe naslijediti.

lanak 4.

(1) Umrlu fiziku osobu (ostavitelja) nasljeuje onaj koji je njezinom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).

(2) Svaka je osoba sposobna naslijediti ako zakonom nije to drugo odreeno.

(3) Nasljedno se pravo stjee po odredbama ovoga Zakona, a na temelju oporuke ili na temelju zakona.

(4) Nasljedno se pravo stjee u trenutku ostaviteljeve smrti. Stjecatelj nasljednog prava moe ga se po odredbama ovoga Zakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije niti stekao.

lanak 5.

(1) Tko je naslijedio neku osobu, njezin je sveopi pravni sljednik.

(2) Ostaviteljevom smru prelazi njegova ostavina na nasljednika, ime postaje njegovo nasljedstvo.

(3) Ostavina se sastoji od svega to je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga to se ne moe naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, nije ostavina ono to je tui udio u zajednikoj imovini ili to netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne na posebnom pravnom temelju.

lanak 6.

Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavina prelazi na opinu, odnosno grad odreene ovim Zakonom, koji time dobivaju jednak poloaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, ega se oni ne mogu odrei.

lanak 7.

(1) Svatko je ovlaten da za sluaj svoje smrti oporukom odredi sebi nasljednika, a i da pravo svojega nasljednika ogranii i optereti, na nain i u granicama odreenima ovim Zakonom.

(2) Zbog zatite opravdanih interesa lanova ue obitelji ovim se Zakonom odreuje koja prava glede ostavine pripadaju lanovima ue obitelji, makar i protiv ostaviteljeve volje, te se postavljaju granice oporunim i drugim raspolaganjima za sluaj smrti.

D I O D R U G I

PRAVNI TEMELJ NASLJEIVANJA

G l a v a p r v a

NASLJEIVANJE NA TEMELJU ZAKONA

Zakonski nasljednici

lanak 8.

(1) Na temelju zakona ostavitelja nasljeuju svi njegovi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci, njegov brani drug, njegovi roditelji, njegovi posvojitelji, njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i bake i njihovi potomci, i njegovi ostali predci.

(2) Na temelju zakona ostavitelja nasljeuje i njegov izvanbrani drug koji je u pravu nasljeivanja izjednaen s branim. Izvanbranom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se ivotna zajednica neudane ene i neoenjenog mukarca koja je trajala dulje vrijeme a prestala ostaviteljevom smru, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se trae za valjanost braka.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka nasljeuju po nasljednim redovima.

(4) Nasljednici bliega nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda.

I. NASLJEDNI REDOVI

1. Prvi nasljedni red

Ostaviteljevi potomci i brani drug

lanak 9.

(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov brani drug.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka nasljeuju na jednake dijelove.

Pravo predstavljanja

lanak 10.

Dio ostavine koji bi pripao prije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljevi unuci, na jednake dijelove, a ako je neki od unuka umro prije ostavitelja, onda dio koji bi njemu pripao da je bio iv u asu ostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca, praunuci ostaviteljevi, na jednake dijelove, i tako redom sve dokle ima ostaviteljevih potomaka.

2. Drugi nasljedni red

Ostaviteljevi roditelji i brani drug

lanak 11.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio potomke nasljeuju njegovi roditelji i njegov brani drug.

(2) Ostaviteljevi roditelji nasljeuju jednu polovicu ostavine na jednake dijelove, a drugu polovicu ostavine nasljeuje ostaviteljev brani drug.

(3) Ako su oba roditelja umrla prije ostavitelja, brani drug nasljeuje cijelu ostavinu.

(4) Ako iza ostavitelja nije ostao brani drug, ostaviteljevi roditelji nasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

(5) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj.

Ostaviteljeva braa i sestre i njihovi potomci

lanak 12.

(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog druga, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca (ostaviteljeva braa i sestre), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za sluaj kad ostavitelja nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.

(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja koji nije ostavio branog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju potomci, kako je odreeno u stavku 1. ovoga lanka.

(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocu nasljeuju na jednake dijelove oev dio ostavine, braa i sestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majin dio, a braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove s braom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i sestrama po majci majin dio.

Ako je jedan roditelj umro bez potomstva

lanak 13.

Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog druga, a nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavitelja koji nije ostavio branog druga, njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo i jednom i drugom roditelju, kako je odreeno u lanku 12. ovoga Zakona.

3. Trei nasljedni red

Ostaviteljevi djedovi i bake

lanak 14.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi djedovi i bake.

(2) Jednu polovicu ostavine nasljeuju djed i baka s oeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majine strane.

Prava djeda i bake iste loze

lanak 15.

(1) Djed i baka iste loze nasljeuju na jednake dijelove.

(2) Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca, njegovi unuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za sluaj kad ostavitelja nasljeuju njegova djeca i ostali potomci.

(3) U svemu ostalome za nasljedno pravo djeda i bake jedne loze i njihovih potomaka vrijede pravila po kojima nasljeuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Ako su djed i baka jedne loze umrli bez potomstva

lanak 16.

Ako su djed i baka jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisu ostavili nijednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavitelja nasljeuju djed i baka druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi daljnji potomci, kako je odreeno u lanku 15. ovoga Zakona.

4. etvrti nasljedni red

Pradjedovi i prabake

lanak 17.

(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, ni branog druga, ni djeda i baku, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovi pradjedovi i prabake.

(2) Jednu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s oeve strane, a drugu polovicu nasljeuju pradjedovi i prabake s majine strane.

lanak 18.

(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i prabakama s oeve strane jednu polovicu nasljeuju na jednake dijelove roditelji njegova djeda po ocu, a drugu polovicu roditelji njegove bake po ocu.

(2) I pradjedovi i prabake s majine strane nasljeuju na nain odreen u stavku 1. ovoga lanka dio koji im pripada.

(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je iv nasljeuje predak koji mu je bio brani drug.

(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi im pripali da su ivi nasljeuje drugi par iste loze.

(5) Ako nema pradjedova i prabaka jedne loze, dio ostavine koji bi im pripao da su ivi nasljeuju pradjedovi i prabake druge loze.

5. Ostali nasljedni redovi

Ostali predci

lanak 19.

Iza pradjedova i prabaka ostavitelja nasljeuju daljnji njegovi predci, redom, po pravilima po kojima nasljeuju njegovi pradjedovi i njegove prabake.

Oasna ostavina

lanak 20.

(1) Ostaviteljeve nekretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad na ijem se podruju nalaze.

(2) Pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalite na podruju Republike Hrvatske.

(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivalite na podruju Republike Hrvatske, a imao je boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravite na podruju Republike Hrvatske.

(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Republike Hrvatske nije imao ni prebivalite niti boravite, pokretnine i s njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje je ostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dravljana Republike Hrvatske.

II. POSEBNE odredbe za neke nasljednike

1. Potomci

lanak 21.

Djeca roena izvan braka i njihovi potomci imaju ista nasljedna prava kao i brana djeca i njihovi potomci.

2. Posvojad u sluaju srodnikog posvojenja

lanak 22.

(1) Srodnikim posvojenjem meusobno stjeu posvojitelj i njegovi srodnici s jedne strane, te posvoje i njegovi potomci s druge strane, pravo zakonskog nasljeivanja.

(2) Srodnikim posvojenjem prestaje meusobno pravo zakonskog nasljeivanja izmeu posvojeta i njegovih krvnih srodnika.

(3) Ako dijete posvoji maeha ili ouh, ne prestaje nasljedno pravo izmeu posvojeta i roditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnih srodnika tog roditelja.

3. Posvojad u sluaju roditeljskog posvojenja

lanak 23.

(1) Roditeljskim posvojenjem stjeu meusobno posvojitelj i posvoje pravo zakonskog nasljeivanja krvnih srodnika u ravnoj lozi, tako da posvoje i posvojetovi potomci imaju prema posvojitelju nasljedna prava kao da su posvojiteljeva djeca, odnosno daljnji posvojiteljevi potomci, a posvojitelj i njegovi predci imaju prema posvojetu i njegovim potomcima jednaka nasljedna prava kao da je posvojitelj posvojetu roditelj, a posvojiteljevi predci da su posvojetovi predci.

(2) Posvoje iz roditeljskog posvojenja i njegovi potomci ne nasljeuju na temelju zakona posvojiteljeve pobone srodnike, njegova branog druga, a ni njegovu posvojad koja su to na temelju roditeljskog posvojenja, kao ni potomke takve posvojadi.

(3) Roditeljskim posvojenjem prestaju meusobna prava nasljeivanja posvojeta i njegovih krvnih srodnika. Iznimno od toga, roditeljskim se posvojenjem ne dira u nasljedno pravo posvojeta i njegovih potomaka prema posvojetovu roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.

lanak 24.

Posvoje i njegovi potomci ne mogu naslijediti posvojitelja ako je posvojitelj podnio zahtjev za prestanak posvojenja, a nakon njegove smrti, na zahtjev zainteresirane osobe nastavi se postupak pa se utvrdi opravdanost zahtjeva.

4. Brani i izvanbrani drug

lanak 25.

(1) Pravo nasljeivanja izmeu branih drugova prestaje rastavom braka i ponitajem braka.

(2) Brani drug nema pravo na nasljedstvo:

1) ako je ostavitelj podnio tubu za rastavu ili ponitaj braka, odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka, a nakon ostaviteljeve smrti se utvrdi da su bili osnovani;

2) ako njegov brak s ostaviteljem bude proglaen nepostojeim, ili bude poniten poslije ostaviteljeve smrti iz uzroka za ije je postojanje nadivjeli brani drug znao ili morao znati u vrijeme sklapanja braka,

3) ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala njegovom krivnjom ili u sporazumu s ostaviteljem.

(3) Izvanbrani drug nema pravo na nasljedstvo ako je njegova zajednica ivota s ostaviteljem bila trajno prestala.

G l a v a d r u g a

NASLJEIVANJE NA TEMELJU OPORUKE

I. Pretpostavke valjanosti oporuke

Sposobnost oporuivanja

lanak 26.

(1) Oporuku moe napraviti svaka osoba sposobna za rasuivanje koja je navrila 16 godina ivota.

(2) Oporuka je nitava ako u vrijeme sastavljanja oporuitelj nije imao 16 godina ivota ili nije bio sposoban za rasuivanje. Ako se ne dokae suprotno, smatrat e se da je oporuitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasuivanje. Oporuitelj nije bio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti znaenje svojeg oitovanja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem.

(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je oporuka napravljena ne utjee na njezinu valjanost.

Ponitenje oporuke zbog mana oporuiteljeve volje

lanak 27.

(1) Oporuka e se na zahtjev ponititi ako je oporuitelj bio natjeran prijetnjom ili silom da je napravi ili se odluio napraviti je zbog toga to je bio prevaren ili to se nalazio u zabludi.

(2) Prijetnja, sila ili prijevara razlog su za ponitenje oporuke i kad potjeu od tree osobe.

(3) Raspolaganja oporukom ponitit e se na zahtjev i ako je oporuitelj bio u zabludi o injenicama koje su pobudile oporuitelja da uini ta raspolaganja.

(4) Ako su samo neke oporune odredbe napravljene pod prijetnjom ili silom, zbog prijevare, ili u zabludi, to ne povlai za sobom nevaljanost i ostalih odredaba ako one mogu opstati bez te odredbe.

lanak 28.

(1) Ponitenje oporuke ili pojedinih njezinih odredaba zbog prijetnje ili sile, prijevare ili zablude, moe zahtijevati samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je doznala za postojanje uzroka nevaljanosti, ali najkasnije za deset godina od proglaenja oporuke.

(2) Rok od godinu dana ne moe poeti tei prije proglaenja oporuke.

(3) Prema osobi koja je prouzroila mane oporuiteljeve volje, ili je za njih znala ili morala znati, ponitenje oporuke moe se zahtijevati u roku od 20 godina od dana proglaenja oporuke.

Oblik oporuke kao pretpostavka valjanosti

lanak 29.

(1) Valjana je ona oporuka koja je napravljena u obliku utvrenom zakonom i uz pretpostavke predviene zakonom.

(2) Svatko moe u redovitim okolnostima oporuiti u bilo kojem od zakonom predvienih oblika.

(3) Zbog nedostatka u obliku ponitenje oporuke moe zahtijevati nakon otvaranja nasljedstva samo osoba koja za to ima pravni interes, i to u roku od godinu dana od kada je saznala za oporuku, a najdulje za 10 godina od proglaenja oporuke. Rok od godinu dana ne moe poeti tei prije proglaenja oporuke.

II. Oblici oporuke

1. Privatne oporuke

Vlastoruna oporuka

lanak 30.

(1) Oporuka je valjana ako ju je oporuitelj vlastoruno napisao i ako ju je potpisao.

(2) Za valjanost vlastorune oporuke nije nuno, ali je korisno, da su u njoj naznaeni mjesto i datum kad je sastavljena.

Pisana oporuka pred svjedocima

lanak 31.

(1) Oporuitelj koji zna i moe itati i pisati moe sastaviti oporuku tako to e za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazona svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima potpisati.

(2) Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem pronalaenju.

2. Javna oporuka

lanak 32.

(1) Svatko moe valjano oporuiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne moe ili ne zna itati ili se ne moe potpisati moe u redovitim okolnostima oporuiti samo u obliku javne oporuke.

(2) Javnu oporuku na oporuiteljev zahtjev sastavljaju u Republici Hrvatskoj sudac opinskog suda, sudski savjetnik u opinskom sudu ili javni biljenik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlatena osoba).

(3) Ovlatena osoba oporuku sastavlja prema kazivanju oporuitelja.

(4) Sastavljenu oporuku ovlatena osoba proitat e oporuitelju, objasniti mu pravne posljedice oporunog raspolaganja i dati mu da pred njom oporuku potpie.

(5) O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlatena osoba e u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sainiti zapisnik kojim e potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporuitelj i ovlatena osoba.

(6) Ako oporuitelj nije u stanju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest e razlog ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti na oporuci i zapisniku. Oporuitelj moe zatraiti od neke druge osobe da ga potpie na oporuci i zapisniku.

Javna oporuka ako je oporuitelj nije u stanju proitati

lanak 33.

(1) U sluaju da oporuitelj nije u stanju proitati oporuku koju mu je sastavila ovlatena osoba, ova e je proitati oporuitelju u nazonosti dvaju svjedoka koji razumiju jezik na kojem je oporuka sastavljena, nakon ega e oporuitelj u njihovoj nazonosti potpisati oporuku ili staviti na nju svoj rukoznak, poto izjavi da je to njegova oporuka.

(2) Svjedoci e se potpisati na samoj oporuci.

(3) O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlatena osoba e u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sainiti zapisnik kojim e potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporuitelj, svjedoci i ovlatena osoba.

Predaja oporuke na uvanje

lanak 34.

(1) Oporuitelj moe svoju oporuku sam uvati, ili je povjeriti na uvanje kojoj drugoj fizikoj ili pravnoj osobi.

(2) Ako oporuitelj eli povjeriti svoju oporuku na uvanje sudu, javnom biljeniku ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske, taj ju je duan primiti na uvanje bez obzira tko je oporuku sastavio, te postupiti pritom po pravilima ovoga Zakona (lanak 167.).

Svjedoci pisane oporuke pred svjedocima i javne oporuke

lanak 35.

(1) Pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima (lanak 31.) i javne oporuke (lanak 33.) svjedoci mogu biti punoljetne osobe kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koje znaju i mogu itati i pisati.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima ni javne oporuke, niti oporuku sastaviti po oporuiteljevu kazivanju u svojstvu ovlatene osobe: oporuiteljevi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci, njegovi predci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja, brani drugovi svih tih osoba ni oporuiteljev brani drug.

Raspolaganja u korist ovlatene osobe, svjedoka i njihovih bliih srodnika

lanak 36.

Nitave su oporune odredbe kojima se neto ostavlja osobi koja je oporuku sastavila, svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim branim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja srodstva i branim drugovima svih tih osoba.

3. Oporuka u izvanrednim okolnostima

Usmena oporuka

lanak 37.

(1) Oporuitelj moe oitovati svoju posljednju volju usmeno pred dva istodobno nazona svjedoka samo u izvanrednim okolnostima zbog kojih nije u stanju oporuiti ni u jednom drugom valjanom obliku.

(2) Usmena oporuka prestaje vrijediti kad protekne 30 dana od prestanka izvanrednih okolnosti u kojima je napravljena.

Svjedoci usmene oporuke

lanak 38.

Svjedoci usmene oporuke mogu biti samo osobe koje mogu biti i svjedoci javne oporuke, ali ne moraju znati ni moi itati ni pisati.

Dunost svjedoka usmene oporuke

lanak 39.

(1) Svjedoci pred kojima je oporuitelj usmeno oitovao svoju posljednju volju duni su bez odgode napisati sadraj oporuiteljeva oitovanja i to prije predati to sudu ili javnom biljeniku na uvanje, ili ga usmeno ponoviti pred sudom ili javnim biljenikom iznosei kada je, gdje i u kojim je prilikama oporuitelj oitovao svoju posljednju volju.

(2) Neispunjenje dunosti svjedoka iz stavka 1. ovoga lanka ne teti valjanosti usmene oporuke.

Raspolaganja usmenom oporukom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnika

lanak 40.

Nitave su odredbe usmene oporuke kojima se ostavlja neto svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim branim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj lozi do zakljuno etvrtog stupnja srodstva i branim drugovima svih tih osoba.

4. Dokazivanje unitene, izgubljene, skrivene ili zametnute oporuke

lanak 41.

Oporuka unitena sluajem ili radnjom neke druge osobe, izgubljena, skrivena, ili zametnuta, prije ili nakon oporuiteljeve smrti, ali bez njegova znanja proizvest e uinke valjane oporuke ako zainteresirana osoba dokae da je oporuka postojala, da je unitena, izgubljena, sakrivena ili zametnuta, da je bila sastavljena u obliku propisanom u zakonu i ako dokae sadraj onoga dijela oporuke na koji se poziva.

III. Sadraj oporuke

lanak 42.

(1) Ostavitelj je ovlaten za sluaj smrti oporukom raspolagati svime ime je bio ovlaten raspolagati i za ivota, ako nije to posebno propisano.

(2) Oporuitelj moe oporukom proizvesti iste pravne uinke koje je mogao i za ivota jednostranim oitovanjem svoje volje, ako nije to drugo propisano.

(3) Oporuitelj moe svojom oporukom izazvati samo nasljednopravne uinke koji su predvieni ovim Zakonom.

(4) Koliko je oporuitelj u slobodi raspolaganja ogranien u korist lanova svoje obitelji, odreuju odredbe o nunom nasljeivanju ovoga Zakona.

Odreivanje nasljednika

lanak 43.

(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti jednoga ili vie nasljednika.

(2) Nasljednik na temelju oporuke jest osoba koju je oporuitelj odredio da ga naslijedi u cijelosti ili u razmjernom dijelu.

(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili vie odreenih stvari ili prava, ako se ustanovi da je oporuiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednik.

Odreivanje zamjenika

lanak 44.

(1) Oporuitelj moe odrediti oporukom osobu kojoj e pripasti nasljedstvo za sluaj da odreeni nasljednik umre prije njega, ili da se odrekne nasljedstva, ili da bude nedostojan da naslijedi. Isto vrijedi i za zapise, naloge i ostala raspolaganja.

(2) Oporuitelj ne moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni zapisovniku.

Ostavljanje zapisa

lanak 45.

Oporuitelj moe oporukom ostaviti jedan ili vie zapisa (legata), ovlaujui njima neku osobu (zapisovnika, legatara) da od nasljednika ili druge osobe u iju je korist oporuno raspolagao zahtijeva neko davanje, injenje, trpljenje ili proputanje njemu ili nekoj drugoj osobi.

Raspolaganje u doputene svrhe i osnivanje zaklade

lanak 46.

(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti da se neka stvar ili pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi za postignue neke doputene svrhe.

(2) Ako je oporuitelj odredio osnivanje zaklade i namijenio sredstva za postignue njezine svrhe, zaklada e nastati kad se ispune pretpostavke odreene posebnim propisima o zakladama.

Nalozi i uvjeti

lanak 47.

(1) Oporuitelj moe opteretiti nekom dunosti osobu kojoj ostavlja neku korist iz ostavine (nalog).

(2) On moe u pojedinim oporunim odredbama odrediti uvjete ili rokove.

(3) Za nemogue, nedoputene i nemoralne uvjete, kao i nerazumljive ili protuslovne, uzet e se da ne postoje.

lanak 48.

(1) Ako je oporuitelj nekome neto oporukom namijenio uz optereenje nalogom, taj e se nalog smatrati raskidnim uvjetom, tako da osoba optereena nalogom gubi ono to joj je namijenjeno ako ne ispuni nalog.

(2) Za nedoputene i nemoralne naloge uzet e se da ne postoje.

(3) Ako se nalog ne moe tono ispuniti, treba mu se ispunjenjem pribliiti koliko je mogue.

(4) Ako se nalog ne moe uope ispuniti, osoba optereena nalogom smije zadrati ono to joj je ostavljeno, osim ako iz ostaviteljeve volje ne proizlazi suprotno ili ako svojom krivnjom ne moe ispuniti nalog.

(5) Ako je ostavitelj oitovao svoju volju o svrsi kojoj bi ostavina ili neto iz nje sluilo, ali je nije naloio kao dunost nasljedniku ili osobi kojoj je to oporukom namijenio, oni nisu duni to rabiti u tu svrhu.

Odreenost nasljednika i drugih korisnika

lanak 49.

Nasljednici, zapisovnici i druge osobe kojima su oporukom namijenjene neke koristi dovoljno su odreeni ako oporuka sadri podatke na temelju kojih se moe utvrditi tko su oni.

Tumaenje oporuke

lanak 50.

(1) Odredbe oporuke valja tumaiti prema oporuiteljevoj pravoj namjeri.

(2) U dvojbi o pravoj oporuiteljevoj namjeri treba se drati onoga to je povoljnije za oporunog, a ne zakonskog nasljednika.

(3) U dvojbi o pravoj oporuiteljevoj namjeri treba se drati onoga to je povoljnije za osobu koja je oporukom neim optereena.

IV. Pravo na zapis

Osoba optereena zapisom

lanak 51.

(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa od osobe koja je oporukom obvezana izvriti zapis.

(2) Ako je na ispunjenje zapisa obvezano vie osoba, svaka odgovara razmjerno dijelu ostavine koji dobiva, osim ako se iz oporuke moe zakljuiti da je oporuitelj htio da one odgovaraju na drugi nain.

(3) Ako je oporuitelj propustio odrediti tko je duan ispuniti zapis, obveza ispunjenja tereti sve oporune i zakonske nasljednike, ukljuujui i nune, razmjerno njihovim nasljednim dijelovima.

Isplata vjerovnika prije zapisovnika

lanak 52.

Trabine oporuiteljevih vjerovnika imaju prednost pred pravima zapisovnika da zahtijevaju ispunjenje zapisa.

Umanjenje zapisa i naloga

lanak 53.

(1) Nitko nije duan ispuniti zapis preko vrijednosti onoga to je stekao zbog ostaviteljeve smrti.

(2) Nuni nasljednik nije duan ispuniti zapise u mjeri u kojoj bi oni umanjivali njegovo nuno nasljedno pravo.

(3) U mjeri u kojoj mu neki zapis ne bude ispunjen umanjuje se odgovornost zapisovnika tog zapisa za zapise i naloge kojima je on optereen.

Pravo zapisovnika kada dunik zapisa ne naslijedi

lanak 54.

(1) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa i kad je osoba koja je po oporuci bila duna ispuniti zapis umrla prije oporuitelja, ili se odrekla nasljedstva, ili je nedostojna da naslijedi.

(2) Zapisovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa od osoba iz lanka 51. stavka 3. ovoga Zakona, a u sluaju oasnosti - od opine, odnosno grada koji imaju poloaj nasljednika.

Kad pravo zapisovnika utrnjuje

lanak 55.

(1) Zapis ne proizvodi pravne uinke ako zapisovnik umre prije oporuitelja, ili se odrekne zapisa, ili je nedostojan.

(2) U tim sluajevima predmet zapisa ostaje osobi koja ga je bila duna ispuniti, ako iz same oporuke ne proizlazi neka druga oporuiteljeva namjera.

lanak 56.

Zapis ne proizvodi pravne uinke i onda kad je oporuitelj otuio ili potroio predmet zapisa ili je taj predmet inae prestao postojati za ivota oporuiteljeva, ili je sluajno propao nakon njegove smrti.

Odgovornost zapisovnika za oporuiteljeve dugove

lanak 57.

Zapisovnik ne odgovara za oporuiteljeve dugove, ako oporuitelj nije drukije odredio.

Zapis ostavljen vjerovniku

lanak 58.

Kad je oporuitelj ostavio zapis svom vjerovniku, ovaj ima pravo osim ispunjenja zapisa zahtijevati i ispunjenje svoje trabine, ako iz oporuke ne proizlazi da je oporuiteljeva namjera bila drukija.

Zastara

lanak 59.

Pravo zahtijevati ispunjenje zapisa zastarijeva za tri godine od dana kad je zapisovnik saznao za svoje pravo i bio ovlaten zahtijevati ispunjenje zapisa, a najkasnije u roku od pet godina od dana kad je mogao zahtijevati ispunjenje zapisa.

V. Izvritelji oporuke

Odreivanje izvritelja oporuke

lanak 60.

(1) Oporuitelj moe oporukom odrediti jednu ili vie osoba za izvritelje oporuke.

(2) Izvritelj oporuke moe biti svaka poslovno sposobna osoba, a i pravna osoba.

(3) Osoba odreena za izvritelja oporuke nije duna primiti se te dunosti.

(4) Smatra se da je prihvatila dunost izvritelja ostaviteljeve oporuke osoba koju je ostavitelj oporukom za to odredio, ako odmah po proglaenju oporuke kojem je bila nazona nije pred sudom izriito izjavila da se te dunosti ne prihvaa.

(5) Smatra se da nije prihvatila dunost izvritelja ostaviteljeve oporuke osoba koju je ostavitelj oporukom za to odredio, a koja nije bila nazona proglaenju oporuke, ako nije sudu, poto ju je obavijestio da je odreena za izvritelja ostaviteljeve oporuke, u roku koji joj je sud odredio, bez odgaanja izjavila da tu dunost prihvaa.

Dunosti izvritelja oporuke

lanak 61.

(1) Ako oporuitelj nije to drugo odredio, dunost je izvritelja oporuke naroito da u ime i za raun nasljednika vodi brigu i poduzima to je potrebno za ouvanje ostavine, da njome upravlja, da u ime i za raun nasljednika poduzima to je potrebno za isplatu dugova i zapisa, vodei u svakom pogledu brigu da oporuka bude izvrena onako kako je to oporuitelj htio.

(2) Sud e izvritelju oporuke na njegov zahtjev bez odgaanja izdati potvrdu o njegovu svojstvu i ovlastima s uputom svakome da se izvriteljeva oitovanja uzimaju kao da su ostaviteljeva. Tko u dobroj vjeri postupi prema oitovanju osobe koja se sudskom potvrdom iskazala kao izvritelj oporuke, ne odgovara za tetu koja bi iz toga proizala za nasljednike.

(3) Ako ima vie izvritelja oporuke, oni obavljaju zajedno povjerene im dunosti, osim ako je oporuitelj drukije odredio.

(4) Ako se izvritelji oporuke ne mogu suglasiti o obavljanju svoje dunosti, sud e, po slubenoj dunosti ili na zahtjev kojega od njih ili nasljednika, odrediti radnje koje treba poduzeti i ovlastiti nekog od izvritelja oporuke da ih poduzme.

Polaganje rauna i nagrada izvritelju

lanak 62.

(1) Izvritelj oporuke duan je poloiti sudu raun o svom radu, te odgovara za tetu koju je skrivio.

(2) Izvritelj oporuke ima pravo na naknadu trokova i na primjerenu nagradu za svoj trud, to e mu se na temelju odluke suda isplatiti na teret ostavine, ali ne umanjujui time vrijednost nunog dijela.

Opoziv izvritelja oporuke

lanak 63.

(1) Sud moe, na prijedlog stranke ili po slubenoj dunosti, opozvati izvritelja oporuke, ako njegov rad nije u skladu s oporuiteljevom voljom ili sa zakonom.

(2) U rjeenju o opozivu sud e obvezati izvritelja oporuke da u roku od 24 sata preda potvrdu o svom svojstvu i ovlastima. Protiv rjeenja o opozivu izvritelja oporuke nije doputena alba.

(3) Opozvani izvritelj oporuke duan je bez odgode vratiti sudu potvrdu o svom svojstvu i ovlastima, u protivnom odgovara za svu tetu koja bi odatle proizala.

(4) Opozvani izvritelj oporuke odgovara za svu tetu koja bi proizala iz radnje koju bi on nakon opoziva izvravao kao izvritelj oporuke.

VI. Opoziv oporuke

Opoziv oporuke

lanak 64.

(1) Oporuitelj moe uvijek opozvati oporuku, u cjelini ili djelomino, oitovanjem danim u bilo kojem obliku u kojem se po zakonu moe napraviti oporuka.

(2) Oporuitelj moe opozvati pisanu oporuku i unitenjem isprave.

(3) U ostalome se glede valjanosti opoziva oporuke primjenjuju na odgovarajui nain pravila o valjanosti oporuke.

Odnos ranije i kasnije oporuke

lanak 65.

(1) Ako se kasnijom oporukom izriito ne opozove ranija oporuka, odredbe ranije oporuke ostaju na snazi ako i ukoliko nisu u suprotnosti s odredbama kasnije.

(2) Ako je oporuitelj opozvao kasniju oporuku, ranija oporuka ponovno dobiva snagu, osim ako se dokae da oporuitelj to nije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opoziv oporuke.

Raspolaganje namijenjenom stvari

lanak 66.

Svako kasnije oporuiteljevo voljno raspolaganje stvarju ili pravom koje je bio nekome oporukom namijenio smatra se opozivom namjene te stvari, odnosno prava.

Prestanak braka

lanak 67.

Oporuna raspolaganja u korist ostaviteljeva branog druga smatrat e se opozvanima ako je brak prestao temeljem pravomone presude nakon to je oporuka sastavljena, osim ako je ostavitelj drukije odredio svojom oporukom.

VII. Hrvatski upisnik oporuka

lanak 68.

(1) injenica da je sastavljena, pohranjena, te proglaena neka oporuka evidentira se u Hrvatskom upisniku oporuka.

(2) Upisnik oporuka iz stavka 1. ovoga lanka vodi Hrvatska javnobiljenika komora po pravilima koja e pravilnikom propisati ministar nadlean za poslove pravosua.

(3) U Hrvatski upisnik oporuka na zahtjev oporuitelja podatke iz stavka 1. ovoga lanka dostavljaju:

1. nadleni sudovi,

2. javni biljenici,

3. odvjetnici,

4. osobe koje su napravile oporuku.

(4) Hrvatski upisnik oporuka javni je upisnik iz kojega se podaci ne mogu prije oporuiteljeve smrti nikome staviti na raspolaganje, osim oporuitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio.

(5) injenica da oporuka nije evidentirana u Hrvatskom upisniku oporuka, niti bilo gdje posebno pohranjena, ne teti njezinoj valjanosti.

VIII. Nuni nasljednici

1. Nuni nasljednici i njihovo pravo

Nuni nasljednici

lanak 69.

(1) Nuni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojad i njihovi potomci te njegov brani drug.

(2) Ostaviteljevi roditelji, posvojitelji i ostali predci nuni su nasljednici samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.

(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nuni su nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja pozvane na nasljedstvo.

Pravo nunog nasljednika

lanak 70.

(1) Pravo na nuni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nunom nasljedniku naziva se nuni dio.

(2) Raspolaganja za sluaj smrti koja su suprotna neijem pravu na nuni dio pobojna su.

(3) Nuni dio potomaka, posvojadi i njihovih potomaka te branog druga iznosi jednu polovicu, a nuni dio ostalih nunih nasljednika jednu treinu od onoga dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao po zakonskom redu nasljeivanja.

(4) Oporuitelj moe oporukom odrediti i da nuni nasljednik primi svoj dio u odreenim stvarima, pravima ili u novcu.

(5) Nuni nasljednik na svaki nain ima pravo na ime svoga nunog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obraunska vrijednost ostavine podijeli s veliinom njegova nunoga nasljednog prava (vrijednost nunog dijela).

2. Izraunavanje vrijednosti nunog dijela, umanjenje raspolaganja za sluaj smrti i vraanje darova

a) Izraunavanje vrijednosti nunog dijela

Utvrivanje vrijednosti ostavine

lanak 71.

(1) Vrijednost ostavine na temelju koje se izraunava vrijednost nunog dijela utvruje se na sljedei nain:

1. Najprije treba popisati i procijeniti sva dobra koja je ostavitelj imao u asu smrti, raunajui tu i sve ono ime je raspolagao oporukom, kao i sve njegove trabine, pa i one koje ima prema nekom nasljedniku, osim trabina koje su oito nenaplative.

2. Od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imao u asu smrti odbija se iznos ostaviteljevih dugova, iznos trokova popisa i procjene ostavine i trokova pokopa ostavitelja.

3. Tako dobivenom ostatku pribraja se vrijednost svih darova koje je ostavitelj uinio na bilo koji nain nekom zakonskom nasljedniku bez obzira nasljeuje li ostavitelja, pa i darova uinjenih nasljednicima koji se odriu nasljedstva, kao i onih darova za koje je ostavitelj naredio da se ne uraunaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

4. Tome se pribraja i vrijednost darova koje je ostavitelj u zadnjoj godini svoga ivota uinio drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobiajenih darova.

(2) Nee se uzimati u ovaj raun te se nee pribrajati vrijednost darova uinjenih za postignue opekorisnih svrha, kao ni darova koji se na temelju samoga zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

to se smatra darom

lanak 72.

Darom u smislu ovoga Zakona smatra se i odricanje od prava, oprost duga, ono to je ostavitelj za vrijeme svoga ivota dao nasljedniku na ime nasljednoga dijela, ili radi osnivanja ili proirenja kuanstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez naknade.

Odreivanje vrijednosti dara

lanak 73.

Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u asu ostaviteljeve smrti, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.

Kad se dar sastoji u osiguranju

lanak 74.

Kad se dar sastoji u osiguranju u korist obdarenika, kao vrijednost dara uzet e se zbroj obroka premija koje je uplatio ostavitelj ako je taj zbroj manji od osigurnine, a ako je zbroj obroka premija vei od osigurnine, kao vrijednost dara uzet e se iznos osigurnine.

b) Imovina koja se izdvaja iz ostavine

Izdvajanje u korist potomaka koji su privreivali s ostaviteljem

lanak 75.

(1) Neovisno o svome nasljednom pravu ostaviteljev potomak koji je s ostaviteljem ivio u zajednici te je svojim radom ili davanjima pridonio da se njegova imovina povea, asom njegove smrti stjee pravo na onoliki dio ostavine koji odgovara vrijednosti za koju se njegovim doprinosom imovina poveala dok su ivjeli u zajednici.

(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu te se ne uzima u raun pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se samo na zahtjev ovlatenika. Pravo na podnoenje zahtjeva prestaje pet godina od dana otvaranja nasljedstva.

Izdvajanje kuanskih predmeta

lanak 76.

(1) Nadivjelom branom drugu i ostaviteljevim potomcima koji su ivjeli s ostaviteljem u istom kuanstvu u asu smrti, pripadaju kuanski predmeti koji slue za zadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo, kuanski aparati, posteljina i slino, ali ne ako su ti predmeti znatnije vrijednosti.

(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u raun pri izraunavanju nunog dijela niti se uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka stjeu izdvojene predmete u suvlasnitvo, na jednake dijelove.

c) Umanjenje raspolaganja oporukom i vraanje darova zbog povrede nunog dijela

Povreda vrijednosti nunog dijela

lanak 77.

(1) Nuni je dio povrijeen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nuni nasljednik ne bi dobio punu vrijednost svoga nunoga dijela (lanak 70. stavak 5.).

(2) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti oporunih raspolaganja i darova uzimaju se u raun i oni darovi i raspolaganja oporukom za koja je ostavitelj naredio da se ne uraunaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Red umanjenja i vraanja

lanak 78.

Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganja oporukom umanjit e se, a darovi e se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nuni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nuni dio time ne bi bio podmiren, vraaju se darovi.

Razmjerno umanjenje raspolaganja oporukomPrivilegirani zapis (legat)

lanak 79.

(1) Raspolaganja oporukom umanjuju se u istom omjeru, bez obzira na njihovu narav i na njihov opseg, i bez obzira nalaze li se u jednoj ili vie oporuka, ako iz oporuke ne proizlazi neto drugo.

(2) Ako je oporuitelj ostavio vie zapisa i naredio da se neki zapis ispuni prije ostalih, taj e se zapis umanjiti samo ako vrijednost ostalih zapisa ne dostie da se namiri nuni dio.

Razmjerno umanjenje zapisa naloenih oporunom nasljedniku ili zapisovniku (legataru)

lanak 80.

(1) Oporuni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti umanjen da bi se dopunio nuni dio moe zahtijevati razmjerno umanjenje zapisa koje on treba ispuniti, ako iz oporuke ne proizlazi to drugo.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se na odgovarajui nain i za zapisovnika kojemu je oporuitelj naloio da iz svoga zapisa neto ispuni.

Red vraanja darova

lanak 81.

(1) Darovi se vraaju poevi od posljednjeg dara i obratno redu kojim su darovi uinjeni.

(2) Darovi uinjeni istodobno vraaju se razmjerno.

Poloaj obdarenika koji vraa dar

lanak 82.

Glede dara koji je duan vratiti obdarenik ima poloaj potenog posjednika do dana kad je saznao za zahtjev za povrat dara.

Pravo zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara

lanak 83.

(1) Umanjenje raspolaganja oporukom i povrat dara kojim je povrijeen nuni dio mogu zahtijevati samo nuni nasljednici.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka nasljedivo je samo ako je nuni nasljednik prije svoje smrti ve stavio zahtjev za nuni dio.

Zastara zahtjeva

lanak 84.

Umanjenje raspolaganja oporukom moe se zahtijevati u roku od tri godine od proglaenja oporuke, a povrat dara - u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomonosti rjeenja o proglaenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrenju njegove smrti.

3. Iskljuenje nunih nasljednika iz nasljedstva i lienje nunog dijela u korist potomaka

a) Iskljuenje nunih nasljednika

Razlozi iskljuenja

lanak 85.

(1) Oporuitelj moe iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima pravo na nuni dio:

1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne obveze koja proizlazi iz njegova obiteljskog odnosa s ostaviteljem tee ogrijeio prema ostavitelju,

2) ako je namjerno poinio neko tee kazneno djelo prema njemu ili njegovu branom drugu, djetetu ili roditelju,

3) ako je poinio kazneno djelo protiv Republike Hrvatske ili vrijednosti zatienih meunarodnim pravom,

4) ako se odao neradu ili nepotenu ivotu.

(2) Iskljuenje iz nasljedstva moe biti potpuno ili djelomino.

Pretpostavke valjanosti iskljuenja

lanak 86.

(1) Oporuitelj koji eli iskljuiti nekog nasljednika mora to oitovati u oporuci na izriit nain i navesti razlog za iskljuenje.

(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme oporuivanja.

(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja teret dokaza da je iskljuenje opravdano lei na onome koji se na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja

lanak 87.

Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedno pravo u mjeri u kojoj je iskljuen, a prava ostalih osoba koje mogu naslijediti ostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.

b) Lienje nunog dijela u korist potomaka

lanak 88.

(1) Ako je potomak koji ima pravo na nuni dio prezaduen ili je rasipnik, oporuitelj ga moe u oporuci na izriit nain liiti u cjelini ili djelomino njegova nunog dijela u korist njegovih potomaka.

(2) Ovo lienje ostaje valjano samo ako u asu otvaranja nasljedstva lieni ima maloljetno dijete ili maloljetnog unuka od prije umrlog djeteta, ili ima punoljetno dijete ili punoljetnog unuka od prije umrlog djeteta koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za ivot.

(3) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije obuhvaen lienjem.

(4) Lieni nasljednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke za lienje vie ne postoje u asu ostaviteljeve smrti.

IX. Uraunavanje darova i zapisa

Uraunavanje darova zakonskom nasljedniku

lanak 89.

(1) Svakom se zakonskom nasljedniku prigodom diobe na zahtjev uraunava u nasljedni dio vrijednost svega to je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji nain.

(2) Vrijednost plodova i drugih koristi koje je nasljednik imao od darovane stvari sve do smrti ostaviteljeve ne uraunava se.

(3) Vrijednost dara ne uraunava se ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije, ili u oporuci, da se dar ne urauna u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je to bila volja ostaviteljeva.

(4) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nunog dijela uraunavaju darovi koje je dobio.

Uraunavanje zapisa zakonskom nasljedniku

lanak 90.

(1) Vrijednost zapisa ostavljenog zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio, osim ako iz oporuke proizlazi da je oporuitelj htio da nasljednik dobije zapis uz svoj dio.

(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu, s time da se nunom nasljedniku uvijek u vrijednost njegova nunog dijela uraunavaju zapisi koji su mu namijenjeni.

Nain uraunavanja darova i zapisa

lanak 91.

(1) Uraunavanje se provodi na taj nain da ostali nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu vrijednost, pa se tek nakon toga ostatak ostavine dijeli meu svim nasljednicima.

(2) Ako stvari i prava koja je ostavitelj imao u svojoj imovini u asu smrti nisu dovoljna da bi ostali nasljednici dobili odgovarajuu vrijednost, nasljednik kojem se uraunava nije duan vratiti im neto od onoga to je on dobio.

(3) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nunom dijelu.

Pravo nasljednika kojem se dar ili zapis ne uraunava

lanak 92.

(1) Kad prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba uraunati nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrava dar, odnosno zapis i sudjeluje s ostalim nasljednicima u diobi ostavine, kao da dara ili zapisa nije ni bilo.

(2) Kad ima nunih nasljednika, a prema ostaviteljevoj volji dar ili zapis ne treba uraunati nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj nasljednik ima pravo zadrati dar, odnosno zapis u mjeri u kojoj to ne sprjeava da nuni nasljednik dobije punu vrijednost nunog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao nasljedstva

lanak 93.

(1) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ima pravo zadrati dar u mjeri u kojoj to ne sprjeava da nuni nasljednik dobije punu vrijednost nunog dijela.

(2) On ima pravo zahtijevati ispunjenje zapisa samo u mjeri u kojoj to ne sprjeava da nuni nasljednik dobije punu vrijednost nunog dijela.

Pravo vratiti dar

lanak 94.

(1) Nasljednik ima pravo darovanu mu stvar vratiti ostavini.

(2) Vrati li nasljednik dar, nee mu se njegova vrijednost uraunati u nasljedni dio, a glede trokova koje je imao za dar i glede oteenja koja je darovana stvar pretrpjela on e imati poloaj potenog posjednika, ako se ne dokae njegovo nepotenje.

Odreivanje vrijednosti darova pri uraunavanju

lanak 95.

Pri uraunavanju vrijednosti darova nasljedniku u nasljedni dio uzima se vrijednost dara u asu otvaranja nasljedstva, a prema njezinu stanju u vrijeme darovanja.

Kad se dar sastoji u osiguranju

lanak 96.

Kad se dar sastoji u osiguranju u korist obdarenika, kao vrijednost dara uzet e se zbroj premija koje je uplatio ostavitelj ako je taj zbroj manji od osigurnine, a ako je zbroj premija vei od osigurnine, kao vrijednost dara uzet e se iznos osigurnine.

Trokovi uzdravanja nasljednika

lanak 97.

(1) Ono to je potroeno na uzdravanje nasljednika i na njegovo kolovanje nee se uraunati u njegov nasljedni dio u granicama ostaviteljeve obveze da nasljednika uzdrava, odnosno koluje.

(2) Hoe li se izdatci koje je ostavitelj uinio za daljnje uzdravanje i kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i u kojoj mjeri, odluit e se prema okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavine i trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalan ivot ostalih nasljednika.

Uobiajeni manji darovi

lanak 98.

Vrijednost uobiajenih manjih darova ne uraunava se u nasljedni dio.

Darovi uinjeni osobi umjesto koje nasljednik nasljeuje

lanak 99.

Vrijednost darova uinjenih osobi umjesto koje nasljednik nasljeuje uraunava se u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikova duga ostavitelju

lanak 100.

Jednako kao dar nasljedniku uraunava se u njegov dio ono to je dugovao ostavitelju s uinkom kao da je dug ispunio.

Tko moe zahtijevati uraunavanje

lanak 101.

Pravo zahtijevati da se u nasljedni dio jednog nasljednika urauna vrijednost darova i zapisa imaju njegovi sunasljednici, odnosno nasljednici sunasljednika.

G l a v a t r e a

NASLJEDNOPRAVNI UGOVORI

I. Ugovor o nasljeivanju i o buduem nasljedstvu ili zapisu

Nitavost ugovora o nasljeivanju

lanak 102.

Nitav je ugovor kojim netko svojem suugovorniku ili treoj osobi ostavlja svoju ostavinu ili njezin dio.

Nitavost ugovora o buduem nasljedstvu ili zapisu

lanak 103.

(1) Nitav je ugovor kojim netko otuuje nasljedstvo kojemu se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree osobe koja je jo iva.

(2) Nitav je ugovor o zapisu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan ugovornik nada iz nasljedstva koje jo nije otvoreno.

Nitavost ugovora o sadraju oporuke

lanak 104.

Nitav je ugovor kojim se netko obvezuje unijeti neku odredbu u svoju oporuku ili je ne unijeti, opozvati neku odredbu iz svoje oporuke ili je ne opozvati.

II. Ustup i raspodjela imovine za ivota

lanak 105.

Predak moe poslom meu ivima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i ostalim potomcima.

Pretpostavke valjanosti ustupa i raspodjele

lanak 106.

(1) Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga.

(2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadlenog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili

- potvren (solemniziran) po javnom biljeniku.

(3) Ovlatene osobe iz stavka 2. ovoga lanka dune su proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(4) Potomak koji nije dao suglasnost moe je dati naknadno, u obliku iz stavka 2. ovoga lanka.

(5) Ustup i raspodjela ostaju valjani ako je potomak koji se nije suglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljedstva, ili je iskljuen iz nasljedstva, ili je nedostojan.

Predmet ustupa i raspodjele

lanak 107.

(1) Ustupom i raspodjelom moe biti obuhvaena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio, odnosno pojedine ustupiteljeve stvari ili prava.

(2) Nitava je odredba kojom bi bilo predvieno kako e se raspodijeliti stvari ili prava koja se budu zatekla u ustupiteljevoj ostavini.

Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinu

lanak 108.

(1) Kad predak koji je za ivota ustupio i raspodijelio svoju imovinu (ustupitelj) umre, njegovu ostavinu init e samo ono to nije bilo obuhvaeno valjanim ustupom i raspodjelom, kao i ono to je naknadno stekao.

(2) Ono to su njegovi potomci ve dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu, te se ne uzima ni u kakav raun prigodom utvrivanja vrijednosti ostavine.

Kad se ustupljeni dijelovi smatraju darom

lanak 109.

Ako se ustupitelju nakon ustupa i raspodjele rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglaen nestalim ili umrlim, kao i inae kad se s ustupom i raspodjelom nije suglasio netko od ustupiteljevih potomaka koji su po zakonu pozvani naslijediti ga, onda se ono to je ustupljeno ostalima smatra darom i s time e se nakon smrti pretka postupati kao s darovima uinjenim nasljednicima.

Zadravanje raznih prava prigodom ustupa i raspodjele

lanak 110.

(1) Prigodom ustupa i raspodjele ustupitelj moe za sebe i/ili za svoga branog druga, ili za koju drugu osobu, odrediti osnivanje neke osobne slunosti ili stvarnog tereta na svim ili nekim predmetima ustupanja, ili ugovoriti doivotnu rentu u naravi ili u novcu, ili doivotno uzdravanje, ili kakvu drugu naknadu.

(2) Ako su prava iz stavka 1. ovoga lanka osnovana za ustupitelja i njegova branog druga zajedno, u sluaju smrti jednoga pripadaju u cjelini drugome do njegove smrti, ako nije to drugo ugovoreno ili ne proizlazi iz okolnosti sluaja.

Prava ustupiteljeva branog druga

lanak 111.

(1) Ustupitelj moe ustupom i raspodjelom obuhvatiti svoga branog druga i tada je potrebno da se on suglasi s tim.

(2) Ne bude li brani drug obuhvaen, njegovo pravo na nuni dio ostaje neokrnjeno.

(3) Ne bude li brani drug obuhvaen, ustup i raspodjela nisu zbog toga nevaljani, nego se prigodom utvrivanja vrijednosti ostavine radi odreivanja vrijednosti nunog dijela nadivjelog branog druga smatra darom ono to je ostavitelj ustupio i raspodijelio svojim potomcima.

Dugovi ustupiteljevi i pobijanje ustupa

lanak 112.

(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinu ne odgovaraju za njegove dugove, ako nije to drugo odreeno prilikom ustupa i raspodjele.

(2) Ustupiteljevi vjerovnici mogu pobijati ustup i raspodjelu pod pretpostavkama predvienim za pobijanje dunikovih besplatnih pravnih radnji poduzetih na tetu vjerovnika.

Odgovornost za nedostatke

lanak 113.

Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva nastaje izmeu sunasljednika nakon razvrgnua njihove zajednice nastaje i izmeu potomaka nakon ustupa i raspodjele imovine koje im je izvrio njihov predak.

Opoziv

lanak 114.

(1) Ustupitelj ima pravo opozvati ugovor o ustupu i raspodjeli glede odreenog potomka ili branog druga i zahtijevati da mu taj vrati ono to je primio ustupom i raspodjelom, pod pretpostavkama pod kojima bi mogao opozvati i uinjeno mu darovanje.

(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani drug ne daje njemu ili kome drugome uzdravanje odreeno poslom ustupa i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljeve dugove ija mu je isplata naloena istim poslom.

(3) U drugim sluajevima neispunjenja obveza preuzetih ugovorom o ustupu i raspodjeli sud e, vodei rauna o vanosti toga za ustupitelja i o ostalim okolnostima sluaja, odluiti ima li ustupitelj pravo zahtijevati povrat danoga ili samo zahtijevati ispunjenje.

Prava nakon opoziva

lanak 115.

(1) Potomak ili brani drug koji je morao vratiti ustupitelju ono to je primio prilikom ustupa i raspodjele moi e zahtijevati svoj nuni dio nakon ustupiteljeve smrti, ako nije iskljuen iz nasljedstva, niti je nedostojan da naslijedi ustupitelja, niti se odrekao nasljedstva.

(2) Pri izraunavanju vrijednosti njegova nunog dijela dijelovi imovine koje je ostavitelj za ivota ustupio i raspodijelio svojim ostalim potomcima ili branom drugu smatrat e se darom.

III. Ugovor o doivotnom uzdravanju

Uvjeti za pravovaljanost ugovora o doivotnom uzdravanju

lanak 116.

Prestao vaiti.

Upis prava davatelja uzdravanja

lanak 117.

Prestao vaiti.

Odgovornost za dugove

lanak 118.

Prestao vaiti.

Raskid ugovora o doivotnom uzdravanju

lanak 119.

Prestao vaiti.

Utjecaj promijenjenih prilika

lanak 120.

Prestao vaiti.

Smrt davatelja uzdravanja

lanak 121.

Prestao vaiti.

D I O T R E I

PRAVNI POLOAJ NASLJEDNIKA

I. Otvaranje nasljedstva

Smrt i proglaenje osobe umrlom

lanak 122.

Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isti uinak ima i proglaenje osobe umrlom.

Kad se otvara nasljedstvo osobe proglaene umrlom i poetak tijeka rokova

lanak 123.

(1) Kao dan otvaranja nasljedstva osobe koja je proglaena umrlom smatra se dan kad je rjeenje o proglaenju osobe umrlom postalo pravomono, ako u samom rjeenju nije kao dan smrti odreen neki drugi dan.

(2) Rokovi koji po ovom Zakonu poinju tei od dana otvaranja nasljedstva poinju tei u sluaju proglaenja osobe umrlom tek od dana kad je rjeenje o tome postalo pravomono.

Sposobnost za nasljeivanje

lanak 124.

(1) Nasljednik moe biti samo osoba koja je iva u asu otvaranja nasljedstva.

(2) Za dijete ve zaeto u asu otvaranja nasljedstva uzet e se da je roeno ako se rodi ivo.

(3) I pravne su osobe sposobne nasljeivati na temelju oporuke, kao i stjecati prava na zapise te biti korisnik oporunih raspolaganja, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno.

(4) Ako su dvije ili vie osoba izgubile ivot u istom dogaaju, smatrat e se da ni jedna od njih nije bila iva u trenutku otvaranja nasljedstva druge, ako se ne dokae suprotno.

Nedostojnost za nasljeivanje

lanak 125.

Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo to na temelju oporuke:

1. onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokuao;

2. onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporunu odredbu, ili ga je sprijeio da to uini;

3. onaj koji je unitio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da sprijei ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kao i onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku;

4. onaj koji se tee ogrijeio o obvezu uzdravanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdravanja, onaj koji nije htio pruiti ostavitelju nunu pomo, koju mu je mogao pruiti bez opasnosti za vlastiti ivot, ili ga je ostavio bez pomoi u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje.

lanak 126.

(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga i oni nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.

(2) Nedostojnost prestaje ostaviteljevim oprostom danim u obliku propisanom za valjanost oporuke.

(3) Na nedostojnost se pazi po slubenoj dunosti, osim u sluaju ogrjeenja o obvezu uzdravanja, nepruanja nune pomoi i naputanja ostavitelja bez pomoi u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje.

Nepoznati nasljednici

lanak 127.

(1) Ako nije poznato tko su nasljednici, sud e oglasom objavljenim u Narodnim novinama, a i na drugi prikladan nain pozvati osobe koje polau pravo na nasljedstvo da se prijave sudu.

(2) Ako se u roku od est mjeseci od objave oglasa u Narodnim novinama ne javi nijedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina prela u vlasnitvo opine, odnosno grada odreenih ovim Zakonom. Time nasljednik koji bi se kasnije javio ne gubi svoje nasljedno pravo niti pravo zahtijevati ostavinu po pravilima iz lanka 138. ovoga Zakona.

Skrbnik ostavine

lanak 128.

(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravita, odnosno nedostupni, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e im postaviti privremenog skrbnika ostavine, koji je ovlaten da u ime nasljednika tui ili bude tuen, da naplauje trabine ili isplauje dugove i uope da zastupa nasljednike.

(2) Sud je ovlaten, kad je to potrebno, odrediti posebna prava i dunosti skrbnika ostavine.

(3) alba protiv rjeenja o postavljenju privremenog skrbnika ne odgaa njegovu provedbu.

(4) O postavljenju privremenog skrbnika sud e obavijestiti tijelo nadleno za poslove skrbnitva koje prema tako postavljenom skrbniku ima sve ovlasti kao da ga je samo postavilo.

(5) Glede polaganja rauna i nagrade privremenom skrbniku primjenjuju se na odgovarajui nain pravila postavljena za izvritelja oporuke.

II. Stjecanje ostavine i odricanje od nasljedstva

Prelazak ostavine na nasljednike

lanak 129.

(1) U asu ostaviteljeve smrti nasljednik stjee nasljedno pravo i na njega po sili zakona prelazi ostavina umrle osobe, ime postaje njegovo nasljedstvo.

(2) U istom asu nasljednik stjee i ostala prava i obveze vezane uz njegovo svojstvo nasljednika, ako to drugo ne proizlazi iz njihove pravne naravi.

(3) Nasljednik trajno ostaje nasljednikom, osim ako se valjano ne odrekne svoga nasljednog prava (odricanje od nasljedstva).

(4) Isto vrijedi i za stjecanje prava na zapis, kao i za stjecanje zapisa.

Odricanje od nasljedstva

lanak 130.

(1) Nasljednik se moe odrei nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donoenja prvostupanjske odluke.

(2) Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako odricatelj nije izriito izjavio da se odrie samo u svoje ime.

(3) Ako su odricateljevi potomci malodobni, za ovo odricanje nije potrebno odobrenje tijela nadlenog za poslove skrbnitva.

(4) Za nasljednika koji se odrekao u svoje ime smatra se kao da nikad nije bio nasljednik.

(5) Ako se odreknu nasljedstva svi nasljednici koji pripadaju najbliem nasljednom redu u asu smrti ostavitelja, na nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeega nasljednog reda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici prvoga nasljednog reda brani drug ostaje u prvom nasljednom redu.

lanak 131.

(1) Ako je nasljednik umro prije svretka ostavinske rasprave, a nije se odrekao nasljedstva, pravo odricanja prelazi na njegove nasljednike.

(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakon svretka ostavinske rasprave, a prije donoenja prvostupanjske odluke.

Tko se ne moe odrei nasljedstva

lanak 132.

(1) Ne moe se odrei nasljedstva nasljednik koji je raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom.

(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja ostavine, kao i mjere tekue uprave, ne liavaju ga prava da se odrekne nasljedstva.

Sadraj izjave o odricanju od nasljedstva

lanak 133.

(1) Odricanje od nasljedstva ne moe biti djelomino ni pod uvjetom.

(2) Odricanje od nasljedstva ne odnosi se na naknadno pronaenu imovinu.

(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se odricanjem od nasljedstva, nego izjavom o ustupu svoga nasljednog dijela.

Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno

lanak 134.

(1) Odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno nema pravnog uinka.

(2) Iznimno, potomak koji moe samostalno raspolagati svojim pravima moe se ugovorom s pretkom odrei nasljedstva koje bi mu pripalo nakon smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se brani drug odrie nasljedstva koje bi mu kao branom drugu pripalo nakon smrti njegova branog druga.

(3) Ugovor o odricanju od nasljedstva valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadlenog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili

- potvren (solemniziran) po javnom biljeniku.

(4) Ovlatene osobe iz stavka 3. ovoga lanka dune su proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(5) Ovo odricanje vrijedi i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije to drugo odreeno.

Neopozivost izjave o odricanju ili o prihvatu nasljedstva i njezino ponitenje

lanak 135.

(1) Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne moe se opozvati.

(2) Nasljednik moe izjavu iz stavka 1. ovoga lanka pobijati po opim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

Prirataj

lanak 136.

Dio oporunog nasljednika koji se odrekao nasljedstva pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz same oporuke ne proizlazi kakva druga namjera oporuitelja.

lanak 137.

Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljedstva samo u svoje ime nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro prije ostavitelja.

Zastara prava zahtijevati ostavinu

lanak 138.

(1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema potenom posjedniku koji takoer tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina raunajui za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporunog nasljednika od proglaenja oporuke.

(2) Prema nepotenu posjedniku ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina.

III. Odgovornost nasljednika za ostaviteLjeve dugove

Opseg nasljednikove odgovornosti za dugove

lanak 139.

(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove.

(2) Nasljednik koji se odrekao nasljedstva ne odgovara za ostaviteljeve dugove.

(3) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik ve podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika.

(4) Kad ima vie nasljednika, oni odgovaraju solidarno za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvrena dioba nasljedstva.

(5) Meu nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukije odreeno.

Odvajanje ostavine

lanak 140.

(1) Ostaviteljevi vjerovnici mogu zahtijevati u roku od tri mjeseca od otvaranja nasljedstva da se ostavina odvoji od imovine nasljednika, ako uine vjerojatnim postojanje trabine i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svoju trabinu.

(2) U tom sluaju nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima ostavine, niti se njegovi vjerovnici mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate vjerovnici koji su zahtijevali odvajanje.

(3) Ostaviteljevi vjerovnici koji su zahtijevali to odvajanje mogu naplatiti svoje trabine samo iz sredstava ostavine.

(4) Odvojenoj ostavini sud moe postaviti skrbnika.

(5) Na zahtjev ostaviteljevih vjerovnika sud moe odrediti uvanje odvojene ostavine. Trokove povjeravanja ostavine na uvanje duni su snositi vjerovnici koji su to zahtijevali.

(6) Ako vjerovnik koji je zahtijevao odvajanje nema ovrnu ispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radi ostvarenja svoje trabine, duan je pokrenuti postupak radi ostvarenja trabine u roku koji mu odredi sud rjeenjem o odvajanju ostavine. Ako vjerovnik ne pokrene postupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sud e po slubenoj dunosti svoje rjeenje o odvajanju ostavine staviti izvan snage.

(7) O zahtjevu vjerovnika sud odluuje rjeenjem u ostavinskom postupku. alba protiv tog rjeenja ne odgaa njegovu provedbu.

IV. Nasljednika zajednica i nJezino razvrgnue

Nasljednika zajednica

lanak 141.

(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima sunasljednici upravljaju i raspolau svime to ini nasljedstvo po pravilima po kojima zajedniki vlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine.

(2) Poto bude utvreno koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima, do razvrgnua sunasljednici upravljaju i raspolau svime to je do tada bilo zajedniko po pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspolau stvarima, osim onim to je povjereno na upravljanje izvritelju oporuke ili skrbniku ostavine.

Pravo na razvrgnue

lanak 142.

(1) Razvrgnue moe zahtijevati svaki sunasljednik.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ne zastarijeva.

(3) Nitava je oporuiteljeva odredba kojom zabranjuje nasljednicima da ikad razvrgnu zajednicu.

(4) Razvrgnue se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o razvrgnuu suvlasnitva i uincima razvrgnua, ako oporukom ili ovim Zakonom nije to posebno odreeno.

Pravo sunasljednika koji su ivjeli ili privreivali u zajednici s ostaviteljem

lanak 143.

(1) Na zahtjev sunasljednika koji je ivio ili privreivao u zajednici s ostaviteljem, a i zapisovnika, sud moe, kada to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari, pokretne ili nepokretne ili skupine stvari, koje bi pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rjeenje suda kojim udovoljava tom zahtjevu ovrna je isprava.

(2) Sunasljednik koji je poljodjelac ne mora uiniti vjerojatnom opravdanu potrebu iz stavka 1. ovoga lanka kad se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemljita i stvari koje slue obavljanju poljoprivredne djelatnosti.

(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stavka 1. ovoga lanka imaju radi osiguranja iznosa koji im je duan platiti do isplate zakonsko zalono pravo na dijelovima ostavine dodijeljenima nasljedniku.

(4) Ako im u roku ne bude plaeno, oni imaju pravo zahtijevati naplatu svoje trabine ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba kuanskih predmeta

lanak 144.

(1) Kuanski predmeti koji nisu znatnije vrijednosti, a slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba nasljednika koji je ivio s ostaviteljem u istom kuanstvu koji nije njegov potomak ni njegov brani drug, ostavit e mu se na njegov zahtjev, a njihova vrijednost uraunat e se u dio tog nasljednika.

(2) Ako vrijednost predmeta premauje vrijednost nasljednog dijela, nasljednik kojemu su ti predmeti ostavljeni isplatit e ovu razliku ostalim nasljednicima u novcu.

Ustupanje nasljednog dijela prije diobe

lanak 145.

(1) Svaki nasljednik moe prije diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelomino, samo na sunasljednika.

(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i:

- ovjeren od suca nadlenog suda, ili

- sastavljen u obliku javnobiljenikog akta, ili

- potvren (solemniziran) po javnom biljeniku.

(3) Ovlatene osobe iz stavka 2. ovoga lanka dune su proitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora.

(4) Ugovor nasljednika s osobom koja nije nasljednik o ustupanju nasljednog dijela samo obvezuje nasljednika da po izvrenoj diobi preda svoj dio suugovorniku; njime suugovornik ne dobiva do diobe nikakvo drugo pravo.

D I O E T V R T I

POSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMA

G l a v a p r v a

SASTAVLJANJE, UVANJE I OPOZIV JAVNE OPORUKE

I. Postupak za sastavljanje javne i meunarodne oporuke

Javna oporuka

lanak 146.

(1) Javnu oporuku na zahtjev oporuitelja mogu sastaviti ovlatene osobe iz lanka 32. ovoga Zakona.

(2) Na zahtjev oporuitelja ovlatene osobe mogu sukladno odredbama ovoga Zakona o meunarodnoj oporuci svakoj pisanoj oporuci dati oblik meunarodne oporuke.

lanak 147.

(1) Kad sudac opinskog suda ili sudski savjetnik u opinskom sudu sastavlja javnu oporuku, on to ini u okviru slubenog uredovanja suda.

(2) Hrvatskim dravljanima u inozemstvu javne oporuke sastavljaju konzularni, odnosno diplomatsko-konzularni predstavnici Republike Hrvatske, u okviru svoga slubenog uredovanja.

(3) Kad javni biljenik sastavlja javnu oporuku, on to ini u svom slubenom sjeditu i za podruje na kojemu obavlja svoju slubu. Oporuka koju bi javni biljenik sastavio na podruju Republike Hrvatske izvan svoga slubenog sjedita i podruja na kojem obavlja svoju slubu nije nevaljana samo zbog toga.

(4) Osobe koje su ovlatene za sastavljanje javne oporuke ujedno su ovlatene i dune po odredbama ovoga Zakona obavljati i radnje koje su u nadlenosti suda u svezi s uvanjem, opozivanjem i evidentiranjem javnih i drugih oporuka.

Postupanje ovlatene osobe

lanak 148.

(1) Ovlatena e osoba svakomu koji to zahtijeva, u okviru svojega slubenog uredovanja, sastaviti javnu oporuku po pravilima ovoga Zakona.

(2) to je odreeno za sastavljanje javne oporuke, vrijedi na odgovarajui nain i za davanje oblika javne oporuke ispravi koju je napisao oporuitelj sam, ili mu ju je netko drugi napisao.

(3) to je ovim Zakonom odreeno za postupanje suda, vrijedi na odgovarajui nain i za postupanje svake ovlatene osobe, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

(4) Ovlatena osoba je duna prije sastavljanja javne oporuke utvrditi istovjetnost oporuitelja i svjedoka, a ako sudjeluje i tuma, tada i njegovu istovjetnost.

(5) Ovlatena osoba o sastavljanju javne oporuke sastavlja zapisnik i obavlja druge radnje odreene ovim Zakonom. U zapisnik e unijeti sve okolnosti koje bi mogle biti vane za ocjenu valjanosti oporuke.

(6) Ovlatena e osoba oporuitelju objasniti propise koji ga ograniavaju u raspolaganju oporukom.

(7) U sluaju potrebe oporuka e se sastaviti i izvan uredovnih prostorija.

(8) O sastavljenoj javnoj oporuci ovlatena e osoba bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.

Utvrivanje istovjetnosti oporuitelja i svjedoka

lanak 149.

(1) Ovlatena e osoba po pravilima ovoga Zakona utvrditi istovjetnost oporuitelja i svjedoka, ako ih ne poznaje osobno i po imenu.

(2) Ako ovlatena osoba ne poznaje oporuitelja osobno i po imenu, utvrdit e njegovu istovjetnost osobnom iskaznicom ili putovnicom. Nije li to mogue, njegova e se istovjetnost utvrditi svjedoenjem dvojice poslovno sposobnih svjedoka istovjetnosti.

(3) Istovjetnost oporunih svjedoka koje ovlatena osoba ne poznaje osobno i po imenu utvrdit e se na nain koji je predvien za utvrivanje istovjetnosti oporuitelja.

(4) Istovjetnost svjedoka istovjetnosti utvrdit e se na temelju njihovih osobnih iskaznica ili putovnica.

(5) Osoba koja je svjedok istovjetnosti moe biti i svjedok oporuke.

(6) U zapisniku e se navesti na koji je nain utvrena istovjetnost oporuitelja, svjedoka oporuke i svjedoka istovjetnosti.

Postupak kad se oporuitelj ne slui uredovnim jezikom ili je nijem, gluh ili gluhoslijep

lanak 150.

(1) Ako se oporuitelj ne moe sluiti uredovnim jezikom, ili to nije duan, pozvat e se prisegnuti tuma iju e se istovjetnost utvrditi, pa e se njegovim posredovanjem primati izjave oporuiteljeve volje i inae se sporazumijevati s oporuiteljem.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka uz tumaa trebaju biti nazona i dvojica svjedoka tumaa, koji uz uredovni jezik znaju i onaj kojim se slui oporuitelj, a ija istovjetnost treba biti utvrena. Osoba koja je svjedok istovjetnosti, i/ili svjedok oporuke, moe biti i svjedok tumaa, ako ima za to potrebno znanje.

(3) Ako je oporuitelj nijem, gluh ili gluhoslijep tako da je to smetnja oporuivanju, pozvat e se prisegnuti tuma i dva svjedoka koji se s oporuiteljem mogu sporazumjeti, na to e se na odgovarajui nain primjenjivati odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka.

(4) Oporuka nema valjani oblik javne oporuke ako u sluaju iz stavka 1. ili 3. ovoga lanka prigodom oporuivanja nije sudjelovao odgovarajui tuma te svjedoci tumaa, ili ako svjedoci odmah izjave da tuma nije dovoljno vjerno prenio izjavu oporuiteljeve volje, ili da se njegovim posredovanjem nije oporuitelj uspjeno sporazumijevao s ovlatenom osobom.

(5) U sluajevima kad se oporuitelj ne moe sluiti uredovnim jezikom, ili to nije duan, kao i kada je nijem, gluh ili gluhoslijep tako da to smeta oporuivanju, pozvat e se tuma ak i ako ovlatena osoba vlada jezikom kojim se slui oporuitelj, odnosno i ako je u stanju sporazumjeti se s oporuiteljem.

(6) Zapisnik o sastavljanju oporuke u sluajevima iz stavka 1. do 3. ovoga lanka potpisuju i tuma i svjedoci.

(7) Istovjetnost tumaa i svjedoka tumaa utvruje se kao i istovjetnost oporunih svjedoka.

Meunarodna oporuka

lanak 151.

(1) Oporuka je, bez obzira na mjesto gdje je sastavljena, gdje se nalazi ostavina, te na ostaviteljevo dravljanstvo, prebivalite ili boravite, valjana to se tie oblika ako je sastavljena u skladu s odredbama lanka 152. do 166. ovoga Zakona.

(2) Nevaljanost oporuke kao meunarodne oporuke ne utjee na njezinu valjanost kao neke druge oporuke, to se tie oblika.

lanak 152.

Odredbe ovoga Zakona o meunarodnoj oporuci ne primjenjuju se na oporuna raspolaganja koja su u istoj ispravi uinile dvije ili vie osoba.

lanak 153.

(1) Oporuka mora biti sastavljena u pisanom obliku.

(2) Oporuitelj ne mora vlastoruno napisati oporuku.

(3) Oporuka moe biti napisana na bilo kojem jeziku i pismu, rukom ili na neki drugi nain.

lanak 154.

(1) Oporuitelj izjavljuje u nazonosti dvaju svjedoka i ovlatene osobe da je isprava koju je on ili netko drugi napisao njegova oporuka i da joj zna sadraj.

(2) Oporuitelj ne mora svjedocima ni ovlatenoj osobi otkriti sadraj oporuke.

lanak 155.

(1) U nazonosti svjedoka i ovlatene osobe oporuitelj potpisuje oporuku ili, ako ju je ve bio potpisao, priznaje i potvruje potpis kao svoj.

(2) Ako oporuitelj nije u stanju potpisati se, navest e razlog ovlatenoj osobi, koja e to zabiljeiti na oporuci. Oporuitelj moe zatraiti od neke druge osobe da ga na oporuci potpie.

(3) Svjedoci i ovlatena osoba u oporuiteljevoj nazonosti odmah se potpisuju na oporuci.

lanak 156.

(1) Potpisi se moraju staviti na kraju oporuke.

(2) Ako se oporuka sastoji od vie listova, svaki list mora potpisati oporuitelj ili, ako se on nije u stanju potpisati, osoba koja potpisuje u njegovo ime ili, ako je nema, ovlatena osoba. Svaki list mora biti oznaen brojem.

lanak 157.

(1) Datum oporuke je onaj kad ju je potpisala ovlatena osoba.

(2) Taj datum ovlatena osoba mora staviti na kraj oporuke.

lanak 158.

Ovlatena osoba e pitati oporuitelja eli li dati izjavu o uvanju svoje oporuke. U tom sluaju, i na izriit oporuiteljev zahtjev, mjesto gdje on namjerava uvati svoju oporuku navest e se u potvrdi predvienoj u lanku 160. ovoga Zakona.

lanak 159.

Ovlatena osoba prilae oporuci potvrdu u skladu s odredbama lanka 160. ovoga Zakona kojom se utvruje da su potovane obveze propisane ovim Zakonom.

lanak 160.

Potvrda koju izdaje ovlatena osoba bit e sastavljena u sljedeem obliku:

P O T V R D A

(Konvencija od 26. listopada 1973.)

1. Ja,----------------------------- (ime, adresa i zvanje) osoba, ovlatena za sastavljanje meunarodne oporuke,

2. potvrujem da je dana ------- u

(datum) (mjesto)

3. (oporuitelj)------------------ (ime, adresa, datum i mjesto roenja) u nazonosti mojoj i svjedoka:

4. a) ------------------ (ime, adresa, datum i mjesto roenja)

b) ------------------ (ime, adresa, datum i mjesto roenja)

izjavio da je priloena isprava njegova oporuka te da joj zna sadraj.

5. Osim toga potvrujem da:

6. a) je u nazonosti mojoj i svjedoka,

1. oporuitelj potpisao oporuku ili priznao i potvrdio kao svoj ve stavljeni potpis;

2. budui da je oporuitelj izjavio da ne moe sam potpisati svoju oporuku iz sljedeih razloga:

------------------

sam zabiljeio ovu injenicu na oporuci

je potpis stavio ------ (ime, adresa)

7. b) smo svjedoci i ja potpisali oporuku.

8. c) Svaki list oporuke potpisao je ------ te je oznaen brojem.

9. d) Uvjerio sam se u identitet oporuitelja i gore navedenih svjedoka.

10. e) Svjedoci su ispunjavali pretpostavke propisane zakonom, po kojemu ja postupam.

11. f) Oporuitelj je elio dati sljedeu izjavu o uvanju svoje oporuke:

12. MJESTO

13. DATUM

14. POTPIS, i eventualno

PEAT

Iz Zakona o obveznim odnosima NN 35/05lanak 1164.(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaiti: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 53/91., 73/91., 111/93., 3/94., 7/96., 91/96., 112/99. i 88/01.) i odredbe lanka 116. - 121. Zakona o nasljeivanju (Narodne novine, br. 48/03. i 163/03.).(2) Poetkom primjene odredaba lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. ovoga Zakona prestaju vaiti odredbe lanka 1., 2., 4., 5., 6., 7., 8., 9. stavka 1. toke 1. i lanka 10. Zakona o kamatama (Narodne novine, br. 94/04.).Stupanje na snagulanak 1165.Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2006., s tim da se odredbe lanka 26. stavka 1. 3. i lanka 29. stavka 2. 6. i stavka 8. poinju primjenjivati nakon isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 161.

Ovlatena osoba zadrava jedan primjerak potvrde, a drugi daje oporuitelju.

lanak 162.

Ako se ne dokae suprotno, potvrda ovlatene osobe smatra se dovoljnim dokazom da je isprava valjano oblikovana u oporuku u smislu ovoga Zakona.

lanak 163.

Nepostojanje ili neispravnost potvrde ne utjee na valjanost oporuke sastavljene u skladu s ovim Zakonom, to se tie njezina oblika.

lanak 164.

Meunarodna se oporuka moe opozvati po pravilima ovoga Zakona o opozivu oporuka.

lanak 165.

Potpisi oporuitelja, ovlatene osobe i svjedoka na meunarodnoj oporuci i na potvrdi, osloboeni su svake ovjere ili sline formalnosti, ali nadleno tijelo moe, po potrebi, provjeriti istinitost potpisa.

lanak 166.

Odredbe ovoga Zakona o meunarodnoj oporuci tumait e se i primjenjivati uzimajui u obzir njihovo podrijetlo iz meunarodne konvencije i nunost da ih se jednoobrazno tumai.

II. uvanje oporuke kod suda i drugih osOba ovlatenih za sastavljanje javnih oporuka

uvanje oporuke

lanak 167.

(1) Na zahtjev oporuitelja, njegovu e oporuku primiti na uvanje u Republici Hrvatskoj sud ili javni biljenik, a u inozemstvu hrvatskim dravljanima konzularno, odnosno diplomatsko-konzularno predstavnitvo Republike Hrvatske.

(2) Bez obzira tko je oporuku sastavio, osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne smiju odbiti primitak oporuke na uvanje, ako oporuku na uvanje predaje oporuitelj ili osoba koju je on za to opunomoio.

(3) Prije primanja oporuke na uvanje utvrdit e se istovjetnost osobe koja oporuku predaje na uvanje po pravilima za utvrivanje istovjetnosti oporuitelja, osim kada je ta osoba poznata osobno ili po imenu.

(4) Oporuka se predaje na uvanje otvorena ili zatvorena.

(5) Oporuka primljena na uvanje stavit e se u poseban omot i zapeatiti, pa e se dati potvrda da je oporuka primljena na uvanje.

(6) Osoba koja u ime suda, javnog biljenika, odnosno konzularnog ili diplomatsko-konzularnog predstavnitva Republike Hrvatske prima oporuku na uvanje, sastavit e o tome zapisnik, u kojem e navesti kako je utvrena istovjetnost osobe koja je oporuku predala na uvanje i u njega unijeti podatke, saznanja i zapaanja o svim okolnostima koje bi mogle biti vane za ocjenu valjanosti oporuke.

(7) Ako je oporuku na uvanje predala osoba koju je oporuitelj za to opunomoio, zapisniku e se priloiti ta punomo.

(8) Zapisnik o primanju oporuke na uvanje potpisuje osoba koja je u ime suda, javnog biljenika, odnosno konzularnog ili diplomatsko-konzularnog predstavnitva Republike Hrvatske primila oporuku na uvanje, a ako je pritom sudjelovao i zapisniar, i on potpisuje zapisnik, uz naznaku svojstva zapisniara.

lanak 168.

Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko-konzularno predstavnitvo Republike Hrvatske koje je primilo oporuku na uvanje uvat e je s posebnom panjom i odvojeno od ostalih spisa.

Obavijest o sastavljenoj oporuci

lanak 169.

Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko-konzularno predstavnitvo Republike Hrvatske koje je primilo oporuku na uvanje o tome e bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.

Vraanje oporuke oporuitelju

lanak 170.

(1) Oporuka koja se nalazi na uvanju kod suda, javnog biljenika odnosno konzularnog ili diplomatsko-konzularnog predstavnitva Republike Hrvatske, vratit e se oporuitelju na njegov zahtjev.

(2) Oporuka e se vratiti i oporuiteljevu opunomoeniku koji ima ovjerovljenu punomo za taj posao.

(3) O vraanju oporuke sastavit e se zapisnik, u kojem e se navesti nain na koji je utvrena istovjetnost osobe kojoj se vraa oporuka.

(4) Ako se oporuka vraa opunomoeniku, punomo e se priloiti zapisniku i uvati kod onoga koji je oporuku vratio.

(5) Sud, javni biljenik, odnosno konzularno ili diplomatsko--konzularno predstavnitvo Republike Hrvatske koje je vratilo oporuku oporuitelju ili njegovu opunomoeniku o tome e bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.

uvanje izjave o usmenoj oporuci

lanak 171.

(1) Ako su svjedoci usmene oporuke podnijeli sudu ili javnom biljeniku izjavu o oporuiteljevoj volji, on e utvrditi istovjetnost svjedoka, a potom e primitak njihove izjave zapisniki utvrditi, staviti u poseban omot i zapeatiti.

(2) Jednako e se postupiti i kad svjedoci usmene oporuke dou sudu ili javnom biljeniku da usmeno ponove oporuiteljevu izjavu.

(3) Prigodom uzimanja izjava svjedoka usmene oporuke sud e, odnosno javni biljenik nastojati utvrditi izjavu oporuiteljeve volje, a ispitat e i okolnosti od kojih zavisi valjanost usmene oporuke.

(4) Isprave o usmenoj oporuci uvat e se odvojeno od ostalih spisa.

Obavijest o primljenoj izjavi svjedoka usmene oporuke

lanak 172.

Sud, odnosno javni biljenik koji je primio izjavu svjedoka usmene oporuke o tome e bez odgode poslati obavijest u Hrvatski upisnik oporuka.

III. Opoziv oporuke pred sudom ili drugim osobama ovlatenim za sastavljanje javnih oporuka

lanak 173.

(1) Oporuitelj moe pred osobom ovlatenom za sastavljanje javne oporuke opozvati svaku svoju oporuku, bez obzira u kojem je obliku napravljena.

(2) Na opozivanje oporuke pred osobom ovlatenom za sastavljanje javne oporuke na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe ovoga Zakona o sastavljanju javne oporuke.

(3) Kad oporuitelj opozove oporuku, opoziv e se zabiljeiti na oporuci, ako se uva kod ovlatene osobe pred kojom je opozvana.

(4) Obavijest o tome da je oporuka opozvana bez odgode e se dostaviti Hrvatskom upisniku oporuka.

G l a v a d r u g a

OSTAVINSKI POSTUPAK

I. Ope odredbe

Predmet ostavinskog postupka

lanak 174.

U ostavinskom postupku utvruje se tko su ostaviteljevi nasljednici, to ini ostaviteljevu ostavinu te koja jo prava glede ostavine pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama.

Izvanparnini postupak

lanak 175.

(1) Ostavinski postupak je izvanparnini postupak.

(2) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o parninom postupku.

Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka

lanak 176.

(1) Ostavinski se postupak u prvom stupnju provodi pred opinskim sudom odnosno pred javnim biljenikom kao povjerenikom suda.

(2) U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudac pojedinac ili sudski savjetnik.

(3) Sud e povjeriti javnom biljeniku provoenje ostavinskog postupka i dostaviti mu smrtovnicu.

(4) Kada javni biljenik provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlaten je, kao i sudac i sudski savjetnik opinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke osim odluka za koje je ovim Zakonom drukije propisano.

Mjesna nadlenost

lanak 177.

(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite (ostavinski sud).

(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u Republici Hrvatskoj, za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme imao boravite.

(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi preteni dio njegove ostavine u Republici Hrvatskoj.

(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana.

(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine moe pored ostavinskoga suda narediti i sud na ijem je podruju ostavitelj umro te sud na ijem se podruju nalazi ostaviteljeva imovina.

(6) Kad za ostavinski postupak nije nadlean hrvatski sud, nadlenost hrvatskog suda koji je ovlaten provoditi pojedine radnje odreuje se prema odredbama stavka 1. do 5. ovoga lanka.

Zabrana sporazuma o nadlenosti

lanak 178.

Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u ostavinskom postupku.

Stranke

lanak 179.

Strankom se u smislu ovoga Zakona smatraju nasljednici i zapisovnici kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

Opa pravila postupanja

lanak 180.

(1) Tijekom cijeloga postupka sud e paziti da prava stranaka budu to prije utvrena i osigurana.

(2) Sud je duan osobito paziti da se zatite i ostvare prava osoba koje se zbog malodobnosti, duevne bolesti ili drugih okolnosti nisu sposobne brinuti o svojim pravima i interesima.

(3) U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.

Dokazi

lanak 181.

(1) Sud donosi odluku na temelju rezultata cjelokupne rasprave.

(2) Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku nisu iznijele te izvesti i dokaze koje one nisu predloile, ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za odluivanje u skladu s ovim Zakonom.

(3) Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

Radnje u postupku

lanak 182.

Sudac, odnosno sudski savjetnik sa zapisniarom prima izjave o odricanju od nasljedstva i izvodi dokaze.

Zapisnici i biljeke

lanak 183.

(1) O radnjama poduzetim u postupku u pravilu se sastavlja zapisnik.

(2) O manje vanim izjavama stranaka i obavijestima koje sud prikuplja moe se umjesto zapisnika staviti samo biljeka na spisu.

(3) Zapisnik potpisuju stranke ako su bile nazone radnji u postupku, sudac odnosno sudski savjetnik koji je sastavio zapisnik te zapisniar.

(4) Biljeku na spisu potpisuje osoba koja ju je sastavila.

Odluke

lanak 184.

(1) Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja.

(2) Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i rjeenja drugostupanjskog suda moraju biti obrazloena.

Prigovor protiv rjeenja

lanak 185.

Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni biljenik doputen je prigovor u roku od osam dana od dana dostave rjeenja strankama.

Postupak povodom prigovora

lanak 186.

(1) Prigovor se dostavlja javnom biljeniku koji ga je duan bez odgode zajedno sa spisom dostaviti nadlenom opinskom sudu.

(2) O prigovoru odluuje sudac pojedinac.