zakon o nasljedjivanju snfbih 80 14

7/24/2019 Zakon o Nasljedjivanju Snfbih 80 14

1/27

Srijeda, 1. 10. 2014. SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 80 - Stranica 83

Na osnovu lana IV.B.7 a)(IV) Ustava Federacije Bosne iHercegovine, donosim

UKAZ

O PROGLAENJU ZAKONA O NASLJE

IVANJU UFEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Progla!ava se Zakon o nasljeivanju u Federaciji Bosne iHercegovine, koji je donio Parlament Federacije Bosne iHercegovine na sjednici Predstavnikog doma od 25.06.2014.godine i na sjednici Doma naroda od 10.07.2014. godine.

Broj 01-02-711-02/1422. septembra 2014. godine

SarajevoPredsjednik

!ivko Budimir, s. r.

ZAKONO NASLJEIVANJU U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE

DIO PRVI

NASLJEDNO PRAVOI. OPE ODREDBEOstvarivanje nasljednog prava

lan 1.(1) Nasljedno pravo u Federaciji Bosne i Hercegovine (u

daljnjem tekstu: Federacija) ostvaruje se po odredbamaovog zakona.

(2) Ovim se zakonom ureuju pravila po kojima sud, drugiorgani i ovla!tene osobe u Federaciji postupaju unasljednim stvarima.

Predmet nasljeivanja

lan 2.Nasljeivati se mogu stvari i prava koja pripadaju fizikim

licima, osim onoga !to se ne mo"e naslijediti zbog svoje pravne

prirode ili po zakonu.Ravnopravnost u nasljeivanju

lan 3.(1) Sva fizika lica su pod istim uvjetima ravnopravna u

nasljeivanju.(2) Stranci su u nasljeivanju ravnopravni s dr"avljanima

Bosne i Hercegovine.

Nasljeivanje vanbranih srodnika i srodnika iz potpunogusvojenja

lan 4.(1) Vanbrano srodstvo izjednauje se u pogledu nasljeivanja

sa branim, a srodstvo potpunog usvojenja sa srodstvom pokrvi.

(2) U sluaju potpunog usvojenja prestaju meusobna

nasljedna prava usvojenika i njegovih potomaka sanjegovim srodnicima po krvi.

Pozivanje na nasljedstvo

lan 5.(1) Umrlo fiziko lice (ostavitelj) nasljeuje onaj koji je

njegovom smru stekao nasljedno pravo (nasljednik).(2) Svaka osoba sposobna je naslijediti ako zakonom nije !to

drugo odreeno.(3) Nasljedno pravo se stie po odredbama ovog zakona, a na

osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona.(4) Nasjedno pravo se stie u trenutku ostaviteljeve smrti.

Sticatelj nasljednog prava mo"e ga se po odredbama ovogzakona odrei, pa e se uzeti kao da ga nikada nije nitistekao.

(5) Ko je naslijedio ostavitelja, njegov je sveopi pravnisljednik.

Raspolaganje ugovorom o nasljeivanju ili testamentom

lan 6.

Ostavitelj mo"e ugovorom o nasljeivanju ili testamentomraspolagati svojom imovinom na nain i u granicama koji su

odreeni u zakonu.

Ostavina bez nasljednika

lan 7.Smru ostavitelja koji nema nasljednika ostavinu stie

opina, odnosno grad odreen ovim zakonom koji time dobivajujednak polo"aj kao da su nasljednici ostaviteljevi, osim !to se onine mogu odrei naslijea.

II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONAA. ZAKONSKI NASLJEDNICI1. NASLJEDNI REDOVIKrug zakonskih nasljednika

lan 8.

(1) Ako ovim zakonom nije drukije odre

eno, na osnovuzakona, umrlog nasljeuju: svi njegovi potomci, njegovi

usvojenici i njihovi potomci, njegov brani partner, njegoviroditelji, njegovi usvojitelji, njegova braa i sestre i njihovipotomci, njegovi djedovi i nane i njihovi potomci, njegoviostali preci.

(2) Osobe iz stava (1) ovog lana nasljeuju po nasljednimredovima.

(3) Nasljednici bli"eg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstvaosobe daljnjeg nasljednog reda.

Vanbrani partner kao zakonski nasljednik

lan 9.(1) Na osnovu zakona ostavitelja nasljeuje i njegov vanbrani

partner koji je u pravu nasljeivanja izjednaen s branim.(2) Vanbranom zajednicom u smislu ovog zakona smatra se

zajednica "ivota "ene i mu!karca u skladu s odredbamazakona koji ureuje porodine odnose, a koja je prestalaostaviteljevom smru.

a) Prvi nasljedni redPotomci i brani partner ostavitelja

lan 10.(1) Ostavitelja nasljeuju prije svih njegova djeca i njegov

brani partner.(2) Nasljednici prvog nasljednog reda nasljeuju na jednake

dijelove.(3) Kad ostavitelj nema potomaka brani partner ne nasljeuje

u prvom nasljednom redu.

Pravo predstavljanja

lan 11.

Dio ostavine koji bi pripao ranije umrlom djetetu da jenad"ivjelo ostavitelja nasljeuju njegova djeca, ostaviteljevaunuad na jednake dijelove, a ako je neko od unuadi umrlo prijeostavitelja, dio koji bi njemu pripao da je bio "iv u trenutkuostaviteljeve smrti nasljeuju njegova djeca, ostaviteljevapraunuad na jednake dijelove i tako redom sve dok imaostaviteljevih potomaka.

b) Drugi nasljedni redBrani partner i roditelji umrlog

lan 12.(1) Ostavinu umrlog koji nije ostavio potomke nasljeuje

njegov brani partner i njegovi roditelji.(2) Roditelji umrlog nasljeuju jednu polovinu ostavine na

jednake dijelove, a drugu polovinu ostavine nasljeuje

brani partner umrlog.


2/27

Broj 80 - Stranica 84 SLUBENE NOVINE FEDERACIJE BiH Srijeda, 1. 10. 2014.

(3) Ako iza umrlog nije ostao brani partner, roditelji umrlognasljeuju cijelu ostavinu na jednake dijelove.

Braa i sestre umrlog i njihovi potomci

lan 13.

(1) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, dioostavine koji bi mu pripao da je nad"ivio ostaviteljanasljeuju njegova djeca (braa i sestre ostavitelja), njegovaunuad i praunuad i njegovi daljnji potomci, po pravilimakoja va"e za sluaj kada umrlog nasljeuju njegova djeca iostali potomci.

(2) Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja dioostavine koji bi svakome od njih pripao da je nad"ivioostavitelja nasljeuju njihovi potomci, prema odredbamastava (1) ovog lana.

(3) U svim sluajevima ostaviteljeva braa i sestre samo po ocunasljeuju na jednake dijelove oev dio ostavine, braa isestre samo po majci nasljeuju na jednake dijelove majindio, a roena braa i sestre nasljeuju na jednake dijelove sbraom i sestrama po ocu oev dio, a s braom i sestramapo majci majin dio.

Nasljeivanje jednog roditelja koji je umro bez potomstva

lan 14.Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja, a

nije ostavio nijednog potomka, dio ostavine koji bi mu pripao daje nad"ivio ostavitelja nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovajumro prije ostavitelja, njegovi potomci nasljeuju ono !to bipripalo i jednom i drugom roditelju, prema odredbama lana 12.ovog zakona.

c) Trei nasljedni redDjedovi i nane umrlog

lan 15.(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni branog

partnera, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka,nasljeuju njegovi djedovi i nane.

(2) Jednu polovinu ostavine nasljeuju djed i nana s oevestrane, a drugu polovinu djed i nana s majine strane.

Prava djeda i nane iste loze

lan 16.(1) Djed i nana iste loze nasljeuju na jednake dijelove.(2) Ako je neki od predaka jedne loze iz stava (1) ovog lana

umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da jenad"ivio ostavitelja nasljeuju njegova djeca i njegovipotomci, po pravilima koja va"e za sluaj kad umrlognasljeuju njegova djeca i ostali potomci.

(3) U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i nane jedneloze i njihove djece va"e pravila po kojima nasljeujuostaviteljevi roditelji i njihovi potomci.

Nasljeivanje djeda i nane jedne loze koji su umrli bez

potomstvalan 17.

Ako su djed i nana jedne loze umrli prije ostavitelja, a nisuostavili ni jednog potomka, dio ostavine koji bi im pripao da sunad"ivjeli ostavitelja nasljeuju djed i nana druge loze, njihovadjeca, njihovi unuci i njihovi daljni potomci, kako je odreeno ulanu 16. ovog zakona.

d)etvrti nasljedni redPradjedovi i pranane umrlog

lan 18.(1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su

ovi ostavili nekog potomka, ni branog partnera, ni djeda inanu, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeuju njegovipradjedovi i pranane.

(2) Jednu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane s oevestrane, a drugu polovinu nasljeuju pradjedovi i pranane smajine strane.

Prava pradjeda i pranane iste loze

lan 19.(1) Od dijela koji pripada ostaviteljevim pradjedovima i

prananama s oeve strane jednu polovinu nasljeuju najednake dijelove roditelji njegovog djeda po ocu, a drugupolovinu roditelji njegove nane po ocu.

(2) I pradjedovi i pranane s majine strane nasljeuju na nainodreen u stavu (1) ovog lana dio koji im pripada.

(3) Ako nema koga od tih predaka, dio koji bi mu pripao da je"iv nasljeuje predak koji mu je bio brani partner.

(4) Ako nema jednog para tih predaka, dijelove koji bi impripali da su "ivi nasljeuje drugi par iste loze.

(5) Ako nema pradjedova i pranana jedne loze, dio ostavinekoji bi im pripao da su "ivi nasljeuju pradjedovi i prananedruge loze.

Ostali preci

lan 20.Iza pradjedova i pranana ostavitelja nasljeuju daljnjinjegovi preci redom, po pravilima po kojima nasljeuju njegovipradjedovi i njegove pranane.

Nasljeivanje ostavine bez nasljednika

lan 21.(1) Smru ostavitelja koji nema nasljednika, nekretnine i s

njima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno gradna ijem se podruju nalaze.

(2) Smru ostavitelja koji nema nasljednika pokretnine i snjima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno gradgdje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivali!te napodruju Federacije.

(3) Ako ostavitelj u trenutku smrti nije imao prebivali!te napodruju Federacije, a imao je boravi!te, pokretnine i snjima izjednaena prava prelaze na opinu, odnosno gradgdje je ostavitelj u trenutku smrti imao boravi!te napodruju Federacije.

(4) Ako ostavitelj u trenutku smrti na podruju Federacije nijeimao ni prebivali!te niti boravi!te, pokretnine i s njimaizjednaena prava prelaze na opinu, odnosno grad gdje jeostavitelj u trenutku smrti bio upisan u knjigu dr"avljanaBosne i Hercegovine i Federacije.

2. Posebne odredbe za neke nasljednikea) Nepotpuno usvojenje

lan 22.(1) Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci imaju

prema usvojitelju ista nasljedna prava kao i usvojiteljevadjeca i drugi njegovi potomci, osim ako pri usvojenju ta

prava nisu ograniena ili sasvim iskljuena.(2) U sluajevima u kojima usvojenik i njegovi potomcinasljeuju usvojitelja kao njegova djeca, usvojiteljnasljeuje usvojenika i njegove potomke.

(3) Usvojitelj ima na ostavinu usvojenika i njegovih potomakaista nasljedna prava koja ima odgovarajui predakusvojenika prema svojim potomcima.

(4) Usvojenik i njegovi potomci ne nasljeuju usvojiteljevesrodnike, njegovog branog partnera, ni druge njegoveusvojenike.

(5) Srodnici usvojitelja i njegov brani partner kod nepotpunogusvojenja ne nasljeuju usvojenika ni njegove srodnike.

(6) Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta pravanasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.


3/27


Gubitak prava usvojenika

lan 23.Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi potomci ne

mogu naslijediti usvojitelja ako je usvojitelj podnio zahtjev zaraskid usvojenja, a poslije njegove smrti se utvrdi da je zahtjev

bio osnovan.b) DjecaPoveanje nasljednog dijela djece

lan 24.(1) Kada su djeca koja nemaju nu"nih sredstava za "ivot

pozvana na nasljee, sud mo"e na njihov zahtjev odluiti danaslijee i jedan dio onog dijela ostavine koji bi po zakonutrebalo da naslijede ostali nasljednici prvog nasljednog reda.

(2) Sud mo"e odluiti da djeca naslijede cijelu ostavinu ako jeona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom djecazapala u oskudicu.

(3) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud euzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike isposobnost za privreivanje svakog djeteta i branog

partnera, trajanje brane zajednice, kao i vrijednostostavine.

c) Gubitak prava na nasljeivanje branog i vanbranogpartneraKad brani i vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo

lan 25.(1) Pravo nasljeivanja na osnovu zakona izmeu branih

partnera prestaje razvodom braka ili poni!tenjem braka.(2) Brani partner nema pravo na nasljee:

1) ako je ostavitelj bio podnio tu"bu za razvod braka, aposlije ostaviteljeve smrti se utvrdi da je tu"ba bilaosnovana,

2) ako njegov brak sa ostaviteljem bude ogla!en zanepostojei, ili bude poni!ten, poslije ostaviteljevesmrti, iz uzroka za ije je postojanje nad"ivjeli brani

partner znao u vrijeme zakljuenja braka,3) ako je njegova zajednica "ivota sa ostaviteljem bila

trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu saostaviteljem.

(3) Vanbrani partner nema pravo na nasljedstvo ako jenjegova zajednica "ivota s ostaviteljem bila trajno prestalaprije ostaviteljeve smrti.

Poveanje nasljednog dijela branog partnera

lan 26.(1) Kada je brani partner koji nema nu"nih sredstava za "ivot

pozvan na naslijee sa nasljednicima prvog ili drugognasljednog reda sud mo"e, na zahtjev branog partnera,odluiti da brani partner naslijedi i jedan dio onog dijelaostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijede ostali

nasljednici, a mo"e odluiti i da bra

ni partner naslijedicijelu ostavinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi

njenom podjelom brani partner zapao u oskudicu.(2) Pri odluivanju u sluaju iz stava 1. ovog lana sud e uzeti

u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike isposobnosti za privreivanje branog partnera, trajanjebrane zajednice, imovinske prilike ostalih nasljednika injihovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.

d) RoditeljiPoveanje nasljednog dijela roditelja

lan 27.(1) Kada su roditelji koji nemaju nu"nih sredstava za "ivot

pozvani na naslijee sa ostaviteljevim branim partnerom,sud mo"e na njihov zahtjev odluiti da naslijede i jedan od

onog dijela ostavine koji bi po zakonu trebalo da naslijedibrani partner.

(2) Sud mo"e odluiti da roditelji naslijede cijelu ostavinu akoje ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom roditeljizapali u oskudicu.

(3) Ako je izmeu ostaviteljevih roditelja zajednica "ivotatrajno prestala, a samo jedan roditelj nema sredstava nu"nihza "ivot, ovaj roditelj mo"e zahtijevati poveanjenasljednog dijela kako prema branom partneru tako iprema drugom ostaviteljevom roditelju.

(4) Ako je jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja,nad"ivjeli roditelj koji nema nu"nih sredstava za "ivot mo"ezahtijevati poveanje svog nasljednog dijela i premanasljednicima umrlog ostaviteljevog roditelja.

(5) Pri odluivanju u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana sud euzeti u obzir sve okolnosti, a naroito imovinske prilike isposobnost za privreivanje roditelja, imovinske prilikebranog partnera, odnosno nasljednika umrlog roditelja injegovu sposobnost za privreivanje i vrijednost ostavine.

B. NU!NI NASLJEDNICI

1. NU!NI NASLJEDNICI I NU!NI I RASPOLO!IVI DIOOSTAVINENu"ni nasljednici

lan 28.(1) Nu"ni nasljednici su: djeca ostavitelja, njegovi usvojenici iz

potpunog usvojenja te njegov brani partner.(2) Ostali potomci umrlog, njegovi usvojenici iz nepotpunog

usvojenja i njihovi potomci, njegovi roditelji i njegovabraa i sestre nu"ni su nasljednici samo ako su trajnonesposobni za rad i nemaju nu"nih sredstava za "ivot.

(3) Osobe navedene u ovom lanu su nu"ni nasljednici kad supo zakonskom redu nasljeivanja pozvane na nasljedstvo.

Nu"ni i raspolo"ivi dio

lan 29.

(1) Nu"ni nasljednici imaju pravo na dio ostavine s kojimostavitelj ne mo"e raspolagati i koji se naziva nu"ni dio.(2) Nu"ni dio nasljednika iz lana 28. stav 1. ovog zakona

iznosi jednu polovinu, a nu"ni dio ostalih nasljednika jednutreinu onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripaopo zakonskom redu nasljeivanja.

(3) Ostatkom ostavine mo"e ostavitelj raspolagati po svojojvolji i taj dio ostavine naziva se raspolo"ivi dio.

Pravo na nu"ni dio je nasljedno pravo

lan 30.(1) Nu"nom nasljedniku pripada odreeni dio svake stvari i

prava koji sainjavaju ostavinu, ali ostavitelj mo"e odreditida nu"ni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima,pravima ili u novcu.

(2) Na zahtjev neke od stranaka sud mo"e, kad nae da je to

opravdano, odluiti da nu"nom nasljedniku pripadne dio uodreenim stvarima, pravima ili u novcu, ako to ve nijepravnim poslom odredio ostavitelj.

2. IZRAUNAVANJE NU!NOG I RASPOLO!IVOGDIJELA, SMANJENJE RASPOLAGANJA PRAVNIMPOSLOVIMA ZA SLUAJ SMRTI I VRAANJEPOKLONAa) Izraunavanje nu"nog i raspolo"ivog dijelaUtvrivanje vrijednosti ostavine

lan 31.(1) Vrijednost ostavine na osnovu koje se izraunava nu"ni dio

utvruje se na sljedei nain:1) prvo se popisuju i procjenjuju sva dobra koja je

ostavitelj imao u trenutku smrti, raunajui tu i sve

onoime je raspolagao ugovorom o naslje

ivanju i


4/27


testamentom, kao i sva njegova potra"ivanja, pa i onakoja ima prema nekom nasljedniku, osim potra"ivanjakoja su oigledno nenaplativa;

2) od utvrene vrijednosti dobara koja je ostavitelj imaou trenutku smrti odbijaju se tro!kovi sahrane

ostavitelja, iznos tro!kova popisa i procjene ostavine iiznos dugova ostavitelja;3) dobijenom ostatku dodaje se vrijednost svih poklona

koje je ostavitelj uinio ma na koji nain nekomzakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenihnasljednicima koji se odriu naslijea, kao i onihpoklona za koje je ostavitelj naredio da se neuraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio, kao ipoklona za koje je ostavitelj u posljednjoj godini svog"ivota uinio drugim osobama koje nisu zakonskinasljednici, osim manjih uobiajenih poklona.

(2) Pri utvrivanju vrijednosti ostavine nee se uzeti u obzirvrijednost poklona uinjenih za postignue opekorisnihsvrha, kao ni poklona koji se na osnovu samog zakona neuraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Poklon i odreivanje njegove vrijednostilan 32.

Kao poklon u smislu ovog zakona smatra se i odricanje odprava, opro!taj duga ono !to je ostavitelj za vrijeme svog "ivotadao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili radi osnivanja ilipro!irenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svakodrugo raspolaganje ostavitelja bez nadoknade.

Procjenjivanje poklona

lan 33.Pri procjenjivanju poklona uzima se vrijednost poklonjene

stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, a prema njenom stanju uvrijeme kada je poklon uinjen.

Poklon u vidu osiguranja

lan 34.Kada se poklon sastoji u osiguranju u korist poklonoprimca,

kao vrijednost poklona uzet e se zbir premija koje je uplatioostavitelj, ako je taj zbir manji od osigurane sume; a ako je zbirpremija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzet ese iznos osigurane sume.

b) Imovina koja se izdvaja iz ostavineIzdvajanje u korist potomka koji su privreivali saostaviteljem

lan 35.(1) Ostaviteljevi potomci i usvojenici koji su "ivjeli u zajednici

sa ostaviteljem, svojim radom, zaradom ili mu na druginain pomagali u privreivanju imaju pravo zahtijevati daim se iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovomdoprinosu u poveanju vrijednosti ostaviteljeve imovine.

(2) Tako izdvojeni dio ne spada u ostavinu i ne uzima se uobzir pri izraunavanju nu"nog dijela, niti se uraunavanasljedniku u njegov nasljedni dio.

Izdvajanje predmeta domainstva

lan 36.(1) Nad"ivjelom branom partneru i ostaviteljevim potomcima

koji su "ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvupripadaju predmeti domainstva koji slu"e zazadovoljavanje njihovih svakodnevnih potreba, kao !to supokustvo, namje!taj, posteljina i slino, ali ne ako su ovipredmeti znatnije vrijednosti.

(2) Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se u obzir priizraunavanju nu"nog dijela, niti se uraunavajunasljedniku u njegov nasljedni dio.

c) Smanjenje raspolaganja pravnim poslovima za sluajsmrti i vraanje poklona zbog povreda nu"nog dijelaPovreda nu"nog dijelaPokloni i raspolaganja putem pravnih poslova za sluaj smrtiuinjeni u korist nu"nih nasljednika

lan 37.(1) Kada je povrijeen nu"ni dio, raspolaganja pravnim

poslovima za sluaj smrti (testament, ugovor onasljeivanju) smanjit e se, a pokloni e se vratiti ukolikoje potrebno da bi se namirio nu"ni dio.

(2) Nu"ni dio je povrijeen kada ukupna vrijednostraspolaganja ugovorom o nasljeivanju, testamentom ipoklonom prelazi raspolo"ivi dio.

(3) Pri utvrivanju ukupne vrijednosti raspolaganja pravnimposlovima za sluaj smrti i poklona uzimaju se u raun i onipokloni i raspolaganja za koja je ostavitelj naredio da se neuraunavaju nu"nom nasljedniku u njegov nasljedni dio.

(4) Od poklona i raspolaganja pravnim poslovima za sluajsmrti koja se uraunavaju nu"nom nasljedniku u njegovnasljedni dio uzima se u raun pri utvrivanju ukupne

vrijednosti raspolaganja samo onoliko za koliko oniprema!uju njegov nu"ni dio.

Red smanjenja i vraanja

lan 38.Kada je povrijeen nu"ni dio prvo se smanjuju raspolaganja

testamentom, zatim raspolaganja ugovorom o nasljeivanju, paukoliko nu"ni dio time ne bi bio namiren, vraaju se pokloni.

Srazmjerno smanjenje raspolaganja testamentom, ugovoromo nasljeivanju i privilegovani legat

lan 39.(1) Raspolaganja testamentom smanjuju se u istoj srazmjeri,

bez obzira na njihovu prirodu i na njihov obim i bez obzirana to da li se nalaze u jednom ili vi!e testamenata, ako iztestamenta ne proizilazi ne!to drugo.

(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na ugovor onasljeivanju.

(3) Ako je ostavitelj ostavio vi!e legata i naredio da se nekilegat isplati prije ostalih, taj e se legat smanjiti samoukoliko vrijednost ostalih legata ne dosti"e da se namirinu"ni dio.

Srazmjerno smanjenje legata nalo"enih testamentarnomnasljedniku ili legataru

lan 40.Testamentarni nasljednik iji bi nasljedni dio morao biti

smanjen da bi se namirio nu"ni dio, mo"e tra"iti srazmjernosmanjenje legata koje treba isplatiti ako iz testamenta ne proizlazine!to drugo. Isto va"i i za nasljednika po ugovoru o nasljeivanjui za legatara kojem je ostavitelj nalo"io da iz svog legata ne!to

isplati.Red vraanja poklona

lan 41.(1) Vraanje poklona vr!i se poev od posljednjeg poklona i

ide dalje obrnuto po redu kojim su pokloni uinjeni.(2) Pokloni uinjeni istovremeno vraaju se srazmjerno.

Polo"aj poklonoprimca koji vraa poklon

lan 42.U pogledu poklonjene stvari koju je du"an vratiti

poklonoprimac se smatra savjesnim posjednikom do dana kada jesaznao za zahtjev za vraanje poklona.


5/27


Ko mo"e tra"iti smanjenje raspolaganja pravnim poslovimaza sluaj smrti i vraanje poklona

lan 43.(1) Smanjenje raspolaganja testamentom, ugovorom o

nasljeivanju i vraanje poklona kojim je povrijeen nu"ni

dio mogu tra"iti samo nu"ni nasljednici.(2) Pravo iz stava 1. ovog lana nasljedivo je samo ako je nu"ni

nasljednik prije svoje smrti vepodnio zahtjev za nu"ni dio.

Zastara prava na tra"enje smanjenja raspolaganja pravnimposlovima za sluaj smrti i vraanje poklona

lan 44.Smanjenje raspolaganja testamentom mo"e se tra"iti u roku

tri godine od progla!enja testamenta, a raspolaganje ugovorom onasljeivanju i vraanje poklona u roku tri godine odostaviteljeve smrti, odnosno od dana kada je rje!enje o njegovomprogla!enju za umrlog, odnosno rje!enje kojim se utvrujenjegova smrt postalo pravomono.

3. ISKLJUENJE NU!NIH NASLJEDNIKA IZNASLIJEA I LIENJE NU!NOG DIJELA U KORIST

POTOMAKAa) Iskljuenje nu"nih nasljednikaRazlozi iskljuenja

lan 45.(1) Ostavitelj mo"e iskljuiti iz nasljedstva nasljednika koji ima

pravo na nu"ni dio:1) ako se on povredom neke zakonske ili moralne

obaveze koja proizlazi iz njegovog porodinog odnosas ostaviteljem te"e ogrije!io prema ostavitelju,

2) ako je namjerno poinio neko te"e krivino djeloprema njemu ili njegovom branom partneru, djetetuili roditelju,

3) ako je poinio neko od krivinih djela protivintegriteta Bosne i Hercegovine ili ovjenosti ivrijednosti za!tienih meunarodnim pravom,

4) ako se odao neradu ili nepo!tenu "ivotu.(2) Iskljuenje iz nasljedstva mo"e biti potpuno ili djelomino.

Uvjeti za punova"nost iskljuenja

lan 46.(1) Ostavitelj koji "eli iskljuiti nasljednika mora to izraziti u

testamentu ili u ugovoru o nasljeivanju na izriit nain inavesti razlog za iskljuenje.

(2) Razlog za iskljuenje mora postojati u vrijeme sastavljanjatestamenta ili ugovora o nasljeivanju.

(3) U sluaju spora o opravdanosti iskljuenja du"nostdokazivanja da je iskljuenje opravdano le"i na onome kose na iskljuenje poziva.

Posljedice iskljuenja

lan 47.

Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu ukojem je iskljuen, a pravo ostalih osoba koje mogu naslijeditiostavitelja odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavitelja.

b) Li#enje nu"nog dijela u korist potomaka

lan 48.(1) Ako je potomak koji je imao pravo na nu"ni dio prezadu"en

ili je rasipnik, ostavitelj ga mo"e na izriit nain li!iti ucjelini ili djelomino njegovog nu"nog dijela u koristnjegovih potomaka.

(2) Ovo li!enje ostaje punova"no samo ako u trenutkuotvaranja naslijea li!eni ima maloljetne ili punoljetnepotomke koji su nesposobni za rad i nemaju nu"nihsredstava za "ivot.

(3) Li!eni nasljednik nasljeuje ostavitelja u dijelu koji nije

obuhvaen li!enjem.

(4) Li!eni nasjednik nasljeuje ostavitelja i kad pretpostavke zali!enje vi!e ne postoje u asu ostaviteljeve smrti.

C. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA UNASLJEDNI DIOUraunavanje poklona zakonskom nasljedniku

lan 49.(1) Svakom zakonskom nasljedniku uraunava se u nasljedni

dio sve !to je na bilo koji nain dobio na poklon odostavitelja.

(2) Plodovi i druge koristi koje je nasljednik imao odpoklonjene stvari sve do ostaviteljeve smrti se neuraunavaju.

(3) Poklon se ne uraunava ako je ostavitelj izjavio u vrijemepoklona ili kasnije, ili u testamentu ili u ugovoru onasljeivanju da se poklon nee uraunati u nasljedni dio, ilise iz okolnosti mo"e zakljuiti da je to bila ostaviteljevavolja.

(4) Pri tome ostaju u va"nosti odredbe o nu"nom dijelu, s timda se nu"nom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovognu"nog dijela uraunavaju pokloni koje je dobio.

Uraunavanje legata zakonskim nasljednicima

lan 50.(1) Legat ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u

njegov nasljedni dio, osim ako iz testamenta ili iz ugovora onasljeivanju proizilazi da je ostavitelj htio da nasljednikdobije legat pored svog dijela.

(2) Pri uraunavanju vrijede odredbe o nu"nom dijelu, s timeda se nu"nom nasljedniku uvijek u vrijednost njegovognu"nog dijela uraunavaju legati koji su mu namijenjeni.

Uraunavanje poklona i legata

lan 51.(1) Uraunavanje poklona i legata vr!i se na taj nain !to ostali

nasljednici dobivaju iz ostavine odgovarajuu vrijednost, aposlije toga ostatak ostavine dijeli se meu svimnasljednicima.

(2) Ako dobra koja je ostavitelj imao u trenutku smrti nisudovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuuvrijednost, nasljednik kojem se vr!i uraunavanje poklona ilegata nije du"an vratiti im ne!to od onoga !to je dobio.

(3) U sluaju iz stava 2. ovog lana ostaju va"iti odredbe onu"nom dijelu.

Pravo nasljednika kojem se poklon ili legat ne uraunava

lan 52.(1) Kada prema ostaviteljevoj volji poklon ili legat ne treba da

se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio, takavnasljednik zadr"ava poklon, odnosno legat i uestvuje sostalim nasljednicima u diobi ostavine kao da poklona,odnosno legata nije ni bilo.

(2) Kada ima nu"nih nasljednika, a prema ostaviteljevoj voljipoklon ili legat ne treba da se urauna nekom nasljedniku unjegov nasljedni dio, taj nasljednik e moi zadr"ati poklon,odnosno legat u granicama raspolo"ivog dijela.

Pravo nasljednika koji se odrekao od naslijea

lan 53.(1) Nasljednik koji se odrekao od naslijea zadr"ava poklon u

granicama raspolo"ivog dijela.(2) Nasljednik ima pravo zahtijevati ispunjenje legata samo u

granicama raspolo"ivog dijela.

Pravo vraanja poklona

lan 54.(1) Nasljednik ima pravo da poklonjenu mu stvar vrati u

ostavinu.


6/27


(2) U tom sluaju nee mu se njena vrijednost uraunati unasljedni dio, a u pogledu tro!kova koje je uinio za stvar iu pogledu o!teenja koja je pretrpjela, smatrat e se zasavjesnog dr"aoca, ukoliko se ne doka"e njegovanesavjesnost.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanjulan 55.

Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanju poklonanasljedniku u nasljedni dio vr!i se u skladu sa odredbama lana33. ovog zakona.

Poklon u vidu osiguranja

lan 56.Vrijednost poklona u vidu osiguranja odreuje se u skladu

sa odredbama lana 34. ovog zakona.

Tro#kovi izdr"avanja nasljednika

lan 57.(1) Ono !to je potro!eno na izdr"avanje nasljednika i na

njegovo obavezno !kolovanje nee se uraunati u njegov

nasljedni dio.(2) Da li e se izdaci koje je ostavitelj uinio za daljnje!kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni dio i ukojoj mjeri, odluit e sud na zahtjev nasljednika premaokolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost ostavinei tro!kova !kolovanja i osposobljavanja za samostalan "ivotostalih nasljednika.

Uobiajeni manji pokloni

lan 58.Uobiajeni manji pokloni ne uraunavaju se u nasljedni dio.

lan 59.(1) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi na

naslijee uslijed smrti te osobe ili uslijed njegovogodricanja od naslijea, uraunavaju se i u nasljedni dio.

(2) Pokloni uinjeni osobi umjesto koje nasljednik dolazi nanaslijee zbog nedostojnosti te osobe, ili zbog njenogiskljuenja iz naslijea ili zbog li!enja nu"nog dijela, neuraunavaju se nasljedniku u nasljedni dio.

Uraunavanje nasljednikovog duga ostavitelju

lan 60.Nasljedniku se uraunava u njegov dio ono !to je dugovao

ostavitelju.

Zahtjev za uraunavanje

lan 61.Zahtjev da se u nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju

pokloni i legati mogu podnositi samo njegovi sunasljednici,odnosno nasljednici sunasljednika.

III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU TESTAMENTA

A. UVJETI ZA PUNOVA!NOST TESTAMENTASposobnost za sainjavanje testamenta

lan 62.(1) Testament je strogo lini akt koji mo"e sastaviti svaka

osoba sposobna za rasuivanje koja je navr!ila 15 godina"ivota.

(2) Testament je ni!tavan ako u vrijeme njegovog sastavljanjazavje!tatelj nije imao 15 godina "ivota ili ako nije biosposoban za rasuivanje. Ako se ne doka"e suprotno,smatrat e se da je zavje!tatelj u trenutku sastavljanjatestamenta bio sposoban za rasuivanje. Zavje!tatelj nijebio sposoban za rasuivanje ako u tom trenutku nije bio ustanju shvatiti znaenje svog izja!njenja i njegoveposljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom tolikoda postupa u skladu s tim znanjem.

(3) Gubitak sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio po!to jetestament sainjen ne utie na njegovu punova"nost.

Ni#tavnost testamenta

lan 63.

(1) Ni!tavan je testament ako je zavje!tatelj bio nesposoban zarasuivanje, ili nije imao 15 godina, ili je bio natjeranprijetnjom, ili prinudom da ga sastavi ili se odluio da gasaini uslijed toga !to je bio prevaren ili !to se nalazio uzabludi.

(2) Prijetnja, prinuda ili prevara povlai ni!tavnost testamenta ikad potie od tree osobe.

(3) Raspolaganja testamentom su ni!tavna i kad postoji zabludao injenicama koje su pobudile zavje!tatelja da uini taraspolaganja.

(4) Ako su samo neke odredbe testamenta unesene u testamentpod prijetnjom ili prinudom, uslijed prevare ili u zabludi,ni!tavne su samo te odredbe.

lan 64.(1) Poni!tenje testamenta ili pojednih njegovih odredaba iz

razloga utvrenih u

l. 62. i 63. ovog zakona mo"e tra"itisamo osoba koja ima pravni interes i to u roku jedne godine

od kada je doznala za postojanje uzroka ni!tavnosti, anajkasnije za deset godina od progla!enja testamenta.

(2) Rok od jedne godine ne mo"e poeti tei prije progla!enjatestamenta.

(3) Poni!tenje testamenta prema nesavjesnoj osobi mo"e setra"iti za 20 godina od progla!enja testamenta.

Forma testamenta kao uvjet za njegovu punova"nost

lan 65.(1) Punova"an je onaj testament koji je sainjen u formi

utvrenoj u zakonu i pod uvjetima predvienim zakonom.(2) Poni!tenje testamenta zbog nedostatka forme mo"e tra"iti

poslije otvaranja naslijea samo osoba koja ima pravniinteres i to u roku jedne godine od kada je saznala za

testament, a najdu"e za deset godina od progla!enjatestamenta.

(3) Rok od jedne godine ne mo"e poeti da tee prijeprogla!enja testamenta.

B. OBLICI TESTAMENTASvojeruni testament

lan 66.(1) Testament je punova"an ako ga je zavje!tatelj napisao

svojom rukom i ako ga je potpisao.(2) Za punova"nost svojerunog testamenta nije nu"no da je u

njemu naznaen datum kada je sainjen, ali je po"eljno dadatum bude naznaen.

Pismeni testament pred svjedocima

lan 67.

(1) Zavje!tatelj koji zna da ita i pi!e mo"e sainiti testamentna taj nain !to e ispravu koju je neko drugi sastaviosvojeruno potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujuipred njima da je to njegov testament.

(2) Svjedoci e se potpisati na samom testamentu, a po"eljno jeda se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i drugeokolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lak!empronala"enju.

Sudski testament

lan 68.(1) Testament mo"e zavje!tatelju sainiti po njegovom

kazivanju sudija nedle"nog suda koji e prethodno utvrditiidentitet zavje!tatelja.


7/27


(2) Po!to zavje!tatelj ovakav testament proita i potpi!e, sudijae potvrditi na samom testamentu da ga je zavje!tatelj unjegovom prisustvu proitao i potpisao.

Sudski testament ako zavje#tatelj nije u stanju da ga proita

lan 69.(1) U sluaju da zavje!tatelj nije u stanju da proita testament

koji mu je sainio sudija, sudija e ga proitati zavje!tateljuu prisustvu dva svjedoka.

(2) Zavje!tatelj e zatim u prisustvu dva svjedoka potpisatitestament ili staviti na njega otisak prsta po!to izjavi da je tonjegov testament.

(3) Svjedoci e se potpisati na testamentu.(4) Sudija e na testamentu potvrditi da su sve ove radnje

izvr!ene.

Notarski testament

lan 70.(1) Testament mo"e zavje!tatelju sainiti notar u formi notarski

obraene isprave u skladu sa posebnim zakonom kojim seureuje postupak notarske obrade isprava.

(2) Notarski testament iz stava 1. ovog lana je oblik redovnogi javnog testamenta.

Predaja testamenta na uvanje

lan 71.(1) Zavje!tatelj mo"e svoj testament sam uvati ili ga povjeriti

na uvanje kojem drugom fizikom ili pravnom licu.(2) Ako zavje!tatelj "eli povjeriti svoj testament na uvanje

sudu, notaru ili u inozemstvu konzularnom, odnosnodiplomatsko-konzularnom predstavniku Bosne iHecegovine, taj ga je du"an primiti na uvanje, bez obzirana to ko je testament sastavio, te postupiti pritom popravilima ovog zakona, odnosno zakona koji ureujenotarsku slu"bu.

Sainjavanje pismenog testamenta pred svjedocima i sudskog

testamentalan 72.

(1) Pri sainjavanju pismenog testamenta pred svjedocima isudskog testamenta svjedoci e biti punoljetna lica kojanisu li!ena poslovne sposobnosti i koja znaju itati i pisati, akod sudskog testamenta i koja razumiju jezik na kojem jetestament sainjen.

(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju pismenogtestamenta pred svjedocima i sudskog testamenta, nititestament sainiti po kazivanju zavje!tatelja u svojstvusudije: potomci zavje!tatelja, njegovi usvojenici i njihovipotomci, njegovi preci i usvojitelji, njegovi srodnici upobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, branipartneri svih ovih osoba i brani partner zavje!tatelja.

Raspolaganje u korist osoba koje su zavje#tatelju sainile

testament, svjedoka i njihovih bli"ih srodnikalan 73.

Ni!tavne su odredbe testamenta kojima se ostavlja ne!toosobama koje su zavje!tatelju sainile testament, svjedocima prinjegovom sainjavanju, kao i precima, potomcima, brai isestrama i branim partnerima ovih osoba.

Testament sainjen pred konzularnim ili diplomatskimpredstavnikom u inozemstvu

lan 74.Testament mo"e sainiti dr"avljaninu Bosne i Hercegovine

u inozemstvu po odredbama koje va"e za sainjavanje sudskogtestamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski predstavnikBosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.

Testament sainjen na bosanskohercegovakom brodu i uavionu

lan 75.(1) Na bosanskohercegovakom brodu i u avionu testament

mo"e sainiti zapovjednik broda, odnosno aviona po

odredbama koje va"e za sainjavanje sudskog testamenta.(2) Testament koji je sainjen na bosanskohercegovakom

brodu, odnosno u avionu prestaje va"iti po isteku 30 dananakon povratka zavje!tatelja u Bosnu i Hercegovinu.

Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili rata

lan 76.(1) Za vrijeme mobilizacije ili rata mo"e po odredbama koje

va"e za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testamentosobi na vojnoj du"nosti zapovjednik ete ili drugistarje!ina njegovog ili vi!eg ranga, ili koja druga osoba uprisustvu koje od ovih starje!ina, kao i svaki starje!inaodvojenog odjeljenja.

(2) Ovako sainjen testament prestaje va"iti po isteku 60 danapo zavr!etku rata, a ako je zavje!tatelj ranije ili kasnije

demobiliziran po isteku 30 dana od demobiliziranja.Usmeni testament

lan 77.(1) Zavje!tatelj mo"e izjaviti svoju posljednju volju usmeno

pred dva svjedoka samo ako uslijed izuzetnih prilika nije umogunosti da saini pismeni testament.

(2) Usmeni testament prestaje da va"i po isteku 30 dana odprestanka izuzetnih prilika u kojima je sainjen.

Svjedoci pri sainjavanju usmenog testamenta

lan 78.Pri sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci

samo osobe koje mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskogtestamenta, ali ne moraju znati itati i pisati.

Du"nost svjedoka usmenog testamenta

lan 79.(1) Svjedoci pred kojima je zavje!tatelj usmeno izjavio svoju

posljednju volju du"ni su bez odlaganja staviti napismenoizjavu zavje!tatelja i !to prije predati je sudu, ili je usmenoponoviti pred sudom iznosei i kad, gdje i u kojimprilikama je zavje!tatelj izjavio svoju posljednju volju.

(2) Izvr!enje ove du"nosti nije uvjet za punova"nost usmenogtestamenta.

Raspolaganje usmenim testamentom u korist svjedoka injihovih bli"ih srodnika

lan 80.Ni!tavne su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja

ne!to svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim branimpartnerima, njihovim precima, njihovim potomcima, njihovim

srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstvazakljuno i branim partnerima svih ovih osoba.

Dokazivanje uni#tenog, sakrivenog i izgubljenog ili zaturenogtestamenta

lan 81.Testament uni!ten sluajem ili radnjom neke druge osobe,

izgubljen, sakriven ili zaturen poslije smrti zavje!tatelja ili prijenjegove smrti, ali bez njegovog znanja, proizvest e djelovanjepunova"nog testamenta ako zainteresirana osoba doka"e da jetestament postojao, da je uni!ten, izgubljen, sakriven ili zaturen,da je bio sainjen u formi propisanoj u zakonu i ako doka"esadr"aj onog dijela testamenta na koji se poziva.


8/27


C. MEUNARODNI TESTAMENTPunova"nost meunarodnog testamenta

lan 82.(1) Meunarodni testament je punova"an u pogledu forme, bez

obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se nalaze dobra,

dr"avljanstvo, prebivali!te ili boravi!te zavje!tatelja, ako jesainjen u formi meunarodnog testamenta, u skladu saodredbama l. od 83. do 89. ovog zakona.

(2) Ni!tavnost meunarodnog testamenta iz stava 1. ovog lanane utie na njegovu eventualnu punova"nost u pogleduforme kao testamenta druge vrste.

lan 83.Ovaj zakon ne primjenjuje se na formu testamentarnih

odredaba koje su u istom pismenu sainile dvije ili vi!e osoba.

Forma meunarodnog testamenta

lan 84.(1) Meunarodni testament mora biti sainjen u pismenoj

formi.(2) Zavje!tatelj ne mora svojeruno napisati meunarodni

testament.(3) Meunarodni testament mo"e biti napisan na bilo kojemjeziku, rukom ili na neki drugi nain.

lan 85.(1) U prisustvu dva svjedoka i osobe ovla!tene za meunarodni

testament, zavje!tatelj izjavljuje da je pismeno njegovtestament i da je upoznat sa njegovim sadr"ajem.

(2) Zavje!tatelj nije du"an da sa sadr"ajem meunarodnogtestamenta upozna svjedoka niti ovla!tenu osobu.

Potpisi na meunarodnom testamentu

lan 86.(1) U prisustvu svjedoka i ovla!tene osobe zavje!tatelj

potpisuje meunarodni testament ili, ako ga je prethodnopotpisao, priznaje i potvruje potpis za svoj.

(2) Ako zavje!tatelj nije u stanju da se potpi!e, saopit erazlog ovla!tenoj osobi koja e to zabilje"iti nameunarodnom testamentu.

(3) Osim toga zakon prema kojem odreena osoba sainjavameunarodni testament mo"e ovlastiti zavje!tatelja da

zatra"i da ga druga osoba, u njegovo ime, potpi!e natestamentu.

(4) Svjedoci i ovla!tena osoba u prisustvu zavje!tatelja,stavljaju istovremeno svoje potpise na meunarodnitestament.

lan 87.(1) Potpisi se moraju staviti na kraju meunarodnog

testamenta.(2) Ako se meunarodni testament sastoji od vi!e listova svaki

list mora da potpi!e zavje!tatelj ili ako on nije u stanju dapotpi!e, druga osoba u njegovo ime, ili, ako ja nema,ovla!tena osoba.

(3) Svaki list mora biti obilje"en brojem.

Datum meunarodnog testamenta

lan 88.(1) Datum meunarodnog testamenta je datum pod kojim ga je

potpisala ovla!tena osoba.(2) Ovaj datum mora biti stavljen na kraju meunarodnog

testamenta od ovla!tene osobe.

Izjava o uvanju meunarodnog testamentalan 89.

(1) Ako ne postoji obavezan propis o uvanju meunarodnogtestamenta ovla!tena osoba upitat e zavje!tatelja da li "elida da izjavu u pogledu uvanja meunarodnog testamenta.

(2) U tom sluaju, i na izriit zahtjev zavje!tatelja, mjesto gdjeon ima namjeru da uva meunarodni testament zabilje"ite se u potvrdi predvienoj u lanu 90. ovog zakona.

Potvrda meunarodnog testamenta

lan 90.Ovla!tena osoba prilo"it e meunarodnom testamentu

potvrdu u skladu sa odredbama lana 91. ovog zakona kojim seutvruje da su po!tovane obaveze propisane ovim zakonom.

lan 91.

Potvrda koju izdaje ovla#tena osoba sastavlja se u sljedeojformi:


9/27



10/27


lan 92.Ovla!tena osoba uva jedan primjerak potvrde, a drugi

predaje zavje!tatelju.

lan 93.Osim ako se ne doka"e suprotno, potvrda ovla!tene osobe

uzima se kao dovoljan dokaz formalne punova"nosti pismena kaomeunarodnog testamenta u smislu ovog zakona.

lan 94.Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne utie na formalnu

punova"nost meunarodnog testamenta napravljenog u skladu sovim zakonom.

Opoziv meunarodnog testamenta

lan 95.Meunarodni testament podlije"e redovnim propisima o

opozivanju testamenta.

Sastavljanje i uvanje meunarodnog testamenta

lan 96.(1) Ovla!tena osoba za postupanje pri sastavljanju

meunarodnog testamenta, u smislu ovog zakona, jestesudija opinskog suda, konzularni predstavnik ili

diplomatski predstavnik Bosne i Hercegovine koji obavljakonzularne poslove, notar i zapovjednikbosanskohercegovakog broda, odnosno aviona.

(2) Zavje!tatelj mo"e meunarodni testament ostaviti nauvanje kod opinskog suda ili notara.

(3) U tom sluaju sudija e narediti da se testament stavi uposeban omot i zapeati.

Svjedoci i tumai meunarodnog testamenta

lan 97.(1) Pri sainjavanju meunarodnog testamenta svjedoci e biti

punoljetne osobe koje nisu li!ene poslovne sposobnosti ikoje razumiju jezik na kojem je zavje!tatelj izjavio da jepismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovim

sadr"ajem.(2) Ne mogu biti svjedoci pri sainjavanju meunarodnog

testamenta: potomci zavje!tatelja, njegovi usvojenici injihovi potomci, njegovi preci usvojitelji, njegovi srodnici upobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, branipartneri svih ovih osoba i brani partner zavje!tatelja.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana shodno se primjenjuju i natumae.

Tumaenje odredaba meunarodnog testamenta

lan 98.U vezi sa tumaenjem i primjenom odredaba ovog zakona

vodit e se rauna o njegovom meunarodnom obilje"ju i potrebinjegovog jednoobraznog tumaenja.

D. SADR!AJ TESTAMENTA

Odreivanje nasljednikalan 99.

(1) Zavje!tatelj mo"e testamentom odrediti jednog ili vi!enasljednika.

(2) Nasljednik, na osnovu testamenta, jeste osoba koju jezavje!tatelj odredio da naslijedi cjelokupnu njegovuimovinu, ili dio imovine odreen prema cijeloj imovini.

(3) Nasljednikom e se smatrati i osoba kojoj su testamentomostavljeni jedna ili vi!e odreenih stvari ili prava, ako seutvrdi da je volja zavje!tatelja bila da mu ta osoba budenasljednik.

Supstitucije

lan 100.(1) Zavje!tatelj mo"e odrediti testamentom osobu kojoj e

pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik umre prije

njega, ili se odrekne naslijeda, ili bude nedostojan danaslijedi.

(2) Odredbe stava 1. ovog lana va"e i za legate.(3) Zavje!tatelj ne mo"e odrediti nasljednika svome

nasljedniku ni legataru.

Ostavljanje legatalan 101.

Zavje!tatelj mo"e testamentom ostaviti jedan ili vi!e legata.

Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadu"bine

lan 102.(1) Zavje!tatelj mo"e testamentom narediti da se neka stvar ili

pravo ili dio ostavine ili cijela ostavina upotrijebi zapostizanje neke dozvoljene svrhe.

(2) Ako je zavje!tatelj naredio osnivanje zadu"bine i odrediosredstva za postizanje njenog cilja zadu"bina nastaje kada uskladu sa zakonom stekne svojstvo pravnog lica.

Tereti i uvjeti

lan 103.

(1) Zavje!tatelj mo"e opteretiti nekom du"no!u osobu kojojostavlja neku korist iz ostavine.

(2) Zavje!tatelj mo"e u pojedinim odredbama testamentapostaviti uvjete ili rokove.

(3) Nemogui, nedozvoljeni i nemoralni uvjeti i tereti, kao i onikoji su nerazumljivi ili protivrjeni smatraju se kao da nepostoje.

Odreenost nasljednika i drugih korisnika

lan 104.Nasljednici, legatari i druge osobe kojima su testamentom

ostavljene neke koristi dovoljno su odreeni ako testament sadr"ipodatke na osnovu kojih se mo"e utvrditi ko su oni.

Tumaenje testamenta

lan 105.

(1) Odredbe testamenta tumae se prema pravoj namjerizavje!tatelja.

(2) U sluaju sumnje odredbe testamenta imaju se tumaiti takoda se primijeni ono !to je povoljnije za testamentarnognasljednika, a ne zakonskog nasljednika.

(3) U sluaju sumnje o pravoj zavje!tateljovoj namjeri odredbetestamenta imaju se tumaiti tako da se primijeni ono !to jepovoljnije za osobu kojoj je testamentom nalo"ena nekaobaveza.

E. LEGATISadr"ina legata

lan 106.(1) Ostavitelj mo"e ostaviti testamentom jednu ili vi!e

odreenih stvari ili neko pravo odreenoj osobi, ili nalo"itinasljedniku ili kojoj drugoj osobi kojoj ne!to ostavlja, da iz

onoga !to je ostavljeno dadne neku stvar odreenoj osobi,ili joj isplati sumu novca, ili je oslobodi nekog duga, ili jeizdr"ava ili uope u njenu korist ne!to uini ili se uzdr"i odneega ili ne!to trpi.

(2) Takvim zavje!tanjem se, po pravilu, ne postavljanasljednik.

(3) Takvo zavje!tanje naziva se legatom, a osoba kojoj jelegatom ne!to namijenjeno naziva se legatar.

(4) Odredbe st. od 1. do 3. ovog lana i odredbe l. od 107. do115. ovog zakona shodno se primjenjuju i na ugovor onasljeivanju.


11/27


Obaveza izvr#enja legata

lan 107.(1) Na osnovu izvr!enja testamenta legatar ima pravo tra"iti

izvr!enje legata od osobe kojoj je testamentom nalo"eno dalegat izvr!i.

(2) Ako je izvr!enje legata nalo"eno za vi!e osoba, svaka osobaodgovara srazmjerno dijelu ostavine koji dobija, osim akose iz testamenta mo"e zakljuiti da je zavje!tatelj htio daove osobe za izvr!enje legata odgovaraju na drugi nain.

(3) Ako je zavje!tatelj propustio odrediti ko je du"an izvr!itilegat, obaveza izvr!enja va"i za sve zakonske itestamentarne nasljednike, srazmjerno njihovimnasljednikim dijelovima.

Isplata povjerilaca prije legata

lan 108.Zavje!tateljevi povjerioci imaju pravo da se naplate prije

legatara.

Smanjenje legata i tereta

lan 109.(1) Nasljednik nije du"an izvr!iti u cjelini legate ija vrijednost

prema!uje vrijednost onog dijela naslijeene imovine kojimje zavje!tatelj mogao slobodno raspolagati.

(2) Isto va"i za legatara, ako vrijednost legata ili tereta kojetreba da izvr!i prema!uje vrijednost njegovog legata.

(3) U tim sluajevima svi legati i tereti smanjuju se u istojsrazmjeri ako zavje!tatelj nije drukije odredio.

Pravo legata kad du"nik legata ne naslijedi

lan 110.Legatar ima pravo tra"iti izvr!enje legata i kad je osoba koja

je po testamentu bila du"na izvr!iti legat umrla prije zavje!tatelja,ili se odrekla naslijea, ili je nedostojna da naslijedi.

Predstavnik prava legatara

lan 111.(1) Va"enje legata prestaje ako legatar umre prije zavje!tatelja,

ili se odrekne legata, ili je nedostojan.(2) U sluajevima iz stava 1. ovog lana predmet legata (lan

106.) ostaje osobi koja je bila du"na da ga izvr!i, ako izsamog testamenta ne proizlazi kakva druga zavje!tateljevanamjera.

lan 112.Va"enje legata prestaje i kad je zavje!tatelj otuio ili

potro!io predmet legata ili je taj predmet inae prestao da postojiza "ivota zavje!tatelja, ili je sluajno propao poslije njegovesmrti.

Odgovornost legatara za dugove zavje#tatelja

lan 113.(1) Legatar ne odgovara za dugove zavje!tatelja.

(2) Izuzetno, zavje!tatelj mo"e narediti da legatar odgovara zasve ili pojedine njegove dugove, ili dio duga, ali samo ugranicama vrijednosti legata.

Legat ostavljen povjeriocu

lan 114.Kada je zavje!tatelj ostavio legat svom povjeriocu, ovaj ima

pravo da pored izvr!enja legata tra"i i izvr!enje svog potra"ivanjaako iz testamenta ne proizilazi da je namjera zavje!tateljeva biladrukija.

Zastara prava na izvr#enje legata

lan 115.Pravo na izvr!enje legata zastarijeva za godinu dana od

dana kad je legatar saznao za svoje pravo i bio ovla!ten da tra"i

izvr!enje legata, a najkasnije u roku pet godina od dana kada jemogao zahtijevati izvr!enje legata.

F. IZVRIOCI TESTAMENTAOdreivanje izvr#itelja testamenta

lan 116.(1) Zavje!tatelj mo"e testamentom odrediti jednu ili vi!e osoba

za izvr!ioce testamenta. Izvr!itelj testamenta mo"e bitisvaka poslovno sposobno osoba.

(2) Osoba odreena za izvr!itelja testamenta ne mora se primitite du"nosti.

Du"nosti izvr#itelja testamenta

lan 117.(1) Ako zavje!tatelj nije !to drugo htio, du"nost je izvr!itelja

testamenta naroito: stara se o uvanju ostavine, njomupravlja, stara se o isplati dugova i legata i uope stara se datestament bude izvr!en onako kako je zavje!tatelj htio.

(2) Ako ima vi!e izvr!itelja testamenta oni, vr!e zajednopovjerene im du"nosti, osim ako je zavje!tatelj drukijeodredio.

Polaganje rauna i nagrada izvr#iteljulan 118.

(1) Izvr!itelj testamenta du"an je polo"iti sudu raun o svomradu.

(2) Izvr!itelj ima pravo na nadoknadu tro!kova i na nagradu zasvoj trud koja e mu se isplatiti na teret raspolo"ivog dijelaostavine, a prema odluci suda.

Opoziv izvr#itelja testamenta

lan 119.Sud mo"e po prijedlogu ili slu"benoj du"nosti opozvati

izvr!itelja testamenta ako njegov rad nije u skladu sa voljomzavje!tatelja ili sa zakonom.

G. OPOZIV TESTAMENTAIzriito opoziv testamenta

lan 120.(1) Zavje!tatelj mo"e uvijek opozvati testament u cjelini ili

djelominom izjavom datoj u formi u kojoj se po zakonumo"e sainiti testament.

(2) Zavje!tatelj mo"e opozvati pismeni testament i uni!tenjempismena.

(3) U svemu ostalom se u pogledu valjanosti opozivatestamenta primjenjuju na odgovarajui nain pravila ovaljanosti testamenta.

Odnos ranijeg i kasnijeg testamenta

lan 121.(1) Ako se kasnijim testamentom izriito ne opozove raniji

testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na snaziukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg

testamenta.(2) Ako je zavje!tatelj uni!tio kasniji testament, raniji testament

ponovo dobija snagu, osim ako se doka"e da zavje!tatelj tonije htio. Isto vrijedi i u sluaju da je opozvao opozivtestamenta.

Raspolaganje zavje#tanom stvari ili pravom

lan 122.Svako kasnije raspolaganje zavje!tatelja odreenom stvari

ili pravom koje je bio nekome zavje!tao ima za posljedicu opozivzavje!tanja te stvari ili prava.

Prestanak braka

lan 123.Raspolaganja zavje!tatelja u korist svog branog partnera

smatrat e se opozvanima ako je brak prestao na osnovu pravo-


12/27


mone presude nakon !to je testament sastavljen, osim ako jeostavitelj drukije odredio svojim testamentom.

H. REGISTAR TESTAMENATA I DRUGIHNASLJEDNOPRAVNIH POSLOVA

lan 124.(1) injenica da je sastavljen, pohranjen, opozvan, te progla!en

neki testament evidentira se u registru testamenata i drugihnasljednopravnih poslova (u daljnjem tekstu: Registar).

(2) Registar iz stava 1. ovog lana vodi Notarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine po pravilima koja eposebnim pravilnikom propisati federalni ministar pravde.

(3) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana du"ni sudostaviti:1) nadle"ni sudovi,2) notari,3) diplomatsko-konzularna predstavni!tva Bosne i

Hercegovine.(4) U Registar podatke iz stava 1. ovog lana mogu dostaviti i

druge osobe koje su sainile testament.(5) Registar je javni upisnik iz kojeg se podaci prije smrti

ostavitelja ne mogu nikome staviti na raspolaganje, osimostavitelju ili osobi koju je on za to posebno ovlastio naosnovu notarski ovjerene punomoi.

(6) U Registar se evidentira i injenica da je sklopljen,pohranjen, te opozvan/raskinut ugovor o nasljeivanju izlana 126. ovog zakona, kao i ugovor o odricanju odnaslijea koje nije otvoreno iz lana 167. ovog zakona.

(7) injenica da testament, ugovor o nasljeivanju i ugovor oodricanju od naslijea koji nije otvoren, nisu evidentirani uRegistru, niti bilo gdje posebno pohranjeni ne !teti njihovojvaljanosti.

IV. NASLJEDNOPRAVNI UGOVORIA. UGOVOR O NASLJEIVANJU I O BUDUEMNASLJEDSTVU ILI LEGATUNi#tavnost ugovora o nasljeivanju

lan 125.Ni!tavan je ugovor kojim neko ostavlja svoju ostavinu ili

njen dio svom saugovarau ili treoj osobi.

Ugovor o nasljeivanju izmeu branih ili vanbranihpartnera

lan 126.(1) Izuzetno od odredbe lana 125. ovog zakona, dozvoljeno je

zakljuivanje ugovora o nasljeivanju izmeu branih ilivanbranih partnera.

(2) Ugovor o nasljeivanju mogu zakljuiti i budui branipartneri, a djelovanja ugovora su odgoena do zakljuenjabraka.

(3) Ugovor o nasljeivanju je strogo osobni akt koji moguzakljuiti samo potpuno poslovno sposobne osobe.

Sadr"aj ugovora o nasljeivanju

lan 127.(1) Ugovorom o nasljeivanju se ugovorne strane meusobno

odreuju za nasljednike ili jedna strana drugu odreuje zasvog nasljednika !to ova strana prihvata.

(2) Ugovorom mo"e biti obuhvaena cijela imovina ili njendio, sada!nja kao i budua imovina.

(3) Zakljuenjem ovog ugovora nije ograniena mogunostraspolaganja imovinom za "ivota. Ukoliko su predmetugovora nepokretne stvari u zemlji!noj knjizi se mo"eizvr!iti zabilje"ba zabrane otuenja ili optereenja.

Forma ugovora o nasljeivanju

lan 128.Ugovor o nasljeivanju se zakljuuje u formi notarski

obraene isprave. Obaveza je notara da stranke poui o svimnasljednopravnim posljedicama ugovora o nasljeivanju, kao i

mogunostima njegovog raskida ili opoziva.Odnos prema drugim osnovama pozivanja na naslijee

lan 129.(1) Ukoliko je zakljuen ugovor o nasljeivanju on ima

prednost pred nasljeivanjem na osnovu testamenta izakona.

(2) Ovim ugovorom se ne mo"e otkloniti primjena odredaba onu"nom nasljeivanju.

Prestanak ugovora o nasljeivanju

lan 130.(1) Ugovor o nasljeivanju stranke mogu raskinuti

sporazumom koji mora biti u formi notarski obraeneisprave.

(2) Ukoliko brak prestane razvodom ili poni!tenjem, odnosnoako prestane vanbrana zajednica, prestaje i ugovor onasljeivanju, osim ako u samom ugovoru nije odreenodrukije.

(3) Jednostrani raskid ili opoziv ugovora o nasljeivanju nijedopu!ten, osim ako je zakonom drukije odreeno.

(4) Jedna ugovorna strana mo"e pobijati ugovor o nasljeivanjuukoliko su pri njegovom zakljuivanju postojale manevolje.

Jednostrani raskid ili opoziv ugovora

lan 131.(1) Ukoliko je nasljeivanje jedne strane ugovorom o

nasljeivanju bilo uvjetovano ispunjenjem obaveze drugestrane, ugovor se zbog neizvr!enja mo"e jednostranoraskinuti po opim pravilima obligacionog prava.

(2) Ako su nakon zakljuenja ugovora o nasljeivanju na stranijedne ugovorne strane ispunjene pretpostavke za iskljuenjeiz nasljeivanja ili i prije toga, a druga ugovorna strana zato nije znala, druga ugovorna strana mo"e u zakonompropisanoj formi izvr!iti iskljuenje iz naslijea, ime sesmatra da je izvr!ila opoziv svojih raspolaganja u ugovoru onasljeivanju, osim ako prilikom iskljuenja izriito neodredi da se iskljuenje ne odnosi na dio obuhvaenugovorom o nasljeivanju.

(3) Jednostrani opoziv mora biti uinjen u formi notarskiobraene isprave i saopen drugoj strani, inae ne proizvodidjelovanje.

(4) Osoba koja je nedostojna za nasljeivanje ne mo"e steini!ta ni na osnovu ugovora o nasljeivanju. Prava drugeugovorne strane ostaju nepromijenjena.

Evidentiranje u Registarlan 132.

Notar koji je sainio ugovor o nasljeivanju kao i njegovraskid, odnosno opoziv du"an je o tome dostaviti podatke uRegistar shodno odredbama lana 124. ovog zakona.

Ni#tavnost ugovora o buduem nasljedstvu ili legatu

lan 133.(1) Ni!tavan je ugovor kojim neko otuuje nasljedstvo kojem

se nada, kao i svaki ugovor o nasljedstvu tree osobe koja jejo! u "ivotu.

(2) Ni!tavan je isto tako i ugovor o legatu ili kojoj drugojkoristi kojom se jedan ugovaranada iz nasljedstva koje jo!nije otvoreno.


13/27


Ni#tavnost ugovora o sadr"aju testamenta

lan 134.Ni!tavan je ugovor kojim se neko obavezuje da unese neku

odredbu u svoj testament, ili da je ne unese, da opozove nekuodredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.

B. USTUPANJE I RASPODJELA IMOVINE ZA !IVOTAUvjeti za punova"nost ustupanja i raspodjele imovine za"ivota

lan 135.Predak mo"e pravnim poslom meu "ivima ustupiti i

razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima.

Uvjet valjanosti sporazuma

lan 136.(1) Ustupanje i raspodjela imovine u smislu odredaba lana

135. ovog zakona punova"ni su samo ako su se s timsaglasila sva djeca i drugi ustupiteljevi potomci koji e pozakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu.

(2) Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za "ivota mora bitisastavljen u formi notarski obraene isprave.

(3) Potomak koji nije dao saglasnost mo"e je dati naknadno uistoj formi.

(4) Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punova"ni ako jepotomak koji se nije saglasio umro prije ostavitelja, a nijeostavio svojih potomaka, ili se odrekao naslijea, ili jeiskljuen iz naslijea, ili je nedostojan.

Predmet ustupanja i raspodjele imovine

lan 137.(1) Ustupanjem i raspodjelom mo"e biti obuhvaena samo

ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanjaugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njen dio.

(2) Ni!tavna je odredba kojom bi bilo predvieno kako e seraspodijeliti imovina koja se bude zatekla u ustupiteljevojzaostav!tini.

Ustupljena imovina ne ulazi u ostavinulan 138.

(1) Kada predak koji je za "ivota izvr!io ustupanje i raspodjelusvoje imovine (ustupitelj) umre, njegovu ostavinusainjavat e samo ona njegova imovina koja nijeobuhvaena valjanim ustupanjem i raspodjelom, kao i dobrakoja je naknadno stekao.

(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnimposljedicama iz stava 1. ovog lana i u ispravi naznai da jetako postupljeno.

Ustupljeni dijelovi imovine kao poklon

lan 139.(1) Ako se sa ustupanjem i raspodjelom nije saglasio koji od

nasljednika, dijelovi imovine koji su ustupljeni ostalim

nasljednicima smatraju se kao pokloni i sa njima e seposlije smrti pretka postupiti kao sa poklonima uinjenimnasljednicima.

(2) Na isti nain postupit e se i ako se ustupitelju poslijeustupanja i raspodjele izvr!enih sporazumno sa svimnasljednicima rodi dijete, ili se pojavi nasljednik koji je bioprogla!en umrlim.

Zadr"avanje prava prilikom ustupanja i raspodjele

lan 140.(1) Prilikom ustupanja i raspodjele ustupitelj mo"e za sebe ili

za svog branog partnera, ili kao za koju drugu osobuzadr"ati pravo plodou"ivanja, pravo upotrebe ili pravostanovanja na svim ustupljenim stvarima, ili na nekim odnjih, ili ugovoriti do"ivotnu rentu u naturi ili novcu, ilido"ivotno izdr"avanje ili kakvu drugu naknadu.

(2) Ako su pravo plodou"ivanja, pravo upotrebe, pravostanovanja, do"ivotna renta ili do"ivotno izdr"avanjeugovoreni za ustupitelja i njegovog branog partnerazajedno, u sluaju smrti jednog od njih, to pravo ili renta ilido"ivotno izdr"avanje pripada u cjelini pre"ivjelom

branom partneru do njegove smrti, ako nije !to drugougovoreno, ili ako drukije ne proizilazi iz okolnostisluaja.

Prava ustupiteljevog branog partnera

lan 141.(1) Ustupitelj mo"e ustupanjem i raspodjelom obuhvatiti svog

branog partnera uz njegov pristanak.(2) Ako brani partner ne bude obuhvaen ustupanjem i

raspodjelom, njegovo pravo na nu"ni dio ostaje neokrnjeno.(3) U tom sluaju ustupanje i raspodjela ostaju punova"ne,

samo se prilikom utvrivanja vrijednosti ostavine radiodreivanja nu"nog dijela pre"ivjelog branog partneradijelovi ostaviteljeve imovine koji su ustupljeni njegovimpotomcima smatraju kao poklon.

Ustupiteljevi dugovi i pobijanje ustupanjalan 142.

(1) Potomci izmeu kojih je ustupitelj razdijelio svoju imovinune odgovaraju za njegove dugove, ako nije !to drugoodreeno prilikom ustupanja i raspodjele.

(2) Ustupiteljevi povjeritelji mogu pobijati ustupanje iraspodjelu pod uvjetima predveenim za pobijanjeraspolaganja bez nadoknade.

Odgovornost za nedostatke

lan 143.Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke kakva

poslije diobe nastaje izmeu sunasljednika nastaje i izmeupotomaka poslije ustupanja i raspodjele imovine koju im jeizvr!io njihov predak.

Opozivlan 144.

(1) Ustupitelj ima pravo da zahtijeva opoziv ugovora oustupanju i raspodjeli u pogledu odreenog potomka ilibranog partnera i zahtijevati da mu taj vrati ono !to jeprimio ustupanjem i raspodjelom, ako je ovaj pokazaogrubu nezahvalnost prema njemu.

(2) Isto pravo ima ustupitelj ako potomak ili brani partner nedaje njemu ili nekom drugom izdr"avanje odreeno poslomustupanja i raspodjele, ili ako ne isplati ustupiteljevedugove ija mu je isplata nalo"ena istim poslom.

(3) U drugim sluajevima neizvr!enja preuzetih obavezaodreenim poslom ustupanja i raspodjele sud e, vodeirauna o va"nosti preuzete obaveze za ustupitelja i oostalim okolnostima sluaja, odluiti da li ustupitelj ima

pravo zahtijevati vraanje date imovine, ili samo pravotra"iti prinudno izvr!enje preuzete obaveze.

Prava potomaka poslije opoziva

lan 145.(1) Potomak ili brani partner koji je morao vratiti ustupitelju

ono !to je primio prilikom ustupanja ili raspodjele moi ezahtijevati svoj nu"ni dio poslije smrti ustupitelja, ako nijeiskljuen iz naslijea, niti je nedostojan naslijeditiustupitelja, niti se odrekao naslijea.

(2) Pri izraunavanju njegovog nu"nog dijela dijelovi imovinekoju je ostavitelj za "ivota ustupio i raspodijelio svojimostalim potomcima ili branom partneru smatrat e se kaopoklon.


14/27


C. UGOVOR O DO!IVOTNOM IZDR!AVANJUPojam

lan 146.(1) Ugovorom o do"ivotnom izdr"avanju obavezuje se

primatelj izdr"avanja da prenese na davatelja izdr"avanja

vlasni!tvo na odreenim stvarima ili kojim drugim pravima,a ovaj se obavezuje, kao naknadu za to, da ga izdr"ava ibrine se o njemu do kraja njegovog "ivota i da ga poslijesmrti sahrani.

(2) Ako nije drukije ugovoreno, obaveza izdr"avanja obuhvatadavanje stana i hrane u domainstvu izdr"avatelja ili nanekom drugom mjestu odreenom ugovorom, kao izadovoljavanje drugih potreba primatelja izdr"avanja ipru"anja potrebne njege u bolesti.

(3) Prijenos vlasni!tva na davatelja izdr"avanja ugovorommo"e biti odgoen do smrti primatelja izdr"avanja.

(4) Do"ivotno izdr"avanje mo"e biti ugovoreno i u korist treeosobe.

(5) Ovaj ugovor mogu zakljuiti i osobe koje su po zakonuobavezne meusobno se izdr"avati.

(6) Imovina koja je predmet valjanog ugovora o do"ivotnomizdr"avanju ne ulazi u ostavinsku masu primateljaizdr"avanja.

Forma

lan 147.(1) Ugovor o do"ivotnom izdr"avanju mora biti zakljuen u

formi notarski obraene isprave.(2) Obaveza je notara da stranke poui o nasljednopravnim

posljedicama ugovora o do"ivotnom izdr"avanju i u ispravinaznai da je tako postupljeno.

Osiguranje prava primatelja i davatelja izdr"avanja

lan 148.(1) Ugovoreno ogranienje otuenja ili optereenja do smrti

primatelja izdr"avanja mo"e biti upisano u zemlji!nu

knjigu.(2) Ako je prijenos vlasni!tva na davatelja izdr"avanja odgoen

do smrti primatelja izdr"avanja, davatelj izdr"avanja mo"esvoje pravo iz ugovora upisati u zemlji!nu knjigu.

Odgovornost davatelja izdr"avanja za dugove primateljaizdr"avanja

lan 149.Davalac izdr"avanja ne odgovara za dugove primatelja

izdr"avanja, ali se mo"e ugovoriti da e odreenim povjeriteljimaodgovarati za njegove postojee dugove.

Do"ivotno izdr"avanje u korist vi#e osoba

lan 150.(1) Kada je do"ivotno izdr"avanje ugovoreno za vi!e osoba,

svaka od njih ima zasebno pravo na odreena davanja i

injenja.(2) Smru neke od tih osoba njegovo pravo na odreena

davanja i injenja gasi se i ne prelazi na ostale osobe, izuzevako je drukije ugovoreno.

Neprenosivost prava

lan 151.Potra"ivanja primatelja izdr"avanja prema davatelju

izdr"avanja ne mogu se prenositi na drugog.

Raskid ugovora o do"ivotnom izdr"avanju

lan 152.(1) Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o

do"ivotnom izdr"avanju i nakon !to je poelo njegovoizvr!avanje.

(2) Ako prema ugovoru o do"ivotnom izdr"avanju ugovaratelji"ive zajedno, pa se njihovi odnosi toliko poremete dazajedniki "ivot postane nepodno!ljiv, svaka strana mo"etra"iti od suda raskid ugovora.

(3) Svaka strana mo"e tra"iti raskid ugovora ako druga strana

ne izvr!ava svoje obaveze.(4) U sluaju raskida ugovora svaka strana zadr"ava pravo daod druge strane tra"i naknadu koja joj pripada po opimpravilima imovinskog prava.

Uticaj promijenjenih prilika

lan 153.(1) Ako su se poslije zakljuenja ugovora prilike toliko

promijenile da je njegovo ispunjenje postalo znatnoote"ano, sud e na zahtjev jedne ili druge strane njihoveodnose iznova urediti ili ih raskinuti, vodei rauna o svimokolnostima.

(2) Sud mo"e pravo primatelja izdr"avanja preinaiti udo"ivotnu rentu, ako to odgovara jednoj i drugoj strani.

Prestanak ugovora o do"ivotnom izdr"avanju

lan 154.(1) U sluaju smrti davatelja izdr"avanja njegove obavezeprelaze na njegovog branog druga i njegove potomke kojisu pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu.

(2) Ako oni ne pristanu na produ"enje ugovora o do"ivotnomizdr"avanju, ugovor se raskida i oni nemaju pravo tra"itinaknadu za prije dato izdr"avanje.

(3) Ako brani partner i potomci davatelja izdr"avanja nisu ustanju preuzeti ugovorne obaveze, oni imaju pravo tra"itinaknadu od primatelja izdr"avanja.

(4) Sud e ovu naknadu odrediti po slobodnoj ocjeni, uzimajuipri tome u obzir materijalne prilike primatelja izdr"avanja iosoba koje su bile ovla!tene za produ"enje ugovora odo"ivotnom izdr"avanju.

V. PRELAZAK OSTAVINE NA NASLJEDNIKE

A. OTVARANJE NASLIJEASmrt i progla#enje osobe umrlom

lan 155.Smru osobe otvara se njezino nasljedstvo, a isto djelovanje

ima i progla!enje osobe umrlom.

Otvaranje naslijea osobe progla#ene umrlom i poetak tokarokova

lan 156.(1) Kao dan otvaranja naslijea osobe koja je progla!ena

umrlom smatra se dan kad je rje!enje o progla!enju te osobeumrlom postalo pravomono, ako u samom rje!enju nijekao dan smrti odreen neki drugi dan.

(2) Rokovi koji po ovom zakonu poinju tei od dana otvaranjanaslijea, poinju tei u sluaju progla!enja osobe umrlom

tek od dana kad je rje!enje o tome postalo pravomono.Sposobnost za nasljeivanje

lan 157.(1) Nasljednik mo"e biti samo osoba koja je "iva u trenutku

otvaranja naslijea.(2) Dijete ve zaeto u trenutku otvaranja naslijea smatra se

kao roeno, ako se rodi "ivo.(3) Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko

posebnim propisima nije drukije odreeno.(4) Ako su dvije ili vi!e osoba izgubile "ivot u istom dogaaju,

smatrat e se da ni jedna od njih nije bila "iva u trenutkuotvaranja nasljedstva druge, ako se ne doka"e suprotno.


15/27


Nedostojnost za nasljeivanje

lan 158.Nedostojan je naslijediti, kako na osnovu zakona tako i na

osnovu testamenta i ugovora o nasljeivanju, kao i dobiti bilo !tana osnovu testamenta ili ugovora o nasljeivanju:

1) ko je s umi!ljajem li!io ili poku!ao li!iti "ivotaostavitelja,

2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao ili prevaromnaveo ostavitelja da saini ili opozove testament,odnosno ugovor o nasljeivanju, ili neku odredbutestamenta, odnosno ugovora o nasljeivanju, ili ga jesprijeio da to uini,

3) ko je uni!tio ili sakrio ostaviteljev testament ili ugovoro nasljeivanju u namjeri da sprijei ostvarenjeposljednje ostaviteljeve volje, kao i onaj ko jefalsifikovao testament ili ugovor o ostaviteljevomnasljeivanju,

4) ko se te"e ogrije!io o obavezu izdr"avanja premaostavitelju prema kojem je imao zakonsku obavezuizdr"avanja, kao i onaj ko nije htio pru"iti ostavitelju

nu"nu pomokoju mu je mogao pru"iti bez opasnostipo vlastiti "ivot, ili ga je ostavio bez pomoi uprilikama koje su opasne po "ivot ili zdravlje,

5) ko je krivinim djelom sa umi!ljajem doveoostavitelja u stanje stalne nesposobnosti zasainjavanje testamenta ili ugovora o nasljeivanju, ilije krivinim djelom s umi!ljajem stekao povoljnijinasljednopravni polo"aj.

lan 159.(1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni

nasljeuju kao da je on umro prije ostavitelja.(2) Nedostojnost prestaje opro!tajem ostavitelja u formi

propisanoj za punova"nost testamenta, odnosno ugovora onasljeivanju.

(3) Postojanje nedostojnosti sud utvruje po slu"benoj du"nosti

osim u sluaju iz lana 158. taka 4. ovog zakona.Postupak za ostavinu kad su nasljednici nepoznati

lan 160.(1) Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom

objavljenim u #Slu"benim novinama Federacije BiH#pozvati osobe koje pola"u pravo na nasljedstvo da seprijave sudu.

(2) Ako se po isteku jedne godine od objavljivanja oglasa nepojavi ni jedan nasljednik, utvrdit e se da je ostavina pre!lau vlasni!tvo opine, odnosno grada odreenih ovimzakonom, ali se s tim nasljednik koji bi se javio najkasnije uroku deset godina od predaje ostavine ne li!ava prava da muse preda ostavina ili dio koji mu pripada.

Staratelj ostavine

lan 161.(1) Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog boravi!ta, kao i

u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e postavitiprivremenog staratelja ostavine koji je ovla!ten da u imenasljednika podnosi tu"bu, naplauje potra"ivanja iisplauje dugove i uope zastupa nasljednike.

(2) Sud je ovla!ten, kada je to potrebno, odrediti posebna pravai du"nosti staratelja ostavine.

(3) alba protiv rje!enja o postavljenju privremenog starateljane odgaa njegovu provedbu.

(4) O postavljanju privremenog staratelja sud e obavijestitiorgan starateljstva koji mo"e postaviti drugog staratelja.

(5) U pogledu polaganja rauna i nagrade privremenomstaratelju primjenjuju se odredbe propisane za izvr!iteljatestamenta.

B. STICANJE OSTAVINE I ODRICANJE OD NASLIJEAPrelazak ostavine na nasljednike

lan 162.Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njegove

nasljednike u trenutku njegove smrti.

Odricanje od naslijea

lan 163.(1) Nasljednik se mo"e odrei od naslijea izjavom u formi

notarski obraene isprave ili izjavom datom na zapisnik kodsuda do dono!enja prvostepene odluke.

(2) Odricanje va"i i za potomke onoga koji se odrekao odnaslijea ako nije izriito izjavio da se odrie samo u svojeime.

(3) Ako su potomci maloljetni, za ovo odricanje nije potrebnoodobrenje starateljskog organa.

(4) Nasljednik koji se odrekao od naslijea samo u svoje imesmatra se kao da nikad nije bio nasljednik.

(5) Ako se odreknu od naslijea svi nasljednici koji u trenutkusmrti ostavitelja pripadaju najbli"em nasljednom redu, na

nasljedstvo se pozivaju nasljednici sljedeeg nasljednogreda. Za sluaj da se nasljedstva odreknu ostali nasljednici

prvog nasljednog reda brani drug ostaje u prvomnasljednom redu.

lan 164.(1) Ako je nasljednik umro prije okonanja rasprave ostavine, a

nije se odrekao od naslijea, pravo odricanja prelazi nanjegove nasljednike.

(2) Isto vrijedi i u sluaju kad je nasljednik umro nakonokonanja ostavinske rasprave, a prije dono!enjaprvostepene odluke.

Nemogunost odricanja od naslijea

lan 165.(1) Ne mo"e se odrei od naslijea nasljednik koji je

raspolagao cijelom ostavinom ili jednim njenim dijelom.(2) Mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi ouvanja

ostavine, kao i mjere tekue uprave ne li!avaju ga prava dase odrekne od naslijea.

Sadr"aj izjave o odricanju od naslijea

lan 166.(1) Odricanje od naslijea ne mo"e biti djelomino ni pod

uvjetom.(2) Odricanje od naslijea ne odnosi se na naknadno pronaenu

imovinu.(3) Odricanje u korist odreenog nasljednika ne smatra se kao

odricanje od naslijea. Ovakvo odricanje se smatra kaoizjava o ustupanju svog nasljednog dijela.

Odricanje od naslijea koje nije otvoreno

lan 167.(1) Odricanje od naslijea koje nije otvoreno nema nikakvo

pravno djelovanje.(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, potomak koji

mo"e samostalno raspolagati svojim pravima mo"e seugovorom s pretkom odrei od naslijea koje bi mu pripaloposlije smrti pretka. Isto vrijedi i za sluaj kad se branipartner odrie od naslijea koje bi mu kao branompartneru pripalo nakon smrti njegovog branog partnera.

(3) Za punova"nost ovog ugovora potrebno je da budesastavljen u formi notarski obraene isprave.

(4) Odricanje va"i i za potomke onoga koji se odrekao, akougovorom o odricanju ili naknadnim sporazumom nije !todrugo odreeno.


16/27


Neopozivost izjave o odricanju ili o primanju naslijea injezino poni#tenje

lan 168.(1) Izjava o odricanju od naslijea ili o primanju naslijea ne

mo"e se opozvati.

(2) Nasljednik mo"e izjavu iz stava 1. ovog lana pobijati poopim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog manavolje.

Prira#taj

lan 169.Dio testamentarnog nasljednika koji se odrekao od naslijea

pripada ostaviteljevim zakonskim nasljednicima, ako iz samogtestamenta ne proizlazi druga namjera zavje!tateljeva.

lan 170.Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao od naslijea

samo u svoje ime, nasljeuje se kao da je taj nasljednik umroprije ostavitelja.

Zastara prava na zahtjev za predaju ostavine

lan 171.(1) Pravo nasljednika na zahtjev za predaju ostavine

zastarijeva prema savjesnom posjedniku za godinu danaod kada je nasljednik saznao za svoje pravo i zaposjednika stvari ostavine, a najdu"e za deset godinaraunajui za zakonskog nasljednika i nasljednika pougovoru o nasljeivanju od ostaviteljeve smrti, a zatestamentarnog nasljednika od progla!enja testamenta.

(2) Prema nesavjesnom posjedniku ovo pravo zastarijeva za 20godina.

C. ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVEOSTAVITELJEVEObim odgovornosti nasljednika

lan 172.(1) Nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine

vrijednosti naslijeene imovine.(2) Nasljednik koji se odrekao od naslijea ne odgovara za

ostaviteljeve dugove.(3) Kada ima vi!e nasljednika oni odgovaraju solidarno za

ostaviteljeve dugove i to svaki do visine vrijednosti svognasljednog dijela, bez obzira na to da li je izvr!ena diobanasljedstva.

(4) Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno njihovimnasljednim dijelovima, ako testamentom ili ugovorom onasljeivanju nije drukije odreeno.

Odvajanje ostavine

lan 173.(1) Ostaviteljevi povjeritelji mogu zahtijevati u roku tri mjeseca

od otvaranja naslijea da se ostavina odvoji od imovinenasljednika, ako uine vjerovatnim postojanje potra"ivanja iopasnost da bez odvajanja ne bi mogli namiriti svojapotra"ivanja.

(2) U tom sluaju nasljednik ne mo"e raspolagati stvarima ipravima ostavine, niti se njegovi povjeritelji mogu iz njihnaplatiti dok se ne naplate povjerioci koji su tra"iliodvajanje.

(3) Ostaviteljevi povjeritelji koji su tra"ili ovo odvajanje mogunaplatiti svoja potra"ivanja samo iz sredstava ostavine.

(4) Odvojenoj ostavini sud mo"e postaviti staratelja.(5) Na zahtjev ostaviteljevih povjeritelja sud mo"e odrediti

uvanje odvojene ostavine. Tro!kove povjeravanja ostavinena uvanje du"ni su snositi povjeritelji koji su to zahtijevali.

(6) Ako povjeritelj koji je zahtijevao odvajanje nema izvr!nuispravu ili ako ve prije nije pokrenuo postupak radiostvarenja svog potra"ivanja, du"an je pokrenuti postupak

radi ostvarenja potra"ivanja u roku koji mu odredi sudrje!enjem o odvajanju ostavine. Ako povjeritelj ne pokrenepostupak na koji je upuen u roku koji mu je odreen, sude po slu"benoj du"nosti svoje rje!enje o odvajanju ostavinestaviti van snage.

(7) O zahtjevu povjeritelja sud odluuje rje!enjem uostavinskom postupku. alba protiv tog rje!enja ne odgaanjegovo izvr!enje.

D. DIOBA NASLJEDSTVA I NASLJEDNIKAZAJEDNICAPravo na diobu

lan 174.(1) Diobu nasljedstva mo"e zahtijevati svaki nasljednik.(2) Pravo na diobu nasljedstva ne mo"e zastarjeti.(3) Ni!tavan je ugovor kojim se nasljednik trajno odrie prava

da tra"i diobu kao i odredba u testamentu kojom se diobatrajno zabranjuje ili ograniava.

(4) Dioba se provodi uz odgovarajuu primjenu pravila o diobisuvlasni!tva i uincima diobe, ako ugovorom onasljeivanju, testamentom ili ovim zakonom nije !ta drugoodreeno.

Nasljednika zajednica

lan 175.(1) Do utvrenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju

pojedinim naljednicima, sunasljednici upravljaju i raspola"usvim !to ini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednikivlasnici upravljaju i raspola"u stvarima, osim onim !to jepovjereno na upravljanje izvr!itelju testamenta ili starateljuostavine.

(2) Po!to bude utvreno koliki dijelovi nasljednog pravapripadaju pojedinim nasljednicima, do diobe sunasljedniciupravljaju i raspola"u svime !to je do tada bilo zajednikopo pravilima po kojima suvlasnici upravljaju i raspola"ustvarima, osim onim !to je povjereno na upravljanje

izvr!itelju testamenta ili staratelju ostavine.(3) Ako nema izvr!itelja testamenta, a nasljednici se ne slo"e oupravljanju nasljedstvom, sud e, na zahtjev jednog od njih,postaviti upravitelja koji e u njihovo ime upravljatinasljedstvom, ili odrediti svakom nasljedniku dionasljedstva kojim e on upravljati. Za upravitelja sud mo"epostaviti i nekog od nasljednika.

(4) Upravitelj mo"e sa odobrenjem suda raspolagati stvarima izostavine ako je za to ovla!ten testamentom ili ako je topotrebno radi isplate tro!kova ili otklanjanja !tete nanasljedstvu.

Pravo nasljednog dijela prije diobe

lan 176.(1) Nasljednik mo"e prije diobe ili prije pravomonosti rje!enja

o nasljeivanju prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili

djelomino, samo na sunasljednike.(2) Ugovor o prijenosu nasljednog dijela mora biti notarski

obraen.(3) Ugovor nasljednika sa osobom koja nije nasljednik o

ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika samo dapo izvr!enoj diobi preda svoj dio saugovoratelja, odnosnopo pravomonosti rje!enja o nasljeivanju prenese svoj diona saugovoraa.

Pravo nasljednika koji je "ivio ili privreivao u zajednici saostaviteljem

lan 177.(1) Na zahtjev nasljednika koji je "ivio ili privreivao u

zajednici sa ostaviteljem sud mo"e, kada to iziskujeopravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine stvari

pokretne ili nepokretne ili grupe stvari koje bi pripale u dio


17/27


ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari isplati unovcu u roku koji sud prema okolnostima odredi. Rje!enjesuda kojim udovoljava tom zahtjevu je izvr!na isprava.

(2) Sunasljednik koji je poljoprivrednik ne mora uinitivjerovatnom opravdanu potrebu iz stava 1. ovog lana kada

se radi o nasljeivanju poljoprivrednog zemlji!ta i stvarikoje slu"e obavljanju poljoprivredne djelatnosti.(3) Za tako odreeni iznos osobe iz stava 1. ovog lana imaju,

radi osiguranja iznosa koji im je du"an platiti do isplate,zakonsko zalo"no pravo na dijelovima ostavinedodijeljenim nasljedniku.

(4) Ako isplata ne bude izvr!ena u roku, ostali nasljedniciimaju pravo tra"iti naplatu svog potra"ivanja ili predajustvari koje bi im inae pripale na ime nasljednog dijela.

Dioba predmeta domainstva

lan 178.(1) Predmeti domainstva koji slu"e za zadovoljavanje

svakodnevnih potreba nasljednika koji je "ivio saostaviteljem u istom domainstvu, a koji nije njegovpotomak ni njegov brani partner, ostavit e se na njegovzahtjev tom nasljedniku, a njihova vrijednost e seuraunati u dio tog nasljednika.

(2) Ukoliko vrijednost predmeta prema!uje vrijednostnasljednog dijela, nasljednik kojem su ti predmeti ostavljeniisplatit e ovu razliku nasljednicima u novcu.

Obaveza za#tite meu nasljednicima poslije diobe

lan 179.(1) Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po

samom zakonu ako bi mu neka trea osoba, pozivajui sena neko pravo zasnovano prije diobe, oduzela stvar koja jestavljena u njegov nasljedni dio, ili inae smanjila njegovopravo.

(2) Oni jame isto tako da stvari stavljene u njegov dio nemajuskrivenih nedostataka. Nasljednici jame da potra"ivanje

ostavitelja stavljeno u dio jednog nasljednika postoji i da ese moi naplatiti od du"nika do iznosa koji mu je ostavljenu dio.

(3) Obaveza jamstva za postojanje i naplativnost potra"ivanjatraje tri godine po zavr!enoj diobi, a za potra"ivanja kojadospijevaju poslije diobe ona traje tri godine do dospjelostiobaveze.

(4) U svim sluajevima jemstva po odredbama st. 1., 2. i 3.ovog lana, svaki nasljednik jami i duguje naknadusrazmjerno svom nasljednom dijelu.

DIO DRUGIPOSTUPAK U NASLJEDNIM STVARIMAI. SASTAVLJANJE SUDSKOG TESTAMENTA,UVANJE I OPOZIV TESTAMENTANadle"nost

lan 180.(1) Za sastavljanje sudskog testamenta, uvanje testamenta u

sudu i za opoziv testamenta pred sudom nadle"an je svakiopinski sud.

(2) Poslove u vezi sa sastavljanjem, uzimanjem na uvanje iopozivom testamenta obavlja sudija pojedinac.

Sastavljanje sudskog testamenta

lan 181.(1) Kada se testament sastavlja u sudu po kazivanju

zavje!tatelja, sudija e prethodno utvrditi identitetzavje!tatelja.

(2) Sudija e zatim saslu!ati kazivanje zavje!tatelja koje evjerno zabilje"iti u zapisnik, po mogunosti rijeima samogzavje!tatelja, pazei pri tom da volja zavje!tatelja bude

jasno izra"ena.

(3) U zapisnik e se unijeti i sve okolnosti koje bi mogle biti oduticaja na punova"nost testamenta.

(4) Kad je to potrebno, sudija e zavje!tatelju objasniti propisekoji ograniavaju zavje!tatelja u raspolaganju testamentom.

(5) Po!to zavje!tatelj sam proita zapisnik ili mu sudija proita

ako ne zna da ita i zavje!tatelj izjavi da je njegovaposljednja volja u svemu vjerno zabilje"ena, sudija e sveto potvrditi u samom zapisniku i ovjeriti svojim potpisom.

(6) Zapisnik potpisuju, pored sudije, zapisniar, zavje!tatelj,svjedoci identiteta i svjedoci testamenta.

(7) Ako zavje!tatelj i svjedoci identiteta ne znaju pisati, stavite na zapisnik svoj rukoznak.

Utvrivanje identiteta zavje#tatelja i svjedoka

lan 182.(1) Ako sudija ne poznaje zavje!tatelja osobno i po imenu,

identitet zavje!tatelja utvruje se osobnom kartom i akozavje!tatelj nema osobnu kartu, a ni sudija ga osobno i poimenu ne poznaje, dovoljno je da njegov identitetposvjedoe dva punoljetna svjedoka.

(2) Identitet svjedoka testamenta i svjedoka identitetazavje!tatelja, ako ih sudija osobno ne poznaje, utvrdit e seosobnom kartom.

(3) U zapisniku e se navesti nain na koji je utven identitetzavje!tatelja i svjedoka identiteta, odnosno svjedokatestamenta.

Testament sastavljen od vi#e listova

lan 183.(1) Ako se zapisnik o sastavljanju testamenta sastoji od vi!e

listova, svi listovi e se pro!iti jamstvenikom i oba krajajemstvenika zapeatiti sudskim peatom.

(2) Svaki list zavje!tatelj e posebno potpisati, odnosno nanjega staviti svoj rukoznak.

(3) Na kraju zapisnika naznait e se od koliko se listova sastojitestament.

uvanje sudskog testamenta i predaja zavje#tateljulan 184.

(1) Testament sastavljen u sudu zavje!tatelj mo"e ostaviti nauvanje sudu, a mo"e zahtijevati da mu se preda.

(2) Ako zavje!tatelj ostavi sudski testament na uvanje sudu,sudija e narediti da se testament stavi u poseban omot izapeati, a zavje!tatelju e se, na njegov zahtjev, izdatipotvrda da je testament sastavljen i ostavljen sudu nauvanje.

(3) Testament se u sudu uva odvojeno od ostalih spisa.(4) Kada zavje!tatelj tra"i da mu se preda sudski testament,

sudija e mu predati zapisnik o sastavljanju tog testamentau posebnom zapisniku koji potpisuje zavje!tatelj, utvrdit ese da je testament sastavljen u sudu i predat zavje!tatelju.

Sastavljanje testamenta zavje#tatelju koji ne zna slu"benijezik ili je nijem

lan 185.(1) Ako zavje!tatelj ne zna slu"beni jezik, pozvat e se sudski

tuma i jo! dva svjedoka, pa e se testament pred njimanapisati onako kako ga sudski tuma prevede na slu"benijezik.

(2) Ako je zavje!tatelj nijem, pozvat e se sudski tuma i dvasvjedoka koji se sa zavje!tateljem mogu sporazumjeti.

(3) Zapisnik o sastavljanju testamenta u sluajevima iz st. 1. i2. ovog lana potpisuju i tumai svjedoci.


18/27


Povjeravanje testamenta sudu

lan 186.(1) Kad se preda na uvanje testament koji nije sastavljen u

sudu, zavje!tatelj ga predaje lino sudiji, otvorenog ili uzatvorenom omotu.

(2) O predaji testamenta sastavit e se zapisnik u kojem semora navesti kako je utveen identitet zavje!tatelja.

(3) Otvoreni testament stavit e se u poseban omot i zapeatiti,a zavje!tatelju e se, na njegov zahtjev, izdati potvrda da jetestament povjeren na uvanje sudu.

(4) Ako je na uvanje predat otvoren testament sudija ezavje!tatelja upozoriti na nedostatke zbog kojih testamentne bi bio punova"an.

Vraanje testamenta zavje#tatelju

lan 187.(1) Testament koji s

zakon o nasljedjivanju snfbih 80 14

Documents