Na osnovu lana 12. stav 1. take b) i l) i lana 18. stav 1. taka b) Ustava Kantona Sarajevo (''Slubene novine Kantona Sarajevo'', br. 1/96, 2/96 - ispravka, 3/96 - ispravka, 16/97, 14/00 i 4/01), Skuptina Kantona Sarajevo, na sjednici odranoj _________ 2004. godine, donijela je

Z A K O N

I. OSNOVNE ODREDBE

O NAUNOISTRAIVAKOJ DJELATNOSTI

lan 1.

Naunoistraivaka djelatnost je od temeljnog znaaja za sveukupni razvoj Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kanton) u procesu stvaranja drutva baziranog na znanju. Naunoistraivaka djelatnost, zajedno sa visokim obrazovanjem, treba postati jedan od glavnih nosilaca ukupnog privrednog i drutvenog razvoja. Naunoistraivaka djelatnost, u smislu ovog zakona, obuhvata naunoistraivaki i istraivakorazvojni rad, objavljivanje i koritenje rezultata naunih i razvojnih istraivanja, osposobljavanje kadrova za naunoistraivaki i istraivakorazvojni rad i usavravanje naunika, te odravanje i razvoj naunoistraivake infrastrukture.

lan 2.

Ovim zakonom se utvruju naela i ciljevi, interesi i potrebe u naunoistraivakoj djelatnosti u Kantonu, osiguravanje sredstava za podrku naunoistraivakoj djelatnosti od interesa za Kanton, donoenje Programa naunoistraivake djelatnosti u Kantonu (u daljem tekstu: PNID), formiranje Savjeta za nauku Kantona, te osnovni uvjeti i kriteriji za bavljenje naunoistraivakom djelatnou.

lan 3.

Interes i potrebe Kantona u naunoistraivakoj djelatnosti, osiguravanje sredstava i njihovo ulaganje u naunoistraivaku djelatnost, te druga pitanja od znaaja za ovu djelatnost na podruju Kantona ureuju se ovim zakonom.

lan 4.

Naunoistraivaka djelatnost podrazumijeva stvaralaki rad, iji rezultat doprinosi otkrivanju novih znanja i koritenju istih i postojeih znanja za primjene u svim oblicima ljudskog djelovanja. Naunoistraivaka djelatnost obuhvata fundamentalna, aplikativna i razvojna istraivanja. Rezultati naunoistraivake djelatnosti moraju da sadre elemente izvornosti i novine, a vrednuju se objavljivanjem u naunim i strunim asopisima, zbornicima radova sa naunih i strunih skupova, monografijama i sl. ili provjerom u praksi. Navedeno vrednovanje e biti definirano odgovarajuim pravilnikom.

lan 5.

Fundamentalno istraivanje je teorijski i eksperimentalni rad poduzet ka traenju novih spoznaja i zakonitosti. Aplikativno istraivanje je teorijski i eksperimentalni rad usmjeren ka stjecanju novih znanja, prvenstveno radi zadovoljavanja praktikih potreba. Razvojno istraivanje je sistematski rad zasnovan na rezultatima fundamentalnih i aplikativnih istraivanja i iskustava, usmjeren na stvaranje novih materijala, ureaja, sistema i metoda, ukljuujui stvaranje novih ili bitno poboljanje postojeih proizvoda, tehnologija, ureaja, sistema, procesa i usluga.

lan 6.

Pod osposobljavanjem kadra za naunoistraivaku djelatnost, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se podrka i stvaranje uvjeta za stjecanje naunog stepena magistra i doktora nauka. Pod usavravanjem naunika, podrazumijeva se stjecanje novih i proirivanje steenih znanja, putem postdoktorskih studija i drugih oblika usavravanja.

lan 7.

Naunoistraivaka infrastruktura obuhvata objekte, opremu i druge sline uvjete potrebne za naunoistraivaku djelatnost (naunoistraivake laboratorije, postrojenja, ispitne stanice, naune biblioteke, naune informacijske i informatike slube, nauno izdavatvo i sl.).

lan 8.

Kanton, u namjeri da doprinese porastu kvaliteta ivota u materijalnom i kulturnom domenu, privrednom napretku i opem razvoju, osigurava uvjete za postizanje slijedeih ciljeva: - proirivanje naunih saznanja; - podsticanje upotrebe nauke za drutveni razvoj; - poveanje obima i kvaliteta naunoistraivake djelatnosti; - stimuliranje naunika i istraivaa; - podsticanja saradnje subjekata iz naunoistraivake djelatnosti.

lan 9.

Naunoistraivaka djelatnost se temelji na naelima: - odgovornosti za sveukupan privredni i drutveni prosperitet; - slobode naunoistraivakog i istraivakorazvojnog rada i stvaralatva; - javnosti naunoistraivakog rada, a posebno rezultata tog rada; - konkurentnosti naunih programa i prijedloga; - etike i odgovornosti naunika i istraivaa za posljedice vlastitog rada; - povezanosti sa sistemom visokog obrazovanja; - brige za odrivi razvoj, te za zatitu ovjekove okoline; - meunarodne ukljuenosti, otvorenosti i saradnje.

II. INTERESI I POTREBE KANTONA U NAUNOISTRAIVAKOJ DJELATNOSTI

lan 10.

Interesi i potrebe Kantona u naunoistraivakoj djelatnosti, u smislu ovog zakona, jesu: - definiranje i realizacija strategije razvoja nauke; - osposobljavanje kadrova za naunoistraivaki i istraivakorazvojni rad, odnosno uvoenje u nauni rad mlae populacije, te usavravanje naunika; - razvoj postojee i uvoenje nove naunoistraivake infrastrukture, kao preduvjeta za naunoistraivaki i istraivakorazvojni rad; - naunoistraivaki i istraivakorazvojni projekti koji se realiziraju u saradnji subjekata iz razliitih kantona, entiteta, te u okviru meunarodne saradnje; - naunoistraivaki projekti i razvojna istraivanja ija je tematika od posebnog, odnosno ireg interesa za razvoj Kantona i drave, - stimuliranje stjecanja naunih stepena putem meunarodne naune saradnje.

lan 11.

Stjecanja vrhunskih naunih stepena (doktorskih i magistarskih) u okviru meunarodne naune saradnje i sa meunarodnim komisijama za odbranu istih predstavlja poseban interes Kantona i bie posebno definiran pravilnikom koji donosi ministar.

III. SREDSTVA ZA PODRKU NAUNOISTRAIVAKOJ DJELATNOSTI

lan 12.

Sredstva za podrku naunoistraivakim djelatnostima u smislu ovog zakona osiguravaju se u godinjem iznosu do 2% budeta Kantona. Sredstva iz prethodnog stava bie utroena u skladu s PNID-om, a 5% od izdvojenih sredstava iz stava 1. vode se kao rezervna sredstva za podrku projektima koji su od posebnog interesa za razvoj Kantona i drave. Vlada donosi posebnu odluku i kriterije za utroak tih sredstava.

lan 13.

Sredstva iz lana 12. stav 1. ovog zakona, izuzev sredstava rezerviranih u skladu sa stavom 2. lana 12. ovog zakona, koriste se za ulaganje u osposobljavanje kadrova za nauni i istraivaki rad, te za usavravanje naunika, za razvoj i uvoenje nove naunoistraivake infrastrukture, te za poticanje naunoistraivakih i istraivakorazvojnih projekata od interesa za Kanton, dravu i razvoj visokog obrazovanja u skladu sa ovim zakonom. Za namjene iz prethodnog stava sredstva se koriste putem Savjeta za nauku Kantona, koji se osniva posebnim aktom a radi pri Ministarstvu obrazovanja i nauke Kantona ( u daljem tekstu: Ministarstvo).

Aktom o osnivanju Savjeta za nauku Kantona ureuju se uvjeti i nain finansiranja, odnosno poticanja projekata iz stava 1. ovog lana.

IV. PROGRAM NAUNOISTRAIVAKE DJELATNOSTI KANTONA

lan 14.

Program naunoistraivake djelatnosti u Kantonu predstavlja osnovu za podsticanje naunoistraivakog i istraivakorazvojnog rada u Kantonu. PNID utvruje: - ciljeve koji se u ovoj oblasti ele dostii na nivou Kantona; - nauna podruja i ue oblasti koje treba posebno razvijati i materijalno podravati radi dostizanja ciljeva u razvoju Kantona i drave; - prioritetne potrebe u naunoistraivakoj djelatnosti i prioriteti ulaganja u naunoistraivake i istraivakorazvojne projekte u narednom petogodinjem periodu; - program podrke za naunoistraivaku infrastrukturu; - program podrke za osposobljavanje kadra za naunoistraivaki i istraivakorazvojni rad i za usavravanje naunika od interesa za Kanton; - ostale odrednice koje su od znaaja u kreiranju strategije i politike u nauci i naunoistraivakoj djelatnosti (period auriranja i redefiniranja ciljeva koji se ele dosei u narednom petogodinjem periodu, program razvoja sistema naunih informacija i objavljivanja dostignua naunoistraivake djelatnosti, program uea u meunarodnim naunoistraivakim i istraivakorazvojnim projektima i dr.)

lan 15.

Nacrt PNID-a priprema Savjet za nauku Kantona i dostavlja ga Ministarstvu. PNID donosi Skuptina Kantona, na prijedlog Vlade Kantona. PNID se donosi za period od pet godina, a izmjene i dopune PNID-a se vre po postupku predvienom za njegovo donoenje.

V. SAVJET ZA NAUKU KANTONA

lan 16.

Savjet za nauku Kantona (u daljem tekstu: Savjet) nauno je tijelo koje osigurava donoenje i provoenje PNID-a.

lan 17.

Savjet: - ocjenjuje stanje u naunoistraivakoj i istraivakorazvojnoj djelatnosti, njen poloaj i razvoj sa stanovita meunarodne konkurentnosti, kvaliteta i drutvene svrsishodnosti; - priprema nacrt PNID-a; - razmatra prijedloge zakona i drugih propisa iz oblasti naunoistraivake djelatnosti koji su u

funkciji osiguravanja opih uvjeta za podsticanje naunoistraivakog i istraivakorazvojnog rada i upotrebe njegovih rezultata; - daje prijedloge za ureivanje pojedinih pitanja u naunoistraivakoj djelatnosti, te predlae i podstie donoenje mjera za unapreenje te djelatnosti; - poduzima sve aktivnosti vezane za realizaciju PNID-a (definiranje i raspisivanje konkursa, ocjene konkursnih prijava, prijedlog alokacije sredstava po oblastima i projektima i sl.); - donosi poslovnik o svom radu; - podnosi godinje izvjetaje o svom radu Vladi Kantona, putem Ministarstva.

lan 18.

Savjet ima ukupno devet lanova, od kojih je est iz naunih podruja kako slijedi: - prirodne nauke; - tehnike nauke; - biomedicinske nauke; - biotehnike nauke; - drutvene nauke; - humanistike nauke. Sedmi lan je ministar obrazovanja i nauke Kantona ( u daljem tekstu: ministar) po funkciji, osmi lan je ministar privrede Kantona po funkciji, a deveti lan je istaknuti privrednik imenovan od strane Ministarstva privrede Kantona. Jedan od lanova iz naunih oblasti obavlja dunost predsjednika, a jedan dunost potpredsjednika Savjeta.

lan 19.

lanove Savjeta imenuje Vlada Kantona iz reda vrhunskih naunika, tehnologa i privrednika, na osnovu prijedloga ministra. Uz prijedlog za izbor lanova Savjeta, predlaga je duan za kandidate priloiti nauno-strunu biografiju i informaciju o objavljenim radovima. Prilikom imenovanja lanova Savjeta, pored odgovarajue zastupljenosti naunih podruja, Vlada Kantona vodi rauna i o naunim odlikama kandidata i njihovom meunarodnom ugledu. Za predsjednika Savjeta, Vlada Kantona imenuje posebno istaknutog naunika, sa iskustvom iz multidisciplinarnih istraivanja i sa meunarodnim referencama i iskustvom u rukovoenju institucijama naunoistraivake djelatnosti.

lan 20.

lanovi Savjeta biraju se na period od etiri godine, sa mogunou jednog ponovnog izbora.

lan 21.

Prilikom izbora lanova Savjeta potrebno je voditi rauna o obezbjeivanju kontinuiteta provoenja PNID-a. lan Savjeta moe biti razrijeen dunosti i prije isteka vremena na koje je imenovan, i to: - na vlastiti zahtjev;

- ako ne ispunjava dunosti lana Savjeta; - ako svojim ponaanjem povrijedi ugled Savjeta; - ako izgubi sposobnost za obavljanje dunosti. Zahtjev za utvrivanje postojanja okolnosti za razrjeenje dunosti lana Savjeta, u smislu prethodnog stava, moe podnijeti predsjednik, potpredsjednik ili dva lana Savjeta. Ako zahtjev podri veina lanova Savjeta, zahtjev se, sa odgovarajuim obrazloenjem, putem Ministarstva, dostavlja Vladi Kantona.

lan 22.

Savjet moe za potrebe svog rada i realizacije zadataka, prema potrebi, angairati ekspertni tim ili eksperte pojedince, radi strune ocjene u pripremi pojedinih rjeenja.

lan 23.

Sve strune i administrativne poslove za potrebe Savjeta obavlja Sektor za nauku Ministarstva.

VI. NOSIOCI NAUNOISTRAIVAKE DJELATNOSTI

lan 24.

Naunoistraivaku djelatnost obavljaju pravna i fizika lica koja ispunjavaju uvjete propisane zakonom, kao to su: - Akademija nauka i umjetnosti BiH; - univerziteti; - fakulteti; - naunoistraivaki instituti; - druga pravna lica koja su registrirana za obavljanje naunoistraivake djelatnosti.

lan 25.

Naunoistraivaku djelatnost moe obavljati i fiziko lice ako ima nauno zvanje i ispunjava druge uvjete utvrene zakonom.

lan 26.

Pravna lica za obavljanje naunoistraivake djelatnosti iz lana 24. ovog zakona mogu osnivati domaa i inostrana pravna i fizika lica, u svim oblicima svojine. Ako pravno lice osnivaju dva ili vie osnivaa, njihovi meusobni odnosi, prava, obaveze i odgovornosti ureuju se ugovorom, koji se zakljuuje u pismenoj formi.

lan 27.

Pravno lice moe poeti sa obavljanjem naunoistraivake djelatnosti ako ima najmanje 20% zaposlenih sa naunim stepenom doktora nauka i najmanje 20% zaposlenih sa naunim stepenom

magistra nauka iz odgovarajuih naunih oblasti. Za direktora pravnog lica iz prethodnog stava moe biti imenovano lice koje ima nauni stepen doktora nauka.

lan 28.

Savjet, odnosno drugo odgovarajue struno tijelo pravnog lica koje obavlja naunoistraivaku djelatnost sastavljeno je od najmanje pet lanova, od kojih najmanje 40% ima nauni stepen doktora nauka i najmanje 40% nauni stepen magistra nauka. U pravilu, navedeno tijelo ine lanovi sa naunim stepenom doktora nauka.

lan 29.

Ministarstvo vodi evidenciju pravnih i fizikih lica koja obavljaju naunoistraivaku djelatnost. Kriteriji upisa i brisanja iz evidencije, kao i oblik i sadraj evidencije iz stava 1. ovog lana, utvrdie se bliim propisom koji donosi ministar.

lan 30.

Ostala pitanja i uvjeti za osnivanje i poetak rada pravnih lica koja obavljaju naunoistraivaku djelatnost, kao i pitanja koja se odnose na upravljanje i rukovoenje radom pravnog lica, djelokrug rada Savjeta, odnosno drugog odgovarajueg strunog tijela, upis pravnog lica u odgovarajui registar, te prestanak rada pravnog lica, ureuju se Zakonom o ustanovama.

VII. NAUNICI I ISTRAIVAI

lan 31.

Naunoistraivaki odnosno istraivakorazvojni rad obavljaju naunici, izabrani u nauno-nastavna zvanja na univerzitetima (redovni profesori, vanredni profesori, docenti), lanovi ANUBiH i drugi naunici izabrani u nauna zvanja; istraivai izabrani u istraivaka zvanja, saradnici izabrani na univerzitetima u zvanje vieg asistenta i asistenta i drugi istraivai izabrani u istraivaka zvanja.

lan 32.

Uslovi izbora u nauno-nastavna i saradnika zvanja na univerzitetu i angaovanja na univerzitetu definirani su vaeim Zakonom o visokom obrazovanju.

lan 33.

Izbor u nauna i istraivaka zvanja kandidata koji nisu izabrani u smislu lana 32. ovog zakona vri komisija koju imenuje Ministarstvo.

lan 34.

Komisiju iz lana 33. ovog zakona ine najmanje tri lana, od kojih su najmanje dvije treine univerzitetski nastavnici ili lanovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, iz relevantne naune oblasti.

lan 35.

Nauna zvanja u smislu lana 33. ovog zakona su: - nauni saradnik; - vii nauni saradnik; - nauni savjetnik. Istraivaka zvanja u smislu lana 33. ovog zakona su: - struni saradnik; - vii struni saradnik; - struni savjetnik.

lan 36.

Uslovi izbora u nauna i istraivaka zvanja iz lana 35. ovog zakona su slijedei: - Za strunog saradnika moe biti izabran kandidat koji je zavrio odgovarajuu VSS, dodiplomski studij, sa prosjenom ocjenom opeg uspjeha utvrenom aktom pravnog lica koje ga angauje. Izbor u zvanje strunog saradnika vri se na vremenski period utvren aktom pravnog lica koje ga upoljava. - Za vieg strunog saradnika moe biti izabrano lice koje ima nauni stepen magistra nauka ili na Univerzitetu u Sarajevu prihvaenu temu doktorske disertacije. Izbor u zvanje vieg strunog saradnika vri se na period od etiri godine. Po isteku ovog perioda kandidat moe biti ponovo biran u isto zvanje. - Za strunog savjetnika moe biti izabrano lice koje ima najmanje dva izborna perioda predviena u zvanju vieg strunog saradnika i najmanje etiri vrijednosna poena sakupljena po bilo kojoj od slijedeih mogunosti (ili njihovih kombinacija): objavljena knjiga ili monografija iz odgovarajue strune ili naune oblasti .................. 1 poen, uspjeno realiziran jedan naunoistraivaki ili istraivakorazvojni projekat strogo usklaen sa strategijom naunog i tehnolokog razvoja Kantona i/ili BiH ......... 2 poena. Po isteku ovoga perioda kandidat pod istim uslovima moe biti ponovno biran u isto zvanje. - Za naunog saradnika moe biti izabrano lice koje ima nauni stepen doktora nauka i najmanje jedan rad publikovan u asopisu ili zborniku koji prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI . . .). Izbor u zvanje naunog saradnika vri se na period od pet godina. Po isteku ovog perioda, isto lice moe biti ponovno birano u isto zvanje ukoliko u proteklom periodu ima najmanje jedan rad publikovan u asopisu ili zborniku koji prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI...). - Za vieg naunog saradnika moe biti izabrano lice koje ima nauni stepen doktora nauka,

najmanje tri godine provedene u zvanju naunog saradnika, najmanje tri rada publikovana u asopisima ili zbornicima koje prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI...) i: objavljenu naunu knjigu ili monografiju iz relevantne naune oblasti, ili mentorstvo jednog kandidata koji je odbranio svoj doktorski rad iz relevantne naune oblasti, ili uspjeno realiziran bar jedan naunoistraivaki ili istraivakorazvojni projekat strogo usklaen sa strategijom naunog i tehnolokog razvoja Kantona i/ili Bosne i Hercegovine. Izbor u zvanje vieg naunog saradnika vri se na period od pet godina. Po isteku ovog perioda, isto lice moe biti ponovno birano u isto zvanje ukoliko u proteklom periodu ima najmanje jedan rad publikovan u asopisu ili zborniku koji prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI...). - Za naunog savjetnika moe biti izabrano lice koje ima nauni stepen doktora nauka, najmanje tri godine provedene u zvanju vieg naunog saradnika, najmanje pet radova publikovanih u asopisima ili zbornicima koje prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI...) i najmanje etiri vrijednosna poena, skupljena po bilo kojoj od slijedeih mogunosti, ili po njihovim kombinacijama: objavljena nauna knjiga ili monografija iz relevantne naune oblasti . 1 poen mentorstvo jednog kandidata koji je odbranio svoj doktorski rad iz relevantne oblasti .. 1 poen uspjeno realiziran jedan nanoistraivaki ili istraivakorazvojni projekt, strogo usklaen sa strategijom naunog i tehnolokog razvoja Kantona i/ili Bosne i Hercegovine ..................................... 2 poena. Nauni savjetnik se bira na period od pet godina. Po isteku najmanje tri godine od ovog perioda isti kandidat moe biti ponovno biran u isto zvanje ukoliko je u proteklom periodu publikovao bar jedan rad u asopisu ili zborniku koji prati relevantna meunarodna baza podataka (npr. Current Contents, SCI...) ili je skupio bar jedan vrijednosni poen iz ovog lana. Odlaskom u penziju, kandidat koji je do tada imao zvanje naunog savjetnika zadrava to zvanje. Izuzetak od prethodnih odredbi iz ovog lana ine oblasti: historije, jezika i knjievnosti u Bosni i Hercegovini, za koje se kao relevantni prihvataju nauni radovi objavljeni u asopisima sa meunarodnom recenzijom za sve naune i istraivake stepene.

lan 37.

U zavisnosti od profila svoje djelatnosti, naunoistraivaka organizacija kao poslodavac, za izbor u naunoistraivaka zvanja, osim uvjeta definiranih u lanu 36. ovog zakona, moe propisati i dodatne kriterije. Dodatne kriterije iz stava 1. ovog lana definira Savjet za nauku te naunoistraivake organizacije.

lan 38.

U vremenske periode ne uraunava se vrijeme provedeno na porodiljskom odsustvu, niti vrijeme provedeno na izvravanju javne funkcije u periodu jednog mandata.

lan 39.

Licima koja su na univerzitetu, po posebnom zakonu, izabrana u nastavno zvanje redovnog ili vanrednog profesora, kao i docenta, nastavna zvanja se priznaju i za rad u naunoistraivakom pravnom licu. U smislu prethodnog stava, nastavno zvanje redovnog profesora priznaje se kao nauno zvanje nauni savjetnik, vanrednog profesora kao nauno zvanje vii nauni saradnik, a docenta kao nauno zvanje nauni saradnik.

lan 40.

Naunici i istraivai zakljuuju ugovor o angamanu sa pravnim licem koje obavlja naunoistraivaku djelatnost, u skladu sa Zakonom o radu.

lan 41.

Daljnji angaman naunika, odnosno istraivaa koji ne bude izabran u isto ili vie nauno, odnosno istraivako zvanje, odreen je pravilima, odnosno statutom pravnog lica kod kojeg je zaposlen.

lan 42.

Izbor u nauno zvanje vri se na osnovu konkursa objavljenog u javnim glasilima. Konkurs iz stava 1. ovog lana moe raspisati zainteresirano pravno lice uz saglasnost Ministarstva ili samo Ministarstvo, na osnovu zahtjeva pojedinaca zainteresiranih za stjecanje naunog zvanja.

lan 43.

Izvjetaj o prihvatanju ili neprihvatanju izbora kandidata u odgovarajue nauno zvanje komisija iz lana 33. ovog zakona dostavlja Senatu Univerziteta u Sarajevu na potvrivanje i o tome informira Ministarstvo.

lan 44.

Senat Univerziteta u Sarajevu je duan najkasnije u roku od 60 dana od dana prijema izvjetaja komisije dostaviti svoju saglasnost za izbor u nauno zvanje ili dostaviti obrazloenu odluku o odbijanju davanja saglasnosti. Ako univerzitet ne postupi u skladu sa prethodnim stavom ili u naznaenom roku ne zatrai dodatne podatke, Ministarstvo moe potvrditi izbor.

lan 45.

Postupak izbora se smatra okonanim kada ga potvrdi nadleni organ, u smislu lana 44. ovog zakona.

lan 46.

Izbor u istraivaka zvanja vri nauno vijee, odnosno drugo odgovarajue struno tijelo pravnog lica koje obavlja naunoistraivaku djelatnost, u skladu sa ovim zakonom i svojim pravilima, odnosno statutom.

lan 47.

Ministarstvo vodi evidenciju naunika i istraivaa sa podruja Kantona. Osim evidencije naunika i istraivaa iz stava 1. ovog lana, vodi se i evidencija lica izabranih u nauno-nastavna i saradnika zvanja, koji sudjeluju u naunoistraivakim i istraivakorazvojnim projektima. Sadraj, oblik i nain voenja evidencije, te postupak upisa i brisanja iz evidencije utvrdit e se bliim propisom koji donosi ministar.

lan 48.

Ostala pitanja koja se odnose na postupak izbora u nauna i istraivaka zvanja utvrdit e se bliim propisom koji donosi ministar.

lan 49.

Provedba odredaba ovog zakona podrazumijeva striktno potivanje odredaba Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

VIII. NAGRADE ZA NAUNA DOSTIGNUA

lan 50.

Kanton dodjeljuje nagrade za vrhunska, odnosno za posebno znaajna dostignua u naunoistraivakoj djelatnosti, kao i za ivotno djelo. Kriteriji i postupak dodjele nagrada, kao i broj nagrada, utvruju se bliim propisom koji donosi ministar.

IX. NADZOR

lan 51.

Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njegovih odredbi vri Ministarstvo.

lan 52.

Pri vrenju nadzora, u smislu lana 51. ovog zakona, nadleni organ moe ponititi odluke organa ili drugih tijela kojima su pojedina pitanja rijeena u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.

X. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 53.

Ministar e u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona predloiti Vladi Kantona sastav Savjeta, te njegovog predsjednika i potpredsjednika. Vlada Kantona e imenovati lanove prvog Savjeta u roku od 60 dana od dana primljenog prijedloga za imenovanje.

lan 54.

Savjet e pripremiti nacrt PNID-a najkasnije u roku od deset mjeseci od dana imenovanja lanova Savjeta. Vlada Kantona e utvrditi prijedlog prvog PNID-a i uputiti ga na usvajanje Skuptini Kantona u roku od 30 dana nakon dostavljanja njegovog nacrta od strane Savjeta.

lan 55.

Ministar e donijeti pravilnike iz l. 4, 11, 13, 29, 47, 48. i 50. ovog zakona najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a to su: - Pravilnik o vrednovanju naunih i strunih asopisa (lan 4); - Pravilnik o stjecanju vrhunskih naunih stepena po osnovu meunarodne naune saradnje (lan 11); - Akt o osnivanju Savjeta za nauku Kantona (lan 13); - Pravilnik o upisu i brisanju iz evidencije pravnih i fizikih lica u naunoistraivakoj djelatnosti (lan 29); - Pravilnik o upisu i brisanju iz evidencije naunika i istraivaa sa podruja Kantona (lan 47); - Pravilnik o postupku izbora u nauna i istraivaka zvanja (ukoliko se ukae potreba), (lan 48); - Pravilnik o postupku i kriterijima za dodjelu nagrada iz naunoistraivake djelatnosti (lan 50).

lan 56.

Naunici i istraivai, po isteku vremena na koje su izabrani, mogu zadrati steena nauna odnosno istraivaka zvanja najdue jo jedan mandatni period definiran ovim zakonom. Nakon perioda iz prethodnog stava, izbor u isto ili novo zvanje vri se u skladu sa odredbama ovog zakona.

lan 57.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Kantona Sarajevo.

Broj: ________________ Sarajevo, ______________

PREDSJEDAVAJUA SKUPTINE KANTONA SARAJEVO, Meliha Ali