ZAKON

O STE�AJNOM POSTUPKU

(Pre�iš�eni tekst)

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 26 od 29. marta 2010)

I - OSNOVNE ODREDBE Predmet Zakona

�lan 1. Ovim zakonom ure�uju se: 1. uslovi za otvaranje ste�ajnog postupka, ste�ajni postupak, pravne posljedice njegovog otvaranja i sprovo�enja; 2. reorganizacija ste�ajnog dužnika nesposobnog za pla�anje na osnovu ste�ajnog plana.

Ciljevi ste�ajnog postupka

�lan 2. (1)Ste�ajni postupak se sprovodi radi grupnog namirenja povjerilaca ste�ajnog dužnika, unov�enjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. (2) U toku ste�ajnog postupka može se sprovesti i reorganizacija ste�ajnog dužnika po odredbama glave V ovog zakona radi ure�ivanja pravnog položaja ste�ajnog dužnika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naro�ito radi održavanja njegovog poslovanja.

Organi ste�ajnog postupka

�lan 3. Organi ste�ajnog postupka su: ste�ajni sudija, privremeni ste�ajni upravnik, ste�ajni upravnik, skupština povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

Prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka

�lan 4. (1) Ste�ajni postupak se pokre�e pismenim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga su ovlaš�eni ste�ajni dužnik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za sprovo�enje ste�ajnog postupka. Povjerilac je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovaraju�e dokumentacije u�initi vjerovatnim svoje potraživanje i platežnu nesposobnost ste�ajnog dužnika. (2) Ukoliko je ste�ajni dužnik pravno lice, organ ovlaš�en za zastupanje je u slu�aju nastupanja platežne nesposobnosti dužan bez odlaganja podnijeti prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Organ ovlaš�en za zastupanje dužan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama preduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja preduzeta s pažnjom dobrog privrednika. (3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog, kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud �e vratiti predlaga�u i naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlaga� vrati sudu prijedlog koji nije ure�en po uputstvu suda, sud �e prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatra�e se da ga je povukao. U ovom slu�aju troškove postupka snosi predlaga�. (4) Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga ste�ajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka. (5) Prijedlog se može povu�i do otvaranja ste�ajnog postupka ili pravosnažnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga, u kom slu�aju troškove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko ste�ajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni potraživanje podnosioca prijedloga koje je bilo razlog za podnošenje prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili ste�ajnog dužnika ste�ajni sudija može obustaviti ste�ajni postupak i u tom slu�aju troškove snosi ste�ajni dužnik.

Ste�ajni dužnik

�lan 5.

(1) Ste�ajni postupak se može sprovesti nad imovinom pravnog lica kao i imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac u smislu ovog zakona je: komplementar u komanditnom društvu i osniva� orta�kog društva. (2) Ste�aj se može otvoriti i nad imovinom pravnih lica javnog prava, izuzev nad imovinom Republike Srpske, opština, javnih fondova koji se u cijelosti ili djelimi�no finansiraju iz budžeta. (3) Nad ste�ajnim dužnikom, koji u strukturi kapitala ima ve�inski državni kapital, za otvaranje ste�ajnog postupka, u periodu do okon�anja pokrenutog postupka restrukturiranja pokrenutog od strane Direkcije za privatizaciju ili do okon�anja zapo�etog postupka prodaje ponu�enog državnog kapitala i isteka rokova za izvršenje ugovorenih uslova prodaje, potrebna je prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske. (4) Ako Vlada Republike Srpske ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana od dana dobijanja obavještenja ste�ajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data.

Ste�ajni razlozi

�lan 6. (1) Razlog otvaranja ste�ajnog postupka je platežna nesposobnost ste�ajnog dužnika. (2) Ste�ajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i potraživane obaveze pla�anja. Okolnost da je ste�ajni dužnik podmirio ili da može podmiriti u cijelosti ili djelimi�no potraživanja nekih povjerilaca samo po sebi ne zna�i da je platežno sposoban. (3) U pravilu se smatra da je ste�ajni dužnik platežno nesposoban ako 60 dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele nov�ane obaveze. (4) Ste�ajni postupak se može otvoriti i zbog prijete�e platežne nesposobnosti. Ona postoji ako ste�ajni dužnik prema predvi�anjima u vremenu dospjelosti ne�e biti u stanju da ispuni postoje�e obaveze pla�anja. Zbog prijete�e platežne nesposobnosti samo ste�ajni dužnik može podnijeti prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka.

II - OPŠTE PROCESNE ODREDBE Nadležnost

�lan 7. (1) Ste�ajni postupak sprovodi stvarno nadležni sud na �ijem se podru�ju nalazi sjedište ili prebivalište ste�ajnog dužnika. (2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, navedeni sud �e bez odlaganja donijeti rješenje kojim se oglašava nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu. Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba. (3) Ste�ajni sud je osim toga stvarno i mjesno nadležan za sljede�e pravne sporove: - za pravne sporove o utvr�ivanju u tabeli prema �l. 120-122, - pravne sporove pobijanja prema �l. 84-91, - prava na naknadu prema �lanu 4. stav 2, �lanu 30. stav 1, �lanu 33. stav. 5, �lanu 47. stav 5, �lanu 62. stav 3 i �lanu 68. (4) Ste�ajni postupak vodi ste�ajni sudija kao sudija pojedinac.

Shodna primjena odredbi Zakona o parni�nom postupku

�lan 8. Ukoliko ovim zakonom nije druga�ije predvi�eno, u ste�ajnom postupku se shodno primjenjuju odgovaraju�e odredbe Zakona o parni�nom postupku.

Na�ela postupka

�lan 9. (1) Ste�ajni postupak je hitan i može trajati, u pravilu, godinu dana, a u slu�aju iz �lana 28. stav 1. ovog zakona dvije godine. (2) Ukoliko se ste�ajni postupak ne završi u roku jedne godine, ste�ajni sudija �e o razlozima produženja roka obavijestiti predsjediika suda. (3) Svi postupci pred sudom i organom uprave, a u vezi su sa ste�ajnim postupkom, hitne su prirode. (4) Odluke ste�ajnog suda donose se u formi rješenja. Ste�ajni sudija može odrediti usmenu raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja ste�ajnog dužnika, ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedina�nog slu�aja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane prethodno saslušanje ste�ajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a saslušanje se mora bez odlaganja naknadno sprovesti. (5) Ste�ajni sudija mora po službenoj dužnosti istražiti sve okolnosti koje su od zna�aja za ste�ajni postupak. On u tu svrhu naro�ito može saslušati ste�ajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.

Obaveze sudjelovanja i prinudne mjere

�lan 10. (1) Ste�ajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema ste�ajnom sudu, imenovanom vještaku i ste�ajnom upravniku obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Ste�ajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose obezbje�enju ste�ajne mase i da se uzdržavaju od štetnih radnji. (2) Ukoliko ste�ajni dužnik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvršava svoje obaveze davanja informacija ili sudjelovanja koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vrši radnje radi ošte�enja ste�ajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za obezbje�enje mase, ste�ajni sudija može prema vlastitoj procjeni i na prijedlog privremenog upravnika ili ste�ajnog upravnika narediti odgovaraju�a sredstva prinude. (3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog �lana su: 1. prisilno privo�enje pred sud, 2. izricanje nov�ane kazne u iznosu od 500 do 1.700 KM koja može uslijediti nakon neuspješnog privo�enja. (4) U rješenju kojim se nare�uje privo�enje istovremeno se može i zaprijetiti izricanje nov�ane kazne. (5) Protiv rješenja kojim se odre�uje sredstvo prinude može se uložiti žalba. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Pravna sredstva

�lan 11. (1)Protiv odluka ste�ajnog suda u slu�ajevima predvi�enim ovim zakonom dopuštena je žalba. (2) Rok za podnošenje žalbe je osam dana i te�e od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke ako odluka nije objavljena. (3) Rok za dostavljanje odgovora na žalbu je osam dana od dana dostavljanja žalbe na odgovor. (4) Ste�ajni sudija može, ako na�e da je žalba osnovana, i sam udovoljiti žalbi. (5) Ukoliko ste�ajni sudija ne udovolji žalbi, dužan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odlu�ivanje drugostepenom sudu. Za odlu�ivanje o žalbi nadležno je vije�e sa�injeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vije�e je dužno odlu�iti o žalbi u roku od 15 dana od dana njenog prijema. (6) Žalba odlaže izvršenje rješenja ukoliko ovim zakonom nije druga�ije propisano. (7) U ste�ajnom postupku se ne može tražiti povra�aj u pre�ašnje stanje, niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka. (8) Protiv odluka drugostepenog suda može se izjaviti revizija samo na rješenje kojim se odlu�uje o prijedlogu za otvaranje ste�ajnog postupka, kao i na rješenje kojim se odlu�uje o zaklju�en>u ste�ajnog postupka. (9) Prvostepeni sud je dužan bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema revizije, reviziju sa spisom dostaviti Vrhovnom sudu Republike Srpske na odlu�ivanje. (10) Vrhovni sud Republike Srpske je dužan odluku o reviziji donijeti u roku od 30 dana.

Dostave, javna oglašavanja

�lan 12. (1) Ste�ajni sud vrši dostavu po službenoj dužnosti. (2) Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem putem oglasne table, u "Službenom glasniku Republike Srpske", uklju�uju�i i slu�ajeve za koje ovaj zakon predvi�a li�nu dostavu. (3) Dostava se smatra izvršenom istekom pet radnih dana od dana objavljivanja.

III - PRETHODNI POSTUPAK Rješenje o pokretanju prethodnog postupka

�lan 13. (1) Na osnovu prijedloga za pokretanje ste�ajnog postupka, ste�ajni sudija u pravilu donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka za utvr�ivanje uslova za otvaranje ste�ajnog postupka. (2) Rješenjem iz stava 1. ovog �lana ste�ajni sudija imenuje privremenog ste�ajnog upravnika, koji je dužan utvrditi da li postoje razlozi i uslovi za otvaranje i vo�enje ste�ajnog postupka. (3) Rješenje iz stava 1. ovog �lana, koje se odnosi na preduze�a koja su organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana donošenja.

Predujam za troškove prethodnog postupka

�lan 14. (1) Ako prijedlog podnosi ste�ajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi ste�ajni sudija za pokri�e troškova prethodnog postupka.

(2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, ste�ajni sudija �e rješenjem odbaciti prijedlog. (3) Ako ste�ajni postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u troškove ste�ajnog postupka. (4) Ako je podnosilac prijedloga dužnik, ste�ajni sudija ga može osloboditi uplate predujma, ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka. (5) Predujam troškova prethodnog postupka za predlaga�a može uplatiti svako drugo pravno ili fizi�ko lice.

Mjere obezbje�enja

�lan 15. (1) Ste�ajni sudija može rješenjem odrediti mjere radi obezbje�enja budu�e ste�ajne mase, a tako�e ih i ukinuti. Ste�ajni sudija naro�ito može: 1. odrediti mjere radi obezbje�enja pojedina�nih imovinskih vrijednosti, iznosa na ra�unima ili potraživanja ste�ajnog dužnika, �ak i ako ova podliježu razlu�ivanju ili izlu�ivanju; 2. usloviti raspolaganje ste�ajnog dužnika saglasnoš�u ste�ajnog suda ili ograni�iti na drugi na�in; 3. postaviti privremenog ste�ajnog upravnika; 4. narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe �lana 65. ovog zakona. (2) Ukoliko poslovanje još nije obustavljeno, ste�ajni sudija obavezno postavlja privremenog ste�ajnog upravnika. (3) Mjere pojedina�nog prinudnog izvršenja pokrenute protiv ste�ajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti. Izlu�na i razlu�na prava povjerilac ne može ostvariti u prethodnom postupku. (4) Ukoliko je ste�ajni sudija u skladu sa stavom 1. ta�ka 3. ovog �lana postavio privremenog ste�ajnog upravnika, može i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika narediti: 1. da privremeni ste�ajni upravnik može preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime ste�ajnog dužnika i sa dejstvom za njega, uz uslov da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužnika, niti potencijalne ste�ajne povjerioce. Privremenom ste�ajnom upravniku u tom slu�aju nije potrebna saglasnost ste�ajnog dužnika, koji je u tom smislu isklju�en iz poslovodstva; 2. da pravne radnje ste�ajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog ste�ajnog upravnika. (5) Ako postoje posebne okolnosti, naro�ito u slu�aju opasnosti od docnje, ste�ajni sudija može ste�ajnom dužniku narediti opštu zabranu raspolaganja.U tom slu�aju ovlaš�enje upravljanja i raspolaganja imovinom ste�ajnog dužnika prelazi u potpunosti na privremenog ste�ajnog upravnika. Žalba protiv ove odluke ne odlaže njeno izvršenje. (6) U slu�aju povrede ograni�enja raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe �l. 56. i 57. ovog zakona. (7) Protiv odluke ste�ajnog sudije donesene na osnovu st. 1. do 5. ovog �lana žalbu mogu uložiti ste�ajni dužnik ili privremeni ste�ajni upravnik. Žalba ste�ajnog dužnika ne odlaže izvršenje rješenja.

Zadaci i pravni položaj privremenog ste�ajnog upravnika

�lan 16. (1) Privremeni ste�ajni upravnik je dužan obezbijediti imovinu ste�ajnog dužnika i starati se o njoj. (2) Privremeni ste�ajni upravnik je dužan ispitati da li �e imovina ste�ajnog dužnika pokriti troškove postupka i da li postoji razlog za otvaranje ste�ajnog postupka, te podnijeti izvještaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od svog imenovanja. (3) Privremeni ste�ajni upravnik vrši procjenu da li se poslovanje ste�ajnog dužnika u cjelini ili u pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili za potencijalnu ste�ajnu masu, privremeni ste�ajni upravnik mora podnijeti prijedlog ste�ajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja žalbu mogu uložiti dužnik, kao i privremeni ste�ajni upravnik. (4) Privremeni ste�ajni upravnik je dužan namiriti potraživanja koja zasnuje on ili ste�ajni dužnik uz njegovu saglasnost, osim ako je druga�ije ugovoreno ili ure�eno ovim zakonom. Privremeni ste�ajni upravnik je dužan obezbijediti da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja ste�ajnog postupka. (5) Privremeni ste�ajni upravnik nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraživanja predstavljaju ste�ajna potraživanja u skladu sa �lanom 36. (6) Privremeni ste�ajni upravnik ima ovlaš�enje da u�e u poslovne prostorije dužnika i sprovede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika ako je dužnik pravno lice, obavezni su da dozvole privremenom ste�ajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika. (7) Privremeni ste�ajni upravnik je dužan ste�ajnom sudiji položiti ra�un i podnijeti izvještaj o svom radu za period privremene uprave. (8) Privremeni ste�ajni upravnik ima pravo na naknadu koja se odre�uje u skladu sa �lanom 243. ovog zakona. Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraživanja i potraživanja radnika

�lan 17.

(1) Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner ste�ajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacioni odnos. (2) Potraživanja poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnošenja prijedloga, privremeni ste�ajni upravnik nije dužan namiriti. Takva potraživanja su ste�ajna potraživanja u skladu sa �lanom 36. ovog zakona. (3) Privremeni ste�ajni upravnik je dužan namiriti potraživanja radnika, kao i doprinose po osnovu rada radnika samo u slu�aju da su radnici ostali u radnom odnosu. U protivnom prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraživanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao ste�ajna potraživanja. Potraživanja radnika koje je zaposlio privremeni ste�ajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. (4) Druga potraživanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni ste�ajni upravnik dužan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom su takva potraživanja ste�ajna potraživanja u skladu sa �lanom 36. ovog zakona.

Dejstvo i oglašavanje mjera obezbje�enja

�lan 18. (1) Ograni�enja raspolaganja u skladu sa �lanom 15. ovog zakona kao i postavljanje privremenog ste�ajnog upravnika moraju se oglasiti. Odluka kojom su odre�ene ove mjere se dostavlja ste�ajnom dužniku. (2) Odlukom o postavljanju privremenog ste�ajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saopšte koje �e mjere obezbje�enja na predmetima imovine ste�ajnog dužnika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera obezbje�enja, vrsta i osnov nastajanja prava obezbje�enja kao i obezbije�eno potraživanje moraju se nazna�iti. Ko propusti dati saopštenje ili to skrivljeno odugovla�i ne može protiv privremenog upravnika po pitanju prava obezbje�enja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava obezbje�enja. (3) U pogledu ukidanja mjera obezbje�enja shodno se primjenjuje stav 1. ovog �lana.

Javni registar

�lan 19. Ste�ajni sudija odre�uje upise u odgovaraju�e javne registre ograni�enja raspolaganja, kao i brisanje tog ograni�enja.

Odgovornost privremenog ste�ajnog upravnika

�lan 20. Na odgovornost i osiguranje privremenog ste�ajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe �lana 30. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju ste�ajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina ste�ajnog dužnika o kojoj se stara privremeni ste�ajni upravnik.

Prestanak službe privremenog ste�ajnog upravnika

�lan 21. (1) Otvaranjem ste�ajnog postupka prava i obaveze privremenog ste�ajnog upravnika prelaze na ste�ajnog upravnika. Privremeni ste�ajni upravnik, koji otvaranjem ste�ajnog postupka nije imenovan za ste�ajnog upravnika, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti ste�ajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sa�inio. (2) Ukoliko ste�ajni upravnik naplati potraživanja koja je privremeni ste�ajni upravnik ostvario u skladu sa �l. 16. i 17. ovog zakona, dužan je iz ste�enog prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u ste�ajnu masu. (3) Ukoliko ste�ajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog ste�ajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili ste�ajni dužnik uz njegovu saglasnost ili kada obezbijedi osiguranje za isplatu namirenja nepla�enih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.

IV - STE�AJNI POSTUPAK 1. Organi ste�ajnog postupka

Ste�ajni sudija

�lan 22. (1) Ste�ajni sudija vodi i upravlja ste�ajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje do završetka ste�ajnog postupka. (2) Ste�ajni sudija pri tom vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona.

(3) Ste�ajni sudija imenuje vještaka u ste�ajnom postupku, privremenog ste�ajnog upravnika, �lanove privremenog odbora povjerilaca i ste�ajnog upravnika i vrši pravni nadzor nad radom privremenog ste�ajnog upravnika i ste�ajnog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Ste�ajni sudija �e odluke ste�ajnog upravnika kojim se bitno krše odredbe ovog i drugih pozitivnih propisa, ili kojim se umanjuje ste�ajna masa i prava ste�ajnih povjerilaca staviti van snage i o tome obavijestiti skupštinu povjerilaca. Lica koja mogu biti imenovana za ste�ajnog upravnika �lan 23. (1) Za ste�ajnog upravnika može se imenovati lice koje se nalazi na listi ste�ajnih upravnika i ispunjava sljede�e uslove: 1. da je državljanin BiH, 2. da ispunjava opšte zdravstvene uslove, 3. da ima završen ekonomski, pravni ili fakultet tehni�kog smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 4. da ima položen stru�ni ispit za ste�ajnog upravnika, 5. da nije osu�ivan za krivi�na djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, 6. da se protiv njega ne vodi krivi�ni postupak, te da nije potvr�ena optužnica, 7. da nije razriješen dužnosti direktora ili drugog odgovornog lica u pravnom subjektu protiv kojeg je podnijet zahtjev za vo�enje ste�ajnog postupka ili se vodi ste�ajni postupak, 8. da nema negativnih rezultata rada, o �emu prilaže potvrdu Privredne komore Republike Srpske. (2) Za ste�ajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja: 1. bi morala biti izuzeta kao sudija u ste�ajnom postupku, 2. su bliski srodnici ste�ajnog sudije, 3. su odgovorna za obaveze u ste�aju ili su �lanovi organa za zastupanje ste�ajnog dužnika, 4. su povjerioci ste�ajnog dužnika ili koja su u konkurentskom odnosu sa ste�ajnim dužnikom, 5. po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za �lana nadzornog organa ili za zastupanje ste�ajnog dužnika, 6. su bila ili jesu zaposlena kod ste�ajnog dužnika ili su bila ili jesu �lan nekog njegovog organa. 7. su za ste�ajnog dužnika radila savjetodavno ili su sudjelovala u poslovima vezanim za imovinu i kapital ste�ajnog dužnika.

Objavljivanje javnog poziva

�lan 24. (1) Javni poziv za imenovanje ste�ajnih upravnika, u roku od 30 dana, ra�unaju�i od 9. avgusta 2007. godine, objavljuje ministar pravde Republike Srpske. (2) Javni poziv se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske", u jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom podru�ju Republike Srpske i na web stranici Ministarstva pravde. (3) Nakon isteka roka za prijavljivanje kandidata, ministar pravde �e u daljem roku od 30 dana Vladi Republike Srpske predložiti listu kandidata za ste�ajne upravnike. (4) Ministar pravde obrazuje komisiju od tri �lana, koja sprovodi postupak javnog objavljivanja.

Podnošenje zahtjeva za imenovanje ste�ajnih upravnika

�lan 25. Podnosilac zahtjeva uz zahtjev za imenovanje ste�ajnih upravnika, pored potrebne dokumentacije iz �lana 23, podnosi: 1. kra�u biografiju, 2. preporuku predsjednika osnovnog suda u kojem su ustanovljena privredna odjeljenja ili preporuku sudije koji u privrednim odjeljenjima osnovnih sudova vodi ste�ajne postupke, 3. podatke da li je kandidat i u koliko slu�ajeva vodio ste�ajni postupak.

Lista ste�ajnih upravnika

�lan 26. (1) Listu ste�ajnih upravnika, na prijedlog ministra pravde, utvr�uje Vlada Republike Srpske i ista se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srpske". (2) Ministar pravde �e, nakon prijema dva pravosnažna rješenja iz �lana 31. stav 2. ovog zakona koja se odnose na isto lice, predložiti Vladi Republike Srpske da se to lice briše sa liste ste�ajnih upravnika. (3) Odluka Vlade Republike Srpske o prijedlogu iz stava 2. ovog �lana dostavlja se predlaga�u i licu na koje se odnosi. (4) Ova odluka se ne može osporavati žalbom, ali se protiv nje može pokrenuti upravi spor, u roku od 30 dana po njenom prijemu. (5) Odluka Vlade Republike Srpske kojom se odredi brisanje lica sa liste ste�ajnih upravnika objavi�e se u

"Službenom glasniku Republike Srpske".

Obavještavanje podnosioca zahtjeva

�lan 27. (1) Podnosiocu zahtjeva koji ne bude imenovan na stalnu listu ste�ajnih upravnika dostavlja se rješenje u roku od 15 dana, kojim se utvr�uje da nije uvršten u stalnu listu ste�ajnih upravnika. (2) Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.

�lan 28. (1) Jedan ste�ajni upravnik može voditi jedan ste�ajni postupak, a izuzetno, kad to zahtijevaju naro�ito opravdani razlozi, jedan ste�ajni upravnik može istovremeno voditi dva ste�ajna postupka, pod uslovom da pojedina�na vrijednost ste�ajne mase ne prelazi iznos od 5.000.000,00 KM. (2) U ste�ajnim postupcima male vrijednosti ste�ajni upravnik može voditi više od dva ste�ajna postupka. (3) Ste�ajni postupak male vrijednosti je onaj postupak u kojem o�ekivana vrijednost ste�ajne mase ne prelazi iznos od 100.000,00 KM.

Prava i obaveze ste�ajnog upravnika

�lan 29. (1) Ste�ajni upravnik je ovlaš�en i obavezan bez odlaganja u�i u posjed imovine koja spada u ste�ajnu masu, upravljati njom, po mogu�nosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ro�išta, ako to ne šteti ste�ajne povjerioce, i unov�iti je u skladu sa odlukom skupštine povjerilaca. Ukoliko je tipi�no za poslovanje i potrebno za njegov nastavak, on je tako�e ovlaš�en i prije odluke skupštine povjerilaca u teku�em poslovanju unov�iti pojedine predmete, naro�ito robu. Ste�ajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka zahtijevati izru�enje stvari koje se nalaze u posjedu ste�ajnog dužnika, kao i poslovnu dokumentaciju, �ak i kad se ona nalazi u posjedu tre�ih. (2) Ste�ajni upravnik je obavezan odmah izvršiti detaljan popis ste�ajne mase i isti predati ste�ajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti o�ekivani iznos iz unov�avanja, kao i knjigovodstvenu vrijednost. Ste�ajni upravnik je dužan sastaviti popis svih povjerilaca ste�ajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije ste�ajnog dužnika. (3) Ste�ajni upravnik je dužan voditi poslovne knjige, naro�ito sa�initi po�etni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvještaje nadležnim organima. (4) Nagrada za rad ste�ajnog upravnika odre�uje se prema odredbama �lana 243. ovog zakona.

Odgovornost i osiguranje ste�ajnog upravnika

�lan 30. (1) U slu�aju da ste�ajni upravnik skrivljeno povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu dužan izvršavati, obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu štetu svim u�esnicima ste�ajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze ste�ajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako ste�ajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da ste�ajna masa ne�e biti dovoljna za njeno ispunjenje. (2) Ste�ajni upravnik je obavezan neposredno nakon preuzimanja službe zaklju�iti kod osiguravaju�eg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike koji su povezani s njegovom djelatnoš�u. Najniža osigurana suma iznosi 50.000,00 KM, ali ste�ajni sudija može odrediti osiguranu sumu u ve�em iznosu, uzimaju�i u obzir o�ekivanu ste�ajnu masu i posebne okolnosti postupka. (3) Odredbe o osiguranju od odgovornosti ne odnose se na ste�ajne postupke male vrijednosti.

Nadzor nad ste�ajnim upravnikom

�lan 31. (1) Upravljanje imovinom i vršenje službe ste�ajnog upravnika podliježe pravnom nadzoru ste�ajnog sudije. Ste�ajni sudija može zahtijevati od ste�ajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko ste�ajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, ste�ajni sudija može nakon prethodne opomene ste�ajnom upravniku odrediti nov�anu kaznu u iznosu od 500 do 3.000 KM. Ako postoji važan razlog, ste�ajni sudija može ste�ajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog ste�ajnog upravnika. Protiv odluke ste�ajnog sudije ste�ajni upravnik ima pravo žalbe. Žalba u ovom slu�aju ne odlaže izvršenje rješenja. (2) Ste�ajni sudija �e odluku o smjeni ste�ajnog upravnika, kao i odluku po žalbi na tu odluku, dostaviti Ministarstvu pravde Republike Srpske.

Skupština povjerilaca

�lan 32. (1) Ste�ajni sudija saziva skupštinu povjerilaca. Sazivanje prve skupštine povjerilaca vrši se u okviru odluke o otvaranju ste�ajnog postupka. Dalje skupštine povjerilaca se moraju sazvati ako to zatraži ste�ajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca, koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Ste�ajni sudija može u slobodnoj procjeni sazvati skupštinu povjerilaca radi rasprave o pitanjima bitnim za vo�enje i tok ste�ajnog postupka. (2) Pravo glasa u skupštini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a koje nije osporio ste�ajni upravnik ili koji od povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlu�nih povjerilaca je, u smislu �lana 43. ovog zakona, ograni�eno na iznos sa kojim se oni pojavljuju kao ste�ajni povjerioci. (3) Ste�ajni sudija može u slu�aju kada se osporeno potraživanje u�ini vjerovatnim odlu�iti o priznavanju prava glasa. Na ro�ištu prisutni povjerioci, ste�ajni dužnik i ste�ajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Ste�ajni sudija mora odmah na osnovu stanja u spisu donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo žalbe. (4) Skupštinom povjerilaca rukovodi ste�ajni sudija. Odluke se donose apsolutnom ve�inom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraživanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti ve�a od polovine sume iznosa potraživanja prisutnih povjerilaca. (5) Na prvoj skupštini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja ste�ajnog upravnika skupština može izabrati drugog ste�ajnog upravnika, kome je potrebno postavljenje od strane ste�ajnog sudije. Izbor drugog ste�ajnog upravnika može predložiti najmanje pet povjerilaca, koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraživanja. Ste�ajni sudija može odbiti postavljanje izabranog ste�ajnog upravnika ako postoje razlozi koji upu�uju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uslove iz �lana 23. Ste�ajni sudija rješenjem odlu�uje o angažovanju novog ste�ajnog upravnika i smjeni dosadašnjeg ste�ajnog upravnika. Protiv ovog rješenja dosadašnji ste�ajni upravnik, ste�ajni dužnik i svaki povjerilac mogu uložiti žalbu. Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.

Odbor povjerilaca

�lan 33. (1) U skladu sa odredbama ovog �lana skupština povjerilaca može iz kruga povjerilaca izabrati odbor povjerilaca. (2) Radi zaštite interesa povjerilaca ste�ajni sudija može do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, postaviti privremeni odbor povjerilaca. �lanove privremenog odbora skupština povjerilaca može promijeniti. (3) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljede�e grupe povjerilaca: ste�ajni povjerioci sa najvišim potraživanjima, ste�ajni povjerioci sa malim potraživanjima, predstavnici radnika ste�ajnog dužnika i razlu�ni povjerioci. Za �lanove odbora mogu biti postavljena i lica koja nisu povjerioci ako bi svojim stru�nim znanjem mogla doprinijeti radu odbora. (4) Odbor povjerilaca se sastoji od neparnog broja �lanova, koji nije ve�i od sedam. (5) Odbor povjerilaca je dužan podržavati i nadzirati ste�ajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od ste�ajnog upravnika podnošenje izvještaja i polaganje ra�una, kao i pravo da vrši neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom ve�inom glasova prisutnih �lanova. (6) Za zna�ajne pravne poslove ste�ajnog upravnika, uklju�uju�i preuzimanje obaveza, otu�enje i sticanje nekretnina preduze�a u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta ste�ajnog plana prije njegovog podnošenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skupštine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skupštine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost može dati ste�ajni sudija. (7) Ste�ajni sudija može smijeniti �lana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev �lana odbora ili na zahtjev skupštine povjerilaca. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju, ste�ajni sudija treba da sasluša tog �lana odbora povjerilaca. �lan odbora povjerilaca ima pravo žalbe na odluku ste�ajnog sudije, a žalba ne odlaže izvršenje odluke. (8) Odbor povjerilaca na sjednicama odlu�uje o pitanjima koja su vezana za njihovu oblast aktivnosti. Ste�ajni sudija po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog ste�ajnog upravnika ili ve�ine �lanova odbora povjerilaca. �lanovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika. (9) Ste�ajni sudija i ste�ajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca. Odbor povjerilaca je dužan da pozove ste�ajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca može da odlu�i da održi sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva ste�ajnog upravnika. (10) Odbor povjerilaca može održati sjednicu ako je prisutna ve�ina ukupnog broja �lanova odbora. Odluke se donose ve�inom glasova prisutnih �lanova, a ako su glasovi podijeljeni, odlu�uje ste�ajni sudija. (11) �lanovi odbora povjerilaca su dužni naknaditi štetu u�esnicima prouzrokovanu skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom. (12) Naknada za �lanove odbora povjerilaca, kao i za �lanove privremenog odbora povjerilaca odre�uje se prema posebnim propisima u skladu sa �lanom 243. ovog zakona.

2. Ste�ajna masa i raspore�ivanje povjerilaca

Pojam ste�ajne mase

�lan 34. Ste�ajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada ste�ajnom dužniku u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka, kao i imovinu koju ste�ajni dužnik stekne za vrijeme ste�ajnog postupka (ste�ajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvi�eno druga�ije. Ste�ajna masa služi namirenju troškova ste�ajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema ste�ajnom dužniku (ste�ajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog ste�ajnog postupka steknu pravo potraživanja prema masi (povjerioci mase).

Isplatni redovi ste�ajnih povjerilaca

�lan 35. (1) Ste�ajni povjerioci se prema vrsti svojih potraživanja svrstavaju u isplatne redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Ste�ajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veli�ni svojih potraživanja. (2) Namirenje povjerilaca iz postoje�ih sredstava slobodne ste�ajne mase vrši se prema sljede�em redoslijedu: 1. ste�ajni povjerioci viših isplatnih redova u skladu sa �lanom 37. ovog zakona, 2. ste�ajni povjerioci opšteg isplatnog reda u skladu sa �lanom 36. ovog zakona, 3. ste�ajni povjerioci nižih isplatnih redova u skladu sa �lanom 38. ovog zakona.

Ste�ajni povjerioci opšteg isplatnog reda

�lan 36. Povjerioci koji u trenutku otvaranja ste�ajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema ste�ajnom dužniku (ste�ajni povjerioci) su povjerioci opšteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama �l. 37. ili 38. ovog zakona.

Ste�ajni povjerioci viših isplatnih redova

�lan 37. (1) Prije ostalih ste�ajnih povjerilaca namiruju se ona potraživanja koja poti�u iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi �lana 16. stav 4. i �lana 17. st. 3. i 4. nije mogao namiriti ni privremeni upravnik ni ste�ajni upravnik u skladu sa �lanom 21. stav 2. ovog zakona. (2) Prije ostalih ste�ajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog �lana, namiruju se zaposleni ste�ajnog dužnika sa potraživanjima iz radnog odnosa najduže za posljednjih devet mjeseci do dana otvaranja ste�ajnog postupka, ali samo u visini zakonom utvr�ene najniže plate. Isto vrijedi i za pla�anje naknade štete za povrede na radu koja se ispla�uje u punom iznosu.

Ste�ajni povjerioci nižih isplatnih redova

�lan 38. (1) U rangu iza ostalih potraživanja ste�ajnih povjerilaca namiruju se sljede�im redoslijedom, a pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih iznosa: 1. kamate koje teku od otvaranja ste�ajnog postupka na potraživanja ste�ajnih povjerilaca; 2. troškovi koji su pojedinim ste�ajnim povjeriocima nastali njihovim u�eš�em u postupku; 3. nov�ane kazne, globe, prekršajne kazne i nov�ane prinude, kao i posljedice nekog krivi�nog djela ili prekršaja koje obavezuju na nov�ana pla�anja; 4. potraživanja koja se odnose na neku besplatnu �inidbu ste�ajnog dužnika; 5. potraživanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomješta kapital nekog osniva�a ili potraživanja koja su s tim izjedna�ena. (2) Potraživanja za koja je izme�u povjerioca i ste�ajnog dužnika ugovoren niži rang u ste�ajnom postupku namiruju se u slu�aju sumnje nakon potraživanja navedenih u stavu 1. ovog �lana. (3) Kamate na potraživanja nižerangiranih ste�ajnih povjerilaca i troškovi nastali povjeriocima zbog u�eš�a u postupku imaju isti rang kao potraživanja tih povjerilaca.

Izdržavanje ste�ajnog dužnika

�lan 39. (1) Kada je ste�ajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca prva skupština povjerilaca odlu�uje o iznosu potrebnom za izdržavanje ste�ajnog dužnika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih

odobrava iz ste�ajne mase. Pri tome se odgovaraju�e uzimaju u obzir eventualni zahtjevi, koji tre�a lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdržavanje i odredbe o ograni�enju izvršenja. Ukoliko skupština povjerilaca ne donese nikakvu odluku, ste�ajni upravnik može odobriti primjereno izdržavanje. U ostalim slu�ajevima se dužnikove obaveze izdržavanja za vrijeme nakon otvaranja ste�aja ne mogu ostvarivati iz ste�ajne mase. (2) Ukoliko je ste�ajni dužnik pojedinac, ste�ajni sudija za period do prve skupštine povjerilaca u skladu sa stavom 1. ovog �lana odre�uje iznos koji ste�ajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog izdržavanja iz njegovih primanja ili u nedostatku istih, iz ste�ajne mase u iznosu koji bi ste�ajnom dužniku pripadao po propisima izvršnog prava o ograni�enju izvršenja.

Nedospjela, uslovna i nenov�ana potraživanja

�lan 40. (1) Potraživanja koja nisu dospjela sa otvaranjem postupka smatraju se dospjelim potraživanjima. (2) Potraživanja vezana za raskidni uslov se u ste�ajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju u obzir kao bezuslovna potraživanja. (3) Potraživanja vezana za odložni uslov u�estvuju u raspodjeli ukoliko je taj odložni uslov nastupio prije kona�ne podjele ste�ajne mase. (4) Nenov�ana potraživanja ili ona �iji nov�ani iznos nije odre�en isti�u se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka. Potraživanja koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obra�unskoj jedinici prera�unavaju se u doma�u valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u �asu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto pla�anja. (5) Solidarni dužnik i jemac mogu potraživanje, koje bi ubudu�e mogli ste�i prema ste�ajnom dužniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u ste�ajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraživanja.

Izlu�ivanje i naknada za izlu�na prava

�lan 41. (1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada ste�ajnom dužniku (izlu�ni povjerilac) nije ste�ajni povjerilac. NJegovo pravo na izlu�enje tog predmeta reguliše se prema posebnim propisima. (2) Pravo na izlu�ivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja ste�ajnog postupka pravo na izlu�enje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ro�išta. Ako je predmet izlu�ivanja neophodan za nastavak poslovanja ste�ajnog dužnika, ste�ajni upravnik može zahtjev za izlu�enje odgoditi za period od 90 dana po�ev od izvještajnog ro�išta. Ukoliko je ste�ajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izlu�ivanja u sljede�ih 90 dana potreban za nastavak poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost ste�ajnog sudije. Rješenje se dostavlja ste�ajnom upravniku i izlu�nom povjeriocu. U�esnici mogu protiv ovog rješenja uložiti žalbu. (3) Za period do izvještajnog ro�išta izlu�nom povjeriocu pripadaju samo prava potraživanja zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlu�ivanja. Nakon izvještajnog ro�išta izlu�nom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog koriš�enja tog predmeta. Izlu�ni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlu�no pravo nakon izvještajnog ro�išta. Ako ste�ajni upravnik nije u mogu�nosti da zaštiti vrijednost te stvari kroz isplate izlu�nom povjeriocu, onda izlu�ni povjerilac ima pravo da izlu�i tu stvar nakon što ste�ajnom upravniku da rok od osam dana. (4) Ukoliko je predmet �ije se izlu�ivanje moglo zahtijevati prije otvaranja ste�ajnog postupka neovlaš�eno prodat od strane ste�ajnog dužnika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka, od strane ste�ajnog upravnika, izlu�ni povjerilac može zahtijevati ustupanje prava na protu�inidbu, ako ona još nije izvršena. On može zahtijevati protu�inidbu iz ste�ajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti. (5) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 4. ovog �lana izlu�ni povjerilac može, kao ste�ajni povjerilac, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar i kao trošak ste�ajne mase ako je privremeni ste�ajni upravnik ili ste�ajni upravnik prodao stvar na nelegalan na�in.

Razlu�ni povjerioci

�lan 42. (1) Povjerioci koji imaju razlu�no pravo na nekom predmetu ste�ajne mase ovlaš�eni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlu�nog prava za glavno potraživanje, kamate i troškove u skladu sa odredbama �l. 107-112. ovog zakona. (2) Razlu�ni povjerioci su: 1. hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga, 2. povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo, 3. povjerioci kojima je ste�ajni dužnik radi obezbje�enja prenio neko pravo, 4. povjerioci kojima pripada pravo zadržanja.

Razlu�ni povjerioci kao ste�ajni povjerioci

�lan 43. Razlu�ni povjerioci mogu biti ste�ajni povjerioci ako im je ste�ajni dužnik i li�no odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz ste�ajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimi�no, u kom se slu�aju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraživanja.

Povjerioci ste�ajne mase

�lan 44. Iz ste�ajne mase se prije ste�ajnih povjerilaca namiruju troškovi ste�ajnog postupka i dugovi ste�ajne mase.

Troškovi ste�ajnog postupka

�lan 45. Troškovi ste�ajnog postupka su: 1. sudski troškovi ste�ajnog postupka, 2. nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravnika, ste�ajnog upravnika i �lanova privremenog i odbora povjerilaca, 3. drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom odre�eno da �e se namirivati kao troškovi ste�ajnog postupka.

Dugovi ste�ajne mase

�lan 46. Dugovi ste�ajne mase su obaveze: 1. koje budu zasnovane radnjama ste�ajnog upravnika ili na drugi na�in upravljanjem, unov�avanjem i raspodjelom ste�ajne mase, a koje ne spadaju u troškove ste�ajnog postupka; 2. iz dvostranoobavezuju�ih ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za ste�ajnu masu ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja ste�ajnog postupka; 3. iz neosnovanog boga�enja ste�ajne mase.

3. Otvaranje ste�ajnog postupka Odluka o prijedlogu za otvaranje ste�ajnog postupka

�lan 47. (1) Ste�ajni sudija �e zakazati ro�ište vezano za uslove za otvaranje ste�ajnog postupka nakon što primi izvještaj privremenog ste�ajnog upravnika zajedno s mišljenjem vještaka, koji je eventualno imenovan da ocijeni nesolventnost ste�ajnog dužnika. Predlaga�, ako je mogu�e, ste�ajni dužnik, privremeni ste�ajni upravnik i, ako je neophodno, vještaci pozivaju se na ro�ište. (2) Ste�ajni sudija �e donijeti odluku o otvaranju ste�ajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka u roku od tri dana od zaklju�enja sudskog ro�išta. (3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ste�ajni sudija �e odlu�iti o troškovima postupka. (4) Ste�ajni sudija otvara ste�ajni postupak nad imovinom ste�ajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji ste�ajni razlog i ako �e imovina ste�ajnog dužnika prema predvi�anju biti dovoljna da pokrije troškove postupka. Ukoliko imovina ste�ajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, ste�ajni sudija može otvoriti postupak ako zainteresovano lice predujmi dovoljan nov�ani iznos. Predujam se uklju�uje u obavezu ste�ajne mase. (5) Ako je imovina ste�ajne mase nedovoljna za vra�anje predujma upla�enog za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje ste�ajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to u�ini.

Direktno otvaranje ste�ajnog postupka

�lan 48. (1) Ste�ajni sudija može da odlu�i da otvori ste�ajni postupak bez izvršenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje ste�ajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik. (2) Ste�ajni postupak može se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac, koji ima pravosnažno rješenje o izvršenju i ako je to rješenje neizmireno ve� 60 dana. U tom slu�aju ste�ajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogu�nost dužnika da pla�a dokazana.

Rješenje o otvaranju postupka

�lan 49. (1) Ako se ste�ajni postupak otvori, ste�ajni sudija imenuje ste�ajnog upravnika. (2) Rješenje o otvaranju ste�ajnog postupka sadrži: 1. firmu ili li�no ime, poslovno sjedište ili adresu prebivališta ste�ajnog dužnika, 2. li�no ime i adresu ste�ajnog upravnika, 3. datum i sat otvaranja ste�ajnog postupka. (3) Ako sat otvaranja ste�ajnog postupka nije naveden, trenutkom otvaranja se smatra podne onog dana kada je doneseno rješenje.

Pozivi povjeriocima i dužnicima

�lan 50. (1) U rješenju o otvaranju ste�ajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod ste�ajnog suda svoja potraživanja u skladu sa �lanom 115. (2) U rješenju o otvaranju ste�ajnog postupka pozivaju se povjerioci da ste�ajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine ste�ajnog dužnika. Potrebno je navesti predmet na kome se potražuje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraživanje. (3) U rješenju o otvaranju ste�ajnog postupka pozivaju se lica, koja imaju obaveze prema ste�ajnom dužniku, da ih bez odlaganja izvršavaju prema ste�ajnom dužniku.

Odre�ivanje ro�išta

�lan 51. (1) U rješenju za otvaranje ste�ajnog postupka ste�ajni sudija odre�uje ro�išta za: 1. Skupštinu povjerilaca, na kojoj se na osnovu izvještaja ste�ajnog upravnika odlu�uje o daljem toku ste�ajnog postupka (izvještajno ro�ište). Skupština povjerilaca koja je sazvana da bi saslušala izvještaj ste�ajnog upravnika (izvještajno ro�ište) ne smije se održati prije ro�išta za ispitivanje potraživanja, a ni kasnije od 15 dana od ro�išta za ispitivanje podnesenih potraživanja. 2. Skupštinu povjerilaca na kojoj se isputuju prijavljena potraživanja (ro�ište za ispitivanje). Period izme�u isteka roka za prijave i ro�išta za ispitivanje treba da iznosi najmanje osam dana, a najviše 30 dana. (2) Ro�išta se mogu održati istovremeno.

Objavljivanje rješenja o otvaranju ste�aja

�lan 52. (1) Ste�ajni sud je dužan na dan donošenja rješenja isticanjem na oglasnu tablu suda javno oglasiti rješenje o otvaranju ste�ajnog postupka. Oglas se mora objaviti i u "Službenom glasniku Republike Srpske". (2) Kopija rješenja se dostavlja nadležnom tužilaštvu. Nadležno tužilaštvo se tako�e obavještava ako do otvaranja ste�ajnog postupka ne do�e usljed nedostatka mase. (3) Rješenje iz stava 1. ovog �lana, koje se odnosi na preduze�a organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tog preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana donošenja.

Javni registri

�lan 53. Ako su ste�ajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, ste�ajni sud je dužan narediti sljede�e upise u odgovaraju�e registre: 1. upis otvaranja ste�ajnog postupka, 2. upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed nedostatka mase u slu�aju da je ste�ajni dužnik pravno lice, koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati, 3. upis okon�anja ste�ajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka

�lan 54. (1) Ako prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka bude odbijen, podnosilac prijedloga može uložiti žalbu, a ako prijedlog bude prihva�en, žalbu može uložiti ste�ajni dužnik. (2) Žalba iz prethodnog stava ne odlaže izvršenje rješenja. (3) Pravosnažna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka se javno oglašava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rješenje ovog stava ostaju na snazi. Na odgovaraju�i na�in se primjenjuje �lan 52. stav 1. ovog

zakona.

4. Pravne posljedice otvaranja ste�ajnog postupka a) Opšte dejstvo otvaranja ste�ajnog postupka

Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

�lan 55. Otvaranjem ste�ajnog postupka prava ste�ajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom, koja pripada ste�ajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomo�nika ste�ajnog dužnika prelaze na ste�ajnog upravnika.

Raspolaganja ste�ajnog dužnika

�lan 56. (1) Raspolaganja ste�ajnog dužnika predmetom ste�ajne mase nakon otvaranja ste�ajnog postupka bez pravnog su u�inka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige i druge odgovaraju�e javne registre. Ste�ajni upravnik može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvršene protu�inidbe, ukoliko ta protu�inidba još postoji u ste�ajnoj masi. (2) Za raspolaganja ste�ajnog dužnika u�injena na dan otvaranja ste�ajnog postupka pretpostavlja se da su izvršena nakon otvaranja ste�ajnog postupka.

�inidbe u korist ste�ajnog dužnika

�lan 57. (1) Ako nakon otvaranja ste�ajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu ste�ajnom dužniku, osloba�a se svoje obaveze da izvrši �inidbu ste�ajnom upravniku samo ako u vrijeme izvršenja nije znao za otvaranje ste�ajnog postupka. (2) Pretpostavlja se da lice koje je izvršilo obavezu prije javnog oglašavanja otvaranja ste�ajnog postupka nije znalo za otvaranje ste�ajnog postupka.

Podjela imovine pravne zajednice

�lan 58. (1) Ako je ste�ajni dužnik u pravnoj zajednici sa tre�im licem (kao npr. suvlasništvo, zajedni�ko vlasništvo, ortakluk) razvrgnu�e pravne zajednice sprovodi se izvan ste�ajnog postupka. (2) Iz dijela ste�ajnog dužnika, dobijenog razvrgnu�em zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obaveza, koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice. (3) U ste�ajnom postupku su bez u�inka ugovorne odredbe, kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog �lana, isklju�uje trajno ili za odre�eno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnu�e zajednice ili kojima se za to odre�uje poseban otkazni rok.

Preuzimanje sporova

�lan 59. (1) Otvaranjem ste�ajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama, ukoliko se odnose na ste�ajnu masu. Prekid traje do zaklju�enja ste�ajnog postupka, ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog �lana. (2) Pravne sporove o imovini koja pripada ste�ajnoj masi, u kojima je ste�ajni dužnik tužilac i koji su u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka u toku, ste�ajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze. (3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka i u kojima je ste�ajni dužnik tuženi, može preuzeti i ste�ajni upravnik i protivna stranka, ako se ti�u: 1. izlu�enja nekog predmeta iz ste�ajne mase, 2. odvojenog namirenja, ili 3. dugova ste�ajne mase. (4) Pravne sporove koji se odnose na ste�ajna potraživanja povjerilac može nastaviti tek ako ste�ajni upravnik na ro�ištu za ispitivanje ta potraživanja ospori. (5) Ako ste�ajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parni�nog postupka samo kao ste�ajni povjerilac.

Potraživanja ste�ajnih povjerilaca

�lan 60. Ste�ajni povjerioci mogu svoja potraživanja prema ste�ajnom dužniku ostvarivati samo u ste�ajnom postupku.

Izvršenje prije otvaranja postupka

�lan 61. Ako ste�ajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ili nakon toga putem prinudnog izvršenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razlu�no pravo ili neko drugo obezbje�enje na imovini ste�ajnog dužnika koja ulazi u ste�ajnu masu, to pravo obezbje�enja otvaranjem ste�ajnog postupka prestaje.

Zabrana izvršenja i osiguranja

�lan 62. (1) Nakon otvaranja ste�ajnog postupka ste�ajni povjerioci ne mogu protiv ste�ajnog dužnika tražiti prinudno izvršenje niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u ste�ajnu masu. (2) Postupci iz stava 1. ovog �lana koji su u toku u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka prekidaju se. (3) Ste�ajni sudija odlu�uje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog �lana protiv dopuštenosti prinudnog izvršenja. (4) Razlu�ni povjerioci mogu svoja osigurana potraživanja ostvarivati zasebno, po pravilima izvršnog postupka, uz prethodnu saglasnost ste�ajnog upravnika. (5) Radi dobijanja saglasnosti iz prethodnog stava, razlu�ni povjerioci podnose zahtjev ste�ajnom upravniku u roku od 30 dana od dana održavanja izvještajnog ro�išta, a ste�ajni upravnik je dužan odlu�iti po tom zahtjevu u roku od 15 dana po njegovom prijemu, uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora povjerilaca. Ako se ste�ajni upravnik ne izjasni u predvi�enom roku po zahtjevu razlu�nog povjerioca, smatra�e se da je saglasnost na zahtjev data. (6) Ako ste�ajni upravnik, po zahtjevu razlu�nog povjerioca iz stava 3. ovog �lana, odlu�i negativno, preduze�e u ste�aju preuzima odgovornost za štetu koju bi razlu�ni povjerilac zbog toga pretrpio. (7) Nakon prijema prijedloga za izvršenje razlu�nog povjerioca, sud može odlu�iti da se ne pokre�e izvršni postupak u skladu s prethodnim stavom ovog �lana ili da izvršenje odloži ako upravnik obezbijedi odgovaraju�u zaštitu potraživanja razlu�nog povjerioca. Odgovaraju�a zaštita razlu�nog potraživanja predstavlja zaštitu, koja je priznata odlukom suda pri �emu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvršnog postupka ne�e dovesti do toga da �e povjerilac biti ošte�en na bilo koji na�in.

Zabrana izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema ste�ajnoj masi

�lan 63. (1) Prinudno izvršenje radi ostvarivanja dugova ste�ajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom ste�ajnog upravnika nije dopušteno u roku od šest mjeseci od otvaranja ste�ajnog postupka. (2) Odredba stava 1. ovog �lana ne odnosi se na: 1. obaveze ste�ajne mase iz dvostrano obaveznog ugovora �ije je ispunjenje izabrao ste�ajni upravnik, 2. obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je ste�ajni upravnik mogao da otkaže ugovor u skladu sa ovim zakonom, 3. obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je ste�ajni upravnik tražio ispunjenje protu�inidbe u korist ste�ajne mase.

Isklju�ivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u ste�ajnu masu

�lan 64. (1) Nakon otvaranja ste�ajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u ste�ajnu masu, �ak i u slu�aju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju ste�ajnog dužnika ni na prinudnom izvršenju ili osiguranju u korist ste�ajnog povjerioca. (2) Odredbe stava 1. ovog �lana se ne odnose na slu�ajeve sticanja povjerenjem u zemljišne knjige i druge javne registre.

Zabrana pošte

�lan 65. (1) Ukoliko se to �ini potrebnim da bi se razjasnile ili sprije�ile pravne radnje ste�ajnog dužnika koje su štetne za povjerioce, ste�ajni sudija na zahtjev ste�ajnog upravnika ili po službenoj dužnosti donosi rješenje da se odre�ene ili sve poštanske pošiljke za ste�ajnog dužnika moraju dostavljati ste�ajnom upravniku. Navedeno rješenje mora biti obrazloženo.

(2) Ste�ajni upravnik je ovlaš�en otvarati pošiljke koje su mu dostavljene. Pošiljke �iji se sadržaj ne odnosi na ste�ajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti ste�ajnom dužniku. Prispjela pošta se protokoliše po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uru�enje naslovljenom licu. (3) Protiv rješenja o zabrani pošte ste�ajni dužnik može uložiti žalbu. Ste�ajni sudija je dužan da ukine rješenje nakon saslušanja ste�ajnog upravnika, ukoliko pretpostavke za nju prestanu da postoje.

Dužnikove obaveze obavještavanja i saradnje

�lan 66. (1) Ste�ajni dužnik je obavezan ste�ajnom sudu, ste�ajnom upravniku, odboru povjerilaca i po nare�enju ste�ajnog sudije, skupštini povjerilaca davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak. (2) Obavještenja data prema odredbama stava 1. ovog �lana mogu se koristiti u krivi�nom ili prekršajnom postupku protiv ste�ajnog dužnika ili njegovih bliskih srodnika samo uz njegov pristanak. (3) Ste�ajni dužnik je dužan ste�ajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka. (4) Ste�ajni dužnik je obavezan da se po nare�enju ste�ajnog sudije u svako doba stavi na raspolaganje da bi ispunjavao svoje obaveze obavještavanja i saradnje. On je dužan da se uzdržava od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obaveza. (5) Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza �ini potrebnim, ste�ajni sudija �e naložiti ste�ajnom dužniku da na zapisnik pred ste�ajnim sudijom izjavi da je traženu informaciju dao ta�no i potpuno prema najboljem znanju i savjesti. (6) Ste�ajni sudija može protiv ste�ajnog dužnika da odredi prinudne mjere u slu�aju da: 1. ste�ajni dužnik odbija davanje informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa ste�ajnim upravnikom u ispunjavanju njegovih zadataka, 2. uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava izbje�i davanje obavještenja i saradnju, a naro�ito ako unato� zabrane udaljavanja vrši pripreme za bjekstvo, 3. ako je to potrebno da bi se sprije�ile radnje ste�ajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavještavanja i sudjelovanja, a naro�ito radi obezbje�enja ste�ajne mase. (7) Odre�ivanje sredstava prinude, njihovo sprovo�enje kao i pravni lijekovi protiv odre�ivanja sredstava prinude vrši se na osnovu �lana 10. st. 2. do 5. ovog zakona.

Zastupnici organa. Službenici

�lan 67. U slu�aju da je ste�ajni dužnik pravno lice, odredbe �l. 65. i 66. ovog zakona shodno se primjenjuju na �lanove njegove uprave ili nadzornog organa, kao i na �lanove koji odgovaraju svojom imovinom, u slu�aju da su ovlaš�eni za zastupanje. Prethodna odredba se ne odnosi na lica koja su navedene funkcije napustila prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka.

Li�na odgovornost �lanova društva

�lan 68. Ako je ste�ajni postupak otvoren nad društvom �iji �lanovi li�no odgovaraju za obaveze društva, zahtjeve protiv �lanova društva po osnovu njihove li�ne odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme ste�ajnog postupka može ostvarivati samo ste�ajni upravnik.

b) Ispunjenje pravnih poslova Pravo ste�ajnog upravnika na izbor

�lan 69. (1) Ste�ajni upravnik može, ako ste�ajni dužnik ili njegov saugovara� u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezuju�i ugovor, umjesto ste�ajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane. (2) Ste�ajni upravnik je dužan bez odlaganja izjaviti da li namjerava zatražiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. U protivnom, ste�ajni upravnik ne može zahtijevati ispunjenje. (3) Ako ste�ajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana može da ostvaruje svoje potraživanje zbog neispunjenja samo kao ste�ajni povjerilac.

Fiksni poslovi

�lan 70.

(1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja ste�ajnog postupka, ne može se birati ispunjenje. (2) Druga ugovorna strana ste�ajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja, kao ste�ajni povjerilac. (3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici izme�u ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja ste�ajnog postupka.

Djeljive �inidbe

�lan 71. Ako je dugovana �inidba djeljiva, te ako je druga ugovorna strana svoju �inidbu u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka ve� djelimi�no ispunila, ona �e svoje potraživanje na protu�inidbu koja odgovara njenoj djelimi�no ispunjenoj �inidbi mo�i ostvariti kao ste�ajni povjerilac, �ak i u slu�aju da ste�ajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela �inidbe. Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protu�inidbu iz ste�ajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelimi�nim ispunjenjem njene �inidbe prešlo u imovinu ste�ajnog dužnika prije otvaranja ste�ajnog postupka.

Predbilježba

�lan 72. (1) Ukoliko je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist ste�ajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraživanje može namiriti kao povjerilac ste�ajne mase. Isto vrijedi i ako je ste�ajni dužnik preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili djelimi�no nije ispunio. (2) Odredba stava 1. ovog �lana se primjenjuje na odgovaraju�i na�in i na predbilježbe upisane u druge javne registre, kao što su npr. upisnik brodova i aviona.

Zadržavanje prava vlasništva

�lan 73. (1) Ako je ste�ajni dužnik prije otvaranja ste�ajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može da traži ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je ste�ajni dužnik preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, te ih u cijelosti ili djelimi�no nije ispunio. (2) Ako je prije otvaranja ste�ajnog postupka ste�ajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavca dobio u posjed, ste�ajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa odredbama �lana 69. ovog zakona.

Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima

�lan 74. (1) Najamni i zakupni odnosi ste�ajnog dužnika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje sa dejstvom za ste�ajnu masu. (2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja ste�ajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao ste�ajni povjerilac.

Ste�ajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

�lan 75. (1) Ako je ste�ajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja ste�ajnog postupka raspolagao potraživanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec, koji te�e u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka. Ako je otvaranje ste�ajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu, raspolaganje proizvodi pravni u�inak i za sljede�i kalendarski mjesec. (2) Raspolaganje iz stava 1. ovog �lana smatra se naro�ito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvršenja izjedna�eno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora. (3) Najmoprimac ili zakupac može potraživanje najamnine, odnosno zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog �lana prebiti sa potraživanjem, koje mu pripada prema ste�ajnom dužniku. Odredba ovog stava ne uti�e na primjenu odredaba iz �l. 82. i 83. t. 2. do 4. ovog zakona.

Ste�ajni dužnik kao najmoprimac i zakupac

�lan 76.

(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je ste�ajni dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, ste�ajni upravnik može otkazati bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako ste�ajni upravnik izjavi otkaz, druga strana može kao ste�ajni povjerilac da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. (2) Ako ste�ajni dužnik u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, ste�ajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako ste�ajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana može kao ste�ajni povjerilac zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana je dužna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu

�lan 77. Najamni ili zakupni odnos koji je ste�ajni dužnik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka: 1. zbog docnje u pla�anju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka, 2. zbog pogoršanja imovinskih odnosa ste�ajnog dužnika.

Ugovori o radu

�lan 78. (1) Danom otvaranja ste�ajnog postupka prestaju ugovori o radu radnika ste�ajnog dužnika. Ste�ajni upravnik pismeno obavještava radnike o prestanku radnog odnosa. (2) Ste�ajni upravnik može zaklju�iti nove ugovore o radu sa licima, koja su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje ste�ajnog postupka. (3) Zahtjevi koji za radnike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao što su naknada štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpreminina, mogu se ostvarivati samo kao ste�ajna potraživanja opšteg isplatnog reda u skladu sa �lanom 36. ovog zakona.

Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

�lan 79. (1) Nalog ste�ajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u ste�ajnu masu prestaje otvaranjem ste�ajnog postupka. (2) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete da nastavi s obavljanjem posla i nakon otvaranja ste�ajnog postupka sve dok ste�ajni upravnik ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Potraživanja nalogoprimca u vezi sa navedenim nastavljanjem obavljanja posla namiruju se kao potraživanja povjerilaca ste�ajne mase. (3) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje ste�ajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatra�e se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje potraživanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao ste�ajni povjerilac.

Prestanak punomo�i

�lan 80. (1) Punomo� ste�ajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u ste�ajnu masu, prestaje otvaranjem ste�ajnog postupka. (2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema �lanu 79. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomo� data na osnovu tog ugovornog odnosa. (3) Punomo�nik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka ne odgovara za štetu, ako zakonom nije druga�ije odre�eno.

Nedopuštene odredbe ugovora

�lan 81. Ništave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed isklju�uje ili ograni�ava primjena odredaba �l. 69. do 80. ovog zakona.

v) Prebijanje i pobijanje Dopuštenost prebijanja potraživanja

�lan 82. (1) Ako je ste�ajni povjerilac u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje ste�ajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo. (2) Ako je u vrijeme otvaranja ste�ajnog postupka potraživanje koje se treba prebiti vezano za odložni uslov, do prebijanja �e do�i tek kada se taj uslov ispuni. Povjerilac koji ima potraživanje pod odložnim uslovom može sprije�iti realizaciju protupotraživanja ste�ajnog upravnika ako pruži odgovaraju�e obezbje�enje. (3) Prebijanje nije isklju�eno time što potraživanja glase na razli�ite valute ili obra�unske jedinice, ako se ove valute ili obra�unske jedinice u mjestu pla�anja potraživanja sa kojim se vrši prebijanje mogu slobodno mijenjati. Prera�unavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu pla�anja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju.

Nedopuštenost prebijanja potraživanja

�lan 83. Prebijanje potraživanja je nedopušteno: 1. ako je obaveza ste�ajnog povjerioca prema ste�ajnoj masi nastala nakon otvaranja ste�ajnog postupka, 2. ako je ste�ajni povjerilac svoje potraživanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca, 3. ako je ste�ajni povjerilac stekao mogu�nost prebijanja pravnom radnjom koja se može pobijati, 4. ako povjerilac, �ije potraživanje treba biti ispunjeno iz imovine ste�ajnog dužnika koja ne ulazi u ste�ajnu masu, duguje nešto ste�ajnoj masi, 5. ako je povjerilac povezano lice, u smislu �lana 91. ovog zakona, a ste�ajnom dužniku prema tom licu pripada neko potraživanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokaže da u trenutku nastanka mogu�nosti prebijanja nije znao za prijete�u platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost ste�ajnog dužnika.

Opšta odredba o pobijanju

�lan 84. (1) U skladu sa odredbama ovog zakona pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja ste�ajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjerilaca (ošte�enje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje povjerilaca). (2) Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna djestva. Kod pravne radnje ograni�ene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka. (3) Sa pravnom radnjom je izjedna�eno propuštanje kao i mjere prinudnog izvršenja.

Opšti razlozi pobijanja

�lan 85. (1) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogu�ila ste�ajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje: 1. ako je preduzeta u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka, ako je u vrijeme radnje ste�ajni dužnik bio platežno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao, ili 2. ako je preduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platežnu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao. (2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogu�ila ste�ajnom povjeriocu neuobi�ajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj na�in ili u to vrijeme imao pravo zahtijevati: 1. ako je pravna radnja preduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ili nakon podnošenja ovog prijedloga, 2. ako je pravna radnja preduzeta u toku tre�eg ili drugog mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka i ste�ajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban. (3) Smatra�e se da je povjerilac znao za nesposobnost za pla�anje ili za prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaklju�iti da postoji nesposobnost za pla�anje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka. (4) Za lice koje je sa ste�ajnim dužnikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne radnje shodno odredbi �lana 91. ovog zakona pretpostavlja se da je znalo za nesposobnost za pla�anje ili prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka.

Pobijanje pravnih radnji bez naknade

�lan 86.

(1) Pravna radnja ste�ajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka. (2) Smatra se da je pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je ste�ajni dužnik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovaraju�u protu�inidbu kao naknadu. (3) Ako se radi o uobi�ajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne može pobijati.

Namjerno ošte�enje

�lan 87. Pobijati se može pravna radnja ste�ajnog dužnika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ili nakon toga sa namjerom da ošteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru ste�ajnog dužnika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da ste�ajnom dužniku prijeti nesposobnost za pla�anje i da se radnjom ošte�uju povjerioci.

Zajam kojim se nadomještava kapital

�lan 88. (1) Zajam kojim se nadomještava kapital postoji ako neki �lan društva u odre�enom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, u kome bi ponašanje �lanova društva kao dobrih privrednika nalagalo unošenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma. (2) Pobojna je pravna radnja kojom se za potraživanje �lana društva za vra�anje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neko njemu odgovaraju�e potraživanje dalo osiguranje, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ili nakon toga. (3) Pobojna je pravna radnja kojom je za potraživanje nekog �lana društva na povrat zajma koji nadomješta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje ste�ajnog postupka ili nakon toga.

Pokretanje postupka pobijanja

�lan 89. (1) Ovlaš�en na pobijanje pravnih radnji iz �lana 84. ovog zakona je ste�ajni upravnik u ime ste�ajnog dužnika. (2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uslovom da ste�ajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od trideset dana od dana prijema poziva od povjerioca. (3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja ste�ajnog postupka. Pravna radnja može se pobijati i isticanjem protivtužbe ili prigovora u parnici i u tom slu�aju ne važi navedeni rok. (4) Tužba iz stava 1. ovog �lana podnosi se protiv lica prema kome je ili u �iju korist je pobojna radnja preduzeta. (5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez u�inka prema ste�ajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u ste�ajnu masu sve imovinske koristi ste�ene na osnovu pobijane radnje. (6) Primalac �inidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time oboga�en, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom �inidbom ošte�uju povjerioci.

Protuzahtjevi protivnika pobijanja

�lan 90. (1) Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo potraživanje ponovo oživljava. (2) Protu�inidba �e se isplatiti iz ste�ajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz nje, ili ako je masa oboga�ena za vrijednost te �inidbe. Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protu�inidbe da ostvaruje kao ste�ajni povjerilac.

Povezana lica

�lan 91. (1) Povezanim licima ste�ajnog dužnika pojedinca u smislu ovog zakona smatraju se: 1. bra�ni drug ste�ajnog dužnika, �ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje, 2. srodnici ste�ajnog dužnika ili bra�nog druga iz ta�ke 1. ovog stava u pravoj liniji, te bra�a i sestre, odnosno polubra�a i polusestre ste�ajnog dužnika ili bra�nog druga iz ta�ke 1. ovog stava, kao i bra�ni drugovi tih osoba, 3. lica koja žive u doma�instvu sa ste�ajnim dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjela u doma�instvu sa ste�ajnim dužnikom.

(2) Povezanim licima ste�ajnog dužnika ili pravnog lica u smislu ovog zakona smatraju se: 1. �lanovi upravnih i nadzornih tijela i li�no odgovorni �lanovi ste�ajnog dužnika, kao i lica koja u kapitalu ste�ajnog dužnika sudjeluju s više od 10%, 2. lice ili društvo koje zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa ste�ajnim dužnikom imaju priliku biti upoznati s privrednim položajem ste�ajnog dužnika, 3. lice koje stoji u li�noj vezi opisanoj u stavu 1. ovog �lana sa jednim od lica navedenim pod ta�kom 1. ili 2. ovog stava zakonom obavezne na �uvanje tajne o poslovima ste�ajnog dužnika, 4. tre�a lica koja su fakti�ki u poziciji da na ste�ajnog dužnika vrše uticaj koji je izjedna�en sa uticajem �lana društva sa ve�inskim udjelom ili organa za zastupanje. Ako se kod navedenih tre�ih lica radi o pravnim licima ili ortaklucima, ovo vrijedi i za organe ovlaš�ene za zastupanje tre�eg lica.

5. Upravljanje i unov�avanje ste�ajne mase a) Obezbje�enje ste�ajne mase

Preuzimanje ste�ajne mase

�lan 92. (1) Nakon otvaranja ste�ajnog postupka ste�ajni upravnik je dužan u�i u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u ste�ajnu masu i njom upravljati. (2) Ste�ajni upravnik može na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka zahtijevati od suda da naredi ste�ajnom dužniku predaju stvari i odredi izvršenje radnje kojima �e se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika, koji po zakonu zastupa dužnika - pravno lice ili dužnika - pojedinca iz �lana 66. ovog zakona.

Ra�uni ste�ajnog dužnika

�lan 93. (1) Danom otvaranja ste�ajnog postupka gase se ra�uni ste�ajnog dužnika i prestaju prava lica koja su bila ovlaš�ena da raspolažu imovinom ste�ajnog dužnika na tim ra�unima. (2) Ste�ajni upravnik �e otvoriti nove ra�une ste�ajnog dužnika i odrediti lica koja �e biti ovlaš�ena da raspolažu sredstvima na tim ra�unima. (3) Sredstva sa ugašenih ra�una prenije�e se na nove ra�une.

Firma ste�ajnog dužnika

�lan 94. Nakon otvaranja ste�ajnog postupka, uz firmu ili naziv ste�ajnog dužnika dodaje se oznaka "u ste�aju".

Predmeti od vrijednosti

�lan 95. (1) Odbor povjerilaca može odrediti gdje �e se i pod kojim uslovima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti može da donese ste�ajni sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako još nije donio odgovaraju�u odluku. (2) Ako je osnovan odbor povjerilaca, ste�ajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpiše jedan �lan odbora povjerilaca. Uputstva koje je ste�ajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno dejstvo samo ako ih je potpisao i jedan �lan odbora povjerilaca. (3) Skupština povjerilaca može u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog �lana.

Pe�a�enje

�lan 96. Ste�ajni upravnik može radi obezbje�enja stvari koje ulaze u ste�ajnu masu zatražiti da službeno lice suda popiše i zape�ati dužnikove stvari.

Popis predmeta ste�ajne mase

�lan 97. (1) Ste�ajni upravnik dužan je da sastavi popis predmeta ste�ajne mase. (2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome ho�e li dužnikovo preduze�e

nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obe vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može da se povjeri vještacima.

Popis povjerilaca

�lan 98. (1) Ste�ajni upravnik dužan je da sastavi popis svih dužnikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije ste�ajnog dužnika, prijave njihovih tražbina ili na koji drugi na�in. (2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i ste�ajni povjerioci razvrstani po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti adresu kao i osnov i iznos njegovog potraživanja. Za razlu�ne povjerioce potrebno je dodatno ozna�iti i predmet na kojem postoji razlu�no pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac ne�e biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca ste�ajni upravnik može, po potrebi, da povjeri i vještacima. (3) U popisu �e se navesti koje su mogu�nosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obaveza ste�ajne mase za slu�aj uzastopnog i neprekinutog unov�enja imovine ste�ajnog dužnika.

Pregled imovine

�lan 99. (1) U roku koji ne može biti duži od 45 dana od dana imenovanja, ste�ajni upravnik je dužan napraviti ure�en pregled u kome se nabrajaju i me�usobno ure�uju predmeti koji �ine ste�ajnu masu i obaveze ste�ajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja ste�ajnog postupka. Pregled imovine mora sadržavati procjenu sa kojim dijelom ste�ajne mase se može ra�unati u ste�ajnom postupku za namirenje povjerilaca ste�ajnog dužnika. (2) Ste�ajni sudija �e na zahtjev ste�ajnog upravnika ili nekog povjerioca naložiti odgovornim licima ste�ajnog dužnika da nakon sa�injavanja pregleda imovine da izjavu pred ste�ajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

Stavljanje popisa i pregleda na uvid

�lan 100. Popis predmeta ste�ajne mase i popis povjerilaca kao i pregled imovine ste�ajni upravnik je dužan da izloži u službenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvještajnog ro�išta.

Poslovne knjige i poreske obaveze

�lan 101. (1) Poslovne knjige ste�ajnog dužnika poslije otvaranja ste�ajnog postupka vodi ste�ajni upravnik ili lice koje on odredi. (2) Otvaranjem ste�ajnog postupka zapo�inje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnog ro�išta ne ura�unava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnog ra�una. (3) Revizora za ocjenu završnog ra�una u ste�ajnom postupku postavlja ste�ajni sudija nakon što je omogu�io ste�ajnom upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da bude postavljeno za revizora.

b) Odluka o unov�enju ste�ajne mase Izvještajno ro�ište

�lan 102. (1) Na izvještajnom ro�ištu ste�ajni upravnik je dužan da podnese izvještaj o ekonomskom stanju ste�ajnog dužnika i uzrocima tog stanja. Ste�ajni upravnik je posebno dužan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje ste�ajnog dužnika nastavi u potpunosti ili djelimi�no, koje mogu�nosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom slu�aju nastupile po namirenje povjerilaca. (2) Ste�ajnom dužniku i povjeriocima �e se na izvještajnom ro�ištu omogu�iti da se izjasne o izvještaju ste�ajnog upravnika.

Odluka o daljem poslovanju ste�ajnog dužnika

�lan 103. (1) Skupština povjerilaca odlu�uje na izvještajnom ro�ištu da li �e se poslovanje ste�ajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu ste�ajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima posti�i. Povjerioci mogu na kasnijim ro�ištima mijenjati svoje odluke.

(2) Skupština povjerilaca odre�uje na�in i uslove unov�avanja dužnikove imovine.

Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca

�lan 104. (1) Ako ste�ajni upravnik smatra da poslovanje ste�ajnog dužnika treba obustaviti prije izvještajnog ro�išta, dužan je pribaviti saglasnost odbora povjerilaca, ako je on osnovan. (2) Prije nego što odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, ste�ajni upravnik je prije obustave poslovanja dužan o tome da obavijesti ste�ajnog dužnika. Ste�ajni sudija �e na zahtjev ste�ajnog dužnika i nakon što sasluša ste�ajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja ste�ajne mase može odgoditi do izvještajnog ro�išta.

Unov�avanje ste�ajne mase

�lan 105. (1) Nakon izvještajnog ro�išta ste�ajni upravnik je dužan bez odlaganja unov�iti imovinu koja ulazi u ste�ajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skupštine povjerilaca. (2) Prilikom unov�enja imovine ste�ajne mase ste�ajni upravnik je dužan da se pridržava odluke skupštine ili odbora povjerilaca o uslovima i na�inu prodaje.

�lan 106. Ste�ajni upravnik imovinu prodaje u fakti�kom i pravnom stanju u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca prenosi obim prava kojim ste�ajni dužnik raspolaže u momentu prodaje.

Unov�avanje nepokretnih predmeta

�lan 107. (1) Nekretnine se unov�avaju po propisima o prinudnom izvršenju. Obezbje�enje odre�uje ste�ajni upravnik i ono ne može iznositi više od 10% procijenjene vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne može biti ve�i od 50.000,00 KM. (2) Skupština povjerilaca može utvrditi i druge uslove prodaje, kao što je najniža prodajna cijena ispod koje se ne može imovina unov�iti, a može i obavezati kupca da nastavi obavljati privredne djelatnosti, da zaposli odre�eni broj radnika, izvrši investiciona ulaganja i dr. (3) Ako se ne uspije unov�iti imovina na tri javne prodaje, prema uslovima iz stava 1, ste�ajni upravnik �e unov�iti imovinu prema odredbama Zakona o izvršnom postupku. (4) Ako je pokušaj unov�enja odre�ene nekretnine ostao bezuspješan, ste�ajni upravnik može tu nekretninu da izdvoji iz ste�ajne mase tako što �e je predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraživanjima, ako je oni prihvate. (5) Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima, u smislu stava 4. ovog �lana, predaje se licima koja imaju udjela u ste�ajnom dužniku ako je on pravno lice, odnosno dužniku - pojedincu. (6) Ako su nekretnine optere�ene razlu�nim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlu�nog povjerioca. Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlu�nom povjeriocu izdvaja se 5% za ste�ajnu masu. (7) Razlu�ni povjerilac ima pravo pogledati stvar.

Unov�avanje pokretnih stvari i prava

�lan 108. (1) Ste�ajni upravnik može unov�iti pokretne stvari na kojima postoji razlu�no pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu. (2) Ste�ajni upravnik može naplatiti ili na drugi na�in unov�iti potraživanje, koje je ste�ajni dužnik ustupio ili založio radi obezbje�enja nekog prava. (3) Ako ste�ajni upravnik ima pravo na unov�enje pokretne stvari, u skladu sa stavom 1. ovog �lana, dužan je razlu�nom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o stanju te stvari. Umjesto obavještenja on može dozvoliti da povjerilac razgleda stvar. (4) Ako je ste�ajni upravnik ovlaš�en za naplatu potraživanja, u skladu sa stavom 2. ovog �lana, dužan je razlu�nom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavještenje o potraživanju. Umjesto obavještenja, on može povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju ste�ajnog dužnika.

Obavijest o namjeri otu�enja

�lan 109.

(1) Prije nego ste�ajni upravnik otu�i tre�em licu pokretnu stvar ili pravo na �ije unov�avanje je ovlaš�en, u skladu sa �lanom 108. ovog zakona, dužan je razlu�nog povjerioca obavijestiti na koji na�in namjerava da otu�i taj predmet. On je dužan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unov�enje predmeta uz predo�avanje konkretne ponude sa uputom na platežnu sposobnost kupca. (2) Ako razlu�ni povjerilac u roku iz stava 1. ovog �lana ili blagovremeno prije otu�enja, predloži povoljniju mogu�nost unov�avanja, ste�ajni upravnik je dužan iskoristiti mogu�nost unov�avanja koju je naveo povjerilac ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio. (3) Druga mogu�nost unov�avanja može se sastojati i u tome da razlu�ni povjerilac sam preuzme predmet.

Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji razlu�no pravo

�lan 110. (1) Nakon što ste�ajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo, ostvareni iznos od prodaje �e se najprije koristiti da se namire troškovi ste�ajne mase vezani za identifikaciju prava i unov�avanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristi�e se za namirenje razlu�nih povjerilaca bez odlaganja. (2) Ako je stvar pomenutu u �lanu 108. ovog zakona ste�ajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac �e biti obavezan da u ste�ajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje troškova utvr�ivanja prava potraživanja i za pla�anje poreza kojima je takva prodaja optere�ena. (3) Troškovi iz prethodnog stava ovog �lana kao i troškovi identifikacije stvari i odre�ivanja razlu�nih prava vezanih za nju, odre�uju se paušalno u iznosu od 5% od ostvarene prodajne cijene. (4) Ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 5%, odredi�e se u stvarnoj visini. Ako je zbog unov�avanja ste�ajna masa optere�ena porezom, iznos tog poreza pridodaje se troškovima unov�avanja.

Zaštita povjerioca od odugovla�enja unov�avanja

�lan 111. Ako je ste�ajni upravnik ovlaš�en za unov�avanje predmeta na kome postoji razlu�no pravo i ako odugovla�i unov�avanje nakon izvještajnog ro�išta, povjeriocu se mora iz ste�ajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unov�avanju.

Unov�avanje od strane povjerioca

�lan 112. (1) Povjerilac je ovlaš�en za unov�avanje pokretne stvari ili potraživanja na kojima postoji razlu�no pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je ste�ajni upravnik prepustio potraživanje na unov�avanje. (2) Na zahtjev ste�ajnog upravnika i nakon saslušanja povjerioca ste�ajni sudija može odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unov�iti predmet. Nakon proteka tog roka pravo na unov�avanje sti�e ste�ajni upravnik.

Pravne radnje od posebne važnosti

�lan 113. (1) Ste�ajni upravnik dužan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne važnosti za ste�ajni postupak. Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skupština povjerilaca. (2) Saglasnost iz stava 1. ovog �lana potrebna je naro�ito: 1. ako se namjerava otu�iti preduze�e ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, brodovi, avioni, udio ste�ajnog dužnika u nekom drugom preduze�u koje treba služiti uspostavljanju trajne veze sa tim preduze�em, ili pravo na povremena primanja, 2. ako se namjerava uzeti zajam, kojim bi ste�ajna masa bila znatno optere�ena, 3. ako se namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.

Pravna valjanost radnje

�lan 114. Kršenje odredbe �lana 113. ovog zakona ne uti�e na pravnu valjanost radnje ste�ajnog upravnika.

6. Namirenje povjerilaca Prijava potraživanja

�lan 115.

(1) Povjerilac pismeno prijavljuje svoja potraživanja ste�ajnom sudu. U prijavi se navodi: 1. firma i sjedište, odnosno ime, prebivalište ili boravište povjerioca, 2. pravni osnov i iznos potraživanja, 3. broj žiro-ra�una ili nekog drugog ra�una povjerioca. (2) Povjerioci koji imaju potraživanja u stranoj valuti prijavljuju ih u doma�oj valuti. (3) Ste�ajni upravnik sastavi�e popis svih potraživanja radnika i ranijih radnika ste�ajnog dužnika dospjelih do otvaranja ste�aja i predo�iti im na potpis prijavu njihovih potraživanja u dva primjerka. Radnici i raniji radnici mogu prijaviti razliku svojih potraživanja ako smatraju da popisom ste�ajnog upravnika njihova potraživanja nisu u cijelosti obuhva�ena. (4) Ako se prijavljuju potraživanja o kojima je u toku parni�ni postupak, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi taj postupak uz navo�enje broja predmeta. (5) Razlu�ni povjerioci ozna�avaju u prijavi dio imovine ste�ajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraživanja po predvi�anju ne�e biti pokrivena tim razlu�nim pravom. (6) Izlu�ni povjerioci ozna�avaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi. (7) Potraživanja nižerangiranih povjerilaca se prijavljuju samo ukoliko ste�ajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraživanja. U prijavi takvih potraživanja nazna�uje se da se radi o potraživanju nižeg isplatnog reda kao i rang na koji povjerilac ima pravo. U protivnom nižerangirana potraživanja ne�e biti uzeta u obzir prilikom diobe. (8) Ste�ajni povjerioci podnose prijavu svojih potraživanja u dva primjerka, sa dokazima o osnovanosti potraživanja.

Tabela

�lan 116. Ste�ajni sud je dužan svako prijavljeno potraživanje sa podacima navedenim u �lanu 115. ovog zakona unijeti u tabelu. Tabela se zajedno sa priloženim prijavama i ispravama izlaže u službenim prostorijama suda na uvid svim u�esnicima najmanje osam dana prije ro�išta za ispitivanje.

Tok ispitnog ro�išta

�lan 117. (1) Prijavljena potraživanja povjerilaca ispituje ste�ajni sudija na ro�ištu za ispitivanje potraživanja. (2) Na ro�ištu za ispitivanje potraživanja sudjeluju ste�ajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraživanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod ste�ajnog dužnika, mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih potraživanja. (3) Ro�ište za ispitivanje potraživanja održa�e se i ako mu ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, a uredno su pozvani.

Naknadne prijave

�lan 118. (1) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ro�ištu ako to predloži ste�ajni upravnik. (2) Potraživanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom ro�ištu, te potraživanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ro�išta, ali ne poslije objavljivanja poziva za završno ro�ište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ro�išta koja �e, na prijedlog povjerilaca, koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraživanje, odrediti ste�ajni sudija rješenjem uz uslov da u roku od petnaest dana solidarno uplate predujam za pokri�e troškova tog ro�išta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno ispitno ro�ište se ne�e održati, a neblagovremene prijave �e biti odba�ene. (3) Povjerioci �ija se potraživanja naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka drugim povjeriocima. (4) Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog �lana odbaci�e se. (5) O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. odlu�uje rješenjem ste�ajni sudija. Rješenje se objavljuje na oglasnoj plo�i suda i dostavlja podnosiocu prijave, ste�ajnom upravniku i ste�ajnom povjeriocu, koji je predložio odbacivanje prijave. (6) Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na žalbu ima podnosilac prijave, a protiv rješenja kojim je utvr�eno da je naknadno podnesena prijava blagovremena ste�ajni upravnik i bilo koji od ste�ajnih povjerilaca. (7) Ako je sud, u skladu sa odredbama �lana 115. ovog zakona, pozvao povjerioce nižih isplatnih redova da prijave svoja potraživanja tako da rok odre�en za te prijave isti�e kasnije od osam dana prije ispitnog ro�išta, na trošak ste�ajne mase odredi�e se posebno ispitno ro�ište. (8) Poziv za posebno ispitno ro�ište objavljuje se. Na to ro�ište posebno se pozivaju ste�ajni upravnik i dužnik pojedinac.

Uslovi i dejstva utvr�ivanja

�lan 119. (1) Ste�ajni upravnik mora izjaviti da li potraživanje priznaje ili ga osporava. Ako razlu�ni povjerioci prijavljuju svoja potraživanja kao ste�ajni povjerioci u skladu sa �lanom 43. ovog zakona, ste�ajni upravnik može da utvrdi takva potraživanja odre�uju�i da takav povjerilac mora dokazati, u kojoj mjeri dobro koje služi za obezbje�enje nije dovoljno za namirenje. (2) Prigovor ste�ajnog dužnika ili ste�ajnog povjerioca ne spre�ava priznavanje. Ste�ajni sudija u listu s tabelom unosi bilješku o rezultatu ispitivanja i ko je uložio prigovor. (3) U pogledu iznosa i ranga priznatih potraživanja, upis u tabelu ima dejstvo kao pravosnažna presuda. (4) Greške u pisanju i ostale o�igledne greške u tabeli moraju se po službenoj dužnosti ispraviti. (5) Ako ste�ajni povjerilac naknadno prijavi svoje potraživanje u manjem iznosu, to �e se pribilježiti u tabeli. Ste�ajni upravnik može osporena potraživanja na ro�ištu za ispitivanje na zahtjev ste�ajnog povjerioca priznati na naknadnom ro�ištu za ispitivanje. Potraživanja osporena na ro�ištu za ispitivanje ste�ajni upravnik može naknadno priznati pismenim saopštenjem ste�ajnom sudu.

Sporna potraživanja

�lan 120. Ako je ste�ajni upravnik osporio neko potraživanje, povjerilac se upu�uje na parnicu radi utvr�enja osporenog potraživanja. Ukoliko je osporeno potraživanje za koje postoji izvršni naslov, ste�ajni upravnik je dužan podi�i tužbu da dokaže osnovanost osporavanja. Ako su ste�ajni dužnik ili povjerilac na ro�ištu za ispitivanje osporili prijavljeno potraživanje, mogu pokrenuti parnicu da dokažu osnovanost osporavanja. Stranka koja je dužna da pokrene parnicu vezanu za osporeno potraživanje mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana ro�išta za ispitivanje na kojem je potraživanje osporeno. Ako stranka koJa Je dužna da pokrene parnicu to ne u�ini u tom roku, smatra�e se da se odrekla prava na pokretanje parnice.

Dejstvo odluke

�lan 121. (1) Pravosnažna odluka kojom se utvr�uje potraživanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava osnovanim ima dejstvo prema ste�ajnom upravniku i svim ste�ajnim povjeriocima. (2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu može tražiti od ste�ajnog upravnika da ispravi tabelu potraživanja.

Namirenje ste�ajnih povjerilaca

�lan 122. (1) Sa namirenjem ste�ajnih povjerilaca može se po�eti tek nakon ro�išta za ispitivanje. (2) Ste�ajni upravnik može po vlastitoj procjeni vršiti djelimi�ne diobe. Povjerioci nižih isplatnih redova prema �lanu 38. ovog zakona se ne uzimaju u obzir prilikom djelimi�nih dioba. (3) Diobe obavlja ste�ajni upravnik. Prije svake diobe, ste�ajni upravnik je dužan da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav postavljen ili skupštine povjerilaca, ako odbor povjerilaca nije postavljen.

Diobni popis

�lan 123. Prije diobe ste�ajni upravnik �e sa�initi popis potraživanja, koja se uzimaju u obzir prilikom diobe. Taj se popis stavlja na uvid svim u�esnicima u prostorijama ste�ajnog suda. Ste�ajni upravnik je dužan da javno objavi zbir potraživanja i iznos ste�ajne mase, koji stoji na raspolaganju za diobu.

Uzimanje u obzir spornih potraživanja

�lan 124. (1) Ste�ajni povjerilac �ije potraživanje nije priznato, za �ije potraživanje ne postoji izvršni naslov ili kona�na presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javnog objavljivanja, u skladu sa �lanom 123. ovog zakona, dokazati ste�ajnom upravniku da je i za koji iznos podigao tužbu za utvr�ivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor ste�ajnog dužnika ili ste�ajnog povjerioca nije od uticaja, osim ako se u prekluzivnom roku dokaže sudsko utvr�enje, da je prigovor osnovan. (2) Ako se dokaz iz stava 1. ovog �lana blagovremeno podnese, onda se dio koji otpada na to potraživanje zadržava kod diobe sve dok je parnica u toku.

Uzimanje u obzir razlu�nih povjerilaca

�lan 125. (1) Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje, dužan je najkasnije u prekluzivnom roku predvi�enom u �lanu 124. podnijeti dokaz ste�ajnom upravniku, da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja ili da nije odvojeno namiren ili da unov�avanje dobra koje služi za obezbje�enje nije dovelo do namirenja li�nog potraživanja. Ako se dokaz ne podnese blagovemeno, njegovo se potraživanje kod diobe ne uzima u obzir. (2) Ako je ste�ajni upravnik ovlaš�en za unov�avanje predmeta na kome postoji razlu�no pravo, ili ako taj predmet još nije unov�io, ne�e se primijeniti stav 1. ovog �lana.

Naknadno uzimanje u obzir

�lan 126. Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimi�ne diobe, a koji naknadno ispune uslove iz �l. 124. i 125. ovog zakona, dobijaju kod sljede�e diobe iz preostale ste�ajne mase unaprijed iznos koji ih izjedna�ava sa ostalim povjeriocima.

Izmjene diobnog popisa

�lan 127. Ste�ajni upravnik je dužan da izvrši promjene popisa koje su potrebne na osnovu �l. 124, 125. i 126. u roku tri dana nakon isteka prekluzivnog roka propisanog odredbom �lana 124. stav 1. ovog zakona.

Prigovori protiv diobnog popisa

�lan 128. (1) Kod diobe povjerioci mogu ste�ajnom sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka prekluzivnog roka predvi�enog �lanom 124. stav 1. ovog zakona. (2) Odluka ste�ajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se povjeriocu i ste�ajnom upravniku. Povjerilac može protiv te odluke da uloži žalbu u roku od osam dana neposredno višem sudu. (3) Odluka ste�ajnog suda kojom se nare�uje ispravka popisa dostavlja se povjeriocu i ste�ajnom upravniku i u prostorijama suda stavlja na uvid u�esnicima. Protiv rješenja o prigovoru pravo na žalbu imaju ste�ajni upravnik i povjerilac. Rok za žalbu po�inje te�i sa danom kada je odluka stavljena na uvid u�esnicima.

Glavna dioba

�lan 129. (1) Prilikom davanja saglasnosti za glavnu diobu, ste�ajni sudija odre�uje ro�ište za glavnu diobu. Na ro�ištu za glavnu diobu ste�ajni sudija �e sa povjeriocima i ste�ajnim upravnikom razmotriti prijedlog diobe. U slu�aju prigovora povjerioca primjenjuju se odredbe �lana 128. stav 1. Na ro�ištu za glavnu diobu prijedlog diobe može se mijenjati ili dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon što su isti usvojeni, ste�ajni sudija daje saglasnost na prijedlog diobe. (2) Ste�ajni upravnik je dužan izvršiti diobu, nakon što je ste�ajni sudija dao saglasnost na prijedlog diobe. Ste�ajni sudija vra�anjem podnesene dokumentacije obavještava povjerioce �ija potraživanja nisu u cjelini ili djelimi�no ispunjena da se neispunjena potraživanja prema ste�ajnom dužniku mogu ostvarivati u redovnom izvršnom postupku. Obavještenje se vrši po pravilima o li�nom dostavljanju. (3) Uz navedeno obavještenje povjeriocima se dostavljaju izvršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je ste�ajni sudija dao saglasnost. (4) Ste�ajni upravnik je dužan na ro�ištu za glavnu diobu položiti završni ra�un i podnijeti izvještaj. (5) Stvari koje se ne mogu unov�iti mogu se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zara�unavanje na priznata potraživanja ukoliko oni na to pristanu. U protivnom se one imaju da izru�e ste�ajnom dužniku, odnosno �lanu društva. (6) Ste�ajni upravnik podnosi dokaz ste�ajnom sudu o izvršenoj diobi. (7) Izme�u objavljivanja poziva za ro�ište za glavnu diobu i njegovog održavanja mora pro�i rok od najmanje 15 dana, a najviše 30 dana. (8) U ste�ajnim postupcima koji se odnose na preduze�a organizovana kao akcionarska društva obavještenje o zakazanom ro�ištu za glavnu diobu, kao i obavještenje o rezultatima glavne diobe, dostavljaju se berzi na kojoj se trguje akcijama tog preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana zakazivanja ro�išta za glavnu diobu, odnosno izvještaja o glavnoj diobi.

Polaganje zadržanih iznosa

�lan 130.

Ste�ajni upravnik je dužan da položi kod suda iznose koji su bili zadržani kod glavne diobe.

7. Zaklju�enje ste�ajnog postupka Rješenje o zaklju�enju ste�ajnog postupka

�lan 131. (1) Odmah nakon okon�anja glavne diobe ste�ajni sudija donosi rješenje o zaklju�enju ste�ajnog postupka. (2) Rješenje kao i razlozi za zaklju�enje ste�ajnog postupka javno se objavljuju u "Službenom glasniku Republike Srpske". (3) Ako se ste�ajni postupak vodi nad preduze�em organizovanim kao akcionarsko društvo, rješenje iz stava 2. ovog �lana se dostavlja berzi koja trguje akcijama tog preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana donošenja.

Prava ste�ajnih povjerilaca nakon zaklju�enja postupka

�lan 132. (1) Ste�ajni povjerioci mogu nakon zaklju�enja ste�ajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraživanja prema dužniku pojedincu po opštim pravilima gra�anskog prava. (2) Ste�ajni povjerioci koji su sa svojim potraživanjima u�estvovali u ste�ajnom postupku mogu nakon zaklju�enja postupka sprovoditi prinudno izvršenje protiv ste�ajnog dužnika samo na osnovu izvršne isprave izvoda iz tabele. Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele može se podnijeti tek nakon zaklju�enja postupka. Za izdavanje izvršne isprave nadležan je ste�ajni sud.

Naknadna dioba

�lan 133. (1) Ste�ajni sudija �e na prijedlog ste�ajnog upravnika, ste�ajnih povjerilaca ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu ako se nakon zaklju�nog ro�išta: 1. ispune uslovi da se zadržani iznosi podijele ste�ajnim povjeriocima, 2. iznosi koji su pla�eni iz ste�ajne mase vrate nazad u ste�ajnu masu, 3. naknadno prona�e imovina koja ulazi u ste�ajnu masu. (2) Zaklju�enje ste�ajnog postupka ne spre�ava odre�ivanje naknadne diobe. (3) Ste�ajni sudija može odustati od odre�ivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno prona�enu imovinu prepustiti ste�ajnom dužniku ako to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe. Odre�ivanje naknadne diobe ste�ajni sudija može usloviti uplatom predujma kojim �e se pokriti troškovi naknadne diobe.

Pravni lijek

�lan 134. (1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlaga�u. Protiv tog rješenja predlaga� ima pravo na žalbu. (2) Rješenje kojim se odre�uje naknadna dioba dostavlja se ste�ajnom upravniku, ste�ajnom dužniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rješenja ste�ajni dužnik pojedinac ima pravo na žalbu.

Sprovo�enje naknadne diobe

�lan 135. Nakon odre�ivanja naknadne diobe raniji ste�ajni upravnik �e iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobijen unov�enjem naknadno prona�enog predmeta ste�ajne mase podijeliti prema diobnom popisu. Ste�ajni upravnik polaže ra�un ste�ajnom sudiji.

Isklju�enje povjerilaca mase

�lan 136. Povjerioci ste�ajne mase za �ije je zahtjeve ste�ajni upravnik saznao: 1. kod djelimi�ne diobe tek nakon podnošenja diobnog popisa, 2. kod glavne diobe tek nakon zaklju�enja ro�išta za glavnu diobu, ili 3. kod naknadne diobe tek nakon javnog oglašavanja mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u ste�ajnoj masi.

Zaklju�enje ste�ajnog postupka zbog nedostatka ste�ajne mase

�lan 137. (1) Ako se nakon otvaranja postupka ispostavi da ste�ajna masa nije dovoljna ni za pokri�e troškova ste�ajnog postupka, ste�ajni sudija �e zaklju�iti postupak. Postupak se ne�e zaklju�iti ako se predujmi dovoljan nov�ani iznos. Na odgovaraju�i na�in se primjenjuju odredbe �lana 47. stav 4. i �lana 14. ovog zakona. (2) Prije zaklju�enja ste�ajnog postupka ste�ajni sudija �e saslušati skupštinu povjerilaca, ste�ajnog upravnika i povjerioce ste�ajne mase. Ako to predloži ste�ajni upravnik, navedeno saslušanje mogu�e je sprovesti ve� na izvještajnom ro�ištu. (3) Ako u ste�ajnoj masi postoje gotovinska sredstva, ste�ajni upravnik je prije zaklju�enja dužan da namiri troškove postupka. On ne�e dalje biti obavezan na unov�avanje predmeta ste�ajne mase.

Prijava nedovoljnosti ste�ajne mase

�lan 138. (1) Ako su troškovi ste�ajnog postupka pokriveni, a ste�ajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze ste�ajne mase, ste�ajni upravnik �e prijaviti ste�ajnom sudu da postoji nedovoljnost ste�ajne mase. Tako �e postupiti i ako ste�ajna masa prema predvi�anjima ne�e biti dovoljna da ispuni postoje�e ostale obaveze mase u trenutku dospjelosti. (2) Ste�ajni sud �e javno objaviti prijavu nedovoljnosti ste�ajne mase. Prijava �e se posebno dostaviti povjeriocima ste�ajne mase. (3) Obaveza ste�ajnog upravnika na unov�avanje i upravljanje ste�ajnom masom ostaje i dalje i nakon prijave nedovoljnosti ste�ajne mase.

Namirenje povjerilaca ste�ajne mase u slu�aju nedovoljnosti mase

�lan 139. (1) Ste�ajni upravnik je dužan izmiriti obaveze ste�ajne mase sljede�im redoslijedom: 1. troškovi ste�ajnog postupka, 2. dugovi ste�ajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti ste�ajne mase, a koji ne ulaze u troškove ste�ajnog postupka, 3. ostali dugovi ste�ajne mase. (2) Dugovima ste�ajne mase, u smislu odredbe stava 1. ta�ka 2. ovog �lana, smatraju se i obaveze: 1. iz dvostranoobavezuju�eg ugovora, �ije je ispunjenje izabrao ste�ajni upravnik, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti ste�ajne mase, 2. iz trajnog obligacionog odnosa za vrijeme nakon prvog termina u kojem je ste�ajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos, 3. iz trajnog obligacionog odnosa, ako je ste�ajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase zahtijevao protu�inidbu za ste�ajnu masu.

Zabrana izvršenja

�lan 140. Nakon što je ste�ajni upravnik prijavio nedovoljnost ste�ajne mase, nedopušteno je izvršenje zbog obaveze ste�ajne mase, u smislu �lana 139. stav 1. ta�ka 3. ovog zakona.

Zaklju�enje ste�ajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti ste�ajne mase

�lan 141. (1) Ste�ajni sudija �e zaklju�iti ste�ajni postupak �im je ste�ajni upravnik izvršio diobu ste�ajne mase, u skladu sa �lanom 139. ovog zakona. (2) Ste�ajni upravnik je dužan za svoju djelatnost nakon prijavljivanja nedovoljnosti ste�ajne mase da posebno položi ra�un ste�ajnom sudiji. (3) Ako se nakon zaklju�enja ste�ajnog postupka prona�u predmeti koji pripadaju ste�ajnoj masi, ste�ajni sudija �e na prijedlog ste�ajnog upravnika, povjerioca ste�ajne mase ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu. Na odgovaraju�i na�in se primjenjuju odredbe �l. 133. stav 3, �l. 134. i 135. ovog zakona.

Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje ste�ajnog postupka

�lan 142.

Ste�ajni postupak se obustavlja na prijedlog ste�ajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave postupka na strani ste�ajnog dužnika ne�e nastupiti platežna nesposobnost kao ni prijete�a platežna nesposobnost. Prijedlogu �e se udovoljiti samo ako se u�ini vjerovatnim nepostojanje razloga za otvaranje ste�ajnog postupka.

Obustava uz saglasnost povjerilaca

�lan 143. (1) Ste�ajni postupak �e se obustaviti na prijedlog ste�ajnog dužnika ako on nakon isteka roka za prijavu potraživanja pribavi saglasnost svih ste�ajnih povjerilaca koji su prijavili potraživanja. Sud �e po slobodnoj ocjeni odlu�iti je li potrebna saglasnost ste�ajnih povjerilaca �ija su potraživanja osporili ste�ajni upravnik ili ste�ajni dužnik te razlu�nih povjerilaca, odnosno da li je tim povjeriocima potrebno pružiti odgovaraju�e osiguranje. (2) Postupak �e se na prijedlog ste�ajnog dužnika obustaviti i prije isteka za prijavljivanje potraživanja, ako nisu poznati drugi povjerioci, osim onih �iju saglasnost ste�ajni dužnik podnese.

Postupak kod obustave

�lan 144. (1) Prijedlog za obustavu ste�ajnog postupka prema �l. 142. i 143. ovog zakona javno se oglašava. On se u službenim prostorijama suda stavlja na uvid u�esnicima. U slu�aju �lana 143. ovog zakona uz prijedlog se prilažu i izjave o saglasnosti povjerilaca. Ste�ajni povjerioci mogu u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga pismeno ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv tog prijedloga. (2) Ste�ajni sudija odlu�uje o obustavi nakon saslušanja podnosioca prijedloga, ste�ajnog upravnika i odbora povjerilaca, ako je takav osnovan, a u slu�aju prigovora i nakon saslušanja povjerioca koji je uložio prigovor. (3) Prije obustave ste�ajni upravnik je dužan izmiriti nesporne obaveze ste�ajne mase, a za sporne dati obezbje�enje.

Oglašavanje i dejstvo zaklju�enja i obustave

�lan 145. (1) Rješenje kojim se zaklju�uje ste�ajni postupak prema �l. 137. i 141. odnosno obustavlja prema �l. 142. i 143. ovog zakona kao i razlozima zaklju�enja, odnosno obustave se javno oglašavaju. Ste�ajni dužnik, ste�ajni upravnik, �lanovi odbora povjerilaca moraju biti unaprijed obaviješteni o trenutku kada �e zaklju�enje, odnosno obustava po�eti proizvoditi pravne posljedice, u skladu sa �lanom 12. stav 2. ovog zakona. Na odgovaraju�i na�in se primjenjuje odredba �lana 131. ovog zakona. (2) Sa obustavom postupka ste�ajni dužnik ponovo sti�e pravo da slobodno raspolaže imovinom, koja je �inila ste�ajnu masu. Na odgovaraju�i na�in primjenjuje se odredba �lana 132. ovog zakona. (3) Po pravosnažnosti rješenja o zaklju�enju ste�ajnog postupka, ste�ajni sudija nare�uje brisanje ste�ajnog dužnika iz registra, a po obustavi postupka ste�ajni sudija nare�uje brisanje zabilježbe upisa.

Pravni lijek

�lan 146. (1) Ako se postupak zaklju�i prema odredbama �l. 137. i 141, odnosno obustavi prema odredbama �l. 142. i 143. ovog zakona, svaki ste�ajni povjerilac, a ako je zaklju�enje uslijedilo prema odredbi �l. 137. i 141. ovog zakona, i ste�ajni dužnik, ima pravo na žalbu protiv odluke suda. (2) Ukoliko sud odbije prijedlog iz �l. 142. i 143. ovog zakona, pravo na žalbu ima ste�ajni dužnik.

Arhiva ste�ajnog dužnika

�lan 147. (1) Nakon sprovedenog ste�ajnog postupka, arhivu ste�ajnog dužnika preuzima kupac nekretnina, a u slu�aju kad imovinu kupi više kupaca, arhivu preuzima kupac koji je kupio pretežni dio imovine. (2) Arhiva se može riješiti i na druga�iji na�in, u skladu sa propisima o arhivskoj djelatnosti. (3) Subjekti koji preuzimaju arhivu imaju pravo na jednokratnu naknadu za smještaj arhive iz ste�ajne mase u visini koju odredi ste�ajni sudija.

V - REORGANIZACIJA 1. Priprema reorganizacije dužnika

Osnovna odredba

�lan 148.

(1) Nakon otvaranja ste�ajnog postupka dopušteno je izraditi ste�ajni plan u kojem se može odstupiti od zakonskih odredbi o unov�enju i raspodjeli ste�ajne mase. (2) Ste�ajnim planom naro�ito se može: - ostaviti ste�ajnom dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja ste�ajnog dužnika, - prenijeti dio ili svu imovinu ste�ajnog dužnika na jedno ili više ve� postoje�ih lica ili lica koja �e tek biti osnovana, - ste�ajnog dužnika pripojiti drugom licu ili spojiti s jednim ili više lica, - prodati svu ili dio imovine ste�ajnog dužnika, sa ili bez razlu�nih prava, - raspodijeliti svu ili dio imovine ste�ajnog dužnika izme�u povjerilaca, - izvršiti pretvaranje potraživanja u uloge, - odrediti na�in namirenja ste�ajnih povjerilaca, - namiriti ili izmijeniti razlu�na prava, - smanjiti ili odgoditi isplatu obaveza ste�ajnog dužnika, - obaveze ste�ajnog dužnika pretvoriti u kredit, - preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza ste�ajnog dužnika, - urediti odgovornost ste�ajnog dužnika nakon završetka ste�ajnog postupka, - izdati nove akcije i sl.

Podnošenje plana

�lan 149. (1) Ste�ajni dužnik može ste�ajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom otvaranja ste�ajnog postupka. Nakon otvaranja ste�ajnog postupka, ste�ajni plan imaju pravo ste�ajnom sudu podnijeti ste�ajni upravnik i ste�ajni dužnik. Ne�e se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon završnog ro�išta. (2) Ako je na skupštini povjerilaca ste�ajnom upravniku naložena izrada ste�ajnog plana, on je dužan taj plan podnijeti ste�ajnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine povjerilaca. Sud može produžiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod odre�enim okolnostima. Sa ste�ajnim upravnikom u izradi plana savjetodavno sara�uje odbor povjerilaca, ako je osnovan, i dužnik pojedinac.

Sadržaj plana

�lan 150. Ste�ajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za sprovo�enje. Uz plan se prilažu i isprave navedene u �l. 160. i 161. ovog zakona.

Pripremna osnova

�lan 151. (1) U pripremnoj osnovi ste�ajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja ste�ajnog postupka ili se još trebaju da preduzmu, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava u�esnika. (2) Pripremna osnova mora da sadrži i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana, koji su zna�ajni za donošenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Osnova za sprovo�enje

�lan 152. (1) Osnova za sprovo�enje sadrži odredbe o tome kako �e se planom izmijeniti pravni položaj ste�ajnog dužnika i drugih u�esnika u postupku. (2) Plan uklju�uje opis na�ina, vremena i iznosa do kog povjerioci s osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca trebaju biti ispla�eni ili namireni na neki drugi na�in, konverzije potraživanja povjerilaca u kapital ste�ajnog dužnika, novog zaduživanja dužnika i vrste garancija koje �e biti ponu�ene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora, kao i na�ina na koji �e oni biti ispla�eni u cijelosti ili zašti�eni od šteta, koje mogu biti rezultat primjene plana, stepena do kog se dužniku može oprostiti njegov dug; na�ina kompenzacije, koji se nudi svim kategorijama te razlika u smislu raspodjele u slu�aju likvidacije dužnika; finansijskih prognoza i vrsta mjera, koje trebaju da se preduzmu da bi se povratila profitabilnost preduze�a dužnika; na�ina izvršenja reorganizacija, posebno u vezi s organizacionim, upravlja�kim, finansijskim, tehni�kim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih; izvora finansiranja i finansijskog plana za primjenu ste�ajnog plana, uklju�uju�i pove�anje osnovnog kapitala i duga, kao i drugih mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom.

Razvrstavanje u�esnika u ste�ajnom planu

�lan 153.

(1) U�esnici u ste�ajnom planu razvrstavaju se pri utvr�ivanju njihovih prava u grupe. Povjerioci s razli�itim pravnim položajem razvrstavaju se u ste�ajnom planu u posebne grupe. Kod tog treba razlikovati: 1. povjerioce s pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava, 2. ste�ajne povjerioce koji nisu nižeg isplatnog reda, 3. ste�ajne povjerioce pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova potraživanja ne prestaju prema �lanu 156. ovog zakona. (2) Povjerioci istog pravnog položaja mogu se svrstati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa. Takvo razvrstavanje mora da se temelji na valjanim razlozima. U planu �e se navesti kriterijumi za razvrstavanje. (3) Posebnu grupu �ini�e zaposleni ako sudjeluju kao ste�ajni povjerioci s potraživanjima koja nisu neznatna. Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca s malim potraživanjima.

Prava razlu�nih povjerilaca

�lan 154. (1) Ste�ajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlu�nih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izri�ito odre�eno. (2) Ako je planom druga�ije odre�eno, u osnovi za sprovo�enje za razlu�ne povjerioce posebno �e se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odga�a njihovo namirenje te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Prava ste�ajnih povjerilaca

�lan 155. Za povjerioce koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za sprovo�eše navodi se u kojem se dijelu njihova potraživanja smanjuju, na koje vrijeme se odga�a njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Prava ste�ajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

�lan 156. (1) Ako ste�ajnim planom nije druga�ije odre�eno, smatra�e se da su njegovim prihvatanjem potraživanja ste�ajnih povjerilaca nižih isplatnih redova prestala. (2) Ako se ste�ajnim planom odstupi od odredbe stava 1. ovog �lana, u osnovi za sprovo�enje �e se za svaku grupu povjerilaca nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u �lanu 155. ovog zakona. (3) Planom se ne može isklju�iti niti ograni�iti odgovornost ste�ajnog dužnika nakon okon�anja ste�ajnog postupka za nov�ane kazne i s njim izjedna�ene obaveze.

Na�elo jednakog postupanja prema svim u�esnicima

�lan 157. (1) Svim u�esnicima pojedine grupe ste�ajnim planom moraju da se osiguraju ista prava. (2) Razli�ito postupanje prema u�esnicima iste grupe dopušteno je samo uz saglasnost svih u�esnika koji su tim pogo�eni. U tom slu�aju ste�ajnom planu je potrebno priložiti izjave o saglasnosti doti�nih u�esnika. (3) Ništav je svaki dogovor ste�ajnog upravnika, dužnika i drugih lica s pojedinim u�esnicima kojim se tim u�esnicima za njihovo ponašanje pri glasanju ili ina�e u vezi sa ste�ajnim postupkom jem�i pogodnost koja planom nije predvi�ena.

Odgovornost ste�ajnog dužnika

�lan 158. (1) Ako ste�ajnim planom nije druga�ije odre�eno, ste�ajni dužnik se namirenjem ste�ajnih povjerilaca u skladu s osnovom za sprovo�eše osloba�a svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima. (2) Ako je ste�ajni dužnik orta�ko društvo, komanditno društvo ili privredno interesno udruženje, stav 1. ovog �lana na odgovaraju�i na�in primjenjuje se na li�nu odgovornost �lanova društva.

Stvarnopravni odnosi

�lan 159. Ako se prema ste�ajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima ste�ajnog dužnika, potrebne izjave volje u�esnika mogu se unijeti u osnovu za sprovo�enje. Izjave koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovaraju�e upisnike moraju se dati u skladu sa zemljišnoknjižnim, odnosno drugim

odgovaraju�im upisnim propisima.

Pregled imovine. Finansijski plan i plan rezultata

�lan 160. Ako se predvi�a da �e se povjerioci namiriti iz prihoda preduze�a koje �e nastaviti voditi ste�ajni dužnik ili tre�e lice, uz ste�ajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem �e se, uz navo�enje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu o�ekivati u vremenskom razdoblju tokom koga bi povjerioce trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jem�i sposobnost preduze�a za pla�anje tokom tog vremenskog razdoblja.

Dalji prilozi

�lan 161. (1) Ako je ste�ajnim planom predvi�eno da dužnik pojedinac nastavlja da vodi preduze�e, planu treba priložiti izjavu ste�ajnog dužnika da je spreman nastaviti s vo�enjem preduze�a, na osnovu plana. Ako je ste�ajni dužnik orta�ko društvo ili komanditno društvo, planu treba priložiti odgovaraju�u izjavu li�no odgovornih �lanova društva. Izjava ste�ajnog dužnika nije potrebna ako je plan podnio sam dužnik. (2) Ako je planom predvi�eno da neki povjerioci dobiju udjele u dužniku - pravnom licu ili da postanu njegovi �lanovi ili da steknu odre�ena prava u djelatnosti dužnika - pojedinaca, planu treba priložiti izjavu o saglasnosti svakog od tih povjerilaca. (3) Ako je tre�e lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za slu�aj da plan bude odobren, planu treba priložiti i izjavu tog tre�eg lica. (4) Ako su ste�ajnim planom predvi�ene statusne promjene ste�ajnog dužnika (pripajanje, spajanje i sl.), planu treba da se prilože i izjave pravnih lica koja �e sudjelovati u statusnim promjenama.

Odbacivanje plana

�lan 162. (1) Ste�ajni sud �e ste�ajni plan odbaciti po službenoj dužnosti: 1. ako nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, te ako podnosilac plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio, 2. ako o�ito nema izgleda da plan koji je ste�ajni dužnik podnio povjerioci prihvate ili sud potvrdi, 3. ako se prava koja bi sudionici trebali ste�i prema osnovi za sprovo�enje plana koji je ste�ajni dužnik podnio, o�ito ne mogu ostvariti. (2) Ako je dužnik u ste�ajnom postupku ve� podnio plan koji su povjerioci odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ro�išta za raspravljanje o planu, sud �e odbaciti novi plan ste�ajnog dužnika ako to odbacivanje zatraži ste�ajni upravnik uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je taj odbor osnovan. (3) Protiv rješenja kojim se plan odbacuje podnosilac ima pravo na žalbu.

Izjašnjenja o planu

�lan 163. (1) Ako ste�ajni plan ne bude odba�en, ste�ajni sud �e zatražiti da se o njemu, u roku od trideset dana, izjasne: 1. odbor povjerilaca, ako je osnovan, 2. dužnik, ako je plan podnio ste�ajni upravnik, 3. ste�ajni upravnik, ako je plan podnio ste�ajni dužnik. (2) Ste�ajni sud može pozvati državna tijela nadležna za predmet poslovanja ste�ajnog dužnika, te privrednu komoru da se izjasne o predloženom planu.

Obustava unov�enja imovine ste�ajnog dužnika i namirenja povjerilaca

�lan 164. Ako bi sprovo�enje podnesenog ste�ajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unov�enja i diobe ste�ajne mase, ste�ajni sud može, na prijedlog ste�ajnog dužnika ili ste�ajnog upravnika, odrediti obustavu unov�enja i diobe te mase. Sud ne�e odrediti obustavu ili �e ve� donijeto rješenje o obustavi staviti van snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za ste�ajnu masu ili ako ste�ajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skupštine povjerilaca, zatraži nastavak unov�enja i diobe mase.

Izlaganje plana

�lan 165. (1) Ste�ajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjašnjenjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima. (2) Ste�ajni plan sa prilozima iz stava 1. ovog �lana, koji se odnosi na preduze�a organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi na kojoj se trguje akcijama tih preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana izlaganja u sudskoj pisarnici.

2. Prihvatanje i potvrda plana Ro�ište za raspravljanje i glasanje o planu

�lan 166. (1) Ste�ajni sud �e zakazati ro�ište na kojem �e se raspravljati i glasati o ste�ajnom planu i pravu glasa ste�ajnih povjerilaca. Ro�ište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o odre�ivanju ro�išta. (2) Ro�ište za raspravljanje i glasanje mora biti objavljeno. U objavi treba ista�i da se u plan i prispjele stavove o planu može izvršiti uvid u pisarnici ste�ajnog suda. (3) Ste�ajni povjerioci koji su prijavili svoja potraživanja, razlu�ni povjerioci, ste�ajni upravnik i dužnik posebno �e se pozvati na ro�ište za raspravljanje i glasanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, koji je podnosilac plana na zahtjev suda dužan da podnese sudu.

Spajanje s ispitnim ro�ištem

�lan 167. Ro�ište za raspravljanje i glasanje o planu ne smije se održati prije ro�išta za ispitivanje potraživanja. Ta se dva ro�išta mogu spojiti.

Pravo glasa ste�ajnih povjerilaca

�lan 168. (1) Na pravo glasa ste�ajnih povjerilaca pri glasanju o ste�ajnom planu na odgovaraju�i na�in se primjenjuju pravila ovog zakona o utvr�ivanju prava glasa ste�ajnih povjerilaca. Razlu�ni povjerioci imaju pravo glasa kao i ste�ajni povjerioci samo ako im je ste�ajni dužnik i li�no odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni. (2) Povjerioci na �ija potraživanja plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Pravo glasa razlu�nih povjerilaca

�lan 169. (1) Ako je ste�ajnim planom ure�en i pravni položaj razlu�nih povjerilaca, na ro�ištu �e se pojedina�no raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razlu�ni povjerioci �ija razlu�na prava nije osporio ni ste�ajni upravnik, niti neki od razlu�nih povjerilaca niti neki od ste�ajnih povjerilaca. Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odložni uslov na odgovaraju�i na�in primjenjuju se pravila ovog zakona o utvr�ivanju prava glasa tih povjerilaca. (2) Razlu�ni povjerioci na �iji pravni položaj plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Popis prava glasa

�lan 170. Na osnovu rasprave na ro�ištu ste�ajni sudija �e da utvrdi popis povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.

Izmjena plana

�lan 171. Podnosilac plana ima pravo, na osnovu rasprave o planu na ro�ištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe ste�ajnog plana. O izmijenjenom planu može da se glasa na istom ro�ištu.

Posebno ro�ište za glasanje

�lan 172. (1) Ste�ajni sud može odrediti posebno ro�ište za glasanje o ste�ajnom planu. U tom slu�aju vremensko razdoblje izme�u ro�išta za raspravljanje i ro�išta za glasanje ne smije biti duže od 30 dana. (2) Na ro�ište za glasanje pozivaju se svi povjerioci s pravom glasa i ste�ajni dužnik. U slu�aju izmjene plana

potrebno je da se posebno ukaže na tu izmjenu.

Glasanje pismenim putem

�lan 173. (1) Ako je odre�eno posebno ro�ište za glasanje, povjerioci mogu i pismeno da glasaju. (2) Ste�ajni sud �e povjeriocima s pravom glasa, nakon ro�išta za raspravljanje o planu, dostaviti glasa�ki listi� i tako ih obavijestiti o njihovom pravu glasa. Pismeno glasanje uze�e se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ro�išta za glasanje. Sud �e na to upozoriti povjerioce dostavljaju�i im glasa�ke listi�e.

Glasanje po grupama

�lan 174. Svaka grupa povjerilaca s pravom glasa odvojeno glasa o ste�ajnom planu.

Potrebne ve�ine

�lan 175. (1) Smatra�e se da su povjerioci prihvatili ste�ajni plan ako je u svakoj grupi ve�ina povjerilaca glasala za plan, i ako zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali za plan premašuje zbir potraživanja povjerilaca koji su glasali protiv tog da se plan prihvati. (2) Povjerioci koji imaju neko zajedni�ko pravo ili �ija su prava do nastanka ste�ajnog razloga �inila jedinstveno pravo ra�unaju se pri glasanju kao jedan povjerilac. Na odgovaraju�i na�in �e se postupiti i s nosiocima razlu�nih prava ili prava plodouživanja.

Zabrana opstrukcije

�lan 176. (1) Smatra�e se da je glasa�ka grupa prihvatila plan, iako potrebna ve�ina unutar grupe nije postignuta: - ako povjerioci te grupe ste�ajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onog u kojem bi bili da plana nema, - ako primjereno sudjeluju u privrednim koristima koje bi u�esnicima trebale pripasti na osnovu ste�ajnog plana, - ako je ve�ina glasa�kih grupa plan prihvatila s potrebnom ve�inom. (2) Smatra�e se da primjereno sudjelovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima u smislu stava 1. ovog �lana, postoji: - ako prema planu ni jedan drugi povjerilac ne bi trebao primiti imovinsku korist, koja bi prelazila puni iznos njegovog potraživanja, - ako imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u slu�aju da plana nema bio u isplatnom redu iza povjerioca grupe, niti ste�ajni dužnik ili lice koje u njemu ima udjela, - ako se niti jedan od povjerilaca koji bi u slu�aju da plana nema bio u istom isplatnom redu s povjeriocima te grupe, ne stavlja u bolji položaj od onog u kojem se nalaze ti povjerioci.

Pristanak ste�ajnih povjerilaca nižih isplatnih redova

�lan 177. (1) Smatra�e se da su grupe povjerilaca koji potražuju kamate, koje teku nakon otvaranja ste�ajnog postupka i povjerilaca, koji potražuju naknadu troškova svog sudjelovanja u ste�ajnom postupku pristale na plan ako je ste�ajni dužnik planom oslobo�en tih obaveza ili se u skladu s odredbom �lana 156. ovog zakona uzima da je ste�ajni dužnik oslobo�en tih obaveza, te ako prema planu �ak ni glavna potraživanja tih ste�ajnih povjerilaca ne�e biti podmirena u cijelosti. (2) Smatra�e se da su grupe koje su za jedan isplatni red iza obaveza ste�ajnog dužnika po osnovu nov�anih kazni i sli�nih obaveza pristale na plan ako nijedan ste�ajni povjerilac planom nije stavljen u bolji položaj od povjerilaca tih grupa. (3) Ako u glasanju ne sudjeluje niti jedan povjerilac pojedine grupe, smatra�e se da je ta grupa pristala na plan.

Pristanak ste�ajnog dužnika

�lan 178. (1) Smatra�e se da je ste�ajni dužnik dao svoj pristanak na plan ako planu ne prigovori najkasnije na ro�ištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik. (2) Ste�ajni sud prigovor iz stava 1. ovog �lana ne�e uzeti u obzir ako ste�ajni dužnik planom nije stavljen u teži

položaj od onog u kojem bi bio da plana nema te ako niti jedan povjerilac ne dobija privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraživanja. (3) Odredba st. 1. i 2. ovog �lana na odgovaraju�i na�in se primjenjuje i na akcionare, nosioce udjela te nosioce drugih osniva�kih prava pravnih lica.

Potvrda plana

�lan 179. (1) Nakon što ste�ajni plan prihvate povjerioci i nakon što na njega pristane ste�ajni dužnik, ste�ajni sud �e da odlu�i o tome ho�e li plan potvrditi. (2) Ste�ajni sud �e prije tog saslušati ste�ajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i ste�ajnog dužnika. (3) Rješenje o potvrdi ste�ajnog plana sadrži osnovu za sprovo�eše plana koju su povjerioci prihvatili.

Uslovni plan

�lan 180. Ako je ste�ajnim planom predvi�eno da se prije potvrde moraju da izvrše odre�ene radnje ili ostvare druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud �e potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon isteka primjerenoga roka koji je odredio.

Povreda procesnih odredbi

�lan 181. Ste�ajni sud �e po službenoj dužnosti da uskrati potvrdu ste�ajnog plana: 1. ako su pri njegovoj izradi bitno povrije�eni propisi o njegovom sadržaju, obradi i prilozima, o prihvatanju od strane povjerilaca i o pristanku ste�ajnog dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti, ili 2. ako je prihvatanje plana postignuto na nedopušten na�in, naro�ito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih povjerilaca.

Zaštita povjerilaca

�lan 182. (1) Na prijedlog povjerioca, ste�ajni sud �e odbiti potvr�ivanje ste�ajnog plana ako je povjerilac: 1. planu prigovorio najkasnije na ro�ištu za glasanje pismeno ili usmeno na zapisnik, i 2. ako je planom stavljen u lošiji položaj od onog u kojem bi bio da plana nema. (2) Prijedlog iz stava 1. ovog �lana dopušten je samo ako povjerilac u�ini vjerovatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Objava odluke

�lan 183. (1) Rješenje kojim se ste�ajni plan potvr�uje ili kojim se potvrda uskra�uje proglašava se na ro�ištu za glasaše ili na posebnom ro�ištu koje �e se održati u roku od petnaest dana. (2) Ako plan potvrdi, sud �e ste�ajnim povjeriocima, koji su prijavili svoje potraživanje i razlu�nim povjeriocima, upu�uju�i ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili sažetak njegovog kratkog sadržaja. (3) Rješenje iz stava 1. ovog �lana koje se odnosi na preduze�a organizovana kao akcionarska društva, dostavlja se berzi koja trguje akcijama tih preduze�a, u pismenoj ili elektronskoj formi, najkasnije sljede�eg dana od dana donošenja, odnosno od dana pravosnažnosti.

Pravni lijek

�lan 184. Protiv rješenja kojim se ste�ajni plan potvr�uje ili se potvrda plana uskra�uje povjerioci i ste�ajni dužnik imaju pravo na žalbu.

3. U�inci potvr�enog plana i nadzor nad ispunjenjem plana Osnovni u�inci plana

�lan 185.

(1) Rješenje o potvrdi plana djeluje prema svim u�esnicima od svoje pravosnažnosti. Ako je predvi�eno zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograni�enom odgovornoš�u, smatra�e se da su u rješenju sadržane izjave volje u�esnika date u propisanom obliku; to na odgovaraju�i na�in vrijedi i za rješenjem obuhva�ene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za ste�ajne povjerioce, koji svoja potraživanja nisu prijavili, te za u�esnike koji su planu prigovorili. (2) Rješenje o potvrdi plana ne djeluje na prava ste�ajnih povjerilaca protiv sudužnika i dužnikovih jemaca, te na prava tih povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u ste�ajnu masu, ili na osnovu predbilježbe, koja se odnosi na te predmete. Ste�ajni dužnik se, me�utim, na osnovu rješenja osloba�a od obaveza prema svojim sudužnicima, jemcima ili drugim regresnim ovlaš�enicima na isti na�in kao i prema svojim povjeriocima. (3) Ako je neki povjerilac namiren u ve�oj mjeri nego što bi imao pravo prema planu, on nema obavezu vratiti primljeno.

Prestanak odredbe o odlaganju namirenja i osloba�anju duga

�lan 186. (1) Ako je na osnovu rješenja o potvrdi plana namirenje potraživanja ste�ajnih povjerilaca odloženo ili je ste�ajni dužnik djelimi�no oslobo�en obaveze na namirenje, odlaganje, odnosno oslobo�enje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca, prema kojem je ste�ajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihva�enog plana. Smatra�e se da je ste�ajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana. (2) Ako se prije potpunog ispunjenja plana nad imovinom ste�ajnog dužnika otvori novi ste�ajni postupak, odlaganje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve ste�ajne povjerioce.

Osporena potraživanja i odvojeno namirenje

�lan 187. (1) Ako je neko potraživanje osporeno na ispitnom ro�ištu ili ako visina potraživanja razlu�nog povjerioca koja �e se odvojeno namiriti nije utvr�ena, ne�e se smatrati da ste�ajni dužnik kasni s ispunjenjem ste�ajnoga plana, u smislu odredbe �lana 186. ovoga zakona ako ste�ajni dužnik to potraživanje do kona�nog utvr�ivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci ste�ajnog suda o pravu glasa povjerioca pri glasanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud �e, na prijedlog ste�ajnog dužnika ili povjerioca, naknadno utvrditi obim u kojem ste�ajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraživanje. (2) Ako prema kona�nom utvr�enju potraživanja proiza�e da je ste�ajni dužnik platio premalo, dužan je da doplati manjak. U tom slu�aju smatra�e se da ste�ajni dužnik znatno kasni s ispunjenjem plana tek ako ne doplati manjak premda ga je povjerilac pismeno opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje petnaest dana. (3) Ako prema kona�nom utvr�enju proiza�e da je ste�ajni dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak prelazi i nedospjeli dio potraživanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu ste�ajnoga plana.

Izvršenje na rješenja o potvrdi ste�ajnog plana

�lan 188. (1) Na osnovu pravosnažnog rješenja o potvrdi ste�ajnog plana, ste�ajni povjerioci �ija su potraživanja utvr�ena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvršenja protiv ste�ajnog dužnika. S neosporenim potraživanjem izjedna�eno je i ono �ije je osporavanje otklonjeno. (2) Odredba stava 1. ovoga �lana primjenjuje se i na prinudno izvršenje protiv tre�eg lica ako je rješenjem iz stava 1. ovog �lana utvr�eno da je preuzela jemstvo za ispunjenje ste�ajnog plana, osim ako pri tom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe. (3) Prava koja mu pripadaju u slu�aju znatnog kašnjenja ste�ajnog dužnika s ispunjenjem ste�ajnog plana povjerilac može prinudno ostvariti na osnovu rješenja kojim je potvr�en ste�ajni plan i rješenja kojim je utvr�eno njegovo potraživanje u ste�ajnom postupku, ako u�ini vjerovatnim da je ste�ajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok koji je naknadno odredio ste�ajnom dužniku. Povjerilac nije dužan dokazati zakašnjenje ste�ajnog dužnika.

Zaklju�enje ste�ajnog postupka

�lan 189. (1) Ste�ajni sud �e donijeti rješenje o zaklju�enju ste�ajnog postupka �im rješenje o potvrdi ste�ajnog plana postane pravosnažno. (2) Prije zaklju�enja ste�ajnog postupka ste�ajni upravnik je dužan namiriti nesporne obaveze ste�ajne mase, a za

sporne pružiti odgovaraju�e osiguranje. (3) Sud �e objaviti rješenje iz stava 1. ovog �lana i obavijestiti ste�ajnog dužnika, ste�ajnog upravnika i �lanove Odbora povjerilaca o vremenu nastupanja posljedica zaklju�enja ste�ajnog postupka.

U�inci zaklju�enja ste�ajnog postupka

�lan 190. (1) Donošenjem rješenja o zaklju�enju ste�ajnog postupka prestaju službe ste�ajnog upravnika i �lanova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije druga�ije odre�eno. Ste�ajni dužnik ponovno sti�e pravo slobodnog raspolaganja ste�ajnom masom. (2) Odredba stava 1. ovog �lana ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem ste�ajnog plana. (3) Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje ste�ajnog dužnika vezane uz ste�ajni postupak, ste�ajni upravnik ili povjerilac, koji je podigao pobojnu tužbu u skladu sa �lanom 89. stav 2. ovog zakona može voditi dalje i nakon zaklju�enja postupka ako je to predvi�eno ste�ajnim planom. U tom slu�aju parnica �e se voditi za ra�un ste�ajnog dužnika, ako planom nije druga�ije odre�eno.

Nadzor nad ispunjenjem plana

�lan 191. (1) U osnovi za sprovo�enje ste�ajnog plana može se predvidjeti da �e se njegovo ispunjenje nadzirati. (2) Ako je nadzor predvi�en, nakon zaklju�enja ste�ajnog postupka, nadzira�e se ispunjava li ste�ajni dužnik svoje obaveze prema povjeriocima, u skladu sa rješenjem iz stava 1. ovog �lana. (3) Ako je to u rješenju iz stava 1. ovog �lana predvi�eno, nadzor se proteže i na ispunjenje potraživanja koja povjerioci, u skladu s tim rješenjem, imaju prema privrednim društvima koja su osnovana nakon otvaranja ste�ajnog postupka radi preuzimanja ili daljeg vo�enja preduze�a ili pogona ste�ajnog dužnika - društvo preuzimalac.

Dužnosti i ovlaš�enja ste�ajnog upravnika

�lan 192. (1) Nadzor obavljaju ste�ajni upravnik i odbor povjerilaca, te ste�ajni sud na na�in predvi�en ste�ajnim planom. U tom slu�aju, službe ste�ajnog upravnika i �lanova odbora povjerilaca ne�e prestati zaklju�enjem ste�ajnog postupka. (2) Tokom trajanja nadzora upravnik je dužan da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljim izgledima za njegovo ispunjenje. Tim se ne uti�e na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedina�na obavještenja ili podnošenje me�uizvještaja.

Podnošenje prijave

�lan 193. Utvrdi li ste�ajni upravnik da se potraživanja �ije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tome bez odlaganja obavijestiti ste�ajni sud i sve povjerioce kojima prema rješenju o potvrdi ste�ajnog plana pripadaju zahtjevi protiv ste�ajnog dužnika ili društva preuzimaoca.

Poslovi za koje je potrebna saglasnost

�lan 194. U osnovi za sprovo�enje ste�ajnog plana može se predvidjeti da �e za valjanost odre�enih pravnih poslova ste�ajnog dužnika ili društva - preuzimaoca tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost ste�ajnog upravnika. Na radnje ste�ajnog dužnika preduzete bez saglasnosti ste�ajnog upravnika na odgovaraju�i na�in primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama ste�ajnog dužnika preduzetim nakon otvaranja ste�ajnog postupka mimo ste�ajnog upravnika.

Krediti *�lan 195. (1) U osnovi za sprovo�enje ste�ajnog plana može se predvidjeti da �e ste�ajni povjerioci biti u isplatnom redu iza povjerilaca s potraživanjima po osnovu kredita ili zajmova koje �e ste�ajni dužnik ili društvo - preuzimalac preuzeti tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac ste�ajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora. U tom �e slu�aju biti potrebno da se utvrdi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine. (2) Ste�ajni povjerioci iz stava 1. ovog �lana namiriva�e se samo iza onih povjerilaca s kojima je dogovoreno da �e se i u kojoj visini kredit koji su odobrili s obzirom na glavno potraživanje, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnog okvira, i kojima je ste�ajni upravnik takav dogovor pismeno potvrdio.

Kasniji isplatni red potraživanja novih povjerilaca

�lan 196. Potraživanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namiriva�e se iza potraživanja povjerilaca po osnovu kredita iz �lana 195. stav 1. ovog zakona. U istom su položaju i potraživanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon po�etka nadzora.

Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

�lan 197. (1) Kasniji isplatni red ste�ajnih povjerilaca i povjerilaca iz �lana 196. ovog zakona uzima se u obzir samo u ste�ajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora. (2) U tom novom ste�ajnom postupku povjerioci iz stava 1. ovog �lana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnoga reda.

Objava nadzora

�lan 198. (1) Rješenje ste�ajnog suda kojim je odre�en nadzor nad ispunjenjem ste�ajnog plana objavi�e se zajedno s rješenjem o zaklju�enju ste�ajnog postupka. Pored toga objavi�e se, ako su za to ispunjeni uslovi iz ovog zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna saglasnost ste�ajnog upravnika, visina predvi�enog kreditnog okvira, te je li predvi�en i nadzor nad društvom - preuzimaocem. (2) Podaci iz stava 1. ovog �lana upisa�e se u odgovaraju�e javne knjige po službenoj dužnosti.

Ukidanje nadzora

�lan 199. (1) Ste�ajni sud �e donijeti rješenje o ukidanju nadzora: 1. ako su potraživanja �ije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili 2. ako je od zaklju�enja ste�ajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog ste�ajnog postupka. (2) Rješenje iz stava 1. ovog �lana �e se objaviti. U tom rješenju �e da se odredi brisanje u odgovaraju�im javnim knjigama, upisa nadzora i ograni�enja odre�enih u vezi s nadzorom.

Troškovi nadzora

�lan 200. Troškove nadzora snosi ste�ajni dužnik. Društvo preuzimalac snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njim sprovodi.

VI- ME�UNARODNI STE�AJ 1. Me�unarodna nadležnost suda u Republici Srpskoj

Isklju�iva me�unarodna nadležnost

�lan 201. (1) Sud Republike Srpske isklju�ivo je nadležan za sprovo�enje ste�ajnog postupka protiv ste�ajnog dužnika �ije je središte poslovnog djelovanja na podru�ju Republike Srpske. Pretpostavlja se da je središte poslovnog djelovanja ste�ajnog dužnika u mjestu u kojem on ima upisano svoje sjedište. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja ste�ajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a njegovo je sjedište upisano u Republici Srpskoj, sud Republike Srpske isklju�ivo je nadležan za sprovo�enje ste�ajnog postupka protiv tog ste�ajnog dužnika ako se prema pravu države u kojoj ste�ajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja ne može da otvori ste�ajni postupak u toj državi na osnovu središta poslovnog djelovanja. (2) Postupak iz stava 1. ovog �lana obuhvata cjelokupnu imovinu ste�ajnog dužnika, bez obzira na to nalazi li se ona u Republici Srpskoj ili u inostranstvu (glavni ste�ajni postupak). (3) Kada se upisano sjedište ste�ajnog dužnika nalazi u inostranstvu, a središte njegovog poslovnog djelovanja u Republici Srpskoj, u ste�ajnom postupku isklju�ivo je mjesno nadležan ste�ajni sud na �ijem se podru�ju nalazi središte poslovnog djelovanja ste�ajnog dužnika. Me�unarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog ste�ajnog dužnika u

Republici Srpskoj

�lan 202. (1) Ako sud Republike Srpske nije nadležan prema odredbi �lana 201. stav 1. ovog zakona, taj sud je nadležan za sprovo�enje ste�ajnog postupka protiv ste�ajnog dužnika ako on ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravnog lica u Republici Srpskoj. (2) Kada se u Republici Srpskoj ne nalazi ni središte poslovnog djelovanja, a ni poslovna jedinica ste�ajnog dužnika, ve� samo njegova imovina, ste�ajni postupak u Republici Srpskoj mogu�e je otvoriti u ovim slu�ajevima: 1. kada se u državi u kojoj ste�ajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja ste�ajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uslova predvi�enih u ste�ajnom pravu te države, premda postoji ste�ajni razlog; 2. kada prema pravu države u kojoj ste�ajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja ste�ajni postupak obuhvata samo imovinu ste�ajnog dužnika u toj državi; 3. kada se otvaranje ste�ajnoga postupka u Republici Srpskoj predlaže na osnovu �lana 239. ovog zakona; 4. kada se otvaranje posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnoga postupka. (3) Za sprovo�enje postupka iz stava 1. i stava 2. t. 1,2. i 3. ovog �lana nadležan je ste�ajni sud na �ijem podru�ju se nalazi poslovna jedinica ste�ajnog dužnika, a ako ste�ajni dužnik nema poslovne jedinice u Republici Srpskoj ste�ajni sud na �ijem se podru�ju nalazi imovina ste�ajnog dužnika. Ako bi više ste�ajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak sprovodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka. (4) Postupak iz st. 1. i 2. ovog �lana obuhvata samo imovinu ste�ajnog dužnika, koja se nalazi u Republici Srpskoj (poseban ste�ajni postupak). (5) Kada je ste�ajni postupak ve� otvoren u državi u kojoj ste�ajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja, prilikom otvaranja doma�eg ste�ajnog postupka na osnovu stava 1., odnosno 2. ovog �lana sud ne�e ispitivati ste�ajne razloge.

2. Opšte odredbe Osnovno na�elo

�lan 203. Ste�ajni postupak i njegovi pravni u�inci odre�uju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj zakon u daljim odredbama nešto drugo ne odre�uje.

Izlu�na i razlu�na prava

�lan 204. (1) U pogledu izlu�nih i razlu�nih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka, primijeni�e se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga ste�ajnog postupka nisu nalazili na podru�ju države otvaranja tog postupka. (2) Ukoliko su prava nad predmetima unesena u javne registre, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javni registar.

Ugovor o radu

�lan 205. U pogledu u�inaka ste�ajnog postupka na ugovor o radu isklju�ivo je mjerodavno ste�ajno pravo države koje je mjerodavno za ugovor o radu.

Ura�unavanje

�lan 206. Povjerilac smije da zadrži ono što je primio u posebnom ste�ajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu ste�ajnog dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno �e se, nakon odbitka troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom ste�ajnom postupku, ura�unati u ste�ajnu kvotu, koja mu pripada u glavnom ste�ajnom postupku. Tog ura�unavanja ne�e biti ako je povjerilac djelimi�no namirenje potraživanja u posebnom ste�ajnom postupku ostvario kao razlu�ni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja.

Saradnja ste�ajnih upravnika

�lan 207. (1) Upravnik ste�ajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj i upravnik ste�ajnog postupka otvorenog u drugoj državi nad istim ste�ajnim dužnikom me�usobno �e sara�ivati. Me�usobno su dužni jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja, koja mogu biti od zna�aja za sprovo�enje tih postupaka.

(2) Ste�ajni upravnik glavnog ste�ajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je potraživanje prijavljeno u tom postupku da prijavi u stranom ste�ajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac potraživanja.

3. Pretpostavke i postupak priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka Primjena opštih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

�lan 208. Na priznanje stranih odluka o otvaranju ste�ajnoga postupka na odgovaraju�i na�in se primjenjuju opšta pravila prava Republike Srpske o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije druga�ije predvi�eno.

Mjesna nadležnost i sastav suda

�lan 209. (1) Prijedlog za priznanje podnosi se ste�ajnom sudu na �ijem se podru�ju nalazi poslovna jedinica ste�ajnog dužnika u Republici Srpskoj, a ako ste�ajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Republici Srpskoj, ste�ajnom sudu na podru�ju kojeg se nalazi imovina ili dio imovine ste�ajnog dužnika. (2) Ako ste�ajni dužnik ima poslovne jedinice na podru�ju razli�itih ste�ajnih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na podru�ju razli�itih ste�ajnih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka. (3) Ako se imovina ste�ajnog dužnika u Republici Srpskoj sastoji u potraživanju, smatra�e se da se potraživanje ste�ajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici ste�ajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište. (4) O priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka, te o otvaranju ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj na osnovu strane odluke odlu�uje ste�ajni sud.

Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka

�lan 210. (1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog nadležnog tijela o otvaranju ste�ajnog postupka može podnijeti strani ste�ajni upravnik ili povjerilac ste�ajnog dužnika. (2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka treba priložiti: 1. izvornik ili ovjereni prepis odluke, te ovjereni prevod na jedan od službenih jezika, 2. potvrdu nadležnog stranog tijela o njenoj izvršnosti, popis poznate imovine ste�ajnog dužnika u Republici Srpskoj, te popis njegovih povjerilaca s odgovaraju�im dokazima. (3) Sud �e odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni i prilozi iz stava 2. ovoga �lana, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka

�lan 211. (1) Strana odluka o otvaranju ste�ajnoga postupka �e se priznati: 1. ako je donesena od strane suda, odnosno tijela koji je prema pravu Republike Srpske me�unarodno nadležan, 2. ako je izvršna prema pravu države u kojoj je donesena �ak i ako nije pravosnažna, 3. ako njeno priznanje ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Republike Srpske. (2) Prijedlog za priznanje strane odluke sud �e odbiti ako, u povodu prigovora ste�ajnog dužnika ili nekog drugog sudionika u postupku, utvrdi da ste�ajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrije�ena njegova osnovna prava na u�eš�e u ste�ajnom postupku. (3) Strana odluka o otvaranju ste�ajnog postupka prizna�e se i ako nije pravosnažna.

Odre�ivanje privremenih mjera i zabrana izvršenja i osiguranja

�lan 212. (1) �im je prijedlog za priznanje podnesen, ste�ajni sud može da odredi mjere osiguranja, odnosno da imenuje privremeno ste�ajnog upravnika u skladu s odredbama ovog zakona o prethodnom postupku. (2) Nakon objave oglasa na oglasnoj plo�i suda, prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona, nije mogu�e, dok te�e postupak za priznanje, pokrenuti parni�ni postupak, kao ni postupak izvršenja ili osiguranja u kojem je ste�ajni dužnik stranka. Parni�ni postupci te postupci izvršenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa. (3) Izuzetno od stava 2. ovog �lana izlu�ni i razlu�ni povjerioci iz �lana 204. ovog zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti izvršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraživanja protiv stranog ste�ajnog dužnika, ali samo pod uslovom ako se sa tim složi strani ste�ajni upravnik.

(4) Ste�ajni sud odre�uje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabilježi u javnim registrima, odnosno u javnim knjigama.

Oglas u povodu prijedloga za priznanje

�lan 213. (1) Pošto primi prijedlog za priznanje, ste�ajni sud �e bez odlaganja da objavi oglas u "Službenom glasniku Republike Srpske" i na oglasnoj plo�i suda u kojem �e navesti: 1. podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta, 2. podatke o stranoj odluci �ije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju, 3. podatke o stranom ste�ajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju ste�ajnog postupka, 4. poziv povjeriocima, stranom ste�ajnom dužniku i svim drugim licima koja imaju pravni interes da u roku od trideset dana od objave oglasa u "Službenom glasniku Republike Srpske" prijave ste�ajnom sudu svoja potraživanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogu�im teško�ama u namirenju potraživanja u stranom ste�ajnom postupku. (2) Pismeno s izvještajem o stavljenom prijedlogu za priznanje, te podacima i pozivu iz stava 1. ovog �lana ste�ajni sud �e dostaviti stranom ste�ajnom dužniku, stranom ste�ajnom upravniku, te onim povjeriocima, �ije je prebivalište, odnosno sjedište u Republici Srpskoj poznato.

Ispitivanje pretpostavki za priznanje

�lan 214. (1) Pri odlu�ivanju o prijedlogu za priznanje sud �e se ograni�iti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u �lanu 211. st. 1. i 2. ovog zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela �ija se odluka priznaje, te od u�esnika u postupku. (2) Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju ste�ajni sud može saslušati. (3) Ste�ajni sud �e da obrati posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja zahtjeva priznanja.

Rješenje o priznanju

�lan 215. (1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isti u�inak kao i rješenje suda u Republici Srpskoj o otvaranju ste�ajnog postupka. (2) U rješenju iz stava 1. ovog �lana sud �e navesti koje u�inke ima priznata strana odluka. (3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka kao pravni u�inak odre�uje otvaranje ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj, rješenje o priznanju ima ujedno pravno zna�enje rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka. (4) O priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka objavi�e se oglas u "Službenom glasniku Republike Srpske". Oglas �e se objaviti i isticanjem na oglasnoj tabli suda. (5) Rješenje o priznanju dostavlja se predlaga�u, stranom ste�ajnom upravniku, ste�ajnom dužniku, pravnim licima koja za ste�ajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužilaštvu. Rješenje �e se dostaviti tijelima koja vode javne registre koja �e po službenoj dužnosti, na osnovu dostavljenog rješenja, zabilježiti priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka.

Žalba protiv rješenja o priznanju

�lan 216. (1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka strani ste�ajni dužnik, strani ste�ajni upravnik i povjerioci imaju pravo na žalbu. (2) Žalba protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovo izvršenje.

Priznavanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka kao prethodno pitanje

�lan 217. (1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s u�inkom za taj postupak. (2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlu�eno kao o prethodnom pitanju. U ostalom su pravne posljedice odre�ene

odgovaraju�om primjenom �l. od 219. do 224. ovog zakona.

4. Dejstva priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka 4.1. Priznanje nakon otvaranja ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj

Priznanje strane odluke u slu�aju prethodno otvorenog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj

�lan 218. (1) Strana odluka o otvaranju ste�ajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema �lanu 211. ovog zakona prizna�e se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika ste�ajni postupak u Republici Srpskoj prema odredbi �lana 202. st. 1. ili 2. ovog zakona. (2) Priznata strana odluka o otvaranju ste�ajnog postupka proizvodi dejstva predvi�ena u odredbama �l. 227. do 231. ovog zakona. Strani ste�ajni upravnik ne može osporiti potraživanja, koja su ve� utvr�ena u ranije pokrenutom postupku u Republici Srpskoj. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka istekao rok od petnaest dana od dana javne objave prvog diobnog popisa u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj, dioba u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj ne�e se sprovoditi na osnovu odluke o diobi donesene u stranom ste�ajnom postupku.

4.2. Priznanje bez posljedice otvaranja ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj Opšte pravilo

�lan 219. (1) Dejstva priznate strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka odre�uju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu suprotni s osnovnim na�elima ste�ajnog prava Republike Srpske i ukoliko ovim zakonom nije šta drugo predvi�eno. (2) Dejstva priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj plo�i suda prema �lanu 215. stav 4. ovog zakona.

Izvršenje i osiguranje

�lan 220. (1) Namirenja, koja su ostvarena putem izvršnog postupka u Republici Srpskoj u vremenu izme�u dana otvaranja stranog ste�ajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka na oglasnoj plo�i prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona, kao i razlu�na prava, što su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Republici Srpskoj u tom vremenu nastala, gube pravno dejstvo. (2) U slu�aju gubitka pravnog dejstva prema stavu 1. povjerilac je dužan ono što je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja troškova, koji su mu nastali u izvršnom postupku, odnosno postupku osiguranja, predati ste�ajnom upravniku. (3) St. 1. i 2. ovog �lana ne primjenjuju se na izvršna namirenja, odnosno u postupku izvršenja ili postupku osiguranja nastala razlu�na prava povjerilaca, koji su navedeni u �lanu 204. i �lanu 226. stav 1. ovog zakona. (4) St. 1. i 2. ovog �lana ne primjenjuju se ako je izme�u dana otvaranja stranog ste�ajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj tabli suda prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona prošlo više od godinu dana.

Raspolaganje ste�ajnog dužnika

�lan 221. (1) Raspolaganja ste�ajnog dužnika koja su preduzeta u vremenu izme�u dana otvaranja stranog ste�ajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema �lanu 215. stav 4. ovog zakona gube pravni u�inak ako su protivna interesima povjerilaca ste�ajnog dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja ste�ajnog dužnika da je protiv njega u inostranstvu otvoren ste�ajni postupak. Protivna strana ima pravo na protu�inidbu iz strane ste�ajne mase ako je njom pove�ana vrijednost ste�ajne mase. (2) Ako je raspolaganje ste�ajnog dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenom glasniku Republike Srpske" prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona, smatra�e se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja ste�ajnog dužnika da je protiv njega otvoren ste�ajni postupak u inostranstvu. (3) Raspolaganja ste�ajnog dužnika preduzeta nakon otvaranja stranog ste�ajnog postupka ne gube pravni u�inak ako za njih vrijede opšta pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

�inidbe u korist ste�ajnog dužnika

�lan 222. (1) Lice sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Republici Srpskoj, koje je dužnik stranog ste�ajnog dužnika, dužno je odmah, �im sazna o otvaranju ste�ajnog postupka u inostranstvu da obavijesti stranog ste�ajnog upravnika o postojanju svoje obaveze te o trenutku njezinog dospije�a. (2) Svoju dospjelu obavezu to lice je ovlaš�eno direktno ispuniti stranom ste�ajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom ste�ajnom upravniku proteklo osam dana, a sud Republike Srpske nije do tog momenta, u skladu sa �lanom 212. stavom 1. ovog zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog ste�ajnog upravnika. Eventualni troškovi odlaganja ispunjenja dospjele obaveze, smatraju se troškovima ste�ajne mase. (3) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom ste�ajnom dužniku u vremenu izme�u dana otvaranja stranog ste�ajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema �lanu 215. stav 4. ovog zakona, a bez izvještavanja stranog ste�ajnoga upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog �lana ne�e biti oslobo�eno svoje obaveze, ako se dokaže da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom ste�ajnom dužniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren ste�ajni postupak u inostranstvu. (4) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom ste�ajnom dužniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenom glasniku Republike Srpske" prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona, smatra�e se da je dužnik ste�ajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren ste�ajni postupak u inostranstvu.

Prebijanje

�lan 223. (1) Prebijanje nije dopušteno ako je potraživanje ustupljeno u vremenu izme�u dana otvaranja stranog ste�ajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka na sudskoj tabli prema �lanu 215. stav 4. ovog zakona, a bude dokazano da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren ste�ajni postupak u inostranstvu. (2) Ako je potraživanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Službenom glasniku Republike Srpske" prema �lanu 213. stav 1. ovog zakona, smatra�e se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren ste�ajni postupak u inostranstvu.

Privilegovana potraživanja, izlu�ni i razlu�ni povjerioci

�lan 224. (1) Priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka ne uti�e na pravo povjerilaca da svoja potraživanja navedena u �lanu 226. stav 1. t. 1. i 2. ovog zakona namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine ste�ajnog dužnika, koji nije optere�en pravima tre�ih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj plo�i prema �lanu 215. stav 4. nalazi u Republici Srpskoj. (2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava povjerioci iz stava 1. ovog �lana ovlaš�eni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parni�ni postupak, te postupke izvršenja i osiguranja. (3) Izlu�ni i razlu�ni povjerioci iz �lana 204. ovog zakona ovlaš�eni su voditi u Republici Srpskoj parni�ne postupke i postupke izvršenja, odnosno osiguranja pod uslovima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Republici Srpskoj otvoren ste�ajni postupak. (4) Izvršni �e sud na prijedlog stranog ste�ajnog upravnika odgoditi izvršni postupak iz stava 2. ovog �lana ako je to nužno da bi se postiglo namirenje povjerilaca ste�ajnog dužnika u ve�oj ste�ajnoj kvoti. Odlaganje može trajati do tri mjeseca, s mogu�noš�u odre�enja novog odlaganja, ali najdalje do prve diobe u stranom ste�ajnom postupku. Izvršni sud može u svakom trenutku na prijedlog povjerioca ili stranog ste�ajnog upravnika opozvati odlaganje, ako više ne postoje uslovi za njega.

4.3. Priznanje s posljedicom otvaranja ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj

�lan 225. (1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka može strani ste�ajni upravnik ili povjerilac kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja zahtijevati otvaranje ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj. Otvaranje posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj ste�ajni upravnik može zahtijevati i u podnesku upu�enom ste�ajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz �lana 213. stava 2. ovog zakona. Otvaranje tog postupka povjerilac može zahtijevati i u podnesku koji upu�uje ste�ajnom sudu na osnovu �lana 213. stav 1. ta�ka 4. ovog zakona. (2) U tom slu�aju pravne posljedice odre�uje isklju�ivo ste�ajno pravo Republike Srpske, izuzev ako �l. 203. do 207. i 226. do 231. ovog zakona izri�ito nešto drugo ne predvi�aju. Na to se odgovaraju�e primjenjuju �l. 220. do 223. ovog zakona.

4.4. Otvaranje posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka

Otvaranje posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj na prijedlog povjerioca

�lan 226. (1) Sud �e uvijek otvoriti doma�i ste�ajni postupak na prijedlog: 1. Zavoda za zdravstveno osiguranje i Zavoda za penzijsko osiguranje za potraživanja koja se po zakonu obavezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plata, te tijela Republike Srpske i njenih jedinica lokalne samouprave i uprave za potraživanja po osnovu poreza i druga potraživanja koja �ine prihod budžeta. 2. radnika ste�ajnog dužnika s redovnim mjestom rada u Republici Srpskoj. (2) Na prijedlog povjerioca, koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog �lana, sud �e otvoriti ste�ajni postupak u Republici Srpskoj samo ako povjerilac u�ini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraživanja u stranom ste�ajnom postupku bilo vezano uz posebne teško�e. (3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog �lana radi ostvarenja što ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjerilaca na me�unarodnom nivou, ste�ajni sud ne�e otvoriti ste�ajni postupak u Republici Srpskoj ako cijeni da bi otvaranje tog postupka s obzirom na veli�inu potraživanja povjerilaca iz st. 1. i 2. ovoga �lana bilo ekonomski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim ste�ajnim upravnikom.

Ovlaš�enja stranog ste�ajnog upravnika

�lan 227. (1) Pored ste�ajnog upravnika posebnog ste�ajnog postupka i povjerilaca koji u njemu sudjeluju, i strani ste�ajni upravnik može u tom postupku osporavati prijavljena potraživanja. (2) Pravo pobijanja pravnih radnji ste�ajnog dužnika pripada u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj i stranom ste�ajnom upravniku. (3) Troškovi stranog ste�ajnog upravnika koji nastanu u vezi s vršenjem ovlaš�enja iz st. 1. i 2. ovog �lana ne smatraju se troškovima ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj.

Namirenje povjerilaca

�lan 228. (1) Nakon namirenja troškova i ostalih obaveza ste�ajne mase, izlu�nih i razlu�nih povjerilaca, te povjerilaca iz �lana 226. stav 1. ovog zakona, preostala ste�ajna masa podijeli�e se povjeriocima u skladu s odlukom o diobi koju �e ste�ajni sud donijeti na osnovu odluke o diobi ili njoj odgovaraju�e diobne osnove donesene u stranom ste�ajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraživanja utvr�ena u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj, ste�ajni sud �e preostalu ste�ajnu masu podijeliti na povjerioce �ija su potraživanja utvr�ena u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj, vode�i pri tome ra�una o tome u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri dodjeli ste�ajne mase u stranom ste�ajnom postupku. (2) Ste�ajni sud ne�e pri podjeli preostale ste�ajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi, ako je u njoj predvi�ena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom porektu Republike Srpske. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije ste�ajnom sudu dostavljena unutar roka koji je on odredio. (3) Ste�ajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema prethodnim stavovima ovog �lana preda�e se odmah stranom ste�ajnom upravniku. (4) Ako ste�ajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvr�ena potraživanja u ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj prema st. 1. i 2. ovog �lana, povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraživanja namiriti samo u stranom ste�ajnom postupku prema pravilima stranog ste�ajnog prava.

Posebni ste�ajni postupak u tre�oj zemlji

�lan 229. (1) Ako povjerilac djelimi�no namiri svoja potraživanja u posebnom ste�ajnom postupku koji je protiv ste�ajnog dužnika otvoren u nekoj tre�oj državi, a kojim je obuhva�ena samo imovina ste�ajnog dužnika u toj tre�oj državi, on smije zadržati ste�eno. Primljeno �e se, nakon odbijanja troškova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom ste�ajnom postupku ura�unati u ste�ajnu kvotu, koja mu pripada u posebnom ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj. Tog ura�unavanja ne�e biti ako je povjerilac djelimi�no namirenje potraživanja u tom stranom posebnom ste�ajnom postupku ostvario kao razlu�ni povjerilac ili na osnovu dopuštenog prebijanja. (2) Odredbe stava 1. ovog �lana primjeni�e se i kada je povjerilac djelimi�no namirio svoje potraživanje putem izvršnog postupka u tre�oj zemlji.

Prijava potraživanja u stranom ste�ajnom postupku

�lan 230. (1) Ste�ajni upravnik posebnog ste�ajnog postupka otvorenog u Republici Srpskoj dužan je potraživanje prijavljeno u tom postupku prijaviti u stranom ste�ajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti povjerilac tog potraživanja. (2) Doma�i ste�ajni upravnik ovlaš�en je u stranom glavnom ste�ajnom postupku vršiti pravo glasa na osnovu potraživanja prijavljenog u posebnom ste�ajnom postupku u Republici Srpskoj, ako povjerilac tog potraživanja ne u�estvuje u glasanju.

Saradnja ste�ajnih upravnika

�lan 231. (1) Osim me�usobne izmjene obavještenja prema �lanu 207. ovog zakona, ste�ajni upravnik posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj dužan je ste�ajnom upravniku stranog glavnog ste�ajnog postupka omogu�iti da se izjasni o na�inu unov�enja imovine ste�ajnog dužnika koju obuhvata doma�i posebni ste�ajni postupak. (2) Ste�ajnom upravniku stranog glavnog ste�ajnog postupka dostavi�e se i ste�ajni plan posebnog ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj. On ima pravo i sam da predloži ste�ajni plan posebnog ste�ajnog postupka.

5. Nepriznavanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka Odbijanje prijedloga za priznanje

�lan 232. (1) Ako odbije prijedlog za priznanje, ste�ajni sud �e, na prijedlog povjerioca ili ste�ajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca, otvoriti ste�ajni postupak u Republici Srpskoj. (2) Prijedlog iz stava 1. ovog �lana može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje na oglasnoj tabli suda i u "Službenom glasniku Republike Srpske". Taj prijedlog može biti sadržan u podnesku koji se upu�uje ste�ajnom sudu na osnovu �lana 213. stav 1. ta�ka 4. ovog zakona. (3) Ste�ajni postupak iz stava 1. ovog �lana obuhvata samo imovinu ste�ajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

Žalba

�lan 233. (1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka strani ste�ajni dužnik, strani ste�ajni upravnik i povjerioci imaju pravo žalbe. (2) Žalba ne zadržava izvršenje rješenja. Prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju ste�ajnog postupka

ne može priznati

�lan 234. (1) Svaki povjerilac kao i ste�ajni dužnik ovlaš�eni su da traže otvaranje ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj, nezavisno od tog što je otvoren glavni ste�ajni postupak u drugoj državi, ako su ispunjeni uslovi zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka mogao odbiti. (2) Sud �e dozvoliti otvaranje ste�ajnog postupka u Republici Srpskoj u slu�aju stava 1. ovog �lana ako to zahtijeva na�elo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih povjerilaca. (3) Prilikom donošenja rješenja o otvaranju ste�ajnog postupka iz stava I. ovog �lana ste�ajni sud �e o nemogu�nosti priznanja strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka odlu�iti kao o prethodnom pitanju. (4) Ste�ajni postupak iz stava 1. obuhvata samo imovinu ste�ajnog dužnika koja se nalazi u Republici Srpskoj.

6. Strana prinudna poravnanja i drugi ste�ajni postunci Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog ste�ajnog plana

�lan 235. Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili ste�ajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sli�nom postupku na odgovaraju�i na�in primijeni�e se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju ste�ajnog postupka.

VII - KAZNENE ODREDBE

�lan 236.

(1) Nov�anom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kazni�e se za prekršaj odgovorno lice ste�ajnog dužnika ako: 1. ne podnese prijedlog za otvaranje ste�ajnog postupka (�lan 4. stav 2.); 2. ne preda ste�ajnom upravniku svu potrebnu dokumentaciju i ne pomaže mu u radu (�lan 66. st. 3. i 4.); 3. ne da potpune i istinite informacije predvi�enim subjektima (�lan 10. stav 1. i �lana 13.). (2) Za prekršaje iz stava 1. ovog �lana, a u skladu sa �lanom 67. ovog zakona kazni�e se �lanovi uprave i nadzornog odbora ste�ajnog dužnika nov�anom kaznom od 200 KM do 1.500 KM.

�lan 237. Nov�anom kaznom od 500 KM do 3.000 KM kazni�e se za prekršaj privremeni ste�ajni upravnik ako: 1. ne obezbijedi imovinu i staranje o istoj (�lan 16. stav 1.); 2. ako ne namiri potraživanja u skladu sa �lanom 16. stav 4.; 3. ne položi ra�un i ne podnese izvještaj o svom radu za period privremene uprave (�lan 16. stav 7.); 4. ne zaklju�i osiguranje od odgovornosti kod osiguravaju�eg društva (�lan 20. i �lan 30. stav 2.).

�lan 238. Nov�anom kaznom od 200 KM do 3.000 KM kazni�e se za prekršaj ste�ajni upravnik ako: 1. ne sa�ini detaljan popis ste�ajne mase, popis svih povjerilaca ste�ajnog dužnika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (�lan 29. stav 2.); 2. ako ne vodi poslovne knjige, ne sastavi po�etni bilans stanja imovine dužnika (�lan 29. stav 3.); 3. ne podnese potrebne izvještaje nadležnim organima (�lan 29. stav 3.); 4. ne stara se o ostvarivanju potraživanja dužnika, ne preduzima mjere da unov�i imovinu dužnika (�lan 29. stav 1.); 5. na zahtjev ste�ajnog sudije ne dostavi informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu (�lan 31.); 6. ne zaklju�i osiguranje od odgovornosti kod osiguravaju�sg društva (�lan 30. stav 2.).

VIII - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

�lan 239. Postupak ste�aja pokrenut prije 3. novembra 2002. godine, ako je donesena odluka o otvaranju postupka ste�aja i ako je ste�ajni upravnik preuzeo dužnost po odredbama ranijeg zakona, završi�e se po propisima koji su važili do dana 3. novembra 2002. godine.

�lan 240. Pravne radnje dužnika preduzete prije 3. novembra 2002. godine mo�i �e se pobijati po odredbama ovog zakona ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o prinudnom poravnanju, ste�aju i likvidaciji.

�lan 241. (1) U postupcima ste�aja koji su pokrenuti po prijedlozima SPP Republike Srpske, a u kojima nije otvoren ste�ajni postupak i u kojima stranke nisu preduzele ni jednu radnju u posljednje tri godine do dana 16. septembra 2002. godine, sud �e putem oglasa koji �e se objaviti u "Službenom glasniku Republike Srpske" i oglasnoj tabli suda pozvati zainteresovane stranke da preuzmu postupak u roku od 30 dana od dana objavljivanja, a troškovi objavljivanja �e se predujmiti iz budžeta. (2) Ukoliko zainteresovane stranke pismeno zatraže vo�enje postupka, sud �e postupak nastaviti, a zainteresovane stranke �e smatrati predlaga�em u postupku, u smislu �lana 4. ovog zakona. (3) Ukoliko u ostavljenom roku prijedlog za vo�enje postupka ne stavi ni jedna zainteresovana stranka, sud �e postupak obustaviti.

�lan 242. Pravilnik o programu stru�nog ispita za ste�ajnog upravnika i na�inu njegovog polaganja donije�e ministar pravde u roku od 60 dana od dana 3. novembra 2002. godine.

�lan 243. (1) Propis o naknadama i nagradama vještaka, privremenog ste�ajnog upravnika, ste�ajnog upravnika i �lanova odbora povjerilaca, donije�e ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana 3. novembra 2002. godine, a visinu naknada, odnosno nagrada rješenjem odre�uje ste�ajni sudija uzimaju�i u obzir obim poslova i rad te vrijednost ste�ajne mase. (2) Protiv rješenja o visini naknade i nagrade ste�ajni upravnik, ste�ajni dužnik, odbor povjerilaca kao i svaki ste�ajni povjerilac imaju pravo na žalbu.

�lan 244. Dana 3. novembra 2002. godine prestaje primjena Zakona o prinudnom poravnanju, ste�aju i likvidaciji ("Službeni list SFRJ", broj 84/89), a koji se primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu �lana 12. Ustavnog zakona o sprovo�enju

Ustava Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 21/92).

�lan 245. Ovaj zakon stupio je na snagu 3. novembra 2002. godine, a primjenjuje se od 1. januara 2003. godine, odnosno 7. juna 2003. godine, odnosno 2. decembra 2003. godine, odnosno 9. avgusta 2007. godine i 27. februara 2010. godine.

�