I

ZAKONO ZATITI IVOTNE SREDINEI OSNOVNE ODREDBE lan 1.

Ovim zakonom ureuje se zatita ivotne sredine radi njenog ouvanja, smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi, te osiguravanja i poboljavanja kvaliteta ivota, zatita svih elemenata ivotne sredine, informisanje i pristup informacijama u oblasti zatite ivotne sredine, planiranje i zatita ivotne sredine, strateka procjena uticaja i procjena uticaja na ivotnu sredinu, postupak izdavanja ekolokih dozvola i spreavanja nesrea velikih razmjera, sistem eko-oznaavanja i upravljanje zatitom ivotne sredine, finansiranje aktivnosti u vezi sa ivotnom sredinom, odgovornost za tetu nanesenu ivotnoj sredini, kao i prava i obaveze pravnih i fizikih lica koja obavljaju djelatnosti utvrene ovim zakonom. lan 2.

Zatita ivotne sredine sprovodi se u cilju:

a) smanjenja koritenja, spreavanja optereivanja, zagaivanja i naruavanja ivotne sredine, poboljanja i obnove oteene ivotne sredine,b) zatite ljudskog zdravlja i poboljanja uslova ivotne sredine za kvalitet ivota,v) odrivog upravljanja, ouvanja i zatite prirodnih resursa, racionalnog koritenja resursa i takvog naina privrede kojim se osigurava obnova resursa,g) usklaenosti socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika) sa zahtjevima za zatitu ivotne sredine,d) meunarodne saradnje u zatiti ivotne sredine,) pruanja mogunosti za inicijative i uee javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zatitu ivotne sredine,e) koordinacije privrede i integrisanja socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa propisanim standardima za zatitu ivotne sredine i) uspostavljanja i razvoja institucija za zatitu i ouvanje ivotne sredine. lan 3.(1) Svako lice ima pravo na zdravu ivotnu sredinu.

(2) Svako lice ima pravo na ivot u ivotnoj sredini podobnoj za zdravlje i blagostanje, te je individualna i kolektivna obaveza da se zatiti i pobolja ivotna sredina za dobrobit sadanjih i buduih generacija.

lan 4.

Odredbe ovog zakona odnose se na:

a) sve elemente ivotne sredine (vazduh, vodu, zemljite, biljni i ivotinjski svijet, pejza, izgraenu ivotnu sredinu) ib) sve vidove djelatnosti koje koriste prirodne resurse i optereuju ivotnu sredinu, odnosno djeluju na ivotnu sredinu tako da predstavljaju opasnost od zagaivanja ivotne sredine, zagauju ivotnu sredinu, ili imaju negativan uticaj na ivotnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije, izuzimajui nuklearnu radijaciju, otpad itd.).

lan 5.(1) Zatitu i unapreivanje ivotne sredine obezbjeuju, u okviru svojih ovlatenja, Republika, jedinice lokalne samouprave, privredna drutva, preduzetnici, udruenja i fondacije, kao i druga pravna i fizika lica, strune organizacije i druge javne slube.

(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana duni su da uvaju i unapreuju ivotnu sredinu.

(3) Republika uspostavlja sa Federacijom Bosne i Hercegovine i Brko Distriktom saradnju i koordinaciju u okvirima zajednikih ciljeva i interesa zatite ivotne sredine.

(4) Republika uestvuje u meunarodnoj saradnji u oblasti zatite ivotne sredine.

lan 6.

Naela zatite ivotne sredine su:

a) naelo odrivog razvoja,b) naelo predostronosti i prevencije,v) naelo zamjene,g) naelo integralnog pristupa,d) naelo saradnje i podjele odgovornosti,

) naelo uee javnosti i pristup informacijama ie) naelo zagaiva plaa.lan 7.

Odrivost ivotne sredine podrazumijeva:a) ouvanje prirodnog bogatstva tako da potronja obnovljivih materijala, vodenih i energetskih resursa ne prelazi okvire u kojima prirodni sistemi mogu to nadoknaditi i da potronja neobnovljivih resursa ne prelazi okvir u kojem se odrivi obnovljivi resursi zamjenjuju,b) da stepen zagaujuih materija koje se emituju ne prelazi mogunosti vazduha, vode, zemljita da ih apsorbuje i preradi iv) stalno ouvanje bioloke raznovrsnosti (biodiverziteta), ljudskog zdravlja, kvaliteta vazduha, vode i zemljita, prema uslovima koji su potrebni za ivot ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta.lan 8.(1) Kada prijeti opasnost od nepopravljive tete po ivotnu sredinu, nedostatak naune podloge ne moe biti razlog za odgaanje uvoenja mjera predostronosti i prevencije da bi se sprijeila dalja degradacija ivotne sredine.

(2) Koritenje ivotne sredine organizuje se i obavlja na nain koji:

a) rezultira najniim moguim stepenom optereenja i koritenja ivotne sredine,b) spreava zagaivanje ivotne sredine iv) spreava tetu po ivotnu sredinu.

(3) Pri koritenju ivotne sredine mora se ispotovati naelo predostronosti, to jest paljivo upravljati i ekonomino koristiti elemente ivotne sredine, te svesti na najmanju moguu mjeru stvaranje otpada primjenom reciklae nastalog otpada, odnosno ponovnog koritenja prirodnih i vjetakih materijala.

(4) Korisnik ivotne sredine koji izaziva opasnost po ivotnu sredinu ili uzrokuje tetu po ivotnu sredinu duan je da odmah obustavi radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje tetu.

(5) Ukoliko je teta nastala kao posljedica dosadanjih djelatnosti korisnika, korisnik je duan da u to kraem roku otkloni i popravi nastalu tetu u ivotnoj sredini.

lan 9. (1) Svaku djelatnost koja bi mogla da ima tetne posljedice po ivotnu sredinu potrebno je zamijeniti drugom djelatnou koja predstavlja znatno manji rizik i opasnost po ivotnu sredinu. Zamjena djelatnosti obavlja se i ukoliko su trokovi takve djelatnosti vei od vrijednosti koje treba zatititi.

(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se pri koritenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa, uz obavezno ograniavanje zagaivanja ivotne sredine na izvoru. lan 10. (1) Zahtjevi za visok nivo zatite ivotne sredine i poboljanje kvaliteta ivotne sredine sastavni su dio svih politika i strategija kojima je cilj unapreivanje ivotne sredine, a osiguravaju se u skladu sa naelom odrivog razvoja.

(2) Svrha naela integralnog pristupa je spreavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika od tete po ivotnu sredinu u cijelosti.

(3) Naelo integralnog pristupa obuhvata:

a) uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i proizvoda,b) predvianje posljedica u svim elementima ivotne sredine kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i postojeih),

v) svoenje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na najmanju moguu mjeru,g) primjenjivanje optih metoda za procjenjivanje i poreenje problema u ivotnoj sredini id) primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zatite ivotne sredine i mjera usmjerenih ka izvorima kada su u pitanju emisije.lan 11. (1) Planiranje, upravljanje i monitoring ivotne sredine na nivou Republike postie se saradnjom i zajednikim djelovanjem svih subjekata s ciljem zatite ivotne sredine, svako u okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.

(2) Sprovoenje ciljeva koji se tiu ivotne sredine podstie se meuentitetskom saradnjom i saradnjom sa Brko Distriktom, bilateralnim ili multilateralnim meunarodnim sporazumima o zatiti ivotne sredine i drugim sporazumima o saradnji, kao i pruanjem informacija i podrke u vezi sa zatitom ivotne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama. lan 12. (1) Svaki pojedinac i organizacija moraju imati odgovarajui pristup informacijama koje se odnose na ivotnu sredinu, a kojim raspolau organi uprave, ukljuujui i informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim zajednicama, kao i mogunost uestvovanja u donoenju odluka.

(2) Ministarstvo nadleno za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju (u daljem tekstu: Ministarstvo) i jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: nadleni organi) duni su da pomau i razvijaju svijest javnosti omoguavajui dostupnost informacija iroj javnosti.

(3) Javnost ima pravo da uestvuje u postupcima koji se vode u skladu sa ovim zakonom ili drugim propisima.

(4) Svako zainteresovano lice koje smatra da su mu povrijeena prava iz stava 3. ovog lana ima pravo na zatitu u upravnim i sudskim postupcima.

lan 13.

(1) Zagaiva ivotne sredine (u daljem tekstu: zagaiva) plaa naknadu za zagaivanje ivotne sredine u skladu sa propisom koji regulie finansiranje zatite ivotne sredine, kada svojim aktivnostima prouzrokuje ili moe prouzrokovati optereenje ivotne sredine, odnosno ako proizvodi, koristi ili stavlja u promet sirovinu, poluproizvod ili proizvod koji sadri tetne materije po ivotnu sredinu.

(2) Zagaiva, u skladu sa propisom iz stava 1. ovog lana, snosi ukupne trokove mjera za spreavanje i smanjivanje zagaivanja koji ukljuuju trokove rizika po ivotnu sredinu i trokove uklanjanja tete nanesene ivotnoj sredini.

lan 14.

Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:

a) bioloka raznovrsnost (biodiverzitet) je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sistema, a ukljuuje raznovrsnost ivih organizama iz svih izvora, ukljuujui izmeu ostalog kopnene i vodne eko-sisteme i ekoloke komplekse kojima pripadaju; ovo ukljuuje raznovrsnost unutar vrsta, izmeu vrsta, ivotnih zajednica i eko-sistema,

b) genetiki modifikovani organizam je organizam iji je genetiki materijal promijenjen metodama savremene biotehnologije,

v) granine vrijednosti emisija su masa izraena u vidu specifinih parametara, koncentracije i/ili nivoa emisija, koje nee biti prekoraene tokom odreenog perioda ili odreenih perioda,

g) grupa proizvoda je bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa slinim namjenama koji se kao takvi izjednaavaju u smislu upotrebe i zapaanja od potroaa,d) ekoloka dozvola je odluka nadlenog organa donesena u formi rjeenja kojom se utvruje da postrojenje ispunjava odreene uslove za izgradnju i rad cijelog postrojenja ili dijela postrojenja, a moe obuhvatiti jedno ili vie postrojenja, na istoj lokaciji kojima upravlja isto odgovorno lice, ) elementi ivotne sredine su zemljite, vazduh, voda, biosfera, kao i izgraena (vjetaka ) ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti ljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio ivotne sredine,

e) emisija je direktno ili indirektno isputanje supstanci, u vidu vibracija, zraenja, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi jedan ili vie izvora i isputa u vazduh, vodu ili zemljite,

) ivotna sredina je skup prirodnih i stvorenih vrijednosti iji kompleksni meusobni odnosi ine okruenje, odnosno prostor i uslove za ivot,

z) zagaivanje je direktno ili indirektno unoenje supstanci, vibracija, toplote ili buke u vazduh, vodu ili zemljite izazvano ljudskom aktivnou koje moe biti tetno po zdravlje ljudi ili kvalitet ivotne sredine i moe da dovede do oteenja materijalnih dobara, ili da narui ili omete uivanje i druge zakonite oblike koritenja ivotne sredine,

i) zadovoljavajue stanje je ispunjenost svih standarda kvaliteta ivotne sredine koji su relevantni za lokaciju postrojenja, naroito oni koji se tiu zatite zemljita, vazduha i vode,

j) zainteresovana strana ili organ je fiziko lice sa prebivalitem ili pravno lice sa sjeditem ili vlasnik, odnosno posjednik nepokretnosti sa sjeditem u podruju uticaja ili podruju koje e vjerovatno biti pod uticajem, odnosno organ uprave ili drugi republiki organ ili organ jedinice lokalne samouprave koji moe biti zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja na ivotnu sredinu, s obzirom na svoje specifine nadlenosti i odgovornosti, koje se odnose na zatitu ivotne sredine,

k) zainteresovana javnost je javnost na koju utie ili bi moglo uticati donoenje odluka o izdavanju ili reviziji i obnavljanju dozvola ili uslova iz dozvola ili koja ima interes u donoenju takvih odluka, u smislu ove definicije e se smatrati da interes imaju udruenja i fondacije koja promoviu zatitu ivotne sredine,l) zatita ivotne sredine podrazumijeva sve odgovarajue djelatnosti i mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, tete ili zagaivanja ivotne sredine, smanjenje i otklanjanje tete koja je nastala, i vraanje na stanje prije izazvane tete,

lj) zemljite je povrinski sloj Zemljine kore smjeten izmeu stjenovite podloge i povrine, a koje se sastoji od mineralnih estica, organskih materija, vode, vazduha i ivih organizama,

m) znaajna promjena je promjena u prirodi ili funkcionisanju, ili proirenje postrojenja, koja moe da ima znaajan negativan uticaj na ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,

n) imisija je koncentracija supstanci na odreenom mjestu i u odreenom vremenu u ivotnoj sredini,

nj) izvjetaj o stratekoj procjeni je dokument koji se prilae uz odreeni plan ili program i sadri identifikaciju, opis i procjenu moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu zbog realizacije plana i programa, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i prostornog obuhvata plana i programa,

o) javnost je jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i njihova udruenja, organizacije ili grupe,p) koritenje ivotne sredine je djelatnost koja izaziva promjene u ivotnoj sredini, tako da se koristi ivotnom sredinom u cijelosti ili nekim njenim elementom kao prirodnim resursom ili isputajui supstance, odnosno energiju u ivotnu sredinu ili elemente ivotne sredine u okviru propisa koji ureuju oblast zatite ivotne sredine,

r) mikroorganizmi su bilo koja mikrobioloka elijska ili neelijska cjelina, sposobna da se replikuje ili prenosi genetiki materijal,

s) monitoring je sistem praenja stanja ivotne sredine, odnosno zagaivanja ivotne sredine, praenje emisija i imisija, te prirodnih pojava,

t) najbolje raspoloive tehnike su najefektivniji i najnapredniji stepen razvoja djelatnosti i nain njihovog obavljanja koje ukazuju na praktinu pogodnost odreenih tehnika kako da prue osnovu za granine vrijednosti emisija i druge uslove iz ekoloke dozvole, propisane u cilju spreavanja, ili ako to nije izvodljivo, u cilju smanjenja emisija i uticaja na ivotnu sredinu kao cjelinu,

) nesrea velikih razmjera/akcident je emisija velikih razmjera, poara ili eksplozije usljed nekontrolisanih dogaaja nastalih tokom rada postrojenja koja predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje ljudi ili ivotnu sredinu, neposrednu ili odgoenu, unutar ili izvan postrojenja, a koja ukljuuje jednu ili vie opasnih supstanci,

u) nosilac projekta je fiziko ili pravno lice, ukljuujui republike institucije i druge ovlatene institucije na iji se zahtjev pokreu postupci utvreni ovim zakonom,f) odgovorno lice je svako fiziko ili pravno lice koje u cijelosti ili dijelom rukovodi radom ili kontrolie postrojenje ili lice na koje je preneseno ovlatenje za donoenje ekonomskih odluka u oblasti tehnikog funkcionisanja postrojenja ili pogona,

h) opasnost je unutranje svojstvo opasnih supstanci ili fiziko stanje koje moe da izazove tetu po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,c) opasna supstanca je propisom odreena supstanca, mjeavina supstanci ili preparat u vidu sirovine, proizvoda, nusproizvoda, taloga ili meuproizvoda, ukljuujui i one supstance za koje je osnovano oekivati da bi mogle da nastanu u sluaju nesree,

) opasne lokacije su rudnici, nalazita nafte ili rafinerije, postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje, termoelektrane, koksne pei, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala, hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i skladitenje otpada, postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojare i koare, postrojenja za proizvodnju papira, brane i gasovodi ili naftovodi,d) optereivanje ivotne sredine je emisija supstanci ili energije u ivotnu sredinu,

) planovi i programi su svi razvojni ili drugi planovi i programi, osnove, ukljuujui i njihove izmjene, koje priprema i/ili usvaja organ na republikom ili lokalnom nivou, ili koje nadleni organ priprema za odgovarajui postupak usvajanja u Narodnoj skuptini Republike Srpske ili Vladi Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada), odnosno u jedinici lokalne samouprave, kao i planovi i programi koji se donose na osnovu posebnih propisa,

aa) projekat jeste projektovanje i izvoenje graevinskih i drugih radova, ukljuujui i izgradnju postrojenja i drugih sistema i druge aktivnosti i djelatnosti u prostoru i intervencije u prirodnom okruenju pejzaa,

ab) promjena u radu je promjena u prirodi, funkcionisanju ili proirenje postrojenja koje bi moglo da izazove posljedice po ivotnu sredinu,

av) procjena uticaja na ivotnu sredinu je identifikovanje, opis i odgovarajua procjena u odnosu na svaki pojedinani sluaj, u skladu sa odredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj nekog projekta na sljedee elemente i faktore: ljude, biljni i ivotinjski svijet, zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza, materijalna dobra i kulturno nasljee i meudjelovanje navedenih faktora,

ag) podruje uticaja je podruje ili dio prostora gdje je izazvan odreen stepen uticaja na ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima ili koji moe da nastane kao rezultat koritenja ivotne sredine, ad) postrojenje podrazumijeva jedan ili vie pogona, jednu ili vie tehnikih jedinica na jednom mjestu u kojima se obavljaju djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na ivotnu sredinu ili gdje postoje opasne supstance. Pod postrojenjem se podrazumijeva i obavljanje djelatnosti koja je neposredno tehniki povezana sa obavljanjem djelatnosti na mjestu postrojenja i koja moe imati uticaj na nivo emisija, odnosno zagaivanja,

a) prirodni resurs je komponenta prirodne ivotne sredine, odnosno sastavni dio prirodne ivotne sredine koji se moe koristiti da bi se zadovoljile potrebe drutva, izuzimajui vjetaku ivotnu sredinu,

ae) referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama je dokument koji je rezultat razmjene informacija i koji prvenstveno opisuje primijenjene tehnike, trenutne nivoe emisija i potronje, tehnike koje se razmatraju za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, kao i zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama i sve tehnike u nastajanju,

a) rizik je mogunost pojave odreene posljedice unutar odreenog perioda ili u odreenim okolnostima,

az) standard kvaliteta ivotne sredine je propisani zahtjev koji se mora ispuniti u odreenom periodu, u odreenoj sredini ili odreenom dijelu, kako je propisano ovim zakonom ili drugim zakonima,ai) skladitenje je prisustvo neke koliine opasnih supstanci radi skladitenja, odlaganja radi uvanja na sigurnom mjestu ili dranja na lageru,

aj) strateka procjena ivotne sredine je sistematski proces vrednovanja posljedica predloenih planova, programa ili strategija na ivotnu sredinu da bi se jo u ranoj etapi donoenja odluka uz ekonomska i drutvena razmatranja, ukljuila i razmatranja o ivotnoj sredini,

ak) strateka procjena uticaja odreenih planova i programa na ivotnu sredinu je priprema izvjetaja o stanju ivotne sredine, sprovoenje postupka konsultacija, uvaavanje izvjetaja i rezultata konsultacija u postupku odluivanja i donoenja ili usvajanja odreenih planova i programa, kao i pruanje informacija i podataka o donesenoj odluci,

al) supstanca je bilo koji hemijski element i njegova jedinjenja, uz izuzetak radioaktivnih supstanci, genetski modifikovanih mikroorganizama i genetski modifikovanih organizama,alj) udruenja i fondacije koja promoviu zatitu ivotne sredine su organizacije koje se bave zatitom ivotne sredine i koje su se svojim statutima opredijelile da promoviu zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: udruenja i fondacije) iam) uticaj na ivotnu sredinu je promjena u ivotnoj sredini nastala koritenjem i optereivanjem ivotne sredine.II ZATITA ELEMENATA IVOTNE SREDINElan 15.

(1) Zatita elemenata ivotne sredine podrazumijeva zatitu kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i ouvanje prirodnih procesa unutar elemenata i njihove prirodne ravnotee.

(2) Elementi ivotne sredine moraju biti zatiene pojedinano i u sklopu ostalih elemenata ivotne sredine, uzevi u obzir njihove meuzavisne odnose.

(3) Posebnim propisima ureuju se pojedine oblasti zatite i ouvanja elemenata ivotne sredine, nain optereivanja i koritenja elemenata i zatita od uticaja koji predstavljaju opasnost po ivotnu sredinu.lan 16.(1) Zatita zemljita obuhvata povrinu i ispodpovrinske slojeve zemljita, formacije stijena i minerala, kao i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.

(2) Na povrini zemljita ili ispod povrine mogu se vriti djelatnosti i odlagati materije koje ne zagauju ili oteuju zemljite.

(3) U toku realizacije projekta, kao i prije njegovog izvoenja (izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina itd.), obezbjeuje se zatita zemljita.

(4) Nakon zavretka djelatnosti koje ukljuuju koritenje zemljita, korisnik e osigurati obnovu, odnosno razvoj tog podruja prema utvrenom planu, tamo gdje postoje uslovi za to i ukoliko je to utvreno posebnim propisima ili odlukom nadlenog organa.

lan 17. (1) Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode isputati u vode uz primjenu odgovarajueg tretmana, na nain i do nivoa koji ne predstavlja opasnost za prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i koliine vode i koji ne umanjuje mogunost njihovog vienamjenskog koritenja. (2) Zatita i koritenje voda ostvaruje se u okviru integralnog upravljanja vodama, i to sprovoenjem mjera za ouvanje povrinskih i podzemnih voda i njihovih rezervi, kvaliteta i koliina, kao i zatitom korita, obalnih podruja i slivova, u skladu sa posebnim zakonom.

(3) Mjere zatite voda obezbjeuju spreavanje ili ograniavanje unoenja u vode opasnih, otpadnih i drugih tetnih materija, praenje i ispitivanje kvaliteta povrinskih i podzemnih voda, kao i kvaliteta otpadnih voda i njihovo preiavanje. lan 18. (1) Zatita vazduha ostvaruje se preduzimanjem mjera sistematskog praenja kvaliteta vazduha, smanjenjem zagaivanja vazduha zagaujuim materijama ispod propisanih graninih vrijednosti i preduzimanjem tehniko-tehnolokih i drugih potrebnih mjera za smanjenje emisije, praenjem uticaja zagaenog vazduha na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Mjere zatite vazduha obezbjeuju ouvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima i klimatskim obiljejima.

(2) Planiranje zatite vazduha, izvori emisija, zatita vazduha, nadzor, uee javnosti i finansiranje zatite vazduha sprovodi se u skladu sa posebnim propisom koji regulie zatitu vazduha.lan 19. (1) Ouvanje biosfere obuhvata zatitu organizama, njihovih zajednica i stanita, ukljuujui i ouvanje prirodnih procesa i prirodne ravnotee unutar eko-sistema, uz obezbjeivanje njihove odrivosti.

(2) Bioloka raznovrsnost i bioloki resursi tite se i koriste na nain koji omoguava njihov opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i unapreivanje u sluaju naruenosti.

(3) Zatita bioloke raznovrsnosti i koritenje biolokih resursa, vri se na osnovu ovog zakona i posebnog propisa koji regulie zatitu prirode.

lan 20. (1) Prostornim planom odreuju se zone izgradnje na odreenim lokacijama zavisno od stepena optereenja ivotne sredine i svrhe izgradnje na odreenim lokacijama.

(2) Obavljanje odreenih djelatnosti u pojedinim zonama gdje postoji zatitna udaljenost ili podruje, dozvoljeno je na nain utvren posebnim propisima kojim je regulisan stepen optereenja ivotne sredine u skladu sa prirodom optereivanja ivotne sredine i ovim zakonom.

(3) Zelene povrine, kao i pojas zatitnih zona na teritoriji jedinica lokalne samouprave ureuju se posebnim propisima.lan 21. (1) Upravljanje opasnim supstancama, odnosno zatita od organskih i neorganskih supstanci sa opasnim svojstvima, kao i planiranje, organizovanje i preduzimanje preventivnih i sanacionih mjera vri se pod uslovima i na nain kojim se obezbjeuje smanjenje rizika po ivotnu sredinu i zdravlje ljudi i pruanje adekvatnog odgovora na opasnosti po ivotnu sredinu. (2) Pravno i fiziko lice koje upravlja opasnim supstancama ili koje primjenjuje tehnologije tetne po ivotnu sredinu, duno je da preduzima sve potrebne zatitne i bezbjednosne mjere kojima se rizik od opasnosti po ivotnu sredinu i zdravlje ljudi svodi na najmanju moguu mjeru, u skladu sa posebnim propisima koji reguliu tu oblast.lan 22. (1) Zatita od tetnog uticaja otpada po ivotnu sredinu obuhvata sve vrste supstanci i proizvoda, ukljuujui ambalau i materijal za pakovanje tih supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlau ili za koje se planira da e biti odloeni.

(2) Imalac otpada duan je da preduzima adekvatne mjere za upravljanje otpadom i obezbijedi osnovne mjere radi spreavanja ili smanjenja nastajanja, ponovnu upotrebu i reciklau otpada, izdvajanje sekundarnih sirovina i koritenje otpada kao energenta, odnosno odlaganje otpada.

(3) Posebnim propisom ureuje se planiranje upravljanja otpadom, dozvole za upravljanje otpadom, nadzor nad upravljanjem otpadom, djelatnosti i odgovornosti upravljanja otpadom, prekogranino kretanje otpada i naknada tete.

lan 23. (1) Korisnik izvora buke moe upotrebljavati izvore buke po propisanim uslovima, uz primjenu propisanih mjera zatite kojima se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba postrojenja, ureaja, maina, transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku.

(2) Zatita od vibracija sprovodi se preduzimanjem mjera kojima se spreava i otklanja ugroavanje ivotne sredine od dejstava mehanikih, periodinih i pojedinanih potresa izazvanih ljudskom djelatnou i ureuje se posebnim propisima.

(3) Zatita od buke ureuje se posebnim propisom, koji donosi ministar. lan 24. (1) Zatita od zraenja sprovodi se primjenom sistema mjera kojima se spreava ugroavanje ivotne sredine i zdravlje ljudi od dejstava zraenja koja potiu iz jonizujuih i nejonizujuih izvora i otklanjaju posljedice emisija koje izvori zraenja emituju ili mogu da emituju.

(2) Pravno i fiziko lice moe da proizvodi i koristi izvore jonizujuih i nejonizujuih zraenja pod uslovima propisanim posebnim propisima.III INFORMISANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZATITE IVOTNE SREDINElan 25. (1) Nadleni organi, ovlatene i druge organizacije duni su da redovno, blagovremeno i objektivno obavjetavaju javnost o stanju ivotne sredine, odnosno o pojavama koje se prate u okviru monitoringa emisije i imisije, kao i mjerama upozorenja ili razvoju zagaenja koja mogu predstavljati opasnost za ivot i zdravlje ljudi u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

(2) Javnost ima pravo pristupa propisanim registrima ili evidencijama koje sadre informacije i podatke u skladu sa ovim zakonom.

lan 26.

Korisnici ivotne sredine duni su da obavljaju mjerenja optereivanja i koritenja ivotne sredine koja su posljedica njihovih djelatnosti na nain utvren ovim zakonom, o emu vode evidenciju i omoguavaju nadlenim organima pristup tim podacima.

lan 27.

(1) Obim i vrsta tete po ivotnu sredinu, utvreni pravosnanom odlukom nadlenog organa uprave ili suda upisuju se u javne evidencije koje se vode kod Republike uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

(2) Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti, pravosnanom odlukom organa uprave ili suda utvruje se prestanak ili smanjenje stepena zagaenosti ivotne sredine, a navedena odluka se po slubenoj dunosti dostavlja organu iz stava 1. ovog lana radi brisanja izvrenog upisa.

lan 28.

(1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu i ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju izrauje i postupa u skladu sa godinjim obrazovnim planovima u oblasti zatite ivotne sredine, kojima se unapreuje obrazovanje i svijest javnosti o zatiti ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom programu.

(2) Obrazovni planovi sadre:

a) podatke o pristupu informacijama iz oblasti zatite ivotne sredine, b) uestvovanje u odluivanju i ostvarivanju prava o pitanju zatite ivotne sredine iv) obrazovne i promotivne aktivnosti, akcije i programe sa ciljem jaanja brige i svijesti o potrebi zatite i odrivog upravljanja ivotnom sredinom.

(3) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu i ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju obezbjeuje kontinuiranu saradnju, zajednike aktivnosti i podrku programima i aktivnostima, kao i redovnu obuku udruenja i fondacija.lan 29. (1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju, koordinie podrku i procjenu naunih istraivanja i tehnikog razvoja kojim se omoguava istraivanje stanja ivotne sredine. (2) Studija usmjerena na istraivanje stanja ivotne sredine i razvoja zatite ivotne sredine predmet je prioritetne podrke. lan 30.Ministarstvo sarauje sa ministarstvom nadlenim za prosvjetu i kulturu, kao i drugim ministarstvima i osigurava strunu edukaciju o ivotnoj sredini i omoguava unapreivanje znanja na trajnoj osnovi.lan 31. (1) Republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave duni su da izvravaju obaveze iz lana 30. ovog zakona posredstvom institucija za obrazovanje, u saradnji sa udruenjima i fondacijama i drugim strunim institucijama koje promoviu zdravu ivotnu sredinu. (2) Republiki organi uprave i organi jedinica lokalne samouprave duni su da pruaju podrku obrazovnim i naunim institucijama, vjerskim zajednicama, strunim organizacijama i udruenjima da bi mogli djelotvornije sprovoditi svoje obrazovne djelatnosti.

lan 32.(1) Unapreivanje saradnje i komunikacije zainteresovanih strana, te ostvarivanje ire drutvene, naune i strune osnove za zatitu ivotne sredine, vri Savjetodavno vijee za zatitu ivotne sredine (u daljem tekstu: Vijee), koje je osnovala Vlada, a u cilju pruanja savjeta Vladi i ministru nadlenom za pitanja zatite ivotne sredine. Vijee ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu.

(2) Vijee se sastoji od devet lanova, i to:

a) predstavnika udruenja i fondacija za zatitu ivotne sredine,

b) predstavnika organizacija i ustanova koji zastupaju strune i ekonomske interese iv) predstavnika naunih krugova imenovanih od predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.

(3) U saradnji sa nadlenim Ministarstvom, Vijee donosi poslovnik o svom radu i zauzima stavove prema programima, planovima i drugim pitanjima koja se tiu zatite ivotne sredine.

(4) Vlada imenuje predsjedavajueg Vijea iz reda lanova Vijea na godinu dana. (5) Ministar nadlean za zatitu ivotne sredine je kopredsjedavajui Vijea.

(6) Organizovanje rada Vijea koordinie nadleno Ministarstvo.

IV UEE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA IVOTNU SREDINUlan 33. (1) Ministarstvo, samostalno ili u saradnji sa udruenjima i fondacijama promovie zatitu ivotne sredine i prua informacije o ivotnoj sredini na transparentan nain, koritenjem publikacija u tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne javnosti, kao i koritenjem sredstava javnog informisanja.

(2) U sluaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu, Ministarstvo samostalno ili u saradnji sa udruenjima i fondacijama sve podatke koje posjeduje, blagovremeno dostavlja zainteresovanoj javnosti ugroenih podruja radi preduzimanja mjera za spreavanje ili ublaavanje tete koja proizlazi iz odreene opasnosti.lan 34.Informacija o ivotnoj sredini, u smislu ovog zakona je informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili bilo kojoj drugoj materijalnoj formi, o:

a) stanju, zatiti, odrivom koritenju ili unapreivanju elemenata ivotne sredine, kao to su vazduh, voda, zemljite, pejza, prostor i prirodna podruja, biodiverzitetu i njegovim komponentama i meudjelovanju ovih elemenata,b) faktorima kao to su supstance, energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere, sporazumi o zatiti ivotne sredine, planovi i programi, koji utiu ili postoji vjerovatnoa da e uticati na elemente ivotne sredine iz take a) ovog lana i analiza trokova i korisnih efekata i druge ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odluivanju u ivotnoj sredini iv) stanju zdravlja stanovnitva i bezbjednosti, ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i graevinama, u mjeri u kojoj su ili bi mogli da budu pod uticajem stanja elemenata ivotne sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti ili mjera navedenih u taki b) ovog lana.lan 35.

Pristup javnosti informacijama, uestvovanje u odluivanju i zatiti prava iz oblasti zatite ivotne sredine imaju sva fizika lica bez obzira na dravljanstvo, nacionalnost ili mjesto prebivalita i pravna lica bez obzira na sjedite. lan 36.

(1) Nadleni organi moraju obezbijediti da informacije o ivotnoj sredini uine dostupnim javnosti, kao i kopiju dokumentacije koja sadri takvu informaciju.

(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini mora biti u pisanoj formi. U zahtjevu se ne moraju navesti razlozi zbog kojih se trai informacija.

(3) Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim u sljedeim sluajevima:

a) ako je opravdano da organ uprave dostavi traene informacije u drugoj formi, s tim da postoji obaveza organa da obrazloi razlog zbog kojeg se informacija dostavlja u drugoj formi ili

b) ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.

(4) Informacije o ivotnoj sredini dostavljaju se najkasnije u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za pristup informacijama.(5) Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj formi u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za pristup informacijama.lan 37.(1) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini odbija se ukoliko:

a) organi uprave ne posjeduju traene informacije o ivotnoj sredini,b) je zahtjev oigledno neosnovan ili ne sadri dovoljno podataka u vezi sa traenom informacijom iv) se zahtjev tie materijala koji je u fazi pripreme ili se tie unutranje komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja informacije predvieno nekim drugim zakonom, uzimajui u obzir naruavanje opteg interesa davanjem informacije, ili je informacija ve dostavljena predstavnicima udruenja i fondacija, zainteresovanom stanovnitvu odnosnog podruja i tampi zbog kolektivnog javnog interesa. U tom sluaju nadleni organ uprave e uputiti podnosioca zahtjeva gdje moe dobiti potrebne informacije.

(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini moe biti odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo tetan uticaj na:

a) meunarodne odnose, odbranu ili optu bezbjednost,b) tok postupka, pravo lica na pravedno suenje i mogunost organa uprave da sprovede krivini ili disciplinski postupak,v) povjerljivost informacija koje se tiu trgovine i industrije i informacije o emisijama koje su bitne za zatitu ivotne sredine, ukoliko je to utvreno posebnim propisom s ciljem zatite ekonomskih interesa,g) prava intelektualne svojine,d) povjerljivost linih podataka i/ili dokumenta koji se odnose na fizika lica u sluaju da ta lica nisu dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko je to utvreno zakonom,) interese treeg lica koje je obezbijedilo traene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala ie) ivotnu sredinu na koju se informacije odnose, kao to su mjesta uzgoja rijetkih vrsta.

(3) Razlog za odbijanje zahjeva za pristup informacijama iz stava 2. ovog lana mora biti obrazloen. Ukoliko organ uprave ne posjeduje traene informacije duan je da u najkraem moguem roku proslijedi zahtjev organu uprave koji bi mogao imati traene informacije i o tome obavijesti podnosioca zahtjeva.

lan 38.

(1) Trokove pruanja informacija snosi podnosilac zahtjeva za pristup informacijama o ivotnoj sredini.

(2) Trokovi iz stava 1. ovog lana su stvarni trokovi umnoavanja i trokovi koje nadleni organ ima u sluajevima u kojima mora da sprovede istraivanje ili neke druge aktivnosti na koje nije obavezan zakonom.

lan 39. (1) Nadleni organi e osigurati uee javnosti u:

a) postupcima procjene uticaja projekata na ivotnu sredinu ib) postupcima izdavanja ekolokih dozvola.(2) Nadleni organi e primijeniti odredbe ovog lana i na odluke o predloenim djelatnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog lana koje mogu da imaju znaajan uticaj na ivotnu sredinu.

(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se u sluaju donoenja odluka o djelatnostima koje slue odbrani Republike.

(4) Nakon pokretanja postupaka iz stava 1. ovog lana, zainteresovana javnost e biti obavijetena posredstvom sredstava javnog informisanja o:

a) predloenim djelatnostima i podnesenom zahtjevu, b) predvienom postupku, ukljuujui dostupne informacije o:

1) pokretanju postupka,

2) mogunosti za uee javnosti,

3) vremenu i mjestu javne rasprave ako je predviena,

4) nadlenim organima od kojih se mogu dobiti bitne informacije i kod kojih javnost moe izvriti pristup bitnim informacijama,

5) nadlenim organima ili drugom zvaninom organu kojima se mogu podnijeti primjedbe i pitanja kao i vremenski rok za podnoenje primjedaba ili pitanja,

6) stanju ivotne sredine i7) injenici da je data djelatnost podlona entitetskom ili prekograninom postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu.

(5) Zainteresovana javnost e biti obavijetena o vremenu postupka izvoenja dokaza, kao i o tome da se u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i injenice koje su od uticaja na predloenu djelatnost iz stava 1. ovog lana.lan 40. (1) Nadleni organ e, na zahtjev zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa omoguiti besplatan uvid u sve informacije koje su relevantne za donoenje odluka iz lana 39. ovog zakona.

(2) Uvid se odnosi na:

a) opis lokacije, fizikih i tehnikih karakteristika predloene aktivnosti ukljuujui procjenu oekivanih emisija,b) opis znaajnih uticaja predloene aktivnosti po ivotnu sredinu,v) opis mjera koje su predviene za spreavanje i/ili smanjenje tih uticaja, ukljuujui emisije,g) kratak netehniki rezime navedenih podataka,d) prikaz osnovnih alternativnih rjeenja prouenih od podnosioca zahtjeva i) osnovne izvjetaje i struna miljenja koja su pripremili organi iz lana 65. stav 1. ovog zakona.

(3) Zainteresovana javnost, zainteresovana strana ili organ mogu, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stava 2. ovog lana, u pisanoj formi podnijeti primjedbe, sugestije ili miljenja koje e nadleni organ razmotriti prilikom donoenja odluke.

(4) Nadleni organ moe, u sluaju izuzetno sloenih pitanja, na zahtjev zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa produiti rok iz stava 3. ovog lana za najvie 30 dana.

(5) Nadleni organ obavjetava javnost o donesenoj odluci, kao i razlozima na kojima se odluka zasniva.lan 41.Svako lice koje smatra da njegov zahtjev za pristup informacijama nije razmatran, da je neosnovano odbijen, da na njega nije u potpunosti ili pravilno odgovoreno, ima pravo pokretanja postupaka za zatitu svojih prava.lan 42. (1) Predstavnici zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa koji su uestvovali u postupku odluivanja iz lana 39. ovog zakona mogu da koriste pravna sredstva protiv donesene odluke.

(2) Predstavnici zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa pored prava uestvovanja u postupcima izdavanja dozvola i procjene uticaja na ivotnu sredinu imaju pravo, ukoliko se neko ponaa suprotno principima zatite ivotne sredine propisanim ovim zakonom, pokrenuti postupak zatite svojih prava pred nadlenim organima.V PLANIRANJE I ZATITA IVOTNE SREDINElan 43. (1) U Republici Srpskoj se donose sljedei planski dokumenti o zatiti ivotne sredine:

a) Strategija zatite ivotne sredine (u daljem tekstu: Strategija) ib) Plan zatite ivotne sredine jedinica lokalne samouprave (u daljem tekstu: lokalni plan).(2) Strategija dugorono odreuje i usmjerava ciljeve upravljanja ivotnom sredinom na naelima odrivog razvoja u skladu sa ukupnim privrednim, drutvenim, socijalnim i kulturnim razvojem na podruju Republike.(3) Strategija sadri osnove za usmjeravanje i usklaivanje privrednih, tehnikih, naunih, obrazovnih, organizacionih i drugih mjera, te mjera sprovoenja meunarodnih obaveza radi zatite ivotne sredine.

(4) Lokalni plan mora biti usklaen sa Strategijom.

(5) Strategiju sprovode nadleni republiki organi uprave i organizacije, a lokalne planove sprovode nadleni organi jedinice lokalne samouprave, na nain i pod uslovima propisanim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona.

(6) Svi planski dokumenti zatite ivotne sredine donose se na period od est godina.lan 44.(1) Strategija naroito sadri:

a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima ivotne sredine, te ocjenu stanja ivotne sredine,

b) naela i mjere za odreivanje ciljeva i prioriteta,

v) prikaz vrsta i izvora pritisaka na ivotnu sredinu,

g) osnovne ciljeve i smjernice za cjelovito upravljanje ivotnom sredinom,

d) osnovne ciljeve i mjere za sprovoenje zatite ivotne sredine u cjelini, po elementima ivotne sredine i prostornim cjelinama, te prioritetne mjere zatite,

) pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno sprovesti sanaciju ugroene ivotne sredine i osnovne uslove za njeno sprovoenje,

e) osnovne smjernice za upravljanje rizicima, spreavanje i nadziranje opasnosti od nesrea velikih razmjera,

) osnovu osiguranja najpovoljnijih tehnikih, proizvodnih i privrednih mjera upravljanja ivotnom sredinom,

z) kratkorone i dugorone mjere za spreavanje i ograniavanje zagaenja ivotne sredine i redoslijed njihovog ostvarivanja s rokom izvravanja,

i) osnovu monitoringa ivotne sredine u skladu sa obavezama preuzetim meudravnim ugovorom,

j) izvore i procjenu potrebnih sredstava za sprovoenje mjera zatite ivotne sredine,

k) analizu trokova i koristi za sprovoenje mjera zatite ivotne sredine,

l) osnovu ravnomjernog privrednog razvoja i efikasne zatite ivotne sredine,

lj) osnovu usmjeravanja i unapreivanja obrazovanja na podruju zatite ivotne sredine,

m) osnovu usmjeravanja naunoistraivakog rada na podruju zatite ivotne sredine,n) postupak provjere ostvarenja ciljeva, smjernica i mjera zatite ivotne sredine i

nj) druge potrebne podatke.(2) Strategija, osim podataka iz stava 1. ovog lana moe da sadri i strateka dokumenta o zatiti vazduha i prirode, upravljanja otpadom i drugim sastavnim elementima ivotne sredine i uticajima na ivotnu sredinu, koji se donose na osnovu posebnih zakona.

(3) Strategiju priprema Ministarstvo u saradnji sa drugim nadlenim ministarstvima.

(4) Strategiju donosi Narodna skuptina Republike Srpske na prijedlog Vlade.lan 45. (1) Realizacija Strategije ostvaruje se akcionim planom za realizaciju strategije, koji donosi Vlada.

(2) Akcioni plan sadri:

a) mjere i aktivnosti, b) nain sprovoenja mjera,v) redoslijed ostvarivanja mjera,g) rok izvravanja, d) nosioce sprovoenja i) projekte i procjenu sredstava za sprovoenje plana sa naznaenim izvorima finansiranja.lan 46.(1) Nadleni organ jedinice lokalne samouprave duan je da pripremi i donese lokalne planove u skladu sa Strategijom.

(2) Lokalni plan sadri dugorone mjere i aktivnosti zatite ivotne sredine, koji su od interesa i u nadlenosti jedinice lokalne samouprave.(3) Lokalni plan sadri:

a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima ivotne sredine, te ocjenu stanja ivotne sredine,

b) mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje zagaenja ivotne sredine,

v) subjekte koji su duni da sprovode mjere i ovlatenja u vezi sa sprovoenjem mjera zatite ivotne sredine,

g) smjernice i mjere za ouvanje i unapreivanje zatite ivotne sredine,

d) monitoring ivotne sredine i ocjenu potrebe uspostavljanja mree za dodatni monitoring ivotne sredine,

) nain sprovoenja interventnih mjera u vanrednim sluajevima zagaenja ivotne sredine,

e) rokove za preduzimanje pojedinih mjera,) izvore finansiranja za sprovoenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava i

z) druge potrebne podatke.lan 47.(1) Za potrebe ostvarivanja ciljeva Strategije i akcionog plana, te zbog cjelovitog uvida u stanje ivotne sredine, izrauje se Izvjetaj o stanju ivotne sredine svake dvije godine.

(2) Izvjetaj iz stava 1. ovoga lana sadri:

a) podatke o stanju ivotne sredine u Republici, b) podatke o uticaju pojedinih djelatnosti na ivotnu sredinu, v) podatke o nepovoljnim uticajima na ivotnu sredinu, g) stanje pritisaka na ivotnu sredinu, d) ocjenu sprovedenih mjera i njihovu efikasnost, ) pregled ostvarivanja ciljeva Strategije, e) ocjenu o koritenju finansijskih sredstava za zatitu ivotne sredine, ) procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojeih dokumenata iz) druge vane podatke za zatitu ivotne sredine.

(3) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana Vlada podnosi Narodnoj skuptini Republike Srpske. (4) Radi ostvarivanja lokalnih planova skuptina jedinice lokalne samouprave, na prijedlog odjeljenja nadlenog za zatitu ivotne sredine, donosi Izvjetaj o stanju ivotne sredine za podruje jedinice lokalne samouprave, svake dvije godine.

(5) Na osnovu podnesenih izvjetaja nadlene skuptine mogu izmijeniti ili dopuniti odgovarajua planska dokumenta.

VI STRATEKA PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINUlan 48.

(1) Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: strateka procjena) vri se za planove, programe i osnove (u daljem tekstu: planovi i programi) u oblasti prostornog i urbanistikog planiranja ili koritenja zemljita, poljoprivrede, umarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraaja, upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma, ouvanja prirodnih stanita i biljnog i ivotinjskog svijeta, kojima se uspostavlja okvir za odobravanje buduih razvojnih projekata odreenih propisima kojima se ureuje procjena uticaja na ivotnu sredinu.(2) Za planove i programe kojima je predvieno koritenje manjih povrina na lokalnom nivou ili u sluaju manjih izmjena planova i programa koje ne zahtijevaju propisani postupak usvajanja, kao i za planove i programe koji nisu navedeni u stavu 1. ovog lana, odluku kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke procjene donosi organ nadlean za pripremu plana i programa ukoliko, prema kriterijumima propisanim posebnim propisom, utvrdi da postoji mogunost znaajnih uticaja na ivotnu sredinu.(3) Kriterijume na osnovu kojih se odluuje o sprovoenju strateke procjene za planove i programe iz stava 2. ovog lana ministar utvruje posebnim propisom.lan 49.

Obaveza propisana lanom 48. ovog zakona ne odnosi se na planove i programe namijenjene bezbjednosti Republike, na planove ublaavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i na finansijske i budetske planove.

lan 50.(1) Strateke procjene koje se izrauju za planove i programe na razliitim nivoima moraju biti meusobno usklaene i usklaene sa procjenama uticaja projekata na ivotnu sredinu, kao i planovima i programima zatite ivotne sredine.

(2) Osnovu strateke procjene ini plan ili program kojim se utvruje okvir za razvoj odreenog sektora, odnosno njegove karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat.lan 51.

Strateka procjena sprovodi se u sljedeim fazama:

a) faza pripremnih radnji koja obuhvata:

1) odluivanje o izradi strateke procjene,

2) izbor nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni i3) uee zainteresovanih organa i organizacija,b) faza pripreme izvetaja o stratekoj procjeni,v) faza konsultacija koja obuhvata:

1) uee zainteresovanih organa i organizacija,

2) uee javnosti,

3) konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i javnosti drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta, ili druge zemlje, ukoliko izvrenje plana i programa moe imati uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge zemlje,4) izvjetaj o rezultatima uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti ig) faza ocjene izvjetaja o stratekoj procjeni koja podrazumijeva izdavanje miljenja Ministarstva o izvjetaju o stratekoj procjeni, koje uzima u obzir rezultate konsultacija sa organima i organizacijama, te sa javnosti i posebno konsultacije voene sa prestavnicima drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave. lan 52.

(1) Odluku o izradi strateke procjene, za planove i programe iz lana 48. stav 1. ovog zakona, donosi organ nadlean za pripremu plana i programa po prethodno pribavljenom miljenju organa nadlenog za poslove zatite ivotne sredine i drugih zainteresovanih organa i organizacija i javnosti.

(2) Odluka kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke procjene, za planove i programe iz lana 48. stav 2. ovog zakona, sadri:

a) razloge za vrenje strateke procjene prema kriterijumima iz propisa iz lana 48. stav 3. ovog zakona,

b) rezime pitanja i problema koji se odnose na ivotnu sredinu u planu i programu koji e biti razmatrani u okviru strateke procjene,v) razloge za izostavljanje pojedinih pitanja i problema koji se odnose na ivotnu sredinu u planu i programu iz strateke procjene,g) elemente izvjetaja o stratekoj procjeni,d) izbor i obaveze nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni,) nain uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti u postupku izrade i razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni ie) druge podatke od znaaja za izradu strateke procjene.

(3) Odluka kojom se odluuje da sprovoenje strateke procjene nije obavezno, sadri:

a) podatke o vrsti plana i programa i razlozima zbog kojih se ne izrauje strateka procjena,

b) kriterijume na osnovu kojih je ocijenjeno da ne postoji mogunost znaajnijih uticaja na ivotnu sredinu iv) druge relevantne podatke na osnovu kojih je odlueno da se ne pristupi izradi izvjetaja o stratekoj procjeni.

(4) Odluke iz st. 1. i 2. ovog lana ine sastavni dio odluke o pripremi plana i programa.

lan 53. (1) Organ nadlean za pripremu plana i programa odluuje o izboru nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni, po postupku utvrenim propisom o javnim nabavkama.

(2) Nosilac izrade izvjetaja o stratekoj procjeni moe biti samo ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine utvrene propisom iz lana 67. stav 3. ovog zakona.(3) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj izvjetaja o stratekoj procjeni.

lan 54.

(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa dostavlja zainteresovanim organima i organizacijama na miljenje izvjetaj o stratekoj procjeni iz lana 53. ovog zakona.(2) Zainteresovani organi i organizacije duni su da dostave miljenje u roku od 30 dana od dana prijema izvjetaja i pratee dokumentacije.

(3) Ako se miljenje ne dostavi u roku iz stava 2. ovog lana smatra se da nema primjedaba na dostavljeni izvjetaj o stratekoj procjeni.lan 55.

(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje uee javnosti u postupku razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni prije dostavljanja izvjetaja Ministarstvu na miljenje.

(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa na adekvatan nain obavjetava javnost o nainu i rokovima za vrenje uvida u sadraj izvjetaja i o nainu i rokovima za dostavljanje miljenja, kao i o vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u skladu sa propisom kojim se ureuje postupak donoenja plana i programa.

(3) Javnost razmatra izvjetaj u okviru izlaganja plana i programa na javnom uvidu i odravanju javne rasprave, ako zakonom nije drugaije odreeno.

(4) Organ nadlean za pripremu plana i programa, u roku od 30 dana od dana zavretka javne rasprave, izrauje izvjetaj o ueu zainteresovanih organa i organizacija i javnosti.

(5) Izvjetaj iz stava 4. ovog lana sadri obrazloenje o svim prihvaenim ili neprihvaenim miljenjima.

lan 56.

(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa e, u sluaju da realizacija plana i programa moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave ili ako drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava ija ivotna sredina moe biti znaajno ugroena to zatrai, obezbijediti da u postupku uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, u to kraem roku, a najkasnije kada bude informisana javnost u Republici, drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava, dobije na miljenje sljedee informacije:

a) opis plana i programa zajedno sa svim dostupnim informacijama o njihovim moguim uticajima,b) prirodi odluke koja moe biti donesena iv) roku u kojem i nainu na koji drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava moe da saopti svoje miljenje ili svoju namjeru da ne uestvuje u postupku konsultacija.

(2) Rezultate konsultacija i pribavljenog miljenja zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave, Ministarstvo uzima u obzir prilikom davanja miljenja o izvjetaju o stratekoj procjeni i o tome sainjava poseban dio obrazloenja miljenja.

lan 57.

Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema izvjetaja o stratekoj procjeni i izvjetaja o sprovedenim konsultacijama u skladu sa l. 54. do 56. ovog zakona, daje miljenje, uzimajui u obzir interese zatite, ouvanja i unapreivanja ivotne sredine, a naroito:a) stepen uticaja sprovoenja plana na ivotnu sredinu, cijenei svaki mogui pojedinani uticaj, kao i kumulativni uticaj na podruju koje je obuhvaeno planom i programom,b) mjere i aktivnosti koje se planiraju preduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana i programa umanjio ili izbjegao,v) izvjetaj o sprovedenim konsultacijama sa nadlenim organima i organizacijama i javnosti,g) izvjetaj o sprovedenim konsultacijama sa nadlenim organima i organizacijama i javnosti drugog entiteta, Brko Distrikta i druge drave id) nain na koji se predvia praenje uticaja na ivotnu sredinu realizacije plana i programa, te mjere koje e se preduzeti ako pri realizaciji planova i programa bude uoen vei negativan uticaj na ivotnu sredinu nego to je to predvieno ili oekivano.

lan 58. Prije usvajanja plana i programa, organ nadlean za pripremu plana i programa uzima u obzir miljenje Ministarstva u skladu sa kojim usklauje plan i program sa interesima zatite, ouvanja i unapreivanja ivotne sredine.

lan 59.(1) Miljenje o izvjetaju o stratekoj procjeni, izvjetaj o stratekoj procjeni, izvjetaj o rezultatima uea zainteresovanih organa i organizacija i javnosti e biti sastavni dio dokumentacione osnove plana i programa.

(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje dostupnost podataka iz stava 1. ovog lana poslije usvajanja plana i programa pod uslovima odreenim zakonom.VII PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINUlan 60.

Procjena uticaja na ivotnu sredinu podrazumijeva identifikaciju, utvrivanje, analizu i ocjenu direktnih i indirektnih uticaja projekta s obzirom na sljedee elemente i faktore:

a) ljude, biljni i ivotinjski svijet,

b) zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza,

v) materijalna dobra i kulturno nasljee ig) meudjelovanje faktora navedenih u t. a) do v) ovog lana.lan 61.

(1) Za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu s obzirom na njihovu prirodu, veliinu ili lokaciju, mora se sprovesti procjena uticaja na ivotnu sredinu i pribaviti rjeenje o odobravanju studije uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: rjeenje o odobravanju studije) u skladu sa ovim zakonom.

(2) Procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: procjena uticaja) sprovodi se u dvije faze:

a) u postupku prethodne procjene uticaja, u kojem se odluuje o:

1) obavezi sprovoenja procjene uticaja,2) obimu procjene uticaja, ako je sprovoenje procjene uticaja obavezno ib) u postupku procjene uticaja na ivotnu sredinu.

(3) Lokacijske uslove za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu izdaje organ uprave nadlean za graenje, po prethodno pribavljenom rjeenju o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovoenje obavezno.

(4) Odobrenje za graenje za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu izdaje organ uprave nadlean za graenje, po prethodno pribavljenim rjeenjima o odobravanju studije ili ekolokoj dozvoli.

lan 62.

(1) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja i rjeenje o odobravanju studije za pojedine projekte po postupku odreenom ovim zakonom donosi ministar. (2) Na pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se propis kojim je regulisan opti upravni postupak.lan 63.

(1) Ministar donosi propis kojim se odreuju:

a) projekti za koje se obavezno sprovodi procjena uticaja ib) projekti za koje o obavezi sprovoenja procjene uticaja odluuje Ministarstvo na osnovu kriterijuma u pojedinim sluajevima o obavezi sprovoenja procjene uticaja i o obimu procjene uticaja.

(2) Osim projekata utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana, procjena uticaja na ivotnu sredinu potrebna je i za:

a) znaajne promjene na projektima iz stava 1. ovog lana,

b) projekte iz stava 1. ovog lana iji rast proizvodnje, upotreba energije, koritenje vode, koritenje prostora, emisije ili proizvodnja otpada u zadnjih deset godina prelazi 25% iv) prestanak rada postrojenja i ruenje objekata iz stava 1. ovog lana.lan 64.

(1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na ivotnu sredinu pokree se zahtjevom koji nosilac projekta podnosi Ministarstvu (u daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja).

(2) Uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja prilau se sljedei podaci:

a) opis projekta, ukljuujui podatke o njegovoj lokaciji, namjeni i veliini,

b) opis moguih uticaja projekta na ivotnu sredinu u toku njegove izgradnje ili izvoenja i u toku njegovog rada ili eksploatacije,

v) opis predvienih mjera za spreavanje, smanjivanje ili uklanjanje tetnih uticaja projekta na ivotnu sredinu,

g) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i navoenje razloga za izabrano rjeenje, s obzirom na uticaje na ivotnu sredinu,

d) izvod iz planskog akta,

) informacije o moguim tekoama na koje je naiao nosilac projekta pri prikupljanju podataka ie) netehniki rezime informacija iz stava 2. ovog lana.

(3) Opisi iz stava 2. ovog lana daju se strunim tehnikim jezikom, sa tekstualnim, numerikim i grafikim podacima, a rezime opisa netehnikim jezikom, na nain koji je pogodan za informisanje nadlenih organa, organizacija i javnosti.

(4) Ministarstvo moe zahtijevati od nosioca projekta dodatne informacije o projektu, kojim se utvruje status stranke u postupku, koje su mu potrebne za donoenje odluke o obavezi sprovoenja i obimu procjene uticaja u skladu sa kriterijumima iz lana 63. stav 1. ovog zakona.

(5) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja iz lana 66. ovog zakona, podnosilac zahtjeva za izdavanje lokacijskih uslova za projekte iz lana 63. stav 1. ovog zakona, dostavlja nadlenom organu uz zahtjev za izdavanje lokacijskih uslova.lan 65.

(1) U postupku razmatranja i odluivanja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju zahtjeva i obezbijedi uvid u priloena dokumenta radi pribavljanja miljenja sljedeim subjektima:

a) organu uprave nadlenom za poslove graenja u jedinici lokalne samouprave na ijem podruju bi se projekat izvodio, u sluajevima kada je Ministarstvo nadleno za izdavanje lokacijskih uslova,

b) organima uprave i organizacijama nadlenim za zatitu elemenata ivotne sredine, koji izvoenjem projekta mogu biti izloeni njegovom znaajnom uticaju, i to:

1) organima nadlenim za zatitu prirode, 2) organima nadlenim za zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea,3) organima nadlenim za poljoprivredu, umarstvo, vodoprivredu, 4) organima nadlenim za zatitu zdravlja, 5) drugim zainteresovanim organima iv) organu nadlenom za zatitu ivotne sredine drugog entiteta i Brko Distrikta, ako je rije o projektu sa znaajnim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, ili druge drave, u skladu sa l. 75. do 79. ovog zakona.

(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana daju miljenje Ministarstvu u roku od 30 dana od dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi u vezi sa zahtjevom i o priloenoj dokumentaciji, posebno o obimu procjene uticaja i sadraju studije u vezi sa uticajem na elemente ivotne sredine za iju zatitu su nadleni, ukoliko smatraju da je sprovoenje procjene uticaja potrebno. lan 66.

(1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo odluuje rjeenjem, kojim utvruje obavezu podnosioca zahtjeva da sprovede procjenu uticaja projekta i pribavi studiju o procjeni uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: studija uticaja) i odreuje okvirni obim i sadraj studije, ili utvruje da sprovoenje procjene uticaja i pribavljanje studije nije obavezno.

(2) Obim i sadraj studije uticaja odreuje se prema specifinim karakteristikama pojedinog projekta u skladu sa propisom iz lana 68. stav 1. ovog zakona i kriterijumima odreenim u posebnom propisu iz lana 63. stav 1. ovog zakona, uzimajui u obzir i odredbe lana 75. stav 1. i lana 79. ovog zakona.

(3) Prilikom donoenja rjeenja o obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, Ministarstvo je duno da razmotri i uzme u obzir blagovremeno primljena miljenja iz lana 65. stav 2. ovog zakona.

(4) Rjeenje iz stava 3. ovog lana donosi se u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

(5) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja o obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja nosiocu projekta, dostavlja rjeenje subjektima iz lana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva ili Vlade u periodu od 30 dana.

lan 67.

(1) U roku od est mjeseci od dobijanja rjeenja iz lana 66. stav 1. nosilac projekta je obavezan da podnese zahtjev za izradu studije ovlatenom pravnom licu iz stava 2. ovog lana, za djelatnosti odreene lokacijskim uslovima i rjeenjem o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i pribavljanja studije uticaja.

(2) Studiju uticaja izrauje ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.(3) Ministar posebnim propisom utvruje uslove za obavljanje djelatnosti iz stava 2. ovog lana.(4) Ministarstva i drugi organi i organizacije sa nadlenostima i odgovornostima ili javnim ovlatenjima u oblasti zatite ivotne sredine moraju nosiocu projekta omoguiti pristup podacima koji su mu potrebni za izradu studije uticaja, ako sa njima raspolau.lan 68.

(1) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj studije uticaja na ivotnu sredinu.

(2) Pored sadraja utvrenih u propisu iz stava 1. ovog lana studija uticaja po potrebi moe da sadri i poseban dio, u kojem se daje kratak pregled primljenih miljenja zainteresovanih organa u skladu sa lanom 65. ovog zakona i obrazloenje da li i na koji nain su primljena miljenja bila uzeta u obzir prilikom izrade studije uticaja. (3) Studija uticaja sadri posebni dio koji se odnosi na mogui uticaj projekta na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta ili prekogranini uticaj u skladu sa lanom 75. stav 1, odnosno lanom 79. ovog zakona.lan 69.

(1) Nosilac projekta dostavlja studiju uticaja u dva primjerka u pisanoj formi i etiri primjerka u elektronskoj formi Ministarstvu, uz zahtjev za donoenje rjeenja o odobravanju studije uticaja, u roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlatenog pravnog lica.

(2) Po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo je obavezno da u roku od 15 dana dostavi kopiju zahtjeva za odobravanje studije uticaja subjektima iz lana 65. stav 1. ovog zakona koji u roku od 30 dana daju miljenje u pisanoj formi o zahtjevu i studiji uticaja, posebno o sadraju studije uticaja. (3) U roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu, nosilac projekta obavezan je da obavijesti javnost i zainteresovanu javnost o podnesenom zahtjevu za odobravanje studije uticaja obavjetenjem u jednom od dnevnih listova u Republici dostupnih na teritoriji lokalne zajednice u kojoj se projekat planira.(4) Obavjetenje iz stava 3. ovog lana sadri sljedee informacije:

a) osnovne informacije o zahtjevu,

b) rezime sadraja i zakljuke studije uticaja,

v) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeuje besplatan uvid javnosti u zahtjev i studiju uticaja,

g) predvieno vrijeme i mjesto odravanja javne rasprave o studiji uticaja,

d) rok za podnoenje pisanih miljenja o zahtjevu i studiji uticaja,

) adresa na koju se mogu dostaviti miljenja iz take d) ovog lana i e) injenice da je rije o projektu sa moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta.

(5) Nosilac projekta duan je da obezbijedi zainteresovanoj javnosti besplatan uvid u zahtjev za odobravanje studije uticaja i studiju uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta od dana objavljivanja obavjetenja iz stava 3. ovog lana do isteka roka za davanje primjedaba i miljenja iz lana 70. stav 5. ovog zakona.

(6) Nosilac projekta obavezan je da organizuje javnu raspravu u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobravanje studije uticaja Ministarstvu.

(7) Poziv na javnu raspravu mora biti objavljen najmanje 15 dana prije odravanja javne rasprave.lan 70.

(1) Nosilac projekta organizuje javnu raspravu o studiji uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog projekta.

(2) U javnoj raspravi obavezno uestvuje predstavnik Ministarstva koji i vodi javnu raspravu. (3) Strunjaci i predstavnici zainteresovanih jedinica lokalne samouprave prisustvuju javnoj raspravi i daju miljenje, a sva ostala lica koja prisustvuju javnoj raspravi daju primjedbe na nain koji odredi predstavnik nadlenog organa. (4) Nosilac projekta priprema i dostavlja Ministarstvu zapisnik sa javne rasprave u roku od osam dana nakon njenog odravanja.

(5) Zainteresovana javnost moe u roku od 30 dana od dana odravanja javne rasprave podnijeti nosiocu projekta primjedbe i miljenje u vezi sa zahtjevom i studijom uticaja, u pisanoj formi.lan 71.

(1) Nakon isteka roka iz lana 70. stav 5. ovog zakona nosilac projekta obavezan je da u narednih 15 dana dostavi Ministarstvu primljene primjedbe u vezi sa zahtjevom i studijom uticaja i svoj preliminarni struni stav prema primljenim primjedbama.

(2) Ministarstvo u roku od 15 dana prosljeuje nosiocu projekta svoju ocjenu o primljenim primjedbama zainteresovane javnosti, o preliminarnom strunom stavu nosioca projekta i svoj stav prema primljenim primjedbama zainteresovanih organa, te po potrebi nalae nosiocu projekta da izvri izmjene i dopune studije uticaja. (3) Ministarstvo odreuje nosiocu projekta rok koji ne moe biti dui od 30 dana da podnese dopunjenu studiju, ukljuujui i posebni dio studije uticaja iz lana 68. stav 2. ovog zakona.lan 72.

(1) Ministarstvo povjerava reviziju studije uticaja ovlatenom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine (u daljem tekstu: revident). (2) Revizijom studije uticaja provjerava se struni kvalitet studije uticaja, a posebno:

a) usklaenost obima i sadraja studije uticaja sa rjeenjem iz lana 66. ovog zakona, zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti zatite ivotne sredine, tehnikim normativima i standardima koji se odnose na aktivnost planiranu projektom i sa republikim stratekim planom zatite ivotne sredine i programima zatite ivotne sredine jedinica lokalne samouprave na ijem podruju bi se projekat izvodio, ako su ta dokumenta donesena,

b) izvori i tanost podataka koji su navedeni u studiji uticaja,

v) struna osnovanost opisa, analiza i ocjena zakljuaka i stavova datih u studiji uticaja o postojeem stanju ivotne sredine, moguim uticajima na ivotnu sredinu, mjerama za uklanjanje, smanjenje ili spreavanje tetnih uticaja na ivotnu sredinu i drugo ig) postojanje, obim i kvalitet posebnog dijela studije uticaja iz lana 68. stav 2. ovog zakona. (3) Nosilac izrade studije ne moe vriti reviziju iz stava 1. ovog lana, kao i sljedea lica: a) podnosilac zahtjeva,

b) lica koja kod podnosioca zahtjeva rade po osnovu radnog odnosa ili ugovora,

v) lica koja kod ovlatenog pravnog lica koje je izradilo studiju rade po osnovu radnog odnosa ili ugovora ig) brani drugovi, krvni srodnici do etvrtog stepena srodstva i srodnici po tazbini do drugog stepena srodstva lica navedenih u t. a) do v) ovog stava.

(4) Revident podnosi Ministarstvu izvjetaj o reviziji, koji sadri strunu ocjenu studije uticaja, eventualne primjedbe na kvalitet i potpunost studije i uputstva za uklanjanje tih nedostataka. (5) Izvjetaj o reviziji Ministarstvo dostavlja nosiocu projekta.

(6) Nosilac projekta obavezan je da dostavi Ministarstvu studiju uticaja u konanom obliku u skladu sa primjedbama i uputstvima iz izvjetaja o reviziji, u roku koji odredi ministarstvo, ali ne duem od 15 dana.

lan 73.

(1) Rjeenje o odobravanju studije donosi Ministarstvo u roku od 60 dana od dana prijema studije uticaja u konanom obliku iz lana 72. stav 6. ovog zakona.

(2) Rjeenjem o odobravanju studije utvruje se posebno:

a) da je studija uticaja izraena u skladu sa ovim zakonom,

b) da je nosilac projekta obavezan da preduzme mjere za zatitu ivotne sredine koje su utvrene u studiji uticaja iv) da se studija uticaja smatra sastavnim dijelom rjeenja o odobravanju studije.

(3) U obrazloenju rjeenja o odobravanju studije navodi se da li su i koje su primjedbe zainteresovanih organa i zainteresovane javnosti, uzete u obzir, pribavljene na osnovu lana 70. stav 5. ovog zakona, kao i primjedbe drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave, pribavljene na osnovu lana 69. stav 2, lana 76. stav 5. i lana 79. ovog zakona.

(4) Rjeenje o odbijanju studije izdaje se ukoliko se utvrdi da:

a) bi projekat mogao izazvati znaajan negativan uticaj na ivotnu sredinu, odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti ivotnu sredinu,

b) projekat nije u skladu sa planom zatite ivotne sredine na meuentitetskom i entitetskom nivou ili

v) projekat nije u skladu sa meunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine o pitanju zatite ivotne sredine.

(5) Rjeenje o odobravanju studije prestaje da vai ako nosilac projekta ne pribavi odobrenje za graenje ili ekoloku dozvolu, odnosno drugu odluku u skladu sa posebnim propisima u roku od dvije godine od dana prijema rjeenja.

(6) Vaenje rjeenja o odobravanju studije moe se posebnim rjeenjem, po zahtjevu nosioca projekta produiti jo za godinu dana, i to iz razloga neauurnosti organa za donoenje odluka iz stava 5. ovog lana i ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdato rjeenje. (7) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja o odobravanju studije nosiocu projekta, dostavlja rjeenje subjektima iz lana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva ili Vlade u periodu od 30 dana.

lan 74.

Trokove obavjetavanja i omoguavanja uea javnosti u postupcima procjene uticaja i trokove revizije studije uticaja snosi nosilac projekta.lan 75.

(1) Kada Ministarstvo ocijeni da projekat moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, ili po njihovom zahtjevu, odredie rjeenjem iz lana 66. ovog zakona obavezu izrade posebnog dijela studije o moguim uticajima na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta.

(2) Kada projekat moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta, ili Brko Distrikta, nosilac projekta o tome obavjetava Ministarstvo.

lan 76.

(1) Kada Ministarstvo u postupku prethodne procjene ustanovi da je rije o projektu sa moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, dostavie nadlenom organu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta obavjetenje koje sadri:

a) opis projekta sa dostupnim informacijama o moguem uticaju na ivotnu sredinu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta,

b) informaciju da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene uticaja projekta i da e donijeti rjeenje o obavezi sprovoenja procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako je njeno sprovoenje obavezno iv) rok u kojem se drugi entitet, odnosno Brko Distrikt moe izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radi dostavljanja miljenja u postupku prethodne procjene, odnosno i u eventualnom postupku izdavanja ekoloke dozvole.

(2) U sluaju iz stava 1. taka v) ovog lana, Ministarstvo e nadlenom organu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta proslijediti:

a) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja i priloena dokumenta u postupku prethodne procjene uticaja ilib) zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju studije i studiju uticaja, te obavjetenje o vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u postupku izdavanja rjeenja o odobravanju studije.

(3) U postupcima iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo e nadlenom organu drugog entiteta ili Brko Distrikta ostaviti rok za dostavljanje miljenja.

(4) Rok iz stava 3. ovog lana se ne rauna u rok za izdavanje rjeenja o obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja, kao ni u rok za izdavanje rjeenja o odobravanju studije, a miljenja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja i priloenim dokumentima koja je dostavio nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta, u skladu sa stavom 3. ovog lana, Ministarstvo e razmotriti prilikom donoenja rjeenja iz lana 66. ovog zakona.

(5) Miljenja o zahtjevu za izdavanje rjeenja o odobravanju studije i o studiji uticaja koje je dostavio nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta, u skladu sa stavom 3. ovog lana, Ministarstvo e razmotriti prilikom odobravanja studije uticaja i izdavanja rjeenja o odobravanju studije.

(6) U postupku izdavanja rjeenja o odobravanju studije, Ministarstvo e omoguiti uee u javnoj raspravi predstavnika iz drugog entiteta ili Brko Distrikta na koje projekt moe imati uticaj, kao i predstavnika nadlenog organa drugog entiteta ili Brko Distrikta.(7) Rjeenje iz lana 66. ovog zakona i rjeenje o odobravanju studije za projekte sa moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta dostavlja se nadlenom organu drugog entiteta ili Brko Distrikta.lan 77.

(1) Ukoliko bi projekat koji se planira ili izvodi u drugom entitetu ili Brko Distriktu mogao imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu u Republici, Ministarstvo e dostaviti nadlenom organu drugog entiteta ili Brko Distrikta zahtjev za dostavljanje potrebnih informacija i dokumenata u vezi tog projekta.

(2) Ministarstvo, nakon prikupljenih informacija i dokumenata iz stava 1. ovog lana dostavlja miljenje o uticajima projekta na ivotnu sredinu Republike i preduzima sve neophodne mjere da bi se obezbijedilo da zainteresovani organi i javnost mogu uestvovati u procjeni uticaja tog projekta na ivotnu sredinu Republike. (3) Ministarstvo e obezbijediti da nadleni organ drugog entiteta ili Brko Distrikta razmotri miljenja zainteresovanih organa i javnosti iz stava 2. ovog lana.lan 78.

Ukoliko entiteti i Brko Distrikt utvrde detaljnije definisan postupak za projekte koji mogu imati uticaj na entitete ili Brko Distrikt, Ministarstvo e u tim postupcima primjenjivati odredbe tog postupka.lan 79.

Ukoliko projekti mogu imati prekogranini uticaj na drugu dravu, Ministarstvo e postupati u smislu odredbama l. 75. do 78. ovog zakona, kada za to postoji obaveza na osnovu meunarodnih ugovora ili sporazuma, naela reciprociteta ili zvaninih politikih dogovora.

VIII IZDAVANJE EKOLOKIH DOZVOLA I SPREAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERAlan 80. (1) Ekolokom dozvolom nalau se mjere za spreavanje ili, kada to nije izvodljivo, smanjenje emisija u vazduh, vodu i zemljite i spreavanje stvaranja otpada, da bi se ostvario visok nivo zatite ivotne sredine kao cjeline.

(2) Ekoloka dozvola se ne izdaje za istraivake aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i procesa.

lan 81.

(1) Ministar donosi propis kojim utvruje postrojenja koja mogu biti izgraena i putena u rad, samo ukoliko imaju ekoloku dozvolu.(2) Za postrojenja za koja je potrebna ekoloka dozvola ili na koja se odnose odredbe u vezi sa kontrolom opasnosti od nesrea velikih razmjera nadleni su sljedei organi:

a) Ministarstvo:

1) za velika i srednja postrojenja iznad pragova koji su utvreni propisom iz stava 1. ovog lana, 2) za postrojenja koja su navedena u propisu iz stava 1. ovog lana u okviru odredaba o spreavanju nesrea velikih razmjera ib) lokalni organ uprave nadlean za zatitu ivotne sredine za manja postrojenja, odnosno postrojenja koja su ispod pragova utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana.lan 82.

(1) Ekoloka dozvola moe da obuhvati dva ili vie postrojenja kojima upravlja jedno odgovorno lice na istoj lokaciji, s tim da ta ekoloka dozvola sadri mjere kojima se osigurava da svako pojedinano postrojenje ispunjava uslove propisane ovim zakonom.

(2) Ukoliko jedno odgovorno lice posjeduje dvije ili vie ekolokih dozvola za vie odvojenih postrojenja na istoj lokaciji, nadleni organ za izdavanje ekoloke dozvole (u daljem tekstu: organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole) moe zamijeniti postojee ekoloke dozvole u postupku redovne ili vanredne revizije objedinjenom ekolokom dozvolom. (3) Objedinjena ekoloka dozvola e se odnositi na ista postrojenja i u njoj e biti naznaeni isti uslovi koji su vaili za postojee dozvole.

(4) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e zamijeniti postojee dozvole sa objedinjenom ekolokom dozvolom po sluebenoj dunosti samo ukoliko je sam nadlean za sva postrojenja ili po zahtjevu odgovornog lica takvih postrojenja. lan 83.(1) Odgovorno lice postrojenja duno je da doprinese postizanju standarda kvaliteta ivotne sredine, minimizira prekogranino zagaenje i zatiti efikasno ivotnu sredinu kao cjelinu.

(2) Postrojenja moraju biti izgraena i da rade tako da: a) se preduzmu sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei zagaenje i da se ne prouzrokuje znaajnije zagaenje,b) se primjenjuju najbolje raspoloive tehnike,

v) izbjegavaju produkciju otpada,g) ukoliko dolazi do stvaranja otpada, koliina e se svesti na najmanju moguu mjeru ili e se vriti reciklaa ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo, otpad se odlae a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav negativan uticaj na ivotnu sredinu,d) se energija i prirodni resursi efikasno koriste,) preduzmu neophodne mjere za spreavanje nesrea i ograniavanje njihovih posljedica ie) preduzmu neophodne mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav rizik od zagaenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje nalazi vratila u zadovoljavajue stanje. (3) Uslove iz stava 2. ovog lana odgovorno lice mora da ispuni tokom izgradnje, rada i prestanka rada postrojenja.

(4) Obaveza ispunjavanja uslova iz stava 2. ovog lana, za postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje ekoloke dozvole i postrojenja koja nisu navedena u podzakonskom aktu iz lana 81. stav 1. ovog zakona, utvruje se urbanistiko-tehnikim uslovima koji ine sastavni dio lokacijskih uslova.lan 84.

(1) Standardi kvaliteta ivotne sredine postiu se primjenom najboljih raspoloivih tehnika da bi se negativni uticaji pogona i postrojenja ili aktivnosti sprijeili ili sveli na najmanju moguu mjeru, a posebno:

a) uspostavljanjem graninih vrijednosti emisija za zagaujue materije,

b) primjenom tehnikih standarda zatite ivotne sredine za odreeni proizvod, pogon, postrojenje ili ureaj, opremu i proizvodni postupak koji mogu prouzrokovati rizik ili opasnost po ivotnu sredinu iv) odreivanjem zahtjeva za mjerenje i monitoring.

(2) Najbolje raspoloive tehnike utvruju se kao tehnika uputstva za aktivnosti koja se izrauju i auriraju imajui u vidu razvoj referentnih dokumenata za najbolje raspoloive tehnike. (3) Ministar donosi propis kojim se definiu aktivnosti za koje se utvruju najbolje raspoloive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za najbolje raspoloive tehnike i primjena drugih dokumenata o najboljim raspoloivim tehnikama, kriterijumima za odreivanje najboljih raspoloivih tehnika, sadraju tehnikih upustava o najboljim raspoloivim tehnikama i donoenje odluka i nainu rada radnih grupa za izradu i auriranje tehnikih uputstava o najboljim raspoloivim tehnikama. (4) Tehnika uputstva pripremaju radne grupe za najbolje raspoloive tehnike ije lanove imenuje ministar. (5) Sve informacije o razvoju tehnikih uputstava su dostupne javnosti. lan 85.

(1) Zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole odgovorno lice podnosi nadlenom organu zajedno sa dokazima koji sadre:

a) podatke o postrojenju, odgovornom licu i lokaciji na kojoj se postrojenje nalazi,b) opis postrojenja i aktivnosti,v) opis osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi postrojenje,g) opis izvora emisija iz postrojenja,d) opis stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje,) opis prirode i koliine predvienih emisija iz postrojenja u sve dijelove ivotne sredine (vazduh, voda, zemljite), kao i identifikaciju znaajnih uticaja na ivotnu sredinu,e) opis predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spreavanje, ili ukoliko to nije mogue, smanjenje emisija iz postrojenja,) mjere planirane za monitoring emisija u ivotnu sredinu,z) opis ostalih mjera radi usklaivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica, posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja,i) opis mjera planiranih za praenje emisija u ivotnu sredinu,j) opis alternativnih rjeenja u odnosu na predloenu lokaciju i tehnologiju ik) plan upravljanja otpadom.

(2) Dokazi za izdavanje ekoloke dozvole sadre netehniki rezime podataka navedenih u stavu 1. ovog lana. (3) Dokaze iz stava 1. ovog lana pripremaju ovlatena pravna lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.(4) Dokazi uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole podnose se u dva tampana i originalno potpisana primjerka i u jednom elektronskom primjerku.lan 86.

U sluaju kada se za novo postrojenje ili znaajnu promjenu postojeeg postrojenja sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu, sve relevatne informacije prikupljene u postupku procjene uticaja prilau se uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole.lan 87.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole razmatra podneseni zahtjev i ako zahtjev ne sadri propisane podatke i/ili dokumentaciju zatraie od podnosioca da u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahtjeva dostavi podatke, dokumentaciju ili informacije koje nedostaju.

(2) Ako podnosilac zahtjeva ne dostavi traene podatke, dokumentaciju i/ili informacije u odreenom roku, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e bez odgaanja donijeti zakljuak o odbacivanju zahtjeva.lan 88.

(1) Ministarstvo obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o sadraju zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole u jednom od dnevnih listova u Republici, o troku podnosioca zahtjeva.(2) Jedinica lokalne samouprave obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o sadraju zahtjeva iz stava 1. ovog lana putem oglasne ploe. (3) Jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi lokacija postrojenja, u svojim prostorijama, stavlja na besplatan uvid zainteresovanoj javnosti zahtjev za ekoloku dozvolu iz st. 1. i 2. ovog lana i priloenu dokumentaciju, od dana objavljivanja obavjetenja iz stava 1. ovog lana, do isteka roka iz stava 4. ovog lana. (4) Zainteresovana javnost moe u roku 30 dana od dana objavljivanja obavjetenja iz stava 1. ovog lana podnijeti nadlenom organu miljenje o zahtjevu i priloenoj dokumentaciji, u pisanoj formi.lan 89.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole donosi rjeenje o izdavanju ekoloke dozvole i njenom sadraju na osnovu zahtjeva odgovornog lica, priloene dokumentacije, kao i pribavljenog miljenja jedinice lokalne samouprave i zainteresovane javnosti, u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole.

(2) Na pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se propis kojim je regulisan opti upravni postupak.

lan 90. (1) Ekoloka dozvola sadri osnovne obaveze odgovornog lica i mjere propisane zakonima ije odredbe se odnose na dato postrojenje. (2) Ekoloka dozvola obavezno sadri:

a) granine vrijednosti emisija za zagaujue materije zasnovane na vaeim propisima ili najboljim raspoloivim tehnikama,b) mjere za zatitu zemljita, vazduha, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta,v) mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi postrojenje,g) uslove za praenje emisija uz odreivanje metodologije i uestalosti mjerenja,d) mjere za dovoenje na minimum prekograninog zagaenja i) mjere za uslove ivota u vanrednim situacijama.

(3) Rjeenje o ekolokoj dozvoli dostavlja se nadlenoj inspekciji, a ako je za njeno izdavanje nadleno Ministarstvo i jedinici lokalne samouprave, u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. (4) Ministarstvo obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom rjeenju o ekolokoj dozvoli u jednom od dnevnih listova u Republici, o troku podnosioca zahtjeva i na svojoj internet stranici.(5) Jedinica lokalne samouprave obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom rjeenju o ekolokoj dozvoli putem oglasne ploe i na svojoj internet stranici.

(6) Obavjetenje iz st. 4. i 5. objavljuje se u roku od osam dana od dana uruenja rjeenja o ekolokoj dozvoli podnosiocu zahtjeva i sadri:

a) sadraj odluke ib) osnovne razloge na kojima je odluka zasnovana.

(7) Ekoloka dozvola izdaje se na period od pet godina. lan 91.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e odbiti zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole, ako:

a) predmetno postrojenje ne ispunjava propisane uslove,b) na osnovu podataka i dokumentacije priloenih uz zahtjev nisu ispunjeni uslovi za primjenu propisanih standarda kvaliteta ivotne sredine iv) prilozi uz zahtjev sadre netane podatke koji su od uticaja na izdavanje ekoloke dozvole.

(2) Rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole dostavlja odgovornom licu i o tome obavjetava nadlenu inspekciju i jedinicu lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. lan 92.

(1) Odgovorno lice postrojenja koje predstavlja izvor emisija duno je da obavlja monitoring emisija, obezbjeuje meteoroloka mjerenja za velike industrijske komplekse ili objekte od posebnog interesa za Republiku, uestvuje u trokovima mjerenja imisija u zoni uticaja po potrebi i prati i druge uticaje svoje aktivnosti na stanje ivotne sredine.

(2) Uestalost monitoringa odreuje organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole u ekolokoj dozvoli, u skladu sa relevantnim zakonskim i podzakonskim aktima.

(3) Uestalost monitoringa za postrojenja za koja se izdaje ekoloka dozvola, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole odreuje i na osnovu najboljih raspoloivih tehnika.

(4) O rezultatima monitoringa, odgovorno lice obavjetava organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole i organ nadlean za vrenje inspekcijskog nadzora na nain odreen ekolokom dozvolom.

(5) Monitoring obavlja ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.lan 93.

(1) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe mjere u odnosu na one koje su utvrene posebnim propisima, kojima su regulisane granine vrijednosti emisija, u ekoloku dozvolu se unose dodatne ili stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta ivotne sredine. (2) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe mjere u odnosu na one koje su ostvarive koritenjem najboljih raspoloivih tehnika, u ekoloku dozvolu se ukljuuju dodatne ili stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta ivotne sredine.lan 94.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri svakih pet godina reviziju i obnavljanje izdate ekoloke dozvole i obnavlja dozvolu, mijenjajui po potrebi uslove iz dozvole.

(2) Odgovorno lice postrojenja duno je da nadlenom organu dostavi sve informacije potrebne u svrhu revizije uslova iz ekoloke dozvole to prvenstveno ukljuuje rezultate monitoringa i druge podatke.

(3) O izvrenoj redovnoj reviziji i obnavljanju ekoloke dozvole, javnost se obavjetava posredstvom internet stranice nadlenog organa na kojoj se objavljuje obnovljena dozvola.(4) Obnovljena dozvola iz stava 3. ovog lana dostavlja se nadlenoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja. (5) Ministar donosi propis kojim se utvruje postupak revizije i obnavljanja ekolokih dozvola.lan 95.

(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri vanrednu reviziju i auriranje dozvole, ukoliko:

a) je zagaenje koje stvara dato postrojenje toliko znaajno da postojee granine vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u dozvolu,b) bezbjednost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva koritenje drugih tehnika iv) kada je to potrebno da bi se osigurala usklaenost sa novim ili revidiranim standardom kvaliteta ivotne sredine.

(2) Lice koje ivi na podruju na kojem rad postrojenja moe imati negativan uticaj moe pokrenuti inicijativu pred nadlenim organom za izdavanje ekoloke dozvole, za izmjenu ekoloke dozvole.

(3) O izvrenoj vanrednoj reviziji javnost se obavjetava posredstvom internet stranice nadlenog organa na kojoj se objavljuje obnovljena dozvola. (4) Obnovljena dozvola iz stava 3. ovog lana dostavlja se odgovornom licu postrojenja, nadlenoj inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja. lan 96.

(1) Ukoliko odgovorno lice postrojenja, tokom trajanja vaenja izdate ekoloke dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja postrojenja ili proirenje postrojenja koje moe uticati na ivotnu sredinu, duan je da o tome obavijesti organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole pisanom obavijeu. (2) Obavjetenje iz stava 1. ovog lana sadri podatke o postojeem i planiranom dijelu postrojenja, a ovi podaci e ukljuivati objanjenja i druga propratna dokumenta koji su vani za utvrivanje.

(3) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e pregledati obavjetenje i odluiti da li je predloena promjena znaajna. (4) Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da li je promjena znaajna, organ nadlean z