zakon o znanstvenoj djelatnosti

7/23/2019 Zakon o Znanstvenoj Djelatnosti

1/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .

http://www.propisi.hr/print.php?id=5767 1/84

ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

(Uredniki proieni tekst,Narodne novine broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 -OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - O i RUSRH)

Napomena: sukladno odredbama lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama zakona onacionalnoj zakladi za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike

Hrvatske (Nar. nov., broj 45/09), danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje vaitilanak 111. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Nar. nov., broj123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH i 46/07).

Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanostii visokom obrazovanju (Nar. nov., broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakonaprestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i6., lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. ilanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar. nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

I. OPE ODREDBE

Predmet normiranja

lanak 1.(1) Ovim se Zakonom ureuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.(2) Pod pojmom znanstvene djelatnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se znanstvenai razvojna istraivanja.(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje koriste se neutralno i odnose

se jednako na muki i enski spol.

Osnovna naela o znanosti i visokom obrazovanju

lanak 2.(1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesaza Republiku Hrvatsku i sastavni su dio meunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga,umjetnikog i obrazovnog prostora.(2) Znanstvena djelatnost se temelji na:

slobodi i autonomiji stvaralatva,

etinosti znanstvenika, javnosti rada, povezanosti sa sustavom obrazovanja, meunarodnim mjerilima kvalitete, poticanju i uvaavanju specifinosti nacionalnih sadraja i zatiti intelektualnog vlasnitva.(3) Visoko obrazovanje se temelji i na:

akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita, otvorenosti visokih uilita prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici, nedjeljivosti sveuilinoga nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno umjetnikogstvaralatva,

uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice, europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji te usklaivanju s europskim sustavomvisokog obrazovanja,

potivanju i afirmaciji ljudskih prava, jedinstvu strunog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifina struna znanja i


2/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


vjetine, konceptu cjeloivotnog obrazovanja, povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem te interakciji s drutvenom zajednicom i obvezi sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnihznanstvenih instituta da razviju drutvenu odgovornost studenata i drugih lanova akademske iznanstvene zajednice.Zadae visokih uilita i javnih znanstvenih instituta

lanak 3.(1) Zadae sveuilita su znanstveno, umjetniko i razvojno istraivanje, posebice ostvarivanjeznanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetniko stvaralatvo istruni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje.Svoje zadae sveuilite ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje.(2) Zadae visokih kola i veleuilita su struno visoko obrazovanje, umjetnika i strunadjelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju.(3) Zadaa javnih znanstvenih instituta je znanstveno istraivanje. Posebice, javni znanstveniinstituti imaju zadau ostvarivati znanstvene programe od stratekog interesa za RepublikuHrvatsku te, zajedno sa sveuilitima, uspostavljati znanstvenu infrastrukturu od interesa za

cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Javni znanstveni institutisudjeluju u procesu visokog obrazovanja sukladno ovom Zakonu.Akademska zajednica i njene slobode

lanak 4.(1) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesuvisokog obrazovanja.(2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama,akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita, u skladu s Ustavom, meunarodnimugovorima i ovim Zakonom.(3) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice a obuhvaaju sloboduznanstvenog i umjetnikog istraivanja i stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje iudruivanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, meunarodnim ugovorima i ovom Zakonu.(4) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj obuhvaa:

utvrivanje pravila studiranja i upisa studenata, izbor elnika i nastavnika, upravljanje resursima s kojima raspolau visoka uilita.(5) Autonomija sveuilita na svim sveuilinim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj,sukladno ovom Zakonu, obuhvaa:

ureenje unutarnjeg ustroja, utvrivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa,

financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, odluivanje o prihvaanju projekata i meunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu.(6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita ukljuuju iodgovornost akademske zajednice prema drutvenoj zajednici u kojoj djeluje.

Primjena propisa o ustanovama

lanak 5.(1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, na visoka uilita i ustanove u sustavu

znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama.(2) Ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja mogu se udruivati uzajednice ustanova, sukladno Zakonu o ustanovama. Tako uspostavljene zajednice imaju pravai obveze u odnosu na svoje sastavnice sukladno aktu o osnivanju i statutu.(3) Zajednica sveuilita je ustanova u koju se udruuju dva ili vie sveuilita i koja ima sva


3/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


prava i obveze sveuilita, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvoureuje se aktom o osnivanju i statutom.

II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOKIRAZVOJ

Zadae Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

lanak 6.(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj (u daljnjem tekstu:

Nacionalno vijee) najvie je struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupneznanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnolokog razvoja uRepublici Hrvatskoj.(2) Nacionalno vijee:1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjeraza njezino unapreenje,2. predlae i potie donoenje mjera za unapreenje visokog obrazovanja,3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje

znanstveno-nastavnih, umjetniko--nastavnih i nastavnih zvanja,4. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja i polja, imenuje podrunaznanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja,5. opim aktom utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja u skladu s ovim Zakonom,6. opim aktom utvruje minimalne uvjete radnih obveza za znanstveno, znanstveno-nastavna iumjetniko-nastavna zvanja o kojima se podnosi izvjee u skladu s ovim Zakonom,7. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije i visoka uilita u podrujuumjetnosti da bi dobile ovlatenje za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja odnosnoumjetniku komponentu umjetniko-nastavnih zvanja u skladu s ovim Zakonom,8. donosi kriterije izvrsnosti za odabir znanstvenika i nastavnika za produljenje ugovora o radunakon 65 godina ivota, u skladu s ovim Zakonom,9. propisuje minimalne uvjete radnih obveza za reizbor na znanstvena, znanstveno-nastavna,umjetniko-nastavna, nastavna i struna radna mjesta, u skladu s ovim Zakonom,10. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti te daje miljenje o osnivanjuznanstveno-tehnologijskih parkova i kolaborativnih tehnologijskih centara,11. predlae kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost ivisoko obrazovanje te tehnoloki razvoj,12. predlae i potie sudjelovanje drugih subjekata i organizacija civilnog drutva, posebnotijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave tegospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,13. predlae mjere i poduzima aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog

pomlatka,14. imenuje lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,15. predlae i potie mjere vezane za policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokogobrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlae Hrvatskome saboru strateki dokument mree

javnih visokih uilita i javnih znanstvenih instituta,16. raspravlja pitanja od vanosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlae i

potie donoenje mjera za njegovo unapreenje te poticanje tehnolokog razvoja,17. predlae lanove Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju,18. razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanima za razvoj sustava znanosti ivisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

lanak 7.(Brisan.)

lanak 8.


4/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


(Brisan.)

Sastav Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

lanak 9.(1) Nacionalno vijee ima predsjednika i esnaest lanova, od kojih su etiri znanstvenasavjetnika u trajnom zvanju zaposlena u znanstvenim institutima, sedam redovitih profesora utrajnom zvanju, dva profesora visoke kole te dvije osobe iz podruja gospodarstva i dvije

osobe iz poduzetnitva. U radu Nacionalnog vijea sudjeluje i predstavnik reprezentativnihsindikata u znanosti i visokom obrazovanju bez prava odluivanja.(2) lanovi Nacionalnog vijea u zvanju znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju te redovitog

profesora u trajnom zvanju biraju se iz redova vrhunskih znanstvenika, osobito onih koji imajusvjetski priznate znanstvene radove iz vie znanstvenih polja.(3) lanove Nacionalnog vijea koji su profesori visoke kole predlae Vijee veleuilita ivisokih kola.(4) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj je etiri godine.(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj na svoje sjednice

poziva ministra te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati uraspravi bez prava glasa.

lanak 10.(Brisan.)

Nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnolokirazvoj

lanak 11.(1) lanove Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i njihove

predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturuHrvatskoga sabora, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti iumjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva.(2) Hrvatski sabor, sukladno sa stavkom 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje osamlanova Nacionalnog vijea, a predsjednika navedenog tijela imenuje svake etiri godine.(3) Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj utvruje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnoseznanstveni instituti, Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee veleuilita i visokih kola,Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca,sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno

objavljenog poziva za predlaganje kandidata.(4) Dravni dunosnici te elnici znanstvenih organizacija, visokih uilita i lanovi drugihnajviih strunih tijela koja se brinu za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava znanosti ivisokog obrazovanja ne mogu biti lanovi

Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.

Razrjeenje lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

lanak 12.(1) Predsjednika ili lana Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki

razvoj Hrvatski sabor moe razrijeiti dunosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske iNacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i prije isteka vremena nakoje je imenovan ako:1. sam zatrai razrjeenje,2. stupi na dunost koja prijei rad u Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i


5/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


tehnoloki razvoj,3. ne ispunjava svoju dunost,4. izgubi sposobnost obnaanja dunosti,5. svojim postupcima povrijedi ugled dunosti koju obnaa.(2) U sluaju razrjeenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatski sabor e na prijedlog VladeRepublike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili lana na vrijeme do isteka mandatarazrijeenog predsjednika ili lana. Novi e se predsjednik ili lan predloiti na temelju prije

prikupljenih prijedloga prema lanku 11. stavku 3. ovoga Zakona.

Rad i odluivanje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

lanak 13.(1) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donosi poslovnike osvom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima.(2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja Nacionalno vijee za znanost,visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj moe osnovati svoja radna tijela u ijem radu mogusudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj.

(3) Raspravljajui o pitanjima iz svoje nadlenosti Nacionalno vijee za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj moe traiti miljenje nadlenog ministarstva i odgovarajuihstrunjaka.(4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj te lanoviradnih tijela izuzet e se od odluivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa.Pitanje izuzea lanova Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

poblie se ureuje poslovnicima o radu tih tijela.(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj donosi program radaza mandatno razdoblje te godinji program rada koje potvruje ministar. Za svoj rad

Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj odgovorno je Hrvatskomsaboru kojem najmanje jednom godinje podnose izvjetaj.(6) U sluajevima kada Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvojministru predlae donoenje kakvog opeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne

prihvati, zatrait e ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon takoprovedenog postupka ne doe do usuglaavanja o spornom pitanju o njemu e odluiti VladaRepublike Hrvatske.(7) Administrativne i strune poslove za Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (lanak 15.).

Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja

lanak 14.(1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu:Savjet) je struno tijelo Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.Savjet ini petnaest lanova i to tako da su u njemu tri lana sa znanstvenih instituta, estlanova sa sveuilita, dva lana s veleuilita, dva predstavnika sindikata te dva predstavnikakoje u Savjet imenuje ministar.(2) lanove Savjeta zajedniki imenuje Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj veinom ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga Rektorskogzbora, Vijea veleuilita i visokih kola, javnih znanstvenih instituta, sveuilita, veleuilita ivisokih kola te Ministarstva i sindikata. Mandat lanova Savjeta traje etiri godine.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje

lanak 15.(1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana


6/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


ustanova zaduena za pruanje strune i administrativne potpore Nacionalnom vijeu zaznanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.(2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvruje ustroj i nain njezina rada.(3) Djelokrug Agencije ine struni i administrativni poslovi:1. u postupcima izdavanja dopusnica visokim uilitima,2. u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih uilita,3. u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim uilitima,4. u postupcima vrednovanja sustava za unapreenje i jamstvo kvalitete na visokim uilitima,

5. u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija,6. ukljuivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u meunarodni sustav,7. povezivanja s Europskom mreom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) ieuropskom mreom informacijskih centara (ENIC/NARIC),8. stvaranja i odravanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i visokogobrazovanja.(4) Za svoj struni rad Agencija je odgovorna Nacionalnom vijeu za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj, a zakonitost njenoga rada nadzire Ministarstvo.

Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti

i visokom obrazovanju (Nar. nov., broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakonaprestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i6., lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. ilanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar. nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

Vrednovanje visokih uilita i znanstvenih organizacija

lanak 16.(1) Visoka uilita i znanstvene organizacije kojima je osniva Republika Hrvatska vrednuju

se, odnosno podlijeu provjeri kvalitete i uinkovitosti. Obavljanje znanstvene djelatnostiprivatnih znanstvenih organizacija podlijee vrednovanju ako se financira iz dravnogprorauna, u kojem se sluaju na rezultate vrednovanja odgovarajue primjenjuju odredbelanka 18. ovoga Zakona.(2) Provjera kvalitete i uinkovitosti pravnih osoba iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se natemelju pravilnika koji na temelju prethodnog miljenja Nacionalnog vijea za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj donosi ministar, uvaavajui posebnosti pojedinih podrujaznanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja.(3) Kod provjere kvalitete i uinkovitosti osoba iz stavka 1. ovoga lanka Agencija se unajveoj moguoj mjeri koristi uslugama meunarodnih organizacija i asocijacija.(4) Agencija obavlja provjeru prema godinjem rasporedu poslova ili po posebnom nalogu

Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i na zahtjev pravneosobe iz stavka 1. ovoga lanka. Svoje izvjee o provjeri Agencija dostavlja Nacionalnomvijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj te ministru kao i onome na iji jezahtjev obavilo provjeru.(5) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar mogu od Nacionalnog vijea zaznanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj zatraiti provjeru iz stavka 4. ovoga lanka.(6) Prije odluivanja na Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvojizvjee Agencije dostavlja se pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka na koji se ono odnosi.Oni mogu Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, u roku od30 dana dati svoje primjedbe na izvjee i dati potrebno razjanjenje o nalazima u njemu.

(7) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj utvruje konanuocjenu kontrole i vrednovanja te ih dostavljaju ministru i pravnoj osobi iz stavka 1. ovogalanka koje je vrednovano. Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnolokirazvoj obavjetava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju.


7/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanostii visokom obrazovanju (Nar.nov. broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakona prestajuvaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i 6., lanka15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. i lanka 51.stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar.nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

Vrednovanje studijskih programa

lanak 17.(1) Vrednovanje studijskih programa provodi Agencija na temelju pravilnika, koji uz

prethodno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvojdonosi ministar i prema godinjem rasporedu koji utvruje Nacionalno vijee za znanost,visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Vrednovanje e se provesti i na posebni zahtjev

Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i ministra, a moe seprovesti i na vlastiti zahtjev visokog uilita.(2) Prije rasprave i odluivanja na Nacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj, izvjee Agencije dostavlja se visokom uilitu na koje se ono odnosi.

Visoko uilite moe u roku od 30 dana dati svoje primjedbe na izvjee ili dati potrebnorazjanjenje o nalazima u njemu.(3) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj utvruje konanuocjenu vrednovanja te je dostavlja ministru i visokom uilitu koje je vrednovano. Konana jeocjena vrednovanja javna.

Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanostii visokom obrazovanju (Nar.nov., broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakonaprestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i6., lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. i

lanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar. nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

Primjena rezultata vrednovanja

lanak 18.(1) Na temelju rezultata vrednovanja pravnih osoba iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona

Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj preporuuje ministru da:1. izda dopusnicu za obavljanje djelatnosti instituta,2. uputi pismo oekivanja ili

3. uskrati dopusnicu.(2) Na temelju rezultata vrednovanja studijskog programa visokog uilita Nacionalno vijeeza znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj preporuuje ministru da:1. izda dopusnicu za studij,2. uputi pismo oekivanja ili3. uskrati dopusnicu za studij.(3) Dopusnicom se utvruje da pravne osobe iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakonaudovoljavaju standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvoenje pojedinogstudija.(4) Pismo oekivanja je isprava kojom se ukazuje na nedostatke u vrsnoi rada pravne osobe izlanka 16. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pojedinoga studijskog programa te izraavaoekivanje da e nabrojeni nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje seili rjeenjem uskrauje dopusnica.(5) Ako je pravnoj osobi iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona uskraena dopusnica zaobavljanje djelatnosti, ista se rjeenjem brie iz Upisnika.


8/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


(6) U rjeenju o uskrati dopusnice za odreeni studij utvruju se prava studenata o mogunostizavretka studija, odnosno prijelaza na studij na drugom visokom uilitu.(7) Dopusnica i rjeenje o uskrati dopusnice upravni su akti protiv kojih nije doputena alba,ali se protiv njih moe pokrenuti upravni spor.

Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanostii visokom obrazovanju (Nar. nov., broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakonaprestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i

6., lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. ilanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar. nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

lanak 19.

(1)Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj imenuje podrunaznanstvena i umjetnika vijea (u daljnjem tekstu: podruna vijea) i matine odbore iz redovaistaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajue struke na vrijeme od etiri godine.Prijedloge za lanove podrunih vijea i matinih odbora daju Rektorski zbor, sveuilita,znanstveni instituti te lanovi akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za

predlaganje kandidata za podruna vijea i matine odbore.(2) Podruna vijea osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadlenosti Nacionalnog vijea zaznanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj za pojedina znanstvena i umjetnika podrujanavedena u lanku 6. stavak 2. ovoga Zakona. Podruna vijea sudjeluju u izboru u znanstvenaili umjetniku komponentu umjetniko-nastavnih zvanja u posebnim sluajevima navedenim ulanku 33. stavku 4. ovoga Zakona.(3) Matini odbori sudjeluju u izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetniko-nastavnazvanja sukladno s ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.(4) Sastav podrunih vijea i matinih odbora te nain njihova rada ureuje se detaljnije

pravilnikom koji donosi Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj,

pri emu se vodi rauna o pravinoj regionalnoj zastupljenosti. lanovi matinih odbora suosobito svjetski priznati znanstvenici.

III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI

1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI

Sloboda znanstvenog rada i djelovanja

lanak 20.(1) Znanstveni rad ne podlijee nikakvim ogranienjima ili formalnim zahtjevima osim onihkoji proizlaze iz potivanja etinosti u znanstvenom i istraivakom radu, zatite ljudskih pravate zatite osobne i ope sigurnosti na radu.(2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanou ne mogu

biti zapreka slobodnom bavljenju znanou i predviene su iskljuivo radi stjecanja pojedinihprava predvienih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.

Znanstveni rad

lanak 21.(1) Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveuilitima i

institutima i drugim znanstvenim organizacijama kao i osobe izabrane na suradnika radnamjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanjeznanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom.(2) U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveuilinih studija te osobeizabrane na struna radna mjesta prema ovome Zakonu. U znanstvenom radu mogu sudjelovati


9/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i nastavnom procesu.

Znanstvena djelatnost

lanak 22.(1)Znanstvenu djelatnost u smislu ovoga Zakona obavljaju sveuilita i njihove sastavnice,

javni znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao idruge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija

(u daljnjem tekstu: znanstvene organizacije).(2) Djelatnosti ustanova od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku (kao to su Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti i Leksikografski zavod Miroslav Krlea) ureuju se i

posebnim zakonom.Upisnik znanstvenih organizacija i znanstvenika(3) Javni znanstveni instituti, sveuilita i njihove sastavnice te druga visoka uilita iznanstvene organizacije kojima je osniva Republika Hrvatska mogu zapoeti obavljatiznanstvenu djelatnost, odnosno u sudski registar upisati takvu djelatnost samo na temeljudopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti.(4) Privatna znanstvena organizacija moe traiti dopusnicu i upisati se u Upisnik znanstvenih

organizacija.

Napomena: sukladno odredbama lanka 30. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanostii visokom obrazovanju (Nar. nov., broj 45/09), stupanjem na snagu toga Zakonaprestaju vaiti odredbe lanka 6. stavka 2. toke 3., lanka 7. stavka 2. toke 2., 4., 5. i6., lanka 15., 16., 17. i 18., lanka 22. stavaka 3. i 4., lanka 23 stavaka 3., 4., 5. i 6. ilanka 51. stavaka 2., 3., 4., 5., 7., 8., 9. i 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Nar. nov., br. 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 Odluka USRH i 46/07).

lanak 23.

(1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika.(2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno,znanstveno-nastavno ili umjetniko-nastavno zvanje te zahtjeva zainteresirane fizike ili

pravne osobe. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice zaobavljanje znanstvene djelatnosti.(3) Dopusnicu iz stavka 2. ovoga lanka izdaje ministar nakon provedenog postupkautvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, uz prethodno pribavljeno

pozitivno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.(4) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnostiutvrdi da znanstvena organizacija ne udovoljava uvjetima za obavljanje znanstvene djelatnostiministar donosi rjeenje kojim se odbija izdavanje dopusnice, uz prethodno pribavljenomiljenje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.(5) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnostiutvrde nedostaci u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, ministar, uz

prethodno pribavljeno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje itehnoloki razvoj, izdaje znanstvenoj organizaciji pismo oekivanja kojim se ukazuje nanedostatke u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti te izraava oekivanje dae nabrojani nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rjeenjemodbija dopusnica.(6) Uvjete za izdavanje dopusnice i postupak utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanjeznanstvene djelatnosti propisuje ministar pravilnikom koji donosi na temelju prethodnog

miljenja Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.(7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovogalanka i brisanje iz upisnika, ustroj i nain njihova voenja te sadraj obrazaca za podnoenjezahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika.(8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se


10/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


financirati iz dravnog prorauna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenicimogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj, financirati iz dravnog prorauna ako sudjeluju u projektu odznaaja za Republiku Hrvatsku.



Ostali subjekti znanstvene djelatnosti

lanak 24.(1) Uz fizike osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenudjelatnost, subjekti znanstvene djelatnosti su i Nacionalno vijee za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj, Ministarstvo, Hrvatska akademska i istraivaka mrea

(CARNet), Hrvatska zaklada za znanost (u daljnjem tekstu: Zaklada) te, sukladno sa zakonom isvojim opim aktima, nastavne baze medicinskih, stomatolokih, veterinarskih i farmaceutskihfakulteta, veleuilita, visoke kole, znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe injihove ustrojstvene jedinice ije je djelovanje od interesa za obavljanje znanstvene djelatnosti.(2) Nain sudjelovanja subjekata iz stavka 1. ovoga lanka u organizaciji i provedbi znanstvenedjelatnosti ureuje se zakonom, na njemu utemeljenom propisu te odlukama nadlenih tijela.

2. ZNANSTVENI INSTITUTI

Osnivanje znanstvenih instituta

lanak 25.(1) Znanstvene institute osnivaju domae i inozemne pravne i fizike osobe, sukladnoodredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama.(2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku,Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva javne znanstvene institute.Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog instituta

lanak 26.(1) Na unutarnji ustroj i upravljanje javnim znanstvenim institutom i znanstvenim institutom (udaljnjem tekstu: institut) primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom

nije odreeno drukije.(2) Statut instituta donosi njegovo upravno vijee uz suglasnost osnivaa. Suglasnost na statut

javnoga znanstvenog instituta daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj.(3) Institut ima:

ravnatelja, znanstveno vijee, upravno vijee, druga tijela predviena statutom ili na njemu utemeljenim drugim opim aktom.(4) Upravno vijee instituta, sukladno statutu, ine lanovi koje imenuje i razrjeava osniva,

lanovi koje izabere znanstveno vijee instituta te jedan lan koji je predstavnik zaposlenika.Broj lanova upravnog vijea instituta odreuje se statutom, uz ogranienje da ne moe bitimanji od tri ni vei od devet. lanovi koje imenuje osniva ine veinu u upravnom vijeu.Upravno vijee vodi financijsku i poslovnu politiku, odluuje o raspolaganju imovinom veevrijednosti sukladno statutu te odluuje o pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadlenost


11/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


drugih tijela.(5) U znanstvenom vijeu znanstvenici i osobe izabrane na suradnika radna mjesta ili njihovi

predstavnici odluuju o znanstvenim i strunim pitanjima. Znanstveno vijee:1. utvruje i provodi znanstvenu politiku instituta,2. raspravlja i odluuje o znanstvenim i strunim pitanjima,3. provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, kad je institut za to ovlaten,4. provodi postupke izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta,5. imenuje i razrjeuje dio lanova upravnog vijea instituta, u skladu sa statutom,

6. predlae upravnom vijeu kandidate za natjeajni odbor za izbor ravnatelja instituta,7. daje upravnom vijeu instituta prethodno miljenje u postupku donoenja statuta te8. obavlja druge poslove odreene odlukom o osnivanju i statutom instituta.(6) Institut moe imati znanstveni savjet. lanovi znanstvenog savjeta su istaknuti javnidjelatnici ije lanstvo nije uvjetovano sklopljenim ugovorom o radu s institutom. Ustroj,nadlenosti i nain rada znanstvenog savjeta ureuje se statutom.

Sudjelovanje instituta u visokom obrazovanju

lanak 27.

(1) Znanstveni instituti surauju s visokim uilitima u znanstvenom radu i izvoenjustudijskih programa u skladu sa znanstvenim programom instituta te znanstvenim i studijskimprogramima visokih uilita.(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga lanka potanje se ureuje ugovorom visokog uilita i instituta.(3) Visoka uilita i instituti dogovaraju uspostavljanje znanstvene infrastrukture od interesa zacjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja.

3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTII ZNANSTVENO-TEHNOLOGIJSKI PARKOVI

Kolaborativni znanstveni programi

lanak 28.(1) Kolaborativni znanstveni program je interdisciplinarni istraivaki program koji provodesveuilita i javni znanstveni instituti i koji se u pravilu sastoji od veeg broja problemski

povezanih znanstvenih projekata.(2) Kolaborativni znanstveni program predlae senat sveuilita ili znanstveno vijee javnogaznanstvenog instituta. Senat ili znanstveno vijee imenuje voditelja programa.(3) Voditelj programa predlae nacrt programa Nacionalnom vijeu za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj.(4) Ako Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj prihvati nacrt

programa, sveuilite ili institut raspisuje natjeaj za prijavu projekata u sklopu programa.(5) Konaan prijedlog programa odreuju svi voditelji odabranih projekata. O tom prijedloguse provodi interna recenzija na sveuilitu ili javnom znanstvenom institutu.(6) Nakon interne recenzije konaan prijedlog programa vrednuje Nacionalno vijee zaznanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj koje imenuje recenzente. Program se brani

javno, pred lanovima Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj irecenzentima. Izvrenje programa vrednuje se na isti nain kao to se provodi obrana

prijedloga programa.

Znanstveni centar izvrsnosti

lanak 29.(1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupinaznanstvenika koja po originalnosti, znaenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ideu red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline.


12/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


(2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centromizvrsnosti proglaava ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanjei tehnoloki razvoj, uz suglasnost znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temeljuvrednovanja sukladno zakonu koji regulira osiguravanje kvalitete u znanosti i visokomobrazovanju i postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu.(3) Odluka ministra o proglaenju znanstvenog centra izvrsnosti sadri prava i obveze koje na

prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj taj centardobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku

predvienom stavkom 2. ovog lanka, moe se produiti za iduih pet godina.

Znanstveno-tehnologijski park

lanak 30.(1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovako drutvo koje se osniva radi komercijalizacijeznanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jaanja na znanostitemeljenog gospodarstva.(2) Suglasnost za koritenje naziva znanstvenotehnologijskog parka daje ministar na prijedlog

Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.

(3) Znanstveno-tehnologijski park uiva porezne olakice i druge pogodnosti kojima se potieostvarivanje njegovih ciljeva, u skladu sa zakonom.

4. ZNANSTVENICI I SURADNICI

Znanstvenici

lanak 31.Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane uodgovarajua znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika.

Znanstvena zvanja

lanak 32.(1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik iznanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Znanstvena zvanja se stjeu u postupku i pod uvjetima

predvienim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima.(2) Za znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti iznanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika.(3) Za viega znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti iznanstvene radove koji predstavljaju znaajan doprinos znanosti te koji je najmanje pet godina

bio u zvanju znanstvenog suradnika.(4) Za znanstvenog savjetnika i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabranistraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je znatno unaprijedio znanost,

pri emu e se posebno cijeniti meunarodna afirmacija znanstvenika i meunarodna priznatostnjegova znanstvenog rada odnosno njegovo znaenje u okviru nacionalnih sadraja. Uznavedene uvjete, u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabrat e se istraiva koji jenajmanje pet godina bio u zvanju viega znanstvenog suradnika, a u znanstveno zvanjeznanstvenog savjetnika u trajnom zvanju istraiva koji je najmanje pet godina bio u zvanjuznanstvenog savjetnika.(5) Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj pravilnikom koji se

objavljuje u Narodnim novinama detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja(vrsta i broj znanstvenih radova, vrednovanje radova i sl.) sukladno stavcima 2.-4. ovogalanka, na temelju kojih matini odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjujusveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodei rauna o posebnostima pojedinihznanstvenih i umjetnikih podruja te pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih


13/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


podruja.(6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka predvidjet e se primjerenovremensko razdoblje primjene do tada vaeih uvjeta kojim e se na pravian nain omoguitireizbor ili napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad obavljali prema timuvjetima.(7) Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor u vie zvanje u odnosu nazvanje u koje se bira, posebnom odlukom znanstvenog vijea i uz suglasnost zaposlenika,

pristupnik moe biti izabran u vie zvanje i ranije od rokova propisanih ovim lankom, ali ne

prije nego to isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Za izbor u zvanjeznanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izbor ranije od rokova propisanih stavkom 4. ovogalanka nije mogu.(8) Iznimno, ako je pristupnik istraiva koji nije bio zaposlen u Republici Hrvatskoj, matiniodbor moe odobriti zahtjev za izbor u znanstveno zvanje viega znanstvenog suradnika iznanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju pristupniku koji nije bio

prije izabran u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da zadovoljava istovjetne uvjete kojisu prema propisima Republike Hrvatske potrebni za izbor u odgovarajue zvanje, odnosno da

je bio izabran u odgovarajue zvanje.

Pokretanje postupka za stjecanje zvanja

lanak 33.(1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu.(2) Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree osobakoja smatra da ispunjava uvjete za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe

pokrenuti i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu.(3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlatenoj za

provoenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenojorganizaciji koja je ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, ta je znanstvenaorganizacija iskljuivo nadlena za provoenje dijela postupka. Na obrazloeni zahtjev osobekoja pokree postupak izbora, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnolokirazvoj moe za provoenje dijela postupka odrediti i drugu ovlatenu znanstvenu organizaciju.(4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupkaizbora u pojedino znanstveno zvanje u odreenom znanstvenom ili umjetnikom polju iliinterdisciplinarnom znanstvenom ili umjetnikom podruju, a matini odbor za to polje iliinterdisciplinarno podruje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajue podrunoznanstveno ili umjetniko vijee. Ako nijedno podruno znanstveno ili umjetniko vijee nijeovlateno za provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za znanost,visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.

Ovlatenje za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje

lanak 34.(1) Rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdajeministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnolokirazvoj onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenomima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgovarajuemznanstvenom podruju te najmanje sedam u odgovarajuem znanstvenom polju, odnosnointerdisciplinarnom podruju, od ega najmanje tri znanstvena savjetnika.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka

izbora u znanstveno zvanje moe dobiti i visoko uilite sa statusom znanstvene organizacijekoja u stalnom radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim vremenom, a iji ekvivalentpune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. ovoga lanka.(3) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlatena je, na temelju odluke nadlenogamatinog odbora, za provoenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje


14/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena podruja i polja, sukladnoZakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu.(4) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka to se ovlatenje znanstvene organizacijeupisuje u Upisnik znanstvenih organizacija.(5) Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struno tijelo kojemu su statutom unadlenost stavljena znanstvena pitanja. Ispunjavanje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka

provjerava Ministarstvo po slubenoj dunosti, te ako institucija vie ne ispunjava uvjete,ministar e donijeti rjeenje o brisanju ovlatenja iz Upisnika znanstvenih organizacija.

(6) Ovlatena znanstvena organizacija moe posebnim pravilnikom poblie urediti onaj diopostupka izbora u znanstvena zvanja koji ona provodi.(7) Postupak dobivanja rjeenja o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora uumjetniko-nastavna zvanja primjenjuje se na odgovarajui nain i pri izboru u umjetnikukomponentu umjetniko-nastavnog zvanja.

Postupak izbora

lanak 35.(1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj znanstvenoj organizaciji,

zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u odreeno zvanje.(2) Ovlatena znanstvena organizacija, u roku 30 dana od dana primitka zahtjeva za izbor uznanstveno zvanje, imenuje struno povjerenstvo. Struno povjerenstvo se sastoji od tri lanakoji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se trai izbor.Barem jedan lan povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj jezaposlen pristupnik.(3) Struno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlae da se pristupnikizabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Struno povjerenstvo svoje izvjee podnosi u rokuod trideset dana od dana imenovanja.(4) Na temelju izvjea strunog povjerenstva i odluke strunog tijela iz lanka 34. stavka 3.ovoga Zakona, organizacija u roku od trideset dana daje miljenje i prijedlog nadlenommatinom odboru.(5) Matini odbor u roku od ezdeset dana potvruje ili ne potvruje miljenje i prijedlogorganizacije. Proputanje navedenog roka ne moe rezultirati stjecanjem zvanja.(6) U sluaju da matini odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik moe zahtijevatiod nadlenoga podrunog vijea da samo odlui o zahtjevu. U sluaju da postupak izbora

provodi podruno vijee, zbog proputanja navedenog roka, pristupnik se moe obratitiNacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj.(7) Matini odbor nee potvrditi miljenje i prijedlog ovlatene znanstvene organizacije ako:1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor,2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili

3. je bitno povrijeen postupak provoenja izbora.(8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka, matini odbor e sam provesti postupak izbora ilizatraiti od iste organizacije ponavljanje postupka, ili zatraiti od druge organizacije pokretanjenovog postupka izbora. Novi postupak izbora dovrit e se u roku od ezdeset dana.(9) Odluka matinog odbora je izvrna, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora uznanstveno zvanje primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku.(10) Matini odbor e u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ilinegativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a

pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnikznanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva.

(11) U sluaju predvienom lankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor uznanstveno zvanje podnosi se nadlenom matinom odboru ili podrunom vijeu, odnosnoNacionalnom vijeu za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Postupak e se dovritiu roku 120 dana.(12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U


15/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


upravnom sporu ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje ve samoukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje postupka.(13) Postupak za izbor u znanstvena zvanja primjenjuje se na odgovarajui nain i na izbor uumjetniku komponentu umjetniko-nastavnog zvanja koja je u svemu izjednaena sznanstvenim zvanjem.

Rokovi u postupku izbora i posljedice prekoraenja

lanak 36.(1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz lanka 35. ovoga Zakona ne teku urazdobljima od 15. srpnja do 31. kolovoza te od 20. prosinca do 7. sijenja.(2) U sluaju neopravdanog znatnog prekoraenja roka, po pritubi pristupnika ili znanstveneorganizacije u kojoj je pristupnik zaposlen, matini odbor moe preuzeti postupak izbora i samga provesti. U sluaju neopravdanog prekoraenja roka matinog odbora, na odgovarajuinain e se primijeniti lanak 35. stavak 6. ovoga Zakona.(3) Ovlatenoj znanstvenoj organizaciji koja uestalo i neopravdano ne potuje rokove

propisane u lanku 35. ovoga Zakona, ministar e, uz prethodno miljenje Nacionalnog vijeaza znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, oduzeti ovlatenje za provoenje postupka

izbora u zvanje.(4) Ako matini odbor uestalo ne potuje rokove propisane u lanku 35. ovoga Zakona, nazahtjev ministra Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj

pokrenut e postupak za razrjeenje predsjednika odbora i lanova odgovornih za nepotivanjerokova.

Trajnost zvanja i njegov prestanak

lanak 37.(1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem.(2) Znanstveno zvanje moe se oduzeti:1. ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje

pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor,2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstvenozvanje predstavljaju plagijat ili da su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te3. u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa.(3) Postupak oduzimanja zvanja moe pokrenuti znanstvena organizacija, matini odbor,

podruno vijee, Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj iliOdbor za etiku. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi se odgovarajuom

primjenom odredbi lanka 35. ovoga Zakona.(4) Postupak oduzimanja znanstvenog, odnosno umjetniko-nastavnog zvanja provodi

odgovarajui matini odbor i to u roku od najvie 120 dana od dana pokretanja postupka.

Poasno zvanje

lanak 38.(1) Instituti i druge znanstvene organizacije svojim istaknutim umirovljenim znanstvenimsavjetnicima mogu, bez provoenja javnog natjeaja, dodijeliti poasno znanstveno zvanjezasluni znanstvenik.(2) Zasluni znanstvenik moe, u skladu s potrebama znanstvene organizacije, sudjelovati uznanstvenim projektima i ostalim aktivnostima.

(3) Postupak imenovanja i prava zaslunog znanstvenika poblie se ureuju statutomznanstvene organizacije.

Radna mjesta u znanstvenim organizacijama


16/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


lanak 39.(1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, viiznanstveni suradnik, znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju.(2) Suradnika radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i poslijedoktorand.(3) Struna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju uobavljanju znanstvene djelatnosti su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.

Postupak izbora na radna mjesta

lanak 40.(1) Postupak izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta ureuje se statutomznanstvene organizacije ili, u privatnim znanstvenim organizacijama, opim aktom kojim seureuju radni odnosi.(2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnognatjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, u dnevnom tisku i na slubeniminternetskim stranicama znanstvene organizacije te na slubenom internetskom portalu zaradna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje 30 dana.(3) U sluaju kada je raspisan natjeaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka

moe se obaviti i izbor u znanstveno zvanje sukladno lanku 35. ovoga Zakona ukoliko neki odpristupnika nema obavljen taj izbor. U tom sluaju obavlja se izbor u znanstveno zvanje svihpristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani. Nakonprovedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od 90 danadovrava postupak izbora na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljavauvjetima natjeaja. U postupku izbora znanstvena organizacija moe zatraiti miljenjekompetentnih strunjaka iz zemlje ili inozemstva.(4) Znanstvena organizacija duna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od

petnaest dana od dana donoenja odluke o izboru.(5) Ako odluka o izboru na isto ili vie radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji jeneki od pristupnika bio izabran u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegovugovor o radu traje do donoenja odluke o izboru.

Znanstvena radna mjesta

lanak 41.(1) U institutima znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta.(2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom iliviem znanstvenom zvanju, odnosno izbor proveden sukladno lanku 40. stavku 3. ovogaZakona.(3) Na radno mjesto viega znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje

pet godina bila u zvanju i na radnom mjestu znanstvenog suradnika ili znanstveno-nastavnomradnom mjestu docenta.(4) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje petgodina bila u zvanju i na radnom mjestu viega znanstvenog suradnika ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu izvanrednog profesora.(5) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabrana osoba koja jenajmanje pet godina bila u zvanju i na radnom mjestu znanstvenog savjetnika ili znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora.(6) Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na vie znanstveno radnomjesto u odnosu na ono na koje se bira, posebnom odlukom znanstvenog vijea i uz suglasnost

zaposlenika, natjeaj za izbor iz stavka 3. i 4. ovoga lanka moe biti raspisan i ranije odrokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prethodnogizbora na radno mjesto s niim zvanjem.(7) Znanstvenik izabran na znanstveno radno mjesto nema obvezu izbora na vie znanstvenoradno mjesto, ali moe biti izabran na vie znanstveno radno mjesto sukladno objavljenom


17/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


javnom natjeaju.(8) Uz uvjete za izbor na radno mjesto koji su propisani ovim Zakonom institut moe svojimstatutom ili drugim opim aktom utvrditi i dodatne uvjete.

Ugovor o radu

lanak 42.(1) S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta u javnim znanstvenim institutima

zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme, s obvezom provoenja reizbora ili izborana vie radno mjesto.(2) Reizbor znanstvenika na znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika, viegaznanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika vri se na nain da struno povjerenstvoovlatene znanstvene organizacije podnosi znanstvenom vijeu javnog znanstvenog instituta ukojem je pristupnik zaposlen, svakih pet godina, izvjee o radu znanstvenika. Struno

povjerenstvo se sastoji od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju i naodgovarajuem radnom mjestu, s obzirom na ono za koje se trai reizbor. Barem jedan lan

povjerenstva ne moe biti zaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik.(3) Oblik izvjea te minimalne uvjete radnih obveza za znanstvena radna mjesta za koje se

podnosi izvjee iz stavka 2. ovoga lanka propisuje Nacionalno vijee. Javni znanstveniinstitut opim aktom propisuje postupak odluivanja o prihvaanju izvjea, a moe propisati idodatne uvjete radnih obveza na znanstvenim radnim mjestima za koje se podnosi izvjee izstavka 2. ovoga lanka.(4) Ako znanstveno vijee javnog znanstvenog instituta ne prihvati pozitivno izvjee o radu,odnosno prihvati negativno izvjee o radu, u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka, nakon dvijegodine od dana donoenja navedene odluke, ponavlja se postupak reizbora u skladu sastavcima 2. i 3. ovoga lanka.(5) Miljenje o ponovljenom izvjeu iz stavka 4. ovoga lanka donosi upravno vijee javnogznanstvenog instituta. Ako upravno vijee javnog znanstvenog instituta ne prihvati izvjee,odnosno ako je miljenje upravnog vijea negativno, ravnatelj pokree postupak redovitog

otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika) u skladu s opimpropisima o radu i opim aktom javnog znanstvenog instituta.(6) S osobama izabranim u znanstvena, suradnika i struna zvanja koje rade na projektuogranienog trajanja, ugovor o radu zakljuuje se na odreeno vrijeme, dok traje projekt ilinjegova dionica na kojoj je ta osoba angairana.(7) Obveza podnoenja izvjea o radu znanstvenika iz ovog lanka prestaje nakon tozaposlenik bude izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju.(8) Znanstveniku u javnom znanstvenom institutu istekom kalendarske godine u kojoj jenavrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu. Iznimno, kada

postoji potreba za nastavkom rada znanstvenika, znanstvena organizacija moe sa

znanstvenikom koji udovoljava kriterijima izvrsnosti zakljuiti ugovor o radu na odreenovrijeme od dvije godine s mogunou produljenja u dvogodinjim mandatima. Kriterijeizvrsnosti za odabir znanstvenika za zakljuenje ugovora o radu nakon 65. godine donosi

Nacionalno vijee, a javni znanstveni institut opim aktom moe propisati i dodatne kriterijeizvrsnosti.(9) Na temelju izvjea strunog povjerenstva ovlatene znanstvene organizacije iz lanka 34.ovoga Zakona, a koje se sastoji od tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenomzvanju u odnosu na pristupnika, pri emu barem jedan lan povjerenstva ne moe bitizaposlenik znanstvene organizacije u kojoj je zaposlen pristupnik, odgovarajui matini odbordonosi odluku o ispunjenju kriterija izvrsnosti iz stavka 8. ovoga lanka.

(10) Kada su sredstva za plau znanstvenika iz stavka 8. ovoga lanka osigurana iz namjenskihsredstava za znanstvene ili strune projekte, ili iz vlastitih sredstava, javni znanstveni institutmoe mu produljiti radni odnos i izvan ogranienja propisanih stavkom 8. ovoga lanka.(11) Znanstvenik stariji od 65 godina kojem je prestao ugovor o radu zbog odlaska u mirovinumoe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji pod uvjetima iz


18/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


stavaka 8., 9. ili 10. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizacijinije javio odgovarajui pristupnik.

Suradnika zvanja i radna mjesta

lanak 43.(1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i poslijedoktorand. Izbor na radno mjestoasistenta ili poslijedoktoranda provodi se na temelju javnog natjeaja.

(2) Osobu koja je zavrila sveuilini diplomski studij, znanstveni institut moe izabrati uzvanje asistenta, te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od petgodina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent je duan upisati poslijediplomskisveuilini studij.(3) Osobu koja je zavrila poslijediplomski sveuilini studij, znanstvena organizacija moe natemelju javnog natjeaja izabrati u zvanje poslijedoktoranda te s njom zakljuiti ugovor o raduna odreeno vrijeme, u trajanju od najvie etiri godine na suradnikom radnome mjestu

poslijedoktoranda.(4) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskog sveuilinog studija asistenta ili

poslijedoktoranda ne osiguravaju iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz

sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu iz stavaka 2. i 3. ovogalanka daje ministar.(5) Na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija moezaposliti asistenta ili poslijedoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rokkoliko traje znanstveni projekt.

Vrednovanje rada asistenata, poslijedoktoranada i mentora

lanak 43.a(1) Svake godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pisanomizvjeu mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikomte nastavnom radu, kao i uspjenost na poslijediplomskom sveuilinom studiju.(2) Najmanje jednom u dvije godine poslijedoktorand podnosi izvjee znanstvenom vijeu osvom radu temeljem kojeg se vrednuje njegova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom tenastavnom radu.(3) Ako je asistent ili poslijedoktorand dva puta ocijenjen negativno, o drugom izvjeumiljenje donosi upravno vijee javnog znanstvenog instituta. Ako se drugo negativno izvjee,koje sadri i oitovanje asistenta ili poslijedoktoranda, usvoji, ravnatelj pokree postupakredovitog otkaza ugovora o radu (otkaz uvjetovan skrivljenim ponaanjem radnika).(4) Sadraj, kriterije te postupak usvajanja izvjea iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka propisujeznanstvena organizacija opim aktom.

(5) Najmanje jedanput u dvije godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad mentora asistentana temelju izvjea o radu te izvjea i ocjene asistenta o mentorstvu znanstvenika. Mentor koji

je dva puta ocijenjen negativno, ne moe vie biti imenovan za mentora. Postupak, kriterijiocjene i imenovanja mentora propisuju se opim aktom znanstvene organizacije.

Struna zvanja i radna mjesta

lanak 44.(1) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik.(2) Osobe u strunim zvanjima rade na odgovarajuim radnim mjestima strune poslove

vezane za znanstvena istraivanja.(3) Uvjete za izbor u struna zvanja i izbor na odgovarajua radna mjesta propisuje znanstvenaorganizacija statutom, osim u sluaju zapoljavanja osoba koje rade na projektu ogranienatrajanja, kada uvjete za izbor propisuje institucija koja financira projekt.


19/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


lanak 45.Osobama zaposlenima na znanstvenim i suradnikim radnim mjestima, a koja se financiraju izdravnog prorauna, produljuje se ugovor o radu na odreeno vrijeme za onoliko vremenakoliko im je trajao rodiljni i/ili roditeljski dopust, bolovanje dulje od tri mjeseca, obavljanje

javne slube ili dunosti te drugi opravdani sluaj predvien zakonom, kolektivnim ugovoromili opim aktom znanstvene organizacije.

Rad izvan znanstvene organizacije

lanak 46.(1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavniili struni rad kod treih osoba mogu se ograniiti ili uvjetovati suglasnou matineznanstvene organizacije kada je to predvieno statutom ili drugim opim aktom visokoguilita, ako se radi o znanstvenom, nastavnom ili strunom radu koji bi negativno utjecali narad matine znanstvene organizacije ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojomdjelatnou konkurira matinoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu.(2) Rad izvan matine znanstvene organizacije moe iznositi najvie jednu treinu radnogvremena.

IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA

1. VISOKA UILITA

A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA

Vrste visokih uilita i njihova zadaa

lanak 47.(1) Visoka uilita su sveuilite te fakultet i umjetnika akademija u njegovom sastavu,veleuilite i visoka kola.(2) Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu.(3) Sveuilite, fakultet i umjetnika akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokogobrazovanja, znanstvene, strune i umjetnike djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sazakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka uilitaorganiziraju i izvode sveuiline a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi istrune studije.(4) Veleuilite i visoka kola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja

putem organizacije i izvoenja strunih studija te mogu obavljati strunu, znanstvenu iumjetniku djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom.

Osnivanje visokih uilita

lanak 48.Sveuilita, veleuilita i visoke kole osnivaju se kao ustanove.(2) Sveuilite moe osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetnike akademije i odjele tedruge sastavnice sukladno zakonu.(3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita.(4) Visoka uilita za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada RepublikeHrvatske sukladno uvjetima koje predvia ovaj Zakon ili kao ustrojbene jedinice nadlenih

ministarstava.(5) Kad je visoko uilite ustrojbena jedinica nadlenog ministarstva, moe izvoditi sveuilinistudij sukladno ugovoru sa sveuilitem kojemu povjerava izvoenje studija. Za takav studij

jamstvo i odgovornost snosi sveuilite.(6) Sveuilite ili veleuilite i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom


20/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okvirusveuilita ili veleuilita.(7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske ureuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovogalanka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihovevojne ili policijske zadae.(8) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita iz stavka 4. ovogalanka obavljaju ministarstvo nadleno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadleno zaobranu, sukladno posebnom sporazumu.

Javna i privatna visoka uilita

lanak 49.(1) Visoka uilita mogu biti javna i privatna.(2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovoga lanka su ona koja osniva Republika Hrvatska.Republika Hrvatska osniva sveuilite zakonom, a veleuilite i visoku kolu uredbom VladeRepublike Hrvatske. Osnivaka prava nad visokim uilitima u ime Republike Hrvatske obnaaVlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugomodgovarajuem propisu.(3) Privatno sveuilite, veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain

propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova.(4) upanije, gradovi i opine osnivaju visoku kolu odlukom svoga predstavnikog tijela.(5) Na visoke kole osnovane sukladno stavku 4. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovogaZakona koje se odnose na privatna visoka uilita.

Naziv visokih uilita

lanak 50.(1) Naziv sveuilite, fakultet i umjetnika akademija, odnosno rije akademija uz naziv

podruja umjetnosti te veleuilite i visoka kola, ili drugi naziv koji sadri neki od tihpojmova, mogu nositi samo visoka uilita osnovana prema ovom Zakonu. Sud ili drugonadleno dravno tijelo nee odobriti upis u odgovarajui registar pravne osobe ili njene

podrunice koja nosi neki od tih naziva, ili ako ti pojmovi ine dio naziva, ako ta pravna osobanije osnovana u skladu s ovim Zakonom.(2) Umjetnika akademija u svom nazivu moe umjesto rijei umjetnika koristiti naziv

podruja umjetnosti u kojemu djeluje.(3) Nazive iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mogu iznimno koristiti i pravne osobe koje nisuustrojene prema ovome Zakonu, ako je to mogue prema posebnom zakonu ili ako uporabunaziva odobri ministar.

Dopusnica za obavljanje djelatnosti visokih uilita i upis u Upisnik

lanak 51.(1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu i propisima koji se odnose na osnivanjeustanova moe zapoeti obavljanje djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa uUpisnik visokih uilita i registar ustanova pri trgovakom sudu.(2) Upis u Upisnik obavlja se na temelju dopusnice kojom se utvruje da visoko uiliteispunjava uvjete za poetak djelatnosti i odobrava upis u Upisnik te poetak rada visokoguilita. Dopusnicu izdaje ministar po prethodno pribavljenom pozitivnom miljenju

Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Dopusnica se visokomuilitu izdaje i za poetak izvoenja novog studija te za osnivanje ili izvoenje studija izvan

svoga sjedita.(3) Zahtjev za upis podnosi se ministru koji u roku od mjesec dana trai miljenje Nacionalnogvijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj. Nacionalno vijee za znanost, visokoobrazovanje i tehnoloki razvoj oituje se o zahtjevu u roku od tri mjeseca a ministar izdajedopusnicu u roku od mjesec dana. U sluaju da ministar nije suglasan s miljenjem


21/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj i zatrai njegovo novooitovanje, rok dovrenja postupka se jednokratno produava za tri mjeseca.(4) Dopusnica e se izdati visokom uilitu koje ima:1. studijski program za sveuiline odnosno strune studije kvalitetom sukladan standardimadrava Europske unije,2. potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajuom znanstvenom i strunomkvalifikacijom, u skladu sa standardnim optereenjem nastavnih obveza utvrenih kolektivnimugovorom za visoko obrazovanje, pri emu ima zakljuen ugovor o radu s punim radnim

vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika u sluaju sveuilita. Veleuilituili visokoj koli izdat e se dopusnica ako ima zakljuen ugovor o radu s punim ili nepunimradnim vremenom s najmanje jednom treinom potrebnog broja nastavnika.Sveuilitu kojenema u radnom odnosu najmanje polovicu potrebnog broja nastavnika a veleuilitu i visokojkoli najmanje jednu treinu moe se izdati dopusnica uz uvjet da u razdoblju od pet godinaravnomjerno zapoljava nastavnike do potrebnog broja i o tome jednom godinje izvjetavaministra,3. osiguran odgovarajui prostor i opremu, u skladu s brojem studenata koje visoko uilitenamjerava upisati i potrebama kvalitetnog studiranja,4. osigurana potrebna novana sredstva za svoj rad, ukljuivi i osigurano jamstvo prema

stavku 9.ovoga lanka.(5) Dopusnica i rjeenje kojim se odbija dopusnica ili zahtjev za upis u Upisnik visokih uilitaupravni su akti protiv kojih nije doputena alba, ali se protiv njih moe pokrenuti upravnispor.(6) Upisnik iz stavka 1. ovoga lanka vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom

propisuje ustroj i nain voenja Upisnika te postupak upisa.(7) Ako se na temelju inspekcijskog ili upravnog nadzora utvrdi da je visoko uilite prestaloispunjavati uvjete potrebne za dobivanje dopusnice, a uoeni se nedostaci ne mogu otkloniti

bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar e rjeenjem, na prijedlog Nacionalnogvijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, visokom uilitu oduzeti dopusnicu.Ako se uoeni nedostaci mogu otkloniti u roku od est mjeseci bez ozbiljnih posljedica pokvalitetu studija, ministar e rjeenjem naloiti visokom uilitu da u tom roku otkloninedostatke. Rjeenje o oduzimanju dopusnice upravni je akt protiv kojega nije doputena albaali se moe pokrenuti upravni spor.(8) U sluaju prestanka rada javnog visokog uilita zbog oduzimanja dopusnice ili drugograzloga, ministar e na prijedlog Nacionalng vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnolokirazvoj donijeti mjere kojima e se osigurati nastavak i dovrenje studija studentima togavisokog uilita.(9) Privatna visoka uilita duna su prije poetka rada osigurati, na nain koji utvrdiMinistarstvo, jamstvo radi osiguranja nastavka i dovrenja studija za sluaj prestanka radavisokog uilita ili prestanka izvoenja odreenog studija.

(10) Visoka uilita u okviru svoje nastavne aktivnosti obvezuju se promicati tjelovjebu istudentski port sukladno posebnom zakonu.(11) Obrazovni programi provedeni bez dopusnice ne smatraju se sveuilinim ili strunimstudijem prema ovome Zakonu niti se njihovim zavretkom stjeu akademska zvanja istupnjevi kao ni struna zvanja. Organizatori takvih obrazovnih programa ne mogu izdavatidiplome ili druge isprave o studiju predviene ovim Zakonom ali mogu izdavati potvrde ozavrenom obrazovanju u kojima je izriito navedeno da je rije o obrazovnom programu kojinije sveuilini ili struni studij prema ovome Zakonu te da se njime ne stjeu akademska ilistruna zvanja odnosno akademski stupnjevi.(12) Ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno, u postupku izdavanja dopusnice, na

odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku.



22/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .



Visoka vjerska uilita i njihov studij

lanak 52.(1) Visoka vjerska uilita osnovana po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze

kao i visoka uilita iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona.(2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao fakulteti usastavu nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivateljauilita.(3) Poloaj i djelovanje katolikih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveuilita i drugihvjerskih uilita koje djeluju u okviru javnih sveuilita ureuju se uz potivanje vaeihmeunarodnih ugovora i ugovora izmeu osnivatelja i sveuilita, uz suglasnost nadlenihdravnih i crkvenih vlasti.(4) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu vjerskisukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka uilita.

B. SVEUILITE

Osnovne odredbe o sveuilitu

lanak 53.(1) Sukladno svojoj zadai iz lanka 3. ovoga Zakona sveuilita su obrazovne ustanove koje

povezivanjem znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva, studija i nastave razvijajuznanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti natemelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetnikih vrijednosti, obrazuju znanstveni i

umjetniki podmladak, sudjeluju u ostvarivanju drutvenih interesa studenata te promiumeunarodnu, posebice europsku suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetnikojdjelatnosti. O ispunjavanju svojih zadaa, posebno u izgradnji hrvatske nacionalne kulture,sveuilita obavjetavaju javnost najmanje jednom godinje.(2) Sveuilite integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje:funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklaenodjelovanje u skladu sa stratekim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o

profiliranju znanstvenih istraivanja te jedinstveno i usklaeno djelovanje u financijskomposlovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu premavanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. Sveuiliteosigurava unutarnju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno koritenje ljudskih imaterijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao ikonkurentnosti nastavnoga, znanstvenoga, umjetnikog i strunog rada. Sveuilite razvija

jedinstveni informacijski i knjinini sustav.

Ustroj sveuilita i njegove sastavnice

lanak 54.(1) Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvenai/ili umjetnika podruja u veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni iintegrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetnikih akademija i odjela koje

osniva sukladno ovom Zakonu. Sveuilite i njegova visoka uilita (fakulteti i umjetnikeakademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i strune studije.(2) Sveuilite moe kao sastavnice (podrunice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete,umjetnike akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge,studentske centre, zdravstvene ustanove, knjinice, tehnologijske centre, informatike,


23/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovaka drutva) koji sluezadovoljavanju potreba studenata i sveuilita.(3) Statutom sveuilita, aktom o osnivanju te opim aktima sastavnica utvruje se nainupravljanja koji osigurava integriranost funkcija sveuilita i ostvarenje interesa i ciljeve radikojih je sveuilite osnovalo sastavnicu.(4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i

poslovanju, utvruje se statutom sveuilita i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanjumoe se predvidjeti davanje suglasnosti osnivaa na statut.

(5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sveuilita ili izlasku pojedinih sastavnicaiz sveuilita donosi senat dvotreinskom veinom ukupnog broja glasova. Statutom sveuilitadetaljnije se ureuje postupak provoenja statusnih promjena sastavnica. Ako statutomsveuilita nije odreeno drukije, protiv odluke senata ne moe se podnijeti alba, ali se moe

pokrenuti upravni spor.(6) Sveuilite radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkria ili patenata te umjetnikihostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jaanja na znanju temeljenoggospodarstva moe biti osniva ili suosniva trgovakih drutava. Dio dobiti takvih trgovakihdrutava koji pripada sveuilitu moe se koristiti iskljuivo za unapreenje djelatnostisveuilita.

Nepovredivost sveuilita

lanak 55.(1) Prostor sveuilita je nepovrediv.(2) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost elnika,

prema odluci nadlenog suda ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili zaimovinu.(3) Pretragu prostora sveuilita moe iznimno odrediti samo nadleni sud ako su ispunjeniuvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku.(4) Pretraga visokog uilita moe se poduzeti bez nazonosti elnika, odnosno osobe koju onovlasti, samo ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu.

Tijela sveuilita

lanak 56.(1) Sveuilite ima:

rektora, senat i sveuilini savjet.(2) Sveuilite moe imati i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i

nadlenost ureuju statutom ili drugim opim aktom. Uz to, sveuilite svojim statutom moevoenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti odreenom tijelu.

Rektor

lanak 57.(1) Rektor sveuilita bira se tajnim glasovanjem, veinom glasova ukupnog broja lanova

birakog tijela, iz redova redovitih profesora. Sastav birakog tijela za izbor rektora propisujese statutom sveuilita. Mandat rektora traje etiri godine i moe se jednom ponoviti.(2) Postupak izbora i razrjeenja te razlozi za razrjeenje rektora dunosti prije isteka mandata

propisuju se statutom sveuilita.(3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predvieneovim Zakonom i statutom sveuilita. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata.(4) Rektor moe imati jednog ili vie prorektora koje imenuje senat, na nain predvienstatutom sveuilita.


24/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


(5) Rektor moe upozoriti dekana i ostale elnike sastavnica na protuzakonitost iliprotustatutarnost njihovih planiranih ili donesenih odluka.(6) Rektor moe obustaviti od izvrenja odluku dekana i ostalih elnika sastavnica sveuilita,ako je protivna zakonu ili statutu sveuilita.(7) Sukladno statutu sveuilita, rektor sveuilita moe u statutom utvrenim sluajevimanepotivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveuilinih odluka,suspendirati dekana ili drugog elnika sastavnica sveuilita i postaviti vritelja dunosti sodgovarajuom kvalifikacijom.

(8) Senat, u roku od mjesec dana, odluuje o odlukama rektora iz stavka 6. i 7. ovoga lanka.Za potvrdu odluke rektora potrebna je veina ukupnog broja lanova. Odlukom senata o

potvrdi suspenzije elnik je razrijeen dunosti. U tom sluaju u roku od 3 mjeseca provest ese postupak za izbor elnika. U tom postupku elnik koji je razrijeen dunosti ne moe bitikandidat za izbor.

Plaa rektora i prorektora

lanak 57.aPlau rektora i prorektora javnih sveuilita ovisno o broju zaposlenika na sveuilitu, utvrdit

e Vlada Republike Hrvatske posebnom odlukom, s tim da plaa rektora ne smije biti via odplae zamjenika ministra, a plaa prorektora ne smije biti via od plae pomonika ministra.

Senat

lanak 58.(1) Senat je izborno struno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveuilita, na nain kojim seosigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveuilita i razliitih podrujaznanosti i umjetnosti.(2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima ine najmanje 60% lanova senata.Studentski predstavnici, koje sukladno statutu sveuilita biraju sami studenti, ine najmanje10% lanova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5%iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatusukladno statutu.(3) Rektor je lan senata po poloaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja.(4) Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokogobrazovanja, koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa.

Nadlenost senata

lanak 59.

(1) Senat, sukladno statutu, odluuje o svim akademskim, strunim, znanstvenim i umjetnikimpitanjima, ukljuivi odluivanje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti,izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predvienimovim Zakonom.(2) U okviru svoje nadlenosti, senat posebice:1. odluuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti,2. odluuje o akademskim pitanjima,3. odluuje o razvojnim i istraivakim planovima,4. utvruje studijske kapacitete i upisnu politiku, odreuje upisne kvote te utvruje standardestudiranja i nadzire njihovo potovanje,

5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata,6. dodjeljuje poasne doktorate,7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse,8. odluuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu sukladno lanku 88. ovoga Zakona,9. koordinira meunarodnu suradnju,


25/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


10. odluuje o izdavakoj djelatnosti,11. donosi statut te druge ope akte sveuilita, ako statutom sveuilita nije odreenodrugaije,12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore,13. imenuje lanove drugih tijela sveuilita kada je to odreeno statutom ili drugim opimaktom,14. potvruje izbor dekana fakulteta i umjetnikih akademija i proelnika sveuilinih odjela,15. imenuje elnike drugih sastavnica sveuilita, ako statutom sveuilita ili aktom o

osnivanju i statutom sastavnice nije odreeno drugaije,16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije odreenodrugaije,17. odluuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastavnica sveuilita te usklaujenjihov rad i poslovanje,18. odluuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovakih drutava,19. vodi financijsku politiku i donosi proraun sveuilita, raspravlja o financijskim izvjeimai prihvaa zavrni raun te odluuje o kapitalnim ulaganjima,20. obavlja i druge poslove predviene statutom i drugim opim aktima.(3) Odluivanje o pojedinim pitanjima iz nadlenosti senata statutom se moe povjeriti

odgovarajuim sastavnicama sveuilita. Statutom sveuilita moe se, radi osiguranjaintegriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu, predvidjeti pravo suspenzivnogveta na pojedine odluke nadlenih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne naruenjihove akademske slobode i akademska samouprava.

Sveuilini savjet

lanak 60.(1) Sveuilini savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveuilita prema aktu oosnivanju i statutu. Posebice, sveuilini savjet brine o razvoju sveuilita i njegovoj interakcijis drutvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvruje strateke i razvojne odluke senata,sukladno statutu sveuilita.(2) Sveuilini savjet nadzire izvravanje zadaa sveuilita u skladu s lankom 3. i 53. ovogaZakona, posebno zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnihresursa, ostvarivanje odluka senata te obavlja druge poslove predviene aktom o osnivanju istatutom. Sveuilinom savjetu ne mogu se dati nadlenosti kojima bi se utjecalo naautonomiju sveuilita.(3) Sveuilini savjet ima est ili dvanaest lanova i to:

polovicu lanova, meu kojima je najmanje jedan student, koje imenuje senat, po estinu lanova koje imenuju: osniva, tijelo (ili tijela) jedinice lokalne samouprave igospodarska komora.

(4) U sveuilinom savjetu ne mogu biti lanovi senata i elnici sastavnica sveuilita. lanovisveuilinog savjeta biraju izmeu sebe predsjednika savjeta. Postupak kandidiranja lanovasveuilinog savjeta i njihovog razrjeenja, trajanje mandata, nain zamjene lanova kojima jelanstvo u sveuilinom savjetu prestalo prije isteka mandata te nain donoenja odlukautvruju se statutom sveuilita.(5) Sveuilini savjet radi na sjednicama. U radu sveuilinog savjeta sudjeluje rektor bez

prava glasa. Sveuilini savjet najmanje jednom godinje podnosi izvjee osnivau. Opodnesenom izvjeu obavjetava se senat sveuilita. U sluaju teih nepravilnosti u radusveuilita, posebice ako nadlena tijela ne otklone uoene nepravilnosti, sveuilini savjetmoe sazvati senat radi raspravljanja odnosnog pitanja, moe izvijestiti osnivaa o

nepravilnostima, moe predlagati potrebne mjere, ukljuivi izmjene akta o osnivanju, statuta idrugih opih akata sveuilita.

Pitanja od posebnog interesa za studente


26/84

17. 2. 2015. . :: Propisi.hr :: .


lanak 61.Statutom sveuilita utvruju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja prilikomodluivanja u senatu studentski predstavnici imaju pravo suspenzivnog veta. Pitanja od

posebnog interesa za studente posebice su ona vezana za promjenu sustava studija, osiguranjekvalitete studija, donoenje nastavnih programa, utvrivanja izvedbenih planova nastave istudentski standard. Nakon suspenzivnog veta senat ponovo raspravlja o navedenom pitanjunajranije u roku od 8 dana. U ponovljenom odluivanju nema suspenzivnog veta. Nainupotrebe studentskoga suspenzivnog veta kao i potrebna veina u ponovnom odluivanju

nakon suspenzivnog veta poblie se utvruju statutom sveuilita.

C. SASTAVNICE SVEUILITA

Fakultet i umjetnika akademija

lanak 62.(1) Fakultet je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodi sveuilinestudije te razvija znanstveni i struni rad u jednom ili vie znanstvenih i strunih polja. Fakultetmoe osnivati i izvoditi i strune studije u skladu s ovim Zakonom.

(2) Umjetnika akademija je visoko uilite koje kao sastavnica sveuilita ustrojava i izvodisveuiline umjetnike studije te razvija vrhunsko umjetniko stvaralatvo iznanstvenoistraivaku djelatnost u podruju umjetnosti. Umjetnika akademija moeustrojavati i izvoditi i s

zakon o znanstvenoj djelatnosti

Documents