MOZA K

zalazak Sunca na liSaČkim rudinama

IvanaPilato

slika tjedna

i

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fotografi ju obja-vit ćemo na naslovnici, a svoje fotografi je šaljite na mail: mozaikgg@gmail.com

NEKA I VAŠAFOTOGRAFIJAPOSTANE SLIKA TJEDNA

CRTICA - SAMOSTANSV. ANDRIJE

Na današnji dan, 17. veljače 1507. godine, dopušteno je redovnicama samos-

tana sv. Andrije, da mogu napraviti pregrade na gradskom zidu iznad samostana, s obje strane na granica-ma njihova posjeda, tako da na tome mjestu nitko ne može doći na gradski zid. Kako se iz tog i iz mnogih drugih

zaključaka Vijeća vidi, nikome vlada Republike nije toliko izlazila u susret koliko koludricama; to je i razumljivo, jer najveći dio tih koludrica bile su sestre i kćeri vijećnika, koje su bile i preko njihove volje poslane u samo-stane samo iz razloga, da se radi nji-hovih udaja ne bi i onako razmjerno mali posjedi vlastele dijelili.

kolumne

Hrvatska je slo-bodna zemlja, Đikić je slo-bodan znanst-

venik, i može otići. To je poruka premijera Andre-ja Plenkovića jednom od naših najuspješnijih svjetskih znanstvenika, Ivanu Đikiću, koji je na koncu napustio Hrvat-sku. Za njega se, uos-talom,otimaju Sveučiliš-ta u SAD-u i u Europi. Đikić je, kao znanst-

venik, sve do nedavno pokušavao objasniti premijeru zašto se mini-star znanosti i obrazo-vanja Pavo Barišić, mora povući zbog plagiranja, ili ti prepisivanja znanst-venih radova, ukazujući kako nikako nije riječ o tek jednoj prepisanoj fusnoti. A i saborsko na-dležno etičko povjeren-stvo je zaključilo kako je ministar prepisivao, što nikako nije dobar primjer za školski sus-tav. Međutim, iz Vlade su, praktično, izvrijeđali Đikića i on je spakirao kufere i otišao, a ne HDZ-ov ministar. Ali morala je na kraju pasti još jedna uvreda. Premijer Plen-ković je poručio Đikiću „slobodan si čovjek, idi, ako ti ovdje nije dobro“.Što zaključiti? Je li to

politika odlazaka. Idi, ako ti ne valja, idi brate mili ako ti mi ne valjamo, ne gnjavi nas ispraznim glupostima o poštenju. Mi (vlast) smo sebi do-bri, poručio je tom sv-jetskom znanstveniku, premijer, donedavno euro zastupnik, od ko-jeg smo očekivali više, puno više od ovakvog bahatog odgovora Ivanu Đikiću. Što radi društvo

HRVATSKA JESLOBODNAZEMLJA,SLOBODNOOTIĐITE!

koje od sebe tjera na-jbolje, vrijedne ljude koji će se dokazivati radom, rezultatima? Otputovao je uspješni

znanstvenik , koji je u Hrvatsku donio i mogao dovesti još puno znača-jnih projekata u is-traživanju liječenja raka. Mogao je i dalje u Splitu prenositi svoja znanja mladim znanstvenici-ma, ali je zaključao vrata svoga laboratorija. Dos-ta mu je bilo lažnih op-tužbi i podmetanja, jer se usudio prozvati min-istra obrazovanja plagi-jatorom i to potkrijepiti analizom. Đikić spada u rijetke znanstvenike koji je i društveno angažiran, jer želi sudjelovati u razvijanju Hrvatske da postane bolje i dobro, napredno društvo. Zato svi koji ovaj gu-

bitak razumiju, koji ra-zumiju što znači Đikićev odlazak, od roditelja do učitelja, koji su pri-je toga doživjeli i ra-zočaranje ukidanjem obrazovne reforme, neka i dalje podučava-ju djecu visokoj etici i poštenju, da ne prepi-suju, da ne varaju, da je usavršavanje nešto za što će u budućnosti biti nagrađeni , makar i neg-dje drugdje. Zato je Đikićev odlazak

i strašan i poučan. I zato je izjava premijera Plenkovića kako je ovo slobodna zemlja koju možete napustiti, stra-hota za nas starije, ali ne smije biti jedina nada za mlade. Mi ovdje trebamo stvor-

iti bolji svijet, u koji će se vraćati i oni koji su otišli.

Piše: Tatjana Šimac Bonačić

Svi se zgražavamo i ne možemo vjerovati što sve čujemo, čitamo, čemu sve svjedočimo i što sve možemo očekivati. Svako tko je

ikad u životu išao na službeno putovanje zna što je putni nalog, koja je procedura oko njegovog izdavanja i što je sve potrebno da u računovodstvu dobijete pripadajući iznos naknade za nastale troškove tog putovan-ja. Zato sam u momentu promislila da se radi o nekoj neslanoj šali kad sam pročitala kako je netko mogao potpisati za nekoga putni nalog i da je taj netko mogao preuzeti novac za nekoga i da taj netko nije priložio dokaz o prijevozu i smještaju. Naprosto ne mogu vjerovati da se sve to radilo u Vladi Re-publike Hrvatske koja predstavlja instituci-ju koja donosi odluke, zakone, zaključke, preporuke koje su pravilo za sve nas, koja nadzire naš rad i poslovanje, koja skrbi o za-konitosti i ispravnosti rada svih nas i svakog pojedinačno. Možda bi moje i naše čuđen-je bilo i manje da se ne radi o Uredu koji bi morao biti uzor i obrazac ponašanja svim uredima, svim institucijama u kojem mora-ju raditi ljudi s ogromnim iskustvom radnim i političkim, ljudi koji znaju svoj posao i koji će tražiti odgovornost, stručnost, političku i inu ispravnost u radu svih ostalih.Kad su mojeg bivšeg kolegu opisivali kao

bahatog i nepristupačnog državnog službe-nika smatrala sam kako je to odraz njegove korektnosti, poslovnosti, odgovornosti pre-ma tako važnom i odgovornom poslu i pov-jerenju koje je dobio. Sada, nažalost, vidim da sam uvelike bila u krivu i dok se pitam zašto je to tako pokušavam sebi odgovoriti i vratiti se na stara, dobro poznata pravila iz sustava kojeg su se mnogi odrekli, a očito nisu trebali. Tako se nekad davno nije moglo dogoditi da na odgovorne radne i političke funkcije dođu ljudi koji nemaju prethodno iskustvo, koji nemaju radni i politički tijek, koji nisu pokazali da znaju i razumiju posao u tolikoj mjeri da mogu kontrolirati sve one kojima jesu nadređeni. Jasno je ako ne znate posao, bar koliko i onaj kome izdajete naloge, onda ćete se naći u poziciji da ne možete rukovoditi sustavom i kontrolirati ga, jer to jednostavno ne znate.Zato i jesu postojala obvezna radna iskust-

va na tim i sličnim rukovodećim poslovima, što nije bila tek puka formalnost nego je to bila nasušna potreba. Danas je postalo normalno da podcjenjujemo minuli rad i stečena iskustva, danas je postalo normal-

no da se uvjeti za radna mjesta mijenjaju jednim potezom olovke, danas je postalo normalno da je čovjeku prvo zaposlenje rukovodeće, danas je postalo normalno da ljudi, bez ikakvog radnog iskustva, preuz-imaju odgovornost za funkcioniranje sus-tava, a da i ne znaju što to treba značiti, osim što su spremni raditi po nalogu i kako se to od njih bude tražilo.Ako to nije tako, neka mi netko kaže kako

prvo ozbiljno zaposlenje može biti zapos-lenje na kojem ćete upravljati sustavom i procesima okojima do tada niste znali ama baš ništa. Je li afera „dnevnice“ potvrda da nije dovoljno biti samo mlad, obrazovan, pametan i da moramo promisliti o onom starom dobrom pravilu po kojem, bez rad-nog iskustva ne ispunjavate uvjete za to rad-no mjesto. Iza toga nema ali,… jer iza toga dolazi točka. Sigurna sam kako je mladi, moj bivši kole-

ga, imao više iskustva u poslovima na koji-ma je počinio pogreške za koje ga se tereti, onda se sigurno ne bi usudio napraviti takve gluposti, odnosno, ako bi mu nekad i palo na pamet da napravi nešto slično, našao bi načina i radio to puno pametnije i puno stručnije. I da budem potpuno jasna, ne želim komentirati slučaj jer nemam na to pravo, ali iz bogatog radnog iskustva želim komentirati pojavu koja nas dovodi do ovakvih posljedica.Bilo bi još i dobro ako je ovo usamljeni

slučaj, ali se bojim kako je ovo bio obrazac ponašanja koji je lako prihvaćan i dijelim mišljenje s onima koji smatraju da su za njegovu realizaciju bili odgovorni oni koji su morali znati koje i kakve posljedice će prou-zročiti?!Moram napomenuti kako se ovdje nameće

jedno i jedino logično pitanje: „što su radile institucije i pojedinci kojima je posao da kontroliraju, saznaju, sprječavaju i sank-cioniraju ovakve pojave i postupanja“. Nije valjda da to nisu znali ili su namjerno pro-pustili saznati?! To bi tek bilo zabrinjava-juće?!I ne mogu da se ne prisjetim izreke koju sam

nedavno pročitala: „Ako želite promijeniti život mijenjajte stav“ koja se može tako do-bro primijeniti i na ovaj slučaj. Država i držav-na blagajna su život i vlasništvo poreznih obveznika, a ne pojedinaca/političara koji su tu tek u prolazu i koji moraju mijenjati svoj stav u smjeru društveno odgovornog ponašanja.

je li „aFera dnevnice“ obrazac ponašanja?!

Piše: Olga Muratti (HSU)

GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017. 23

Izložba je otvorena u Institutu arapskoga svijeta (Institut du Monde Ara-be) u Parizu, gdje će se moći razgledati do 26. veljače, da bi od 7. lipnja do 9. listopada u proširenom izdanju i pod nazivom Istraživači mora: Mediteran – Indijski ocean, 7-17. stoljeća bila postavljena u Muzeju eu-

ropske i mediteranske civilizacije u Marseillesu.

Izložba je zamišljena kao fantastično putovanje otkrićima od Mediterana do Indijskog oceana, od pojave Islama do svitanja 17. stoljeća. Kroz po-morske avanture, dočarane zvučnim i optičkim efektima, posjetitelji upoz-naju Arape, kao „gospodare mora“, ali i slavne europske moreplovce. Kao vodiči kroz pojedine teme pojavljuju se izmišljeni pomorac i avanturist Sin-bad Moreplovac, arapski geograf i kartograf Muhamed Al-Idrisi, marokanski putnik i istraživač Ibn Baṭuta, Marko Polo, te mnogi drugi.

Podvodna arheološka građa iz Priobalja Mljeta svjedoči oistraživačiMa Mora staroga svijeta

DUBROVAČKI MUZEJI SUDJELUJU U VELIKOM MEĐUNARODNOM PROJEKTU U FRANCUSKOJ

Slavni pomorski dnevnici, uporabni predmeti, novac, slike, minijature, votivi, navigacijski instrumenti, karte, rukopisi te drugi predmeti prikuplje-ni od preko 50 institucija iz cijeloga svijeta, svjedoče o trgovini po morima Staroga svijeta, zastrašujućem onodobnom morskom svijetu, umjetnosti plovidbe, ali i nevjerojatnoj povijesti razmjene dobara na moru sve do po-jave pomorskih trgovačkih društava.

Za ovaj značajni projekt Dubrovački muzeji su posudili 11 predmeta iz fundusa Pomorskoga muzeja, izvađenih s venecijanskog trgovačkog bro-da koji je u drugoj polovini 16. stoljeća potonuo u pličini Sveti Pavao kod otoka Mljeta. Riječ je o cijenjenom keramičkom posuđu proizvedenom u osmanskom gradu Izniku, keramici sjevernoitalskih radionica, te turskim kovanim novčićima- akčama. Posuđeni predmeti imaju iznimnu kultur-nu i povijesnu vrijednost i jedinstven su primjer pomorske trgovine na Sredozemlju između istočnog i zapadnog svijeta toga vremena. Hrvatska je kulturna publika ovu građu već imala prilike vidjeti na izložbi „Iznik - os-manska keramika iz dubine Jadrana“ u Zagrebu i Dubrovniku.

DUBROVAČKI MUZEJI SUDJELUJU U VELIKOM MEĐUNARODNOM IZLOžBENOM PROJEKTU, KOJI JE REZULTIRAO IZLOžBOM ISTRAžIVAČI MORA: OD SINBADA DO MARKA POLA (AVENTURIERS DES MERS DE SINDBAD à MARCO POLO / OCEAN ExPLORERS: FROM SINDBAD TO MARCO POLO)

BORIS BOBO OBRADOVIĆ, BRUNO OBRADOVIĆ

I DENIS BRAIČEVIĆ

Razgovarao i snimio: Martin Šeperić

B oris Bobo Obradović, sin Bru-no i rođak Denis Braičević prošlo su ljeto riskirali svoje živote kako bi spasili turis-

ta iz Argentine i time dobili nagradu "Ponos Hrvatske" za 2016. godinu. Vođeni nesebičnom hrabrošću up-utili su se po orkanskoj buri pomoći unesrećenom, ne razmišljajući o mo-gućim posljedicama. Brzom reakci-jom i usredotočeni samo na cilj koji su si zadali, uspjeli su mu pomoći i time dobili priznanje koje će cijeli život ostati uz njih. Uvijek su sprem-ni za pomoć i sve bi to ponovili ako bi ponovno došlo do slične situacije. Boris, Bruno i Denis su nam prepričali kako im je bilo na dodjeli nagrada u Zagrebu, što ona za njih znači i opet se prisjetili detalja spašavanja unes-rećenog, po onoj neviđenoj oluji.

Kakav je osjećaj dobiti nagradu „Ponos Hrvatske“ koja je simbol hu-manosti, hrabrosti i poštenja?Bobo Obradović: To je sigurno lijepi

osjećaj, ljudi su primijetili ono što smo

napravili i predložili za nagradu. U Za-grebu je bilo stvarno lijepo, primili su nas, bili smo u Saboru, a sama mani-festacija je bila jako svečana.Bruno Obradović: Jako je lijep osjećaj

učiniti dobro djelo. A kako i sam naziv kaže "Ponos Hrvatske", ponosan sam na sva spašavanja koja sam imao na moru. Ovdje također moram i spomenuti i svo-ju curu, majku i brata koji su jako ponos-ni na mene. Denis Braičević: Jedno lijepo priznanje

koje smo napokon dobili. Nakon toliko puta što smo spašavali, dobili smo us-pomenu za cijeli život.

Kako je bilo na dodjeli nagrada, na kojoj ste bili okruženi s pozitivnim ljudima diljem Hrvatske?Bobo Obradović: Iskreno, dodjela na-

grada je bila malo naporna. Sto puta smo izlazili, vraćali se, išli tamo, amo. Stalno su nas pomicali i nije bilo mira. Lakše je spasiti nekoga nego biti na takvim svečanostima. Cijelo vrijeme smo se nadali da će nas Predsjednica pos-jetiti kako je bilo najavljeno, sve je bilo

pripremljeno i spremno za nju, ali eto, zbog obaveza nije mogla biti tu s nama. To nam je bio najveći minus, sve drugo je bilo čista petica. Ljudi oko nas su zračili pozitivom i da ih pitate, opet bi ponovili ono što su učinili.Bruno Obradović: Velika mi je čast bila

biti dio te ceremonije i jako sam ponosan na svoga oca i rođaka Denisa. Ceremo-nija je bila jako lijepa i slažem se da je bila malo duga. Ali, sve u svemu bilo je odlično, od smještaja, Sabora do dodjele nagrada. Denis Braičević: Također se slažem s

mojim kolegama da je sve to bilo poma-lo naporno. Nisi naviknut na takve stvari pa ne znaš što bi i stalno čekaš nekoga da ti pokaže gdje da ideš. I ja sam se na-dao da će Predsjednica doći, ali nažalost ništa od toga.

Riskirali ste svoje živote kako bi po-mogli nepoznatim turistima iz Argen-tine, kakvo je bilo vaše razmišljanje kad ste dobili poziv da unesrećene idete spašavati po onoj neviđenoj buri?

Bobo Obradović: Tada nitko ne razmišl-ja o mogućim posljedicama, jednostav-no nas je vodila inercija. Izašli smo, a tek na kraju kad je sve to završilo, sjeli smo i razmišljali o tome što se sve moglo do-goditi. Tada se malo razmišlja. Uzdaš se u sebe, brod i ideš pomoći.Burno Obradović: Bitno je reagirati

što prije i unesrećenog brzo prebaciti na obalu. U tome trenutku adrenalin igra veliku ulogu i ne razmišljate o posljedica-

intervjuTJeDnA

‘SVAKA LJETNA BURA KRATKO TRAJE. NI POD RAZNO SE NE SMIJE BORITI S MOREM, TREBA gA POšTIVATI, JER PROTIV

NJEgA SE NE MOžE.’

ma. O svemu smo tek poslije razmišljali, kad je sve bilo gotovo.Denis Braičević: Vazda ideš pomoći.

Kao i svakom čovjeku, u početku mi nije bilo drago jer sam trebao imati slobodan dan, ali što je tu je, moraš ići i gotovo. nema tu hoću ili neću, ljudski životi su u opasnosti.

Uz orkansku buru i velike valove, ko-jim ste još opasnostima bili izloženi dok ste spašavali unesrećene?Bobo Obradović: U tim situacijama i

najnoviji brod može zakazati, a ako se to dogodi onda smo mi u većim problemi-ma nego oni. Također, prilikom prista-janja pored katamarana mogli smo se sudariti i pretrpiti veliku štetu, šestero ljudi je držalo brod, a ne možete ga vezat jer će otkinuti bitvu. Unesrećeni je imao slomljenu ključnu kost i nije se mogao kretati, morali smo ga nositi, što nije bio lagan zadatak uz sve ono ljuljanje. Stotinu mo-gućih problema je tu bilo, teže nego poligon za nindža ratnike. Ali eto, Bog nas je pogledao i ništa se nije dogodilo.

Ta ista oluja vam je uništila i aquapark, koli-ki je to za vas bio gubitak?Bobo Obradović: Nije ga

uništila, ona ga je digla i pokidala vezišta. Osmero nas je bilo koji smo ga pokušavali vratiti, nekako smo ga uspje-

li vezati i na svu sreću je ostao. na kraju nije bilo velike štete, došli smo u zadnji momenat. Da smo došli pola ure kasnije našli bi ga na vrhu dječje bolnice.

Kao jako dobri poznavatelji mora, što bi preporučili ljudima da čine ako bi se našli u sličnoj situaciji? Denis Braičević: U takvoj situaciji na-

jbolje je poći u neku zavjetrinu i pričekati da puhanje prestane. Svaka ljetna bura kratko traje. Ni pod razno se ne smije boriti s morem, treba ga poštivati, jer protiv njega se ne može.

Koliko ste do sada imali spasilačkih akcija na moru?Bobo Obradović: Dosta, tko to više

broji, bilo je manjih i većih. Svako ljeto ih je bilo po pet ili šest. Nisu sve ekstremne kao ova. Vazda se nešto događa. Često

nas Kapetanija uputi da upozori-mo jahtaše o najavljenoj buri

kako bi imali vremena du-blje baciti sidro, jer ga obično bacaju koliko je dubine i tu dolazi do problema. U veći-ni slučajeva ti jahtaši misle da im pokušava-

mo nešto prodati pa nas se pokušavaju riješiti, a

kad im objasniš da nije do toga, ona te saslušaju. Uvi-

jek misle da im netko pokušava uzeti novac i „ne treba ništa“ je prvo što nam kažu.

‘VODILA NAS JE INERCIJA. IZAšLI SMO, A TEK NA KRAJU KAD JE SVE TO ZAVRšILO, SJELI SMO I RAZMIšLJALI O TOME šTO

SE SVE MOgLO DOgODITI. TADA SE MALO RAZMIšLJA. UZDAš SE U SEBE, BROD I IDEš POMOĆI.’

"

SpaSioci iz cavtata ponoS HrvatSke

‘NEMATU HOĆU ILI

NEĆU, LJUDSKI žIVOTI SU UOPASNOSTI.’

BILA JE TO PRAVA ZIMSKA ORKANSKA BURA USRED LJETA. VIšE TURISTA IZ ARgENTINE JEDRILI SU NA KRUZERU DARwIN.

BRODOVI SU SE POVUKLI S MORA ZBOg OLUJE, A

ONI SU OSTALI IZA OTOKA MRKAN gDJE JE BILO

MIRNIJE. PUKLO IM JE JEDRO, A NJEgA JE SAJLA

JE UDARILA PO PRSIMA. BIO JE PRI SVIJESTI, ALI NIJE MOgAO KOMUNI-

CIRATI. NA POZIV LUČKE KAPETANIJE KRENULI

SMO PREMA NJIMA. OD BURE NISMO MOgLI

PRIČATI NI MOBITELOM NI MOTORLOM, NITI SMO SE MEĐUSBNO MOgLI ČUTI. NOSILO NAS JE KAO NA

LUFTIĆU. TEK IZ TREĆEg POKUšAJA SMO IM SE US-PJELI PRIBLIžITI. STAVILI SMO gA NA NAš gLISER, A S NAMA SU POšLA I DVO-JICA ČLANOVA POSADE S

NJIHOVOg BRODA. JEDVA SMO SE VRATILI NAZAD.

VJETAR I VALOVI DIZALI SU NAM PROVU. gLIS-

ER JE STALNO BIO U ZRAKU - PRIČAJU

BOBO, BRUNO I DENIS O VELIKOJ OPASNOSTI

KOJOJ SU BILI IZLOžENI TIJEKOM AKCIJE.

GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017. 27

28 GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017.

„Sveti budite! Jer sam svet ja, Gospodin, Bog vaš!“; „Budite … savršeni kao što je savršen Otac vaš ne-beski!“; „Hram je Božji svet, a to ste vi.“ Sva tri litur-gijska čitanja ove nedjelje nam različitim riječima prenose istu poruku i poziv da budemo kao Bog, odnosno da budemo takvi da Bog u nama može prebivati. Levitski zakonik je to naše biti kao Bog nazvao

svetost. Tu svetost je vidio u ostvarenju ljubavi i odbacivanju mržnje prema članovima vlastito-ga, izraelskoga naroda. Isus širi obzir nazivajući to naše biti kao Bog savršenstvom i proširujući ljubav i odbacivanje mržnje prema članovima izraelskog naroda i na sve druge ljude i narode. To je sveopća ljubav, ljubav koja se ne osvrće na naše podijele, društveni položaj, moralni status. Ona uključuje i one koji to svojim ponašanjem u odnosu prema nama ne zaslužuju. U izraelskom društvu “brat“ i „bližnji“ se odnosi samo na „svoga sunarodnjaka“. I samo u odnosu na njega se odnosi zapovijedi „ne mrzi … ne osvećuj se … ne gaji srdžbe … (i) ljubi bližnjeg svoga kao sebe samoga.“ Isus to nadopun-juje: „Čuli ste da je rečeno: Ljubi svoga bližnjega, a mrzi neprijatelja. A ja vam kažem: Ljubite neprijatel-je.“ Za njega je bližnji svaki čovjek, i onaj tko nije do-bar, a što uključuje također „neprijatelje“, kao i „one koji … progone.“ I za njega je mjera ljubavi, ljubav nebeskog Oca. To je ispunjenje Zakona koji Isus, kako smo to čuli prošle nedjelje, nije „došao ukinuti … nego ispuniti.“ I način kako biti Božji sinovi i kćeri, sveti kao Bog i savršeni kao Otac, hram u kojemu Bog prebiva.Ovo ispunjenje Zakona u potpunosti mijenja mo-

tive našeg moralnog djelovanja. Ono više nije moti-virano poslušnošću Zakonu, tj. moralnim pravilima, običajima, kao što je to bilo u slučaju pismoznanaca i farizeja. Još je manje motivirano onim što većina misli i smatra „normalnim“, kao što je to slučaj u vremenu „diktature relativizma“ u kojoj živimo. U ispunjenju Zakona, naše moralno djelovanje je mo-tivirano isključivo time da smo Božji sinovi i kćeri. Za nas moralna norma nije Zakon, pa čak ni onaj Božji. Za nas je moralna norma Bog sam. Isus nas poziva da u svojoj svakodnevici, odbacujući osvetu i ljubeći neprijatelje, djelujemo na božanski način, da djelu-jemo kao Bog, kao Božji sinovi i kćeri. Zato je zapo-

vijed: „Budite savršeni kao što je savršen vaš Otac nebeski!“, zapravo jedina zapovijed koja nam ostaje od Zakona. Ona vodi prema ispunjenju svih ostalih zapovijedi jer ih sve nadilazi. Ovu zapovijed može-mo formulirati u pitanje: Što bi Bog učinio na mome mjestu? Odgovor na ovo pitanje – osobito u ozrač-ju odnosa prema onima koji nam zlo čine i našim neprijateljima – nalazimo u tome da Bog „daje da sunce njegovo izlazi nad zlima i dobrima“ i da „kiša pada pravednicima i nepravednicima“, tj. da Bog u svojoj očinskoj dobroti ne pravi razliku među oso-bama, nego je njegova ljubav usmjerena prema svakom čovjeku, bez obzira tko je on i kakav je on. Ako i prema nekome pokazuje naklonost, onda je to zato što je slab i u svojoj slabosti potreban većeg milosrđa i ljubavi. Polazimo li od svojih konkretnih situacija i iskus-

tava, osobito iskustva nesposobnosti suočavanja s krivnjom onih koji su se učinili našim neprijateljima, a vjerojatno se može reći i obrnuto, sasvim nam je jasno da Isusov zakon odbacivanje osvete, a još i više ljubavi i prema neprijateljima, nije lako shvatiti i još manje prihvatiti i živjeti. Neophodna nam je milost Duha Svetoga koji, jer „hram (smo) Božji“, prebiva u nama. On koji prebiva u nama, ali i u drugima jer i oni su hram Božji, je jedini koji nam može pomoći da usvojimo i živimo logikom Božje mudrosti. Ta logika se na prvu čini ludošću – križ se uvijek čini ludošću – ali ona nije ni luda, ni naivna. I ne znači „predaju, nedostatak sudjelovanja i pasivnost“ (papa Franjo). Ona je realna i to zbog dva sasvim logična razloga koja je – polazeći između ostalog i od ovog teksta koji je „magna charta“ kršćanskog nenasilja (papa Benedikt XVI.) – spomenuo papa Franjo u poruci za ovogodišnji 50. Svjetski dan mira.Prvi razlog realnosti ove mudrosti jer u tome što

ona uzima u obzir da se zlo se ne pobjeđuje zlom, nego samo dobrom, odnosno, kako primjećuje papa Benedikt XVI. kojega papa Franjo citira, „da u svijetu postoji previše nasilja, previše nepravde“, na temelju čega se s pravom zaključuje da se „to stanje ne može prevladati drukčije već tako da mu se suprotstavimo s više ljubavi i dobrote.“ Sve drugo bi bio samo još jedan doprinos umnažanju nasilja. I nasilje bi se povećalo. Zato „nenasilje za kršćane nije puko taktičko ponašanje, nego čovjekov način postojanja, stav onoga koji je tako uvjeren u Božju ljubav i njegovu moć, da se ne boji hvatati u koštac sa zlom oboružan jedino ljubavlju i istinom.“ I zato je za kršćanina ljubav, najprije prema Bogu, a onda i prema svakom čovjeku, temelj i središte svih zapo-vijedi. Drugi razlog realnosti ove mudrosti počiva na

iskustvu onih koji su tu mudrost, opirući se logici ovoga svijeta za koju je to bila ludost, primijenili u praksi. Papa Franjo u spomenutoj poruci spomin-je sv. Majku Tereziju i njezinu misao izgovorenu u prigodi primanja Nobelove nagrade za mir 1979., a koja je svojim životom to ostvarila: „Mi … ne treba-mo bombe i oružje, uništavanje da bismo donijeli mir već samo zajedništvo, da jedni druge ljubimo … I moći ćemo svladati sve zlo koje je u svijetu.“ Uz tvrdnju da „nenasilje koje se provodi odlučno i dosl-jedno, polučilo impresivne rezultate“, papa Franjo

spominje i uspjehe „koje su postigli Mahatma Gand-hi i Khan Abdul Ghaffar Khan u oslobođenju Indije, te Martin Luther King, Jr. u borbi protiv rasne diskrim-inacije, (zatim) … žene … predvodnice nenasilja poput, primjerice, Leymahe Gbowee i tisuća liberi-jskih žena, koje su organizirale molitvene susrete i nenasilne prosvjede … kojima su izborili mirovne pregovore na visokoj razini za završetak drugoga građanskog rata u Liberiji.“ U modernim vremeni-ma su na tom istom tragu i mnogi drugi djelovali s više ili manje uspjeha, mnogi od njih nadahnuti i na Isusovom pozivu da se ne osvećujemo i da ljubimo čak i neprijatelje, odnosno da budemo savršeni kao što je savršen naš nebeski Otac, poput Tolstoja, Sim-one Weil, Nelsona Mandele i mnogih drugih. Mislim da svima njima s pravom možemo dodati i brojne osobe u našoj domovini, osobito žene i majke koje su izmolile mir s krunicom u ruci i molitvom na us-nama po našim obiteljima, crkvama i trgovima, kao i ispred spomenika Zida boli koji je izgrađen žrtvom njihovih vlastitih sinova.Njihovom primjeru, ali i onoj logici da se zlo može

pobijediti samo dobrom, najveći doprinos je dao sam Isus. On nije samo govorio drugima kako treba-ju živjeti. On je sve ono što je govorio, potvrdio i vlas-titim primjerom. On nam je pokazao da je ponekad potrebno ići čak i dalje od ovoga aktivnog nenasilja, da ponekad postoje situacije u kojoj na zlo uopće ne treba odgovarati, nego mu se treba, zbog viših ide-ala, potpuno prepustiti: „Ne opirite se Zlomu!“ Isus u svom konkretnom slučaju u takvoj situaciji vidi Očevu volju koju treba prihvatiti za naše spasenje. Želio se on oprijeti zlu, jer to je prirodni poriv. Ali on, pokazujući nam što doista znači biti svet kao Bog i savršen kao Otac, tom svom prirodnom porivu koji se pretvorio u molitvu: „Oče moj! Ako je moguće, neka me mimoiđe ova čaša“, dodaje i potpuno pre-danje: „Ali ne kako ja hoću, nego kako hoćeš ti“ (Mt 26, 39). I nakon toga je okrenuo obraz nasilnicima, iako uz traženje objašnjenja, dajući dragovoljno ne samo gornju, nego i donju haljinu i idući s onima koji su ga prisiljavali ne samo jedan dio puta, nego sve do kraja, kroz svih četrnaest postaja, kako to vidi pobožna tradicija i kršćanska pobožnost. I u tom neopiranju nasilju, koje je obilježeno ljubavlju prema neprijateljima kroz prihvaćanje Očeve volje, dogodilo se naše spasenje! Sve drugo bilo bi zaobi-laženje – možda ljudski gledano i opravdano, ali ne i u Božjim očima – onog plana koji je Bog imao s njim, koji je, kako nam to pokazuje povijest spasenja, u sebi uključivao i nasilje, koje Bog nije htio, ali ga je predvidio. Isusov put je i naš put. Njegov način za biti sveti

poput Boga i savršeni poput Oca je naš način. Može-mo ga postići ako se prepustimo vodstvu Duha Svetoga pod čijim ćemo se vodstvom svakodnevno truditi misliti, željeti i činiti ono što on misli, želi i čini. Isus je onaj s kojim se želimo uspoređivati, onaj na kojemu se želimo nadahnjivati, onaj po kojemu do-ista možemo biti sveti i savršeni kao Bog, odnosno po kojemu Bog u nama i danas prebiva i nastavlja u vremenu djelo spasenja koje je on započeo, poruču-jući svima nama koji poput njega želimo opraštati i ljubiti: „Sve je vaše, vi Kristovi, a Krist Božji.“

PUT KRšĆANA U SVIJETU PUNOM NASILJA / 7. NEDJELJA KROZ gODINU (A), 2017.

nenaSilno SuprotStavljanje S više ljubavi i više dobrote

> PIšE: BISKUP MSGr.

MATE UZINIĆ(BLOg – Biskupov dnevnik)

Foto galerijaFoto: Martin šeperić

lapadskiđir

32

ČITAJ MI! NA PORPORELIna Porporeli je održan mali čitateljski maraton povodom akcije Čitaj mi! Okupljena djeca su s Odjela za djecu i mlade (prizemlje narodne knjižnice) krenuli prema Porporeli. Valentinovsko jutro u Dubrovniku je obilježilo jako puno sunca i dječjeg smijeha.

DUBROVčanin glumi ANTU GOTOVINUDubrovački glumac nikola Baće uz Gorana Višnjića glumi Antu Gotovinu. Samoga generala Gotovinu u ovom projektu odigrat će, priča se, čak tri glum-ca. Uz Gorana Višnjića i petogodišnjeg dječaka, generala u mlađim danima utjelovit će i nikola Baće, 26-godišnji glumac iz Dubrovnika, koji je na samom početku svoje karijere prije dvije godine osvojio Orlanda za ulogu Konavljani-na Vuka u Vojnovićevoj “Dubrovačkoj trilogiji”.

ZBOG ROBINA HOODA DIOSTRADUNA POD KROVOMPovijesna jezgra je poprimila jedan sasvim drugačiji izgled zbog potreba sni-manja filma 'Robin Hood: The Origins'. Dio Straduna je natkriven, a prom-jene se mogu vidjeti i u ostatku Grada. Zbog potreba snimanja filma premi-ještaju se i barke iz stare gradske luke na Batahovinu. Inače, snimanje 'Robin Hood-a’ bi trebalo započeti 21. veljače.

DUBROVČANIN POBIJEDIO UPROGNOZI VREMENADaniel Pavlinović iz Storm Chasers Dubrovnik osvojio je prvo mjesto, na otvorenom prvenstvu Crne Gore u prognozi vremena, u konkurenciji natje-catelja iz zemalja regije. 'Završilo je otvoreno prvenstvo Crne Gore u prognozi vremena i nakon dva mjeseca natjecanja (ukupno 10 tjedana u dva ciklusa) i vrlo guste završnice završio sam na prvom mjestu u konkurenciji od 38 nat-jecatelja iz Hrvatske, Crne Gore, Slovenije, Srbije... Po tjednu se prognoziralo ukupno devet parametara za tri različita grada i 0,2°C mi je prevladalo da uh-vatim prvo mjesto,' objavio je Pavlinović na društvenim mrežama.

DUBROVNIK MEĐU NAJROMANTIČNIJIMGRADOVIMADubrovnik svoj šarm povijesti, bezvremenske ljepote i posebne atmosfere nudi zaljubljenima i za Valentinovo i već je dugi niz godina prepoznat u sv-jetskim medijima kao jedna od u svijetu najljepših destinacija za medeni mjesec, jedan od najromantičnijih gradova na svijetu, jedno od ‘najslađih’ mjesta za prosidbu. Uz ovogodišnji Dan zaljubljenih – Valentinovo, Dubrovnik se ponovno našao u vrhu destinacija koje su odabrane kao najljepše za pro-sidbu. na indijskom web-portalu Bloomberg Quint u članku pod nazivom Best Places in the World to Propose: Romantic Travel Destinations (najljepša mjesta za prosidbu na svijetu: Romantična odredišta za putovanja) naš grad je uvršten među odredišta za najatraktivnije prosidbe.

PEPELJUGA STIŽE I U DUBROVNIKPoznati broadwayski mjuzikl Pepeljuga, u režiji Dubrovčanina Roberta Boškovića, u ožujku stiže u Dubrovnik. Jedinstveni glazbeno-scenski spek-takl, temeljen na istoimenoj bajci, gostovat će diljem Hrvatske, a bit će namjenjen svim uzrastima. Glavne uloge pripale su Kim Verson i Bojanu Jambrošiću, a buduća Pepeljuga rekla je kako joj je veliko zadovoljstvo biti dijelom ovog projekta te genijalne ekipe. U Dubrovniku će zasigurno Pepelju-ga privući veliki broj gledatelja, jer su najave za ovaj mjuzikl iznimne.

KUNDURARIJE

33

gOST UREDNIK: JELKA TEPšIĆVODITeLJICA ODJeLA ZA KOMUnIKACIJSKe TAKTIKe TURISTIČKe ZAJeDnICe DUBROVnIK

> Mozaik Glas Grada donosi Vam rubriku 'Gost urednik' u kojoj će svaki tjedan stranicu uređivati jedna osoba iz javnog života Grada i Županije premavlastitom odabiru potpuno slobodno i autorski

Belgijiski grad Brugge po mnogočemu je sličan našem lijepom Dubrovniku, oba su grada UneSCO-ve zaštićene cjeline, s prekrasnom arhitekturom i brojnm po-

vijesnim znamenitostima, Brugge je poznat i kao Venecija sjevera. Sličnosti se mogu pronaći i u izazovima ili po-teškoćama koje dijelimo jednako kao i brojni dru-gi europski gradovi.Često na skupštinama udruženja european Cities Marketing od kolega iz turističkih ureda drugih europskih gradova čujemo kako bi se rado u svo-jim gradovima suočavali s problemima sličnim našima, jer ih najveći dio želi imati što više gostiju i njihove aktivnosti su usmjerene tom cilju. Am-sterdam, Salzburg, Brugge, Barcelona, Venecija i Dubrovnik nasuprot tome suočavaju se sa situaci-jama prekapacitiranosti, opterećenosti gradskih povijesnih središta , što provocira probleme, ali izaziva i nezadovoljstvo stanovnika. Svjedočili smo javnom negodovanju protiv tur-ista u Barceloni, čija je gradonačelnica izabrana 2015., utvrdila kako porast turizma predstavlja ugrozu za normalan život stanovnika. Amster-damski turistički ured, već više godina uzastopce, puno se manje bavi marketingom destinacije prema emitivnim turističkim tržištima, turista imaju i više nego dovoljno, već sustavno rade na osmišljavanju novih atrakcija u manje poznatim gradskim zonama/naseljima kako bi rasteretili gradsko središte, a u fokus svog djelovanja stavili su – građane!Grad Brugge započeo je s izradom Strategije raz-vitka turizma od 2017., za izradu koje je na natječa-ju prošle godine odabrana domaća konzultantska kuća WeS research & strategy. nakon obavljenih analiza postojećeg stanja, krenuli su s nizom radi-onica usmjerenih prema svim čimbenicima turis-tičke ponude, a jedna od njih održana je devetog veljače. na tu radionicu bili smo pozvani mi kao predstavnici triju gradova; turističkog ureda Du-brovnik, Giovanni Santoro, predsjednik Uprave AVM Holding iz Venecije; Christian Piller, Voditelj turističkih projekata, Turističkog ureda Salzburg. Okupilo se stotinjak dionika turističke industrije – hotelijera, vlasnika privatnog smještaja, studenti tamošnjeg sveučilišta, turistički agenti, kolege i iz turističkog ureda. Skup je otvorio gradonačelnik Brugesa, čiji je mandat na isteku, ali koji je vrlo konstruktivno pristupio ovom projektu i javno iskazao svoju potporu. nakon pozdravnog govora gradonačelnika, Vin-

cent nijs, iz regionalnog turističkog ureda Visit Flanders, prezentirao je rezultate istraživanja pro-vedenog među stanovnicima Brugesa, s temom njihovog stava prema turizmu. Gotovo 70 posto ispitanika (od njh ukupno 1300) o turizmu se oči-tovalo pozitivno, istovremeno potvrđujući (njih oko 55%) da turizam utječe na njihovu „udob-nost“ življenja, ali bi se svejedno i dalje aktivno uključili u turističku ponudu.Povijesni centar grada Salzburga, prema riječima Christiana Pillera, postaje grad-muzej, iseljene su uglavnom sve institucije lokalne i regionalne uprave, grad je pješačka zona, trgovine su pret-vorene u suvenirnice... i tako je cijele godine. U razdobljima najvećih turističkih gužvi, automo-bilima inozemne registracije zabranjen je ulazak u grad, za autobuse su osigurana mjesta ukrcaja i iskrcaja, parking izvan grada. Venecija se trenutno suočava s potrebom odabira nove lokacije za izgradnju putničkog terminala za kruzere, lokalnog stanovništva u središtu grada je svaki dan sve manje. Proveli su anketu među građanima, a od više desetaka prijedloga za po-boljšanje uvjeta života i boravka, je i onaj o zatva-ranju Trga sv.Marka i naplate ulaznica.Putem PPT prezentacije predstavila sam turis-tičke rezultate Dubrovnika, stalni rast broja sta-cionarnih posjetitelja, relativno smanjenje broja posjetitelja s kruzera, poteze bivše gradske vlasti koja štandovima na Pilama, umjesto rašćišća-vanja platoa i omogućavanja bolje cirkulacije posjetitelja, dodatno stvara gužvu, naše napore da oživimo zimske mjesece kroz uvođenje cjelo-godišnjih linija i kreiranje novih proizvoda, te na

koncu preporuke UneSCO-ve komisije o potrebi limitiranja broja posjetitelja u staroj gradskoj jezgri na osam tisuća i predloženom projektu uvođen-ja video-nadzora i limitiranja broja organiziranih posjetitelja autobusima, kao i izradu Plana upra-vljanja starom gradskom jezgrom.Potaknuti prezentacijama, sudionici radionice aktivno su sudjelovali u raspravi, doprinoseći pro-cesu kreiranja turističke strategije. Tijek pripreme izrade strategije uključio je definiranje turističke pozicije grada Brugesa, USP- unique selling points ili komparativne prednosti tog odredišta, odredio ciljane skupine turista kako prema tipu proizvoda, tako i geografski, prema kojima će se u predsto-jećem strateškom razdoblju, usmjeriti market-inške aktivnosti. Važan dio završne faze izrade strategije bit će i anketa zadovoljstva stanovništva turizmom i nadasve održivi turizam, kao premisa.U 2017. Godini, koju je UnWTO obilježio kao go-dinu održivog turizma, i Dubrovnik bi se trebao usmjeriti jačanju osviještenosti o potrebi očuvan-ja svojih naslijeđenih vrijednosti, stvaranju novih turističkih atrakcija koje će doprinijeti rasterećenju naše primarne atrakcije – stare gradske jezgre, ali ponajviše svojim stanovnicima, nadasve onom minimalnom broju koji preživljava u Gradu. ne želimo grad pretvoriti u muzej, želimo ga našim posjetiteljima predstaviti u najboljem svjetlu, omogućiti im kvalitetan turistički i svaki drugi doživljaj, jer sve komparativne prednosti pos-jedujemo. Zahvaljujući građanskim inicijativama i UneSCO-ovoj komisiji, morat ćemo iznaći načine, snage i pameti da uravnotežimo potrebe i mo-gućnosti, na zadovoljstvo prije svega nas samih.

ni drugi ne žele da im gradovi poStanu muzeji

34 GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017.

ZaTONNIJE C. CLAY

NEGOMUHAMED...

KOPLJEOD

ZASTAVERAGUSEO 33

VELIKI IZVORU DNU

ZATONJSKEVALE, VRELO

DIO ZATONAMALOGAOTKLE SU

LONZE

PRITOKA CRNOG MORA

U GRUZIJI (NIJE PIONI)

REGINAASIĆ

BLAGA-JNICA,

NAPLAĆI-VAČICA

"ČESTICA" BAGREM,AGACIJA

IZNUTRICE SJETRICOM

(ANAGRAM: TIPKA)

PRIPADNIKAFRIČKIHPLEMENA OKO NILA

(NIJE PILOT)

PORASTPOSKU-

PLJENJE

TRGOVAČKI LANAC

U KOJEMU JE I "PEMO"

NAJTANJESLOVO

ZORANIVANKOVIĆ

TOČNO,ISPRAVNO

(LAT.)

REDAK IZKURANA,

AJET

JIMMYODMILA

GRČKA BOŽI-CA SRDŽBE(NIJE ORA)

BEZVRIJEDNA KARTA, LIŠINA

OBASJATI(LICE)

GALAMA,VIKA;

MNOŠTVO

SISATO

ILIJAODMILA

OMILJENO KUPALIŠTE

(NOVO)MOKOŠANA

KLAREARSLANAGIĆ

STORNI-RANJA,OTPISI-VANJA

BUGARSKA LUKA I LJE-TOVALIŠTE NA CRNOM

MORU

PITUR

LAPADSKIHOTEL

OLGATEPŠIĆ

ISPOD

POČETAKZANOSA

LJUBAVNI SASTANAK

"SPOJ"

STAROGRČKAGITARA

STANOVNICISTARE

DUKLJE

BRDOPOVIŠEZATONA MALOGA

BOŽODERANJA

"NORD"

ANICANODILO

"ITALIJA"

ĐED UDALMACIJI

OBAVIJEST

RUS AVAKUMODMILA

PUFICA,PRIŠTIĆ

"INTERUNIVER-ZITETSKICENTAR"

GORJE NA ZAPADUEUROPE

OPŠAV,PORUB

DRUKČIJE,NA DRUGI

NAČIN (LAT.)

VIOLINA

MARVA,BLAGO,

(H)AJVANANA

LABAŠ OPSEGOSIJEČKATEKSTILNAINDUSTRIJA

S VANJSKESTRANE,IZVANA

PLEMENITIPLIN

(SVJETILJKE)

SPIELBERGOVIZVAN-

ZEMALJAC

PUNMJESEC,UŠTAP

POK. GLUMACHAJDARHODŽIĆČOVJEKOLIKA

BIĆA (LAT.)

RAK (BOLEST)

PROIZVOĐAČ"LIBER-

TASOVIH" AUTOBUSA

"NORVEŠKA"

STAROGRČKIKIPAR IZEGINE

TVAR U STANIČNOJ

JEZGRI (NIJE KININ)

LAKOMOST,POHLEPA,GRAMZ-LJIVOST

PRAVO IME BIVŠEG TREZO-

RISTA IZA OMERČAHIĆA

GLAVIGRAD

KENIJE

"TAJLAND"KONAVOSKO

PREZIME(GRUDA!)

UZVIK:DAKLE,ELEM

DRUGO IMETROJE, ILIJ

KOZAČKISTARJEŠINA

BILO KAKO

"OSOBNI"

STARI SLAVEN

TVRD,OKORANCIJENA

ULAZNICE (MN.)

"ŠKOLA"

"ELEMENT"

DJELATNI,AKTIVNI

NAJVIŠIZATONJSKIZASELAK

BUBRITI,NATICATI

PLEME SJEVERNO-AMERIČKIH INDIJANACA (NIJE SALI)

POSJEDNIK,IMALAC

PREDIO OKONEGDAŠNJE

SOLANE

OSTATAKNEPODIJE-

LJENIHKARATA

(MN.)

POČASNOPOREDANAVOJSKA I SL.

ENIGMATIKA NA DUBROVAČKU / Priprema: DubrovčaninRješenje: VODORAVNO: špalir, taloni, Ilinko, ka, zan, otpisi, Varna, i, soto, CBA, ot, autori, Lozica, Soline, zi, acalit, Izet, akurat, Mohovo, Tali, ikako, Ant, Onata, ataman, o, n, Zirine, Ilion, Man, Dukljani, bd, avideca, kitara, linin, randevu, Izedin, Nairobi.

TVORCI,KREATORI

NASELJE VILA IZMEĐUMOSTA I VRBICE

VEĆI I NAPUČENIJI ODZATONA VELIKOGA

GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017. 35

SLOBODNA rADNA MJESTA

17.2.2017.Predstava - Skup 20.00 h, Kazalište Marina Držića Puste riječi // Ivana Pegan Baće19:00 h, Art radionica LazaretiBiti arhitekt u Du-brovačkoj Republici19:00 h, Galerija Dulčić Masle PulitikaKoncert - Grupa Feredon21:00. Rock Bar exitDino Dvornik Tribute Band - Student's Party 23:00, CC Revelin

18.2.2017.Predstava - Skup 20.00 h, Kazalište Marina Držića Folklorni ansambl Linđo 11.30 h, ispred Crkve sv. Vlaha

4. međunarodni majstorski seminar orkestralnog dirigiran-ja 'Lovro von Matačić' 20.00 h, Franjevačka crkva "Kralj Lear" u Visiji 19:30 h, Dvorana VisiaTrash Party 23:00 h, Culture Club Revelin

19.2.2017.ŽOK Dubrovnik - ŽOK Split (2.liga) 20.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Predstava - Skup 20.00 h, Kazalište Marina Držića Državna liga za djevo-jčice u rukometu 11.00 – 16.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik RKHM Dubrovnik - RK Jadro (3.liga)

dogaĐanjajednoStavna torta S tri vrSte Čokolade

dubrovnik

petak, 17.2.

Subota, 18.2.

nedjelja, 19.2.

5 °c / 14 °c

5 °c / 12 °c

6 °c / 12 °c

RECEPT TJEDNA

INSTALATER / KA gRIJANJA, KLIMATIZACIJE, VODOINSTA-LACIJE Traženo radnika: 1Poslodavac: SMARTSOLUTIOnS d.o.o.Rok za prijavu: 20.2.2017.POMOĆNI INSTALATER / KA gRIJANJA, KLIMATIZACIJE, VODOINSTALACIJE Traženo radnika: 1Poslodavac: SMARTSOLUTIOnS d.o.o.Rok za prijavu: 20.2.2017.PRODAVAČ / PRODAVAČICA Traženo radnika: 1Poslodavac: AUTO ZA TReĆe TISUĆLJeĆe d.o.o.Rok za prijavu: 20.2.2017.NASTAVNIK / ICA SKUPINE STRUKOVNIH PREDMETA IZ gRADITELJSTVA Traženo radnika: 1Poslodavac: Obrtnička itehnička škola DubrovnikRok za prijavu: 21.2.2017.NASTAVNIK / ICA POLITIKE I gOSPODARSTVA Traženo radnika: 1

Poslodavac: Obrtnička i tehnič-ka škola Dubrovnik Rok za prijavu: 21.2.2017.NASTAVNIK / ICA gEOgRAFIJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: Obrtnička i tehnič-ka škola Dubrovnik Rok za prijavu: 21.2.2017.NASTAVNIK / ICA SKUPINE STRUKOVNIH PREDMETA IZ PODRUČJA ELEKTROTEHNIKE Traženo radnika: 1 Poslodavac: Obrtnička i tehnič-ka škola Dubrovnik Rok za prijavu: 21.2.2017.VOZAČ / ICA TERETNOg VOZILA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PROSUM d.o.o.Rok za prijavu: 22.2.2017.VOZAČ / ICA TERETNOg VOZILA Traženo radnika: 2 Poslodavac: PROSUM d.o.o.Rok za prijavu: 22.2.2017.POMOĆNI gRAĐEVINSKI RAD-NIK M / ž Traženo radnika: 3 Poslodavac: PROSUM d.o.o.

Rok za prijavu: 22.2.2017.ODgAJATELJ / ICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: MUŠKI UČenIČKI DOM DUBROVnIK Rok za prijavu: 22.2.2017.KOZMETIČAR M / ž Traženo radnika: 2 Poslodavac: KarliK Ragusa d.o.o.Rok za prijavu: 22.2.2017.MONTER / KA SUHE gRADNJE Traženo radnika: 3 Poslodavac: GO "DA-MOnT" Vl. DAMIR VLAIĆ Rok za prijavu: 24.2.2017.REFERENT / ICA PRODAJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: SUPERTOURS d.o.o.Rok za prijavu: 24.2.2017.VODITELJ / ICA gRAĐENJA Traženo radnika: 1 Poslodavac: TRSILO d.o.o.Rok za prijavu: 24.2.2017.RADNIK NISKOgRADNJE M / ž Traženo radnika: 2 Poslodavac: AQUAMARTIn d.o.o.Rok za prijavu: 24.2.2017.

prognoza

Sastojci: 600 ml slatkog vrhnja, 150 g tamne čokolade, 200 g bijele čokolade, 200 g mliječne čokolade, 1 šalica zdrobljenih keksa, 3 žlice maslaca Priprema: Rastopite tamnu čokoladu i umiješajte 200 ml slatkog vrhnja. Stavite u frižider na otprilike 1 sat da se hladi. U drugoj posudi rastopite bijelu čokoladu s 200 ml slatkog vrhnja i isto stavite u frižider. U trećoj posudi rastopite mliječnu čokoladu s 200 ml slatkog vrhnja, ohladite. Podlogu za tortu pripremite tako što ste pomiješali zdrobljene kekse s masla-cem. Složite na dno kalupa. Kada su se smjese s čokoladom ohladile izmiksajte jednu po jednu te ih redom slažite u kalup. U smjese možete staviti malo mascarponea da budu kremastije. Prema želji završite sa šlagom i pospite orasima, keksima... Ohladite i uživajte!

18.00 h, Sportska dvorana Dubrovnik Veliki ples malih maškara15:00 h, Rixos Libertas DubrovnikŽupski karnevo u Spioni!20:00, Spiona

DEžURNA LJEKARNALJeKARnA „KOD ZVOnIKA“ – od 17. – 19.2.2017.g. LJeKARnA „GRUŽ“ – od 20. – 26.2.2017.g.

Dnevno dežurstvo svakog dana je od 07,00 do 20,00 sati.noćno dežurstvo je od 20,00 sati do 07,00 sati sljedećeg dana

36 GlasGrada - 622 - petak 17.2.2017.