ZAPISNIK

sa 13. sjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije održane 24. rujna 2015. godine s

početkom u 11,00 sati u Zagrebu u prostorijama Hotela „International“, Miramarska 24.

Nazočni/e članovi/ce Županijske skupštine: Dražen Bastalić, Brigitte Berulec, Dražen

Bošnjaković, Branko Borković, Željko Copak, Ivan Dimnjaković, Željko Fadljević, Dragutin

Filipović, Zlata Filipović, Mirela Katalenac, Renata Glojnarić, Pavao Grom, Maja Grgić, Mile

Grubišić, Vlado Horina, Damir Hrdas, Zdenko Ilečić, Mate Ivančić, Marica Jančić, Stjepan Jagušt,

Hrvoje Lafter, Štefica Kamenarić-Filipović, Stjepan Klak, Vlatka Kovač, Milan Krilić, Zvonko

Kunić, Marija Ledinski Anić, Krunoslav Markovinović, Ljubica Marković, Damir Mikuljan,

Jasminka Mataušić, Miljenko Pavlaković, Željko Pankretić, Ivana Posavec Krivec, Boško

Pribičević, Ivan Remenar, Ozren Robić, Miljenko Šoštarić, Senka Šparica-Živoder, Zdravko Šuker,

Željko Tijeglić, Stjepan Trcak, Denis Tovernić, Krunoslav Vidić, Stjepan Vlahovac, Mario Vlahović

i Ivan Zadravec.

Nenazočni/e članovi/ice Županijske skupštine: Mario Cvitan, Josip Jambrač, Željko Kovač

i Zvonimir Novosel.

Ostali/e nazočni/e: mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije, Damir Tomljenović

zamjenik župana, Marica Mikec pročelnica Stručne službe Skupštine, Mato Jurić pročelnik Stručne

službe Župana, Mirjana Oštrec-Bosak pročelnica Ureda župana, Ivica Bošnjak pročelnik Upravnog

odjela za financije, Nenad Babić pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu,

Gordana Županac pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Damir

Fašaić pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, Josip Kraljičković pročelnik Upravnog odjela za

fondove Europske unije, regionalnu i međunarodnu suradnju, Ante Mandarić pročelnik Upravnog

odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Nada Sohora voditeljica Odsjeka za osnovno

školstvo u Upravnom odjelu za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu, Snježana Žunec

voditeljica Odsjeka za zdravstvo u Upravnom odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb, Branko Herček

viši stručni suradnik za zaštitu i spašavanje u Stručnoj službi Župana, Borislav Kovačić saborski

zastupnik, Goran Beus-Richembergh saborski zastupnik i predstavnik njemačke nacionalne manjine

u Zagrebačkoj županiji, Milan Stipić zamjenik predstojnika Ureda državne uprave u Zagrebačkoj

županiji, Željka Kučinić ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Franjo

Lazarin direktor trgovačkog društva Županijske ceste Zagrebačke županije, Zdenko Majzec ravnatelj

Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Tomislav Masten direktor trgovačkog društva

Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o., Vladimir Žigrović direktor trgovačkog društva

Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije d.o.o., Martina Glasnović ravnateljica Javne ustanove

za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

Zagrebačke županije, Hrvoje Bunjevac direktor trgovačkog društva Distributivni centar za voće i

povrće d.o.o., Zlatko Herček direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije, Ivkica

Halinčić zamjenica ravnatelja Doma zdravlja Zagrebačke županije, dr. med. Gordana Krnjević Pezić

zamjenica ravnatelja Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju „Naftalan“, Renato

Mittermayer ravnatelj Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra, Zvjezdana

Dobrinčić ravnateljica Ljekarni Zagrebačke županije, Stjepan Uzbašić ravnatelj Zavoda za javno

zdravstvo Zagrebačke županije, Davorin Gajnik ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke

županije, Igor Vidmar tehnički direktor Vodoprivrede „Lonja-Zelina“ d.d., dr. sc. Miroslav Drljača

2

direktor Društva Zračna luka Zagreb d.o.o., Josip Zubak pročelnik Područnog ureda Zagreb Državne

geodetske uprave, Darko Kralj načelnik Općine Luka, Franjo Štoos, načelnik Općine Dubravica,

Drago Horvat predsjednik Općinskog vijeća Općine Dubravica, Stjepan Esih potpredsjednik

Općinskog vijeća Općine Brdovec, Dragiša Pilipović predsjednik vijeća Srpske nacionalne manjine

u Zagrebačkoj županiji, Franjo Vondraček predstavnik češke nacionalne manjine u Zagrebačkoj

županiji, Lena Đapić predstavnica makedonske nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji i

predstavnici medija.

Predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković otvorio je 13. sjednicu Županijske

skupštine Zagrebačke županije, te pozdravio nazočne članove/ice Županijske skupštine, Župana,

zamjenika Župana, saborske zastupnike, zamjenika predstojnika Ureda državne uprave u

Zagrebačkoj županiji, pročelnike upravnih odjela Zagrebačke županije, ravnatelje javnih ustanova i

direktore tvrtki Zagrebačke županije, gradonačelnike i načelnike, predsjednike gradskih i općinskih

vijeća i predstavnike javnih glasila. Utvrdio je da je prema evidenciji na 13. sjednici Županijske

skupštine Zagrebačke županije nazočno 42 člana/ice Županijske skupštine Zagrebačke županije od

ukupno 51 člana/ice (naknadno je došlo još 5 člana/ica pa je sjednici nazočilo 47 članova/ica

Županijske skupštine Zagrebačke županije), te su stečeni uvjeti za održavanje sjednice. Napomenuo

je kako sukladno članku 115. stavku 1. Poslovnika Županijske skupštine Zagrebačke županije prije

utvrđivanja dnevnog reda moraju pristupiti usvajanju zapisnika sa prethodne sjednice Županijske

skupštine Zagrebačke županije. Otvara raspravu o zapisniku sa 12. sjednice Županijske skupštine

Zagrebačke županije održane 2. srpnja 2015.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na usvajanje zapisnik sa 12. sjednice Županijske skupštine Zagrebačke županije.

Članovi/ice Županijske skupštine sa 42 glasom za, od ukupno nazočnih 42 člana/ice

Županijske skupštine, usvojili su zapisnik sa 12. sjednice Županijske skupštine Zagrebačke

županije.

Predsjednik Županijske skupštine napomenuo je kako je dnevni red potrebno nadopuniti

točkom 11. „Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o plaćanju

godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb d.o.o.“ o kojoj su već kao

dopuni dnevnog reda raspravljala radna tijela Županije skupštine. Otvara raspravu o dopuni dnevnog

reda.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključio je raspravu o

dopuni dnevnog reda te stavio prijedlog da se dnevni red dopuni točkom 11. „Donošenje Zaključka

o davanju pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje

nekretnina društva Zračne luke Zagreb d.o.o.“.

Članovi/ice Županijske skupštine sa 42 glasa za, od ukupno nazočna 42 člana/ice prihvatili

su prijedlog da se dnevni red dopuni točkom 11. „Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog

mišljenja na tekst Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne

luke Zagreb d.o.o.“

Predsjednik Županijske skupštine otvara raspravu o dopunjenom dnevnom redu u cijelosti.

3

Ivana Posavec Krivec obrazlaže kako sukladno Poslovniku Županijske skupštine

Zagrebačke županije u ime Kluba članova/ica SDP-a Županijske skupštine traži izostavljanje točke

dnevnog rada pod rednim brojem 2. “Donošenje Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja

otpadom na području Zagrebačke županije“. Naime, vjerojatno omaškom ili ne zna kako drugačije

nazvati, u pripremi ove točke dnevnog reda Zagrebačka županija koristila je dokumentaciju koja nije

namijenjena i upućena Zagrebačkoj županiji, a riječ je o izvješću za tematsku sjednicu Odbora za

zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora o dinamici realizacije projekta izgradnje centara

gospodarenja otpadom i uspostavi integriranog sustava gospodarenja otpadom iz srpnja 2015.

godine. Taj dokument je prilog u dokumentaciji ove točke dnevnog reda. Naime, kao članica

navedenog Odbora može potvrditi da ta sjednica nije niti održana, a dokumentacija, nažalost, ima u

sebi grešku. Greška je ispravljena dokumentom Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 14. rujna

2015. godine koju očito predlagatelj nije koristio, jer da ju je koristio ova točka se danas ne bi našla

na dnevnom redu već upravo ovaj ispravak. U rukama drži original koji govori o tome da nema

potrebe za promjenom koncepta odnosno da postoje svi uvjeti da se prihvati Sporazum o kojem su

klubovi stranaka usuglašavali sa županom obzirom da nigdje nema govora o tome da bi naše

odlagalište otpada u Tarnom trebalo prihvatiti otpad Grada Zagreba. Naglašava kako to piše „crno

na bijelo“ upravo u ovom dokumentu od 14. rujna 2015. godine koji očito nije došao u posjed

Zagrebačke županije. Ističe kako je to ne čudi, jer niti prvi dokument na koji se Županija poziva nije

trebao doći u posjed Zagrebačke županije službeno već je očito došao nekim drugim putevima. Ističe

kako im ovo „miriši“ na političku odluku. Napominje kako nikako ne žele da pitanje gospodarenja

otpadom u Zagrebačkoj županiji bude politička odluka već u Klubu članova/ica SDP-a u

Županijskoj skupštini smatraju da nema potrebe gubiti vrijeme i da Sporazum koji je usuglašen ima

sve uvijete da bude donesen, a Zagrebačka županija ulovi sve termine i da konačno naprave sve ono

što od njih Europska unija očekuje. Stoga, uz ovako kratko obrazloženje koje se temelji na

dokumentaciji koja nije valjana za donošenje ovakve točke dnevnog reda, traže izostavljanje iste.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije obrazlaže kako je njegov stav kao

predlagača da se to ne izostavi sa dnevnog reda, prije svega iz razloga što taj prijedlog nije definiran

temeljem materijala ili isključivo temeljem materijala koji su dati kao prilog, a taj materijal je bio

upućen saborskom Odboru za zaštitu okoliša. Prijedlog ovakvog Zaključka je temeljem svih onih

rasprava koje su vođene na sjednici Županijske skupštine, temeljem onoga što su od početka govorili

da izmjenom Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj pojavljuje se mogućnost

regionalnog koncepta u krajnosti i ovog koncepta da centar za gospodarenje otpadom Tarno bude

centar za Grad Zagreb, Zagrebačku županiju i dio Sisačko-moslavačke županije. Ono što je

Zagrebačka županija predložila i tražila nije prihvaćeno i kroz projektni zadatak koji je već bio

napravljen, a tijekom raspisa natječaja se tražilo da se koncept mijenja, da se uz županijski koncept

doda i dio Sisačko-moslavačke županije, to nije bio od strane od Zagrebačke županije prihvaćen

koncept. Ovim prijedlogom prihvaćaju, ako dobiju suglasnost jedinice lokalne samouprave, da

Tarno bude regionalni centar za Zagrebačku županiju i dio Sisačko-moslavačke županije. Nužna je

suglasnost jedinica lokalne samouprave zato jer je rečeno da svi oni koncepti koji su definirani

trebati će dobiti i suglasnost jedinica lokalne samouprave, temeljem direktive Europske unije.

Zagrebačka županija je za svoj županijski koncept imala suglasnost svih 34 jedinice lokalne

samouprave, ali i suglasnost Grada Ivanić-Grada kao najvažniju suglasnost jer se to tamo radi.

Zagrebačka županija ne prihvaća Sporazum koji je predložen, a kojim bi nositelj studije izvodljivosti

bio Grad Zagreb nego predlažu zaključak koji je dostavljen uz materijale. Napominje kako ne

prihvaća prijedlog da se ta točka izostavi sa dnevnog reda.

4

Ivana Posavec Krivec traži pauzu u trajanju od 15 minuta u ime Kluba članova/ica SDP-a

Županijske skupštine.

Predsjednik Županijske skupštine određuje pauzu u trajanju od 15 minuta.

Pauza je započela u 11,12, a završila u 11,25 sati.

Predsjednik Županijske skupštine poziva Klub članova/ica SDP-a Županijske

skupštine da se očituju.

Boško Pribičević napominje kako će obrazložiti stav Kluba članova/ica SDP-a

Županijske skupštine, tj. zašto neće moći glasovati za ovakav dnevni red s uvrštenom ovom

točkom u dnevni red. Radi se zapravo o tome da je predmet sporazum o 100%-tnom financiranju

studije izvedivosti za koncept gospodarenja otpadom u Zagrebačkoj županiji i taj sporazum,

odnosno studiju financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u 100%-tnom iznosu.

Sukladno tome, oni su postavili dva zadatka na koje studija mora dati odgovor i to: da se

obrazloži i prouči koncept da smeće grada Zagreba, Zagrebačke županije i dijela Sisačko-

moslavačke županije bude zbrinuto u Centru za gospodarenje otpadom Grada Zagreba tj.

spalionici i drugi koncept je da se obrazloži da Centar za zbrinjavanje otpada Tarno zbrine smeće

Zagrebačke županije i dijela Sisačko-moslavačke županije. Napominje kako je novinarima

podastro dokument koji to dokazuje, da je ova točka zapravo bespredmetna. Ukoliko se inzistira

dalje, Klub članova/ica SDP-a u Županijskoj skupštini smatra kako se radi o političkoj odluci jer

se želi zapravo ponovo dobiti na vremenu. Podsjeća kako se već deset godina rješava taj

problem. Sporazumom koji sada predlagači točke predlažu priznaju da su sada na početku.

Napominje kako nemaju niti jedan dokument koji vrijedi za Europsku uniju da se taj problem

riješi i nemaju financiranje te studije izvedljivosti, dakle sve bi palo na leđa Županije tj. na

građane Zagrebačke županije.

Damir Tomljenović, zamjenik župana ističe kako mora reagirati na dokument koji

Klub ima, a on ga nije vidio. Međutim, u istom ovom dokumentu koji su koristili, budući je javni

dokument i sa predsjednikom Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora dogovorili su

da ga mogu koristiti, piše nešto sasvim suprotno. Postavlja pitanje na temelju čega mogu

vjerovati ovom, a ne onom dokumentu, možda će se iza toga pojaviti treći dokument koji će reći

nešto petnaesto. Ovo je dokument koji je potpisao gospodin ministar u kojem se jasno kaže da će

sve ići u Tarno ili će Zagreb biti sam, ništa drugo ne piše. Ukoliko je poslije toga došlo do

nekakvog novog momenta sigurno nemaju nešto što ne bi bilo legitimno ili nešto što netko nije

napravio, a taj netko onda ne zna što hoće i svakih deset dana piše drugo.

Ivana Posavec Krivec iznosi repliku, tj. ispravlja netočan navod koji je ovdje zamjenik

župana iznio. Prema informacijama koje je Klub SDP-a u Županijskoj skupštini dobio od

predsjednika Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora, gospodina Branka Bačića on

nije bio u komunikaciji ni sa kim iz Zagrebačke županije i taj dokument nikome nije proslijedio.

Dakle, nije joj poznato sa kojim su predsjednikom razgovarali. Mogu dalje otvoriti raspravu o

tome pa neka se konzultiraju sa svojim stranačkim kolegom, dokument koji se ovdje nalazi je

ovjeren, javan i dostupan svim medijima da se provjeri. On upravo pobija one teze na kojima ste

vi izgradili ovaj koncept koji danas predlažu građanima Zagrebačke županije. Znači, ono na što

5

se pozivaju je nacrt koji nije verificiran na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode jer se

njegova sjednica nije niti održala. Ovo je pravovaljana i pravovremena ispravka dokumenta

odnosno nacrta dokumenta o kojem vi govorite i za koji predsjednik saborskog odbora kaže da

sa vama nije komunicirao niti isti dokument proslijedio.

Predsjednik Županijske skupštine ističe kako je župan kao predlagatelj rekao da nije

temelj ovog dokumenta nikakav materijal saborskog odbora nego da je temelj ovog dokumenta

nešto drugo. Zaključuje raspravu te daje na glasovanje prijedlog da se točka 2. „Donošenje

Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije“

izostavi s dnevnog reda.

Damir Tomljenović, zamjenik župana napominje kako je sa čovjekom osobno razgovarao.

Budući je za izostavljanje točke „Donošenje Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja

otpadom na području Zagrebačke županije“ glasovalo samo 10 članova/ica Županijske skupštine od

od ukupno nazočna 44 člana/ice, ista nije izostavljena s dnevnog reda.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine stavio je na

glasovanje dopunjeni

D N E V N I R E D

0. Aktualni sat

1. a) Donošenje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Zagrebačke

županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine

b) Donošenje Zaključka o davanju suglasnosti na Izvještaj o izvršenju

Financijskog plana Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije za

razdoblje od 01.01.2015. do 30.06.2015. godine

2. Donošenje Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja otpadom na

području Zagrebačke županije

3. Donošenje Odluke o izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane

Zagrebačke županije

4. Donošenje Odluke o produljenju trajanja Županijske razvojne strategije

Zagrebačke županije 2011.-2015. na vremensko razdoblje 2011.-2016.

5. Donošenje Odluke o VI. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju

Prostornog plana Zagrebačke županije

6. Donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Župana za razdoblje od

1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine

7. Donošenje Odluke o zaštiti izvorišta Strmec, Šibice i Bregana

8. Donošenje Odluke o izmjenama Odluke o plaći i drugim pravima iz radnog

odnosa župana i zamjenika župana Zagrebačke županije

9. Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na promjenu naziva

zagrebačke zračne luke

10. Donošenje Zaključka o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje

Grada Vrbovca

11. Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o

plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke

6

Zagreb d.o.o.

Članovi/ice Županijske skupštine sa 34 glasa za i 10 glasova protiv, od ukupno nazočna

44 člana/ice Županijske skupštine, prihvatili su predloženi dopunjeni dnevni red.

Članovi/ice SDP-a iz Županijske skupštine napustili su sjednicu Županijske skupštine u

11,56 sati.

0. Aktualni sat

Predsjednik Županijske skupštine otvara Aktualni sat.

Marija Ledinski Anić ističe kako želi sa ove pozornice progovoriti o problemu koji

danas nije samo problem Zagrebačke županije nego čitave Europe i svijeta, a to je problem

izbjeglica. Ističe kako će to pokušati sagledati sa područja Zagrebačke županije, dva granična

prijelaza. Napominje kako će više govoriti o graničnom prijelazu Harmica, na kojima su prošlog

vikenda imali izuzetno veliki priliv i pritisak izbjeglica. Ističe kako je ovo za jedno malo mjesto

kao što je Harmica veliki problem i stres za cjelokupno stanovništvo, iskustvo koje je došlo

relativno nenadano. Napominje kako te nenadane situacije možda i nije trebalo biti jer su neki

ipak pretpostavili, pa su tako održali sjednicu Koordinacije za ljudska prava Zagrebačke županije

već 3. rujna 2015. godine bojeći se da će do ovog problema doći i da će on u jednom

pograničnom dijelu, a Zagrebačka županija i posebno općina Brdovec upravo su taj dio koji

graniči sa schengenskom granicom, Europskom unijom. Izbjeglice su došle i ljudi su se uključili.

Sa ovog mjesta bi zapravo htjela zahvaliti udrugama, građanima, a posebno zahvaliti i istaći

doprinos Stožera za zaštitu i spašavanje Zagrebačke županije koji je bio nazočan i u svakom

trenutku na dispoziciji ne samo nazočnim volonterima nego u velikoj mjeri i građanima koji su

mu se obraćali. Isto tako, ovim putem želi zahvaliti Općini Brdovec, Udruzi Remar, svim onim

dobrim ljudima koji su dali dio sebe da ljudima olakšaju situaciju koja je bila grozna. S jedne

strane ste imali djecu, žene, bolesne, dijabetičare, ljude sa slomljenim nogama, groznu situaciju,

a s druge strane gusto posložene specijalce koji su sa suzavcem odmicali te ljude od granične

crte. Napominje kako je možda malo emotivna jer je sve to doživjela i preživjela i misli da je to

bilo vrijedno reći. Isto tako, posebno želi zahvaliti graničnoj policiji na graničnom prijelazu

Harmica jer u petak, subotu kada je bio najveći pritisak izbjeglica nisu koristili niti specijalne

snage, jedinice, čak niti temeljnu policiji već je nekoliko ljudi, graničnih policajaca zajedno sa

volonterima i svim ostalim ljudima odradio jedan ogroman dio posla. Želi isto tako zahvaliti i

Crvenom križu, vatrogascima koji su u tome sudjelovali. Na žalost, danas ujutro se čuje na

vijestima da ovo ni približno nije kraj, da je ovo tek vrh ledenog brijega što se ovih dana dešava

na granicama Republike Hrvatske. Želi potaknuti da se pripreme ne prestanu provoditi, dolazi

zima i neće se više moći pod otvorenim šatorima staviti nekoliko madraca a da će to onda

sigurno takve pripreme i zbrinjavanja sigurno tangirati proračune jedinica lokalne i regionalne

samouprave jer će se ti ljudi morati zbrinuti. Želi onda postaviti i pitanje predstavnicima Stožera

za zaštitu i spašavanje, da li imaju kakvu procjenu stanja. Na sjednici Koordinacije za ljudska

prava Zagrebačke županije bili su relevantni ljudi koji su rekli „vlak sa izbjeglicama neće doći

do Zagreba“. Ističe kako je ovo citirano i to je ušlo u zapisnik. Napominje kako nije u to

povjerovala tada, kao ni sada ne vjeruje da je priča završena. Ističe kako bi željela čuti što se to

sve skupa dešava, s kojim informacijama idu u buduće vrijeme koje je pred njima, s kojim

7

informacijama se ide u zimu, loše vremenske uvijete, pa da se vidi da li se tu još ima nešto za

reći. Na kraju zahvaljuje Branku Herčeku, Rudolfu Vujeviću i cijelom Stožeru jer su odradili

veliki posao za koji se može reći da bi bilo bolje kada ga ne bi bilo i kada uopće takvih tragičnih,

traumatičnih užasnih situacija ne bi bilo.

Branko Herček, član Stožera za zaštitu i spašavanje Zagrebačke županije napominje

kako svakodnevno pristižu izvješća s terena od operativnih snaga, volontera i podsjetiti će na još

neke stvari koje su se počele događati od 16. rujna 2015. Zahvaljuje Mariji Ledinski Anić,

članici Županijske skupštine na pohvalama jer su sigurno svi ljudi koji su radili tokom ovih

aktivnosti su tu pohvalu i zaslužili i dali su sve od sebe da na što bolji način, lakše i bezbolnije

tim ljudima omoguće prolaz kroz ovo područje i nastavak prema zapadnoj Europi. Aktivnosti

samog Stožera za zaštitu i spašavanje Zagrebačke županije počele su 17. rujna 2015. godine kada

su stavljene u pripravnost sve operativne snage na području Zagrebačke županije kao i žurne

službe. Dan prije, prema protokolu Ministarstva zdravstva stavljene su u pripravnost medicinske

službe. Sam Stožer tijekom čitavog ovog vremena usko kontaktira Ministarstvo unutarnjih

poslova i Državnu upravu za zaštitu i spašavanje s kojima razmjenjuju određene informacije i

vrše koordinaciju aktivnosti na terenu. Potrebno je naglasiti posebno dobru suradnju sa stožerima

Općine Brdovec i Grada Samobora i konstatirati kako su odlično odradili svoj posao sa svojim

gradskim i općinskim operativnim snagama. Ističe kako ispred Stožera posebno mora pohvaliti

niz volontera i udruga koje su se uključile u pružanje pomoći migrantima, Remar centar iz

Brdovca, Udrugu Ivana Perkovca iz Šenkovca, Majčina krila, Odred izviđača Javor, Mali zmaj,

Prijatelji životinjama, mjesnim odborima i stanovnicima Harmice i Bregane kao i svima koji su

na bilo koji način pružili svoju pomoć, a bilo ih je stvarno mnogo i pokazali su svoje veliko srce,

požrtvovnost, a posebno zahvala i Mariji Ledinski Anić, članici Županijske skupštine koja je

čitavo vrijeme bila s tim ljudima, pomagala im. Koliko je imao priliku vidjeti ti ljudi koji su

imali potrebu za utjehom i pomoći itekako su joj se obraćali i uvijek su naišli na dobru riječ i na

pomoć koja se u tom trenutku mogla pružiti. Točan broj emigranata koliko je prošlo kroz

područje Zagrebačke županije nemaju, no procjena je da je na području Brdovca maksimalan

broj emigranata u određenom trenutku bio 650, no s obzirom da su konstantno dolazili i odlazili

teško je reći ukupan broj koliko je kroz to područje prošlo. Na području Samobora procjenjuje se

da je broj emigranata kretao u određenom trenutku oko 1000. Poznato je da emigranti imaju

slobodno kretanje kroz područje pa je tu dolazilo do odlaska i dolaska, točnu procjenu nemaju. U

periodu od 16. rujna do 22. rujna 2015. prema izvješćima žurnih službi i operativnih snaga bile

su slijedeće aktivnosti: Dom zdravlja Zagrebačke županije imao je angažirana od dva do četiri

tima dnevno po 24 sata i to na Ježevu i Harmici sa ukupnim brojem obavljenih pregleda 177 i 11

upućivanja na bolničko liječenje. Zavod za hitnu medicu Zagrebačke županije imao je dnevno

angažirano po 24 sata, 3T1 timova koji su bili raspoređeni u Ježevu, Bregani i Harmici, te su

pružali hitnu medicinsku pomoć svima koji su je zatražili. Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke

županije obavljao je svakodnevni epidemiološki izvid u Azilu Ježevo, a stalno imaju u

pripravnosti epidemiologa, sanitarnog inženjera i tehničara za provedbu deratizacijskih mjera.

Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije na svim prihvatnim mjestima imao je svoje timove,

Bregana, Dugo Selo, Harmica i bilo je ukupno angažirano 146 članova, 25 vozila, a procjena

broja prihvata izbjeglica je oko 3200 osoba. Naglašava da je u Slavoniju na ispomoć upućeno, od

strane Društva Crvenog križa Zagrebačke županije 11 članova, trenutno je još na ispomoći 5

članova. Dobrovoljno vatrogasno društvo Brdovec na području Harmice imalo je angažirano 5

vozila i 25 vatrogasaca. Osvrće se na procjenu budućeg kretanja te napominje kako trenutno

stanje nije dobro, vrlo je složeno i u ovom trenutku nemaju najavu da bi kroz područje

8

Zagrebačke županije krenuo neki novi val emigranata prema Sloveniji. Ističe kako to ovisi o

stanju otvorenosti granica prema Mađarskoj, no ukoliko dobe informaciju da će se dio upućivati

kroz Zagrebačku županiju može zaključiti da su sve njihove snage i dalje u pripravnosti te da u

svakom trenutku po najavi mogu ponovo započeti rad na terenu.

Predsjednik Županijske skupštine konstatira kako je ovo bilo vrlo iscrpno i tema je

vrlo aktualna pa je iz tog razloga dozvoljeno da bude šire izloženo kako bi se vidjela uloga

županijskih tijela u rješavanju i pružanju pomoći.

Denis Tovernić, prof. napominje kako se nada da gospodin župan neće njegovo pitanje

proglasiti predizbornim jer ga je već jednom takvim proglasio. Ističe kako ovo pitanje postavlja

četvrti ili peti put, svakih godinu dana u prosjeku. Smatra kako je njegovo pitanje vrlo važno za

Zagrebačku županju i za pokazatelje o Županiji. Prema službeno dostupnim podacima Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje, u Zagrebačkoj županiji je od dolaska na vlast koalicije HDZ-HSS pa do

danas porast nezaposlenih u postotku skoro 3 puta veći nego na nivou Republike Hrvatske.

Postavlja pitanje da li postoji analiza zašto je država toliko bolja od Zagrebačke županije.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije napominje kako će djelomično dati

odgovor sada, ali će u potpunosti dati pisano izvješće. Neće reći da je ovo predizborno pitanje ali

će reći to da je ono sročeno na način da očito nije temeljeno na određenim činjenicama i da

podaci o kojima se govori ne stoje. Napominje kako je za prvih sedam mjeseci ove godine u

odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine pad nezaposlenosti u Zagrebačkoj županiji 16,4%,

u odnosu na to što je u Gradu Zagrebu 12,8%, a na nivou Države je također veći broj

nezaposlenosti odnosno u Zagrebačkoj županiji je pad nezaposlenih veći nego na nivou države.

Ističe kako će to dokumentirati kroz pisano izvješće koje će dostaviti jer su ovo službeni podaci

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mora napomenuti da u prilog tome ide da su određene stvari

koje su govorili na prošloj sjednici Županijske skupštine, a kada su govorili i o rezultatima

poslovanja poduzetnika na području Zagrebačke županije govorili o povećanju broja zaposlenih,

a onda pad nezaposlenih na prostoru županije kroz izvješće FINE dokument koji opet nisu

smišljali oni nego je Fina obradila na temelju činjenica koji su dati tako da ne zna od kuda su ove

tvrdnje da je u Zagrebačkoj županiji tri puta veći broj nezaposlenih ili se tako pojavljuje nego je

to na nivou Republike Hrvatske.

Predsjednik Županijske skupštine konstatira kako će Denis Tovernić, prof. član

Županijske skupštine dobiti pisani odgovor na svoje pitanje.

Krunoslav Markovinović pretpostavlja da kolegice i kolege iz Kluba članova/ica SDP-a

u Županijskoj skupštini imaju možda dokument više, ali svi ostali nemaju pa moraju ovdje pitati,

da li se što promijenilo u broju timova hitne medicine, da li je dobiven koji novi tim. Zagrebačka

županija traži samo ono na što ima pravo. Ljudi pitaju, županija je velika, premalo timova i misli

da bi o tome trebali voditi brigu.

Davorin Gajnik, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije odgovara

kako, na žalost, od zadnjeg pitanja do danas nisu uspjeli napraviti, odnosno ministar zdravlja nije

promijenio mrežu hitne medicine i dalje imaju isti broj timova kao što je bilo i prije, povećanje je

bilo samo za vrijeme turističke sezone na graničnom prijelazu Bregana i do danas nisu dobili niti

ugovor na potpis, a niti novce.

9

Damir Hrdas napominje kako su na prošlim lokalnim izborima u Križu Hrvatski

laburisti – stranka rada osvojili vlast i naslijedili cca. 19.000.000,00 kuna duga. Ističe kako ne

mora govoriti koliki je to iznos novaca kada je nešto više od toga i sam proračun Općine. Ovo je

samo naveo kao uvod da bi dao do znanja koliko je općina opterećena dugom i svom ostalom

problematikom koja je u sastavu proračuna i svega ostalog naglašavajući da je to ipak mlada i

poštena ekipa i kamo sreće da u Zagrebačkoj županiji; ali i u Hrvatskoj, imaju više takvih ljudi u

izvršnoj vlasti. Do sada su se od tog preuzimanja vlasti održale tri svečane sjednice Općinskog

vijeća Općine Križ a župan Stjepan Kožić ili njegovi zamjenici nisu bili niti na jednoj od tih

svečanih sjednica. Ukoliko se uzme u obzir da je županijska cesta u općini Križ, u Bunjanima,

jedna od najlošijih cesta u Zagrebačkoj županiji i ništa se do sada po tom pitanju nije napravilo i

konstantno se odgađa rekonstrukcija iste. „Šlag na tortu“ se dogodio točno prije deset dana u

prigodi svečane sjednice Općinskog vijeća Općine Križ, gdje je bio prisutan i predsjednik

Županijske skupštine Dražen Bošnjaković na čemu mu zahvaljuje. Poznato je da se prate i

objavljuju događaji u Zagrebačkoj županiji. Odgovorno tvrdi da ovaj puta nije objavljeno ama

baš ništa sa te sjednice iz određenih razloga i to je nedopustivo. Ovo je eklatantan primjer

političke diskreditacije malih ljudi i izvršne vlasti u Općini Križ. Kao što je poznato hobotnica

ima veliku glavu, ali je pustila svoje krakove jako daleko i duboko.

Predsjednik Županijske skupštine konstatira kako bi pitanje bilo zašto župan i

zamjenici župana nisu bili na sjednici, on kao predsjednik je bio i očito da iduće godine neće to

biti dosta.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije smatra kako nema najdirektnijeg

pitanja i iz svega ovoga ima više pitanja na koja bi eventualno trebalo odgovoriti. Krenuti će od

pitanja zašto župan i zamjenici župana nisu bili na svečanim sjednicama. Ukoliko se njegov

odgovor može prihvatiti isprika, nisu birali i ne biraju kuda će ići. Biraju to na način da su na

nekim drugim događajima zauzeti pa onda negdje drugdje nisu bili. Smatra kako se može

ustvrditi da su daleko više u manjim općinama koje onda i kroz određene projekte pomažu da se

neke stvari razvijaju, nego u nekim većim gradovima koji kroz svoj proračun mogu određene

stvari realizirati sami, a manje općine to sigurno ne mogu. Osvrće se na uvod u pitanje, gubitak

koji je naslijeđen, neće skrivati nek se zna, načelnica Općine Križ prije zadnjih izbora bila je

gospođa Ivana Posavec Krivec kandidatkinja za župana Zagrebačke županije i ako je ovo istina,

ne može govoriti o tome jer sve te dokumente o ukupnom iznosu duga nije vidio, ali može

ustvrditi da je to bilo izuzetno loše poslovanje Općine Križ dok je načelnica bila spomenuta

gospođa. Osvrće se na dio koji se odnosi na županijsku cestu, reći će općenito o nekim stvarima

o kojima je i ovdje govorio, da je stanje prihoda Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije

u zadnjih četiri godine katastrofa, prije svega zbog politike koju vodi Vlada Republike Hrvatske.

Temeljem ranijih odluka imali su da su prihodi županijskih uprava 240.000.000,00 kuna koje se

dobiju temeljem trošarine, odnosno prodaje naftnih derivata. 2003. godine Vlada Republike

Hrvatske je donijela odluku o oduzimanju 120.000.000,00 kuna a ove godine na početku još

102.000.000,00 kuna pa od toga nije ostalo ništa. Ova Vlada Republike Hrvatske pripremila je

jedan pravilnik koji se odnosi na naknadu koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih

vozila, ta naknada je osnovni prihod Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije na način da

od 1. siječnja 2016. godine ta ukupna naknada bude 100.000.000,00 kuna nego što je to trenutno

na godinu za sve županijske uprave za ceste. Napominje kako je ta naknada zadnji puta

nivelirana 2002. godine odnosno 1. siječnja 2003. što znači da se 12 godina nije mijenjala, a

10

imputi su značajno povećani, od cijene benzina barem 60%, inflacija 35%, cijene bitumena,

smola 214% itd. Ova naknada ne da se povećavala nego se i ovim prijedlogom ide još niže, time

su stvorili da županijske uprave za ceste, ako mogu odraditi zimsku službu i eventualno, jedan ili

dva otkosa ne zna da li onda mogu i zakrpati koju rupu to je sve što izvori financiranja

dozvoljavaju. Zalažu se za to da se ono nužno mora promijeniti i da prihodi županijskih uprava

za ceste moraju biti značajno veći od te naknade. 2014. godine Županijska uprava za ceste

Zagrebačke županije je prihodovala 62.000.000,00 kuna, zimska služba je cca 14.000.000,00

kuna, a sve ostalo je redovno održavanje i sada je vidljivo koliko ostane za, prije svega,

rekonstrukcije, novu izgradnju, a pojavljuju se i klizišta koja su izuzetno skupa. Ovakvim

prihodima to jednostavno nije moguće regulirati. Ovog časa je takva situacija, ne samo za ovu

cestu već za veliki broj cesta. Već je i govorio da su županijske i lokalne ceste jedne od najgorih

u Republici Hrvatskoj.

Miljenko Pavlaković napominje kako se njegovo pitanje odnosi, a s obzirom da je kraj

mjeseca rujna, da li je proveden natječaj za sufinanciranje bespovratnim sredstvima za projekte

malim i srednjim poduzetnicima, kakav je odaziv i koliko je Zagrebačka županija, do danas

dodijelila takvih sredstava. Smatra kako bi takav podatak išao u prilog tome da se vidi stanje

nezaposlenosti jer sigurno ta struktura zapošljava jedan veći broj radnika na području

Zagrebačke županije.

Damir Fašaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo obrazlaže da je kao i svake

godine otvoren natječaj za bespovratna sredstva za sufinanciranje projekata malim

poduzetnicima i obrtnicima. Ove godine je bio otvoren do kraja lipnja nakon čega su verificirali i

obradili pristigle prijave. Pristiglo ih je preko 200-tinjak sa projektima. Ističe kako nastoje uvijek

planirati i povećati sredstva, ove godine je to bilo 3.000.000,00 kuna. Na žalost, nije se moglo

svima pomoći. Pomoglo se onima koji su najbolje ocijenjeni i njih je oko 81 poduzetnik. Sve

ukupno kroz razne programe, „Žene poduzetnice“, početnici, povećanje konkurentnosti

proizvodnih djelatnosti i povećanje konkurentnosti neproizvodnih djelatnosti iz ta četiri natječaja

ukupno su ugovorili 3.000.000,00 kuna poticajnih sredstava i vrijednost tih projekata kod

poduzetnika je i duplo nego veća. Županija sufinancira do 50% troškova, a ulaganja poduzetnika

su značajnije veća. Što se tiče nezaposlenosti gledao je zadnje stanje, mjesec kolovoz u odnosu

na kolovoz 2014. godine vidljivo je da je prema evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

oko 2 000 ljudi manje evidentirano, smanjen je broj nezaposlenosti; prošle godine u ovo vrijeme

bilo je 17 000 a sada je 15 000 nezaposlenih osoba. Pad je značajan i u postotku i veće u odnosu

na Grad Zagreb koji je veliko gospodarsko središte.

Željko Tijeglić napominje kako je dana 9. rujna u Zaprešiću održana „Večernjakova

tribina“ na kojoj je Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića odgovarao na pitanja građana. Na

postavljeno pitanje o izgradnji doma za starije i nemoćene sugrađane gospodin Željko Turk je

izjavio da se odustalo od izgradnje objekta takve namjene na razini Grada Zaprešića i Županije.

Svi su svjesni gospodarske situacije u kojoj se nalaze ali s obzirom da se radi o vrlo osjetljivom

dijelu populacije koja u velikom dijelu ovisi o našoj solidarnosti, ali koja su i naša dužnost i

obveza, moli da mu se odgovori kada je Zagrebačka županija odustala od izgradnje doma za

starije i nemoćne, te ako je izjava gradonačelnika Željka Turka točna moli da mu se navedu

razlozi takve odluke i na koji način će se ublažiti posljedice koje takvim odlukama dovode u

pitanje egzistenciju starijih sugrađana s obzirom na cijenu privatnih domova. Moli pisani

odgovor.

11

Predsjednik Županijske skupštine odgovara kako će član Županijske skupštine dobiti

pisani odgovor jer je pitanje vezano uz odluku Grada Zaprešića.

Brigitte Berulec napominje kako se njezino pitanje odnosi na vinske ceste i cestu sira. U

Zagrebačkoj županiji su tri vinske ceste: Zelinska, Jaskanska i Samoborska i kako se brinu i dalje

o OPG-ima i poljoprivrednicima u Zagrebačkoj županiji otvaraju se nove ceste sire u

Zagrebačkoj regiji. Zanima ju što to znači i na koji način će to utjecati na sirare u Zagrebačkoj

županiji.

Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i

šumarstvo odgovara kako su ceste sira Zagrebačke regije novost. Zagrebačke regije zato što je

to projekt koji je nastao u suradnji sa Gradskim uredom za poljoprivredu Grada Zagreba i

Zagrebačke županije jer je u cestu sira uključeno 12 minisarana. Želi razjasniti što su minisirane,

sirari, a što kumice na tržnicama, radi se o tehnologiji i proizvodnji, razlika je i u načinu

proizvoda koje nude i na način kako ga prodaju i kako se registriraju kao takvi proizvođači.

Ulaganje u jednu minisiranu prelazi preko 250.000,00 do 300.000,00 kuna da bi dobili rješenje

po posebnim uvjetima kojima proizvode sireve i kao takve pružaju ih na tržištu. Ponavlja kako je

na toj cesti sira dvanaest minisirana, devet je sa područja Zagrebačke županije i koje se nalaze po

cijelom području Zagrebačke županije, imaju registrirane objekte koji idu dalje u smjeru razvoja

agroturizma i pružanja dodatnih usluga na tom poljoprivrednom gospodarstvu. Osvrće se na dio

pitanja koji je glasio što to znači za poljoprivrednu proizvodnju, tj. te proizvođače, to je jedan

način da svoj proizvod, sve što proizvedu na tom gospodarstvu, od sirovina biljnog podrijetla

preradite u hranu za stoku, nakon toga dobiju proizvod mlijeko koje prerađuju u gotov proizvod

sir određenog oblika, teksture, recepture, i prodaje ga se što na vlastitom gospodarstvu. Od ovih

devet sirana dvije idu u smjeru pružanju usluga na svom agrogospodarstvu u smjeru agroturizma,

od smještajnih kapaciteta i slično. Ovo je način opstanka za srednja poljoprivredna gospodarstva

i posao za kompletne obitelji.

Željko Copak osvrće se na Upravni odjel za fondove Europske unije, međužupanijsku i

međunarodnu suradnju te postavlja pitanje kako je Zagrebačka županija ove godine obilježila

Europski tjedan mobilnosti i što poduzima na razvoju e-mobilnosti.

Mr. sc. Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za fondove Europske unije,

regionalnu i međužupanijsku suradnju konstatira kako je prošao tjedan mobilnosti,

pokretljivosti i obilježen je radno na način da su prvi dan tog tjedna, 16. rujna započeli,

promovirali program razvoja e-mobilnosti odnosno izgradnju e-punionica na području cijele

Zagrebačke županije koja će se sufinancirati iz nacionalnih i EU sredstava. Cilj programa je da

se na području cijele Zagrebačke županije izgradi mreža punionica za električna vozila,

automobile, motocikle, bicikle i ostalo i to je osnovica za razvoj električne mobilnosti u cijeloj

Županiji, ali i održive mobilnosti u ruralnom prostoru Zagrebačke županije i cijele regije

ukupno sa okolicom drugih županija. Nositelj programa je Zagrebačka županija, a sudionici i

dionici programa su jedinice lokalne samouprave. Svaki grad i općina će biti uključeni u taj

program i on će biti nosioc tog projekta za svoju općinu. Imati će do 34 projekta u tom

programu, svakim će se projektom izgraditi najmanje jedna e-punionica u jedinici lokalne

samouprave, planira se to učiniti u slijedeće tri godine na način da se osiguraju sredstva za 40-

80% po jednoj investiciji, a Zagrebačka županija je ovim programom spremna osim preuzimanja

12

vodstva financirati izradu dokumentacije idejnog projekta u 100%-tnom iznosu i sufinancirati

onog vlastitog dijela do 50% što je više od 60% ukupne investicije. Napominje kako se prvo

krenulo sa pilot programom i u njega su u prvoj godini uključeni samo gradovi Zagrebačke

županije. Pozvali su sve gradove na iskaz interesa i na utvrđivanje kriterija uvjeta za mogućnost

realizacije tog projekta. Očekuju odgovore do kraja ovoga tjedna i pokreću pravi posao na tom

programu već idući tjedan. Naime, ovime se postiže to da se kvalitetnije osiguraju uvjeti za

mobilnost, život i mogućnost novih djelatnosti. Pojavljuje se novo tržište u Republici Hrvatskoj,

vezano za e-mobilnost koje se procjenjuje na nekakvih 30.000.000,00 €. Mišljenja su kako je

moguće zahvatiti značajni dio upravo tog tržišta na tom području, a putem ovog programa misle

kako je moguće osigurati razvoj novih djelatnosti, ali i razvoj posebice turizma i gospodarstva na

udaljenim i drugačijim ruralnim područjima Zagrebačke županije, te veća i bolja povezanost sa

hrvatskim i europskim regijama. U Europi se planira do 2020. godine šest milijuna električnih

vozila, a sada ih ima oko 300 000, a u Hrvatskoj 300 a planira se oko 2020. godine da će ih biti

oko 20 000. To tržište značajno raste i ovo je nešto novo što donosi kvalitetu i potpuno novi

pristup ukupnom životu i razvoju. Ovaj program je sa stajališta Županije jedan iskorak prema

inovativnoj, pametnoj i drugačijoj županiji.

Štefica Kamenarić-Filipović postavlja pitanje da li je i na koji način Zagrebačka

županija riješila problem pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju.

Nada Sohora, voditeljica Odsjeka za osnovno školstvo u Upravnom odjelu za

prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu odgovara kako je Zagrebačka županija pripremila

i predala putem Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Ministarstvu

znanosti i obrazovanja i sporta projektni prijedlog pod nazivom „Prsten potpore“ kojim je

prijavila za natječaj dostavu projektnih prijedloga na temu osiguravanje pomoćnika u nastavi i

stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i

srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama. Projektni prijedlog „Prsten potpore“ je

prihvaćen, ostvario je 109 od 110 bodova i ministar znanosti, obrazovanja i sporta je donio

odluku o financiranju projekta u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova od 2.782.515,34

kune od kojih bespovratna sredstva iz europskog socijalnog fonda iznose 2.500.000,00 kuna, a

udio Županije je preostalih 282.515,34 kune. Ovim projektnim prijedlogom obuhvaćeno je 28

škola i to 23 osnovne škole i 5 srednjih škola i obuhvaća 80 učenika od kojih su 72 učenika

osnovnih škola i 8 učenika srednjih škola, te 70 pomoćnika u nastavi i to 62 u osnovnim školama

i 8 u srednjim školama. Selekcijski odabir pomoćnika u nastavi između prijavljenih kandidata po

školama upravo su u tijeku ovaj tjedan i odmah po završetku ovih postupaka ovih 70 pomoćnika

u nastavi će započeti s radom.

Ivan Dimnjaković postavlja pitanje koliki je kapacitet Specijalne bolnice za kronične

bolesti dječje dobi Gornja Bistra, ima li potrebe za povećanjem kapaciteta, te da li se radi o

malim pacijentima sa područja Zagrebačke županije ili šire.

Renato Mittermayer, ravnatelj Specijalne bolnice za kronične bolesti dječje dobi

Gornja Bistra odgovara kako je trenutni kapacitet bolnice 110 malih pacijenata. Bolnica ima

ugovor sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje upravo na taj broj pacijenata premda

ga u zadnje vrijeme često premašuju, imali su i do 117 pacijenata. Prema uvjetima u bolnici nisu

trenutno u mogućnosti prihvatiti veći broj, ali mogli bi ići na proširenje do 120 pacijenata.

Međutim mišljenja je kako bi trebali razmisliti o tome da se proba naći bolja lokacija, adekvatno

13

mjesto tj. ustanova nego što je dvorac u Gornjoj Bistri. Kako bi to mogli napraviti u mogućnosti

su razmisliti o raznim fondovima koji se nude iz Europske unije. Ističe kako je najmanji broj

pacijenata iz Zagrebačke županije, svega šestoro djece, dok su ostala djeca iz ostalih krajeva

Republike Hrvatske s time da su specifična zdravstvena ustanova koja je u Zagrebačkoj županiji,

a ima daleko veći postotak djece izvan Županije. Trenutno u bolnici imaju i puno djece koja

nemaju roditeljsku skrb, 36-toro djece su djeca koja su ili napuštena odnosno o njima se brinu

centri za socijalnu skrb iz županije iz koje dolaze a imaju i djelatnike bolnice koji su određeni za

skrb djece. Mišljenja je kako bi razvojem i time što zdravstvena znanost svakim danom sve više

napreduje, trebali razmišljati o povećanju kapaciteta upravo zbog toga što i djeca male životne

dobe, nedonošćad, male težine preživljavaju i misli kako bi jedna ovakva intencija da se

povećaju kapaciteti bila jako dobra za Zagrebačku županiju.

Pavao Grom napominje kako će postaviti pitanje vezano za gospodarstvo, a slično je

pitanju koje je postavio Miljenko Pavlaković, član Županijske skupštine. Naime, radi se o

projektu kojeg Županija provodi „Kreditom do uspjeha“ kojim se sufinanciraju kamate na

poduzetničke kredite. Zanima ga kakav je odaziv na navedeni program i da li je i koliko kredita,

odnosno subvencija za kamate odobreno za određene projekte s kojima se oni financiraju.

Ukoliko je iskorišteno, onda moli da se ovdje kaže da li se projekat misli i ubuduće nastaviti.

Činjenica je da je to vrlo interesantan i dobar potez Zagrebačke županije da se poduzetnicima

osiguraju krediti pod povoljnijim uvjetima financiranja. Na žalost, u Republici Hrvatskoj još

nema nikakvih povoljnih ni potrošačkih, ali niti poduzetničkih kredita za pokretanje određenih

poslova projekata, proizvodnje, trgovine i ostale usluge.

Damir Fašaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo obrazlaže kako sredstva

programa „Kreditom do uspjeha“ još nisu iskorištena. Po ovom programu je na raspolaganju

kapacitet od 63.000.000,00 kuna kredita u dogovoru sa dvanaest banaka. Program je u tijeku,

javljaju se poduzetnici, počeli su sredinom mjeseca srpnja i do sada su zaprimili negdje oko 15

odnosno 20 zahtjeva a odobreno je kredita u vrijednosti od 18.000.000,00 kuna i još imaju

45.000.000,00 kuna sredstava. Koristi priliku i poziva poduzetnike da se informiraju o ovom

programu jer je zaista dobar, u ovom programu se subvencionira kamata na poduzetničke

kredite. Subvencionirana kamata za proizvodne djelatnosti odnosno one koji ulažu u proizvodnju

je 4% odnosno 2% od Županije, 2% od ministarstva ali treba navesti da je to pozitivan primjer i

da su se pojedini gradovi uključili u ovu mjeru. Pojedini gradovi sufinanciraju sa 1%-tnim ili

2%-tna poena. Ukoliko se uzme u obzir da je maksimalna moguća kamata ugovorena 7% to

znači da u pojedinim dijelovima županije kredit odnosno kamata za ovog poduzetnika može

iznositi 1-2% što je izuzetno povoljno. Poduzetnici mahom ulažu u te projekte prvenstveno u

nabavu, kupovinu opremu, izgradnju industrijskih postrojenja tako da zaista očekuju da će

odaziv biti veći s obzirom da je bilo ljeto, nadaju se da će biti još intenzivnijih zahtjeva, spremni

su i obrađuju konstantno, dva tjedana obrade i proslijede zahtjeve bankama kako bi što prije

mogli krenuti u realizaciju tog projekta. Mogućnost korištenja je od 100.000,00 kuna do

5.000.000,00 kuna na rok otplate od 10 godina. Smatra kako je ovo dobra prilika i poziva ih da

se informiraju u projekt kako bi im se sufinancirala kamata.

Miljenko Šoštarić napominje kako se njegovo pitanje odnosi na to koliko traju postupci

kod izdavanja građevinskih, lokacijskih i upravnih dozvola, odnosno potvrda na glavne projekte

koje izdaje Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša.

14

Ante Mandarić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i

zaštitu okoliša odgovara kako vrijeme i rokovi za izdavanje akata za gradnju ovise o više

faktora, u prvom redu ovise o složenosti građevine, urednosti zahtjeva i o radnjama koje treba

provesti a koje su propisane zakonom i za koje su ujedno propisani rokovi koji moraju proteći da

bi se te radnje provele. Ukoliko se mora čekati očitovanje javnopravnih tijela ili pozvati susjede

koji su vlasnici susjednih parcela, za te radnje su propisani rokovi i prije nego ti rokovi isteknu

akti se ne mogu izdavati. Dakle prosječno trajanje postupka izdavanja akata za gradnju traje

otprilike mjesec dana. Međutim, postoje i primjeri akta za gradnju koji ne zahtijevaju provođenje

radnje koja zahtijevaju rokove traju i samo jedan dan. Tako npr. zahtjev za promjenu investitora,

takav zahtjev se riješi u roku od jednog dana. Isto tako, investitor može sam bitno utjecati na

rokove, tako da je bilo slučajeva da je investitor sam priložio ovjerene izjave susjeda da nemaju

primjedbi na gradnju. Izbjegao je rok koji je potreban da bi se pozvalo susjede da se očituju. Rok

je tu otprilike mjesec dana za izmjenu dozvola deset do petnaest dana. Koristi priliku izvijestiti

nazočne da je ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš bila u obilasku Zagrebačke županije i

da je posjetila sve ispostave koje rade te je izrazila zadovoljstvo viđenim, te je na svom facebook

profilu izjavila je da je vrlo zadovoljna postupanjem u e-dozvoli i u legalizaciji u Zagrebačkoj

županiji.

Jasminka Mataušić napominje kako je njezino pitanje vezano za školstvo, podsjeća

kako su o tome raspravljali na prošloj sjednici Županijske skupštine pa postavlja pitanje da li se

Zagrebačka županija uključila u sufinanciranje nabave udžbenika osnovnih i srednjih škola,

ukoliko je za koje učenike se sufinanciraju udžbenici i u kojim iznosima i što je do sada po tom

pitanju učinjeno.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije napominje kako mu je žao što na

sjednici Županijske skupštine nema članova/ica iz SDP-a u Županijskoj skupštini i što su

govorili da župan nije osjetljiv za djecu, ali je osjetljiv za neke druge stvari. To je bio stav koji

stvarno nije osnovan i nije ničime bio argumentiran. Svi koji su bili slušali su o čemu su govorili

i na koji način, a to je da će prihvatiti sufinanciranje knjiga za socijalno ugrožene obitelji po

određenom zakonom definiranom cenzusu i za koje će onda osigurati sredstva na način da je to

kroz odluku Vlade Republike Hrvatske na taj dan kada je bila sjednica Županijske skupštine 2.

srpnja 2015. sa 50% da će sa drugih 50% osigurati Zagrebačka županija ali ne na način kako je

predlagao Klub članova/ica SDP-a Županijske skupštine kroz amandman. Ističe kako amandman

jednostavno nije bilo moguće provesti i na taj način se ta sredstva nisu mogla otvoriti u

Proračunu Zagrebačke županije jer su ih u tim pozicijama definirali za nešto drugo što je nužno i

što se mora ostvariti i nisu ih mogli skinuti sa te pozicije ali su rekli da će osigurati 400.000,00

kuna ili više koliko bude trebalo, kada provjere na koji je način definirana odluka Vlade

Republike Hrvatske koja je taj dan donesena i kako će to provesti. Zagrebačka županija je

prihvatila prijedlog sufinanciranja i donijela odluku o sufinanciranju od 50%, taj postupak je u

tijeku, on se realizira kroz Centre za socijalnu skrb. Do sada su realizirali jedan značajniji dio

đaka koji prema njihovim procjenama ima negdje oko 670 na području Zagrebačke županije i za

sve njih će osigurati 50% sredstava. Ovo je dokaz da ono što su govorili da to provode. Očito

neki koji puno kukuriču određene stvari nisu odradili, tj. napravili. Možda nije u redu govoriti

kada tih osoba nema, ali ponoviti će ono što je bilo u općini Križ je primjer kako to oni koji

kukuriču rade i na svom terenu ali i na terenu Republike Hrvatske.

15

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako više nema prijavljenih za raspravu u

Aktualnom satu, zaključuje isti i prelazi na slijedeću točku dnevnog reda.

1. a) Donošenje Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Zagrebačke županije za

razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine

b) Donošenje Zaključka o davanju suglasnosti na Izvještaj o izvršenju Financijskog plana

Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije za razdoblje

od 1. 1. 2015. do 30. 6. 2015. godine

Predsjednik Županijske skupštine poziva mr. sc. Stjepana Kožića, župana Zagrebačke

županije da podnese uvodno obrazloženje po podtočci a).

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije obrazlaže kako se radi o zakonskoj

obvezi prema kojoj se predstavničkom tijelu daje polugodišnji izvještaj o polugodišnjem

izvršenju proračuna tekuće godine, pa se tako pred članovima/icama Županijske skupštine nalazi

izvješće za prvu polovicu 2015. godine. Plan je bio da će ukupni Proračun na nivou cijele godine

biti 305.824.000,00 kuna. Obzirom na ukupnu situaciju koja se događala oko mini-porezne

reforme, a od Ministarstva financija nisu stizale određene upute kako to napraviti, da bi bile

dobre procjene oko same realizacije posebno onog dijela koji se odnosi na porez i prirez na

dohodak jer kroz tu poreznu reformu se taj iznos i stope značajno mijenjale. Ističe kako će

odmah u startu reći da je zadovoljan ostvarenjem za prvih šest mjeseci jer su se Zagrebačkoj

županiji prihodi realizirali u iznosu od 142.216.000,00 kuna što je 46,50%. To je gotovo 100%

polugodišnjeg plana, a pokušati će reći koji su razlozi da se to nije realiziralo gotovo u iznosu

koji su planirali ili čak još i više jer je plan podnošen na nekakvim realnim osnovama i nije plan

želja koji na kraju nema realizaciju. Onaj osnovni prihod je porez i prirez na dohodak koji se

dijeli na redovni i decentralizirani dio a razlika ide kroz Fond za poravnanje. Kada se uspoređuje

koliko je to realizirano u 2014. godini to je bilo 31.873.000,00 kuna dok je za prvih šest mjeseci

ove godine to 13.899.000,00 kuna. Iz ovoga se vidi koliki je to pad ovog izuzetno značajnog

prihoda. Dio toga su ipak dobili jer uvijek govore korektno i konkretno kroz Fond za poravnanje,

ali gotovo je 10.000.000,00 kuna manje nego je to bilo u prošloj godini kao posljedica porezne

reforme. Ističe kako su jedinice lokalne samouprave u još težoj situaciji. Obrazlaže kako se još

jedan dio nije realizirao i neće se realizirati jer je to tako već znano, onaj dio sredstava koji se

odnosi na plaće djelatnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša koji

su ranije dobivali i to je na godišnjoj razini iznosilo 3.700.000,00 kuna. Rebalansom Proračuna

već su maknuli onaj iznos od 3.700.000,00 kuna za 2014. godinu. Čini mu se da će rebalansom

morati maknuti prihod koji je nužan i trebao bi biti i bio je i za ovu 2015. godinu. Kada se to sve

ima u vidu, i kada se sve to zna, onda mu se čini da je ova realizacija od 46,50% vrlo dobra i ako

bude onda ovakva na razini cijele godine tada će biti zadovoljni. Osvrće se na rashode koje su

realizirali na manjoj razini, ukupno 103.715.000,00 kuna ili 33,91% što znači da su imali veće

prihode od rashoda što je uvijek tako, posebno u prvoj polovici godine jer dio projekata i

programa koji se pripremaju nije moguće provesti dok se procedura ne obavi. Kada bi govorili

na nivou 15. rujna 2015. onda je ta realizacija sasvim drugačija i kvalitetnija. Oko pojedinih

konta, kako prihodovne, tako i rashodovne strane neće govoriti, ali ukoliko ima pitanja može na

16

iste odgovoriti pročelnik Upravnog odjela za financije. Ponavlja kako je zadovoljan realizacijom

prvih šest mjeseci ove godine.

Predsjednik Županijske skupštine poziva Zdenka Majzeca, ravnatelja Županijske

uprave za ceste Zagrebačke županije da podnese uvodno obrazloženje po podtočci b).

Zdenko Majzec, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije obrazlaže kako

je u prvih šest mjeseci Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije uprihodila 42.256.000,00

kuna što je 46% u odnosu na Plan. Glavni izvor financiranja je naknada koja se plaća pri

registraciji i ona je od planiranih 80.500.000,00 kuna ostvarena u iznosu od 41.500.000,00

odnosno 51%. Naglašava kako je to naknada koja od 2002. godine nije povećana. Glavni manjak

prihoda bio je prihod od općina, gradova i županije koji je planiran u iznosu od 6.500.000,00

kuna, a ostvaren tek sa 500.000,00 kuna i ono što je najgore saznanja su da on ni do kraja godine

neće biti uprihođen jer gradovi i općine nemaju novaca. Nadalje, slijedeći manjak prihoda je

prihod od Hrvatskih cesta, tj. prvotno 0,60 kuna pa onda 0,20 kuna iz litre benzina u kojima

također participiraju i Županijske uprave za ceste i od planiranih 4.500.000,00 kuna ostvareno je

0,00 kuna, a dobili su i obavijest da do kraja godine neće dobiti ništa. Znači, to je ukupno

10.000.000,00 kuna manji prihod i znači da će morati pristupiti rebalansu Plana. U ovih 17

godina funkcioniranja Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije ovo je prvi puta da

pristupaju Rebalansu Plana i umanjuju prihode. Nadalje, osvrće se na rashode te ističe kako je

rashod na godišnjoj razini planiran u iznosu od 91.900.000,00 kuna, ostvaren sa 30.730.000,00

kuna što je 33%. Ističe kako je na neki način uobičajeno da se u prvoj polovici godine

pripremaju i raspisuju natječaji i da će to u drugom dijelu godine nadoknaditi. Međutim,

činjenica je da je da će imati 10.000.000,00 kuna manje sredstava i da će biti manje posla za

odraditi. Glavne stavke rashoda u ovih šest mjeseci bile su isključivo redovito održavanje gdje je

potrošeno 17.500.000,00 kuna, te 9.000.000,00 kuna transfer Velikoj Gorici i Samoboru. Ostaje

da i ovo malo novaca potroše u drugoj polovici 2015. godine.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Polugodišnjeg

izvještaja o izvršenju Proračuna Zagrebačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja

2015. godine i Prijedlogu Zaključka o davanju suglasnosti na Izvještaj o izvršenju Financijskog

plana Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije za razdoblje od 1. 1. 2015. do 30. 6. 2015.

godine raspravljala radna tijela Županijske skupštine čija su mišljenja, zajedno sa mišljenjem

matičnog Odbora za financije i proračun, dostupna na web stranici Zagrebačke županije. Otvara

raspravu.

Miljenko Šoštarić napominje kako mogu izraziti zadovoljstvo da se iznosom od

142.000.000,00 kuna ili gotovo 47% realizirala prihodovna strana, što govori da je to odlično

postavljeno, dobro planirano, profesionalno odrađeno i kod samog planiranja Proračuna

Zagrebačke županije. Ističe kako je to poglavito bitno kada se sjete vremena kada su donašali

Proračun Zagrebačke županije za 2015. godinu što je bilo u nikada težim uvjetima jer su se tada

radile izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak kojim je jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave uskraćeno gotovo 2.000.000.000,00 kuna. Samo sa tim spoznajama

može se reći da je ovo odličan rezultat. Osim poreznih prihoda koji čine 70% ovog proračuna

bitno je malo se osvrnuti i na pomoći. Ispada da su pomoći ostvarene u velikom iznosu, odnosno

da Zagrebačkoj županiji trebaju pomoći, a načelno je to kriva ta izmjena Zakona o porezu na

dohodak koji je nažalost Županiji oduzeo prihode s te osnove što je smanjio decentralizirane

17

funkcije i uzeo od prihoda na porez pa ono što su nekada imali kao redoviti prihod sada nemaju.

Nekada je Zagrebačka županija bila jedna od rijetkih županija i jedinica lokalne samouprave

koje su malo koristile taj Fond za poravnanje u 2014. godini, svega 10.000.000,00, a sada ispada

da Zagrebačkoj županiji treba pomoć, ali to je samo način prikazivanja, država je zapravo

napravila nas siromakima sa našim novcima a drži se kao da daje nekakvu pomoć, a tamo gdje je

trebala dati pomoć iz proračuna Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao po

prethodnim godinama gdje su se uključivali gradovi i županije i korisnici, fizičke osobe su

dobivale 37.500,00 kuna po svojim zahtjevima za toplinske ovojnice i obnovljive izvore

energije a sada je to spalo na 30.000,00 kuna jer je to država, odnosno Ministarstvo

centraliziralo, sve uzelo u svoje ruke, očito si daje samopromociju. Na žalost, gubitnici su

građani koji tako dobe manje novaca. Svakako treba pohvaliti i bolje ostvarenje prihoda od

imovine što znači da poreznim prihodima znaju raspolagati kao i svojom imovinom i bilježe

lijepe poraste prije svega od koncesija, ali i prihoda za eksploataciju mineralnih sirovina i plina.

Rashodovna strana realizirana je sa 36% čuli su i razloge, tako je uvijek u prvom dijelu godine

zbog provođenja javnih natječaja i donošenju odluka, dok je bolja realizacija u drugom dijelu

godine, a što je sam župan već napomenuo, a čuli su i na sjednicama radnih tijela da su dijelu

kapitalnih pomoći subvencije, te kapitalne izgradnje izvršene, koje su bile tijekom srpnja i

kolovoza bitno popravile taj odnos i nema razloga sumnjati da će se rashodi izvršavati u skladu

sa planiranim i raspoloživim sredstvima te stoga predlaže da ovakvo izvješće prihvate.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje Prijedlog Polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna

Zagrebačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30. lipnja 2015. godine.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 33 glasa za i 3 suzdržana glasa, od ukupno nazočnih

36 članova/ica Županijske skupštine donose

POLUGODIŠNJI IZVJEŠTAJ

o izvršenju Proračuna Zagrebačke županije za razdoblje od 01. siječnja do 30.

lipnja 2015. godine.

Polugodišnji izvještaj KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-38 sastavni je

dio ovog zapisnika.

Predsjednik Županijske skupštine daje na glasovanje Prijedlog Zaključka o davanju

suglasnosti na Izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za ceste Zagrebačke

županije za razdoblje od 1. 1. 2015. do 30. 6. 2015. godine.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 33 glasa za i 3 suzdržana glasa, od ukupno nazočnih

36 članova/ica Županijske skupštine donose

ZAKLJUČAK

o davanju suglasnosti na Izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske

uprave za ceste Zagrebačke županije za razdoblje od 1. 1. 2015. do 30. 6. 2015. godine.

18

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-39 sastavni je dio ovog

zapisnika.

2. Donošenje Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja otpadom na području

Zagrebačke županije

Predsjednik Županijske skupštine poziva Nenada Babića, pročelnika Upravnog odjela

za promet i komunalnu infrastrukturu da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

reda.

Nenad Babić, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu

napominje kako se jedan dio rasprave već proveo kod utvrđivanja dnevnog reda, tako da će sada

iznijeti samo osnovne elemente i razloge, pa u konačnici i sam zaključak. Zaključak je direktna

posljedica nekih odredbi izmjeni Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koje su

stupile na snagu u travnju ove godine. Tim izmjenama određeno je da će praktički za Centar

gospodarenja otpadom Tarno i Zagreb biti potrebno izraditi zajedničku studiju izvedivosti koja

će opravdati izgradnju tih centara u odnosu na mogućnost zbrinjavanja komunalnog otpada s

područja Grada Zagreba, Zagrebačke županije i dijela Sisačko-moslavačke županije. Iz niza

sastanaka koje su održali i u proceduri donošenja izmjena Plana gospodarenja otpada Republike

Hrvatske i poslije, nikada nisu uspjeli do kraja dokučiti što takva formulacija predstavlja i na koji

način bi se trebala ta studija izvesti. Međutim, na temelju izvješća Odbora za zaštitu okoliša i

prirode Hrvatskog sabora postalo je na neki način ne dvosmisleno jasno koje su to dvije varijante

koje bi ta zajednička studija trebala obrađivati. Dakle, prva varijanta je da se obrađuje gdje bi

Centar za gospodarenje otpadom Tarno pokrivao područje Grada Zagreba, Zagrebačke županije,

te sjevernog dijela Sisačko-moslavačke županije, a druga varijanta je da bi Centar za

gospodarenje otpadom Tarno bio centar koji bi pokrivao Zagrebačku županiju i sjeverni dio

Sisačko-moslavačke županije dok bi Grad Zagreb imao svoj centar za gospodarenje otpadom.

Ovim zaključkom predlažu da se Centar za gospodarenje otpadom Tarno, kao lokacija

regionalnog centra, ne prihvaća dio da bi to bio centar za gospodarenje otpadom za Grad Zagreb,

Zagrebačke županije i sjevernog dijela Sisačko-moslavačke županije, predlažu Vladi Republike

Hrvatske pokretanje izmjena i dopuna Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za

razdoblje 2007. – 2015. godina na način da Centar za gospodarenje otpadom Tarno bude ipak

dio koncepta regionalnih centara za gospodarenje otpadom ali isključivo za područje Zagrebačke

županije i sjevernog dijela Sisačko-moslavačke županije. Zagrebačka županija je jednostavno

metodom eliminacije došla do podatka da se radi o gradovima Sisku i Petrinji, te općinama

Martinska Ves, Lekenik i Dvor. Ne prihvaćaju prijedlog sporazuma sa Gradom Zagrebom u

izradi zajedničke studije, predlažu sklapanje sporazuma sa Sisačko-moslavačkom županijom u

suradnji na izradi zajedničke studije izvodljivosti za područje Zagrebačke županije i sjeverni dio

Sisačko-moslavačke županije. Određuju da će se takav sporazum sklopiti po dobivenoj

suglasnosti svih predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije i da će u

konačnici nositelj izrade te zajedničke studije biti Zagrebačka županija putem svog trgovačkog

društva Gospodarenje otpadom Zagrebačke županije.

19

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Zaključka o

promjeni koncepta gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije raspravljala radna

tijela Županijske skupštine, njihova mišljenja kao i mišljenje matičnog Odbora za zaštitu okoliša

i prostorno uređenje nalaze se na web stranici Zagrebačke županije, te otvara raspravu.

Branko Borković obrazlaže kako je na sjednici Odbora predlagao da, obzirom da

demokracija ima svoje cikluse, praktički su pred redovitim raspuštanjem Hrvatskog sabora i

postojeće vlasti da ipak troše novce građana, trpe svi, a i obzirom na prijedloge ovdje koje je

vidio sada i za to, a vezano za Sisačko-moslavačku županiju očito da onaj tko predlaže

Zagrebačkoj županiji ili gura ju u to ne zna da praktički te dvije županije nisu niti cestama

povezane kako treba jer da ima i druge probleme i obveze iz nature jer se radi o zaštićenim

područjima koja dijele u tom prostoru, Lonjsko polje, prostor Turopolja, Odranskog polja …

probleme koji samo usložnjavaju rješavanje ovih problema. Možda bi bilo najsvrsishodnije reći

da se pričeka dok se formira nova vlast, jer u krajnjem slučaju, ovako će ih i dalje terorizirati a

oni će pokušavati trošiti svoje vrijeme, energiju na nešto što na žalost pod njihovim uvjetima

neće moći napraviti.

Denis Tovernić, prof. obrazlaže kako će ovim planom i ovom odlukom građani Ivanić-

Grada dobiti još nekakvih 30-tak % više smeća u svom dvorištu. Sada kada su čuli da postoji

varijanta da sve bude zbrinuto u Gradu Zagrebu pita zašto nisu to odgodili za još nekakvih dva

mjeseca do slijedeće sjednice, ali sada su tu gdje jesu pa moraju o tome raspraviti. Što se njega

tiče, glavni problem nije količina, tih 30%, a niti prethodno, pa i sama lokacija smeća negdje

mora biti. Iako, mora podsjetiti da je prema studiji ovo bila druga najskuplja lokacija za

Zagrebačku županiju. Veći problem je što grad na čijoj se zemlji planira graditi centar po

definiciji samog društva nema nikakav nadzor niti nikakvo upravljanje. Ističe kako je o tome

govorio već prije, nema članove skupštine društva, a niti članove nadzornog odbora po samoj

definiciji. Također, po njemu veći je problem što građani neznaju nikakav broj, tu misli

prvenstveno na to kada će se raditi školske dvorane, na uštrb toga jer od četiri škole u Ivanić-

Gradu, tri škole nemaju dvorane. Koliko će se više ulagati u same škole u ceste, dok sa druge

strane Dom zdravlja Zagrebačke županije gubi specijaliste. Pitanje je koja će sredstva građani

Ivanić-Grada dobiti kao naknadu što će smetlište biti, sada već i od druge županije. To ništa nije

precizno definirano. Ističe kako njemu to nije čudno povećanje jer su na prošloj sjednici vidjeli

što je vizija društva Gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, da bude određeno kao

regionalni centar. Kada se Tarno prvi puta nametalo kao županijski centar za gospodarenje

otpadom više od 90 % građana Ivanić-Grada koji su izašli na referendum izjasnili su se protiv

tog centra i gradske vlasti su tada bile protiv. Promjena se dogodila kada je HDZ došao na vlast

pa je onda to prihvaćeno. Ne bi ovdje sada govorio o perfidnim igrama u kojima se centar za

gospodarenje otpada stavlja na granicu Ivanić-Grada nakon što je Ivanić-Grad bio odustao. Ističe

kako u skladu svega ovoga što su čuli i prije i sada kao građanin Ivanić-Grada ali i Zagrebačke

županije ovu točku sigurno neće podržati.

Pavao Grom ističe kako je ovo jedan od strateških pitanja Zagrebačke županije i da

zavređuje da se o njemu svi ovdje skupa izjasne. Kao Samoborac u tom dijelu će Samobor naći

nekakvo rješenje za ovo iako bi teška srca mogao reći zato jer je Ivanić-Grad udaljen gotovo 80

km od Samobora i to je jedini mali problem, ali je velika sreća da je Ivanić-Grad pristao

prihvatiti komunalni otpad s područja Zagrebačke županije i vjeruje da ovaj dio koji dolazi iz

Sisačko-moslavačke županije nije, to 30% možda 20%, ali u svakom slučaju da ne bi smjeli stati

20

i da idu dobrim putem da moraju gurati jer ako neće imati nekakve odluke naravno da neće moći

niti poduzimati bilo kakve operativne radnje. Mišljenja je kako je to jedno strateško pitanje i

vjeruje da oko toga ne bi smio nitko imati suprotno mišljenje, odnosno drugačije mišljenje.

Razumije ovaj dio skepse ali vjeruje da ovo čekanje ne ide u prilog. Misli kako Zagrebačka

županija mora nametati rješenja i voditi u toj utakmici da bi se dobio poželjan rezultat. Ističe

kako se ovo neće riješiti sutra, niti prekosutra niti za mjesec dana, već je to sigurno jedan duži

proces koji će trajati. Misli kako je svaki dan kašnjenja stvarno o glavu.

Denis Tovernić, prof. iznosi repliku i iznosi ispravak podatka, ako su pročitali podatke

koji su dobili i materijale, govori se o 32%.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako se o ovoj temi dosta raspravljalo, ali

bi samo naglasio dvije ključne činjenice. Prvo je da su nažalost godinama radili u suglasnosti sa

Ministarstvom zaštite okoliša i prirode i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

gdje su ispunjavali apsolutno sve što se od Zagrebačke županije tražilo i postigli kao ključnu

stvar dogovor svih općina i gradova u Županiji za koncept centra za gospodarenje otpadom za

cijelu Županiju u Ivanić-Gradu pa i Gradsko vijeće Grada Ivanić-Grada došlo je do velikog

obrata, promjene gdje je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost napravili izmjene Plana gospodarenja otpadom iako su po Zakonu bili

dužni donijeti potpuno novi Plan gospodarenja otpadom što nisu učinili i tim izmjenama su

poništili sve ono što je Zagrebačka županija radila. Da bi Zagrebačka županija na neki način ipak

bila kooperativna iz tih izmjena uzeli su ono i ugradili u zaključak što bi bilo održivo. Ono što je

najvažnije je to do ovim zaključkom se ne implicira i ne kaže da će rješenje biti to i to nego se

kaže da će rješenje biti donijeto opet u suglasnosti svih jedinica lokalne samouprave u

Zagrebačkoj županiji. Napominje kako s ništa ne može dogoditi ukoliko Gradsko vijeće Grada

Ivanić-Grada ne kaže da na nešto pristaje. Istina je da je Zagrebačka županija vraćena na

početak, moraju voditi nove razgovore, nove dogovore sa svim jedinicama lokalne samouprave,

međutim za to je ipak odgovornost na onima koji upravljaju državom a ne na Zagrebačkoj

županiji jer je sve do sada radila zajedno a sada je dovedena u situaciju da se taj koncept u

cijelosti mijenja. Naglašava kako ovaj zaključak ne implicira i ne obvezuje da će se stvari ovako

dogoditi.

Stjepan Klak ističe kako se nije mislio javljati za riječ već ga je predsjednik Županijske

skupštine svojim izlaganjem potaknuo da se javi. Lokalna samouprava, Grad Ivanić-Grad pristo

je da lokacija Tarno bude koncept županijskog centra za gospodarenje otpadom, nikako nije

odlučila da to bude regionalni centar, a nikako ne da tu još ide i Grad Zagreb. Mišljenja je kako

je taj ugovor bio nametnut i bio poguban za samu Županiju. Odluka će na kraju biti na jedinici

lokalne samouprave hoće li ovaj prijedlog prihvatiti ili ne. Napominje kako ne može tvrditi da to

može biti, žao mu je što su županijski centri prihvaćeni u Dubrovačko-neretvanskoj županiji,

Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-Kninska županija, Zadarska županija i Primorsko-

goranska županija i sve su to koncepti županijskog centra gospodarenja otpadom i oni su kao

takvi prihvaćeni, međutim prema programu Vlade Republike Hrvatske nije mu poznato zašto

koncept Zagrebačke županije nije prihvaćen s obzirom da Zagrebačka županija ima više

stanovnika nego sve navedene županije. Ističe kako se ne može složiti sa programom Vlade

Republike Hrvatske što je Županija radila već nekoliko godina na tom projektu i na kraju bi sada

trebala odustati od svega toga. Možda bi bilo dobro da pričekaju nove izbore jer u ta dva mjeseca

se neće ništa dogoditi i da se onda pokuša raditi na programu same nove vlade i tim problemima.

21

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje Prijedlog Zaključka o promjeni koncepta gospodarenja otpadom na

području Zagrebačke županije.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 34 glasa za i 2 glasa protiv, od ukupno nazočnih 36

članova/ica Županijske skupštine donose

ZAKLJUČAK

o promjeni koncepta gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-40 sastavni je dio ovog

zapisnika.

3. Donošenje Odluke o izmjenama uvjeta

kredita odobrenih od strane Zagrebačke županije

Predsjednik Županijske skupštine poziva Gordanu Županac, pročelnicu Upravnog

odjela za poljodjelstvo, šumarstvo i vodoprivredu da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci

dnevnog reda.

Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i

šumarstvo obrazlaže kako se radi o kreditima, tj. udruženim sredstvima Zagrebačke županije i

Ministarstva poljoprivrede, kreditne linije iz 2001., 2002. i 2003. godine a sukladno tome

Zagrebačka županija predlaže donošenje Odluke o izmjenama uvjeta kredita.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Odluke o

izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane Zagrebačke županije raspravljala radna tijela

Županijske skupštine, njihova mišljenja kao i mišljenje matičnog Odbora za financije i proračun

nalaze se na web stranici Zagrebačke županije, te otvara raspravu.

Branko Borković obrazlaže kako se malo bavio istragom, čačkao po tim dokumentima.

Mišljenja je da nije u redu da kao članovi/ice Županijske skupštine dobivaju nepotpune

materijale obzirom da se radi o javnom novcu. Smatra da bi trebao biti privitak svih onih koji su

2001., 2002. godine dobili kredite. Prema onome što je shvatio, a trebao je dobrano čačkati po

internetu, odlukama Vlade Republike Hrvatske, „Narodnim novinama“, da bi shvatio o čemu se

radi obzirom da je tada bio drugi sastav koalicije u Zagrebačkoj županiji i drugi sastav koalicije

na državnoj razini, 4+2 i ono što je već bilo u Zagrebačkoj županiji. Moli, a s obzirom da se radi

o javnom novcu i da je to obaveza, da se priloži popis osoba, pravnih subjekata, odnosno svih, sa

iznosom, kojih se to oslobađa. Znači to je opraštanje od nečega što građani pune, plaćaju, to je

22

javni novac, javna stvar. Smatra kako su dužni dati podatak na koga se i u kolikom iznosu

odnosni taj novac. To je i u privitku odluke Vlade Republike Hrvatske.

Denis Tovernić, prof. ističe kako je njegovo pitanje na tragu onoga što je već iznio

Branko Borković, član Županijske skupštine. Naime, zanima ga koja je to suma novaca ako svi

oni koji nisu platili sada im se da 80% gratis. Potrebno je donijeti nekakvu odluku, govore o

novcima, trebali bi znati o kojem se iznosu radi.

Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i

šumarstvo odgovara kako je Vlada Republike Hrvatske napravila listu otpisa, a to se odnosi na

a, b, c, d i e gdje je lista prihvaćenih otpisa. Ističe kako je Vlada Republike Hrvatska otpisala

sredstva koje je Ministarstvo poljoprivrede tada dalo za kredite. Ističe kako su htjeli na taj način

riješiti kredite, u Zagrebačkoj županiji, doista teškim socijalnim slučajevima, međutim to nije

prošlo i to će se na nivou cijele Republike Hrvatske riješiti. Kada govori o državnim sredstvima,

Zagrebačke županije i Ministarstva poljoprivrede, posebno će propisati i posebno će ih tražiti po

tom dijelu izvještaj. Nadalje, što se tiče osoba, onog dijela koliko Zagrebačka županija otpisuje

ili će otpisati, o kojim imenima je riječi iznosima je riječ, ovog trenutka ne mogu znati. Na

temelju odluke, ukoliko je prihvate danas na sjednici Županijske skupštine, pozivaju korisnike

istih linija kredita da se jave i podnesu zahtjev, nakon toga se tek onda može govoriti o osobama

i o kojim je iznosima riječ.

Denis Tovernić, prof. napominje kako je jasno da se ne može govoriti o osobama i o

količini novca ali mogu imati projekciju i znati koja je maksimalna suma, to je ono što je pitao. I

to bi po njemu trebali znati.

Branko Borković napominje kako se evidentno radi o političkoj odluci dodjele tih

kredita, zna se kome su oni odobreni. Isto tako, valjda Zagrebačka županija vodi računa o svom

novcu, odnosno novcu svih nas građana i zna dinamiku otplate jer se radi o kreditima od prije

cca. 14 godina onda jako dobro mora znati i dinamiku otplate, mogućnosti, nemogućnosti

pljenidbe ili bilo čega drugog jer je očito povezana za bankama. Ukoliko nije povezana sa

bankama onda je to problem Županije, onda je pitanje koga se plaća da to radi, od službenika u

Županiji koji ne rade svoj posao. Zahtjeva da se da točan popis onih kojima je političkom

odlukom dodijeljen taj kredit i da se vidi tko ga je otplatio, a tko ne i zašto ga nisu, tako da mogu

imati uvida zbog čega i zašto se nekome ovako oprašta javni novac.

Gordana Županac, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i

šumarstvo napominje kako bi željela riješiti dio koji se odnosi na riječ otpis, te napominje kako

se ne radi o kompletnom otpisu ili opraštanju već se radi o promjenama uvjeta, o otpisu zateznih

kamata i popustu na preostali dug ukoliko se jednokratno uplati dug 80%, a ako se ide u

reprogram na 5 godina 70%. O kojem iznosu, sada u ovom trenutku, ne želi bubnuti, izračun su

radili ali to nije točno jer se tu radi i o omjeru udruženih sredstava Zagrebačke županije naspram

Ministarstva poljoprivrede 40:60 ne radi se o velikom iznosu otpisa javnog novca.

Branko Borković napominje kako govori hrvatski, naglašava hrvatski, hrvatski je

branitelj, dragovoljac. Medijski su pritisci bili na njih da se mora znati svaka lipa koju troše na

račun toga što su stvarali Hrvatsku. Medijski zahtjeva da bude javno pravo građana Zagrebačke

županije da znaju gdje se njihov novac troši. Traži i zahtjeva, nebitno kako glasovali za ovu

23

odluku jer s time ne mogu osporiti to javno pravno, imena i prezimena, podatke svih onih kojima

je odobren kredit i dinamiku isplate tih kredita, da nakon toga vide u kojem obimu će po odluci

sa mojim glasom ili bez njega, a ovaj puta bez njega, otpisati nekome javni novac. Misli kako je

bio jasan. Ističe kako ga ne zanimaju druge političke floskule.

Predsjednik Županijske skupštine ističe kako je pročelnica već sve odgovorila, nije

sporno da kada podaci budu, da se isti prezentiraju. U ovom trenutku ovakve konkretne podatke

nemaju.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije smatra kako je pročelnica

Upravnog odjela za poljodjelstvo, šumarstvo i vodoprivredu dala jasan odgovor. Ovo je prijedlog

odluke koji se temelji na Odluci Vlade Republike Hrvatske koja je za svoj dio sredstava, 60%

donijela takvu odluku. Zagrebačka županija predlaže da se to isto donosi za onih ostalih 40%.

Može razmišljati, da li je to dobro ili nije, predlažu da se to dogodi jer dio nekakvih stvari u

gospodarstvu kroz određene odluke Vlade Republike Hrvatske, a onda spuštanje na niže razine

se jedan dio tih odluka prihvati. Zagrebačka županija ovog časa za ovu odluku predlaže da to

bude i za iznos sredstava od 40% u kojem je Zagrebačka županija sudjelovala u dodijeljenim

kreditima. Ističe kako se protivi konstataciji da su krediti dodjeljivani prema političkoj odluci, ti

krediti su dodjeljivani prema kriterijima koji su dati i kojima su se služili za definiranje tih

kredita koji su dati za poljoprivrednike. Ukoliko nemaju ovog časa iznos i osobe misli da je

nešto što je temeljem neke odluke dato da se to može dati van. Kada se bude obradilo i kada se

bude znalo koje su to osobe, prije svega podnijele zahtjev, može se dati spisak osoba koje

temeljem dobivenih kredita nisu otplatile svoju obavezu, pa ima čak i onih koje vode sudske

postupke. Neki postupci su u fazi pokretanja ovrha od strane Zagrebačkom županijom. Da bi bili

dobri gospodari i skrbe o onome što su dali da na taj način onda dođu do sredstava. Mišljenja je

kako nije, ako nije negdje rečeno da ne smiju objaviti te ljude, on se slaže da se njih objavi.

Branko Borković obraća se županu i napominje kako će biti maksimalno nježan.

Politička odluka i kriterij, to je bila politička odluka, političkom odlukom je donesen kriterij,

novac i udružen novac. Opet je politička odluka jer nije komercijalno bankovna odluka, nego

politička. Ističe kako ga čudi da se predlaže odluka, a za koju ne znaju, možda on griješi, možda

su svi otplatili i nema problema, ukoliko nisu onda se valjda zna tko je, a tko nije. Valjda

županijske službe prate to. Tim više čudi ga da se traži da se donese odluka a da nemaju pojma o

pojmu tko je dobio kredite, otplatio ili ne otplatio. Konstatira kako nemaju pojma o stanju otplate

toga kredita, a donosi se odluka o otpisu, a ne zna se što će od toga biti. Ovo je stvarno suluda

odluka. Ukoliko ga se pravi ludim, on se takvim ne osjeća. Moli da se prestane s takvim

floskulama i da ovaj prijedlog odluke jednostavno povuku, pripreme i da građani ove Županije

zaslužuju poštovanje i da ta odluka bude pripremljena kako to treba. Ističe kako te sve službe

koštaju. Može pitati koliko u službama ima političkih podobnika, pa se može dalje čeprkati.

Ističe kako nije u redu da se tako ponaša prema građanima Zagrebačke županije i

članovima/icama Županijske skupštine. Ističe kako su to dužni napraviti.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije odgovara kako ova odluka daje

mogućnost da se određene stvari reguliraju na jednaki način kao što regulira Vlada Republike

Hrvatske za svoja sredstva koja je dobila. Ta mogućnost će možda biti iskorištena, možda neće

biti iskorištena, ali da bi ona mogla biti iskorištena mora se donijeti odluke. Bez te odluke nema

propisanih uvjeta pod kojima se ona može koristiti i konzumirati. Zbog toga je ovo prijedlog

24

odluke, a sve cifre će biti onda iza toga, da li će biti ovrha, otplata a s obzirom da neki nisu

plaćali niz godina pa očito će biti i dio ovrha, ali bez odluke nema mogućnosti da se to regulira.

Oko toga da li je sve politička odluka ili nije o tome mogu razgovarati. Očito ako političko tijelo

donosi nešto onda je to politička odluka, ako se na taj način sve stvari postave … dalje to neće

komentirati. Doneseni su kriteriji po kojima su onda ti krediti davani.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje Prijedlog Odluke o izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane

Zagrebačke županije.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 29 glasova za, 2 glasa protiv i 3 suzdržana glasa, od

ukupno nazočnih 34 člana/ice Županijske skupštine donose

ODLUKU

o izmjenama uvjeta kredita odobrenih od strane Zagrebačke županije

Odluka KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-41 sastavni je dio ovog

zapisnika.

4. Donošenje Odluke o produljenju trajanja Županijske razvojne strategije

Zagrebačke županije 2011. – 2015. na vremensko razdoblje 2011. – 2016.

Predsjednik Županijske skupštine poziva Zlatka Herčeka, direktora Regionalne

razvojne agencije Zagrebačke županije da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

reda.

Zlatko Herček, direktor Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije

obrazlaže kako se ovdje radi o tehničkoj odluci. Podsjeća kako su osnovnu Županijsku razvojnu

strategiju Zagrebačke županije za razdoblje od 2011. do 2013. produžili na osnovu naputka

Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije za 2014. i 2015. godinu, a ovdje je

prijedlog da se to napravi i za 2016. godinu. Naime, novim Zakonom o regionalnom razvoju

Republike Hrvatske definirano je da se naprave određeni podzakonski akti i usvoje do 31. ožujka

ove godine. Osnovni dokumenti po kojima rade strategije na nivou države, odnosno na nivou

Županija do 30. lipnja nisu napravljeni, a obzirom da nisu dobili i neke druge materijale koje

prosljeđuje navedeno Ministarstvo prijedlog je ponovo, na osnovu naputka Ministarstva, da se

strategije koje su definirane kao strategije stare generacije odnose i na 2016. godinu. Usvajajući

tu odluku praktički preuzimaju obvezu po osnovnoj Strategiji 2011. – 2015. tj. 2016. da naprave

Akcijski plan za 2016. godinu i da se radi na strategiji do 2020. godine. Kada Razvojna strategija

Republike Hrvatske do 2020. godine bude donijeta sve županije su u obvezi izraditi i usvojiti

strategiju za svoje županije.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Odluke o

produljenju trajanja Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije 2011. – 2015. na

vremensko razdoblje 2011. – 2016. raspravljala radna tijela Županijske skupštine. Mišljenje

25

matičnog Odbora za gospodarski razvoj kao i mišljenja ostalih radnih tijela dostupna su na web

stranici Zagrebačke županije. Otvara raspravu.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje Prijedlog Odluke o produljenju trajanja Županijske razvojne

strategije Zagrebačke županije 2011. – 2015. na vremensko razdoblje 2011. – 2016..

Članovi/ce Županijske skupštine sa 33 glasa za, od ukupno nazočna 33 člana/ice

Županijske skupštine donose

ODLUKU

o produljenju trajanja Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije 2011. –

2015. na vremensko razdoblje 2011. – 2016.

Odluka KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-42 sastavni je dio ovog

zapisnika.

5. Donošenje Odluke o VI. izmjenama i dopunama

Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije

Predsjednik Županijske skupštine moli Željku Kučinić, ravnateljicu Zavoda za

prostorno uređenje Zagrebačke županije da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

reda.

Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije

obrazlaže kako je tema ovih izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije određivanje

lokacija na području Zagrebačke županije za smještaj kazeta za zbrinjavanje građevinskog

otpada koji sadrži azbest. Obaveza određivanja lokacija proizlazi iz Zakona o održivom

gospodarenju otpadom. Cijeli postupak o donošenju ovih izmjena i dopuna Plana proveden je

prema novom Zakonu o prostornom uređenju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Prije samog postupka izrade izrađena je stručna podloga za ovaj prostorni plan koji je izradila

tvrtka OIKON i kroz koji su analizirane sve postojeće lokacije komunalnog otpada za

potencijalni smještaj tih kazeta. Nakon višekriterijske analize predložene su najpovoljnije

lokacije, no tek će se ovim planom odrediti njihova lokacija. Postupak izrade donošenja Plana u

cijelosti je ispoštovan i nalazi se u samom tekstu Prostornog plana, vidljive su sve njegove faze

od analize, ulaznih zahtjeva, objave javne rasprave, održanih javnih izlaganja na četiri lokacije,

izrada nacrta konačnog prijedloga, utvrđivanje konačnog prijedloga plana. U ovom konačnom

prijedlogu koji je pred njima predložene su tri lokacije za smještaj tih kazeta, a to su lokacije

postojećih odlagališta komunalnog otpada u gradovima Zaprešiću, Velikoj Gorici i Vrbovcu. Na

takav konačni prijedlog Ministarstvo zaštite okoliša i prirode dalo je svoju suglasnost.

26

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Odluke o VI.

izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije raspravljala

radna tijela Županijske skupštine. Mišljenje matičnog Odbora za zaštitu okolša i prostorno

uređenje, kao i mišljenja ostalih radnih tijela dostupna su na web stranici Zagrebačke županije.

Otvara raspravu.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na glasovanje Prijedlog Odluke o VI. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju

Prostornog plana Zagrebačke županije.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 31 glasom za, od ukupno nazočna 31 člana/ice

Županijske skupštine, donose

ODLUKU

o VI. izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke

županije

Odluka KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-43 sastavni je dio ovog

zapisnika.

6. Donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu

Župana za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine

Predsjednik Županijske skupštine poziva mr. sc. Stjepana Kožića, župana Zagrebačke

županije da iznese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog reda.

Mr. sc. Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije obrazlaže kako se radi o još jednoj

obavezi koja govori da svakih šest mjeseci župan mora podnijeti izvješće o radu predstavničkom

tijelu. Činilo se to do sada, a čini se to i sada ovim prijedlogom koji je pred njima. Podsjeća kako

su dosta razgovarali o načinu prezentacije rada župana, ovaj puta ne misli previše o tome

govoriti i misli da je ovo nešto što svima govori što se kroz ovaj period donosilo, koje zaključke

i odluke i što se sve skupa od strane župana, ali i zamjenika župana u tom periodu odrađivano.

Ističe kako je sve sukladno određenim programskim dokumentima, prije svega definirano

financijskim planom. Vjeruje da iz ovoga mogu isčitati kolike su aktivnosti u prvih šest mjeseci

bile. Način prezentacije i kod drugih županija velikim dijelom je sličan kao što je učinila i

Zagrebačka županija neke su nešto drugačije, neke to daju na dvije ili tri kartice teksta, a neke

malo više od toga, neke u obliku kojem predlažu, ali misli da je ovo nešto što može biti za

raspravu, a nada se i prihvaćeno od strane predstavničkog tijela.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Zaključka o

prihvaćanju Izvješća o radu Župana za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine,

raspravljala radna tijela Županijske skupštine. Mišljenja radnih tijela dostupna su na web stranici

Zagrebačke županije. Otvara raspravu.

27

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na glasovanje Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Župana za razdoblje od 1.

siječnja do 30. lipnja 2015. godine.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 28 glasova za i 3 suzdržana glasa, od ukupno nazočna

31 član/ice Županijske skupštine donose

ZAKLJUČAK

o prihvaćanju Izvješća o radu Župana za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015.

godine

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-44 sastavni je dio ovog

zapisnika.

7. Donošenje Odluke o zaštiti izvorišta Strmec, Šibice i Bregana

Predsjednik Županijske skupštine poziva Nenada Babića, pročelnika Upravnog odjela

za promet i komunalnu infrastrukturu da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

rada.

Nenad Babić, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu

obrazlaže kako se radi o tri izvorišta za javnu vodoopskrbu koja se nalaze na zapadnom dijelu

Županije. Odluku o zaštiti izvorišta donosi Županijska skupština iz razloga što se zone sanitarne

zaštite, posebno III zona sanitarne zaštite, širi na teritorij više jedinica lokalne samouprave.

Napominje kako je to obveza po Zakonu o vodama. Isto tako, Pravilnik o uvjetima za

utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta je propisao proceduru kako se odluka priprema i što u

konačnici donosi. Ono što je važno reći da je Eleborat koji je podloga za izradu Odluke o

zonama sanitarne zaštite izrađen od strane Rudarsko-geološkog-naftnog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu. Na sam Elaborat dano je pozitivno mišljenje Hrvatskih voda. Isto tako, povjerenstvo

koje je imenovano u skladu sa Pravilnikom odradilo je posao, pripremilo nacrt odluke na koju su

suglasnost dale Hrvatske vode i sve četiri jedinice lokalne samouprave za koje se odluka donosi,

gradovi: Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić, te općina Brdovec. Ovo je samo jedan korak u

cijeloj proceduri zaštite tih izvorišta za javnu vodoopskrbu jer su opet sukladno Zakonu o

vodama u roku dvanaest mjeseci obvezni donijeti Program mjera sanacije koji onda definira

posebno popis svih onečišćivača, prioritetne sanacijske zahvate, rokove provedbe tih istih

sanacijskih zahvata, troškove sanacije i obveznike financiranja jednog takvog programa sanacije.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Odluke o zaštiti

izvorišta Strmec, Šibice i Bregana raspravljala radna tijela Županijske skupštine. Mišljenje

matičnog odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, kao i mišljenja radnih tijela dostupna su

na web stranici Zagrebačke županije. Otvara raspravu.

28

Branko Borković napominje kako je ovdje ista priča kao i na prošloj sjednici Županijske

skupštine, to su mjere koje se poduzimaju prema građanima, svima njima, a bez one podloge

koja se zove koliko to košta i koliko ti ljudi gube, tko će to platiti, tko će tim ljudima pomoći ako

se to promijeni i da li postoji drugi način, zakoni se donose, da ne bi ovdje bio grub ovako ili

onako, međutim svi zbog toga trpe. Nije stvar na da treba štititi vodu nego je pitanje da li treba

zatrpavati bunare jer na taj način zapravo otežavaju ljudima pristup vodi. Ono što još dodatno

otvara problem zaštite ovog dijela je Grad Zagreb, Zagrebački holding jer istočni dio Županije

kupuje od Grada Zagreba vodu. Pita župana koliko puta se sastao sa gradonačelnikom Grada

Zagreba i kada će napokon Grad Zagreb prestati građanima Zagrebačke županije naplaćivati

vodu po znatno višim cijenama nego što imaju građani Grada Zagreba, a građani Zagrebačke

županije trpe i snose sve te mjere, građani to plaćaju a nikako doći u poziciju da građani

Zagrebačke županije od toga imaju i korist. Uostalom, koliko je korist Zagrebačke županije od

tog vodozahvata, koliko novaca uđe, a koliko Zagrebačka županija pretoči svojih novaca u

kontra smjeru i da li će Grad Zagreb snositi troškove i ovog djela, od ekološke proizvodnje,

sanacije tih zagađivača i svega onoga što slijedi iz toga što moraju poduzeti da bi zaštitili ta

vodocrpilišta.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje Prijedlog Odluke o zaštiti izvorišta Strmec, Šibice i Bregana.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 30 glasova za i 2 glasa protiv, od ukupno nazočna 32

člana/ice Županijske skupštine, donose

ODLUKU

o zaštiti izvorišta Strmec, Šibice i Bregana

Odluka KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-45 sastavni je dio ovog

zapisnika.

8. Donošenje Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o plaći i drugim pravima iz

radnog odnosa župana i zamjenika župana Zagrebačke županije

Predsjednik Županijske skupštine poziva Matu Jurića, pročelnika Stručne službe

Župana da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog rada.

Mato Jurić, pročelnik Stručne službe Župana obrazlaže kako je člankom 90. Zakona o

lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno da općinski načelnici, gradonačelnici i

župani kao i njihovi zamjenici koji obavljaju dužnost profesionalno za vrijeme profesionalnog

obavljanja dužnosti na koju su izabrani ostvaruju pravo na plaću odnosno naknadu plaće kao i

druga prava iz rada. Slijedom navedenog, Zagrebačka županija je donijela svoju odluku 25.

svibnja 2010. godine kojom je utvrdila prava župana i zamjenika u skladu s općim aktima i

Kolektivnim ugovorom Zagrebačke županije. Skoro identične odredbe imale su sve županije,

29

općine i gradovi. To mišljenje potvrdilo je i Ministarstvo uprave 2010. godine svojim mišljenjem

od 27. rujna 2010. godine da ostvaruju sva ta prava kao i drugi zaposlenici u županijama,

gradovima i općinama. Temeljem članka 97. d Zakona o lokanoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi nadzor zakonitosti akata koja donose predstavnička tijela općina, gradova i županija

obavljaju uredi državne uprave u županijama. Sve županije, gradovi i općine dostavili su svoje

odluke o plaćama dužnosnika, niti jedan ured državne uprave nije ocijenio da su te odluke u

suprotnosti sa Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom, da su ocijenili da je to nezakonito bili bi

dužni dostaviti predstavničkim tijelima zahtjev da se te odluke promijene. Međutim,

Ministarstvo uprave ove je godine svojim uputama od 10. lipnja 2015. godine zauzelo mišljenje

da navedeni dužnosnici nisu ni u kakvom radnom odnosu, te da nemaju nikakva prava iz rada

osim plaće, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. U skladu s time dali su nalog da sve jedinice

lokalne i područne (regionalne) samouprave usklade svoje opće akte.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Odluke o

izmjenama Odluke o plaći i drugim pravima iz radnog odnosa župana i zamjenika župana

Zagrebačke županije raspravljala radna tijela Županijske skupštine, njihova mišljenja nalaze se

na web stranici Zagrebačke županije, te otvara raspravu.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na glasovanje Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o plaći i drugim pravima iz radnog

odnosa župana i zamjenika župana Zagrebačke županije.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 35 glasova za, od ukupno nazočnih 35 članova/ica

Županijske skupštine donose

ODLUKU

o izmjenama Odluke o plaći i drugim pravima iz radnog odnosa župana i zamjenika

župana Zagrebačke županije

Odluka KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-46 sastavni je dio ovog

zapisnika.

9. Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na promjenu naziva

zagrebačke zračne luke

Predsjednik Županijske skupštine poziva Nenada Babića, pročelnika Upravnog odjela

za promet i komunalnu infrastrukturu da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

rada.

Nenad Babić, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu

obrazlaže kako je Ministarstvo zatražio Zagrebačku županiju kao suvlasnika Zračne luke Zagreb

da se očituje o prijedlogu da se zagrebačka zračna luka nazove imenom prvog hrvatskog

predsjednika dr. Franje Tuđmana. Zaključak je koncipiran na način da daju pozitivno mišljenje.

30

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Zaključka o davanju

pozitivnog mišljenja na promjenu naziva zagrebačke zračne luke raspravljala radna tijela

Županijske skupštine, njihova mišljenja nalaze se na web stranici Zagrebačke županije, te otvara

raspravu.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na glasovanje Prijedlog Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na promjenu naziva

zagrebačke zračne luke.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 35 glasova za, od ukupno nazočnih 35 članova/ica

Županijske skupštine donose

ZAKLJUČAK

o davanju pozitivnog mišljenja na promjenu naziva zagrebačke zračne luke.

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-47 sastavni je dio ovog

zapisnika.

10. Donošenje Zaključka o razrješenju i imenovanju

mrtvozornika za područje Grada Vrbovca

Predsjednik Županijske skupštine postavio je pitanje da li je potrebno uvodno

obrazloženje po ovoj točci dnevnog rada.

Članovi/ice Županijske skupštine sa 35 glasova za, od ukupno nazočnih 35 članova/ica

Županijske skupštine, suglasni su da nije potrebno uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

reda.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Zaključka o

razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Grada Vrbovca na području Zagrebačke

županije raspravljala radna tijela Županijske skupštine, mišljenje matičnog Odbora za zdravstvo

kao i mišljenja ostalih radnih tijela nalaze se na web stranici Zagrebačke županije, te otvara

raspravu.

Budući se nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje raspravu i

daje na glasovanje Prijedlog Zaključka o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje

Grada Vrbovca.

Članovi/ce Županijske skupštine sa 35 glasova za, od ukupno nazočnih 35 članova/ica

Županijske skupštine, donose

ZAKLJUČAK

o razrješenju i imenovanju mrtvozornika za područje Grada Vrbovca

31

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-48 sastavni je dio ovog

zapisnika.

11. Donošenje Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o

plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb d.o.o.

Predsjednik Županijske skupštine poziva Nenada Babića, pročelnika Upravnog odjela

za promet i komunalnu infrastrukturu da podnese uvodno obrazloženje po ovoj točci dnevnog

rada.

Nenad Babić, pročelnik Upravnog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu

obrazlaže kako temeljem odredbi Zakona o zračnim lukama u slučaju davanja koncesije na

nekretninama u vlasništvu društva, radi se o Zračnoj luci Zagreb d.o.o. koje je u isključivom

vlasništvu Republike Hrvatske, i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imatelji

udjela kao ovlaštenici koncesijske naknade mogu se sporazumjeti o obvezi plaćanja godišnje

naknade po tržišnoj vrijednosti društva. Sporazum je napravljen u tom smislu, utvrđena je tržišna

vrijednost u iznosu od 2.000.000,00 kuna. Zagrebačka županija kao suvlasnik 5% predmetnog

trgovačkog društva plaćala bi godišnju naknadu od 100.000,00 kuna plus PDV. Već je rekao na

sjednicama radnih tijela kada se govorilo o toj točci da će na sjednici biti nazočan direktor

Miroslav Drljača, pa ukoliko ima kakvih pitanja ili potrebnih dodatnih objašnjenja uz sam iznos

te tržišne vrijednosti na isto će odgovoriti.

Predsjednik Županijske skupštine napominje kako su o Prijedlogu Zaključka o davanju

pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina

društva Zračne luke Zagreb d.o.o. raspravljala radna tijela Županijske skupštine, njihova

mišljenja nalaze se na web stranici Zagrebačke županije, te otvara raspravu.

Branko Borković napominje kako već 25 godina žive u slobodnoj, demokratskoj državi

Hrvatskoj, isto toliko žive u nadi i neizvjesnosti povratka otuđenog, oduzetog još 1947. godine

još iz vremena komunističkih vlasti. Dvanaest godina je prošlo od odluke Sabora Republike

Hrvatske da se donese Zakon o zemljišnim zajednicama, taj zakon nije donesen. Jasno se mora

dati do znanja da se radi o tuđoj imovini, što znači da i ova Županijska skupština i Vlada

Republike Hrvatske i svi oni koji donose odluke gospodare imovinom koja je nasilno oduzeta od

stvarnih vlasnika. To je Sučija Pleso, Plemenite općine Turopoljske i hrpa privatnih osoba

kojima je oduzeta zemlja i napravljena zračna luka. Ovdje govore o nekretninama gdje drugi

opet krčme, gospodare i naplaćuju. Da li ova Županija nešto u tom smjeru poduzima, da zaštiti

svoje građane i da se definira stvarno pravo, stvarnih vlasnika koji imaju pravo na svoju

imovinu.

Budući se više nitko nije javio za riječ, predsjednik Županijske skupštine zaključuje

raspravu i daje na glasovanje na Prijedlog Zaključka o davanju pozitivnog mišljenja na tekst

Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb

d.o.o..

32

Članovi/ce Županijske skupštine sa 32 glasa za i 3 suzdržana glasa, od ukupno nazočnih

35 članova/ica Županijske skupštine donose

ZAKLJUČAK

o davanju pozitivnog mišljenja na tekst Sporazuma o plaćanju godišnje naknade za

korištenje nekretnina društva Zračne luke Zagreb d.o.o.

Zaključak KLASA: 021-04/15-01/06 URBROJ: 238/1-01-15-49 sastavni je dio ovog

zapisnika.

Predsjednik Županijske skupštine konstatirao je kako je ovime dnevni red iscrpljen, te

zaključuje sjednicu u 14,48 sati.

KLASA: 021-04/15-01/06

URBROJ: 238/1-01-15-36

Zagreb, 24. rujna 2015.

PROČELNICA PREDSJEDNIK

STRUČNE SLUŽBE SKUPŠTINE ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

Marica Mikec, dipl. iur. Dražen Bošnjaković

ZAPISNIK IZRADILA

Ana Vezmarović