zarada po dionici u turisthotel d.d., zadaroliver.efri.hr/zavrsni/62.b.pdf · obveznica. i zbog...
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ZARADA PO DIONICI U TURISTHOTEL D.D., ZADAR
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Međunarodno računovodstvo
Mentor: dr. sc. Josipa Mrša
Student: Ime i prezime: Ivona Mustać
Studijski smjer: Međunarodno poslovanje
JMBAG: 0081111272
Rijeka, svibanj 2013.
2
1. UVOD ......................................................................................................................................... 4
1.1. Predmet i problem istraživanja .......................................................................................... 4
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................................... 4
1.3. Znanstvene metode ........................................................................................................... 5
1.4. Struktura rada .................................................................................................................... 5
2. VRIJEDNOSNICA – DIONICA ....................................................................................................... 6
2.1. Općenito o dionici .............................................................................................................. 6
2.1.1. Vrijednost dionica ....................................................................................................... 8
2.1.2. Prava dioničara .......................................................................................................... 10
2.2. Aproksimacije troška kapitala .......................................................................................... 11
2.3. Računovodstveni termini za dionice ................................................................................ 13
3. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 33 – ZARADE PO DIONICI......................... 16
3.1. Cilj Međunarodnog računovodstvenog standarda 33...................................................... 16
3.2. Djelokrug Međunarodnog računovodstvenog standarda 33 ........................................... 17
3.3. Računovodstveni postupci mjerenja ................................................................................ 18
3.3.1. Osnovne zarade po dionici ........................................................................................ 18
3.3.2. Razrijeđene zarade po dionici ................................................................................... 21
3.3.2.1. Zarada ................................................................................................................. 21
3.3.2.3. Razrijeđeni iznos po dionici ................................................................................ 22
3.3.2.3. Potencijalne razrijedive redovne dionice ........................................................... 24
3.4. Prepravljanje .................................................................................................................... 25
3.5. Prezentiranje .................................................................................................................... 25
3.6. Objavljivanje ..................................................................................................................... 26
4. ZARADA PO DIONICI U TURISTHOTEL d.d., Zadar ................................................................... 28
4.1. Opći podaci ....................................................................................................................... 28
4.2. Financijski izvještaji .......................................................................................................... 30
3
4.2.1. Bilanca ....................................................................................................................... 30
4.2.2. Račun dobiti i gubitka ................................................................................................ 32
4.2.3. Izvještaj o novčanim tijekovima ................................................................................ 34
4.2.4. Izvještaj o promjenama kapitala ............................................................................... 37
4.3. Način izračuna zarade po dionici ...................................................................................... 39
4.4. Analiza zarade po dionici u Turisthotel-u d.d. .................................................................. 41
5. ZAKLJUČAK............................................................................................................................... 46
LITERATURA ................................................................................................................................. 49
POPIS TABLICA I GRAFIKONA ...................................................................................................... 51
4
1. UVOD
1.1. Predmet i problem istraživanja
Trenutna gospodarska kriza dovodi do sve više loših financijskih rezultata brojih
poduzeća, sve veće nezaposlenosti te velikih smanjenja investicija. U vrijeme krize
mnoga poduzeća propadaju a radnici su na ulicama. Stoga se malobrojna poduzeća koja
ostvaruju pozitivni financijski rezultat u ovo vrijeme posebno ističu.
Primjer poduzeća koji i u ovo vrijeme ostvaruje dobit te zapošljava radnike je
Turisthotel d.d. Zadar. Dobro organizirano dioničko društvo jedno je od najuspješnijih
u Zadarskoj županiji. Vlasnici su mali dioničari, a njihove dionice ostvaruju
kontinuirani rast.
Kako bi poduzeće moglo pružiti kvalitetnu uslugu svojim poslovnim partnerima i
dioničarima mora voditi dobro organiziranu unutrašnju politiku baziranu na
Međunarodnim računovodstvenim standardima. Jedan od bitnijih standarda je
Međunarodni računovodstveni standard 33 – Zarade po dionici. Na temelju prikaza
zarade sadašnji i budući poslovni partneri mogu donijeti financijsku odluku o
ulaganjima i o budućem poslovanju poduzeća.
Problem istraživanja je utvrditi kako poduzeće posluje, odnosno kolika im je zarada po
dionici, a predmet istraživanja je analiza zarade po dionici u Turisthotel-u d.d.
Temeljna radna hipoteza dovodi do zaključka da se smanjenjem troškova te kvalitetnim
i dobro promišljenim ulaganjima povećava efikasnost poduzeća, dobit a time i zarada po
dionici.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
Svrha diplomskog rada je prikazati način izračuna zarade po dionici, a cilj je objasniti
ulogu Međunarodnog računovodstvenog standarda 33 – Zarade po dionici u unutrašnjoj
računovodstvenoj politici poduzeća.
5
Zarada po dionici bitna je svima, i trenutnim poslovnim partnerima i budućim, pa i
samim zaposlenicima, a prikaz je poslovanja poduzeća.
1.3. Znanstvene metode
U sakupljanju podataka za izradu ovog diplomskog rada korištene su znanstvene
metode: metoda prikupljanja, metoda analize te metoda intervjua.
Metoda prikupljanja sastojala se od prikupljanja podataka vezanih za Međunarodni
računovodstveni standard 33 – Zarade po dionici, podataka bitnih za objašnjenje dionica
te podataka o samom poduzeću. Metodom analize obrađena je zarada po dionici te
financijski izvještaji poduzeća, a metodom intervjua obavljen je razgovor s direktorom
Turisthotel-a.
1.4. Struktura rada
Diplomski rad sadrži pet međusobno povezanih dijelova.
U prvom dijelu, UVODU, izneseni su predmet i problem istraživanja, svrha i cilj
istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.
U drugom dijelu, VRIJEDNOSNICA – DIONICA, teorijski je obrađen pojam dionica,
vrijednost dionica, prava dioničara, te su navedeni računovodstveni termini za dionice.
Treći dio, MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 33 – ZARADE PO
DIONICI, odnosi se na bit ovog standarda te na koji se način koristi u računovodstvu.
Četvrti dio, ZARADA PO DIONICI U TURISTHOTEL d.d., Zadar, odnosi se na način
izračuna zarade po dionici, te se analizira zarada na primjeru Turisthotel-a.
U petom dijelu, ZAKLJUČKU, navode se spoznaje izvedene iz teorijskog dijela i
spoznaje dobivene ovim radom. Na samom kraju dan je pregled korištene literature te
popis grafikona i tablica.
6
2. VRIJEDNOSNICA – DIONICA
Dioničko društvo je oblik poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na dionice.
Dionice su vlasnički vrijednosni papiri koji vlasniku daju određena prava ali i određene
obveze. Dionicama se trguje na specijaliziranim tržištima koja se nazivaju burze.
2.1. Općenito o dionici
Dionice su pisane isprave o uloženim sredstvima u vlasnički kapital dioničkog društva.
(Orsag, 2003, p. 238) Dionice su dugoročni, vlasnički vrijednosni papiri bez unaprijed
određenog dospijeća. Mogu glasiti na ime i na donosioca. Ona daje prava ali i određene
obveze prema društvu. Prava dioničara su rezidualno pravo, pravo prvokupa, pravo
glasa, te ostala specifična prava. Pod specifična prava podrazumijevaju se individualna
prava ovisna o dioničkom društvu. Postoje tri vrijednosti dionica, i to nominalna, tržišna
i knjigovodstvena.
Dionica, kad je materijalizirana, sastoji se od dva dijela: (Orsag, 2003, p. 238)
1. plašt dionice i
2. kuponski arak.
Plašt dionice definira suštinu financijskog odnosa između izdavaoca (emitenta) i
vlasnika dionice. U njemu moraju biti sadržana sva bitna obilježja toga odnosa. Stoga
dionica mora sadržavati bitne elemente koji su utvrđeni zakonom. To su oznaka da je
dionica, oznaka vrste dionice, tvrtka odnosno naziv i sjedište izdavaoca dionice, naziv i
sjedište vlasnika dionice odnosno naznaka da glasi na donosioca, novčana svota na koju
glasi dionica, rokovi isplate dividendi, mjesto i datum izdavanja, serijski broj dionice,
faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavatelja dionice, te prava iz dionice. Kuponski arak
dionice sastoji se od kupona temeljem kojih se ostvaruje periodična naplata dividendi.
Kuponi najčešće sadrže elemente kao što su broj kupona za naplatu dividendi, broj
dionice po kojoj se dividende isplaćuju, naziv izdavatelja dionice, razdoblje (godina) za
7
koju se dividende isplaćuju, te faksimil potpisa ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.
(Orsag, 2003, p. 239)
Dividenda je dio dobiti koji se isplaćuje dioničarima. Može biti određena u apsolutnom
iznosu po dionici ili kao postotak njene nominalne vrijednosti. Podjela dividende
ostvaruje se ukoliko je poduzeće poslovalo s dobitkom i ukoliko se na skupštini
izglasala podjela dividendi. Ako poduzeće isplati dividendu, manje slobodnih sredstava
ostaje za nove investicije, a ako se dividende ne isplate, postoji mogućnost širenja
poslovanja, osvajanja novih tržišta i sl.
Dvije su glavne vrste dionica: redovne ili obične i povlaštene ili preferencijalne dionice.
Obične ili redovne dionice daju vlasniku pravo glasa, pravo na dividendu i pravo na
isplatu stečajne mase društva. Povlaštene ili preferencijalne dionice ne daju pravo glasa
vlasniku, ali daju mnoga druga prava, kao na primjer: pravo na isplatu dividende po
unaprijed utvrđenom iznosu, pravo prvenstva pri isplati dividende, itd. Povlaštene
dionice mogu biti kumulativne i participativne. Kumulativne daju vlasniku pravo
naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih
dionica. Dok participativne daju pravo da pored određene dividende naplati i dividendu
koja pripada imateljima redovnih dionica.
Dionicama se trguje na burzi. Burza je posebno organizirano tržište na kojem se prema
posebnim i strogim pravilima trguje vrijednosnim papirima, robom i uslugama. Prva
burza osnovana je davne 1531. godine u Antwerpenu. Razlikujemo robne burze,
devizne burze, efektne burze i uslužne burze.
Na robnim burzama prodaje se roba, u većim količinama i standardizirana. Najpoznatije
robne burze su u New Yorku, Londonu i Chicagu. Roba kojom se trguje je najčešće
šećer, pamuk i žitarice. Na deviznim burzama trguje se stranim novcem i devizama.
Uslužne burze služe za trgovinu uslugama prijevoza, osiguranja, posredovanja itd.
Najpoznatije takve burze su u New Yorku, Amsterdamu i Londonu. Efektna burza je
burza vrijednosnih papira (dionica, obveznica, itd.). Najpoznatije burze vrijednosnih
papira su u New Yorku, Tokiju, Londonu, Parizu, Milanu, Zurichu i Frankfurtu.
Nastanak burze u Hrvatskoj seže još početkom 18. stoljeća, ali uz česte prekide
poslovanja kroz burnu povijest. Prva burza u Hrvatkoj bila je robna burza u Rijeci
8
(burza šećera). Zagrebačka burza od 1991. godine posluje redovno i postaje sve
značajnija. Postojala je i burza u Varaždinu, ali se udružila sa Zagrebačkom 2006.
godine. Na Zagrebačkoj burzi danas kotira oko 300 različitih vrijednosnih papira, od
čega su oko 230 dionice dok ostalo čine obveznice, komercijalni zapisi te ostali
vrijednosni papiri. Trgovanje se u potpunosti odvija elektroničkim putem. Dionički su
indeksi CROBEX i CROBEX10, dok su obveznički indeksi CROBIS i CROBIStr.
Posrednici na burzama su brokeri i dileri. Brokeri posluju za druge osobe, bez rizika su,
i za obavljene poslove naplaćuju proviziju. Dileri prodaju i kupuju za vlastiti račun,
izlažući se na taj način riziku.
Dionice sa sobom nose veliki rizik, za razliku od ostalih vrijednosnih papira, primjerice
obveznica. I zbog toga trgovanje njima još nije obuhvatilo velike razmjere, iako se u
posljednje vrijeme sve više širi spoznaja o prednostima i načinu trgovanja dionicama.
2.1.1. Vrijednost dionica
Vrednovanje dionica nešto je složenije od vrednovanja ostalih vrijednosnih papira.
Dionice nemaju unaprijed određeno, fiksno dospijeće niti dividendu. Vrijednost dionica
ovisi o stanju na tržištu, ponudi, potražnji, političkom stanju na tržištu, očekivanjima
dioničkog društva, itd. Kod dionica nikad nisi siguran, postoji veliki rizik. Ali i dobit od
dionica često puta je mnogo veća nego kod ostalih vrijednosnih papira.
Postoje tri vrste vrijednosti dionica: (Orsag, 2003, p. 240)
nominalna,
tržišna i
knjigovodstvena.
Nominalna vrijednost dionice je vrijednost koja je naznačena na samoj dionici. Ona
označava knjigovodstvenu vrijednost dionice u trenutku njenog izdavanja. Prema njoj se
računa udjel pojedinog dioničara i broj glasova koje ima. Prema Zakonu o trgovačkim
društvima, nominalna vrijednost ne smije biti manja od 100 kuna i istovremeno mora
biti višekratnik broja sto. Umnožak nominalne vrijednosti i broja emitiranih dionica
9
daje temeljni kapital nekog dioničkog društva. Primjerice, ukoliko je poduzeće u
procesu privatizacije procijenjeno na 10.000.000 kuna, a izdato je 100.000 dionica,
nominalna vrijednost jedne dionice je 100 kuna. Nominalna vrijednost dionice može se
promijeniti i nakon njenog izdavanja. (Turza, 2000)
Tržišna vrijednost dionica je ona koja je ostvarena njihovom kupoprodajom na tržištu.
(Orsag, 2003, p. 249) To je vrijednost po kojoj se dionica može kupiti ili prodati na
tržištu. Tržišna se vrijednost određuje odnosom ponude i potražnje na tržištu. Ne
utvrđuje se jednom zauvijek, već se svakodnevno mijenja.
Knjigovodstvena vrijednost se može izračunati tako da se podijeli vlasnička glavnica
brojem emitiranih dionica. Ukoliko poduzeće dobro posluje, vlasnička će se glavnica
povećavati, pa tako i knjigovodstvena vrijednost. Vlasnička glavnica sastoji se od
emitiranih dionica po nominalnoj vrijednosti, kapitalnog dobitka i zadržanih zarada.
(Turza, 2000)
Primjer 1: Računovodstveno evidentiranje vrijednosti dionice
Autorizirano je 10.000 dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 kuna po dionici.
Cijelokupna emisija dionica je prodana po tržišnoj vrijednosti od 150 kuna po dionici.
To se evidentira ovako:
Tablica 1: Računovodstveno evidentiranje – autorizacija
Pozicija Duguje Potražuje
Novac (aktiva) 1.000.000
Uplaćeni dionički kapital 1.000.000
IZVOR: obrada studenta
10
Tablica 2: Računovodstveno evidentiranje – prodaja dionica
Pozicija Duguje Potražuje
Novac (aktiva) 1.500.000
Dionice,
nominalna vrijednost
1.000.000
Kapitalni dobitak 500.000
IZVOR: obrada studenta
Dakle, nominalna vrijednost dionice je 100 kuna, tržišna i knjigovodstvena su jednake, i
iznose 150 kuna. Razlika koja se dobije između nominalne i tržišne vrijednosti
računovodstveno se bilježi kao kapitalni dobitak (premija).
2.1.2. Prava dioničara
Dionice sa sobom nose određena prava. Prava koja dioničar posjeduje određena su
ugovorom o osnivanju dioničkog društva. Prava daju prednosti i pogodnosti vlasnicima
dionica.
Prava koja se najviše ističu su: (Orsag, 2003, p. 419)
rezidualna prava,
pravo glasa,
pravo prvokupa i
ostala prava.
Rezidualna prava dioničara odnose se na pravo zarade, nakon podmirenja svih drugih
interesa prema zaradama, te pravo na imovinu, koje se formalno realizira likvidacijom
poduzeća iz preostatka likvidacijske mase nakon podmirenja svih drugih tražbina iz te
mase. (Orsag, 2003, p. 419)
Rezidulano pravo dioničara nije ničim ograničeno osim visinom samih zarada. Ukoliko
je poduzeće poslovalo s dobitkom, veća je zarada dioničara i veća je isplata dividendi.
11
Jedno od ključnih prava dioničara uz rezidualno pravo je i pravo glasa. Pravo glasa
odnosi se na pitanja o upravljanju dioničkim društvom. Jedna dionica donosi jedan glas,
no postoje i dionice koje ne posjeduju pravo glasa.
Najčešće dioničari imaju vrlo mali broj glasova te je poželjno da se organiziraju udruge
dioničara, ili grupe koje će svoje punomoći za glasanje i upravljanje dati stručnim
ljudima, koji se razumiju u poslovanje poduzeća i upravljanje financijama. Na taj će
način glasovi malih dioničara dobiti na težini, a i samo će poduzeće kvalitetnije
poslovati, ukoliko je upravljanje prepušteno stručnjacima. Mali dioničari kao pojedinci
teško da mogu išta napraviti po pitanju upravljanja poduzećem, mada imaju to
statutarno pravo. (Turza, 2000)
Svaka nova emisija dionica može dovesti do promjene strukture vlasnika dioničkog
društva. Zbog toga nova emisija izaziva rizik postojećim dioničarima da će izgubiti
stečenu kontrolu nad poslovanjem poduzeća.
Kako bi se dioničari zaštitili od navedenog rizika često im se i u ugovoru o osnivanju
dioničkog društva garantira pravo prvenstva kupnje novoemitiranih dionica,
proporcionalno broju dionica koje posjeduju. To se pravo naziva pravo prvokupa.
(Orsag, 2003, p. 424)
Pod ostala, individualna prava i pogodnosti, svrstani su pravo prodaje neovisno od
društva, limitirana odgovornost, pravo primitka izvještaja, pravo uvida i kontrole
poslovnih knjiga, itd.
2.2. Aproksimacije troška kapitala
U nedostatku postojanja jedinstvene mjere troška kapitala od dionica analitičari često
pribjegavaju različitim aproksimacijama koje koriste neke moguće prinose od dionica.
Tu se posebno ističu: (Orsag, 2003, p. 280)
1. prinos od zarada
2. prinos od dividendi i
3. ukupan prinos.
12
Prinos od zarada je pokazatelj profitabilnosti ulaganja u dionice. Računa se kao odnos
godišnjih zarada po dionici i tekuće tržišne cijene dionice po dionici. Pokazuje se u
postotku. Prinos od zarada inverzan je odnosu cijena i zarada. Matematički se to može
zapisati:
Gdje je:
– prinos od zarade
Eo – godišnja zarada po dionici
Po – tekuća tržišna cijena dionice po dionici
Prinos od dividendi predstavlja izraz profitabilnosti tekućih novčanih dohodaka od
običnih ili preferencijalnih dionica mjerene njihovom stvarnom tržišnom vrijednošću.
Računa se kao odnos stvarno isplaćenih dividendi po dionici i tržišne cijene za dionicu.
Važan je pokazatelj za investitore jer pokazuje potencijalnu profitabilnost koju bi
ostvario investitor ako bi investirao u dionice nekog dioničkog društva. Međutim ne
ukazuje na ukupnu profitabilnost ulaganja u dionice jer zanemaruje mogućnost
zarađivanja kroz povećanje cijena dionica. Matematički se to može zapisati:
Gdje je:
– prinos od dividendi
– isplaćene dividende po dionici
– tekuća tržišna cijena dionice po dionici
13
Ukupan prinos uključuje prinos od dividendi i prinos od promjene cijene dionice.
Matematički se prikazuje ovako:
Gdje je:
– ukupan prinos
– isplaćene dividende u prethodnoj godini
– tržišna cijena dionice u prethodnoj godini
– tržišna cijena dionice u tekućoj godini
2.3. Računovodstveni termini za dionice
Osnovni računovodstveni termini povezani s dionicama određuju i njihovo iskazivanje
u poslovnim knjigama kao način prezentacije njihove vrijednosti u financijskim
izvještajima dioničkog društva. Među osnovne računovodstvene termine za dionice
spadaju: (Orsag, 2003, p.426)
autorizirane dionice,
emitirane dionice,
neemitirane dionice,
trezorske dionice,
glavne (obične) dionice odnosno dionice u prometu,
potpuno plaćene dionice i
kapitalni dobitak (premija).
Autorizirane (odobrene) dionice predstavljaju maksimalan broj dionica koje se mogu
emitirati pod uvjetima ugovora o inkorporiranju odnosno statuta dioničkog društva. Ako
dioničko poduzeće želi izvršiti dodatnu emisiju dionica, mora se izmijeniti taj član
ugovora.
14
Broj autoriziranih dionica iskazuje se u poslovnim knjigama jer predstavlja potencijalnu
emisiju oslobođenu od administrativne procedure njihova odobravanja. (Riječnik
financijskih pojmova, n.d.)
Emitirane dionice jesu odobrene dionice koje su i prodane investitorima ili koje su dane
investitorima u zamjenu za druge oblike imovine odnosno u zamjenu za izvršene
usluge. (Agram brokeri, n.d.)
Neemitirane dionice su one dionice koje nisu puštene u promet. Razlozi zbog kojih
dionice nisu puštene u promet su kao na primjer zbog potreba financiranja, zbog
izdavanja dividendnih dionica, itd.
Trezorske dionice su emitirane i plaćene dionice koje je društvo - emitent ponovno
steklo kupnjom ili poklonom. U ovom drugom slučaju nazivaju se još i donatorske
dionice. Znači, dioničko društvo može otkupiti svoje glavne dionice koje tada postaju
trezorske. One ne sudjeluju u glasovanju niti u dividendama. Društvo može stjecati
vlastite dionice u nekoliko slučajeva: ako je stjecanje potrebno da bi se od društva
otklonila teška šteta koja predstoji, ako dionice treba ponuditi zaposlenima u društvu ili
nekome od društva koje je s njime povezano, da bi se zaposlenima dala otpremnina,
zatim na temelju odluke glavne skupštine o povlačenju dionica po propisima o
smanjenju temeljnog kapitala društva itd. Otkup vlastitih dionica može se promatrati i
kao alternativa isplati dividendi. Na taj se način umjesto isplate dividendi otkupljuju
dionice dioničara koji su na to pristali. Iskupljeni dioničari dolaze do novca, a dioničari
koji drže dionice poduzeća ostvaruju određeno povećanje vrijednosti njihovih dionica.
Otkup vlastitih dionica, u pravilu, izaziva porast zarada po dionici. (Turza, 2001)
Glavne (obične) dionice, odnosno dionice u prometu su emitirane dionice umanjene za
trezorske dionice. Dionice prema čijim vlasnicima poduzeće ima sve obveze iz tih
vrijednosnih papira (pravo glasa, pravo na dividenda, itd).
Potpuno plaćene dionice su dionice koje su u potpunosti plaćene emitentu po
nominalnoj, odnosno tržišnoj vrijednosti. Mogu postojati i dionice za koje je kupac
izvršio djelomično plaćanje koje će nakon nekog vremena morati isplatiti u cijelosti.
(Orsag, 2003, p. 427)
15
Kapitalni dobitak (premija) predstavlja porast vrijednosti imovine: zemlje, zgrada,
strojeva, automobila, vrijednosnica - dionica i obveznica. Oni se mjere kao razlika
između prodajne cijene i cijene po kojoj je dobro bilo ranije kupljeno. Porez na
kapitalne dobitke predstavlja porez na povećanu vrijednost imovine. U teoriji se
obično smatra kako se kapitalni dobici trebaju oporezivati jer predstavljaju jedan od
mogućih izvora dohotka. No u praksi su veoma različiti pristupi oporezivanju
kapitalnih dobitaka. (Kesner-Škreb, n.d.)
U Hrvatskoj se porez na kapitalni dohodak naplaćuje od 1. ožujka 2012. i odnosi se
na sve dividende i udjele iznad 12.000 kuna godišnje koji se isplaćuju iz dobitka
ostvarenog nakon 31. prosinca 2000. godine.
16
3. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD 33 –
ZARADE PO DIONICI
Međunarodni računovodstveni standardi podrazumijevaju dogovorena pravila o
pripremanju, priznavanju i prezentaciji računovodstvenih stavki poslovnih subjekata.
Sukladno promjenama u okruženju, kao što su neujednačeni makroekonomski razvoj,
ubrzan razvoj financijskih tržišta kapitala i slično, standardi se kontinuirano mijenjaju,
nadopunjuju ili stavljaju van uporabe. (HANFA, 2011)
Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene standarde na sjednici održanoj 19.
rujna 1997. godine donio je odluku o objavljivanju Međunarodnog računovodstvenog
standarda 33 – Zarade po dionici, koji je stupio na snagu od 1. siječnja 1998. godine.
Standard je kroz godine doživio i neke promjene. Posljednja revizija ovog standarda
bila je 9. listopada 2012. godine.
3.1. Cilj Međunarodnog računovodstvenog standarda 33
Zarada (dobit) po dionici (engl. earnings per share EPS) je pokazatelj koji se dobije
dijeljenjem dobiti nakon oporezivanja poduzeća s brojem običnih (glavnih) dionica.
Ovo je jedan od osnovnih pokazatelja uspjeha dioničkog poduzeća koji se koristi pri
procjeni vrijednosti običnih dionica. (Riječnik financijskih pojmova, n.d.)
Zarada po dionici indikator je tekućih financijskih preformansi poslovnog subjekta,
preciznija čak i od same dobiti.
Cilj Međunarodnog računovodstvenog standarda 33 – Zarade po dionici je propisati
načela za određivanje i prikazivanje zarade po dionici kako bi se unaprijedilo
uspoređivanje uspješnosti različitih subjekata unutar istog perioda izvještavanja te
različitih perioda izvještavanja za isti subjekt. Iako zarade po dionici imaju ograničenja
zbog različitih računovodstvenih politika koje se mogu koristiti za određivanje
17
„zarade“, dosljedno definiran zajednički nazivnik poboljšava financijsko izvještavanje.
Ovaj Standard je usredotočen na nazivnik izračuna zarade po dionici. (Međunarodni
standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 463)
3.2. Djelokrug Međunarodnog računovodstvenog standarda 33
Ovaj Standard trebaju primjenjivati: (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja,
2007, p. 463)
subjekti čijim se redovnim dionicama ili potencijalno redovnim dionicama javno
trguje, te
subjekti koji su u postupku izdavanja redovnih dionica ili potencijalno redovnih
dionica na tržištu vrijednosnica.
Subjekti koji objavljuju zaradu po dionici trebaju izračunati i objaviti zaradu po dionici
u skladu s ovim Standardom.
Kada jedan subjekt predstavi i konsolidirane financijske izvještaje i odvojene
financijske izvještaje pripremljene u skladu s MRS-om 27 – Konsolidirani i odvojeni
financijski izvještaji, objavljivanja koja traži ovaj Standard moraju biti prikazana samo
na osnovi konsolidiranih informacija. Subjekt koji je odlučio objaviti zaradu po dionici
na osnovi svojih zasebnih financijskih izvještaja treba prikazati takve infomacije o
zaradi po dionici u zasebnom računu dobiti ili gubitka. Subjekt neće prikazati takve
informacije o zaradi po dionici u konsolidiranim financijskim izvještajima.
(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 463)
18
3.3. Računovodstveni postupci mjerenja
U računovodstvene postupke mjerenja spadaju: (Međunarodni standardi financijskog
izvještavanja, 2007, p. 465)
osnovne zarade po dionici,
razrijeđene zarade po dionici:
zarada,
razrijeđeni iznos po dionici, te
potencijalne razrijedive redovne dionice.
Pojmove ćemo objasniti detaljno u sljedećim podpoglavljima.
3.3.1. Osnovne zarade po dionici
Subjekt treba izračunati osnovne zarade po dionici za dobit ili gubitak pripisiv redovnim
dioničarima matičnog subjekta. Osnovne zarade po dionicama izračunavaju se na način
da se neto dobitak ili gubitak onog razdoblja koje se prenosi na dioničare podijeli s
ponderiranim prosječnim brojem glavnih redovnih dionica tijekom tog razdoblja. Cilj
izračuna zarade po dionici je dati razmjer udjela svake redovne dionice matičnog
subjekta u ukupnom rezultatu poslovanja tijekom određenog razdoblja.
Zbog izračunavanja osnovih zarada po dionici, neto dobit ili gubitak onog razdoblja
koje pripada redovnim dioničarima, nakon oduzimanja povlaštenih dividendi, treba biti
neto dobit ili gubitak toga razdoblja. U određivanje neto dobiti ili gubitka razdoblja
uključuju se sve stavke prihoda i rashoda koji su priznati u razdoblju, uključujući
porezni rashod, izvanredne stavke i manjinske interese. Da se izračuna neto dobit ili
gubitak razdoblja koji može pripadati redovnim dioničarima, iznos neto dobiti koji
pripada povlaštenim dioničarima, uključujući povlaštene dividende razdoblja, oduzima
se od neto dobiti razdoblja ili dodaje neto gubitku razdoblja. Povlaštene dividende
posjeduju dioničari koji imaju povlaštene dionice koje im daju prednost u pogledu
zarada i imovine u slučaju likvidacije pred dioničarima koji su vlasnici redovitih
dionica.
19
Iznos povlašenih dividendi nakon oporezivanja koji se oduzima od dobiti ili gubitka je:
(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 465)
iznos nakon oporezivanja bilo kojih povlašenih dividendi na nekumulativne
povlaštene dionice objavljenje u određenom razdoblju; i
iznos nakon oporezivanja povlaštenih dividendi za kumulativne povlaštene
dionice razdoblja, bez obzira jesu li dividende objavljene ili ne.
Na činjenicu da se iznos dioničarskog kapitala mogao mijenjati tijekom određenog
razdoblja kao rezultat većeg ili manjeg broja dionica koje su bile neisplaćene neko
vrijeme ukazuje ponderirani prosječni broj glavnih redovnih dionica tijekom razdoblja.
Ponderirani prosječni broj glavnih redovnih dionica na početku određenog razdoblja je
usklađen brojem redovnih dionica koje su ponovno kupljene ili izdane tijekom razdoblja
te pomnožen s ponderiranim vremenskim faktorom.
Ponderirani vremenski faktor je broj dana tijekom kojeg su dionice neisplaćene kao
razmjer ukupnog broja dana tog razdoblja. No, u većini slučajeva se koristi razumna
aproksimacija ponderiranog prosjeka.
Dionice su u većini slučajeva uključene u ponderirani prosječni broj dionica od dana
kada se može potraživati naknada, a to je obično datum izdavanja, primjerice:
(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 466)
redovne dionice koje su izdane za novac uključuju se onda kada se novac može
potraživati;
redovne dionice koje su izdane kod dobrovoljnog ponovnog ulaganja dividendi
na redovne ili povlaštene dionice uključuju se na datum isplate dividende;
redovne dionice koje su izdane kao rezultat konverzije dužničkog instrumena u
redovne dionice, uključuju se od datuma kada se prestaju obračunavati kamate;
redovne dionce koje su izdane umjesto kamata ili glavnice na druge financijske
instrumente uključuju se od datuma kada se prestaju obračunavati kamate;
redovne dionice izdane u zamjenu za podmirenje obveza poduzeća uključuju se
od datuma podmirenja obveze;
20
redovne dionice izdane kao naknada za stjecanje sredstava, osim novca,
uključuju se od datuma kada je stjecanje priznato; i
redovne dionice koje su izdane za pružanje usluga poduzeću uključuju se po
pružanju usluga. U navedenim slučajevima vrijeme uključivanja redovnih
dionica određuje se prema određenim uvjetima njihova izdavanja.
Imamo još redovne dionice izdane kao dio naknade za kupnju poslovnog spajanja koje
se uključuju od datuma stjecanja, zatim dionice koje će se izdati po konverziji
instrumenata koje se uključuju u izračun osnovnih zarada po dionici od datuma kada je
ugovor sklopljen. Dionice koje je moguće opozvati ne tretiraju se kao valjane te se
isključuju iz izračuna osnovnih zarada po dionici do datuma kada dionice više nisu
predmetom opoziva.
Ponderirani prosječni broj valjanih redovnih dionica tijekom razdoblja i za sva
prikazana razdoblja treba se uskladiti za poslovne događaje.
Redovne dionice mogu se izdati ili se broj valjanih redovnih dionica može smanjiti bez
usporednih promjena resursa. Primjeri su kako slijedi: (Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja, 2007, p. 467)
kapitalizacija ili besplatno izdavanje dionica (poznato kao dividenda u obliku
dionica);
element besplatnosti u bilo kojem drugom izdavanju, primjerice element
besplatnosti u pravu izdavanja postojećim dioničarima;
razbijanje dionica; i
okrupnjavanje dionica (konsolidacija dionica). Tako kod kapitalizacije,
besplatnog izdavanja ili razbijanja dionica, redovne se dionice izdaju postojećim
dioničarima bez dodatne naknade. Stoga se broj valjanih redovnih dionica
povećava a ne povećava se izvor. Primjerice kod izdavanja dvije besplatne
dionice na jednu redovnu broj valjanih redovnih dionica množi se faktorom tri
da se dobije novi ukupan broj redovnih dionica. A ako se množi faktorom dva
dobije se broj dodatnih redovnih dionica. Konsolidacija redovnih dionica
smanjuje broj valjanih redovnih dionica bez usporednog smanjenja u resursima.
21
3.3.2. Razrijeđene zarade po dionici
Redovne dionice smatraju se glavnim dionicama i uključuju se u izračunavanje
razrijeđenih zarada po dionici.
Subjekt treba obračunavati razrijeđene zarade po iznosima dionica za dobit ili gubitak
pripisiv redovnim dioničarima matričnog subjekta i, ako je prikazano, dobit ili gubitak
od neprekinuta redovita poslovanja pripisivog navedenim dioničarima.
U svrhu izračunavanja razrijeđenih zarada po dionici, subjekt treba uskladiti dobit ili
gubitak pripisiv redovnim dioničarima matičnog subjekta i ponderirani prosječni broj
valjanih dionica, za učinke svih razrijedivih potencijalnih dionica. (Međunarodni
standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 468)
Za potrebe izračunavanja razrijeđenih zarada po dionici u slučaju kada daju efekt na sve
potencijalno razrijedive redovne dionice koje nisu isplaćene tijekom razdoblja,
povećava se neto dobitak razdoblja koji pripada redovnim dionicama za iznos dividendi
i kamata poslije poreza koji su priznati u razdoblju potencijalno razrijedivih dionica i
usklađeni za druge promjene prihoda i rashoda koji mogu proizaći iz konverzije
potencijalno razrijedivih dionica.
Također se povećava ponderirani prosječni broj glavnih redovnih dionica ponderiranim
prosječnim brojem dodatnih redovitih dionica koje bi mogle biti glavne s pretpostavkom
konverzije svih potencijalno razrijedivih redovnih dionica.
3.3.2.1. Zarada
U svrhu izračunavanja razrijeđene zarade po dionici, subjekt treba uskladiti dobit ili
gubitak pripisiv redovnim dioničarima matičnog subjekta sa sljedećim učincima poslije
poreza: (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 468)
dividende ili druge stavke vezane za razrijedive potencijalne redovne dionice
koje su bile oduzete u izračunavanju dobiti ili gubitka pripisivog redovnim
dioničarima matičnog subjekta;
22
priznatim kamatama u razdoblju vezanom za potencijalne razrijedive redovne
dionice; i
bilo koje druge promjene prihoda ili rashoda koje bi mogle proizaći iz
konverzije razrijedivih potencijalnih redovitih dionica.
Potencijalne redovne dionice nakon konvertiranja u redovne dionice uzrokuju fazu u
kojoj više ne nastaju dividende, kamate i drugi prihodi i rashodi tih potencijalno
redovnih dionica. Nove redovne dionice će sudjelovati u neto dobitku ili gubitku koji
pripada redovnim dioničarima. Neto dobitak razdoblja koji pripada redovnim
dioničarima povećava se za dividende, kamate te druge prihode ili rashode koji su
usklađeni kod konverzije razrijedivih potencijalnih redovnih dionica u redovne dionice.
Rashodi povezani s potencijalno redovnim dionicama sadrže troškove transakcije i
diskonte koji se iskazuju u skladu s metodom efektivne kamate.
Konverzija određenih potencijalno redovnih dionica kasnije može dovesti do promjene
prihoda i rashoda. Kao primjer može se uzeti smanjenje rashoda za kamate, vezanih na
potencijalno redovne dionice i s time povezano povećanje neto dobiti razdoblja može
dovesti do povećanja rashoda vezanih za nediskrecijski plan sudjelovanja zaposlenih u
podjeli dobiti. Za cilj izračunavanja razrijeđenih zarada po dionici, neto dobitak ili
gubitak razdoblja usklađuje se za kasnije promjene prihoda ili rashoda.
3.3.2.3. Razrijeđeni iznos po dionici
Pri izračunavanju razrijeđenih zarada po dionici, broj redovnih dionica treba biti
ponderirani prosječni broj redovitih dionica plus ponderirani prosječni broj redovitih
dionica koje bi se izdale za konverziju svih potencijalnih razrijedivih dionica u redovne
dionice. Smatra se da su razrijedive potencijalno redovne dionice konventirane u
redovne dionice na početku razdoblja ili na datum izdavanja potencijalnih redovnih
dionica.
Za svako razdoblje posebno se utvrđuju razrijedive potencijalne redovne dionice.
Potencijalne redovne dionice ponderirane su za razdoblje u kojem su valjane.
Potencijalne redovne dionice koje su povučene ili kojima je dozvoljeno da isteknu
23
tijekom razdoblja uključene su u izračun razrijeđenih zarada po dionici samo za dio
razdoblja tijekom kojeg su valjane. Potencijalne redovne dionice koje su konvertirane u
redovne dionice tijekom razdoblja uključene su u izračun razrijeđenih zarada po dionici
od početka razdoblja do datuma konverzije; od datuma konverzije, povezane redovne
dionice uključene su u osnovne i razrijeđene zarade po dionici. (Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja, 2007, p. 469)
Broj redovnih dionica koji se može izdati kod konverzije razrijedivih potencijalno
redovnih dionica, određuje se prema potencijalno redovnim dionicama. Navedeno
izračunavanje pretpostavlja najpovoljniju stopu konverzije ili cijenu izvršenja sa
stajališta podsjetnika potencijalno redovnih dionica.
U svrhu izračunavanja razrijeđenih zarada po dionici, poduzeće treba pretpostaviti
izvršenje razrijedivih opcija i razrijedivih potencijalno redovnih dionica poduzeća.
Pretpostavljeni utržak od ovakvog izdavanja treba se smatrati kao da je primljen od
izdavanja dionica po fer vrijednosti. S razlikom između broja izdanih dionica i broja
dionica koje bi se mogle izdati po fer vrijednosti treba se postupati kao s izdavanjem
redovnih dionica bez naknade. Za ovu se svrhu fer vrijednost izračunava kao prosječna
cijena redovnih dionica toga razdoblja. Opcije i drugi sporazumi o kupnji dionica jesu
razrijedivi ako bi mogli dovesti do izdavanja redovnih dionica s vrijednošću nižom od
fer vrijednosti. Visina razrijedivosti je fer vrijednost umanjena za cijenu izdavanja.
Prema tome, da bi se izračunale razrijeđene zarade po dionici, sa svakim takvim
sporazumom se postupa kao da se sastoji od: (Narodne novine, broj 90/92, 1997)
a) ugovora za izdavanje stanovitog broja redovnih dionica po njihovoj prosječnoj
fer vrijednosti tijekom razdoblja. Dionice koje bi se tako trebale izdati utvrđuju
se po fer cijeni, a pretpostavlja se da neće biti razrijedive niti nerazrijedive i
b) ugovora za izdavanje preostalih redovnih dionica bez naknade. Takve redovne
dionice ne donose prihode niti imaju učinke na neto dobit koji pripada glavnim
redovnim dionicama. Stoga su takve dionice razrijedive i dodaju se glavnim
redovnim dionicama pri izračunavanju razrijeđenih zarada po dionici.
24
3.3.2.3. Potencijalne razrijedive redovne dionice
S potencijalnim redovnim dionicama treba postupati kao s razrijedivim dionicama kada,
i samo kada, se njihovom konverzijom u redovne dionice smanjuju zarade po dionici ili
povećava gubitak po dionici iz neprekinuta redovita poslovanja. (Međunarodni
standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 469)
Koristi se dobitak ili gubitak iz neprekinuta redovita poslovanja kao kontrola da se
utvrdi da li su potencijalno redovite dionice razrijedive ili nerazrijedive. Potencijalne
redovne dionice su nerazrijedive kada njihova konverzija u redovne dionice povećava
zarade po dionici ili smanjuje gubitak po dionici iz neprekinuta redovita poslovanja.
Prilikom razmatranja jesu li potencijalne redovne dionice razrjedive ili nerazrijedive,
svaka emisija ili serija potencijalnih redovitih dionica razmatra se zasebno a ne u
ukupnosti. Redoslijed po kojem se potencijalne redovne dionice razmatraju može
utjecati na to jesu li one razrijedive ili nisu. Dakle, da bi se maksimizirala razrijedivost
osnovnih zarada po dionici, svaka emisija ili serija potencijalnih redovnih dionica
razmatra se redom od najviše do najmanje razrijedivosti, tj. razrijedive potencijalne
redovne dionice s najnižom „zaradom po inkrementalnoj dionici“ u izračunu
razrijeđenih zarada po dionici prije onih s višom zaradom po inkrementalnoj dionici.
(Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, p. 470)
Opcije i varanti su razrijedivi kad kao rezultat imaju izdavanje redovnih dionica za
manje od prosječne tržišne cijene redovnih dionica tijekom razdoblja. Prosječna tržišna
cijena redovnih dionica tijekom razdoblja umanjena za cijenu izdavanja predstavlja
iznos razrijeđenosti.
Konvertibilne povlaštene dionice su nerazrijedive kada iznos dividende na takve dionice
koje su objavljene ili akumulirane za tekuće razdoblje nadmašuju osnovnu zaradu po
dionici.
Broj redovnih dionica za potencijalno izdavanje ovisi o budućoj tržišnoj cijeni redovnih
dionica i o budućim zaradama. Broj redovnih dionica uključenih u izračun razrijeđenih
zarada po dionici temelji se na broju redovnih dionica koji bi bio izdan kad bi tržišna
cijena na kraju izvještajnog razdoblja bila jednaka tržišnoj cijeni na kraju razdoblja za
25
potencijalno izdavanje. Ako to nije zadovoljeno, dionice za potencijalno izdavanje nisu
uključene u izračun razrijeđenih zarada po dionici.
Kada subjekt izda ugovor koji se može podmiriti redovnim dionicama ili novcem,
subjekt pretpostavlja da će se ugovor podmiriti redovnim dionicama, a potencijalne
redovne dionice koje nastaju kao rezultat toga bit će uključene u razrijeđene zarade po
dionici ako je učinak razrijediv. Ugovori kao što su kupljene prodajne opcije i kupljene
kupovne opcije nisu uključeni u izračun razrijeđenih zarada po dionici budući da bi
njihovo uključivanje djelovalo antirazrijedivo. Prodajna opcija bila bi stečena samo ako
bi cijena po stjecanju bila viša od tržišne cijene,a kupovna opcija bila bi stečena samo
kada bi cijena po stjecanju bila niža od tržišne cijene. (Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja, 2007, p. 473)
3.4. Prepravljanje
U slučaju kada se broj redovnih ili potencijalnih dionica povećava kao rezultat
kapitalizacije, besplatnog izdavanja ili dijeljenja broja dionica, odnosno ako se broj
smanjuje, izračunavanje osnovnih i razrijeđenih zarada po dionici za cjelokupno
prezentirano razdoblje treba se uskladiti retroaktivno. Ako do ovih promjena dođe
nakon datuma bilance, ali prije izdavanja financijskih izvještaja izračunavanje iznosa po
dionici temelji se na novom broju dionica.
Osnovne i razrijeđene zarade po dionici treba uskladiti za sva prezentirana razdoblja, za
učinke temeljnih pogrešaka i usklađivanja nastalih iz promjena računovodstvenih
politika koja su iskazana retroaktivno.
3.5. Prezentiranje
U računu dobiti i gubitka subjekt treba prikazati osnovne i razrijeđene zarade po dionici
za dobit ili gubitak neprekinute poslovne djelatnosti pripisive redovnim dioničarima
matičnog subjekta za svaku skupinu redovnih dionica. Trebaju se prikazati osnovne i
razrijeđene zarade po dionici na isti način za sva prikazana razdoblja.
26
Zarade po dionici prikazuju se za svako razdoblje za koje se prikazuje i račun dobiti i
gubitka. Ako se razrijeđene zarade po dionici izvještavaju za najmanje jedno razdoblje,
izvještavat će se za sva prikazana razdoblja, čak iako su jednake osnovnim zaradama po
dionici. Ako su osnovne i razrijeđene zarade po dionici jednake, moguće je dvostruko
prikazivanje u jednoj stavci u računu dobiti i gubitka. (Međunarodni standardi
financijskog izvještavanja, 2007, p. 474)
Osnovne i razrijeđene iznose po dionici za subjekt koji prekida poslovanje također se
prikazuju u računu dobiti i gubitka ili u bilješkama uz financijske izvještaje. Ako su
osnovni i razrijeđeni iznosi po dionici negativni također se prikazuju. (gubitak po
dionici).
3.6. Objavljivanje
Subjekt treba objaviti sljedeće: (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja,
2007, p. 474)
iznose koji se koriste kao brojnik za izračunavanje osnovnih i razrijeđenih
zarada po dionici kao i povezivanje tih iznosa u dobit ili gubitak pripisivom
matičnom subjektu za razdoblje,
ponderirani prosječni broj redovnih dionica korištenih kao nazivnik u
izračunavanju osnovnih i razrijeđenih zarada po dionici kao i povezivanje
nazivnika jedne s drugima,
instrumente (uključujući dionice za potencijalno izdavanje) koji bi mogli
potencijalno razrijediti osnovne zarade po dionici u budućnosti, ali nisu bili
uključeni u izračun razrijeđenih zarada po dionici, budući da su za prikazana
razdoblja nerazrijedive,
opis transakcija redovnih dionica koje nastaju nakon datuma bilance te bi
značajno promijenile broj redovnih dionica ili potencijalnih valjanih redovnih
dionica na kraju razdoblja, u slučaju da su te transakcije nastale prije kraja
izvještajnog razdoblja. Primjeri tih transakcija: izdavanje dionica za novac,
izdavanje dionica kada se prihod koristi da se otplati dug ili povlaštene valjane
27
dionice na datum bilance, otkup redovnih dionica, izdavanje opcija, varanta ili
konvertibilnih vrijednosnih papira, itd.
Subjekt može objaviti iznose po dionici koristeći izvještajnu komponentu računa dobiti i
gubitka, a takve iznose treba izračunavati koristeći ponderirani prosječni broj redovitih
dionica te ih treba objaviti na način da su svi jednako važni te ih treba prikazati i u
bilješkama uz financijske izvještaje.
28
4. ZARADA PO DIONICI U TURISTHOTEL d.d., Zadar
Turisthotel je dioničko društvo sa sjedištem u Zadru. Osnovna djelatnost je pružanje
turističko-ugostiteljskih usluga, usluga pranja rublja, te usluga cateringa u zemlji i
inozemstvu. Posjeduje 394.756 dionica, ostvaruje vrhunske poslovne rezultate te
predstavlja zanimljiv poslovni subjekt za izračun zarade po dionici.
4.1. Opći podaci
Poduzeće Turisthotel je osnovano 13. siječnja 1962. godine, a u dioničko društvo, sa
pretežnim državnim vlasništvom pretvoreno je 14. travnja 1994. godine, prema važećim
zakonskim odredbama. Od tada do danas, poduzeće je pretrpjelo značajne
transformacije, kako vlasničke, tako i u visini kapitala.
Na razini poduzeća je uprava unutar koje djeluje 5 službi: služba razvoja, ekonomike i
kontrole, nabavna služba, kadrovska služba, i financijska služba. Društvo zapošljava
165 stalna radnika, te na određeno vrijeme ima još oko 200 zaposlenih.
Temelji kapital društva je 78.951.200,00 kuna. Ukupno posjeduju 394.756 dionica
nominalne vrijednosti po 200,00 kn (od 2013. godine, do tad je nominalna vrijednost
bila 300,00 kuna).
Kapaciteti koje društvo posjeduje su: Turističko naselje Zaton, Praonica rublja, Gradsko
ugostiteljstvo – kafe barovi: Forum, Krševan i Branimir, Catering, te novo otvoreni
Boutique hostel Forum.
Turističko naselje Zaton nalazi se 15 kilometara sjeverno od Zadra. Član je
ekskluzivnog udruženja "Leading Campings of Europe". U svom sastavu ima
apartmane, kamp, mobilne kućice, restorane, bazene, dućane itd. Turističko naselje
Zaton na jednom mjestu posjeduje sve što je gostu potrebno za ugodan odmor. Kamp u
naselju je prvi hrvatski kamp koji ima privilegiju pripadati klubu od 32 europska
vrhunska kampa. Smještajni kapaciteti cjelokupnog naselja su cca 8.000 osoba. Naselje
29
je otvoreno od 1. svibnja do 1. listopada i najznačajniji je turistički kompleks ovog
dijela Dalmacije.
Praonica rublja otvorena je davne 1970. godine kao prvi objekt te namjene u ovoj regiji.
Radi bez prestanka već 40ak godina. U početku je svoje usluge davala samo hotelima,
turističkim naseljima te Općoj bolnici Zadar. Kroz uspješno dugogodišnje poslovanje
razvijena je najsuvremenija tehnologija pranja rublja, te se poslovanje upotpunilo s
nekim novitetima, kao na primjer: usluga najma rublja.
Gradsko ugostiteljstvo sastoji se od kafe barova – Forum, Krševan i Branimir. Kafe
barovi nalaze se na vrhunskim lokacijama u samom centru Zadra i na jedan način
predstavljaju simbole ovog grada.
Catering Turisthotel-a relativno je nova usluga ovog društva, a već ima zapažene i dobre
rezultate poslovanja. Catering tim spreman je udovoljiti zahtjevima organizacije raznih
događanja, od privatnih proslava do poslovnih domjenaka, od rođendanskih ili
svadbenih zabava do svečanih banketa.
Boutique hostel Forum je smješten u samoj povijesnoj jezgri Zadra svega nekoliko
minuta udaljen od najvećih zadarskih atrakcija. Otvoren je 2012. godine. Osim
jedinstvene lokacije, nudi sve što putniku treba: grupne i privatne sobe, prostore za
druženje, caffe bar , vrhunsku uslugu i sve to po pristupačnim cijenama. Iako je nov na
tržištu ima jako dobre rezultate poslovanja.
Turisthotel je jedna od najuspješnijih firmi u Dalmaciji, a nebi bili u krivu kad bi rekli i
na području cijele Hrvatske. Zapošljava velik broj ljudi, posebno tijekom sezone, te je
pokretač turističkog razvoja. Svoje poslovanje temelje na kontinuiranom razvoju i
napredovanju svojih usluga, te stalnom obrazovanju svojih radnika. Dobitnici su brojnih
nagrada, najveći su turistički kompleks u Zadarskoj županiji te su nosioci turističkog i
ugostiteljskog razvoja ovog dijela Dalmacije.
30
4.2. Financijski izvještaji
Da bismo pokazali da je Turisthotel d.d. jedna od najupješnijih firmi, u sljedećim
potpoglavljima će se prikazati financijski izvještaji ovog društva. Prikazati će se temelji
izvještaji: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku te izvještaj o
promjeni kapitala kroz 2012. godinu.
4.2.1. Bilanca
Bilanca predstavlja računovodstveni prikaz stanja i strukture imovine i njenih izvora
promatranog subjekta u određenom trenutku (na određeni dan) izrečenih u financijskim
terminima. (Belak, 1995, p. 353)
Ona je takav izvještaj koji prema Međunarodim računovodstvenim standardima sadrži
informacije koje se odnose na stanje i međuodnos imovine, obveza i kapitala poduzeća.
(Belak i ostali, 2000, p. 30) Imovina spada pod aktivu, a vlastiti kapital i obveze pod
pasivu. U svakom trenutku aktiva mora biti jednaka pasivi, i iz tog prolazi temeljna
računovodstvena jednakost: aktiva = vlastiti kapital + obveze.
Tablica 3: Bilanca stanja "Turisthotel-a" d.d. Zadar na dan 31.12.2012. godine Naziv pozicije 2012.
AKTIVA
A)POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL
B) DUGOTRAJNA IMOVINA 118.667.990
I. NEMATERIJALNA IMOVINA 0
1. Ostala nematerijalna imovina
II. MATERIJALNA IMOVINA 113.354.703
1. Zemljište 45.286.311
2. Građevinski objekti 36.763.344
3. Alati, pogonski inventar i transportna imovina 4.472.518
4. Predujmovi za materijalnu imovinu 10.532.589
5. Materijalna imovina u pripremi 16.143.014
6. Ostala materijalna imovina 156.927
III. FINANCIJSKA IMOVINA 4.495.365
1. Ulaganja u vrijednosne papire 100.000
2. Dani zajmovi, depoziti i slično 2.290.120
3. Vlastite dionice i udjeli 2.105.245
IV. POTRAŽIVANJA 0
31
C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 187.928.303
I. ZALIHE 1.578.223
1. Sirovine i materijal 1.386.260
2. Predujmovi za zalihe 191.963
II. POTRAŽIVANJA 14.845.882
1. Potraživanja od kupaca 12.005.825
2. Potraživanja od zaposlenika i članova poduzetnika 99.771
3. Potraživanja od države i drugih institucija 2.740.286
III. KRATKOTRAJNA FINANCIJSKA IMOVINA 79.702.094
1. Dani zajmovi, depoziti i slično 79.208.505
2. Ulaganja u vrijednosne papire 493.589
IV. NOVAC U BANCI I BLAGAJNI 91.802.104
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUD. RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI 6.396.397
E) GUBITAK IZNAD KAPITALA
F) UKUPNO AKTIVA 312.992.690
G) IZVANBILANČNI ZAPISI 1.986.399
PASIVA
A) KAPITAL I REZERVE 216.779.906
I. TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 78.951.200
II. KAPITALNE REZERVE 34.786.487
III. REZERVE IZ DOBITI 186.680
1. Zakonske rezerve 186.680
2. Rezerve za vlastite dionice 3.520.374
3. Vlastite dionice i udjeli (odbitna stavka) 3.520.374
IV. REVALORIZACIJSKE REZERVE -3.271.689
V. ZADRŽANA DOBIT ILI PRENESEN GUBITAK 58.842.415
VI. DOBIT POSLOVNE GODINE 47.284.813
B) REZERVIRANJA 7.000.000
1. Druga rezerviranja 7.000.000
C) DUGOROČNE OBVEZE 20.038.101
1. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 20.038.101
D) KRATKOROČNE OBVEZE 68.676.465
1. Obveze za zajmove, depozite i slično 200.000
2. Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama 6.671.037
3. Obveze za predujmove 449.774
4. Obveze prema dobavljačima 18.663.910
5. Obveze prema zaposlenicima 1.438.904
6. Obveze za poreze, doprinose i slična davanja 4.684.687
7. Ostale kratkoročne obveze 36.568.153
E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUD. RAZDOBLJA 498.218
F) UKUPNO PASIVA 312.992.690
G) IZVANBILANČNI ZAPISI 1.986.399
IZVOR: obrada studenta prema podaci Turisthotel-a d.d.
32
Bilanca stanja poduzeća „Turisthotel“ d.d. Zadar prikazuje da se radi o zbilja velikom i
uspješnom poduzeću. Prikazuje velike iznose imovine, kapitala i obveza. Ukupna aktiva
i pasiva iznose 312.992.690 kuna.
Od dugotrajne imovine najvišu vrijednost imaju zemljišta 45.286.311 kuna, a od
kratkotrajne imovine su to potraživanja 14.845.882 kuna. Velika vrijednost zemljišta ne
čudi, jer se poslovni prostori Turisthotel-a nalaze na vrlo atraktivnim lokacijama.
Upisani kapital iznosi 78.951.200 kn, te se u odnosu na ostale godine znatno smanjio
(118.426.800 kuna iznosio je prethodnih godina) a razlog tomu je ulaganja u kvalitetu
smještaja i sadržaja u Turističkom naselju Zaton.
Ukupne obveze iznose 88.714.566 kuna. Zanimljivo je istaknuti da su obveze prema
bankama i drugim financijskim institucijama 20.038.101 kuna, te obveze poreza i
ostalih doprinosa 4.684.687 kuna.
U izvanbilančnoj evidenciji nalaze se izdane garancije i druga jamstva, otvoreni
nepokriveni akreditivi, neopozive obveze po odobrenim a neiskorištenim kreditima,
računi izvanbilančne imovine, računi izvanbilančnih potencijalnih obveza na osnovi
kojih je poduzeće izloženo kreditnom riziku, itd. Ukupni izvanbilančni zapisi
Turisthotel-a iznose 1.986.399 kuna.
4.2.2. Račun dobiti i gubitka
Račun dobiti i gubitka je financijski izvještaj koji pokazuje uspješnost poslovanja
poduzeća kroz određeno vremensko razdoblje. Sadrži prikaz svih poslovnih prihoda i
rashoda, financijskih prihoda i rashoda, dobit ili gubitak prije oporezivanja, porez na
dobit ili gubitak, te dobit ili gubitak razdoblja.
Prihodi su povećanja gospodarstvenih koristi u obliku priljeva ili povećanja imovine ili
smanjenja obveza koja imaju za posljedicu povećanje kapitala.
Rashodi su smanjenja gospodarstvenih koristi u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine ili
stvaranja obveza koja imaju za posljedicu smanjenje kapitala.
33
Ako su prihodi veći od rashoda imamo dobit, a to znači pozitivni financijski rezultat.
Gubitak označava negativni financijski rezultat, što znači da su rashodi veći od prihoda.
Dobit označava uspješno poslovanje i cilj je svakog poduzeća.
Na dobit se plaća porez. Porez na dobit je umnožak osnovice za oporezivanje i stope
poreza na dobit. U Hrvatskoj stopa poreza na dobit iznosi 20%. Nakon odbijanja poreza
od dobiti dobije se dobit razdoblja koja se može dijeliti na dividende, isplatiti
vlasnicima ili zadržati u poduzeću.
Tablica 4: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.2012. do
31.12.2012.godine
Naziv pozicija 2012.
I. POSLOVNI PRIHOD 176.980.700
1. Prihod od prodaje 164.748.385
2. Ostali poslovni prihodi 12.232.315
II. POSLOVNI RASHODI 124.748.711
1. Materijalni troškovi 44.220.245
a) Troškovi sirovina i materijala 29.289.390
b) Troškovi prodane robe
c) Ostali vanjski troškovi 14.930.855
2. Troškovi osoblja 34.092.400
a) Neto plaće i nadnice 21.227.547
b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 8.340.743
c) Doprinosi na plaće 4.524.110
3. Amortizacija 22.739.426
4. Ostali troškovi 14.654.957
5. Vrijednosno usklađivanje 1.044.981
6. Rezerviranja 7.000.000
7. Ostali poslovni rashodi 996.702
III. FINANCIJSKI PRIHODI 8.408.311
1. Kamate, tečajne razlike, dividende, slični prihodi iz odnosa s
nepovezanim poduzetnicima i drugim osobama 8.408.311
2. Ostali financijski prihodi
IV. FINANCIJSKI RASHODI 885.573
1. Kamate, tečajne razlike i drugi rashodi iz odnosa s nepovezanim
poduzetnicima i drugim osobama 885.573
V. IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI
VI. IZVANREDNI - OSTALI RASHODI
VII. UKUPNI PRIHODI 185.389.011
34
VIII. UKUPNI RASHODI 125.634.284
IX. DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 59.754.727
X. GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA
XI. POREZ NA DOBIT 12.469.915
XII. DOBIT RAZDOBLJA 47.284.812
XIII. GUBITAK RAZDOBLJA
IZVOR: obrada studenta prema podacima Turisthotel-a d.d.
Ukupni prihodi društva iznose 185.389.011 kuna, ukupni rashodi iznose 125.634.284
kuna, i iz tog proizlazi dobit 2012. godine prije oporezivanja 59.754.727 kuna, nakon
plaćanja poreza na dobit od 20%, čista dobit društva iznosi 47.284.812 kuna.
4.2.3. Izvještaj o novčanim tijekovima
Izvještaj o novčanim tijekovima jedan je od temeljnih financijskih izvještaja poduzeća i
izrađuje se na temelju promjene novca i novčanih ekvivalenata u određenom razdoblju.
Srednji i veliki poduzetnici obvezni su sastavljati ovaj izvještaj.
Prilikom izrade izvještaja o tokovima gotovine od poslovnih aktivnosti mogu se rabiti
slijedeće dvije metode:
izravna (direktna) metoda, pri čemu se objavljuju glavne skupine bruto
gotovinskih primitaka i bruto gotovinskih izdataka te rezultat u neto iznosu,
neizravna (indirektna) metoda, kod koje se kalkuliraju neto gotovinski tijekovi iz
poslovnih aktivnosti na način da se dobitak usklađuje za učinke transakcija
nenovčane prirode, za bilo koja razgraničenja ili iskazivanja nastalih događaja
proteklih ili budućih operativnih gotovinskih primitaka ili izdataka, te za
pozicije prihoda i rashoda koji su vezani za ulaganje u financiranje toka
gotovine. (Belak, 1995, p. 104)
35
Tablica 5: Izvještaj o novčanim tijekovima od 01.01.2012 do 31.12.2012.
godine
Naziv pozicije 2012.
NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI
1. Dobit prije poreza 59.754.727
2. Amortizacija 22.739.426
3. Povećanje kratkoročnih obveza 725.562
4. Smanjenje kratkotrajnih potraživanja 5.581.899
5. Smanjenje zaliha
6. Ostalo povećanje novčanog tijeka
I. Ukupno povećanje novčanog tijeka od poslovnih aktivnosti 88.801.614
1. Smanjenje kratkoročnih obveza
2. Povećanje kratkotrajnih potraživanja
3. Povećanje zaliha 109.130
4. Ostalo smanjenje novčanog tijeka 1.377.415
II. Ukupno smanjenje novčanog tijeka od posl. aktivnosti 1.486.545
A1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD
POSLOCNIH AKTIVNOSTI 87.315.069
A2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD
POSLOVNIH AKTVNOSTI 0
NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od prodaje dug. mat. i nemat. imovine
2. Novčani primici od prodaje vlasničkih i dužničkih
instrumenata
3. Novčani primici od kamata
4. Novčani primici od dividendi
5. Ostali novčani primici od investicijskih aktivnosti 31.756.392
III. Ukupno novčani primici od investicijskih aktivnosti 31.756.392
1. Novčani izdaci za kupnju dug. mat. i nemat. imovine 37.274.138
2. Novčani izdaci za stjecanje vlasničkih i dužničkih instrumenata
3. Ostali novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 741.793
IV. Ukupno novčani izdaci od investicijskih aktivnosti 38.015.931
B1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD
INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0
B2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD
INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 6.259.539
NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI
1. Novčani primici od izdavanja vlasničkih i dužničkih
financijskih instrumenata
2. Novčani primici od glavnice kredita, zadužnica, pozajmica i
drugi posudbi
3. Ostali primici od financijskih aktivnosti
V. Ukupno novčani primici od financijskih aktivnosti 0
1. Novčani izdaci za otplatu glavnice kredita i obveznica 6.604.899
36
2. Novčani izdaci za isplatu dividende 29.086.720
3. Novčani izdaci za financijski najam
4. Novčani izdaci za otkup vlastitih dionica
5. Ostali novčani izdaci od financijsih aktivnosti 61.957
VI. Ukupno novčani izdaci od financisjke aktivnosti 35.753.576
C1) NETO POVEĆANJE NOVČANOG TIJEKA OD
FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0
C2) NETO SMANJENJE NOVČANOG TIJEKA OD
FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 35.753.576
Ukupno povećanje novčanog tijeka 45.301.954
Ukupno smanjenje novčanog tijeka 0
Novac i novčani ekvivalenti na početku razdoblja 46.500.150
Povećanje novca i novčanih ekvivalenata 45.301.954
Smanjenje novca i novčanih ekvivalenata
Novac i novčani ekvivalenti na kraju razdoblja 91.802.104 IZVOR: obrada studenta prema podacima Turisthotel-a d.d.
Novčani tijekovi se klasificiraju prema poslovnim aktivnostima (primici od prodaje
roba, pružanja usluga, primici od naknada, provizija, primici novca od dobavljača, zatim
izdaci za plaće, plaćanje dobavljačima, plaćanje poreza i kazni, itd.), investicijskim
aktivnostima (primici od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine,
primici od kamata, predujmova,izdaci za nabavu nekretnina, opreme i druge imovine,
izdaci za otplate zajmova, itd.), i prema financijskim aktivnostima (primici od izdavanja
dionica i drugih glavničkih instrumenata, primici od kratkoročnih ili dugoročnih
posudbi, itd.)
Na primjeru Turisthotel-a d.d. zabilježeno je neto povećanje novčanog tijeka od
poslovnih aktivnosti u iznosu od 87.315.069 kuna, neto smanjenje novčanog tijeka od
investicijskih aktivnosti u iznosu od 6.259.539 kuna i neto smanjenje novčanog tijeka
od financijskih aktivnosti u iznosu od 35.753.576 kuna. Dakle, povećanje novca i
novčanih ekvivalenata u 2012. godini iznosi 45.301.954 kuna, a s iznosom s početka
razdoblja od 46.500.150 kuna, novac i novčani ekvivalenti na kraju 2012. iznose
91.802.104 kuna.
37
4.2.4. Izvještaj o promjenama kapitala
Uz bilancu, račun dobiti i gubitka, te izvještaj o novčanim tokovima i izvještaj o
promjenama kapitala jedan je od temeljnih standardnih financijskih izvještaja. Njime se
prikazuju sve promjene glavnice nastale u određenom obračunskom razdoblju. Ne
prikazuju se samo promjene glavnice nastale ulogom vlasnika, zaradom ili gubitkom
nego i promjene koje su rezultat gospodarskih aktivnosti koje povećavaju ili smanjuju
glavnicu (npr. rezerve, revalorizacije, itd.).
Izvještaj o promjenama kapitala sastavljaju sva društva i to kao godišnje izvješće, a ako
uprava odluči o sastavljanju izvještaja za razdoblja u tijeku, onda se i ona sastavljaju.
Upisani kapital je novčano izražena vrijednost onoga što ulagač unosi u trgovačko
društvo, a registrirano je na sudu. Kapitalne rezerve dio su kapitala kojeg poduzetnik
ostvaruje realizacijom dionica, odnosno udjela iznad nominalne vrijednosti upisanog
kapitala odnosno iznad troška stjecanja trezorskih dionica (udjela). Rezerve su dio
kapitala koje se formiraju iz dobiti poduzetnika. Revalorizacijske rezerve su dio kapitala
koje nastaju ponovnom procjenom imovine iznad troškova nabave. Zadržana dobit ili
preneseni gubitak je dio dobiti prethodnih razdoblja koja ostaje poduzetniku nakon
raspoređivanja u rezerve, isplate dividende ili udjela u dobiti umanjena za gubitke
prethodnih razdoblja. Dobit ili gubitak tekućeg obračunskog razdoblja je dio kapitala
odnosno rezultat ostvaren u tekućem obračunskom razdoblju nakon obračuna poreza na
dobit. S obzirom na to da kapital predstavlja ostatak imovine poduzetnika nakon odbitka
svih obveza, kapital se priznaje u neposrednoj povezanosti s priznavanjem imovine i
obveza. Kada se knjigovodstveni iznos dugotrajne materijalne imovine poveća kao
rezultat revalorizacije to povećanje treba izravno priznati u kapital pod nazivom
revalorizacijske rezerve. Međutim, revalorizacijsko povećanje treba priznati kao prihod
do iznosa do kojeg ono poništava revalorizacijsko smanjenje vrijednosti iste imovine,
koje je prethodno priznato kao rashod. (Poslovni dnevnik, 2011)
38
Tablica 6: Izvještaj o promjenama kapitala od 01.01.2012. do 31.12.2012.
godine
Naziv pozicije 2012.
1. Upisani kapital 78.951.200
2. Kapitalne rezerve 34.786.487
3. Rezerve iz dobiti 186.680
4. Zadržana dobit ili preneseni gubitak 58.842.415
5. Dobit ili gubitak tekuće godine 47.284.813
6. Revalorizacija dugotrajne materijalne imovine
7. Revalorizacija nematerijalne imovine
8. Revalorizacija financijske imovine raspoložive za prodaju -3.271.689
9. Ostala revalorizacija
10. Ukupno kapital i rezerve 216.779.906
11. Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u inozemno poslovanje
12. Tekući i odgođeni porezi (dio)
13. Zaštita novčanog tijeka
14. Promjene računovodstvenih politika
15. Ispravak značajnih pogrešaka prethodnog razdoblja
16. Ostale promjene kapitala
17. Ukupno povećanje ili smanjenje kapitala
IZVOR: obrada studenta prema podacima Turisthotel-a d.d.
Na primjeru izvještaja o promjenama kapitala Turisthotel-a vidi se da upisani kapital
iznosi 78.951.200 kuna. Prošle 2011. godine upisani kapital je iznosio 118.426.800
kuna. Smanjenje je od čak 39.475.600 kuna, a uloženo je u izgradnu elitnih apartmana u
Turističkom naselju Zaton, otvaranje novih pogona praonice rublja, kao i u opremanje
ugostiteljskih objekata.
Ukupne rezerve iznose 34.973.167 kuna, dok revalorizacija iznosi imovine namjenjene
za prodaju iznosi 3.271.689 kuna.
Ukupni kapital i rezerve ovog društva iznose 216.779.906 kuna. Ovi pokazetelji
označavaju da je Turisthotel zbilja veliko i uspješno dioničko društvo.
39
4.3. Način izračuna zarade po dionici
Zarada po dionici pokazatelj je koji se najčešće koristi u financijskoj analizi za procjenu
uspješnosti poduzeća. Tim pokazateljem utvrđuje se koliko je dobitka zaradila svaka
redovna dionica. Kako se uvidjela važnost ovog pokazatelja standardiziran je način
izračuna zarade Međunarodnim računovodstvenim standardom 33 – Zarade po dionici.
Cilj je zarada po dionici izmjeriti uspješnost poslovanja poduzeća u određenom
razdoblju.
Zarada po dionici – ZPD (eng. EPS – Earnings per share) dobije se dijeljenjem dobiti
nakon oporezivanja koja pripada redovnim dioničarima s ponderiranim prosječnim
brojem redovnih glavnih dionica tijekom određenog razdoblja.
Formula za izračun zarade po dionici:
Izračun zarade po dionici rezultat je triju veličina: u brojniku se od dobiti nakon
oporezivanja oduzme vrijednost dividendi koja pripada dioničarima te se taj iznos
podijeli s vrijednosti u nazivniku koja iskazuje prosječni broj glavnih redovnih dionica.
Dobit je rezultat uspješnog poslovanja određenog poslovnog subjekta, dobije se kada se
od ukupnih prihoda oduzmu troškovi, porezi, kamate, tečajne razlike, dividende,
izdvajanja za statutarne i zakonske rezerve, itd.
40
Ukupan broj izdanih redovnih dionica ponderira se dijelom godine u kojem vlasnici
dionica ostvaruju vlasnička prava. Tako, primjerice redovna dionica kupljena 1. rujna
tekuće godine daje vlasnička prava kupcu dionica za četiri posljednja mjeseca u godini,
što čini jednu trećinu godine. Ponder za ovu dionicu u obračunskom razdoblju od
godine dana jest jedna trećina. U izračunavanju neto dobitka, odnosno utvrđivanju
veličine brojnika za izračunavanje zarade po dionici ne bi smjelo biti većih teškoća jer
je to veličina koju računovođe izračunavaju u svakom obračunskom razdoblju prema
odredbama međunarodnih računovodstvenih standarda. To svakako ne bi smio biti
dobitak koji se izračunava za potrebe izračuna poreza na dobitak, već tzv.
knjigovodstveni dobitak. Eventualna pojašnjenja moguće je dati samo vezano za dio
dobitka koji se odnosi na povlaštene dionice. (Mrša, Cerović, 2000)
41
4.4. Analiza zarade po dionici u Turisthotel-u d.d.
Turisthotel je dioničko društvo u privatnom vlasništvu. Do 1994. godine bio je u
državnom vlasništvu, a od tada se privatizirao. Ima 10 velikih dioničara, a ostatak su
mali dioničari, većinom dugogodišnji zaposlenici samog društva. Ukupan broj dionica
je 394.756 dionica. Organi društva su uprava – direktor, nadzorni odbor i glavna
skupština (čine ju svi dioničari).
Tablica 7: Vlasnička struktura Turisthotel d.d. 31.12.2012.godine
Dioničari Broj dionica Vlasništvo u %
Skoblar Frane 43.451 11,01%
Barić Ante 32.748 8,30%
Turisthotel d.d. 31.172 7,90%
Nekić Danka 19.887 5,04%
Baraba Arsen 18.858 4,78%
Janković Božidar 18.442 4,67%
Milišić Zoran 17.805 4,51%
Maras Mirko 14.188 3,59%
Stojanov Matko 13.432 3,40%
Bogdanović Zoran 6.136 1,55%
Ostali mali dioničari 178.637 45,25%
Ukupno: 394.756 100,00%
IZVOR: obrada studenta prema podacima Turisthotel-a d.d.
U Tablici 7 prikazana je vlasnička struktura Turisthotel-a d.d. Deset najvećih dioničara
ima vlasništvo od 54,75%. Ostatak su manji dioničari koji ukupno čine 45,25%
vlasništva. Najviše dionica ima direktor Turisthotel-a d.d. Frane Skoblar, ukupno
45.451 dionica, te mu one daju 11,01% prava vlasništva. Ostali mali dioničari su
većinom dugogodišnji zaposlenici same firme, koji su u postupku privatizacije dobili
određen broj dionica prema godinama radnog staža.
42
Za izračunavanje zarade po dionici uzeto je zadnjih 5 godina, 2008., 2009., 2010., 2011.
i 2012. godina. Godine su veoma interesantne zbog početaka te vrha svjetske
gospodarske krize.
U sljedećoj Tablici 8 prikazan je dobit nakon oporezivanja te ponderirani prosječni broj
redovnih dionica kroz tih pet godina, te je izračunata zarada po dionici kroz te godine.
Tablica 8: Zarada po dionici u Turisthotel-u d.d.
Godine/ Naziv
pozicija 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Dobit nakon
oporezivanja 31.775.000 40.702.000 41.526.000 39.414.000 47.285.000
Ponderirani
prosječni broj
redovnih dionica
394.756 394.756 394.756 394.756 394.756
Zarada po
dionici 80,49 103,11 105,19 99,84 119,78
IZVOR: izračun studenta prema podacima Turisthotel-a d.d.
ZPD =
ZPD =
ZPD =
ZPD =
ZPD =
43
Zarada po dionici za 2008. godinu iznosila je 80,49 kuna po dionici. Razlog malo
slabijoj zaradi uprava navodi u brojim investicijama u društvu (gradnja bazena, uređenje
apartmana, adaptacija ugostiteljskih objekata, kupnja novih zemljišta, itd.). Dakle,
društvo je dio dobiti te godine uložilo u brojne investicijske projekte. Te se taj iznos
dobiti nije uračunao u izračun zarade po dionici te je ona bila znatno manja u odnosu na
ostale godine.
Za 2009. godinu zarada po dionici je iznosila 103,11 kuna. Utjecaj krize se u ovoj
godini nije osjetio, a brojne inovacije u ponudi od prošle godine pridonjele su povećanju
broja gosti te time i povećanju dobiti društva.
Zarada po dionici za 2010. godinu iznosila je 105,19 kuna te je uprava bila jako
zadovoljna postignutim. Iako su imali mali strah od vrhunca svjetske gospodarske krize,
nisu u tolikoj mjeri osjetili krizu.
Kriza se u maloj mjeri zato osjetila 2011. godine kad je zarada po dionici iznosila 99,84
kune.
Dok je 2012. godina bila dosta uspješna za društvo. Zarada po dionici je iznosila 119,78
kuna. Razlog tako velikoj zaradi bio je u cca 10.000.000 kuna koje je društvo dobilo od
sudskog spora. No, treba spomeniti i situaciju da nije bilo dobiti od sudskog spora
zarada po dionici bila bi oko 95,00 kuna. A po tome zaključujemo da utjecaj krize
dolazi do izražaja i u ovom poduzeću.
44
Grafikon 1: Kretanje cijene dionice Turisthotel-a d.d. u 2012. godini
IZVOR:obrada studenta prema podacima: http://zse.hr/?id=10006&dionica=TUHO-R-A viđeno
20.04.2013.
Grafikon 1 prikazuje kretanje dionica Turisthotel-a kroz 2012. godinu. Cijena dionice
kretala se između 900,00 i 1000,00 kuna. S tim da je najmanja cijena iznosila u srpnju
940,00 kuna, a najviša u prosincu 1150 kuna.
Grafikon 2: Kretanje cijene dionice Turisthotel-a d.d. na početku 2013. godine
IZVOR:obrada studenta prema podacima: http://zse.hr/?id=10006&dionica=TUHO-R-A viđeno
20.04.2013.
45
Početak 2013. godine izrazito je uspješan za dionice Turisthotel-a d.d. najveća
vrijednost je u travnju i iznosi 1360,00 kuna, a najmanja za sad je u siječnju i iznosi
1150,00 kuna. No, uspoređujući s prethodnom godinom predviđa se da će bolje i
uspješnije poslovanje biti kroz 2013. godinu.
46
5. ZAKLJUČAK
Diplomski rad koji nosi naziv Zarada po dionici u Turisthotel d.d., Zadar obrađen je u 5
djelova. U prvom dijelu, Uvodu, izneseni su predmet i problem istraživanja, svrha i cilj
istraživanja, znanstvene metode i struktura rada. Dakle dan je kratki uvid u cijeli sadržaj
ovog rada. Drugi dio Vrijednosnica - dionica, obrađuje pojam dionica, vrijednost
dionica, prava dioničara, te su navedeni računovodstveni termini za dionice. Treći dio,
Međunarodni računovodstveni standard 33 – Zarada po dionici odnosi se na objašnjenje
biti ovog standarda te na koji se način koristi u računovodstvu. Četvrti dio, Zarada po
dionici u Turisthotel d.d., Zadar odnosi se na način izračuna zarade po dionici, te se
analizira zarada i sveukupno poslovanje na primjeru Turisthotel-a. I zadnji dio rada je
upravo ovaj Zaključak.
Dioničko društvo je oblik poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na dionice.
Dionice su pisane isprave o uloženim sredstvima u vlasnički kapital dioničkog društva.
Njima se trguje na burzi. Glavne vrste dionica su redovne ili obične i povlaštene ili
preferencijalne dionice. Postoje tri vrste vrijednosti dionica i to nominalna, tržišna i
knjigovodstvena vrijednost. Dionice vlasnicima daju određena prava ali i određene
obveze. Među pravima koje dionica daje svom vlasniku ističu se rezidualna prava,
pravo glasa i pravo prvokupa. Jedno od jako bitnih prava dionica je i pravo na zaradu po
dionici koju poduzeće ostvari.
Međunarodni računovodstveni standard 33 – Zarada po dionici koristi se u svrhu
izračuna zarade po dionici. Propisuje principe objavljivanja, prepravljanja i
prezentiranja zarada po dionici. Hrvatski odbor za računovodstvo i računovodstvene
standarde na sjednici održanoj 19. rujna 1997. godine donio je odluku o objavljivanju
Međunarodnog računovodstvenog standarda 33 – Zarade po dionici, koji je stupio na
snagu od 1. siječnja 1998. godine. Cilj ovog standarda je propisati načela za određivanje
i prikazivanje zarade po dionici kako bi se unaprijedilo uspoređivanje uspješnosti
različitih subjekata unutar istog perioda izvještavanja te različitih perioda izvještavanja
za isti subjekt. Naglasak se stavlja na dobro definiran nazivnik izračuna zarade po
dionici. Ovaj Standard trebaju primjenjivati subjekti čijim se redovnim dionicama ili
47
potencijalno redovnim dionicama javno trguje i subjekti koji su u postupku izdavanja
redovnih dionica ili potencijalno redovnih dionica na tržištu vrijednosnica.
U računovodstvene postupke mjerenja spadaju osnovne zarade po dionici i razrijeđene
zarade po dionici. Osnovne zarade po dionicama izračunavaju se na način da se neto
dobitak ili gubitak onog razdoblja koje se prenosi na dioničare podijeli s ponderiranim
prosječnim brojem glavnih redovnih dionica tijekom tog razdoblja. Kod razrijeđenih
zarada po dionici subjekt treba uskladiti dobit ili gubitak pripisiv redovnim dioničarima
matičnog subjekta i ponderirani prosječni broj valjanih dionica. Pri izračunavanju
razrijeđenih zarada po dionici, broj redovnih dionica treba biti ponderirani prosječni
broj redovitih dionica plus ponderirani prosječni broj redovitih dionica koje bi se izdale
za konverziju svih potencijalnih razrijedivih dionica u redovne dionice.
Zarada po dionici dobije se dijeljenjem dobiti nakon oporezivanja poduzeća sa
ponderiranim prosječnim brojem redovnih dionica tijekom određenog razdoblja. Zarada
po dionici pokazatelj je koji se najčešće koristi u financijskoj analizi za procjenu
uspješnosti poduzeća. Tim se pokazateljem utvrđuje poslovanje poduzeća, odnosno
koliko je dobitka zaradila svaka redovna dionica.
Na primjeru Turisthotela izračunata je zarada po dionici. Iz računa dobiti i gubitka kroz
godine dobiven je podatak o dobiti prije oporezivanja koja nam je bitna za izračun
zarade po dionici. Broj dionica se kroz godine nije mijenjao, i iznosi 394.756 dionica.
Zarada po dionici za 2008. godinu iznosila je 80,49 kuna po dionici, dok je dobit nakon
oporezivanja te godine iznosila 31.775.000 kuna. Uprava kao razlog slabijoj zaradi
navodi brojne investicijama u društvu (gradnja bazena, uređenje apartmana, adaptacija
ugostiteljskih objekata, kupnja novih zemljišta, itd.). Dakle, društvo je dio dobiti te
godine uložilo u brojne investicijske projekte. Te se taj iznos dobiti nije uračunao u
izračun zarade po dionici te je ona bila znatno manja u odnosu na ostale godine.
Dobit nakon oporezivanja 2009. godine iznosila je 40.702.000 kuna a zarada po dionici
iznosila je 103,11 kuna. Brojne inovacije u ponudi od prošle godine pridonijele su
boljem poslovanju, a time i povećanju sveukupne dobiti, kao i zarade po dionici.
48
Zarada po dionici za 2010. godinu iznosila je 105,19 kuna, a dobit nakon oporezivanja
bila je 41.526.000 kuna. Iako se nastavak uspješnog poslovanja očekivao, uprava je bila
malo iznenađena ovako dobrim rezultatima.
Kriza se u maloj mjeri osjetila 2011. godine kad je zarada po dionici iznosila 99,84
kune, a dobit nakon oporezivanja bila je 39.414.000 kuna.
Dobit nakon oporezivanja 2012. godine bila je 47.285.000 kuna, a zarada po dionici je
iznosila 119,78 kuna. Razlog tako velikoj zaradi bio je u cca 10.000.000 kuna koje je
društvo dobilo od sudskog spora. Da nije bilo dobiti od sudskog spora zarada po dionici
bila bi oko 95,00 kuna. Da se zaključiti da kriza iz godine u godinu polako utječe i na
ovo poduzeće.
Cijena dionice Turisthotel-a kreće se u rasponu od 900 do 1100 kuna, i ona predstavlja
uspješno poslovanje. Kada se uzmu u obzir svi navedeni podaci, dolazi se do zaključka
da je Turisthotel zbilja uspješno i veliko dioničko društvo koje kontinuirano ulaže u
svoje pogone, smještajne jedinice, u same zaposlenike te su uvjerljivo najuspješniji
poslovni subjekt na području Dalmacije u području turizma i ugostiteljstva.
Zarada po dionici jedan je od osnovnih pokazatelja uspjeha dioničkog društva. Kako bi
se mogli uspoređivati uspjesi poduzeća na području cijelog svijeta način izračuna zarade
po dionici propisan je Međunarodnim računovodstvenim standardom 33 – Zarade po
dionici. Pogodnost izračuna ovog pokazatelja kao univerzalne mjere uspješnosti i
usporedivosti s drugim poslovnim subjektima te njegova značenja pokazana je na ovom
konkretnom poduzeću. No kako ostali poslovni subjekti iz djelatnosti turizma i
ugostiteljstva ne objavljuju ovaj pokazatelj, ovo se njegovo obilježje nije moglo
iskoristiti.
49
LITERATURA
Knjige:
1. Belak, V 1995, Menadžersko računovodstvo, RRiF – plus d.o.o., Zagreb
2. Belak, V, Brkanić, V, Cirkveni, T, Dremel, N i ostali 2000, Računovodstvo
poduzetnika, RRiF – plus d.o.o., Zagreb
3. Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, 2007, RRiF – plus d.o.o.,
Zagreb
4. Orsag, S 2003, Vrijednosni papiri, Revicon d.o.o., Sarajevo
Članci:
5. Mrša, J & Cerović, Lj 2000, „Izračun zarada po dionici“, RRiF, no. 5, p.23
Internet:
6. Kesner – Škreb, M n.d., Oporezivanje kapitalnih dobitaka, Institut za javne
financije, viđeno 21. ožujka 2013. godine,
http://www.ijf.hr/pojmovnik/oporezivanje_kapitalnih_dobitaka.htm
7. Narodne novine br 90/92, 1997, Poslovni forum, viđeno 06. travnja 2013.
godine, http://hrvatska.poslovniforum.hr/nn-arhiva/00013/013bb.asp
8. Nema autora, 2011, Međunarodni računovodstveni standardi i Međunarodni
standardi financijskog izvještavanja, Edukativni tekstovi - Hanfa, viđeno 03.
travnja 2013. godine,
http://www.ripe.hanfa.hr/hr/edukacija/tekstovi/medunarodni-racunovodstveni-
standardi-i-medunarodni-standardi-financijskog-izvjestavanja/
9. Nema autora, 2011, Kapital – jednostavan pojam koji o kompaniji govori mnogo
toga, Poslovni dnevnik, viđeno 19. travnja 2013. godine,
http://www.poslovni.hr/trzista/kapital-jednostavan-pojam-koji-o-kompaniji-
govori-mnogo-toga-186014
50
10. Nema autora, n.d., Autorizirane dionice, Riječnik financijskih pojmova, viđeno
21. ožujka 2013. godine, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/autorizirane-
dionice
11. Nema autora, n.d., Emitirane dionice, Agram broketi, viđeno 21. ožujka 2013.
godine, http://www.agram-brokeri.hr/default.aspx?id=27770
12. Nema autora, n.d. Riječnik financijskih pojmova, viđeno 03. travnja 2013.
godine, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-d/web/dobit-zarada-po-dionici
13. Turza, A 2000, Vrijednost dionica, Burza, viđeno 18. ožujka 2013. godine,
http://burza.com.hr/novac/devizno-trziste/2000/12/001214-vrijednost-dionica/
14. Turza, A 2001, Što su trezorske dionice?, Burza, viđeno 18. ožujka 2013.
godine, http://burza.com.hr/novac/devizno-trziste/2001/07/010712-sto-su-
trezorske-dionice/
51
POPIS TABLICA I GRAFIKONA
Popis tablica:
Tablica 1: Računovodstveno evidentiranje - autorizacija
Tablica 2: Računovodstveno evidentiranje – prodaja dionica
Tablica 3: Bilanca stanja Turisthotel d.d. Zadar na dan 31.12.2012. godine
Tablica 4: Račun dobiti i gubitka za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine
Tablica 5: Izvještaj o novčanim tijekovima od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine
Tablica 6: Izvještaj o promjeni kapitala od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine
Tablica 7: Vlasnička struktura Turisthotel-a d.d. 31.12.2012. godine
Tablica 8: Zarada po dionici u Turisthotel-u d.d.
Popis grafikona:
Grafikon 1: Kretanje cijene dionice Turisthotel-a d.d. u 2012. godini
Grafikon 2: Kretanje cijene dionice Turisthotel-a d.d. na početku 2013. godine
52
IZJAVA
Kojim izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Zarada po dionici u Turisthotel
d.d., Zadar, izradila samostalno pod voditeljsvom dr. sc. Josipe Mrše, primjenjujući
metodologiju znanstveno – istraživačkog rada, koristeći literaturu navedenu na kraju
diplomskog rada. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika. Suglasna sam s objavom
diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Ivona Mustać