www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

SEMINARSKI RAD

ZATITA OKOLIA, ODRIVI RAZVOJ I PERMAKULTURA

SADRAJ

1. UVOD....................................................................................................................................5 2. ZATITA OKOLIA...............................................................................................................6 2.1. PRAVNI OKVIR ZATITE OKOLIA..........................................................................6 2.1.1. ZAKONODAVSTVO OKOLIA U HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI .. 6 2.2 PROPISI ZATITE OKOLIA I NADLENOSTI..........................................................8 2.2.1. ZATITA OKOLIA.....................................................................................8 2.2.2. ZATITA PRIRODE.......................................................................................8 2.2.3. OTPAD 9

2.2.4. ZRAK.............................................................................................................9 2.2.5. BUKA............................................................................................................9 2.2.6. GRADITELJSTVO...................................................................................... 10 2.2.7. UME ..........................................................................................................10 2.2.8. VODE...........................................................................................................11 2.2.9. RUDARENJE............................................................................................... 11 2.2.10. PROMET.................................................................................................... 11 2.2.11. TLO............................................................................................................12 2.2.12. ZATITA IVOTINJA...............................................................................12 2.2.13. ZRAENJE..........................................................................12

2.2.14. ZELENE POVRINE.................................................................................13 2.3. PRAVNI INSTRUMENTI............................................................................................ 13 2.3.1. UPRAVNO PRAVO......................................................................................13

2.3.2. GRAANSKO PRAVO..............................................................15

2.3.2.1................................................................................................TUBA ZBOG SMETANJAPOSJEDA.................................................................................................15

2.3.2.2................................................................................................TUIBA ZBOG IMISIJA15

2.3.2.3................................................................................................ EKOLOKA TUBA 16 2.3.2.4................................................................................................SUSJEDSKA PRAVA2.3.3. KAZNENO PRAVO.....................................................................................17 17

2.3.3.1................................................................................................ ONEIENJE OKOLIA18

2.3.3.2................................................................................................UGROAVANJE OKOLIABUKOM....................................................................................................18

2.3.3.3................................................................................................UGROAVANJE OKOLIAOTPADOM................................................................................................18

2.3.3.4................................................................................................ PROTUPRAVNA GRADNJA18

2.3.3.5.................................................................................................UNOENJERADIOAKTIVNOG ILI DRUGOG OPASNOG OTPADA U RH 19

2.3.3.6.................................................................................................UGROAVANJE OKOLIANAPRAVAMA...........................................................................................19

2.3.3.7. PRENOENJE ZARAZNIH BOLESTI IVOTINJA I BILJA .... 19 2.3.3.8................................................................................................PROIZVODNJA TETNIHSREDSTAVA ZA LIJEENJE IVOTINJA..........................19

2.3.3.9................................................................................................ NESAVJESNO PRUANJEVETERINARSKE POMOI......................................................19

2.3.3.10...............................................................................................PROTUZAKONITI LOV20

2.3.3.11.............................................................................................. PROTUZAKONITIRIBOLOV..................................................................................................20

2.3.3.12.............................................................................................. MUENJE IVOTINJA20

2.3.3.13..............................................................................................PUSTOENJE UMA 21 2.3.3.14.PROTUPRAVNA EKSPLOATACIJA RUDNOG BOGATSTVA............................................................................. 21 2.3.3.15. TEKA KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA.....................21 2.3.4. USTAVNO PRAVO ..................................................... ....................... 22

2.4. SUDJELOVANJE JAVNOSTI U PROSJENI UTJECAJA NA OKOLI.............22 2.5. IZABRANI SLUAJ PRAVNOG DJELOVANJA NA ZATITI OKOLIAU HRVATSKOJ - Spalionica komunalnog otpada u Gradu Zagrebu ....................24 3. ODRIVI RAZVOJ I PERMAKULTURA .......................................................................26

3.1. EKOLOKI OTISAK.........................................................................................27 3.2. PERMAKULTURNA RJEENJA ..................................................................... 28

4. ZAKLJUAK ................................................................................................ 30 5. LITERATURA ....................................................................................................................32

1. U V O D

Da sve negativne promjene koje se dogaaju naem planetu u posljednjih dvjestotinjak godina nisu nimalo bezopasne i minorne, to odavno znamo. injenica je i da je ovjek odgovoran za najvei dio tih katastrofa. No iako mogui scenariji budunosti planeta Zemlje i njezinih ekosustava nisu nimalo bajni, postoji itav niz rjeenja kojima moemo sebi samima olakati i unaprijediti ivot. Glavni ekoloki problem koji pritie na planet su uznapredovale klimatske promjene. One se o ituju kroz emisije staklenikih plinova koji izjedaju atmosferu, krenje uma koje dovodi do erozije tla, otpadne vode iz industrije i domainstava koje zagauju rijeke i mora, opasan otpad i uporaba kemikalija u poljoprivredi, elektromagnetska oneienja, zagaenje bukom, unitavanje bioloke raznolikosti, ugroavanje i unitavanje prirodnih stanita biljaka i ivotinja. ovjek svojom djelatnou izravno ugroava prirodne procese, povezano s tim pojavljuju se nebrojeni uinci na zdravlje ljudi. Degradacija kvalitete ivota vidi se u naglom porastu malignih bolesti i tekih oboljenja, mutagenih i teratogenih efekata, bolesti dinih, probavnih i drugih organa, hormonalnih poremeaja, psiholokih uinaka i slabljenja imunolokog sustava. Priroda sa svojim zakonitostima po kojima funkcionira odrivi je ekosustav, pa nema razloga da su ljudska drutva toliko neodriva i da odudaraju od prirodnih zakona. Kad bi ostvarili svijet u kojem je ovjek dio prirodnog lanca i ne ponaa se neprijateljski ve u skladu s prirodnim procesima, sve bi bilo mnogo ljepe i na budunost ne bi trebali gledati s neizvjesnou i strahom. U ovom radu u ukazati na dvije mogunosti koje pridonose rjeavanju okolinih problema: 1.) Unutar zadane paradigme, sistema tj. zakonodavne strukture mogu e je baviti se javnim zagovaranjem, lobiranjem i utjecanjem na zakonodavne strukture, a to u izloiti u prvom poglavlju gdje u ukratko obraditi Pravo zatite okolia u Hrvatskoj, propise zatite okolia, pravne instrumente, te u opisati neke sluajeve pravnog djelovanja na zatiti okolia u Hrvatskoj. 2.) Poeti mijenjati stvari u svojoj blioj okolici i poeti ivjeti odrivije SADA, a neka rjeenja za odriviji ivot obradit u u poglavlju o odrivom razvoju i permakulturi. 2. Z A T I T A O K O L I A

Terminom zatita okolia naziva se strukovno podruje kojemu je zadaa ouvanje zdravog ivotnog okruja; zatita okolia odreuje granice raznih vrsta optereenja, predlae zakonske propise, uvodi preventivne i reparativne tehnike mjere za odranje potrebe kakvoe zraka, vode, tla i prehrambenih proizvoda, i utvruje pravila u ophodnji s raznim biotskim i abiotskim imbenicima ivotne sredine. U kompetenciju zatite okolia pripadaju npr. mjere za smanjivanje buke, kontrola pitke vode, poticaj za smanjivanje tetnih ispunih plinova iz industrijskih postrojenja i prometa, kontrola kakvoe prehrambenih proizvoda, zabrana proizvodnje spojeva koji razgrauju ozonsku ovojnicu ili nepovratno kontaminiraju postojee ekosustave,

prijedlozi za provedbu osmiljenog prostornog ureenja, nadzor nad zbrinjavanjem otpada, poticaj za primjenu tedljivih tehnologija, upotreba obnovljivih izvora energije, provedba potrebnih mjera za ostvarenje trajno odrivog razvitka itd. Mnoge su kompetencije zatite okolia, a za to nam je potreban funkcionalan pravni okvir, te sam se stoga odluio, u nastavku pisati upravo o pravnom okviru zatite okolia.

2.1. P R A V N I O K V I R Z A T I T E O K O L I A

2.1.1. ZAKONODAVSTVO OKOLIA U HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI Ustav Republike Hrvatske okoli i zatitu okolia smatra jednom od osnovnih vrenota pravnog poretka RH. Pravni propisi zatite okolia obuhvaaju vode, prirodu, prostorno ureenje, gradnju, promet, energetiku, ume, rudarstvo i druga podruja, a odredbe o zatiti okolia nalazimo i u sferi kaznenog, graanskog, upravnog, poreznog te mnogih drugih pravnih grana. Osim Ustava RH, te raznih zakonskih i podzakonskih propisa, postoje jo i Meunarodni ugovori koje je RH potpisala i potom ratificirala, a prema Ustavu su iznad propisa nacionalnog zakonodavstva i moraju se primjenjivati. Uz to, Hrvatska je u procesu intenzivne prilagodbe zakona kako bi se uskladila s pravnom steevinom Europske unije.U tom usklaivanju, poglavlje o zatiti okolia smatra se jednim od zahtjevnijih poglavlja, ono sadri 300 zakonodavnih akata EU u 11 podsektora koji predstavljaju razliita podruja zatite okolia. To su: horizontalno zakonodavstvo, kakvoa zraka, gospodarenje otpadom, upravljanje vodama, zatita prirode, kontrola industrijskog oneienja i upravljanje rizicima, kemikalije i genetiki modificirani organizmi, buka, umarstvo, klimatske promjene i civilna zatita. Postoje dvije vrste glavnih propisa Europske unije: smjernice ili direktive i uredbe ili regul ative. Smjernice EU moraju se prenijeti u nacionalna zakonodavstva, to je i bit procesa prilagodbe. Smjernicama se definiraju ciljevi politika, granine vrijednosti, to drava lanica mora napraviti, ali joj je ostavljeno da svojim domaim zakonodavstvom odlui na koji nain, u kojoj formi i kako e doi do tih ciljeva. U RH se to uglavnom radi uredbama, koje donosi Vlada i pravilnicima koje donose ministri. Tako novi Zakon o zatiti okolia sadrava u sebi osnovu za donoenje provedbenih propisa kojima e se prenijeti i odrediti primjena i provedba Smjernica iz ovog podruja. Uredbe EU se ne prenose u nacionalno zakonodavstvo, ve su automatski obvezujue i moraju se primjenjivati u svim lanicama EU.

Osnovni propisi koji materijalnim odredbama eksplicitno ureuju zatitu okolia u hrvatskom zakonodavstvu su Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti zraka i Zakon o otpadu. Ta tri zakona daju generalne odrednice, ureuju, uvode institute, odreuju nadlenost, daju odredbe o pravnom nadzoru te propisuju kazne: prekraje i postupanje inspekcije. Pored ova tri krovna zakona imamo i zakone koji u svojim odredbama sadre zatitu pojedinih sastavnica okolia, a to su zrak, voda, more, biljni i ivotinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio ovjek. Zakonska regulativa zatite okolia je sloena, te je obuhvaena i drugim zakonima koji ne ureuju zatitu okolia, kao to su Zakon o umama, Zakon o zatiti prirode, Zakon o vodama, Zakon o zatiti zraka i dr. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva vodi opu politiku zatite okolia, zatite zraka, klime, morskog okolia, tla i gospodarenja otpadom. Ministarstvo kulture unutar svoje djelatnosti ima zatitu prirode i genetiki modificirane organizme.Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva nadleno je za sektore umarstva i zatitu kopnenih voda, a Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za sek tor poljoprivrede. Minisarstvo zdravstva i socijalne skrbi ima u svojoj nadlenosti kemikalije odnosno odgovorno je za provebu Zakona o kemikalijama, a u njhovoj je nadlenosti i buka, to je propisano Zakonom o zatiti buke. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odgovorno je za zatitu mora od oneienja brodova. Lako je uoiti kako je u RH zatita okolia u nadlenosti u ak est ministarstava. Prema Strategiji pribliavanja zakonodavstva EU, preporuka je objediniti zatitu okolia u jedno ministarstvo tj. Ministarstvo zatite okolia, ali to nije uinjeno, nego je EU dala mjerilo koje RH mora ispuniti da bi dokazala da ima kapacitete za provoenje EU zakonodavstva o okoliu i dobru koordinaciju izmeu nadlenih ministarstava. 2.2. P R O P I S I Z A T I T E O K O L I A I N A D L E N O S T I

2.2.1. ZATITA OKOLIA Zatita okolia ureena je Zakonom o zatiti okolia (NN 110/07), koji je stupio na snagu 02.11.2007. godine te uveo mnotvo noviteta. Tako je u hrvatski sustav uveden institut Strateke procjene utjecaja na okoli za planove i programe, dosljedno se provodi naelo oneiiva plaa" te se uvodi okolina dozvola" koja e uvesti posebnu odgovrnost velikih proizvodnih i energetskih sustava prema okoliu. Okolina dozvola obnavljat e se svakih pet godina, ali e se moi i oduzeti te time prekinuti rad nesavjesnih.

Upravni nadzor nad provedbom Zakona o zatiti okolia i pripadajuih propisa obavlja Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, putem inspekcije zatite okolia. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog Zakona i pripadajuih mu propisa provode dravni slubenici Ministarstva, Uprave za inspekcijske poslove rasporeeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zatite okolia u Ministarstvu i podrunim jedinicama Ministarstva u sjeditima i izvan sjedita upanija, tj. u sjeditu Grada Zagreba. Inspekcijski nadzor u podruju okolia provode i druge inspekcije nadlene prema posebnim propisima za nadzor pojedinih sastavnica okolia i zatite od utjecaja optereenja na okoli u koordiniranom inspekcijskom nadzoru.

2.2.2. ZATITA PRIRODE Zatita prirode ureena je Zakonom o zatiti prirode (NN 70/05), a provedba zakona je u nadlenosti Ministarstva kulture. Neposredni nadzor u zatienim podrujima obavljaju glavni nadzornik i nadzornici javne ustanove koja upravlja zatienim podrujem. Inspekcijski nadzor nad primjenom ovo Zakona i na temelju njega donesenih propisa obavlja Inspekcija zatite prirode u Ministarstvu kulture.

2.2.3. OTPAD Ovo je podruje ureeno Zakonom o otpadu (NN 178/04 i 111/06) i pripadajuim podzakonskim aktima, a u nadlenosti je Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Inspekcijski nadzor nad provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, te pojedinih akata, uvjeta i naina rada nadziranih pravnih i fizikih osoba obavlja Inspekcija zatite okolia u Ministarstvu i podrunim jedinicama Ministarstva u sjeditima i izvan sjedita upanija. Tako komunalno redarstvo izdaje nalog za uklanjanje otpada s javnih povrina, a inspekcija zatite okolia izdaje nalog za uklanjanje otpada s privatnih povrina te za uklanjanje opasnog otpada.

2.2.4. ZRAK Kvaliteta zraka ureena je Zakonom o zatiti zraka (NN 178/04) a u nadlenosti Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. U saborsku proceduru je u prvoj polovini 2008. godine upuen i Nacrt prijedloga Zakona o

izmjenama i dopunama Zakona o zatiti zraka s konanim prijedlogom zakona, koji e ureivati ovo podruje. Osim inspekcije zatite okolia mogu intervenirati i druge slube, kao to su policija ako se radi o spaljivanju otpada na otvorenom i komunalno redarstvo za dimnj aarske poslove, kao to su nepropisno izgraeni ili neispravni dimnjaci ili prikljuivanje pojedinih izvora emisije tetnih plinova na nepropisan nain.

2.2.5. BUKA Buka je ureena Zakonom o zatiti od buke (NN 20/03), a provedba je u nadlenosti sanitarnih inspektora Ureda dravne uprave u upanijama i Gradskom uredu Grada Zagreba, kao i sanitarnih inspektora Ministarstva zdravstva sukladno nadlenostima iz Zakona o sanitarnoj inspekciji. Sanitarna inspekcija je nadlena za mjerenje buke i ovlatena je za poduzimanje mjera da se buka smanji. Komunalno redarstvo je nadleno za uklanjanje pojedinih ureaja koji stvaraju buku, a nepropisno su postavljeni na proelja zgrade ili na javne povrine. Nadzor nad primjenom odredaba ovog Zakona koje se odnose na buku u radnim prostorijama u kojima u procesu rada nastaje buka kao i odredbama ovog Zakona koje se odnose na promet strojeva, transportnih sredstava, ureaja i opreme glede sadraja podataka o zvunoj snazi koju emitiraju pod odreenim uvjetima uporabe oba vljaju inspektori Dravnog inspektorata. 2.2.6. GRADITELJSTVO Ovo je podruje ureeno Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/2007), a u nadlenosti je Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva. Ako se u provedbi upravnog nadzora, tj. u nadzoru koji provodi urbanistiki, tj. graevinski inspektor, utvrdi kako su lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice, rjeenjem o zadravanju objekta u prostoru, tj. rjeenjem o uvjetima graenja, rjeenjem o izvedenom stanju i dozvolom za uklanjanje graevine oito povrijeene materijalne odredbe Zakona o prostornom ureenju i gradnji, Ministarstvo e takav akt ponititi po pravu nadzora. Rjeenje o ponitenju, odnosno ukidanju po pravu nadzora moe se donijeti u roku od godine dana od dana konanosti akta koji se ukida, tj. ponitava.

2.2.7. UME Ureivanje, iskoritavanje i i zatita uma definirani su Zakonom o umama (NN 140/05), a provedba ja u nadlenosti Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva. Inspekcijski nadzor nad

provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega do stavljanja umskih proizvoda u promet, obavlja umska inspekcija, a u podruju trgovine obavlja dravni inspektorat. Nadzor nad provedbom mjera zatite od poara u umama i na umskom zemljitu obavljaju i i nspektori zatite od poara Ministartsva unutarnjih poslova koji u obavljanju tih poslova imaju ovlatenje umarskih inspektora. Nadzor nad provedbom mjera iz Programa upravljanja umsk im ekosustavima u zatienim podrujima obavljaju i inspektori zatite prirode. Poslove umarske inspekcije u prvome stupnju provode umarski inspektori u podrunim jedinicama, u drugome stupnju dravni umarski inspektori. Usluajevima iste sjee i pripreme za gradnju moe intervenirati i urbanistika inspekcija, a policija moe djelovati ako se sumlja na naezakonitu sjeu stabala u umi jer prvi stiu na teren i i maju ovlasti traiti dozvole za sjeu.

2.2.8. VODE Ureivanje, iskoritavanje i zatita voda i vodotoka ureeno je Zakonom o vodama (NN 107/95 i 150/05), a u nadlenosti je Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva. Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona provode Dravna uprava za vode - Dravna vodopravna inspek cija i upanijski uredi nadleni za poslove upravljanja vodama - upanijska vodopravna inspekcija. Takoer moe djelovati i sanitarna inspekcija za analize voda ako se radi o isputanju kanalizacije ili pranjenju septikih jama, te vodouvari pri Hrvatski m vodama zadueni za izdavanje naloga za uklanjanje otpada iz vodotokova. 2.2.9. RUDARENJE Rudarenje je ureeno Zakonom o rudarstvu (NN 190/03), a upravni nadzor nad provedbom provodi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva dok inspekcijske poslove obavlja Dravni inspektorat putem rudarske inspekcije. Rudarska inspekcija nadlena je za rjeavanje sluajeva nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina, te rjeavanje predmeta putanja u rad postrojenja bez ishoene uporabne dozvole. U svom radu donose rjeenja o zabrani izvoenja radova ili koritenje postrojenja, a nadleni su i za izvrenje tih rjeenja peaenjem i poduzimanjem sankcija koje mogu biti podnoenje zahtjeva za pokretanje prekrajnih i kaznenih prijava i imovinske koristi steene nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina. Rudarski inspektori provode i redovan inspekcijski nadzor na istraivanju i eksploataciji mineralnih sirovina kod registriranih rudarskih subjekata, odnosno trgovakih drutava i obrtnika.

2.2.10. PROMET Promet tj. utjecaj prometa na zdravlje ljudi i okoli regulira mnotvo propisa; od Zakona o zatiti od buke (NN 20/03), Zakona o zatiti zraka (NN 178/04) do Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04). Inspekcije koje mogu djelovati po pitanjima prometa i njegova utjecaja na okoli i zdravlje su razne, obzirom na vrstu problema s kojim se susreemo. Tako e u sluaju prekomjerne buke biti nadlena sanitarna inspekcija, a za zagaenje zraka je nadlena zdravstvena inspekcija. Prometna policija je nadlena za nepropisno parkiranje na prometnicama ili biciklistikim i pjeakim stazama, a pauk -slube za nepropisno parkiranje. Takoer su nadleni i gradski odjeli za promet ako se trai obiljeavanje parkiralinih mjesta, obiljeavanje biciklistike ili pjeake staze, sputanje rubnika na pjeakim prijelazima, te komunalno redarstvo u sluajevima parkiranja na javnim zelenim povrinama. 2.2.11. TLO Zatita tla ureuje se Zakonom o zatiti okolia i Zakonom o zatiti prirode. Po tom pitanju mogu djelovati poljoprivredna inspekcija, Hrvatski toksikoloki zavod, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, inspekcija zatite okolia, upanijski ili gradski uredi za poljoprivredu i umarstvo. Zdravstvena inspekcija moe reagirati ako se uzgajaju ili stavljaju na tr ite genetiki modificirani proizvodi te ako se poljoprivredne porvine prskaju nedozvoljenim sredstvima. 2.2.12. ZATITA IVOTINJA Dobrobit i zatita ivotinja je ureena Zakonom o zatitit ivotinja (NN 135/06). Inspekcijski nadzor obavlja veterinarsk a inspekcija za nepropisno dranje i smjetaj ivotinja, a veterinarsko-higijenski servis je nadlean za uginule ivotinja koje treba ukloniti. Sanitarna inspekcija intervenira ako dolazi do buke s pojedinih farmi ili isputanja fekalija s farmi na nepropi san nain. Ministartsvo kulture je nadleno za zatiene ivotinjske vrste i njihova stanita. Takoer moe intervenirati i policija ako se radi o muenju ili ubijanju ivotinja jer je Kaznenim zakonom muenje i ubijanje ivotinja zabranjeno i okarakterizi rano kao kazneno djelo, te komunalno redarstvo ako se hrane golubovi u naseljenim dijelovima grada, to pojedine odluke o komunalnom redu zabranjuju. 2.2.13. ZRAENJE Zraenje se ureuje slijedeim propisima: Zakon o zatiti od ionizirajueg zraenja i sigurnosti izvora ionizirajueg zraenja (NN 64/06) i Zakona o zatiti neionizirajueg zraenja (NN 105/99). Nadlene su razne inspekcije ovisno o vrsti problema.Tako je zdravstvena inspekcija nadlena ako se repetitori za mobilnu telefoniju postavljaju

bez uporabne dozvole Ministarstva zdravstva ili u blizini objekta gdje izriito stoji da se ne smiju postavljati kao to su kole i bolnice. Sanitarna inspekcija zaduena je za mjerenje zraenja, a graevinska inspekcija, ako se repetitor gradi kao poseban objekt bez potrebnih dozvola za gradnju. Za radioaktivna zraenja nadlena je Agencija za zatitu od zraenja i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza reagira ako mobilni operateri nemaju uporabnu dozvolu tog Ministarstva, a Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode ako je rije o postavljanju repetitora na posebno zatienim podrujima, dok Zavod za zatitu spomenika kulture moe reagirati ako se repetitor postavlja na zgradi registriranoj kao spomenik kulture.

2.2.14. ZELENE POVRINE Za zatitu zelenih povrina u gradovima nadleno je komunalno redarstvo, ako se radi o unitavanju javnih zelenih povrina ili sjei stabala na javnim zelenim povrinama. Takoer je nadlean i Zavod za zatitu spomenika prirode i kulture ako je rije o zatienim vrstama stabala i biljaka ili je rije o stablima i biljkama na podrujima zatienima kao kulturna spomenika cjelina, te policija ako se radi o sumnji na nezakonitu sjeu stabala.

2.3. PRAVNI INSTRUMENTI Pravni instrumenti obuhvaaju niz aktivnosti kojima pravni subjekti ostvaruju svoja zakonom utemeljena prava, a u okviru zatite okolia mogue je koritenje odreenih pravnih instrumenata iz etiri grane prava: Upravnog, Graanskog, Kaznenog i Ustavnog prava. 2.3.1. UPRAVNO PRAVO Upravno pravo je skup pravnih pravila kojima se reguliraju opa pitanja vezana uz upravnu djelatnost, kao to su organizacija, njezino djelovanje i ovlatenja, procedura postupanja, odgovornost, pravna sredstva i sustav kontrole. Specifinost ove pravne grane ogleda se u tome to se na jednoj strani pojavljuje drava, a s druge strane pojedinac ili pravna osoba. Drava na autoritativan i jednostran nain odluuje o pravima i obvezama odreenog subjekta kroz formu upravnog akta (dozvole, odobrenja i sl.), a da bi se utjecalo na tijek upravnog postupka, pojedinac ili pravna osoba mora imati status stranke u upravnom

postupku. Zakon o opem upravnom postupku propisuje kako je stranka osoba na iji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku, a moe biti svaka fizika i pravna osoba. Do donoenja rjeenja mogue je utjecati na ishod upravnog postupka sudjelovanjem u istom, a nakon donoenj a rjeenja redovnim i izvanrednim pravnim lijekovima. Pravo na pokretanje upravnog spora ima pojedinac ili pravna osoba ako smatra da joj je povrijeeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes utemeljen na zakonu. Upravni spor se moe pokrenuti samo protiv upravnog akta. Upravni akt je akt kojim dravno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima u obavljanju javnih ovlasti, rjeava o stanovitom pravu ili obvezi odreenog pojedinca ili organizacije u kakvoj upravnoj stvari. Upravni akt je npr. lokacijska ili graevinska dozvola ili neka odluka tijela javne vlasti kojom se nekome neto dozvoljava ili zabranjuje. Tako je npr. Zelena akcija podnijela tubu Upravnom sudu jer je Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva donijelo odluku kojom odobrava Studiju utjecaja na okoli za Postrojenje za termiku obradu otpada tj. zagrebaku spalionicu, bez adekvatnog sudjelovanja javnosti. Upravni akt je, u ovom sluaju, odluka Ministarstva, a podnoenjem tube pokree se upravni spor. Vano je napomenuti kako se spor moe pokrenuti i ako tijelo nije donijelo upravni akt koji je bilo duno donijeti, odnosno zbog "utnje uprave". Npr. graanin koji zatrai neku informaciju o okoliu od Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva ima pravo pokrenuti upravni spor radi "utnje uprave" ako o njegovu pravu na pristup toj informaciji Ministarstvo nije odlu ilio u zakonskom roku. Dio upravnog prava su i prekraji, a to su djela kojima se povre uje javni poredak, drutvena disciplina ili druge drutvene vrijednosti koje nisu zatiene Kaznenim zakonom i drugim zakonima u kojima su propisana kaznena djela. Prekraji se mogu propisivati Zaknom o prekrajima (NN 107/07) te ostalim zakonima i odlukama jedinica lokalne i podrune samouprave, npr. Zakon o zatiti okolia, Zakon o zatiti prirode ili Odluka o komunalnom redu, sadre i prekrajne odredbe. Prekrajne odredbe nalazimo na kraju propisa pa tako npr. Zakon o zatiti okolia propisuje kako e se novanom kaznom od 50000 do 200000 kuna kazniti za prekraj ovlatenik ili druga pravna osoba ako izradi studiju o utjecaju zahvata na okoli neistinitog, neto nog, struno neutemeljenog sadraja, odnosno izradi studiju koja ne udovoljava propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadrajem studije (l. 215.). Ovlateni tuitelji za poinjeni prekraj su dravni odvjetnik, tijelo dravne uprave, pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik. Prekraji tj. poinjenje prekraja i poinitelja istih prijavljuje se policiji ili nekom tijelu dravne uprave. Npr. ako se radi o prekraju propisanom Zakonom o zatiti okolia, prijava

se moe podnijeti Ministarstvu zatite okolia, prostornog ure enja i graditeljstva jer je ono nadleno za provedbu tog Zakona, a prijava se moe podnijeti i Inspekciji zatite okolia.

2.3.2. GRAANSKO PRAVO Graanskopravne tj. parnine odnose karakterizira prisutnost dvaju ravnopravnih procesnih subjekata tuitelja i tuenika. Funkcija drave u liku suca svedena je na ulogu neutralnog subjekta, koji odluuje o stupnju dokazanosti spornih injenica koje su predmet spora. Pravni instrumenti zatite okolia kroz ovu pravnu granu jesu tube, koje s obzirom na vrste dijelimo na:

1. tuba zbog smetanja posjeda 2. tuba zbog imisija 3. ekoloka tuba 4. susjedska prava2.3.2.1. TUBA ZBOG SMETANJA POSJEDA Tuba zbog smetanja posjeda je tuba kojom se trai za tita ili povrat posljednjeg stanja posjeda stvari ili prava i mora se podnijeti u roku od trideset dana tzv. subjektivni rok, od dana kad je tuitelj saznao za smetanje i poinitelja ili najkasnije u roku od godine dana tzv. objektivni rok, od dana kad je smetanje nastalo.

2.3.2.2. TUBA ZBOG IMISIJA Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima izriito propisuje kako su vlasnici nekretnina, koje su izloene imisijama, ovlateni zahtijevati naknadu tete koju su imisije nanijele ako imisije izazivaju znatniju tetu, ili su nedoputene na temelju odredaba posebnog zakona. Propisano je kako se nitko ne smije sluiti ni koristiti nekretninom na nain da zbog toga na tuu nekretninu sluajno ili po prirodnim silama dospiju dim, neugodni mirisi, aa, otpadne vode, potresi, buka i sl. Vlasnici nekretnine koje su izloene prekomjernim posrednim imisijama mogu od vlasnika nekretnine s koje one potjeu zahtijevati da otkloni uzroke tih imisija i naknadi tetu koju su nanijele, kao i da ubudue ne ini na svojoj nekretnini ono to je uzrokom prekomjernih imisija, dok ne poduzme sve mjere koje su potrebne da onemogue prekomjerne imisije.

Na primjer, vlasnik nekretnine koja je izloena otpadnim vodama ovlaten je od vlasnika nekretnine s koje dolaze te otpadne vode zatraiti da ukloni uzroke te imisije te mu nadoknadi nastalu tetu. Zahtjev vlasnika zemljita na zatitu od tetnih imisija, osim zahtjeva za proputanjem, moe sadravati i zahtjev o promjeni stanja nekretnine s koje potjeu tetne imisije. To znai da je vlasnik koji je odgovoran za otpadne vode duan, po zahtjevu oteenika, izgraditi poseban sustav odvodnje otpadnih voda. No iznimno, kad prekomjerne posredne imisije potjeu od djelatnosti za koju postoji doputenje nadlene vlasti, vlasnici nekretnine koja im je izloena nemaju pravo zahtijevati obustavljanje tih djelatnosti sve dok je dozvola valjana, ali zato mogu zahtijevati naknadu tete koju su imisije nanijele, i mogu traiti poduzimanje mjera da se ubudue sprijee ili smanje prekomjerne imisij e.

2.3.2.3. EKOLOKA TUBA

Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05) nudi mogunost ekoloke tube tj. zahtjev da se ukloni opasnost od tete. Ekoloka tuba mora imati tuitelja, tuenika i tubrni zahtjev. Tuitelj moe biti svaka fizika i pravna osoba te dravni odvjetnik, a tuenik moe biti bilo koja fizika ili pravna osoba koja se bavi djelatnou iz koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost nastanka tete. Tubeni se zahtjev sastoji od zahtjeva da se poduzmu mjere za spreavanje n astanka znatnije tete, odnosno prestanka uznemiravanja. Problemi se mogu pojaviti kada vie osoba obavlja djelatnost iz koje moe prijetiti uznemiravanje ili opasnost nastanka tete, jer je tada nuno utvrditi tko zaista ugroava okoli. Npr., u nekom gradu djeluje nekoliko tvornica koje zagauju zrak. U tom sluaju, da bi postojala odgovornost tvornice zbog tetnih utjecaja i bolesti osoba koje ive u njezinoj neposrednoj blizini potrebno je utvrditi postojanje pravno relevantne veze da su se osobe rozboljele zbog npr. dima iz odreene tvornice, a ne zbog nekog drugog uzroka. Ekoloka tuba je prikladno sredstvo za preventivno postupanje protiv tetnih djelovanja na okoli, a njezina je najvea prednost to svatko moe biti tuitelj, odnosno svatko je moe podnijeti. Svaka osoba moe zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta, i da se suzdri od djelatnosti od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost tete, ako se uznemiravanje ili teta ne mogu sprijeiti odgovarajuim mjerama. Sud e na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajue mjere za spreavanje nastanka tete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na troak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne uini.

2.3.2.4. SUSJEDSKA PRAVA Susjedska su prava ovlasti koje ima vlasnik nekretnine radi uzajamno obzirnog izvravanja prava vlasnitva da zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, proputa ili ini glede svoje nekretnine ono to je odreeno zakonom. Susjedska prava doputeno je izvravati samo u mjeri i na nain da se time to manje ograniava, optereuje ili na drugi nain uznemirava onoga tko treba neto trpjeti, propustiti ili initi. Npr. vlasniku nije doputeno kopati svoje zemljite i uope initi na svojoj nekretnini ita za to je razumno oekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tue nekretnine.

2.3.3. KAZNENO PRAVO Kazneno pravo i kazne su definirani Kaznenim zakonikom (RH NN 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 74/06, 110/07). Unutar tog zakona propisana su i kaznena djela protiv okolia u lancima 250-262, a kaznena djela protiv okolia su:

1. Oneienje okolia 2. Ugroavanje okolia bukom 3. Ugroavanje okolia otpadom 4. Protupravna gradnja 5. Unoenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada u Republiku Hrvatsku 6. Ugroavanje okolia napravama 7. Prenoenje zaraznih bolesti ivotinja i bilja 8. Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja 9. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi 10. Protuzakoniti lov 11. Protuzakoniti ribolov 12. Muenje ivotinja 13. Pustoenje uma 14. Protupravna eksploatacija rudnog blaga 15. Teka kaznena djela protiv okolia

2.3.3.1. ONEIENJE OKOLIA

Kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina kaznit e se onaj tko protivno propisima oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok ili more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja. Istom kaznom kaznit e se onaj tko oneisti zrak, tlo, tekuu, stajau ili podzemnu vodu, vodotok ili more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi nain ugrozi kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada bioloke raznolikosti, i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili ivotinja ili prouzroi unitenje ili znatno oteenje uma, bilja ili drugog raslinja u irem podruju. 2.3.3.2. UGROAVANJE OKOLIA BUKOM Tko protivno propisima proizvede buku koja moe prouzroiti tee oteenje zdravlja vie osoba, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 2.3.3.3. UGROAVANJE OKOLIA OTPADOM Tko protivno propisima odbacuje, odlae, skuplja, skladiti, obrauje i prevozi otpad ili uope s njuim postupa na nain kojim se ugroava kakvoa zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. 2.3.3.4. PROTUPRAVNA GRADNJA Novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine kaznit e se onaj tko gradi graevinu bez potrebne graevinske dozvole ili protivno propisima ili odlukama nadlenih dravnih tijela. Tko ovo kazneno djelo poini na podruju koje je propisano ili odlukom nadlenog dravnog tijela proglaeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom ili zatienom prirodnom vrijednosti ili podrujem od posebnog interesa za dravu, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina.

2.3.3.5. UNOENJE RADIOAKTIVNOG ILI DRUGOG OPASNOG OTPADA U REPUBLIKU HRVATSKU

Tko protivno propisima unese u Republiku Hrvatsku radioaktivni ili drugi opasni otpad tetan za ivot ili zdravlje ljudi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Tko zloporabom svog slubenog poloaja ili ovlatenja protivno propisima omogui unoenje radioaktivnog ili drugog opasnog otpada tetnog za ivot ili zdravlje ljudi u Republiku Hrvatsku, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 2.3.3.6. UGROAVANJE OKOLIA NAPRAVAMA Tko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobaaju tetne tvari koje mogu ugroziti kakvou zraka, tla, vode, vodotoka ili mora na irem podruju te morskih ekosustava i u mjeri koja moe pogorati uvjete ivota ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, bilja ili drugog raslinja, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora od jedne godine. 2.3.3.7. PRENOENJE ZARAZNIH BOLESTI IVOTINJA I BILJA Tko ne postupi po propisima ili naredbama kojima nadleno dravno tijelo odreuje mjere suzbijanja ili spreavanja zarazne bolesti kod ivotinja ili biljaka i time izazove opasnost od irenja te bolesti ili njezinih uzronika ili biljnih tetnika, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 2.3.3.8. PROIZVODNJA TETNIH SREDSTAVA ZA LIJEENJE IVOTINJA Tko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili spreavanje zaraze kod ivotinja koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje pa zbog toga ugine vei broj ivotinja ili doe do irenja zarazne bolesti, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zakona do jedne godine. 2.3.3.9. NESAVJESNO PRUANJE VETERINARSKE POMOI Veterinar ili veterinarski djelatnik koji se pri pruanju pomoi, pregledu, cijepljenju ili lijeenju ivotinja ne pridrava pravila veterinarske struke pa zbog toga nastupi oboljenje, pogoranje bolesti ili uginue ivotinje, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. 2.3.3.10. PROTUZAKONITI LOV Tko lovi divlja za vrijeme lovostaja ili na podruju na kojem je lov zabranjen ili tko lovi zatienu ivotinjsku vrstu, ili tko lovi bez posebne dozvoleodreenu vrstu divljai za iji je lov takva dozvola potrebna, ili tko lovi na nain ili sredstvima koji su propisima zabranjeni ili kojima se divlja masovno unitava, ili tko bez odobrenja

nadlenog dravnog tijela premjeta divlja iz njezina obitavalita na drugo mjesto, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

2.3.3.11. PROTUZAKONITI RIBOLOV Tko lovi ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme u vrijeme kada je to zabranjeno ili na podruju u kojem je lov zabranjen, ili tko lovi, posjeduje ili stavlja u promet zatiene vrste riba ili druge vodene ili morske ivotinje ili organizme iji je lov zabranjen ili unitava njihovo stanite, ili tko lovi bez posebne dozvole odreenu ribu ili druge slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme za iji lov je potreban takva dozvola ili tko lovi ribe ili druge slatkovodne ili morske ivotnje ili organizme eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvima za omamljivanje ili drugim nainom ili sredstvom koji su tetni za njihovo raspoloavanje ili koji su propisima zabranjeni, ili tko bez odobrenja nadlenog dravnog tijela premjeta ribu ili slatkovodne ili morske ivotinje ili organizme iz njihova obitavalita na drugo mjesto, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

2.3.3.12. MUENJE IVOTINJA Tko ivotinju teko zlostavlja ili izlae nepotrebnim mukama ili joj nanosi nepotrebne boli ili je zbog svog iivljavanja izlae patnjama, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do est mjeseci. Tko ovo kazneno djelo poini radi dobivanja opklade ili drugog pribavljanja imovinske koristi, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine, a onaj tko iz nehaja uskratom hrane ili vode ili na drugi nain izloi ivotinju za vrijeme njezina prijevoza tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri mjeseca.

2.3.3.13. PUSTOENJE UMA Tko protivno propisima ili naredbama nadlenih dravnih tijela sijee ili kri umu, ili tko podbjeljuje stabla ili na drugi nain pustoi umu, a time ne ini neko drugo kazneno djelo za koje je propisana tea kazna, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom do jedne godine zatvora. Tko navedeno djelo poini u umi koja je posebno zatiena ili u umi koja je sastavni dio posebno zatienog podruja prirode, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

2.3.3.14. PROTUPRAVNA EKSPLOATACIJA RUDNOG BOGATSTVA Tko protivno propisima ili odlukama nadlenih dravnih tijela obavlja eksploataciju rudnog blaga, kaznit e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, a onaj tko ovo kazneno djelo poini u posebno zatienom podru ju prirode, kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Ako je ovim kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena teta velikih razmjera, a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi ili prouzroenja takve tete, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Kanjiv je i pokuaj poinjenja ovog kaznenog djela. 2.3.3.15. TEKA KAZNENA DJELA PROTIV OKOLIA Ako se poine teka kaznena djela protiv okolia koja su prouzroila teke tjelesne ozljede ili teko naruenje zdravlja vie osoba, ili je prouzroena smrt jedne ili vie osoba, ili se propmjene prouzorene oneienjem ne mogu dulje vrijeme otkloniti, ili se prouzroi ekoloka nesreea, poinitelj e se kazniti kaznom zatvora od jedne do pet ili deset godina, ovisno o djelu. Kazneni postupak se na neki nain inicira podnoenjem kaznene prijave nadlenom organu (policija ili Dravno odvjetnitvo). Kaznenu prijavu moe podnijeti svaka osoba jer je u interesu drave otkriti poinitelja kaznenih djela za koje se progon poduzima po slubenoj dunosti. Prema tome, svaka pravna i fizika osoba koja ima ozbiljna i odreena saznanja o kaznenom djelu i poinitelju moe o tome izvijestiti policiju, odnosno podnijeti na zapisnik prijavu u dravnom odvjetnitvu ili policiji. Zakon o kaznenom postupku ne odreuje pojam kaznene prijave niti njezin sadraj, no kaznena prijava nije obina obavijest o nekom dogaaju, ve ima formalni uinak jer je dravni odvjetnik duan po njoj postupati i utvrditi je li prijava osnovana, a u sluaju odbaaja prijave o tome izvijestiti osobu oteenu kaznenim djelom. Za kaznenu prijavu prijavitelj ne snosi trokove, osim ako se pokree kazneni postupak po privatnoj tubi. 2.3.4. USTAVNO PRAVO (Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, NN 49/02) Ustavnu tubu moe podnijeti svatko ako smatra da mu je pojedinanim aktom tijela dravne vlasti, tijela regionalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlueno o njegovim pravima ili obvezama ili sumnji ili optubi zbog kaznenog djela, povrijeeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamena Ustavom ili Ustavom zajameno pravo na regionalnu samoupravu. Meutim, usdtavna tuba moe se podnijeti tek nakon to su iscrpljene sve druge pravne mogunosti, osim

ako sud koji rjeava sluaj nije donio odluku u razumnom roku. Tuba se podnosi kad se osporenim aktom grubo vrijeaju ustavna prava, a razvidno je kako bi nepokretanje ustavnog postupka za podnositelja moglo uzrokovati teke i nepopravljive posljedice. Rok za podnoenje ustav ne tube je 30 dana od dana primitka odluke (akta) protiv kojeg se tuba podnosi.

2.4 SUDJELOVANJE JAVNOSTI U PROCJENI UTJECAJA NA OKOLI

Jedan od glavnih ciljeva procjene utjecaja na okoli (PUO) je pruiti informaciju o moguim utjecajima nekog zahvata na okoli kako bi investitor, javnost i donositelju odluka mogli donijeti bolju odluku koja e biti u skladu s principima odrivog razvoja. Sudjelovanje javnosti je mehanizam koji je uspostavljen s namjerom ukljuivanja javnosti u odluivanje, ali je i sredstvo za postizanje irih drutvenih ciljeva poput rjeavanja konflikta meu razliitim interesima, izgradnje povjerenja u institucije, edukacije i informiranja javnosti, itd. Javna uprava ima zadatak d identificira i provodi javni interes. S vremenom se dolo do zakljuka da dravna tijela uprave nisu izvor objektivnog identificiranja i odluivanja u javnom interesu nego su arbitri meu razliitim interesima koji postoje, a iz prakse je poznato da su gospodarski i politiki interesi uvijek jai od deklarativnog i neobvezujueg prava na zdrav okoli. Zato je sudjelovanje javnosti izazov tradicionalnom upravljanju, odnosno odluivanju koje provode strunjaci ili tijela javne uprave. Ono slui ne samo kao sredstvo kontrole rada javne uprave, nego kao nain da se utvrdi o je uope javni interes. Novi zakon o zatiti okolia uvodi razliku izmeu informiranja javnosti (pasivno informiranje) i sudjelovanja javnosti (aktivno ukljuivanje), te razliku izmeu javnosti (openito) i zainteresirane javnosti (direktno pogoena). Prijanji zakon je informiranje putem javnog uvida smatrao sudjelovanjem javnosti. Takoer se uvodi obveza obavjetavanja javnosti i zainteresirane javnosti o odgovarajuem djelovanju nositelja zahvata i o pravima javnosti u postupcima i to u ranoj fazi tijekom odluivanja o nekom zahvatu, kada su sve mogunosti otvorene, tj. pravodobno i djelotvorno, i to:

* informiranje javnosti u fazi ocjene o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja za neki zahvat(u trenutku kada neki investitor odnosno nositelj zahvata podnese zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli)

* informiranje javnosti o utvrivanju sadraja studije utjecaja na okoli prijenjezine izrade (u trenutku kada neki investitor tj. nosite lj zahvata podnese zahtjev za davanje upute o sadraju studije

* informiranje i sudjelovanje tijekom javnog uvida i rasprave

* povratna informacija o rezultatima sudjelovanja javnostiJavnost i zainteresirana javnost sudjeluju davanjem pisanih miljenja, prijedloga i primjedbi, a nain i rokovi e biti propisani uredbom. U tijeku postupka sudjelovanja javnosti provodi se javni uvid u trajanju od najmanje 30 dana i mora se osigurati najmanje jedno javno izlaganje. Cijeli postupak POU mora se provesti u rok u od 4 mjeseca od dana podnoenja zahtjeva. Za razliku od dosadanje prakse, kada je javnost informaciju o nekom zahvatu dobivala tek 8 dana prije poetka javnog uvida, sada se uvodi obveza obavjetavanja javnosti ve u trenutku kada investitor podnese za htjev za pokretanjem postupka procjene utjecaja na okoli. No. nova zakonska rjeenja zaostaju za europskim rjeenjima, koja smo morali prenijeti u nae zakonodavstvo. Europska smjernica o PUO (2003/35/EC) izriito navodi obvezu sudjelovanja, a ne samo informiranja javnosti etiri puta tijekom procesa procjene utjecaja na okoli:

1. Sudjelovanje javnosti I. puta tijekom faze utvrivanja sadraja studije. Kako bise osiguralo sudjelovanje javnosti u toj fazi, nuno je da utvrivanje sadraja bude obavezno, a ne fakultativno, kao to je utvrdio Zakon o zatiti okolia. Utvrivanje sadraje studije trebalo bi biti obavezno, nadleno tijelo moralo bi obavijestiti javnost da je utvrenje sadraja studije u tijeku, izvjetaj o obaveznom sadraju treba uiniti dostupnim javnosti za komentiranje, a za znaajne projekte trebala bi postojati obaveza organiziranja prve javne rasprave ve u toj fazi. Jedino sudjelovanje u toj fazi moe garantirati da e javnost imati dovoljno vremena da se pripremi za javnu raspravu o s tudiji utjecaja na okoli.

2. Sudjelovanje javnosti II. puta tijekom postupka PUO i to u prikupljanjupodataka o stanju u okoliu. Budui da se radi o lokalnom znanju, najpotpunijem i najrelevantnijem, konzultacije s javnou u ovoj fazi znatno bi pridonjele kvaliteti same studije utjecaja na okoli.

3. Sudjelovanje javnosti III. puta tijekom postupka PUO i to u javnoj raspravi o studiji utjecaja naokoli. 4. Sudjelovanje javnosti IV. put tijekom cijelog postupka PUO. Prema Smjernici o PUO, javni uvid mora se osigurati od poetka do kraja procedure procjene utjecaja zahvata na okoli, a ne samo 30 dana, kako je predvieno novim zakonom. Javnosti se mora pruiti prilika da komentira svaku odluku tijekom procedure, ocjenu o potrebi PUO, izvjetaj o sadraju studije te samu studiju.

2.5. IZABRANI SLUAJ PRAVNOG DJELOVANJA NA ZATITI OKOLIA U HRVATSKOJ -Spalionica komunalnog otpada u Gradu Zagrebu

Grad Zagreb planira graditi spalionicu komunalnog otpada jer nadleni smatraju kako je to jedino rjeenje za zbrinjavanje komunalnog otpada. Udruga Zelena akcija se protivi jer istovremeno nisu poduzete adekvatne mjere i ulaganja u smanjivanje otpada u nastajanju i recikliranje, kao to nije rijeeno ni zbrinjavanje toksinog otpada koji nastaje spaljivanjem. Plan gospodarenja otpadom ne sadri nikakve ozbiljne mjere za poboljanje katastrofalnog stanja gdje se samo 2.4 % otpada u Zagrebu reciklira zaslugom gradskih poduzea (putem ulinih kontejnera i reciklanih dvorita), a ak 75% komunalnog otpada i s njim vrijednih sirovina zavri na odlagalitu u Jakuevcu. Gradska vlast prema Planu namjerava cijeli problem otpada rijeiti gradnjom velike spalionice koja e zapravo spaljivati novac graana Grada Zagreba. Spalionica e prema Planu kotati 1 milijardu i 400 milijuna kuna zbog ega e se komunalna naknada graanima morati poveati barem za 60 %. No to je samo poetna cijena spalionice, a poueni iskustvima Proistaa otpadnih voda i Muzeja za suvremenu umjetnost procjenjujemo da bi konana cijena zavretkom gradnje mogla dosei i astronomsku svotu od 3 milijarde kuna. Toj svoti treba pridodati i oportunitetni troak jer e se u spalionici spaljivati otpad iz kojeg bi se recikliranjem mogle izvui sirovine vrijedne 100 milijuna kuna godinje to bi prema iskustvima u EU zaposlilo oko 700 ljudi. Recikliranjem bi se utedila i velika koliina energija inae potrebna za izradu novih sirovina pa je tragikomino da se spalionica u Planu predstavlja i kao mala elektrana. Spalionica ne samo da bi svake godine spaljivala novac poreznih obveznika, ve je i velika prijetnja za okoli i zdravlje. Zbog zagaenja zraka nano esticama koje uzrokuju brojne kancerogene bolesti, Europskom parlamentu je 2008. ak 35.000 doktora uputilo peticiju kojom trae zabranu izgradnje novih spalionica otpada. Nadalje, planirana spalionica u Zagrebu bi godinje spaljivala 400.000 tona, a produkt od godinje 100.000 tona opasnog pepela bi se prema Planu odlagao na Jakuevcu. To znai da se odlagalite nee zatvoriti 2010. kao to je gradonaelnik vie puta javno obeavao, ve e se na njemu u budunosti odlagati i opasni otpad. Prva verzija Studije utjecaja na okoli izraena je 2004. godine, a komisija za ocjenjivanje studije zakljuila je da je Studija nepotpuna i zatraila je doradu iste. Druga verzija Studije propremljena je 2005. godine, te je komisija zakljuila da studija zadovoljava sve elemete i uputila ju je u javnu raspravu. Na javnoj raspravi upueno je niz komentara na Studiju, te ju je Komisija odbacila 5.9.2005. Jedan od razloga za odbacivanje Studije bio je i nedostatak Plana gospodaranja otpadom Grada Zagreba, pa je Gradsko poglavarstvo usvojilo Plan gospodarenja otpadom 10.3.2006. bez ikakve javne rasprave. Poetkom ljeta 2006. godine Zelena akcija

saznaje kako je u pripremi izrada nove verzije Studije utjecaja na okoli za spalionicu, pa trai uvid u Studiju od nadlenih tijela. Uvid nije omoguen a 29.7.2006. u medijima je objavljano da je Studija odobrena 21.7.2006. Stoga Zelena akcija 13.9.2006. alje slubeni zahtjev da se dostavi kopija rjeenja o odobrenju Studije, to je i dostavljeno 25.10.2006., te je Zelena akcija 17.11.2006. podnijela tubu Upravnom sudu protiv Ministarstv a zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva zato to je Komisija Ministarstva odobrila treu verziju Studije bez javne rasprave i javnog uvida. Tijekom 2007. godine Zelenoj akciji je na upit omoguen uvid u Studiju utjecaja na okoli za spalionicu, te je 9.7.2007. dobila uvid u spis na Upravnom sudu, no Sud je tek poeo raditi na tubama iz 2004. godine. Zato je Zelena akcija 31.1.2008. uputila pournicu Upravnom sudu, a 11.3.2008. je zaprimila odgovor Suda da sluaj jo nije na redu po rasporedu Suda. Zelena akcija trai da se u novi nacrt Plana unesu: A) mjere za smanjenje nastanka otpada poput naplaivanja komunalne naknade prema koliini ili volumenu otpada, a ne prema kvadraturi kuanstva/poduzea, B) mjere za poveanje recikliranja/kompostiranja otpada poput skupljanja sortiranog otpada od vrata do vrata kako bi se graanima maksimalno olakalo sortiranje i recikliranje otpada C) gradnju postrojenja za mehaniko -bioloku obradu ostatnog otpada koje bi zajedno sa modernizacijom Proistaa otpadnih voda (smanjenje nastanka otpadnog mulja za vie od 80 %), kotalo upola manje od milijarde i 400 milijuna kuna, ak i da nema nikakvog poveanja recikliranja tijekom vremena. Ostale pravne mogunosti koje Zelena akcija moe koristiti su osporavanje lokacijskih i ostalih dozvola ako budu izdane, te traenje obustave bilo kakvih radova izgradnje ako doe do njih.

3. ODRIVI RAZVOJ I PERMAKULTURA Odrivi razvoj ili trajno odrivi razvoj je pojam koji definira pristup iskoritavanju raspolo ivih resursa i gospodarenjem njima tako da se zadovoljavaju dananje potrebe ali bez okrnjivanja buduih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba. To je ideja koja zagovara razvoj ljudskog drutva i civilizacije, ali da pritom ne unitavamo resurse i okoli, kako je inae trend, nego da takvim djelovanjem omoguimo buduim generacijama kvalitetan ivot na Zemlji. Pojam potjee iz njemakog umarstva (Carlowitz 1713.). On govori o takvom koritenju umskog bogatstva da ga mogu upotrebljavati i budue generacije. U Hrvatskoj 1769. godine Marija Terezija stavlja na snagu zakonsku uredbu o umama koja se temelji na toj koncepciji. Moderna revizija te

koncepcije, kao globalno prihvaene politike postavljena je na konferenciji u Rio de Janeiru 1992. godine u Agendi 21, zakljunom dokumentu Konferencije za okoli i razvoj Ujedinjenih naroda UNCED. Taj dokument je prihvatilo i potpisalo 179 zemalja, a meu njima i Hrvatska. U dokumentu se istie da se trajno odrivi razvoj moe postii jedino globalnom suradnjom, ustanovljeni su etiki principi u ophoenju s prirodnim dobrima i pravednija raspodjela tih dobara izmeu siromanih i bogatih zemalja, dananjih i buduih generacija. Postavljene su konkretnije smjernice za redukciju izvjesnih djelatnosti koje optereuju globalni okoli, potrebne promjene u potronji, demografskoj dinamici, razvoju ljudskih naselja, zdravlja, integraciji okolia i razvoju, u politikim odlukama, smjernice za zatitu mora i oceana, zatitu pitke vode, menadment otrovnih kemikalija i za zatitu atmosfere. Permakultura je metoda dizajniranja odrivih ljudskih zajednica prema uzorcima iz prirode. Samu rije i principe osmislili su australci Bill Mollison i David Holmgren, ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Mnogi projekti uzgoja vlastite hrane koji su pokrenuti od permakulturista, spaavaju ivote i ozelenjuju pustinje. Permakultura je takoer i skup znanja o dizajniranju odrivih ljudskih zajednica. Nastala je kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaenih novim znanjima i tehnologijom i z mnotva znanosti i ljudskih djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i umarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom itd. Primjenom tih znanja moemo organizirati resurse kojima gospodarimo i stvarati uravnoteene i odrive ivotne sredine. Permakultura kopira modele iz prirode i upuuje na potrebu reorganiziranja sadanjeg naina troenja dobara naeg planeta. Permakultura uzima u obzir lokalnu kulturu, klimu, lokalne uzorke i navike, te nudi bazino znanje o promatranju specifinosti krajolika, klime, zemlje, flore i faune, insolacije i vode te ih uvrtava u jedinstveni dizajn prilagoen odreenom korisniku ili korisnicima. Permakulturni dizajn izrauje se na temelju naela - brige za ljude, brige za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. Kao predloci se koriste uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajui ih u meusobno podupirue elemente koji zadovoljavaju nae potrebe be z da se naruava prirodni poredak. Permakultura nastoji zadovoljiti ove uvjete:

* Permakulturnim dizajnom se nastoji stvoriti praktine sustave za ivot iproizvodnju

* Sheme iz prirode se koriste za kreiranje odrivih ljudskih prebivalita * Racionaliziranje i tednja prirodnih resursa * Osiguravanje vie funkcija svakom elementu * Svaku funkciju poduprijeti sa vie elemenata

* Pri dizajniranu izraivanje analize tla, vode, zraka, resursa i organizacije * Svakim elementom potpomagati druge elemente * Uinkovito planiranje energije * Oblikovanje u humanim mjerilima i proporcijama.3.1. EKOLOKI OTISAK Permakulturni projekti svoj uspjeh mjere raunanjem ekolokog otiska. Ekoloki otisak je kvantitativna mjera koja nam daje podatke koliko svojim nainom ivota "pritiemo zemlju". Ekoloki otisak rauna koliko nam odreeni prostor moe podnijeti proizvodnju, potronju i zbrinjavanje otpada. Mjeri se u hektarima (ha) i pokazuje nam koliko hektara je potrebno kako bi se ostvario neiji ivotni stil. Kad mjerimo otisak nekog projekta, Mjerimo SVE potrebne zemljine resurse (ume, polja, panjaci, voda), energiju potrebnu za razvoj infrastrukture, podrijetlo materijala i njihovu ekoloku cijenu, koliko je naom aktivnou proizvedeno CO2 - sve do najsitnijeg detalja. Na taj nain dobivamo pravu sliku o stvarnim trokovima naeg djelovanja na planetu. Najnovija mjerenja globalnog ekolokog otiska pokazuju kako trenutni biokapacitet planete omoguava da svi zadovoljimo sve svoje potrebe na povrini od 1,8 ha po osobi, ali da neto nije u redu s naim postupcima pokazuje podatak da trenutno troimo resurse i proizvodimo otpada na povrini od 2,2 ha po osobi, tj. globalni ekoloki minus je 0,4 ha, te ukoliko brzo neto ne promijenimo, sudbina civilizacije vie nee biti u naim rukama! 3.2. PERMAKULTURNA RJEENJA Permakulturna rjeenja nastoje uskladiti potrebe suvremenog ovjeka sa zatitom okolia. U permakulturi ovjek i njegove radnje vraaju se natrag u prirodno kruenje tvari, kao dio ciklikog sustava u kojem nema otpada i uzaludnog troenja energije. ENERGIJA Energija koja se danas najvie koristi je najee fosilnog podrijetla, a njezina primjena predstavlja velike ekoloke probleme. Zato je preporuljivo koristiti se energijom iz obnovljivih izvora, a obnovljivi izvori energije su energija vjetra, sunca, biomase, plime i geotermalna energija. Odrivim dizajnom i projektiranjem mogu se ostvariti velike utede energije. Neka rjeenja za kuanstva su solarni kolektori za toplu vodu, vjetrenjae i fotonaponske elije za elektrinu energiju, solarna kuhala, bioplin, koritenje drva za ogrijev, ugradnja uinkovitih pei s velikom termalnom masom i dr. VODA

Vodna bogatstva su na udaru veine zagaivakih sustava, jer sve otpadne vode, izljevi nafte na kopnu ili moru, kemikalije iz poljoprivrede, kanalizacijski sustavi gradova zavre u podzemnim vodama, rijekama i morima. Zbog naglih klimatskih promjena opada razina podzemnih voda i time su izravno ugroena vodocrpili ta i bunari. Zbog tih razloga iznimno je vano znati kako odrivo upravljati vodom, tedjeti vodu, graditi sustave za skupljanje kinice, skupljati oborinske vode za poljoprivredu, proiavati otpadne vode, koristiti kompostne WC-e i sive vode proiavati biljnim proiivaima. TLO Tlo je stanite ljudi, biljaka i ivotinja, a ujedno predstavlja glavni izvor hrane za njih. Tlo je kao filter oborinskim vodama i vodne zalihe ovise o kakvoi tla. Konvencionalna poljoprivreda s agrobiokemijskom industrijom trajno degradiraju tla i pretvaraju plodne povrine u beivotne pustinje. Odgovor tom destruktivnom trendu su svi tipovi ekoloke poljoprivrede i organske proizvodnje hrane. Primjenom permakulturnih organskih rjeenja u poljoprivredi, graditeljstvu i infrastrukturnim zahvatima ne unitavamo tlo i ne zagaujemo podzemne vode.

ZRAK Zrak je na udaru svih tipova zagaivaa, a nuan je za ivot na zemlji. Svatko moe utjecati na kvalitetu zraka, te koritenjem bicikla, javnog prijevoza, elektri nih bicikala i mopeda, biodizelskog goriva i bioetanola, vonjom uinkovitijih automobila, grupnim vonjama i sadnjom stabala koja apsorbiraju ugljikov dioksid moemo bar malo popraviti rune statistike one ienja zraka. ODRIVO GRADITELJSTVO Treinu otpada na svjetskim deponijima ini graevinski otpad nastao od konvencionalnog graditeljstva. Novoizgraeni prostori su esto nezdrave sredine jer se investitori ne pridravaju kvalitativnih propisa, te objekti nisu izolirani u skladu s standardima, pa onda troe za svoje zagrijavanje, hla enje i odravanje velike koliine energije fosilnih goriva. Odrivo graditeljstvo je prepuno jeftinijih i zdravijih rjeenja. Pasivna solarna arhitektura je odgovor na energetske uase konvencionalnog graditeljstva. Tako u Europi i Americi imamo velik broj kua od tvrdo balirane slame, earthship objekte, kua od prirodnih materijala poput drveta, peene i nepeene opeke, kamena, gline i sl. Objekti se izoliraju celulozom, ov jom vunom, ekspandiranom glinom, slamom, kokosovim vlaknima i sl. Grade se zeleni krovovi na kojima se moe uzgajati hrana, zgrade se projektiraju tako da imaju povrtnjake i vo njake inkorporirane u samu arhitekturu, u centrima mnogih modernih gradova stvaraju se prave proizvodne zelene oaze, odnosno zdravi kvartovi. ORGANIZACIJA-DRUTVO

ivimo u drutvima nezdrave kompeticije, lobistikih interesa vladajue elite, nesuradnje i beskrupuloznosti. Upravo je politiki sustav koji jedino materijalni profit vidi kao cilj za ije se ostvarenje ne biraju sredstva, odgovoran za sve katastrofe koje su se dogodile i koje e se dogoditi naoj civilizaciji i planetu Zemlji. Politike promjene se dogaaju iznimno sporo i mukotrpno, no valja primijetiti vrlo mnogo pozitivnih inicijativa i projekata koji postoje i koji pruaju kvalitetniji i cjelovitiji pogled na ustroj ljudskih zajednica. To su pokreti ekosela, gradovi koji u svoju politiku inkorporiraju ekoloke i odrive principe, projekti mnogih ministarstava, veliki broj umreenih organizacija i pojedinaca koji kroje bolju budunost. Briga za ljude je kljuni imbenik za uspjene projekte. Prava sinergija meu ljudima se pojavljuje tek ako su stvari transparentno postavljene, ako se primjenjuje naelo konsenzusa prilikom donoenja odluka i ako se prakticira DIREKTNA DEMOKRACIJA. 4. ZAKLJUAK Na kraju, u zakljuku ovog, ne bez razloga predugog seminara, elim naglasiti i ukratko opisati 5 praktinih koraka za spas planete koji su nam hitno i ve sada potrebni. Jedino prakticirajui Koncept 5R moemo neto uiniti i moda spasiti svijet. Patetika? Nije patetika kad pogledamo rezultate naeg ivljenja, naih navika i naih potreba! Prirodni resursi su svuda oko nas, a mi ih vrlo brzo iskoritavamo. Mnogi resursi iscrpljuju se bre nego to mogu biti nadomjeteni novima, injenica je da e se neki resursi u potpunosti potroiti ukoliko ne smanjimo njihovu potronju. Zemljini resursi mogu opstati za budunost samo ako se prema njima odnosimo odgovorno i troimo samo ono to nam je doista nuno za ivot, bez nepotrebnog rasipanja. 5R je: 1) Rethink / promisli

2) Reduce / smanji 3) Reuse / iskoristi 4) Repair / popravi 5) Recycle / reciklirajRETHINK - PROMISLI Misaona djelatnost je temelj svake fizike akcije. Veina odraslih ljudi ima definirane i konane stavove i sudove o nekoj stvari to je nuno za nae cjelovito i definirano funkcioniranje, no nije na odmet svoje stavove i sudove ponekad iznova propitati i promisliti s nekog novog aspekta. Kako bi od obinog razmiljanja o nekom problemu nastala poetna ideja, preko razrade do akcije, potreban je motiv tj. umom ili intuicijom osvjeten problem, ije rijeavanje za cilj ima smislen razlog. Vlastito zdravlje, zdravlje djece ili roditelja, briga za planet, tenja za kvalitetnijom okolinom ili popravljanje kunog prorauna utedom, ine se kao neki od sasvim smislenih

razloga za promiljanje o naim ivotnim aktivnostima i tenja da se dovedu u to vei sklad s prirodom. REDUCE - SMANJI Treba brinuti o potronji kuanskih ureaja, kupovati ureaje A+ energetske klase, koristiti ureaje koji tede energiju, gasiti ureaje koji su na stand-by modu, gasiti nepotrebnu rasvjetu, koristiti tedne arulje, zatvarati vodu koju ne koristimo, provjeravati pipe, tediti toplu vodu, koristiti se ekolokim deterdentima i biorazgradivim sredstvima za ienje, osmisliti i ugraditi sustav za skupljanje kinice... REUSE - ISKORISTI Ponekad od korisnih stvari, bacajui ih u kontejner, stvaramo otpad, a u otpadu ne prepoznajemo nikakvu vrijednost te na taj nain kao da planet malo po malo bacamo u smee. Stvaranje otpada nije prirodan proces i zato ga treba smanjiti gdje god se moe. Praktina i korisna stvar je izbjegavanje uzimanja plasti nih vreica, treba koristiti platnene vreice ili cekere. Prije bacanja stvari treba se razmisliti mogu li se one prodati ili donirati. Korisno za lokalnu zajednicu moglo bi biti organiziranje uzmi ili ostavi zamjena stvari i garanih prodaja. Tisue je mogunosti i rjeenja, mnoge predmete moemo ponovno upotrijebiti, a moemo prona i razna kreativna rjeenja za ponovno iskoritavanje stvari. REPAIR - POPRAVI Na ovim je prostorima donedavno postojala tzv. uradi sam kultura, no velikim korporacijama, koje nas obasipaju jeftinim i nekvalitetnim proizvodima, nije u interesu da se stvari popravljaju jer im je mnogo unosnije da uvijek iznova kupujemo novo, a staro bacamo na otpad. Zato bi trebali prije nego se odlu imo kupiti neki novi ureaj, pokuati popraviti stari, a ureaje koji rade, a vie nam ne trebaju, ne bi trebali bacati ve ih poklanjati. RECYCLE - RECIKLIRAJ Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno koritenje. Recikliranje uklju uje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskoritenih stvari. Reciklira se otpad tj. stvari koje su iskoritene, vie nisu korisne ili su suvine. Vano je naglasiti da priroda ne poznaje otpad, u prirodi sve krui. Recikliranje je naa obveza jer na taj nain nae aktivnosti usklaujemo s potrebama okolia!

5. LITERATURA

1. iki,D., Glava,H., Glava,V., Hrak,V., Jelavi,V., Njega,D., Simoni,V.,Springer,O., Tomakovi,I., Vojvodi,V., 2001., Ekoloki leksikon, Barbat, Zagreb

2. MuniJ., Leljak,., Radoji,D., Kroiss,F., Fulop,S., Prerad,D., 2008., PRAVO ZATITEOKOLIA U HRVATSKOJ I SUDJELOVANJE JAVNOSTI, Zelena akcija / FoE Croatia, Zagrab

3. iak,M., 2009., Mali prirunik za odrivo ivljenje, Drutvo za kulturu i suivot sprirodom -KNEJA, akovec

4. www.zelena-akcija.hr 5. www.kneja.hr 6. www.pikaiprijatelji.com